ACTA BOTANICA CROATICA X X IV PRILOG POZNAVANJU RUDERALNE VEGETA CIJE KONTINENTALNIH DIJELOVA HRVATSKE M it deutscher Zusam m enfassung LJERKA M

Транскрипт

1 ACTA BOTANICA CROATICA X X IV PRILOG POZNAVANJU RUDERALNE VEGETA CIJE KONTINENTALNIH DIJELOVA HRVATSKE M it deutscher Zusam m enfassung LJERKA M ARKOV1Č -G O SPO D A R IC (Iz Instituta za botaniku Sveučilišta u Zagrebu) I. Uvod Posljednjih tridesetak godina odvijaju se punim zamahom vegetacijska istraživanja u Hrvatskoj. U našoj fitocenološkoj literaturi nalazimo velik broj radova o vegetaciji šuma, šikara, livada, močvara, kamenjara, stijena, planinskih rudina i sl međutim, ostala je nekalko zanemarena upravo ona vegetacija koja je najuže vezana uz naselja i djelovanje čovjeka, a to je ruderalna vegetacija. Ona je u našoj republici dosada obrađivana samo manjim dijelom u onim područjima koja pripadaju mediteranskoj vegetacijskoj regiji (Horvatić 1963), dok je u kontinentalnim područjima vrlo slabo poznata (Horvat 1942, 1962). Upravo ta činjenica potakla me je da se prihvatim fitocenoloških istraživanja ruderalne vegetacije u Hrvatskoj. Istraživanja su vršena u razdoblju od godine potporom Rektorata Sveučilišta u Zagrebu i Savjeta za naučni rad SRH, kojima se i na ovom mjestu najljepše zahvaljujem. U ovom radu, koji predstavlja u skraćenom obliku dio moje doktorske disertacije izrađene u Botaničkom zavodu Prirodoslovno-miatematičkog fakulteta u Zagrebu pod naslovom»fitocenološka istraživanja ruderalne vegetacije u Hrvatskoj«, obuhvaćena je samo ruderalna vegetacija kontinentalnih područja Hrvatske (si. 1), koja pripadaju eurosibirskoj vegetacijskoj regiji. Koristim ovu priliku da se najtoplije zahvalim svom učitelju, profesoru dru Stjepanu Horvatić u, koji je s naročitim interesom pratio moja istraživanja već od prvih početaka i stalno mi pomagao svojim savjetima. 91

2 SI. Abb. 1. Skica istraživanog područja: 1 granice SR Hrvatske 2 granica između kontinentalnog i mediteranskog područja Hrvatske 3 kontinentalno područje Hrvatske 1. Untersuchungsgebiet: 1 Grenzen der Sozialistischen Republik Kroatiens 2 die Grenze zwischen den kontinentalen und den mediterranen Gebieten Kroatiens (nach Horvatić 1957) 3 die kontinentalen Gebiete Kroatiens II. Sistematski pregled vegetacije Na razmjerno malom prostoru SR Hrvatske ujedinjuju se utjecaji triju velikih vegetacijskih regija holarktisa. Najjužniji dijelovi Hrvatske odlikuju se vegetacijom mediteranske regije. Najveći dio Hrvatske pripada eurosibirskoj vegetacijskoj regiji, dok se krajnji sjeveroistočni dijelovi nalaze pod utjecajem irano-turanske regije. Zahvaljujući takvom specifičnom biljnogeografskom položaju Hrvatske, kao i djelovanju različitih ekoloških faktora, nalazimo na teritoriju SR Hrvatske razmjerno velik broj ruderalnih zajednica. Evo pregleda vegetacijskih jedinica koje su dosada utvrđene u okviru ruderalne vegetacije kontinentalnih područja Hrvatske: Razred C H E N O P O D I E T E A Br.-Bl I. Red CH ENOPODIETALIA A L B I Tx. et Lohm Sveza Sisym brion officinalis Tx., Lohm, Prsg Asoc. U rtico-m cdvetum neglectae (Knapp 1945) Lohm Asoc. M alvetum pusillae Morariu Asoc. H ordeetum murini Libbert

3 II. Red O N O P O R D E T A U A Br.-BI. et Tx Sveza O nopo dion acanthii Br.-BI Asoc. O nopordetum acanthii Br.-BI. (1923) Asoc. E chio-m elilotetum Tx Sveza A rclion lappae Tx Asoc. A lliario-chaerophglletum tem uli (Kreh 1935) Lohm Asoc. Chaerophglletum aurei Oberd Asoc. Tanaceto-Artemisietum Br.-BI. (1931) Asoc. Leonuro-B allotetum nigrae Slavnić Asoc. B alloto-c henopodieium boni henrici Tx Razred PLANTAG1NETEA MAJORIS Tx. et Prsg Red P L A N T A G IN E T A L IA M AJORIS Tx Sveza P olygonion avicularis Br.-BI Asoc. Sagino-B ryetum D., Siss., Westh Asoc. Lolio-Plantaginetum m ajoris Beger 1930 III. Pojedine vegetacijske jedinice Razred C H E N O P O D I E T E A Br.-BI U razreda Chenopodietea ujedinjena je ruderalna vegetacija (tj. vegetacija rubova putova i cesta, te svih ostalih neobrađenih ili zapuštenih površina u naselju) s korovnom vegetacijom okopavina i prirodnom nitrofilnom vegetacijom uz obale rijeka i potoka. Razredu pripada nekoliko vegetacijstkih redova, od kojih su u ruderalnoj vegetaciji kontinentalnih dijelova Hrvatske zastupljena samo dva (Chenopodietalia albi i Onopordetalia). Karakterističnim vrstama razreda mogu se na području Hrvatske smatrati ove vrste: Chenopodium album L. S enecio vulgaris L. Sonchus oleraceus L. A rtem isia absinthium L. Euphorbia helioscopia L. V erbena officinalis L. Lolium strictum Presl Erigeron canadensis L. M arrubium vulgare L. Datura stram onium L. Lactuca scariola L. Sonchus asper (L.) Hill. Lepidium draba L. Ovim se vrstama priključuju u pojedinoj asocijaciji još i trarasgresivne karakteristične vrste ostalih zajednica istoga razreda. I. Red CHENOPODIETALIA ALBI Tx. et Lohm Prema svom rasprostranjenju red Chenopodietalia albi vezan je za krajeve koji pripadaju eurosibirskoj vegetacijskoj regiji. Unutar toga reda ujedinjene su zajednice okopavinskih korova, kao i pionirske zajednice jednogodišnjih biljaka, 'koje se razvijaju na ruderalnim staništima. Isključimo li korovnu vegetaciju okopavina, koja ovdje nije obrađivana, preostaje unutar reda Chenopodietalia albi samo još sveza Sisymbrion officinalis kao jedina sveza ruderalnih asocijacija. 93

4 Od karakterističnih vrsta reda Chenopodietalia albi, koje su zastupljene u zajednicama sveze Sisymbrion officinalis, nazočne su na području Hrvatske slijedeće: Capsella bursa pastoris (L.) Med. Am arantus lividus L. Erodium cicutarium (L.) L Her. Stellaria media (L.) Vili. Sveza Sisymbrion officinalis Tx., Lohm., Prsg Ova sveza obuhvaća izrazito nitrofilnu, pionirsku vegetaciju, koja je sastavljena pretežno od jednogodišnjih biljaka, a razvijena je na rubovima cesta i putova, duž zidova i ograda, na dvorištima ii sličnim staništima po naseljima eurosibirske vegetacdjske regije. Od karakterističnih vrsta sveze zapažene su na području Hrvatske samo vrste: Sisym brium officinale (L.) Scop. Brom us tectorum L. Za naše područje značajne su tri asocijacije ove sveze: Urtico-Malvetum neglectae, Malvetum pusillae i Hordeetum murini. 1. Asoc. Urtico-Malvetum neglectae (Knapp 1945) Lohm Ova izrazito nitrofilna pionirska zajednica seoskih naselja Zapadne i Srednje Evrope razvijena je i na području naše zemlje. Naseljuje razmjerno suhe površine uz zidove staja i kuća, rubove gnoj išta, stočna sajmišta i dvorišta, čije tlo obiluje stajskim gnojem ili izmetinama peradi. Sastav zajednice. Floristički sastav asocijacije Urtico-Malvetum neglectae prikazuje tabela I, gdje je ujedinjeno 12 snimaka, koje potječu iz ovih mjesta: 1. Kumrovec središnji dio naselja uz potok Skamik, sastojina duž stajskog zida, tik uz gnojište (28. IX 1963, I), 2. Čakovec stočno sajmište, dosta izgažena sastojina (2. X 1960, I), 3. Čađavica (sjeveroistočno od Podravske Slatine) Beogradska ulica, sastojina uz zid zgrade NO Općine (29. VI 1961, VI), 4. Delnice središnji dio naselja, sastojina uz kućni zid (25. VIII 1963, III), 5. Zaprešić južni dio naselja uz željezničku prugu u smjeru Zaboka, sastojina uz ogradu, na tlu koje obiluje izmetinama peradi (20. IX 1961, VII), 6. Begovo Razdolje (Gorski kotar) središnji dio naselja, sastojina uz kućni zid (29. VII 1962, III), 7. Otočac (Lika) ulica JNA, uz zid kuće br. 1 (13. X 1962, I), 8. Krapinske Toplice dvorište seljačke kuće nedaleko kupališta (16. IX 1964, II), 9. Delnice jugozapadni dio naselja, sastojina na neobrađenom zemljištu između dviju kuća (14. IX 1961, II), 10. Konšćica (u Samoborskom gorju, sjeverno od Okića) uz glavni put u južnom dijelu sela, sastojina uz stajski zid (25. VIII 1961, VII), 11. Donje Strahinje (sjeverno od Krapine) južni dio sela, sastojina na dosta gnojenom tlu uz kuću (15. IX 1961, II), 12. Drugomišalj (zaselak na Velikoj Kapeli sjeveroistočno od Drežnice) sastojina uz stajski zid, tik uz gnojište (28. VII 1962, IV). 94

5 Tabela I a s o c ija c ija URTICO-MALVETUM NEGLECTAE /Knapp 1945/ Lohm. 195o b r o j v rsta u snimci HB (A rten zah l) X> o V e lič in a enlmke u m 2 O <H M (GrÖBBe der Aufnahmefläche in m ) R 4* X> o Pokrovnost u % (Deckungsgrad in %)..<3 B roj snimke (N r, der Aufnahme) loo 9o 8o 8o 8o loo 9o 95 7o So 8o 0c lo i i 12 ga a -p tu a> p -p mto^ g8? o -o <- M-o u w K O -H p ^ >o HÄ KARAKTERISTIČNE VRSTE ASOCIJACIJE: (CHARAKTERARTEN DER ASSOZIATION) T Malva n eglects W allr T Chenopodium vu lva ria L. 2.2 * * * 1 KARAKTERISTIČNE VRSTE SVEZE S I- SYMBRION OFFICINALIS I REDA CHE- NOPODIETALIA ALBI, u k lju čiv ši i tra n sgresivn e k a ra k te rističn e v r ste drugih zajed n ica isto g a reda: (CHARAKTERARTEN DES VERBANDES S I- SYMBRION OFFICINALIS UND DER OHD- NUNG CHENOPODIETALIA ALBI, ein - s c h l i e s s l ic h übergreifen d e Charakterarten übriger G eeellsch a f- ten d erselben Ordnung) T Sisymbrium o ffic in a le / L. / Scop., +, T Amarantus retroflexu e L. + +.,, *. +, 2,2 T Capaella buraa paatorls /L./U ed *1 *. * * T G alineoga p a r v iflo r a Cavan. KARAKTERISTIČNE VRSTE RAZREDA CHENOPODIETEA, u k lju č iv š i i tra n s - greeivne karakterističn e vrate osta * lih zajednica ovoga razreda: 1 /CHARAKTERARTEN DER BÜLASSE CHE- NOPODIETEA und ü berg reifen d e Charakterarten übriger G esellschaften derselben K la sse/ : H Verbena o ffic in a lis L. 1.1 * 1.1 f f H Rumex o b tu sifo liu s L,,, H' Leonurue marrubiastrura L , 2.1,. T Chenopodium album L.,..... H Rumex pulch er L. * 1 * 1 t PRATILICE; /BEGLEITER/: T Polygonum a v icu la re L * H Flantago major L. * * T Poa annua L *2 2.2 H U rtica d io ica L , H Flantago lan ceolata L. +.. * *. * 1.1 H Daucue ca ro ta L, H Taraxacum o ffic in a le Wet H PTunella vu lga ris L T Chenopodium glaucum L, T M atricaria chamomllla L T Coronopus procumbens G illb,, - * T Polygonum mite Schrk. * T Bidens trip a r titu s L,. H A ch illea m illefolium 1. * * I I I I I I I I i l i I I I I I I I V IV I I I I I I I I I I I I I I I I I I I I 6o o * Osim v r s t a, k o je su navedene u t a b e l i, nazocjne su Job e lije d e c e vrß te u e n ia - kama /Ausserdem Je einmal ln A u fn./: 1 / R oripa e ilv e e t r ia /L./B e e s. >*, A l thaea o f f l o i n a l i s L. 2 / U rtica ureas L, Amarantus llv id u a L. 2.2, D igxta ria c ilia r io /R eta /K oel. 2.2, Rumex criepua L. 1.2, Chenopodium murale 1,, Cynodon d a ctylon /L./F e r a. + * 3 / Chenopodium foetidum Schrßd. 1.2, Amarantus cris p u e N.T err, *,2, Ceraatium ca esp itosu n G I lib. +.2, F ortu la ca o le ra ce a I. ; 4 / Artem isia vulgarie L,.2 ; 5 / Lepidium virginicum I. 2.2$ 6 / Matrica ria raatricarioldea /L e s s,/p orter 1 *1, Malva s llv e s t r ie L., Senecio vulgar is L, ttelendryum album / M ill./gareke, Lapßana communis L, 7 / T rifo lium repens L.- + ; 8 / Polygonum hydrop ip er L,. Seneaio e rra ticu a B e r t e l.» *, S tsn a ctiß annua A.A 'e e s, C onvolvulus arven aie L,, Malve p u s illa With, *-.2; 9 / P o te n tilla reptans L. 1.1, Lepidiuo ruderal«l. *, Leu cant he mum vulgare Lab., Arctium minus /H ill./b e r u h., S a lv ia v e r t i e i l l a t a L, * j l o / Amarantue hybridus L. A nagallia arvensia L,, Geum urbanum L. * j 1 1 / Artemisia absinthium L, 1.2, Solanum nigrum L. Xanthium etrumeriufl L* e j 1 2 / Polygonum p e relca r1 a L. +, Lepidium draba L. -*, T hlaapi arvenae L. *, Euphorbia h e lio s c o p ia L., Ranunculus aardoua C r., V eron ica t o u r n e fo r t ii Gmel., Anthemia arven ale L. +.

6 Karakterističnim vrstama ove asocijacije mogu se u kontinentalnom području Hrvatske smatrati samo vrste Malva neglecta i Chenopodium vulvaria.1 Na području Srednje Evrope karakteristična je za ovu asocijaciju i Urtica urens, dok se u našim krajevima vrlo rijetko nalazi u ovoj zajednici. Blizina istočne granice areala ove zajednice, koja jednim dijelom prolazi i kroz našu zemlju, uvjetovala je izvjesno osiromašenje u njezinom florističkom sastavu, što se naročito ispoljuje u slaboj nazočnosti karakterističnih vrsta sveze i reda. Od ikaralkterističnih vrsta razreda najčešća je Verbena officinalis. Među pratilicama posebno se ističu Plantaginetalia-vrste, čija je stalna nazočnost veoma značajna za ovu asocijaciju (up. G r o s s e-b rauckmann 1954 : 249). Zajednica je na području Hrvatske sastavljena iz relativno malog broja vrsta, a prosječno se u jednoj snimci nalazi 12 vrsta. Raščlanjenost zajednice. Asocijacija Urtico-Malvetum neglectae u cijelom našem području ima vrlo jednoličan floristički sastav i razvijena je uglavnom u obliku faciesa vrste Malva neglecta. SI. T H S 2. Spektri životnih oblika nekih zajednica sveza Sisym brion officinalis i Onopordion acanthii: a) U rtico-m alvetum n eglectae b) M alvetum pusillae c) H ordeetum murini d) O nopordetum acanthii e) E chio-m elilotetum Abb. 2. Lebensform-Spektren einiger Pflanzengesellschaften der Verbände Sisym brion officinalis und Onopordion acanthii Životne prilike i razvitak zajednice. Urtico-Malvetum neglectae predstavlja pionirsku zajednicu, koja je sastavljena pretežno iz jednogodišnjih biljaka. Biološki spektar asocijacije, izračunat na osnovu tabele I, pokazuje ovaj sastav: T-56#/o, H-44 /o (si. 2.a). Sastojiine ove zajednice počinju se razvijati u mjesecu lipnju, optimum razvitka postižu u ljetnim mjesecima, a mogu se sasvim dobro održati do prvih mrazova. 1 U mediteranskom dijelu Hrvatske Chenopodium vulvaria je karakterističan za asocijaciju T ribulo-a m arantetum Hodak 1962 iz sveze D iplotaxidion Br.-Bl. (1931)

7 Od ekoloških faktora koji su posebno značajni za razvitak ove zajednice i za njezino održavanje kroz dulji vremenski period treba istaći umjereno gaženje, obilno gnojenje, izloženost suncu, razmjerno suho tlo i redovito godišnje plijevljenje korova s površina oko kuća i gospodarskih zgrada. Svaka hitnija promjena u djelovanju spomenutih faktora odrazuje se ubrzo i na strukturi ove zajednice. Tako npr. pojačano gaženje ubrzava propadanje onih biljaka asocijacije Urtico-Malvetum neglectae koje ne podnose gaženje, a pogoduje razvitku Plantaginetalia- -vrsta, što na kraju dovodi do stvaranja zajednice Lolio-Plantaginetum majoris. Izostanak godišnjeg plijevljenja korova s dvorišta i prostora oko gospodarskih zgrada također uslovljuje promjene u sastavu zajednice Urtico-Malvetum neglectae. U tom slučaju dolazi na njezinom staništu do naglog razvitka otpornijih višegodišnjih vrsta, koje potiskuju i postepeno zamjenjuju jednogodišnju vegetaciju zajednice Urtico-Malvetum neglectae. Ove promjene dovode najčešće do razvitka zajednice Balloto-Chenopodietum boni henrici. SI. 3. Nalazišta zajednica U rtico-m alvetum n e glectae (1), M alvetum pusillae typicum (2) i M alvetum pusillae am arantetosum crispi (3) na području SIR Hrvatske Abb. 3. Fundorte des U rtico- M alvetum n eglectae (1), des Malvetum pu sillae typicum (2) und des M alvetum pupillae amarantetosum crispi (3) in Kroatien Raširenje. Zajednica Urtico-Malvetum neglectae rasprostranjena je kod nas samo u zapadnim dijelovima kontinentalne Hrvatske (si. 3). Koliko se može zaključiti na osnovu dosadašnjih istraživanja, istočnu granicu njezina areala u Hrvatskoj predstavlja linija koja spaja Otočac, Zagreb i Varaždin. Dalje prema istoku razvija se na analognim staništima asocijacija Malvetum pusillae, srodna zajednica iste sveze. 7 Acta botánica Croatica 97

8 2. Asoe. Malvetum pusillae Morariu 1943 Ova pretežno istočnoevropska ruderalna zajednica zamjenjuje asocijaciju Urtico-Malvetum neglectae u vegetaciji seoskih naselja srednje i istočne Hrvatske. Za njezinu fizionomiju naročito je značajna vrsta Malva pusilla (tabla 1: A), čiji gusti zeleni pokrov daje posebno obilježje sastojinama ove asocijacije. Sastav zajednice. Floristički sastav ove asocijacije prikazan je na tabeli II, koja ujedinjuje 20 snimaka. Snimke potječu iz ovih mjesta: 1. Kladje (jugoistočno od Samobora) uz stajski zid u središnjem dijelu naselja (25. VIII 1961, II), 2. Galdovo kraj Siska u dvorištu seoske kuće, tik uz stajski zid (10. VI 1960, II), 3. Knin uz ogradu kuće u južnom dijelu grada (11. VI 1961, IV). 4. Čađavica (sjeveroistočno od Podravske Slatine) Beogradska ulica, u»šamcu«uz cestu (29. VI 1961, VII), 5. Osijek Tucovićeva 66 b, sastojina uz rub ceste (7. VII I), 6. Podravska Slatina ul. Branka Radičevića, u >šamcu«uz cestu (3. VII 1960, V), 7. Osijek Vodenička ul., uz ogradu kuće (5. VII 1960, I), 8. Markuševac kraj Zagreba predio Utovac, sastojina uz svinjac (25. VI 1959, I). 9. Lovreč (zapadno od Imotskog) uz stajski zid nedaleko autobusne stanice (7. VI 1961, I), 10. Deščevec kraj Zagreba zaselak Jordanići, neobrađena površina između kuća (25. VI 1959, II), 11. Vinkovci Sekulićeva ul., uz rub ceste (10. VII 1960, III), 12. Slavonski Kobaš dvorište uz ruševine nekadašnje pravoslavne crkve (3. IX 1959, IV), 13. Dalj ulica koja vodi od željezničke stanice u središte naselja, u»šamcu«(6. VII 1960, VI), 14 Dalj Ul. braće Mandića, dosta izgažena sastojina uz rub ceste (6. VII 1960, II), 15. Vinkovci uz groblje na lijevoj obali potoka Nevkoš, sastojina uz rub ceste (10. VII 1960, IV), 16. Slavonski Kobaš - isto područje iz kojeg potječe i snimka 12, sastojina u dvorištu (3. IX 1959, III), 17. Slavonski Brod Zmaj Jovina ul., sastojina na slabo prometnom dijelu ulice (7. IX 1960, II), 18. Vinkovci isto područje iz kojeg potječe i snimka 15, sastojina uz rub ceste, djelomično zasjenjena stablima duda (10. VII 1960, V), 19. Slavonski Kobaš dvorište Osmogodišnje škole (4. IX 1959, II), 20. Slavonski Kobaš sastojina uz rub puta koji vodi uz zadružnu novogradnju prema savskom nasipu (3. IX 1959, II). Prema Morariu (1943), koji je opisao ovu zajednicu, karakterističnim vrstama asocijacije mogu se na području Rumunjske smatrati vrste Malva pusilla, Malva neglecta, Urtica urens i Verbena officinalis. Tiixen (1950 : 115) uzima kao karakteristične samo prve tri spomenute vrste. Naprotiv, u našem području mogu se smatrati karakterističnim 98

9 Abocí jacim a Tabela XI MALVETU Fi FU3ILLAE H orariu 19A3 HE rhu o to Ha a P >tsj S u b a socij a c i ja /S u b a s s o z ia tio n / typicum araarantetosum c r is p i P o B roj v r s ta u snim ci /A rte n z a h l/,v e li č im onimke u p /C-rösse be<t Aufnahme fläch e in m / Po krovno rt /Deckung* g>t4b in 'V B roj snimke /K r. d er Aufnahme/ i? 16 1A 21 lo lo A 25 2o 2S 16 A2 v > O CO O w cc o f. R h tí -P o U a? R 5 - P feo m G 12 9 lo 16 po 9 lo A lo 75 5o Ao 3-H CD R X loo loo loo 8o 9o 9o 7 oo 7o 7o 95 lo o 7o 7o loo 95 9o 8o R -H +> g «o <D A lo A o PCO a \ o th KARAKTERISTIČNE VRSTE ASOCIJACIJE: /CHARAKTER A»'PEN DER ASSOZIATION/: T halva p u s ille With A A.A A.5 A.3 A A.3 A V 4725 T U rtica urens L III 477 DIFERENCIJALNE VRSTE SUBASOCIJACI JE AMARANTETOSUM CRISPI: /DIFFERENTIALARTEN DER SUBASSOZIA- TION AKARANTETOSUM CRISPI/: T umarantuo c n s p u s N.T err. (*.2) (*-.2) W I I I A6A T Xanthium spinosum L Ae.A * 2.2 I I I 851 T Chenopodium urbicum L I I lao H Hyoscyamus n ig e r L, KARAKTERISTIČNE VRSTE SVEZE SISYM- BRION OFFICINALIS I REDA CHENOFO- DIETALIA ALBI, u k lju č iv š i i tra n s -, gresiv n e k a ra k te ris tičn e v rste drugih zajednica isto g a reda: I 88 /CHARAKTERARTEH DES VERBAKDES S I- SYMBRION OFFICINALIS UND DER ORD NUNG CilENOPO DIET ALIA ALBI, ein - s c h l i e s s l ic h überg reifen d e Charal-rterarten ü b rig er G esellsch a ften d erselb en Ordnung/: T u a p se u a bursa p a s t o r is /L./H e d I I 53 T Solanum nigrum L I I 11A H Malva s i l v e s t r i s L.. +, I I 2o l T Amarantus re tro fle x u s L II 89 T Sisymbrium o ffic in a le /L./S co p II 2 T Veronica to u rn e fo rtii Gmel I 26 T Galinsoga p a rv iflo ra Cavan I 2 T P ortu la ca o le ra ce a L I 88 T Polygonum p e r s ic a r ia L I 26 T Malva neglecta W allr. + + I 1 T Amarantus liv id u s L I 1 T Amarantus hybridus L I 1 KARAKTERISTIČNE VRSTE RAZREDA CHE- NQPODIETEA, u k lju č iv š i i tra n sgresivne k a rakterističn e vrste ostal i h z a je d n ica ovoga ra zred a : /CHARAKTERARTEN DER KLASSE CHENO- PODIETEA und ü b erg reifen d e Charakterarten übriger G esellsch aften derselben K la sse/: B- -- *e i. X IV 514 H Arctium minus /H ill./b e rn h *. 1.2 I I 139 T Datura stramonium L I I 412 T Chenopodium album L I I 27 H Artem isia vu lgaris L I I 2 T E rigeron canadensis L, I 75 T Chenopodium am brosioides L I 26 H Marrubium vu lgare L I 75 H B allota nigra L I 5o T Chenopodium murale L I 26 H Conium maculatum L I 25 H Artem isia absinthium L I 1 T Sonchus asper /L. /H ill. + + I 1 T Euphorbia h e lio sco p ia L. + I 1 H Carduus acanthoides L I 1 PRATILICE: /BEGLEITER/; H Plantago m ajor L IV 355 T Polygonum a v icu la re L, # IV 838 T Poa annua L I I I 388 T P o te n tilla supina L. + + « III 228 T M atricaria chamomilla L I I I 1A1 H U rtica d io ic a L I I 227 T Polygonum hydropiper L I I 114 H Cynodon dactylon /L./F e rs II lo o T Coronopus procumbens G ilib I 2oo T Anthemis cotu la L I 162 T Polygonum la p a th ifo liu m JL I 138 H R oripa s i l v e s t r i s /L./B e s s I 89 T A nagallis arvensis L I 51 H Plantago lan ceolata L I 26 H Loliura perenne L I 26 T Medicago lu p u lin a L I 26 H Daucus ca ro ta L. + 4".. I 2 T Bidens t r ip a r t it u s L. H P o te n tilla reptans L I 5o H Scrophularia s c o p o lii Hoppe I 26 H S ten actis annua /L./N ees I 26 H Cichorium in tyb u s L I 26 T Ambrosia a rte m is iifo lia L I 26 T Ranunculus sardous Cr I 1 M a trica ria m a trica rio id e s /L e s s. / P orter. + + I 1 H T rifolium repens L I 25 H Lamium maculatum L I 1 T Polygonum m ite Schrie. 4. I 1 T T rifolium arvense L I 1 T Legousia speculum ven eris /L./F isch T 1 T 8 tachys annua L, * I 1 Osim v r s t», k o je su navedene u t a b e l i, nazočne su jo š s lije d e ć e v r s te u snimkema /Ausserdem je einmal in A u fn./: 1 / Pastinaca sativa L. + ; 2 / Sonchus oleraceus /L «/G ou +, Land um purpureum L. + ; V Xanthium strumarium L. 2.1, Rumex o b t u s ifo liu a L. + «2} 4 / C onvolvulus a rv en sis L. + : 6 / Geum urbanum L. +, GaléapsiB ladanum L. + ; 8 / M ercu rielis annua L. +, Juncus compressus Jacq. 1.2, Bromus s t e r ilis L. + ; 9 / Chenopodium vulvaría L. +, A trip lex patula L. +, Bromus commutatus Schrad. +, Hordeum leporinum Lk. + ; 11/ Amarantus S ilv e ste r D esf. + ; 12/ Leonurus Enarrubiastrum L. 1.2, Sambucus ebulus L. +, Rubus sp. + ; 1 3/ Lythrum h y s s o p ifo lia L. + ; 1 5/ Hordeum murinum L. +, Melandryum album /L ililí,/g a rck e +, Tanacetuu vulgare L. + ; 16/ Prunella vu lgaris L, 1,1 ; 17/ Artem isia annua L. +, Chenopodium glaucum L. 2.2 ; 1 8 / Papaver rhoeas L. +, Rumex conglom eratus Murr. +, Lapsana communis L. +, S in a p is a rv en sis L. +, Geranium p usillum L. + ; 2 o / Leonurus ca rd ia ca L. +, P u lic a r ia v u lg a ris Gfertn. +, Mentha pulegium L. +, H ibiscu s trionum L. +, K ick xia e la tin e /L./D u m. +, H eliotropiu m supinum L. +, Amarantus albu s L. +, D lg ita r ia s a n g u in a lis /L./S c o p, +, Centaurium p ulch ellum /S w./d ru ce +, A b u tilón th eop h ra sti Medik. +, Euphorbia p la ty p h y lla L,

10 samo Malva pusilla i Urtica urens.1 Malva pusilla ima svakako najveće značenje u ovoj zajednici, odlikuje se najvećim stepenom nazočnosti i najvišom pokrovnom vrijednosti, Urtica urens posjeduje samo III stepen nazočnosti i javlja se obično u sastojinama sjenovitih staništa. Karakteristične vrste sveze i reda zastupljene su samo sa I i II stepenom nazočnosti. Od karakterističnih vrsta razreda najčešća je Verbena officinalis. Među pratilicama posebno se ističu Plantaginetalia-vrste, te Potentilla supina, Matricaria chamomilla i Urtica dioica. Prosječan broj vrsta u jednoj snimci iznosi 18. 'Raščlanjenost zajednice. Koliko se zasad može utvrditi, asocijacija Malvetum pusillae razvijena je na području SR Hrvatske u obliku dviju jasno izraženih subasocijacija: Malvetum pusillae typicum i Malvetum pusillae amarantetosum crispi, su'bas. nov. Sastojine koje pripadaju tipičnoj subasocijaciji (Malvetum pusillae typicum) razvijaju se na vlažnijim, jače gnojenim i umjereno gaženim staništima uz zidove staja i po dvorištima, a rasprostranjene su na području srhnje i istočne Hrvatske. I je gnojenim, jače gaženim i sušim staništima uz rubove rtova po naseljima istočne Slavonije razvijaju se, naprotiv, subasocijacije Malvetum pusillae amarantetosum crispi. Dife-..ume vrste ove subasocijacije su Amarantus crispus, Xanthium.nosum, Chenopodium urbicum i Hyoscyamus niger. Prema svojem. asprostranjenju ova se subasocijacija podudara sa arealom vrste Amarantus crispus na području Hrvatske (uspor. Marković-Gospodar i ć 1963 : 234). Zajednica Malvetum pusillae razvijena je na području Hrvatske najčešće u obliku faciesa vrste Malva pusilla. Osim toga zapaženi su u sastojinama subasocijacije Malvetum pusillae amarantetosum crispi još i faciesi vrsta Amarantus crispus, Xanthium spinosum, Urtica urens i Datura stramonium. Životne prilike i razvitak zajednice. Stanište ove izrazito nitrofilne zajednice predstavljaju neobrasle, suncu izložene ili djelomično zasjenjene površine (rubovi cesta i putova,»šamci«, dvorišta, gnojišta i prostori oko životinjskih nastambi), čije osrednje vlažno i umjereno gaženo tlo obiluje dušikovim spojevima. To je pionirska zajednica terofitskog karaktera, koji se jasno očituje iz sastava biološkog spdktra (T-63 /o, H-37 /o; si. 2b). Njezine se sastojine počinju razvijati u toku mjeseca lipnja, optimum razvitka postižu u toku ljetnih mjeseci, a nastupom jeseni pomalo propadaju. Opstanak ove zajednice uslovljen je djelovanjem triju antropo-zoogenih faktora. To su redovito godišnje plijevljenje korova sa rubova cesta,»šamaca«, dvorišta i ostalih površina oko kuća, zatim umjereno 1 M alva neglecta predstavlja karakterističnu vrstu U rtico-m alvetum n e- glectae, dok V erbena officinalis uspijeva jednako obilno u većem broju ruderalnih zajednica, te se može smatrati karakterističnom vrstom razreda Chenopodietea. 99

11 gaženje i obilje dušikovih spojeva u tlu. Izostane li godišnje plijevljenje korova i smanji li se utjecaj gaženja, dolazi u zajednici do postepenog prevladavanja višegodišnjih biljaka, koje potiškuju terofitšku vegetaciju zajednice M a lv etu m p u silla e, što na kraju dovodi do razvitka zajednice L e o n u ro -B a llo tetu m n igrae. Ako čovjek ne prekine taj prirodni proces, daljnji progresivni razvitak vodi u smjeru stvaranja šumske vegetacije. Naprotiv, pojačano gaženje dovodi do jačeg razvitka P la n ta g in eta lia -elemenata u zajednici i konačno do stvaranja asocijacije L o lio -P la n ta g i- n etu m m a joris. Po selima srednje i istočne Hrvatske vrlo su česte takve sastojine, koje predstavljaju prelazni stadij između zajednica M a lv etu m p u silla e i L o lio -P la n ta g in etu m m a joris. Raširen je. Asocijacija M a lv etu m p u silla e rasprostranjena je onim dijelom SR Hrvatske koji zahvaća savsko-dravsko međuriječje (osim zapadnih dijelova Hrvatskog zagorja) sa Kordunom, Banijom, istočnim dijelovima Like i zavalama između visokih dinarskih bila (si. 3). Dosadašnja zapažanja pokazuju da zapadnu granicu njezina areala na području Hrvatske predstavlja linija koja spaja Otočac, Zagreb i Varaždin. Dalje prema zapadu razvija se na analognim staništima ranije spomenuta asocijacija U r tico -M a lv etu m n eg lec ta e. 3. Asoc. Hordeetum murini Libbert 1932 Krajem proljeća ističu se u vegetaciji gradskih naselja kontinentalnog dijela Hrvatske svojom bujnošću sastojine posebne ruderalne zajednice, u kojima najčešće prevladava mišji ječam (H o rd eu m m u rin u m subsp. eu -m u rin u m ). Ova pionirska zajednica naseljuje gotovo isključivo rubove cesta i putova (tabla I: B), te slabo gažene tratine između kuća, a poznata je pod imenima H o r d e etu m m u rin i ili B r o m o -H o r d e e tu m m u rini. Sastav zajednice. Floristički sastav ove asocijacije prikazan je na tabeli III, koja ujedinjuje 14 snimaka. Snimke potječu iz ovih mjesta: 1. Zagreb na kosini savskog nasipa južno od Cvjetnog naselja, nagib zemljišta iznosi cca 30 stupnjeva (1. VI 1960, I), 2. Zagreb rub poljskog puta na desnoj obali Save nedaleko kolnog mosta (15. VI 1959, II), 3. Zagreb raskršće Zavrtnice i Ul. proleterskih brigada, tratina uz tramvajsku prugu (19. VI 1959, I), 4. Zagreb Ul. proleterskih brigada, tratina između tramvajske pruge i zjda mehaničke radionice»vladimir Gortan«(19. VI 1959, VI), 5. Zagreb Ul. proleterskih brigada, uz tvornicu»gethaldus«, sastojina uz rub ceste (26. VI 1959, III), 6. Zagreb raskršće Ul. proleterskih brigada i Držićeve ul., tratina uz tramvajsku prugu (26. VI 1959, V), 7. Zagreb isto područje iz kojeg potječe i snimka 1, na kosini nasipa, čiji nagib iznosi cca 30 stupnjeva (1. VI 1960, II), 8. Zagreb isto područje iz kojeg potječe i snimka 2, na kosini nasipa ceste, čiji nagib iznosi cca 30 stupnjeva (15. VI 1959, I), '9. Slavonski Brod Ul. Branka Radičevića, sastoiina uz ogradu kuće (22. VI 1961, I), 100

12 i -H U X> O OV, Tabela II I A so cija cija HORDEETUM MURINI Libbert 1932 V arijan ta Arctiura minus -P /V arian te / Tripleurospermum inodorum 0 B roj v r sta u snimci 56 3S /A rtenzahl/ V e lič in a snimke um. 2 /G rösse der Aufnahmefläche in m / 5 lo 50 loo 25 loo 5o 2o HC to G a? Pokrovnost u % loo loo lo o 95 G -H O 03 /Deckungsgrad in \j/ 0 H\ +ï B roj snimke 1 2 /Vi t. der Aufnahme/? lo u 14 4» en a! KARAKTERISTIČNE VRSTE ASOCIJACIJE: /CHARAKTERARTEN DER ASSOZIATION/: T Hordeum murinum L V 5750 H Malva s ilv e s t r is L V 699 T Bnbmus s t e r ilis L IV 1 37 DIFERENCIJALNE VRSTE VARIJANTE ARCTIUM MINUS - TRIPLEUROSPERKUM INODORUM: /DIFFERENTIALARTEN DER VARIANTE ARCTIUM MINUS - TRIPLEUROSPERKUM INODORUM/: H Arctium minus /H ill./b ern h n i 4o T Tripleurospermum inodorum / L. / 1.2 Schultz -B ip I I I 323 H Cichorium intybus L w ».. I I I 4o H A rtem isia v u lg a ris L. * * 4 I I I 322 KARAKTERISTIČNE VRSTE SVEZE SISYM- BRlON OFFICINALIS I REDA CHENOPO- DIETALIA ALBI, u k lju č iv š i i tra n s - gresiv n e k a ra k te rističn e v rste drugih zajed n ica is t o g a reda: /CRARAKTERARTEN DES VERBANDES S I- SYMBRION OFFICINALIS UND DER ORD NUNG CHENOPODIETALIA ALBI* ein s ch lie ss lic h übergreifende Chara k tera rten ü b rig er G esellsch a ften d erselben Ordnung/: T C apselia bursa p a storis /L./M ed. 1.1, IV 270 T Sisymbrium o ffic in a le /L,/S cop I I I lo9 T Bromus tectorum L I I 393 T S t e lla r ia media / L. / V i l l I I 72 T Xanthium struiparium L, I I 2 G Allium v in eale L. 4 4 I 1 KARAKTERISTIČNE VRSTE RAZREDA CHE- NOPODIETEA, u k lju č iv š i i tra n sgresivne k a ra k te rističn e v r s te o s ta lih z a jed n ica ovoga ra zred a : /CHARAKTERARTEN DER KLASSE CHENOFO- DIETEA und übergreifende Charakterarten übriger G esellschaften derselben K la s s e /: E D iplotaxis te n u ifo lia /L./D C III 75 H Carduus acanthoides L, I I I 4o T Chenopodium album L.. 1.1, 4, 4, I I I 39 T Sonchus oleraceus /L./G ou III II 3 II 2 H H Verbena o ffic in a lis L. M elilotus o ffic in a lis /L./D esr H Lactuca sca riola L T Senecio vu lgaris L. 4 4 II II 72 2 H Rumex o b tu sifoliu s L. 4 I 36 4 I 36 H B allota nigra -L..2 4 I 1 H Onopordon acanthium L. T Lolium strictu m i-resl I 1 PRATILICE: /BEGLEITER/: E Lolium perenne L IV 1339 H Poa t r i v i a l i s L IV 5o5 H Bromus m o llis L IV 252 H A chillea m illefolium L IV 43û T Polygonum a vicu la re L IV 146 T Medicago lu p u lin a L, IV 36o H Plantago la n ceola ta L, ss IV 146 G Convolvulus arven sis L , 1.2 I I I 270 H Taraxacum o ffic in a le Web III ll o H Plantago major L. 4* H T rifolium repens L II I III H JJolium m u ltiflor n? Lam III 393 H T rifoliu m pratense W »-.2. I I I 75 H Festuca p ra ten sis HudS I I I 74 H "aucus caxota L. 1.1 (+) I I I 39 Bromus commutatus L ,2 1.2 I I 19 7 H Lotus corn icu la tu s L I I 3 2 F o te n tilla reptans L II 286 H Holcus lanatus L I I 162 'H Cynodon dactylon /L./F e rs. 4- * II 162 H Centaurea ja cea L I I 72 H Stenactis annua /L./N ees II 72 H C repis t a r a x a c ifo lia T h u ill I I 37 H Rumex crisp u s L II 2 H R oripa s ilv e s t r i s /L./B e a s I I 2 T Ranunculus sardous Cr I I 2 H D actylis glomerata L , 4. 2 II 7 2 T Lepidium ru derale L, I I 37 H Crepis setosa H all II 37 T T o r ilis anthriscus /L,./Gmel II 2 H Medicago sativ a L I I 2 T Anthemis cotula L , I I 2 T T Poa annua L I I 2 M a tricaria m a trica rioid es /L e s s. / P orter I I 2 T M atricaria chamomilla L, * I 125 H Geranium rotu n d ifoliu m L I 71 T S in apis arven sis L. 4 -,2 1.2 I 36 H Galium m ollugo L I 36 G Agropyron repens /L,/P.B eauv I 36! H Mentha lo n g ifo lia /L./H ude I 36 H Arrhenathbrum ela tiu s /L./M,et K I 1 H Leucantheraum vulgare Lam I 1 II Faiunella vu lgaris L, 4 4 I 1! 11 Oenanthe media /G r is./b e c k \* I 1! G Cirsium arvense /L,/3 co p. 4 4 I 1 0 0rH O -P t-jmh a> 'O-P G 0 B co > to G S S Oeim v r s ta, k oje su navedene u t a b e li, nazoône su Jo5 s lije d e d e vrate u auimkama /Ausserdem Je einmal in A u fn./: 1 / Veronica arvensia L. +, Trisetum flavescens /L./P.B. * «2, Galium verum L., M yosotis arvensia / L. / H i l l. 4, Sasjbucua ebulus L. +.2, Leonurus ca rd ia ca L. 4.2 ; 2 / G le chôma hederacea L. +, Galium aparine L. +, V ic ia sativa L. +, H elianthus tuberosus L. + j 3 / L inaria v u lg a ris M ill. 4, Cynoaurus c r is t a t u s L. +, Phleum.pratense L. +.2, Poa p ra ten sis L. + ; 4/ V ic ia cracca L. 4, S ecale cereale L. 4, Ranunculus acer L. +, Carex d iv u lsa Good. 4, Poa compressa L. + ; 5 / S a lv ia p ra ten sis L. +, A renaria le p to c la d o s Guss. 2,1, Medicago fa lc a t a L. +, Dipsacue S ilv e s te r Huds. +, Lycopua europaeus L. +.2 ; 6 / Lepldium virgin icu m L. 4, B romu8 arvensis L, 4 ; 7 / Carex nemorosa Rebentisch +.2, S te lla ria gramínea L, +.2, Veronica tou rn e fo rtii Gmel, +. A lopecurus p ra ten sis L. +.2 ; 8 / Tunica s a x ífra g a /L./S c o p Lepldium draba L. 4, A r is to lo c h ia clem a- t i t i s L. 4, P ic r i s h ie r a c io id e s L. 1.1 ; 9/ Malva n eg lecta W a llr. 1.2, Amarantus d eflexu s L. i 02, Chenopodii*» murale L, +.2 ; 11/ Roripa a u stria ca /C r./b e s s. + ; 12/ Verbascum pulverulentum V i l l. 4, Scolymus hispan icus L, +, Reseda lu tea L, +, A rtem isia absinthium L, 4, Haynaldia v i l l o s a /L./S c h u r. +, Sonchus gla u cescen s J o rd, +, Erodium cicutarium / L. /L Hér. +, Vulpia myuroa /L./G m el. 4, Crépis foetid a L. 4 ; 13/ Erigeron canadens is L. +, O xalis s tr ic ta L. 4 ; 14/ Galinsoga p a rviflora Cavan. +, Trifolium campestre Schreb. 4.

13 10. Karlovac Masarykova ul. 25, tratina uz kuću (13. VI 1960, I). 11. Sisak uz tvornicu tanina, na nasipu industrijske željezničke pruge (10. VI 1960, VI), 12. Knin nedaleko bolnice, sastojina uz rub ceste (21. VI 1960, VI), 13 Varaždin Slavenska ul., tratina uz kuću (15. VI 1960, V), 14. Osijek Ul. Nikole Miljanovića Karaule, sastojina na smetištu uz obalu Drave (7. VII 1960, III). Karakterističnim vrstama asocijacije mogu se na području Hrvatske smatrati vrste Hordeum murinum subsp. eu-murinum, Malva silvestris i Bromus sterilis. Od njih je jedino Hordeum murinum strogo vezan za ovu zajednicu. Ostale dvije karakteristične vrste (Malva silvestris i Bromus sterilis) mogu se naći i u zajednicama reda Onopordetalia, ali su s obzirom na množinu i stepen stalnosti najbolje razvijene u ovoj zajednici, pa se mogu označiti sklonima ovoj asocijaciji. Karakteristične vrste sveze, reda i razreda zastupljene su razmjerno slabo, što se može tumačiti blizinom istočne granice areala ove zajednice. Najstalnije su pratilice Lolium perenne, Poa trivialis, Bromus mollis, Achillea millefolium, Medicago lupulina i Plantago lanceolata. Trava Bromus mollis može se ujedno smatrati diferencijalnom vrstom asocijacije (uspor. Tüxen 1950:116, Weber 1961:104). Ukupan broj vrsta koje sačinjavaju ovu zajednicu razmjerno je velik (70), ali samo 15%> tih vrsta zastupljeno je sa dva najviša stepena nazočnosti. U prosjeku se u jednoj snimci (izračunato na osnovu tabele III) nalazi 29 vrsta, što iznosi gotovo dvostruko više negoli u sastojinama srodnih zajednica Urtico-Malvetum neglectae i Malvetum pusillae. Raščlanjenost zajednice. U okviru asocijacije Hordeetum murini opisano je na području Evrope nekoliko subasocijacija (uspor. Sissingh 1950 : 145, Oberdörfer 1957 : 47). Sastojine ove zajednice iz naših krajeva mogu se priključiti tipičnoj subasocijaciji Hordeetum murini typicum Tx. et Siss Na području Zagreba zapažena je posebna varijanta ove zajednice. To je varijanta Arctium minus Tripleurospermum inodorum (tabela III, snimke 1 8). Njezine su diferencijalne vrste Arctium minus, Tripleurospermum inodorum, Artemisia vulgaris i Cichorium intybus. Za razliku od normalne varijante ove zajednice (tabela III, snimke 9 14) odlikuje se varijanta Arctium minus Tripleurospermum inodorum nešto većim brojem vrsta, razvija se na jače vlažnim i gnojenim mjestima uz zidove i ograde, i u njoj su jače zastupljene Arction-vrste. Ona zapravo predstavlja daljnji stadij u progresivnom razvitku zajednice, koji vodi u smjeru stvaranja Arction-zajednica. Zajednica je uglavnom razvijena u obliku faciesa vrste Hordeum murinum (tabela III, snimke 1 4, 9 13). Životne prilike i razvitak zajednice. Zajednica se pojavljuje u toku travnja i svibnja, a svoj optimum razvitka postiže u lipnju. Nastupom ljeta ugiba Hordeum murinum, koji je u toku proljeća sačinjavao dominantnu vrstu asocijacije, ä u sastojinama ove zajednice ostaju uglavnom hemikriptofitske vrste, kao i oni terofiti koji svoj 101

14 razvitak počinju u ljetnim mjesecima i ostaju dobro razvijeni sve do kasne jeseni (npr. C h en o p o d iu m a lb u m i dr.). Biološki spektar asocijacije (si. 2. c), izračunat na osnovu tabele III, iznosi u postocima T 34 /o, H-60%>, G-6«/o. Stanište asocijacije H o r d e etu m m u rin i predstavljaju tople, suhe i suncu izložene površine, koje su izvrgnute djelovanju triju antropo- -zoogenih faktora, umjerenom gaženju, slabom gnojenju i umjerenoj paši (odnosno košnji). Zajednica ne uspijeva na sjenovitim mjestima. Pod utjecajem spomenutih faktora zajednica H o r d e etu m m u rin i može se godinama održati kao trajni stadij. Međutim, izostane li djelovanje tih falktora, ova pionirska zajednica gradskih naselja pokazuje razmjerno kratak vijek trajanja. Ubrzo dolazi do promjena u sastavu vegetacije, a progresivni razvitak dovodi do prevladavanja hemikriptofitskih vrsta i napokon do stvaranja asocijacije T a n a ce to -A r tem is ie tu m. Jedan stadij u tom progresivnom razvitku predstavlja i varijanta vrsta A r c tiu m m in u s T rip leu ro sp erm u m in od oru m. Uslijed pojačanog gaženja, iz sastojina asocijacije H o rd eetu m m u rini m ože se postepeno razviti i zajednica L o lio -P la n ta g in etu m m a joris tp p icu m. Raširen je. Na području Hrvatske zajednica H o rd eetu m m u rini razvijena je po gradovima i većim mjestima čitavog kontinentalnog dijela zemlje (si. 4). SI. Abb. 4. Nalazišta asocijacije H ordeetum murini na području SR Hrvatske 4. Fundorte des H ordeetum murini in Kroatien 102

15 II. Red ONOPORDETALIA Br.-BL. et Tx Ovaj red obuhvaća veći broj umjereno do izrazito nitrofilnih zajednica. koje su razvijene na vrlo različitim staništima, kao što su rubovi cesta i putova, nasipi željezničkih pruga, rubovi živica, šikara i šuma, hrpe smeća i otpadaka građevinskog materijala, planđišta stoke, tlo uz ograde, te obale rijeka i potoka. Te su zajednice sastavljene pretežno od dvogodišnjih i višegodišnjih hemikriptofita, a prema svojem rasprostranjenu vezane su za kontinentalne dijelove Evrope. Red Onopordetalia obuhvaća nekoliko sveza. Izuzmemo li svezu nitrofilnih zajednica u sezonskim stočarskim naseljima na planinama Chenopodion subalpinum, koja ovim istraživanjima nije bila obuhvaćena, ostaju unutar ovoga reda još dvije ruderalne sveze Onopordion acanthii i Arction lappae. Obje su zastupljene u ruderalnoj vegetaciji kontinentalnih dijelova Hrvatske. Od karakterističnih vrsta reda Onopordetalia nazočne su na području Hrvatske ove vrste: R um ex obtusifolius L. M elandnjum album (Mili.) Garcke Dipsacus silvester Huds. Cirsium lanceolatum (L.) Scop. Linaria valgaris Mili. Geranium pusillum L. Sveza Onopordion acanthii Br.-Bl Sveza Onopordion acajitjiii ujedinjuje umjereno nitrofilne zajednice, razvijene na suhim i razmjerno toplim staništima, kao što su nasipi željezničkih pruga, gomile ostataka građevinskog materijala i smeća, plandista stoke i si. Zajednice ove sveze sastavljene su pretežno od dvogodišnjih hemikriptofita. Uglavnom su najpotpunije razvijene u onim područjima istočne i jugoistočne Evrope koja se odlikuju toplim i suhim ljetima. Kod nas su zajednice ove sveze rasprostranjene u gotovo svim naseljima kontinentalnih dijelova Hrvatske. 0^1 karakterističnih vrsta ove sveze zastupljene su na području Hrvatske ove vrste: Reseda lutea L. Picris hieracioides L. Cynoalossum officinale L. Salvia verticillata L. A nchusa officinalis L. Ova sveza obuhvaća na području Hrvatske dvije asocijacije, Onopordetum acanthii i Echio-Melilotetum. 103

16 4. Asoc. Onopordetum acanthii Br.-Bl Na zapuštenim mjestima, gdje se dovozi smeće i otpaci građevinskog materijala, te uz plandišta stoke razvijaju se u toku ljetnih mjeseci vrlo upadljive, 1 2 m visoke sastojine posebne ruderalne zajednice, u kojoj prevladava bodljikavo bilje (tabla II : A). Grimiznocrveni cvatovi kravaćca (Onoporđon acanthium) i obićnog strička (Carduus acanthoides) te žuti cvjetovi divizmi (Verbnscum phlomoides i V. thapsiforme) daju posebnu šarolikost ovim sastojinama koje pripadaju zajednici Onopordetum acanthii. Sastav zajednice. Floristički sastav ove asocijacije prikazuje tabela IV, gdje je ujedinjeno 20 snimaka, koje potječu iz ovih mjesta: 104 I. Zagreb raskršće Ul. proleterskih brigada i Radničke ceste, sastojina na hrpi ostataka građevinskog materijala i smeća uz rub ceste (19. VI 1959, II), ' 2. Velika (u Požeškoj zavali) rub ceste nedaleko Zdravstvene stanice (9. IX 1960, V), 3. Buzin (južno od Zagreba) smetište uz rub puta pokraj autobusne stanice (27. VI 1961, II), 4. Sisak ispred tvornice tanina, sastojina na zapuštenom zemljištu nasutom otpacima građevinskog materijala i smeća (10. VI 1960, IV), 5. Sisak iza groblja, sastojina na zapuštenom zemljištu nasutom otpacima građevinskog materijala i smeća (10. VI 1960, V), 6. Osijek Ul. Nikole Miljanovića Karaule, smetište uz obalu Drave (7. VII II), 7. Zagreb raskršće Ul. proleterskih brigada i Držićeve, zapušteno zemljište ispred novogradnje, s obiljem otpadaka građevinskog materijala (19. VI 1959, V), 8. Lička Kaldrma željeznička stanica, sastojina na zemljištu nasutom šljakom i smećem (29. VIII 1962, I), 9. Knin predio grada sjeverno od željezničke stanice, sastojina na hrpi otpadaka građevinskog materijala i smeća na pristranku nasipa ceste, nagib pristranka iznosi cca 30 stupnjeva (21. V I 1960, V), 10. Udbina smetište nasuprot poštanske zgrade (25. VI 1960, I), II. Udbina iza hotela, uz rub staze kojom stoka silazi na pašu u Krbavsko polje, sastojina na krševitom tlu punom ovčjih ekskremenata (2. VIII 1959, I), 12. Podudbina plandište stoke uz potok Krbavicu (2. VIII 1959, II), 13. Zagreb raskršće Ul. proleterskih brigada i Držićeve ul., sastojina ispred novogradnje, na zapuštenom zemljištu koje obiluje otpacima građevinskog materijala (19. VI 1959, IV), 14. Lučko kraj Zagreba sjeverni dio naselja, sastojina na pašnjaku uz rukav Save (13. VII 1959, VI), 15. Zagreb Ul. proleterskih brigada, zapušteno zemljište uz novogradnju (26. VI 1959, VI), 16. Titova Korenica rub poljskog puta koji vodi od autobusne stanice u smjeru Plješevice (6. VIII 1960, I), 17. Titova Korenica isto područje iz kojeg potječe i snimka 16. samo nešto bliže glavnoj cesti (6. VIII 1960, II), 18. Velika (u Požeškoj zavali) nedaleko planinarskog doma»lapjak«, sastojina na pristranku nasipa ceste, pod nagibom od cca 30 stupnjeva (9. IX 1960, I), 19. Velika isto područje iz kojeg potječe i snimka 18, na pristanku nasipa ceste pod nagibom od cca 30 stupnjeva (9. IX 1960, II), 20. Podsused kraj Zagreba rub auto-ceste prema Zaprešiću (15. VII 1962, IV).

17 û U Tabela IV co cijiç -ÎJ a 0>.ÛFOnl)r.'jm ACAtTHLI T& *23 V-. V n /o j «isoi-uci. tt /^r;<rûü*bl/ 1 13 l : A': 2 í :. l 14 r - >0 y- v j )4 -.V ; & 32 2S ül L i O. ^ 7 r_ id loa t in kc i: *? i i J«r Av.rrAb;'^ritcbv LL OV I T- tí do?ti ;0 lo o lo e loo IV Vo yñ Jo ' o Joa Vi Ion >0 po "OkzCVr.DBT «'/ /Dccixm-.snsi'r.4 Lü ii/ loa loo ion lf>0 loo loa loo ČP rj Loe lo o lo o lo o loo lo o Go So Ico loo los J 4 d ril'bv tf.ioke /K r. der Aurc&lwiç/ a 7 Ó 'i 10 u i;? :? i «u í t 1? 1> 19 2o XAKAK-/ i:wi rcc '.Tî.ôTE /C l-.ir t KTETu fitl 1 DK; AJlD i X.'.-.-/; t't V «A 0 -P.tí< T. Carduus acarzlîsj 1^.', f 2.2 2,:' :\ Î,'. i. l 2.2 1,2 2,2. 1, ' V 237J a C7i.-ier1rt t c c i v l i v i D. 4,1, '.5 í. ; *, 4.4 4, i 4.3 V.4?.; 2. l. c ( -.3. V 4176 pllvueidcs «. r?,2 2,2 2,2 2,1 11 V trlset'xi tlzpbllor^e ^e.h-'sj. I 25 MMuiiSKa^TlU JJ kxtk Z i CJ'O- LM/xXKX:.C.U TO I I jîldii Ci:Cxa-;j-- '.-M A, u l ;l 'x a i v ;i t rr.-'.r.' -, Sivi:» XarxiW.<5r1ntt ;ra V lèle 0 iv " L te. iïlv y.6 r e d t : /C B isk C n.c t'.k : jjw.' 0:iCK«l>10.^. - l.'f^ U V/.'D DSR C/-!Dmu:<G CDOrorD-C/JJ^, cirr.ci-.liapdl i e ii -jbrrg.rotrît.do Cl:<X»LCerdirton Vlir1c«r liai «11 esta fiar, d a r- C rda-xiç/; h VoTii'ja vallara L, 4- r i 9a t-cl-a èr j j:t n 1r-.it. /':) 1 1..A/at Cla > r *, «. 2,2... 1,1 4. ^ i r 114 bers'ïlgii p u e l l l u i L.. *. r r " 2') H lict^ a c. c in jx /J.i l l, /L rrel" l,.'1 z 26 3 DzbBflcui; s ili'o jr.o r /i.iip, r fia li-a tu a o i -J o l^ n lie /D, /O eer. 1.2 T :i Rodne o luten t 1 d a b l j ï ii ï l i U L -j... f. 4 T 1 H Cujiuu u «cjl'j.tu x 1, 2,2 2,2. ï 175 3al_ota. Tidgra L, S'.ihr.p, 3 r u -or i l l b / -.f, /»!v i-j.j. a k». '-.i:.» 4 * o » < k [o A -4 - H Ax la itisa s v jle x r 1 : L, x - 4- ' ' ' ' ' ic 1 a r io r is hieraelrlrtos f... X 9 m 1 a CJ.rr.liin 1«ncaftlnfA» /D./D cep. - - * 4 * 4 r 1 H c^aoi.laaifuii a ^ iio in s lc -, *» * / Eí I>Aa2Sí>22üI<'Xíí W o I».» xy.&d* CSbCiLKi T.1 '."ï.i,, uu.i i - ir ü i 1 t r or r - ÇfaaTD.oe h a r u tc r ic t ione OSt o llb ^a3«iiaich OV$ i> vasx-ed«; /CdiKAXi> s:e--:í x,rr. }X < C Q /C - ïcu*j?b.» and i-.barg.roifondo ë'ifiraixterarton übrjgar C9* «H eî;i«- ton ik ip ci^ m T 'idae«/: ri fisl7s flilv r d lr id b.., - / i ,3.. *4, n i Jo3 K V<jiboa<> o i f i o i m l i a L T i- 4 j u /. T ^icj-niiriun a i2 ici:i«la / b./ ir.z -i. * t - t 4* f f A n i e- T Hoixeuo 'xrluux L, ,2 t » 2.2,. 4 i 3.U j:,lx-:kdie.iï abdiütbzon 1. « , r, t», T Cr.pr.r.llc birrnz n.ir.tor'd /t./r A.l,... h 1- i r r 27 *r H'o'ji.e» '.» i1;_zs 1, - «* * X 2,2 59 i óonabuc Dlrraeeuo /l./ t - o a. r «.. ^ -4-7T ITl pl«v"i>nper-ni>n inoenj'urr /Î../ í î a -n iy. i. i.. 2.2,.. 3, i I 357 r vl-t'opeslllai diado 1. s i»» 1.1 r 113 H DiploMtxle tc-bcifa -za /I./S C. «.,. 9 2.ii X % 1 E rl jesr-nr. (v.n.vlnnn' n 1, X *» 4 1,1. T Jo Ji Avne-/ in: ; r.iior t»»» X I 26 H h s i k -.b ro»tu < ; I ï u. «. * » ttl K jcp id iu jo irbbâ 1, V., x l J T ^nltvn r.tr'.etnn X'-onl «.. 1-». 1. r 2J T.v.«.i TtJ.Ufi SDlí)09tdl I-, «4» «r X X X i 25 T..rp iiliiu v.xf'zazc'îii b. - «, 1.1. r 25 T vr-r.ocio vu.riirid 1, é. - t» f r r * * a 7 1 J- üsncb\^> ( l y i t ï / J.. / i f L U. s».. + t r 1 B Jlfcrz-ub_iia vu.rare L..... X X X 1 T Nblvo n e g lco tâ U a ilr...» s»» f» «A., ) 1. ^KJTlirCS : /DDîZEZTKR/> 1T.x o ijiifo n li: ro? lii«t.. í. i r V «1* 1,2 1.2 * ,1 - Y 32* V lo lii-ji p eretoe L. a,.t >. i, l. :', ,2 l,:> * 1.2,.. r r : 37V6 r.-ol;/?obi:o «io 'i.û M b X r r 2.1 1,3. « '.. r : r 5JA K.- 1.:n: r.ijn J.snoAnl^th f-., x» 1.1 V». 1,2 i, 2 i. :, ,2 1,1 - i.r r 2ó> H VlvlSllS! ,2 1,2, ,: r r r Ï2G laubua caxola b.» t* b r : r 1X6 i: ïr i r ollan rapen.-. 1., « j i i 2J2 :h bichi-r^un -n ty o ïn i... f 1- r %» - A.,, »2 r r 53 t iol'us üo-1-d! «X» f» - Ta-*. 1.2., n ) -ob ta ro co.iar 1.» , ^ f. - u 5 r.'.nt.ienlr oatn la i.. # 9 «X X «,.. 4.J.» 7J 339 j o t e n t :i l s l op tooo t.. + * ,2..D i i 139 2ujvu_vi:_eis oxv-; í i ;?.. 1 i 1 l l i i r I.olzoor.o.j p jl i n n L.. * r r.vj t r b Ranoj; OD -.lxr;;rat'jj d ix. «X X f + 1.? j : i o r illo í* r v ^»i3 A». /*!-. t. X ? T Traites coirotsc x e igárad. X., r x + + r bteniotir ar-.vja /i,,/.!«x.r l.it ««... 2,1 r F ü fv t ls ootooo 3#11.. X 1. 4 * 1.2, J.2, 4 x 1 j U 2onox crjrp'is 2>. f i 2 H xoctd líe tiotr^rati r í«5 c* f-y.xoyyx-j.\ repaas /!>./_ Peív.v.,2.» +. 4, i 5S 11 O rtio i d io ica E» 9 < < i es r»upharb.ia p lstp id ^lla « i Y j l r a Cric su-i a ctsm a x llle... 1, 1 i. l 4 T % G Carsium urver.ee /-,/.-C D p. Â*,,. X A I 26 Ù /j-onnrl a KnrpyllJ tej t r V tris coi* í 't s e c f ", «* 0 «- r 1 il Cal lux a.^llv'.o A- ««t, ï 1 ï: lsra x u jjx Dfl'icix.ulc.Vob. r 1 j Lcliu-n tji 1 x XM opii n l. n.»»»'!,. V X ,. r 2?5 i 'l l í s ^ tei'-'.fitiiií; i l l? n C.vj.o'lSi. 1»o,.vlar, /x./r v i-s.. 1,2. ««i T 25 T j LVLT.il &ÜL Ve L, I 1 ri ).c.ir;nr, Xxncier I. *. i- 1 *i 'JTirslli;»i «coerun t. X 2 r í OlvsxObuu taxj/alvix.ve I o «X - f 1 n Verbacei-.o pulterulpoii-r i ; «. *. 1*. x X 7 2 :t C /r.oai:m:f. cnlrtoti.n l. X H b&jvl* ic-oteba ls I. *... * Csxc v r s t «. ):ojc s j j u v.k' ciiü u s r.b 'l l. r.ciosr.o r.iî e.; r.. i je.'n /e v r t-i v r.» lu irais;» /«OAftdi'CAit jy 4lt>rrnl le i.v f c./ : 1/ Irrlit :*?&«?«,» e lb C io s /I./i-..afc K..?;? / Clvchoi:«icúorsca«b. l.? i.l t o '. I u i i L*?-'í. I. «,. leonuros c a r u je «L.. / Croatie aloa L. *, L:Cjl ccrr.ictlzsca I, -, ltlcvin prataj.ie T...» > / Aperjx *M - aa V.intl /b,/k^a-jv, (%/ <:c,l Xrr.r.re y.;*v* [ V-rc r.cv*>,. 2-)*:i ic j 1 uji vul-ixe l - i l l.»i 7 / f'riucsrt saciv* 1. -, CilinbrrosLi.» ejlf.c-ios /X../l<ith *, 2, Oaxiun vernit X. -, Criïïtj.T. ; 1 ave s s e r.s.,/ ; il/ rur.ft*. I.igo! w i T.. -, (! -iar»af ndl-.i.ti poljsjsor.vj.t w, V/ o.-'bi' - hd'-lodcivli , Cri-vj-jb p«0:i0oa i::«lja!.. *,. oele fla r t l i si-lee /Y.11./le x-e. r.2, I ioucü ci ratón;; xs t. - 1 l a /.Syoscy- «i j ï ni-.ar X, t,c Àr.-; UcT.i t n :* brni.es K.r. -, 2;:'r.t onrcc r.e.v»; p.".u x,. - ; 1 1 / :.-o-* ISMT, npàp/n* b. i, C s re n e r»:-.v cn e o n b e o f. m i b. -,, «ix;e;i-j>) t. / T '- e i. -, <cilj;a.!<; «iv a.ltiï!»». H o l iv,:i uiw.t<jiiun /L,/l* l. c r. -, *r_íolxc..-. s to llc tun!.. t, Vor 1111 nsdcsa /I,/M ir e r., -, J.e oi»s'.o spr.cvjvn err.f.**.r. /.'./'r.nr.:». -, i.ct o *in sc'^.ie /M /S'O i-eele - ; 7*ei'. -, ï i v f o i l i «C i^ t s U *. «h ï t. -, 'ri.'v liik i etrir-.un l. -, Ilifolàu u ir.iitrr.i-.eun I., f LJ/ Drosscc rcc«x?sms b. * «?; I V ülpcsius IzcXcLzcus. J, -,.-r.ly^sr.rjt, -.ttn '.ist.z'h. 1,1,..r.ftlof i«a K jè u a a j.. i.i, -vr«. 3*111» a iv a u a ia i. * ; I J / ii.oti.pa» iiexritc A À z -./ ïe s e. \i Ct-Xfi. ôivvlso Ccîd. T,2, Crépi» x oiv.>:scix'ulls lû u ill. «, ïr iísdivs! hybrijurt L. -, jüajncjlu-j surdcus. Cr, 1 0 / Cf.nropnliuji hytrld-.lt -, -, :itc ;íy i r ftta J»,.ext-joi prdtoiîr.lr. I.ulî.. -, XbaruMi* Arx Ol-ai-* IV / Vra nr.r.na x.!.2>, -. -»i'kful'.ir îasaj'itî»;jji C ilib. - L3/ Cur.leuxea aalcilrapz L.»?, TaC'.ix'îii. v o l- 'xrie ib./'t ritïrh t, ïup>.:rbit cyparibiltr 1, 2,2 ; 1$/ H ilj 'a rl* v-ul^irlç Olrtr.,, l.cntxa pulc<uïix 1, 2,2,.-'rly^c.rvTi hy<lpr;p1p-or I.. *, iî; 2 b / Csr.taures jf.;c a -, -, ui^t.ntia v ite lb o t.. -,.ïhipntbriai son^allnii S, 1. 1.

18 Ođ osam karakterističnih vrsta ove asocijacije koje navodi Tiixen (1950 : 157) za krajeve eurosibirtske vegetacijske regije mogu se u našem Dodručju smatrati karakterističnima samo četiri - - Onopordon acanihrum, Carduus acanthoides, Verbascum phlomoides i Verbascum thapsiforme. Među njima odlikuje se najvećim stepenom nazočnosti Carduus acanthoides, a najvećom pokrovnom vrijednosti Onopordon acanthium (4176). Ostale dvije karakteristične vrste Verbascum phlomoides i Verbascum thapsiforme su nešto rjeđe, ali su ipak strogo vezane za ovu asocijaciju. Karakteristične vrste sveze i reda zastupljene su samo sa I i II stepenom nazočnosti. Od karakterističnih vrsta razreda najčešća je Verbena officinalis. Među pratilicama se ističe najvećim stepenom nazočnosti Achillea millefolium. Zajednica je na području Hrvatske sastavljena od razmjerno velikog broja vrsta (83), a u prosjeku se u pojedinoj snimci nalaze 23 vrste. Raščlanjenost zajednice. U čitavom kontinentalnom dijelu Hrvatske zajednica Onopordetum acanthii podjednako je građena. Tu i tamo njezine se sastojine međusobno razlikuju pomanjkanjem pojedine karakteristične vrste asocijacije (npr. Onopordon acanthium ili Carduus acanthoides), ali između takvih sastojina ipak nema bitnih razlika, kako u pogledu florističkog sastava, tako i u pogledu staništa. Zajednica je najčešće razvijena u obliku faciesa vrste Onopordon acanthium (tabela IV, snimke 1 12), nešto rjeđe u obliku faciesa vrste Carduus acanthoides (tabela IV, snimke 16 20), a zapažen je i facies vrste Anthemis cotula (tabela IV, snimka 14). Životne prilike i razvitak zajednice. Stanište ove umjereno nitrofilne zajednice predstavljaju suhe i sunčane površine koje nisu suviše izložene gaženju. Grubo, a često i skeletno tlo ovakvih površina sadrži vrlo malo humusa, bogato je kalcijevim karbonatom i ljeti se jako zagrijava. Zbog obilja životinjskih ekskremenata bogatija su dušikovim spojevima tla onih ssistojina koje se razvijaju po selima stočarskih područja. Hemikriptofi'tski karakter asocijacije odražava se iz sastava biološkog spektra (si. 2. d), koji iznosi u postocima H-61 /o, T-35 /o, G-4 /o. Sastojine asocijacije Onopordetum acanthii optimalno su razvijene u toku ljetnih mjeseci. U gradovima naše republike Onopordetum acanthii se najčešće razvija iz sastojina Hordeetum murini koje se zasipavaju otpacima građevinskog materijala i smećem. Zato je i razumljiva nazočnost karakterističnih vrsta Hordeetum murini u sastojinama zajednice Onopordetum acanthii na području gradskih naselja. Po selima se ova zajednica može razviti iz vrlo različitih livadnih ili kamenjarskih asocijacija pod utjecajem preobilne paše, pojačanog gaženja i gnojenja. Sastav i struktura tla postaju na taj način nepovoljni za održavanje prvobitne vegetacije. U njezinom se sastavu pomalo povećava broj ruderalnih vrsta, koje su bolje prilagođene na obilje dušikovih spojeva u tlu kao i na smanjeni zračni kapacitet tla. Osim toga, stoka na paši ostavlja po strani otrovne, smrdljive ili bodljikave biljke, pa se one sve više 105

19 rasprostranjuju. Takve biljke pripadaju najvećim dijelom upravo ruderalnoj vegetaciji zajednice Onopordetum acanthii, koja se tako razvija. Pod ovim se uvjetima može Onopordetum acanthii održati kroz duilje vrijeme kao trajni stadij. Međutim, promijene Ili se prilike ma staništu, tj. prestane li utjecaj preobilne paše, tada se na tim mjestiima opet javljaju biljke livada i postepeno potiskuju zajednicu Onopordetum acanthii. SI. 5. Nalazišta asocijacije O nopordetum acanthii (1) i E ch io-m elilotetum (2) na području SR Hrvatske Abb. 5. Fundorte des O nopordetum acanthii (1) und des E ch io-m elilotetum (2) in Kroatien Raširenje. Prema svom rasprostranjenju zajednica Onopordetum acanthii vezana je na području Hrvatske za ona naselja eurosibirske vegetacijske regije koja se odlikuju toplim i suhim ljetima (si. 5). U toku dosadašnjih istraživanja nije zapažena u Gorskom kotaru i sjeverozapadnim dijelovima Hrvatske, što se može objasniti nešto vlažnijom i hladnijom klimom ovih krajeva. 5. Asoc. Echio-Melilotetum R. Tx U zemljama koje pripadaju eurosibirskoj vegetacijskoj regiji asocijacija Echio-Melilotetum predstavlja čestu ruđeralnu zajednicu, razvijenu uglavnom po nasipima željezničkih pruga i površinama između kolosijeka (tabla II : B). I na području Hrvatske ova je zajednica također dobro razvijena. U njezinim sastojinama, koje se odlikuju velikim šarenilom boja, najznačajnije su vrste Echium vulgare i Melilotus officinalis. 106

20 I Tabela V A so cija cija ECHIO-HELXLOTETUM Tx H a H U 0 O fr-t - to -H G 0 <l> >tnl B roj v r s ta u snim ci /A r te n z a h l/ V e lič in a snimke u. /G rösse der Aufnahmefläche in nr / Pokrovnost u % /Deckungsgrad in % / B roj snimke /E r. der Aufnahme/ u P 'O 2o 4o lo o o 15 3o o lo o loo lo o loo loo 9o 9o 9o 95 9o J lo u G fao >0 (Q N -H O 0} G i te üj p P< V 0) -p C Q \ p 10 0 \ ti u 0 <u o» t: jf P 0 {> 01 O «O Ph KARAKTERISTIČNE VRSTE ASOCIJACIJE: /CHARAKTERARTEN DER ASSOZIATION/: H Echium vu lgare L. + M V 146o H M e lilo tu s o f f i c i n a l i s /L./D e s r A V 4o41 H M elilotu s albus Med * I I 229 KARAKTERISTIČNE VRSTE SVEZE ONOPOR- DION I REDA ONOPORDETALIA, u k lju č i v š i i tra n sgresiv n e k a r a k t e r is t ič - ne vrste drugih zajednica istoga r e da : /CHARAKTERARTEN DES VERBANDES ONO- PORDION UND DER ORDNUNG ONOPORDE- TALIA, e in s c h lie s s lic h ü b e rg re ife n de Charakterarteh übriger G esells ch a ften d erselben Ordnung/: H S a lv ia v e r t i c i l l a t a L. 1.2 fr.2) IV 233 H P icris h iera cioid es L. 4 4, XII 232 H Reseda lutea L, II I 19o H Carduus acanthoides L. w * I I I 45 H Anchusa o ffic in a lis L, III 45 H Saponaria o ffic in a lis L II 148 H Melandryum album /K ill./g a rck e 4 4 II 43 H Artem isia vu lgaris L II 2 H Arctium minus /F lill./b ern h. I 42 G L in a ria v u lg a ris M ill. 4 4 I 2 KARAKTERISTIČNE VRSTE RAZREDA CHE- NOPODIETEA, u k lju čiv ši i transgresiv n e k a ra k te rističn e v r s te o s ta lih z a je d n ica ovoga razreda: /CHARAKTERARTEN DER KLASSE CHENO- PODIETEA und ü b erg reifen d e -Charakte ra rte n ü b rig er G e s e lls ch a fte n derselben K lasse/: T Bromus s t e r ilis L f III 752 H D iplotaxis te n u ifo lia /L./D C III 149 K Artem isia absinthium L II 564 T Hordeum raurinum L. 1, II 44 T Bromus tectorum L I 187 H Malva s i l v e s t r i s L I 42 T Lolium strictu m F resl I 42 Tripleurospermum inodorum / L. / Schultz -B ip, * 42 H Lactuca s ca rio la L. 4 4 I 2 T Chenopodium album L. + 4 I 2 PRATILICE: /BEGLEITER/: H A ch illea m illefolium L IV lo62 II Plantago la n ce o la ta L IV 583 H Daucus ca ro ta L IV 275 G Convolvulus arvensis L I I I 336 G Poa pratensis L ' I I I 314 H D ^ctylis glomerata L I I I 15o II Cichorium intybus L I I I 86 H T rifolium pratense L, + f I I I 45 T Medicago lupulina L I I I 45 H Centaurea ja cea L, I I 148 H Verbascum pulverulentum V ill II 85 G Cireium arvense /L./S co p II 3 T Apera spica ven ti /L./B eauv II 292 G Agropyron repens /L./P.B eauv II 292 H Galiüm verum L I I 188 H Cynodon d a ctylon /L./P e r s I I 188 H T rifolium repens L, II 84 H Euphorbia cyp arissia s L II 43 H S alvia pratensis L II 43 R S ten actis annua /L./N ees II 43 H Arrhenatherum e la tiu e /L,/M.e t K, II 2 H Lolium perenne L, I I 2 H Rumex cris p u s L II 2 H Taraxacum o ffic in a le Web II 2 T Bromus m o llis L I 187 H C oron illa varia L I 187 H Scolymus hispan icus L I 146 T Ambrosia a rte m is iifo lia L I 146 H S ilene vu lgaris /M nch./garcke I 83 H S crop h u laria canina L I 42 H Lotus corniculatu s L I 42 H Sentaurea stoebe L I 42 H Fes tu ča pratensxš~tfucts. 4* I 2 G Calam agrostis ep igeios /L./R oth I 2 H Satureia vu lgaris /L./F r its c h I 2 OJ K\ Osim v r s t a, k oje su navedene u t a b e l i, nazočne su.jo š s li je d e ć e v r s te u snimkama /Ausserdem je einm al in A u fn./: 2 / Eupatorium cannabinum L. +, Papaver rh oeas L. +, Sonchus asper / L. / H i l l. 1.1, Plantago m ajor L, 4, Bromus ja p on icu s Thunb. +,2 j 5 / Rosa canina L. +, Tragopogón dubiue Scop, Phragmites communis T rin. 1.1, Haynaldia v i l l o s a /L./S c h u r, Poa n e- raoralis L. 6 / P o t e n t illa argén tea L. +-.2, V ic ia g r a n d iflo ra S cop, +, Polygonum aviculare L. 4, A grostia alba L, +, Sonchus oleraceus /L,/G ou. + ; 7 / P o t e n t illa reptans L, 1.1, Polygonum con volvu lu s L. +, Onopordon acanthium L. 4, Polygonum p e r s ic a r ia L. +, Medicago s a tiv a L. L e p id i- um virginicum L, +, Anthemis cotu la L. +, Roripa s ilv e s t r is /L./B e ss. +; 8 / Hypericum perforatum L. -f; 9 / Centaurea sca b io s a L. +, Poa p a lu s t r is L, 1,1, Galium m ollugo L. +, Glechoma hederacea L. +,2 } l o / Mamibium in - canum D esr. 3.2, Bromus e re ctu s Huds, 3.2, Mentha l o n g if o l i a /L./H u d s. 4, Rumex o b t u a ifo liu s L. +, Euphorbia verru cosa L. +, T o r i l i s a n th riscu s / L. / Gmel. +j 1 1 / Arctium tomentosum M ill, +, V eronica a ryen sis L. 4, C apsella bursa p a s t o r is /L./M ed, 2,2, Anthemis ru th en ica M.B,;+, Bromus commutatus och rad. +, Poa t r i v i a l i s L, 2.2, Poa annua L., V ulpia nyuros /L./G m el. 1.2, Bromus racemosus L. f, Hyoscyamus n ig e r L, 4, Cynosurus c r is t a t u s L. +, C repis se to s a K a il. 4, T rifo liu m incarnatum Le 4, Lepidium campestre /L./R.B r. 4 ; 1 2 / S a lv ia nemorosa L. 2,2, Sambucus ebulus L. 2,2, Medicago fa lca ta L. 1.2, T o r ilis arvensis /K uds./lk, 4-, Verbena o f fic in a lis L, +.

21 Sastav zajednice. Floristički sastav ove asocijacije prikazan je na temelju 12 fitocenoloških snimaka u tabeli V. Snimke potječu iz ovih mjesta: 1. Vrhovine između dva kolosijeka na željezničkoj stanici, sastojina na skeletnoj podlozi (?.7. VI I), 2. Vrapče kraj Zagreba zapadno od željezničke stanice, na kosini nasipa željezničke pruge (9, V I I960, XIEI), 3. Zagreb Savska cesta, kosina nasipa željezničke pruge iza poštanske zgrade (9. VI 1960, II), 4. Zagreb isto područje iz kojeg potječe i snimka 3, na kosini nasipa željezničke pruge (9. VI 1960, III), 5. Zagreb Nova cesta, kosina nasipa željezničke pruge (9. VI 1960, I), 6. Virovitica na kosini nasipa industrijske željezničke pruge (2. VII 1960, III), 7. Varaždin nasip željezničke pruge nedaleko mosta na Dravi, sastojina na kosini nasipa (15. VI 1960, I), 8. Vrapče sjeverno od željezničke stanice, nasuto tlo između kolosijeka (15. VII 1962, VI). 9. Vrapče isto područje iz kojeg potječe i snimka 8, samo cca 100 m dalje, sastojina na kosini nasipa željezničke pruge (15. VII 1962, VII), 10. Lovinac (Lika) zapuštena tratina uz željezničku stanicu (24. VI 1960, I), 11. Udbina kamenita površina nasuprot poštanske zgrade (25. VI 1960, II), 12. Dalj Ul. braće Mandića, sastojina na kosini nasipa ceste (6. VII 1960, V). Karakterističnim vrstama ove asocijacije općenito se smatraju Četiri vrste: Melilotus officinalis, Melilotus albus, Echium vulgare i Oenothera biennis. Na području Hrvatske mogu se samo prve tri vrste smatrati karakterističnima, a Oenothera biennis dosada nije zapažena u sastojinama ove zajednice. Vrste Echium vulgare i Melilotus officinalis odlikuju se V stepenom nazočnosti. Također su u zajednici obilno nazočne karakteristične vrste sveze, dok su Onoporđetalia-vrste zastupljene samo sa I i II stepenom nazočnosti. Među karakterističnim vrstama razreda ističu se Artemisia absinthium, Lolium strictum, Lactuca scariola i Chenopodium album. Najčešće su pratilice Achillea millefolium, Plantago lanceolata i Daucus carota. Iz tabele V je vidljivo da se u zajednici pojavljuje oko 58 vrsta, a prosječno se u jednoj snimci nalaze 24 vrste. Raščlanjenost zajednice. Zajednica Echio-Melilotetum je na teritoriju Hrvatske vrlo jednolično izgrađena, pa se ne mogu unutar nje razlikovati posebne subasocijacije ili varijante. Najčešći je facies vrste Melilotus officinalis {snimke 1 6, 12), a osim toga su zapaženi i faciesi vrsta Echium vulgare (snimke 8 i 9) i Artemisia absinthium (snimka 11). Životne prilike i razvitak zajednice. Zajednica Echio-Melilotetum naseljuje šljunkom ili šljakom nasute, suncu izložene površine uz željezničke pruge. Tlo ovakvih površina je suho i propusno, 107

22 la'ko se zagrijava, a sadrži vrlo male količine dušikovih spojeva. Povoljne temperaturne prilike na staništu ove zajednice, kao i odgovarajući sastav tla, omogućuju održavanje nekih mediteranskih biljaka u kontinentalnim dijelovima Hrvatske. Tako npr. na području šire okolice Zagreba u sastojinama ove zajednice rastu već dulje vrijeme i dobro se održavaju vrste Scolymus hispanicus,1 Haynaldia villosa i Glaucium flavum.2 Zajednica Echio-Melilotetum sastavljena je pretežno od hemikriptofita, što se jasno vidi iz sastava biološkog spektra, koji iznosi u postocima T-17,240/o, H-72,42 /o, G-10,34 /o (si. 2. e). Sastojine ove zajednice najbolje su razvijene u ljetnim mjesecima. Košnjom i gnojenjem može se iz sastojina ove zajednice razviti livadna asocijacija Arrhenatheretum elatioris, što je i dosta česti slučaj na željezničkim nasijpima po Hrvatskoj. Već je M o o r (1958 : 257) primijetio, istražujući vegetaciju riječnih dolina Švicarske, da se sastojine ove zajednice mogu naći i na posve prirodnim staništima. Šljunkovite obale rijeka predstavljaju takvo stanište. Međutim, uslijed redovitog godišnjeg poplavljivanja, sastojine ove zajednice na obalama rijeka razvijaju se najčešće samo u fragmentima. Ipak, ovi nam fragmenti jasno pokazuju prirodno porijeklo asocijacije Echio-Melilotetum. Takve su fragmentarne sastojine zapažene i uz obalu Save kraj Zagreba. R a š i r e n j e. Zajednica Echio-Melilotetum razvijena je na području Hrvatske u čitavom kontinentalnom dijelu (si. 5). Sveza Arction lappae R. Tx Zajednice, koje pripadaju ovoj svezi, razvijaju se uz putove i ceste, na hrpama otpadaka građevinskog materijala, duž ograda, rubova šuma i živica, uglavnom na polusjenovitim mjestima, čije je tlo razmjerno vlažno, a sadrži umjerene količine dušikovih spojeva. Sastavljene su pretežno iz višegodišnjih hemikriptofita. Prema svojem rasprostranjen ju vezane su za eurosibirsko vegetacijsko područje, a najbolje su razvijene u vlažnijim područjima Evrope, dakle u zapadnijim predjelima. U Hrvatskoj su razvijene po svim naseljima eurosibirske vegetacijske regije, sve do granica mediteranske regije. Od karakterističnih vrsta ove sveze zastupljene su na području Hrvatske ove vrste: 1 Vrstu Scolym us hispanicus zapazio je god. Horvatić (1947 :72) na željezničkom nasipu kraj Niove ceste u Zagrebu. Do danas se na ovom lokalitetu biljka dobro održala, unatoč mnogim hladnim zimama. S istog mjesta potječe i moja snimka br. 5 (tabela V), u kojoj je nazočna još jedna mediteranska vrsta Haynaldia villosa. - Biljku Glaucium flavum našla je god. H o d a k (1957 : ) na željezničkom nasipu u Sesvetama kraj Zagreba. Uz nalaz je objavljena i jedna fitocenološka snimka sastojipe u kojoj raste Glaucium flavum, ali bez oznake o kojoj se asocijaciji zapravo radi. Međutim, floristički sastav ove snimke jasno pokazuje pripadnost asocijaciji E chio-m elilotetum ; 108

23 A rctium minus (Hill.) Bernh. A rctium lappa L. Galium aparine L. Chelidonium majus L. Parietaria officinalis L. Tanacetum m acrophyllum (Willd.) Schultz-Bip. Aethusa cynapium L. var. dom estica Wallr. Arm oracia lapathifolia Gilib. U okviru te sveze poznato je na području Hrvatske više asocijacija, među kojima su zasada najbolje proučene Alliario-Chaerophylletum temuli, Chaerophylletum aurei, Tanaceto-Artemisietum, Leonuro-Ballotetum nigrae i Balloto-Chenopodietum boni henrici. 6. Asoc. Alliario-Chaerophylletum temuli (Kreh 1935) Lohm Ova se zajednica razvija na polusjenovitim mjestima uz rubove živica, zapuštenih parkova, šuma i šikara, a ponegdje i uz ograde. U toku mjeseca travnja i svibnja u njezinim se sastojinama pojavljuje mnoštvo bijelih cvjetova češnjače (Alliaria officinalis), otrovne krabljice (Chaerophyllum temulum), glatke krasuljice (Anthriscus cerefolium) i nešto većih žutih cvjetova rosopasa (Chelidonium majus). Na području Hrvatske asocijacija Alliario-Chaerophylletum temuli vezana je uglavnom za ona naselja eurosibirske vegetacijske regije koja se nalaze u području klimatogene šumske zajednice Querco-Carpinetum croaticum. Sastav zajednice. Floristički sastav ove asocijacije prikazan je u tabeli VI, gdje su ujedinjene 23 snimke, koje potječu iz ovih mjesta: Varaždin odvojak ceste Varaždin Čakovec prema kupalištu, sastojina uz rub šume (15. VI 1960, V), 2. Mikulići kraj Zagreba sastojina uz živicu na rubu ceste (7. V 1961, II), 3. Podsused kraj Zagreba sjeverozapadno od naselja uz cestu prema Zaprešiću, sastojina uz rub šume (13. V 1962, III), 4. Mikulići kraj Zagreba isto područje iz kojeg potječe i snimka 2, sastojina uz živicu na rubu ceste (7. V 1961, I), 5. Čučerje kraj Zagreba uz put u istočnom dijelu sela, sastojina uz živicu (6. V 1961, IV), 6. Podsused kraj Zagreba isto područje iz kojeg potječe i snimka 3, rub šikare uz cestu (13. V 1962, II), 7. Deščevec kraj Zagreba poljski put istočno od sela, sastojina uz rub živice (26. IV 1961, VI), 8. Simbuk (južno od Deščevca) uz poljski put. na rubu živice (26. IV 1961, VIII), 9. Deščevec kraj Zagreba poljski put istočno od sela, sastojina uz rub živice (26, IV 1961, VII), 10. Dubravica (Hrvatsko zagorje) kolni put prema Vučilčevu, sastojina na kosini usjeka puta, djelomično zasjenjena stablima bagrema, nagib usjeka iznosi cca 45 stupnjeva (12. V 1962, I), 11. Vrlika (Dalmatinska zagora) nedaleko parka, sastojina uz rub živice, izrasle na kamenoj ogradi (8. VI 1961, VII), 12. Gornji Stenjevec kraj Zagreba uz cestu nasuprot kuće br. 51, sastojina na rubu šikare bagrema, zemljište je nagnuto cca 45 stupnjeva (9. VI 1960, XII), 109

24 13. Gornji Stenjevec kraj Zagreba na cesti uz potok Markovac, sastojina uz ogradu kuće (9. VI 1960, VII), 14. Zagreb Mihaljevac, nedaleko tramvajske stanice, sastojina na rubu šikare uz cestu, zemljište je nagnuto cca 30 stupnjeva i djelomično zasjenjeno (16. VI 1960, I), 15. Gračani kraj Zagreba sjeverni dio sela, uz ogradu (16. VI I960, II), 16. Gračac (Lika) poljski put južno od hotela, sastojina uz rub puta (23. VI 1960, III), 17. Gornji Stenjevac kraj Zagreba uz ogradu kuće br. 67, sastojina se nalazi u sjeni voćaka (9. VI 1960, XI), 18. Vukovar uz željezničku stanicu nedaleko mosta preko Vuke, sastojina uz rub šikare (12. VII 1960, IV), 19. Križevci Varaždinska ul., nasuprot kuće br. 10, sastojina uz rub živice (22. VIII 1960, VI), 20. Virovitica središnji dio naselja, uz crkvu, sastojina uz rub parka (2. VII 1960, IV), 21. Gračani kraj Zagreba isto područje iz kojeg potječe i snimka 15, sastojina u sjeni kućnog zida (16. VI 1960, III), 22. Karlovac obala Trnskog, sastojina na rubu ceste, u sjeni bagrema (13. VI 1960, II), 23. Udbina uz potok Krbavu, sastojina uz rub puta. zasjenjena stablima vrba (24. VI 1960, II). Od karakterističnih vrsta asocijacije nazočne su u našem području vrste Lapsana communis, Alliaria officinalis, Chaerophyllum temulum, Anthriscus cerefolium i Bryonia dioica. Među njima su najstalnije Lapsana communis i Alliaria officinalis. Vrste Anthriscus cerefolium i Chaerophyllum temulum su nešto rjeđe, dok je Bryonia dioica zapažena samo u jednoj snimci iz okolice Križevaca. Karakteristične vrste sveze dobro su zastupljene u ovoj asocijaciji, a najčešće su od njih Chelidonium mafus, Galium aparine i Arctium minus. Od karakterističnih vrsta reda ističu se sa relativno najvećom nazočnosti Melandryum album i Rumex obtusifolius. Karakteristične vrste razreda zastupljene su razmjerno slabo, nazočne su uglavnom samo sa I i II stepenom. Najstalnije su pratilice Urtica dioica, Poa trivialis, Geum urbanum, Rubus sp., Lamium maculatum i Clematis vitalba. Iz tabele VI je vidljivo da je asocijacija Alliario-Chaerophylletum temuli na području Hrvatske sastavljena iz razmjerno velikog broja vrsta (85), a u prosjeku se u jednoj snimai nalazi 21 vrsta. Raščlanjenost zajednice. Na području naše zemlje zapažen je veći broj faciesa ove zajednice. Najčešći su faciesi vrsta Chaerophyllum temulum (snimke 1 4) i Lapsana communis (snimke 14 16). Osim toga zapaženi su i drugi faciesi, kao npr. facies vrste Anthriscus cerefolium (snimka 6), Chelidonium majus (snimka 7), Galium aparine (snimka 8), Alliaria officinalis (snimka 11), Stellaria media (snimka 12), Aegopodium podagraria (snimke 13 i 22), Parietaria officinalis (snimke 20 i 21) i Urtica dioica (snimka 23). Životne prilike i razvitak zajednice. Asocijacija Alliario-Chaerophylletum temuli sastavljena je najvećim dijelom od višegodišnjih hemikriptofita. Njezin biološki spektar, sastavljen na temelju 110

25 a/ ri M O O <-4 ;j i r. \2 V Xt O v v-'r.i.-. v r.iiinr.; /A r -.«/.s ib l/ V cu i.ir.t í.oanue u o'". /Ci-peot ItC Avfn.Virtí.íli«Vl 1.-i a. y :;<.irr< vppat y / Jtok<;n^Sí:v/Ki.Vi.3/ Droj e u io io /J lr. <í r iiirn.xuto/ 1?. AZ Irr 1 Irl o l e : l : o 5?o lo o A T.-i'lcIu «i i.ij/.htc-ühj^r-íct-iü.i:-. /':wii i -:-*=/ i-at. ' 5 2* ia 3o 2 ; 2a j* 9o 9o too lo o 5 S> Ico 9 2- <*í le o lo l ó 15 S l o 3o lo o i. :? IX l o 95 lo o XOu lt-o lo o lo o 10o lo o o lee -5 S :>ó 15 ix >o 9 5 1>* J > \k 23 ar, ic> <t *.:* a? l o i s 2o 2ï 2 13 ; o IV i! i ; 20 ;.= '»Tí Û ü t i l X'-i el <1 H Z < v F~2iK?"3?.:" <::<. v.hxv*. >..-x/?.7.i^::i.rr ; /c :u,x x? -^..4 2 i;f l-i.i T X«*i>3 :i cykir.i^la i.. * Î.2 Í-.3 í. 3,i 3, ,1 r 1, IV T..1--O TZ9 o 2 / n! ii:iïlr "id ee. r, 2. A 4.,», :>,. i / ' rv 525 II C ba crorot lij^ t c c j l j.o 3.-i S o l. i. a 1*1 G9.intbr^iiou.-. e.rr.rrrilü A./7 fo ffji. 1*2 a Ô. :!.. y.h'j 0 Biy blí> Oi-íKíB Jnc. V 1 Fi2i?;2.va-vW i'tiat.'s iator aprrrjprj u.rras i nxoa oj:o: oxdxt;c,i a, l í i j - C1T-7Î 3 t.j-ntis^ivir.lvr.r J :a ra L «ertctt:a c r r a la di-a;íi'u.i li: i C &:ef, r í^ : / c:l«tj?ixjü.i k ï. ) is ó - /. s R S. - r iw? :o n h ij í l L l>. 3.lût OnUITC- 0C0ICJUS3.'.IIi, o à n ïc llia e e lis l: u.iarax- tcrart:r. t k cir.tr 't0tll30;i rv :> t o r - j.ilkr.r. imj-.iir.g/ : a CXrlldOl.tCfi ft.-jos)! ,2 2,2 1.2 H.C 3.. J.J.. i V ' \. v?17 í G allan o?t>ricie X. % 2, , --.I Dis /ici.ir.lryun a l joo /.:ill./á a x o.ia ,X, f. J f B w 1 1?6 Jl A 't 'U ;n n*non /. n. i, / i «r a a, f <4.2 X.í.1 _«3 m ««4,1! k ,2. 4 2o8 i: í'rleoaac vu 1>' vx X., 4,2, k 24 r JhincM ojtu si oli-ja X. 1* * - 4,. f y I n «3.-'.-»rtíitaj-aa c m c m o l l s X. I*.-,.,, 4... X. ; a. i f. 2. ti* 62o K ícllot b. ivi.-.p, r-.irtcrnils /d v./l r i q u. i , ^2 a 4 4 n tí? K Jajy.itegla-.-.rplio, lí.i r, l. i * r a. a a * * *. A4 R ti/jt'c-.iç-i: cb-.iiiin i * a r. _ 23 H XaoíKu-jí c-*all.<--ta a * a 4 i 22?3cu* a s I, jjj iií CrOyUy 13 cu /.-.} *. i -1, /? c a 'i l t :- 5 i p., ó. 2.-:.?3y Jl ulj:r;aeuc rl.v^.stcr llcí.s-.., 4 p a a, t r % * * r 25 K C-lrslHTi 1cnr.ení.itnn /L./í e o n,,. 4...,, * _ i 2 Ctr-sMilan tii--í-12',i'r' x. 4 k a a - i X Cítrdaue í c «jj laoiilaa X. - L» f i XATaKTXXIíOieXr : I * CXiHCiObX^rili, i>k7 J-j í tvs 1 i traasgintolvnc Xtrtk'.eiM stlca v r t t t cs tm ip..-.ajeanisc pvoga rcrrcds.: /C a i;«j S.,fX K l.<_-.-.:r D1V C Q i r C C v i n - T/.X t.o a ÜVbrxlBilí'i-lO C 1-.:r r.l:i r. r a r t o r. i : b r t g c r C'OS«llt«XaÍL:n d ïs-fccllir. f 'l r.» / : Xioa-a» ot^rl 11 r. j. 1, IV* , ^ 3 ^ t c l l a i t a ac-dlp. /V.// a - '* % C«pft>lH tcr*..-. par.tprlr. A./T c-c.» a» * 1,1... r i 2 4 z vjr.ckue rltiíc tlis, /l.,/:'o i>. a ««T a a IX 2 * Firdrujt m irlnvo X. 4 «««* 4 í.t * 7..'Plyconoo oerccoítrt T.. + k * «a. * 4 4 r Jrtir-.o i-.rer.s 1. V. *a U * r t Ç?.z O»- M K 3 p n sa ' t í t VI' i Verbat.r O frio ln il X X iiilv r e i l /e B,r» X.. 1,2..».. t, 2. ft C v citc c l r t c t o I,,, 4, V :.*n) >:f' lh>r Ti'.reon X, t a a 1.2 # * * T <ei.tc.te vv'r '"* n i. 1* 1,1 k k a 4 22 'Í' -J.tfj(.pOlt->n a.'.'.ion i. a *» k 4 - t 4 k 1 i: laotv.o &c*rj.ol 7.. a a ï T i? Üoncbirc osper / L. / í ü l l a 4 ï p K C Q Íior^'.o lim lo s o o ji«. X, a ^ a +... _ i n t.'.2 :X 3 C i : /1 X C - L S :I!2?./. a o r t i e * '. l o - l ç i X * ). :i * » 2, 2, X.' Ô 2? a l'a t r i v i P l i o 7., *«< l. i 1-1, l.x, , 2. u i V ; n Gcox ur bar.'jjj X. 4, L.I 1.1 * ~ 4 * l. i, 1.?. m 111 :<p Kilt'js r.p. r-trr. * , < - 3 * 3 2, n i V -2 :r X s x i - m a v r i l ', k o f i T. 4,2 1,1 4, , X.2, * -.2 i i :í i > O iojiatl-j v i t í.ib«. X., 4.2 4,2 1,2. T r «*, i j i 1 1 ; X Jrotonklli.-. reporpe X. * 1. 2 a «* * a. 1.1.!* *.,.. i i 1X5 X -C l.lllc f- p>1 f r i * on x., k t- * X nar.uncv.luo re Jtb3 I-, T - r.» a 4.,. -. «4. 1, X 7 5 u ir a p ra rn o cic X,,. 1.2, T : -,.., 2,2 4.2., 1 1 l c - 3 1; 0 «llu o r>m.i'gn L. < k a t a a a 4 a II li X p I í u u v t r t n it J : «1, 2 a % 1.? ,2.... * <i5 Jl AegppDiliua roctrf«i-îs X., 2,r : 1. /, 4 *. 2 2, a k k t k ^ k Jl 717 i.- bcnbueas n i r r i X. i, *. a a, a a a 1 i-olpgodiio O Tic-jlarc L. V m<l,,, a, a 4. a X M v?. 21 I I % 66 y r l S l 't P g n i r a j a r X, 1. 2 t*. 4. r v. 4 4, a k. 4 k k a _ a 2 Jl jr GpavulvulM -i-ver rln X. a a a a -t-, 4, X.l, k k k r. t a c t y lia i'lc raxotr.. t.2 «-Î- a» ««., a,j,, * I I 2 3 à îaraiacxn p ific ii.e lt '.«b. +,. 4 4 a k k k k 4 «4 4 II 2 v iétopyror. Tcpcr.o,2e&u-/. 1 12«3 «k iu ly e llvñitp..-, i. 1.2 ««. 4 a a a a a 4 <.' *'..,, X S tr r e c c ib ír.t.o* /J../i.r<í.n 4., «. 4 4 a,» 4 I 23 CU V cro rlc o ctbol e c r /a X., > -.2 > 4 k a X 2 3 K Kl(n#x r.png.p-nep jto s i-arr. 4 #. a «* 4 k F. Ceiisütuq ro'jortia ivja ir. l k 1-4 # a a, a a s 7 X Heotba l o ü r i f O l i í /!. / H jc í. 1 _=* T rútygonua oon vclvu lrí X.. f.. 1,1... k k k k T cü ACíd^ras-ísa. *«2 « 4 a,, a a.. a k k k jrx«:u>t,3:vriti «lítunr- /J.,/M.r.t K, «a a a t a *, a a a 4./; ^. JJ...., k X 1 Û Im a n crl-ií aver.,» 2 1 M C lckrrluj) lr.tybuc. : + + * I 1 B ri«):tp..;b H r.dcolotp. X,k «,,. p 4,... X 1 X l r i f ü l i u j j prfccfcls 4 a,. 4 p J-?D i ZXtrALK. 1» I 163 T <:C U p^ A s tctr.v b tt X, * a. k * a ««1 >ti ] ~ V rbei-tg vnlg/iv-g t. I 22 i: 2o c c v orton ia X y. va -cu n _çru cia l-«l. L c o ^. _ * * V 4» 1 22 í T V cron ic«:iodcr«.«3'; 11S T.!! i I 2-2 i' ü.rj-íjíjiaac a x p itic n e L. I 22 ñ -J1 01*17 n cji-irlr.ra a c X, a. - - t * ti 22 a : yjsclva cvocio.i i /'.. /. r. r b.., 4, a a 4 I 1 U Aarur.c jlu s bulboeuo X... a a a t T I 3 B IffllCO* n i*nta L,, + I 1 0 Dúioas 1 «: i«1 «i3 X. 7 i H ".i)'ev <*.tv*>líia Gao. I I n r ' o b l A i» iseucac/icia! Cr.lo 'rrc.tr.> ko.it tsv.» ta b cit, naracnc so Jo-i elijgcoc vrat.r i cr-is- Kayir. /.tuftr.orr.oó je exaudí i;i t u f o. / : <1/ Coí-mo«san^'jJnc«L, «-.2, Corólo»: a- v e lltn t. I. 4.2, :'..*>; i nn %APon X. * ; 3 / lonunculua «jmou«<sr. +, C.'ti:rcph,vll.Cu brlbr.m-.n I, -»j / Htóar b o íl* X. 1.2 ; 5 / vanólas «urep&eue X. t, S1 cyn telan O fflc ln o; A./X c o p. «, A j -.! «. vaptaiig J...4, JnlTrlo p ra te rcie X.», Yírov.1 c t C o o ir.t fo r t ii l it!, * ; / L\ipatori-.m aíorisl-.ia'm: L. 1.2, Rarbaroa v a lg ir ie P.3 r. <r, CjoogioBauit o irie it íu i«' X» 4. ÍJ, ií;pr\aae-.ui tb ep ci fe r r é óc.hro<l. *.<!,.V ron u iii S tr:.iy li\ ro n a L, +, XalYia x lu tii;o6 a X. * ; 7 / XtíURtrun -m igare I. *.2, C- r»- üu iii eoluu'cijut.7, L,, rrijju lii vul. r r lr KaJe, * ; 5 / Irrcn lu ti Arse-ee-tuii X. - i <?/ C rtpia llo ju lle f-, 4, A r lg U lrcó l*. c l e x a t l t i o X. 1.1, Sllphorbla i.. *f Lo/ G aloapal» epedubfe m i l. 2.3, XoptirjdJun l'llla : oao A» /R t o j. 1.2, r>»n'lpcolufl í J e a n * X, 2,1, G cooobalarl«. lid ie n 1. «-.2, xjrvn oanolotue I., *,Z 1 1 / C-oiS^ioa yotflj/u JV-Xti:n , Tortollur nfrxloiio X. 2.2, T-n\4wt Jitrlct jj> rx ca l / Roe» ca rin o l. S t c il c r le bolocrt««x.»; 1 * / XraCjvyjC'livn pannot-ja A./B a»a *.4.L *, J o ilw i rn U tlu oriq ).en, *, iutaorai a b r i d» X. -, Vlí>ca T in or X, 1,1, I to r t a b te -ík o to llo s l. t, Xoyanto» phaooct x,, rn iiun j.'f»t-snbfi I.. 4.1*, oe p a lu o tr io X, 1 5 / FtLIontbO«tu tor * l /.ro ttu r la p o» L. 2.2 ; I b / Aqtitt'lflOU* * llv * 3 tr to / L./ ilo iia.. 2,2, 7 \u»y. crlsjai* *-.» ; 1 / / 'I r lc c tu o flevtao aua A,/P, X. t i 2 8 / O ig ttm i.i Janato KJart, *,2, Cf.lAnCrxSfettfc «pte tbo /X,/2 o tn t, 2, X o lic «o lli& t» L. 1.2, ílíduti vr.viwi.n / l, / K sffa. t, T o f i l l a /I../<I»a 1, í, >, a t a r o i* vulr.ftriu /l./? r t t 3 C H 2.2, llyperlcuo períoratuq X. 2, C orblxlll«v fltl«t.. V iole b iio u ti /X./ S.?, Cr^y, Cy.iaacíiur: i-aacctoxlcux /X.A a ra, «, C<m\l6»R6 1. "evooc-onurt suo^rifoilu /d C<-.Aooil 1.2, V«vt-a»c'Jtt cha-lxli V il l, *, Tfcalto^rua i'laruii X. 1-, tlol T ia ge:iaakijoli& /X./ii l l L. t-f l 1? / X r*i«lbu»' pfionrtyl'.do X, 2,3, O ir o i- \jn nlfti-pcínj'k /'X./t o o p, 2.2, ActbxisO atoeplun X. VRX. i00b9t'cfl V a ilr, 1»2, rh'uoll!» l u í - jl.ií 1.. :'. 2,.IgrDotlj; a lto :.. ^,2, XdU'jppvo Dita CCalZ, 1.2, 2 cro;bcl:iria sc'jpjlil rppjje t; 2o / ' flllr.esga pbj-;lrlora Oaran, * 2 1 /!.n & - 6 a illo arvene 1l- X, jla trlca rla obíj^ atllo l. t, E tplotf'fi '.n 1 a / Z,/ ix!. +.>, Xrr.1-.ui jrvivla I, 2 3 / "rcrer.teti luotduo I. -r, 2uiitx :ulcl.»r I.. 2touuO j b l l i t X. r, HUD*;< tcttos T. t, l-xr.^lls. -.-ulg^ 1-'5 1* *, G ^rscti-jjj -log oceo l, * > lo iu c oorutculctuo I. -.

26 tabele VI. iznosi T-28 /o, H-57%>, G-6 /o, Ch-3»/o, NP-6 /o (si. 6. a). Zajednica je dobro razvijena od proljeća do jeseni, s optimumom razvitka u lipnju. Stanište ove zajednice predstavljaju polusjenovite površine uz rubove živica, šuma, šikara, zapuštenih parkova, ograda i si. One se odlikuju rahlim, humoznim tlom, koje je umjereno vlažno i bogato dušikovim spojevima. Sastojine te zajednice ne podnose jako sunčano svjetlo, već se razvijaju samo u sjeni drveća, grmlja ili ograda, gdje su ujedno zaštićene i od prejakog isušivanja tla i gaženja na koje nisu prilagođene. Bogatstvo hranjivih tvari u tlu potječe od raspadnutih biljnih ostataka iz prošlogodišnje sastojine, a djelomično i od životinjskih izmetina. m m m T H 6 C h N P SI. 6. Spektri životnih oblika nekih zajednica sveza A rction lappae i P olygonion avicularis: a A lliario-c haerophylletum tem uli b C haerophylletum aurei c T anaceto-a rtem isietum d Leonuro-B allotetum nigrae e B alloto-c henopodietum boni henrici f Lolio-Plantaginetum m ajoris Abb. 6. Lebensform-Spektren einiger Pflanzengesellschaften der Verbände A rction lappae und Polygonion avicularis 111

27 Uz nepromijenjene životne prilike ova se asocijacija može godinama održati na istome mjestu. Promjene životnih uvjeta dovode do razvitka vrlo različitih biljnih zajednica (uspor. Lohmeyer 1949). Posiječe li se živica, šikara ili šuma uz koju uspijeva ova zajednica, dolazi do naglog propadanja zajednice, koja prepušta svoje mjesto asocijaciji Tanaceto-Artemisietum, bolje prilagođenoj na svjetlo. Ukoliko se rubovi šikara, živica ili šuma prepuste prirodnom razvitku, dolazi do stvaranja različitih šumskih zajednica, a najčešće šume hrasta kitnjaka i običnog graba. Pod utjecajem paše i košnje može se iz te zajednice razviti također livađna vegetacija asocijacije Arrhenatheretum. elatioris. Raširen je. Prema Lohmeyeru (1949) glavno područje rasprostranjena ove zajednice nalazi se u srednjoj Evropi. Na području Hrvatske asocijacija AUiario-Chaerophglletum temuli razvijena je pretežno u onim krajevima eurosibirske vegetacijske regije u kojima se kao klimatogena zajednica razvija Querco-Carpmetum croaticum (si, 7), dok je u zoni bijeloga graba te zoni sladuna i cera vrlo rijetka. Potpunije je razvijena u zapadnim dijelovima Hrvatske. U onim naseljima Hrvatske koja pripadaju zoni klimatogene zajednice Fagetum croaticum, zamjenjuje ovu asocijaciju na analognim staništima srodna zajednica Chaerophylletum aurei. 7. Asoc. Chaerophylletum aurei Oberd Ova umjereno nitrofilna zajednica obrašćuje polusjenovite površine uz rubove putova, živica, ograde i obale potoka, pretežno u onim dijelovima Hrvatske gdje se kao klimatogena zajednica razvija Fagetum croaticum. Zajednica je rasprostranjena u perifernim dijelovima seoskih naselja, a vrlo rijetko i u gradovima. Njezine su sastojine izgrađene u obliku dugačkih, često samo 1 m širokih pruga, a najljepše su razvijene sredinom proljeća, kada se u njima nalazi u punom cvatu Chaerophyllum aureum, dominantna i ujedno karakteristična vrsta ove asocijacije. Sastav zajednice. Floristički sastav ove asocijacije prikazan je u tabeli VII, gdje su ujedinjene 23 snimke, koje potječu iz ovih mjesta: 1. Čučerje kraj Zagreba južno od sela, uz vodenicu na potoku Čučerje, sastojina je djelomično zasjenjena stablima johe (6. V 1961, III), 2. Čučerje isto područje iz kojeg potječe i snimka 1, sastojina' uz potok, zasjenjena stablima vrba i topola, zemljište je nagnuto cca 20 stupnjeva (17. V 1962, I), 3. Bidrovec kraj Zagreba sastojina na sutoku potoka Trnave i Ribnjaka, zasjenjena stablima vrba i johe (26. IV 1961, II), 4. Bidrovec isto područje iz kojeg potječe i snimka 3, sastojina uz rub potoka (26. IV 1961, III), 5. Bidrovec isto područje odakle potječe i snimka 3, sastojina uz rub potoka, nagib zemljišta iznosi cca 30 stupnjeva (26. IV 1961, IV). 6. Bidrovec uz potok Bidrovec nedaleko zgrade Osnovne škole, nagib zemljišta iznosi cca 30 stupnjeva (26. IV 1961, V), 7. Jalševec kraj Zagreba sastojina uz potok Čučerje, djelomično zasjenjena stablima johe (6. V 1961, II), 112

28 «flo& l.ixolja 1er.»le VIS O.-Ul.-iCKCiLliDOli U.lr.l Orerd. i j / î *i e/ *1 P Û û*< U J a Q 0 ^.0 û a >: 1 r e lie in o anls-rr; u /G rosse der A'orr.srxirf'tel'«- ÎO fi'/ rnxrow ^r.t u /l>scvj3rojrr».d ix. / Ero J snialsç A r. G«r iyir.ev.ne/ la 15 lo o tao lo o loo lad h o idd A 7 Lr c ÎO : 5 25 Jo 12 i : 25 VO ift ldp ISO ItO l i e ls o lo o la s la o S a t a a o c ijo c i.'ï /1-AtftsaoiiotJ : n / ponquculotosuo la n ogin ori t.f f'icgtt v.\ *: *xs ri'03 n 'a t o ;i etx ssi /A tts ^ u s M / 4? l ô 21 6 i l -n 1«ve. C 15 lc- 1?» 2* au s i ao : v r.!c 0 <0 ln J/- *5 1C le 2 j 1 - i l fii Ico ) co i «i; '? là "le U î* 15 lô i x o-> v»«l <J «C.'î V. 0 1 a>-> 4**>?; v. P X c* l i H I 0 u F * KiriAXTEUi/iTUA vksia. A s^lfju îicb : / ckah**1! jrriakt dba A bbtaiirrch /i b CtoçropAyHox, w revn :. 5.* =.4-.V4 / s: t.j I <-,Ü il.i» a. <- a. 5 *-< ñ » 'M Ji/i ii.u n, , OU ldpj^tf.cj JA/.f.'/: VASTC SVDA30G24UCIJB JiAf: g K0VÏUI<ÀVJ:1 2i.j.TDn:OOI : /O EPFôTiBliT LnliA j it i l; j n uy.olslio'.l f A- M û>: A/^dl.CI.VJVJSjHl.'Ji ]Af.'(.':t«Co3/ ; :» Aw.iu;culte lej-.ur'.ix.ocub I ,1 1.>» Cl: LîjjIjjjj ^r.lecm olcr /C,/D?. f i. ;: * ,2 e «. 2.1 J.1 m 31c- 11 P ulioco-io ottt;lor.l 1 n ) r *. l. l 1 a x-enlan orv^l* 1.1,. 1.2 f 2.3 2,3 f. ( ^ ^ i i 156 Setvj'.ouluc i i c t i l e. I. 1,1 i. i,,.., 2.2,,, 1.1 * EAtwsrERrorrvHE vrîîîb svb«* a u cvx:;; L1Î1A2 I ligll ÛlJlinJKtSVl/ai, u il.lu - ï-27si 1 tiaiiekroelvoe to ie k ta r ia ticûr v rsto dcnçsb t a je i o l o a actogo s e c t : /CQi?iA 3k.s.'i,ij.i i;.<ü vie-;vv<c* 3 AKC?if,H J-'.fiAi UHC ÏSZ CDT.rüG C.ICICRUjiD. -lcil, csasc3ll<i.ixltcà v.'.orgrnt rou ie cea roy.torsrtsji ü b ii- 1 o r C-oaoilacooxtev co r se lie r. -Drdsija g /i 11 ji-.inex o ltn ü lfo liü a L * t ',ü. u l K l 1.1 1,2. l u ' r.vii-jjj ecaxirio L. : v / 4. i. i r. i Î A l? A lliox'lo. oifacasoll.t,'jidr*. t 'i 4- * 4- #. 4 Lm2 lit. <*> 2 Oolyr.tcsla?«fV,lï. L ' h.»ejjbucue sbul-jt u. 1.1 T a * 3,2 33 lcg B Clm lidér.iiu) jje.ju: L,. 33 CO 0 JiXCCijJJ Dix.US /..H l./laltoll, 1,2; ü.v».2 :n J jf> H Kelr.r.irytt emi-n / d ll./g u ctk «1. 1 *.. -f X. "H l'lee'ol'bvlluu EDuljJSL j.» *,2 *.» H e r c c ic n ssppi _..,, # #... *.».? 1.2, 3 2? C lr c lt a lacer.oir.tnn /. '.. /.cop. f 0..., 4.2 l, >, I :>:> H A rreu :oie vtlp.ea'is *. H-J 4». 1 1 V " e I lo t s :::r.re 1. tubep. c u ie r e iic / w. / Dri-i-jU. X 76 lrjja cetijo rjacroprim uo A l l l l. / -..>C U ata-pl;i. " ' * * * % * 76 7AKAK;v.<ti;jJi<:.'u kiühxüi :iâjbûicù:i2ia, u/ iju û iv3î î r?& r>b çreal»a k ox oxtcriu tid n o VDjctc o ù ta li'o s ajccxisco nroga r c a T e it ; /CHt.-l/K'ibXAXTtl. OxAi KL>.ZaJ. Ü3.-Viw hji>_i.,*. ^;ji< ji'eargrel Condo <d:eïelwei'eo tob 'ib sl^ er G s s o lltsb cfcco rcrocl^ co J.l.f.r.o/: T.e»r>nj;s stor'-'i.'o '.. r r 2,1'.2 i.p. 32 1*8 ueiiio /. / i l r.f' f T IcoiJin Dorr.'jrcon L. t «? Capr.nJ._c ijijrna -:ar:torlfl / f.. / sf..» t '} l'jsyubriuo O ffic irislo /L./2 c< ;p, r s y.îlir c i.: /2 cglï :2 l.v : iirtic o fio ic i*. r # «r,/' 2.2» P 1.2.» * 672 U 2ox«av.<;ux o s s iclr.ilc.iiît. i. i. f i- a.l av 1Í6 il c ç o f o d l'ji pad a&rcr J a *, J c. 2, 2, ,2..,, 1.1 )Y JÍOA Ûorsn 1-.it f-l:.reuvi r. - t _ l i l 1-JL 2,2 131 la. Mb oro riic» tl'.scir.edcyc X. l r _ # 1.». # »,? Baoiutt.tjcu lctto I, t 1.2.? «2.2 * 1.2 u C-alloo roilluju 1, f f t 4 P» ira hjn t r i v i e l i s 7.» l.ü» * 11 Ssa-ticulup r c p c c c I,. r» « ,, 4-, 11 G lectosa r.rdr.rcorc J., f «4 4 1, ,2 m ijs'j.ti -.irturuo 1.1 * , I I 45 ViSctylip i'ip n p ra tc X, - >' li Ilon tagd jir.'nr J., * i- * Ni' SoV.n r. r.p. s te r. ; ; * * ,! 2^2 1 ^ I I I 12<j FOo JJJlUe s.. #,,,».2, r 5 3 d eraclsun svhodcyliuo!..» 3. G Fao prr.tc'ur e. 2.-' «4 4 t f I 15?»»tOï-eîtiS sj'.i-v.» / l. / l e c B f,,,, 4* i ->. t, # 1_1.. t t 1 4 «-Cr^'pXuiexie. opcoca L, f 1 GjuMaaine inoatlcnr. 1-. «4 4, i. i # li ütjjl-rrçr.lv.n to'gsllsuicl X.. * i. i. t f r. vblvtlui# sxvenasa X. -X ) T y V iols, a lbr Decc. l i. i u j_:llu3i p crcocn 1. + l -».2.1.'.»r;Vr. l.onf.m oijs.t...'!;«-!» P :'>.;ixucu^. rji^re. X. 1* 4 * 1 2 :i x lar.aar.o la ccep.ata L. T t 7 h A îr.lllc a ntl", o f /»i!.. Z» il T-ti'-ellr. olr.srls J. 4- I 2 c - x t s oeui._olua J :i iajpkccbla do_7c3j' o.-a 1.2 i:.v5m>r,si a a"5."> l. 1.2 M i Gr.l e OjJOl & SttJoSCeïls Teaa. * i. i,. I Í.J c %':ipr,7îuu toberor.oo J.. H e t h I ((acuacclos aoer J.-, Jl synçirytvo nf c*<0' s.- : e T-. T iioeixri»*i;i L :-:iervao /I./C l o s r -,.,,,,, 1.1 r K Ib -ifolicu vratonse X. 1: Perçues ol.0onr.no /1 -,A " I i l - VTi'r.i svx. vioers»....aapajjjila tr.jclifi;;v n 1-. i.2. Grr<jr.li:ri rn^<?rt,i<un.,ii X. H -»Olr.OS _» us gus 1. KjjocIsv ôr/n eia.icill'i'. 1.2,, 4 IT C lrnatte vatnltia f..,, I JCfSluecii.-.S f)ciiji«2ors4 1, -. 1 V. GS-lo.o ü l-v a tlcu n 1. *r. 1 exact ion s ilia tic K O «.-IC. 22 f a'ojygpnvn ovl ci'.î ojc j.. - K? p t e o H lla re p la ce 1.,,,. 4 H V c re clc o r r.r p y i l i l c i i a _ev.or.rr l'.sr.vn -n: l e."e Lon., «H A.!u».g. i-eptsj.p :. 1 1 Or. C crrctlua crrsp itcru o 0111b, H 1 I-. >oipetciluj> cej.r.euitiuu X. i i%iiz2z\uj exvcr.tjc _ 1-1 G l o t nn.ltnr. tyr.rx.lur. /_,/5.i.,S r.h, i n. liadoj U'' rtvout /»eik oi/v'.-o'tko Pa jca s eox-rtc I, ^natlrnen sr.tlvb 1 (!o:ite.t * 9.jeteA I " J : ai.;i vrot, -:o J* su navf.dcr.c u t ï b e l i, jisïivj'.e St,',&> S lljíf.s Í vvetf O sïji.-thsna /» u s c e r c e z. e eii-s-h Jr..v r r../: 1 / l'cjrsstcr. a cc ticu n,t../i:::< h. f, l<j :':iorvis J ijiia L, f. Dir.spia sr/eps-le b. f ; 4 / 11 pjr.tpon vulr.rre 1. 4, / { 6 / Cornus use I., f ; b / Innrrier.c p o li Is.*.;«?«j. 2.2, ~jj«rot;cf31uû e w. i l i r i '' V il 1. f,? i ' l l iiiu «fftfto n 1. V.?, C3rycce.rilcnl.jjn a ltéra i, t o i rua L, 1«.*, Xux-sx is. j'e n jv iv a 5, 1.1, l y cov es e x c l ls t o s I-.» ; V Hosjpor'.q iratrojj.illg J.. * ; l<i/ c o l j " v g ly e ïe».4 j i:v Iotnraea so'.susxle. 1.», CsxceuitK? VulVifarS /X./C r. r j 15/ «l l i v u vir.ei»! 1. i'.d,..anruo ctro n a cta L. 1.?, C ire*.-.îlr a tic o Ti-jáo.», A fo e n d e f o c t i i e /X./I«tsis.». ë { 1 0 / /.moroc.*. lo p o t M ío l l o l..», R ly coi'ln r -liî * t t c'r, *.' *, D lloos tr ip v x titu a X.», 'FclyÇ.Oûuu lsy StAilOlj-J-X T., 1.1 ; IJv CJfte riv.a Ir>t,v0u9!.., Vrwu).-. r to lllc L, e ; 1 4 / Seneoio v j l ç a r l s L. t, V trsr.isi t au rr.eforsli. 'o e l.», 1 7 / FtSlTdiVJ) eoutiamu? /»../»/ w n. ). J, -n lv lp. v n r t lc J i l u te!..», ^ t f.n i z i o a a sin t'a ix» X. f, cnrfiuus ecantaoid «f-. ; I V O.ii'fcv dtvuj.sa C e c i. 1.2, ;<o.iî'j1û poo'jdococ 1«!..», C exietaxis o fr ia i & lis 2. * ; 1 './ A Tl'. rr.- chesun e ia tiu s / f.. / '.»6 X, 1, 1, VvlRntun rlovcscenr. / X, /? «îî., lu rs x C iiliitm L în n c j.! j 2 / ItooK vs v í IvrU co , V s g e r is vs ita t, «f.f.rr.rc em on n is 1.»4 11/ A i f - j y s l l v o ï t c i c / X. / K o i f a.», : w ly.t e ie /i j.c ij./r ic C l.«1, Crevia siea aia T..»,.-t e lle r } n sr..oin so 1., * 2 2 / VortJ lr. cx.r hrisr.ee / l. / G c c l. (.-sinopsis Cf celles. M i l. 1.2,» lîcs e o ljp'illr.r 2. f ' '.$/ : * 0 } î» te ra x o cif o l l ô " i f j l l l.», iiou tr. f c r r w.i c 1,».

29 8. Medvednica kraj Zagreba izvorište Mikulić potoka nedaleko Pongračeve lugarnice, sastojina uz obalu potoka (7. V 1961, III), 9. Samobor ispod Staroga grada, sastojina uz rub šume, nagib zemljišta iznosi cca 20 stupnjeva (13. V 1961, I), 10. Cučerje sjeverni dio sela, uz potok (6. V 1961, V), 11. Medvednica Kaptolska lugarnica, sastojina uz puteljak koji vodi do izvora (17. VI 1962, I), 12. Cučerje isto područje iz kojeg potječe i snimka 2, sastojina na desnoj obali potoka, zasjenjena stablima topole i johe (17. V 1962, III), 13. Cučerje isto područje iz kojeg potječu i snimke 2 i 12, sastojina na lijevoj obali potoka, zasjenjena stablima johe (17. V 1962, II), 14. Jablanovec kraj Zagreba uz glavnu cestu nedaleko mosta na potoku Kutinci, sastojina se nalazi uz ogradu (31. V 1962, I), 15. Bistranski Ivanec kraj Zagreba nedaleko trgovine mješovitom robom, sastojina duž ograde, u kontaktu s livadnom zajednicom Arrhenatheretum elatioris (31. V 1962, II), 16. Bidrovec uz cestu nasuprot kuće br. 30, sastojina uz obalu potoka, na zemljištu čiji nagib iznosi cca 40 stupnjeva, u sjeni stabala johe i vrbe (26. IV 1961, I), 17. Plitvička jezera autobusno stajalište, uz rub ceste, nagib zemljišta iznosi cca 45 stupnjeva (11. VI 1962, II), 18. Podsused uz vodenicu na potoku Dolje, sastojina na rubu ceste, zemljište je nagnuto cca 20 stupnjeva (13. V 1962, I), 19. Gospić ulica JNA, uz ogradu kuće br. 20 (11. VI 1962, I), 20. Jasenak (Gorski kotar) uz živicu pored puta u blizini ruševina crkve (27. VII II), 21. Jasenak isto područje iz kojeg potječe i snimka 20, sastojina uz rub živice (27. VII 1962, III), 22. Vrelo (zaselak SZ od Jasenka) sastojina uz rub živice pored ceste (27. VII 1962, VII), 23. Jalševec sastojina uz obalu potoka, pod nagibom od cca 30 stupnjeva (6. V 1961, I). Jedina karakteristična vrsta ove asocijacije je Chaerophyllum aureum (uspor. Oberdorfer 1957:76). Ona dominira gotovo u svakoj sastojim ove zajednice na području Hrvatske, te se, razumljivo, odlikuje najvišim stepenom nazočnosti (V) i najvećom pokrovnom vrijednosti (6304). Karakteristične vrste sveze zastupljene su u većem broju, a među njima je najstalnija vrsta Galium aparine. Karakteristične vrste reda i razreda zastupljene su nešto slabije. U zajednici je nazočan veliik broj pratilica. Od njih je svakako najčešća Urtica dioica, koja se odlikuje V stepenom nazočnosti, a zatim slijede Taraxacum officinale, Aegopodium podagraria, Geranium phaeum i ostale. Tabela VII pokazuje da je ova zajednica na području Hrvatske sastavljena od dosta velikog broja vrsta (86), a prosječno su u jednoj snimci zastupljene 22 vrste. Raščlanjenost zajednice. Dosadašnja zapažanja pokazuju da je ova asocijacija na području Hrvatske razvijena u obliku dviju subasocijacija: Chaerophylletum aurei typicum i Chaerophylletum aurei ranunculetosum lanuginosi, subas. nov. Tipična subasocijacija ove zajednice (snimke 14 23), Chaerophylletum aurei typicum, vezana je za antropogena staništa, tj. razvijena je u perifernim dijelovima naselja uz živice, ograde i vodenice (tabla III: A). g Acta botánica Croatica 113

30 Odlikuje se jačom nitrofilnošću, manje vlažnim tlom i nešto slabije zasjenjenim staništem. One sastojine asocijacije Chaerophylletum aurei koje se razvijaju na poluprirodnim staništima uz obale potoka izvan naselja pripadaju zasebnoj subasocijaciji Chaerophylletum aurei ranunculetosum lanuginosi (snimke 1 13). Diferencijalne vrste ove subasocijacije (Ranunculus lanuginosus, Lamium galeobdolon, Pulmonaria officinalis, Lamium orvala i Ranunculus ficaria) redom su šumske biljke. One nam pokazuju da SI. 7. Nalazišta asocijacija Alliario - C haerovhylletum tem uli (1) i C haerophyüetum aurei (2) na području SR Hrvatske Abb. 7. Fundorte des Alliario - C haerophylletum tem uli (1) und des Chaerophylletum aurei (2) in Kroatien progresivni razvitak ove zajednice vodi u smjeru stvaranja Fagetalia- -zajednica. Ova se subasocijacija odlikuje vlažnijim tlom, manjom količinom dušikovih spojeva i jače zasjenjenim staništem. Dosada je zapažena samo u široj okolici Zagreba i Samobora. U sastojinama obje subasocijacije najčešći je facies vrste Chaerophyllum aureum. Životne prilike i razvitak zajednice. Zajednica Chaerophylletum aurei pdkazuje izrazito hemikriptofitski karakter. Sastav njezinog biološkog spektra, izračunat na osnovu tabele VII, iznosi T-14 /o, H-67,4 /o, G-9,3 /o, Ch-5,8 /o NP-3,5% (si. 6. b). U fenološkom je pogledu zanimljivo da se sastojine ove zajednice na području Like i Gorskog kotara razvijaju mnogo kasnije (u toku lipnja i početkom srpnja) negoli u široj okolici Zagreba (potkraj travnja 114

31 i početkom svibnja). Uzrok svakako leži u općim klimatskim prilikama spomenutih dijelova Hrvatske, uvjetovanim prvenstveno razlikama u nadmorskim visinama. Stanište ove asocijacije predstavljaju sjenovite površine uz živice, ograde i obale potoka, koje se odlikuju rahlim i vlažnim, humoznim (kod Chaerophylletum aurei typicum) ili aluvijalnim (kod Chaerophylleturn aurei ranunculetosum lanuginosi) tlom koje sadrži manje količine dušikovih spojeva. Raširenje. Koliko se može utvrditi na osnovu dosadašnjih istraživanja, ova je srednjoevropska zajednica na području Hrvatske rasprostranjena samo u zapadnim dijelovima, koji uglavnom pripadaju klimatogenoj zajednici Fagetum croaticum, a samo manjim dijelom klimatogenoj zajednici Querco-Carpinetum croaticum. Zapažena je u široj okolici Zagreba, Lici i Gorskom kotaru (si. 7). 8. Asoc. Tanaceto-Artemisietum Br.-Bl. (1931) 1949 Ova umjereno nitrofilna zajednica, koja se u Hrvatskoj razvija pretežno u zapadnim dijelovima, obrašćuje polusjenovite površine uz ograde i zidove, hrpe građevinskih otpadaka, smetišta, zapuštene prostore oko kuća, željezničke nasipe i otvorena tvornička skladišta. Sastojine zajednice Tanaceto-Artemisietum razvijene su naročito dobro u gradskim predgrađima, dok ih u manjim mjestima nalazimo uglavnom samo oko željezničkih stanica. U sastojinama ove zajednice ističu se obilnom nazočnošću vrste Artemisia vulgaris, Tanacetum vulgare i Arctium minus. Sastav zajednice. Floristički sastav ove zajednice prikazan je na tabeli VIII, koja ujedinjuje 32 snimke. Snimke potječu iz ovih mjesta: 1. Zagreb smetište na desnoj obali Save nedaleko kolnog mosta (15. VI 1959, IV), 2. Križevci Marenčićeva ul., uz kuću br. 3, sastojina uz rub ceste (22. VIII 1960, III), 3. Zagreb smetište uz savski nasip južno od Cvjetnog naselja (2. VI 1960, I), 4. Zagreb isto područje iz kojeg potječe i snimka 1, sastojina na smetištu (15. VI 1959, III), 5. Novi Marof željeznička stanica, uz rub puta (20. VIII 1960, XII), 6. Zagreb Savska cesta, uz ogradu oko zgrade Pedagoške akademije (24. VIII 1959, I), 7. Zagreb Žitnjak, na nasipu tramvajske pruge nedaleko zadnje tramvajske stanice (26. VI 1959, I), 8. Jastrebarsko sjeverozapadni dio mjesta, smetište uz cestu za Sv. Janu i Hrastje (22. VII 1962, IV), 9. Zagreb uz savski nasip južno od Cvjetnog naselja, sastojina na smetištu (2. VI 1960, III), 10. Varaždin Ul. Vilka Novaka, sastojina na neobrađenom zemljištu uz rub nogostupa (28. IX 1960, II), 11. Križevci Varaždinska ul., sastojina uz rub živice pokraj kuće br. 18 (22. VIII 1960, V), 12. Karlovac smetište kraj željezničkog mosta preko Kupe, nagib zemljišta iznosi cca 35 stupnjeva (13. VI 1960, III), 13. Križevci isto područje iz kojeg potječe i snimka 2. sastojina uz rub ceste (22. VIII 1960, IV), 115

32 14. Delnice na smetištu pored željezničke stanice (25. VIII 1963, IV),, 15. Jastrebarsko isto područje iz kojeg potječe i snimka 8, sastojina na smetištu uz cestu (22. VII 1962, III), 16. Križevci sastojina uz rub ceste pokraj željezničke stanice (22. VIII 1960, XI), 17. Zagreb isto područje iz kojeg potječe i snimka 6, sastojina na hrpi različitih otpadaka (24. VIII 1959, II), 18. Drugomišalj (zaselak na Velikoj Kapeli SI od Drežnice) sastojina uz vrtnu ogradu (28. VII 1962, III), 19. Zagreb Žitnjak, isto područje iz kojeg potječe i snimka 7. sastojina na nasipu tramvajske pruge, čiji nagib iznosi cca 30 stupnjeva (26. VI 1959, II), 20. Bjelovar Kranjčevićeva ul., uz rub nogostupa (6. X 1960, I), 21. Novi Marof pokraj željezničke stanice, sastojina uz rub puta (20. VIII 1960, X), 22. Slunj Rastoke, sastojina uz put pokraj vodenice (14. X 1962, II), 23. Križevci uz rub ceste pokraj željezničke stanice (22. VIII 1960, XII), 24. Križevci Gundulićeva ul., uz nogostup pokraj kuće br. 38 (22. VIII 1960, IX), 25. Donje Strahinje kraj Krapine sastojina uz rub ceste (15. IX 1961, I), 26. Varaždin isto područje iz kojeg potječe i snimka 10, sastojina uz rub ceste (28. IX 1960, I), 27. Slavonska Požega Panonska ul., uz most preko Orljave, sastojina uz ogradu (8. IX 1960, II), 28. Petrinja Rokova ul., na kosini nasipa pored ulice, nagib iznosi cca 30 stupnjeva (27. VIII 1959, II), 29. Samobor kraj Zagreba uz rub ceste ispred željezničke stanice (25. VIII 1961, VIII), 30. Zagreb Nova cesta, nedaleko Samoborskog kolodvora, sastojina na neobrađenom tlu uz cestu (29. IX 1960, I), 31. Zagreb Savska cesta, uz vrtnu ogradu pored poštanske zgrade (11. VIII 1961, I), 32. Bjelovar uz željezničku stanicu, sastojina u jarku uz cestu (5. X 1960, I), Karakterističnim vrstama ove asocijacije mogu se na području Hrvatske smatrati vrste Artemisia vulgaris, Tanacetum vulgare i Arctium tomentosum, među kojima se najvišim stepenom nazočnosti i najvećom pdkrovnom vrijednosti (2813) ističe Artemisia vulgaris. Međutim, prema stepenu vezanosti može se Artemisia vulgaris smatrati samo sklonom ovoj asocijaciji, jer se sa vrlo niskim stepenom nazočnosti nalazi u većini zajednica sveze Arction. Naprotiv, vrste Tanacetum vulgare i Arctium tomentosum strogo su vezane za ovu zajednicu, te ih vrlo rijetko nalazimo u drugim zajednicama. Vrsta Linaria vulgaris, koju T ii x e n (1950 : 160) navodi kao karakterističnu, kao i niz drugih karakterističnih vrsta koje spominje Sissingh (1950:161), ne mogu se na našem području smatrati karakterističnima za ovu asocijaciju. Od karakterističnih vrsta sveze najobilnije su nazočne vrste Arctium minus i Arctium lappa, dok se među transgresivnim vrstama ističe Balio ta nigra, koja se pojavljuje u jače nitrofilnim sastojinama ove zajednice. Veći broj karakterističnih vrsta reda nazočan je samo sa I i II stepenom, a među karakterističnim vrstama razreda najstalnije su 116

33 ?avel«vizi i s o e i joel.'ja tv : lt/tch 2?, - 2., / /'19*9 y s O T* J Mi M Lrc* vyarja 1; r;v1r«ji /.«T5 V c lü io t or.lr * u n " ^ /:<-_p;cc c-' ~ur;'abn-sri -c'o in blv rftlfrovrmt U :i /jeekuüf.b^raé ix..-/ J:-0) r.r>: n::a /», 4ox' 37 la *>5 <tó 1^ l'l > 16 H C : * l? } 52?.o 1G 1'/ if> 1-j ls?*s 1: 25 i,0 lo lo l O ') > 15 1'5 3u 5'J 9 Jo I p 1 : 13 lo 1? 1«>0 )! to l(i I Jc.v ICS IS5 le : lee I íp loo loo loo loo loo loo loo - or ;o o.00 i-t> lot l i e lee l i t loo loo lr.r. lr.r. lo;; lf5 i?a la : lcc ICC lac 1 2 p leo l'l 15 -Ci j / lb JO i'b :>7 2?«2> 5 ; 5L 32 -IN. N. C *C x CÜÍ) CJ«S Í " t í rn. 1 K.L'ü'.i;-iv.<!T..v:.C:r& aíccijv.c ij u : /iljaiíñkjfiuñjirsa IdS 1 / r;ftfil9l9 V'.llfftris L. 6 L. * S. ^.3 ' *.: 3.2 j)«'1 ía/! P»/ '.' i,3 2, ,2 2,2 2,2 2.;'. 1,2 t w 2S13 Tt/.íiC? lull t ale axe L* t, y ,2. 4, , *. < U III 113«1: ^rppaut tgxentg.'.-^..í U..., -. 2, 2.2,. 5.3 i » Í-.J :-.i 11 fcri-j i'.' >A.'.2::'i2':iu::- v.<qvx üv-:? *.;ccic:í 1 idúro/.r :?<;l i s, a / i j j - ilv * l 1 tl-ftnftnxoftl'/do iaxodteristaíae /r e :o dz'upib so^eaolca 1 $to A redn: /Ctis.vLi'^if.iA.v«n::.i VTi'?/L SG jjfgtjon IaJVAI Ufit ra.1 OXíL-flllG ONOrDhlXr<-.LIA, clpccbllppcllcb \ibc757c lr r tic I(j<.r kt9r»>xtft3 j'a fig«r :>«ft<ill«cbt-rtftd ilorssol'aoa Crczxr.y. / ; K Aretlio) nlwir; /H M 1. /Zftraia. 1,2. 1, Í :*, Í. j, 4.U t.u 4.3 ^* *!.5. IV 1VW Cftrluue éc<)ol'juicea L,.. t r f a. v ft r.2, 4. 1,2 1,2 3«K b sllo ta uagro L, s-jiüsp. ridftr«llft, 1,2, r ,, i * í'»*? # 1,2. II 5JI: '.íuttftl O líjeiiclixu Zi., T A3 B Aiotiux luppd _., 5.2 f » 2,3 a. v : i 4o1? 0 Calratoglo ooplux. 2.2,. 1,2 1,2. 1, ,2. u I.CmAr>flx7 ttij it.aui: / ill./g axcx s l. l ,1 T 47 K i-lox'le hieii.cioi.ic5 1., 4 4 t ,2. A 16 'A Dicaecuo e llv cccc- au-1*. - f 1 a 5 1 Caralvu! lr.rscílr.-u«/i./í-co p. t a * 1,., J1 :>nll-jn ftpíiii.e.. j. r, «, ( l i f t ft ft ft # ft 1 31 u.» l l l v.ue c f i lc i o t lls /1,/jjr s r... 1,1 a', ie r. b'cubucltl Cbu_\13 L, 1 i»-> a CbcliConlurt roly ~ «1 ;5 n C'oaiyn n-vcylatyg J., 1 13 \T M nsrlo vilkiuria. a l l. * * t t 1 ft ft *9 1 Pryooi«c i'jio «Jao<}. 1 1 t'ílwv2"i:.'ii'»i;..'i. V.-íó'u; hm?.rir.va vqji.'o- I-OjDIüTh.'i, u ^ ljy ú lv íi i Irs.'!er:.rs Ív ^0 i.ti'*lr;trl9tlcr»o vrate oxtxlaá juiiiiict pv;: ; l r ttr e ia ; /CK«íAM-1íR.u;í 3H'joT1 ilat^í ;H.):{f;rCGJcTL.- nrj il»«7ftreifei'.ib ^baíezctorort*n i:líir.ti- >vbellccbaf;cr :lcr5clbc:> liltu» t/: <:j;ft.io,oiiiui[ olivo L. *, :>. í t ,2 * ft r -t* ft 1 «. l.l: -. * l. l, 4 - j j 175 * ore»:io oíliaaxxiao L i n 17 H llc la tio c i: tcr.jii'olaa /L./i X, i. l * r Iré. 1,1.. * ft ft, 11 et; «* ««r Mfynbrluo o /f c '.^ l / i. /. c o?.. r -t 1.1! i I 3^ ^ T I'ftlvs» b liv et li la J-, 4, # # r Ccncbuu DÍcr^ccu: /L./C-ou. t «t. * 4 * r Jr'.jlruro.-.y.cr.'Tutt anocorun / X, / H ojulta-hlc.,. J.2. 4 a t , ft 4.. l. b. 3 13^ T rolykoiiun j^i'tlpftrift *.,,, 4, «ft T lírip icx católa L. 4 *. l. l 3 71 I orif.u.a i t n.r u n o T 7 VI i* í>9.ll«rjg.. p.-.r;,t,o ro vovo». * *».. T T 3 55 T ^ftpíellj bitc* i.pfs'oí.a /l./fftft.. í. l r # * ft * ft iarde-jx :l-.>x Lr.un... 1,2. * - z * 1»,, # I x 1gxir.cn c;-r.cu1cr.r.l9 I, *,,.. i. ; : 4 1 i6 y. i.ftcnac«íífcvtftir i/. f, «....,, 4 4, p I 1 f oobcluü bboei' /L./H i :!,» t + r 55 r lo^iun etnotoo lr c il 1,2. t* * A, 4> 1 i' ^old'iim nigron it., 4-,, ^ 1 r Sotar!«r laxe a /t./t.h im x v, ^ f 4 a 1 55 T Verónica to u m c ia rd l (izcl,, t. J 3rpm.)n aterí l Ir L,.. 2,2 m m é 1»«liliPOCilO9 Ci.it -,»111 /*,/.% '.tv..cl. 1,, 1,2. r te llo r iu cecia / L. /. l l l,. * t. ft. ft 4 4 a r i rjuitiuce: /LlGliLlTalil/. i( irciea ilo lc b 1.. 2, :. i 4 1.)»,:..: :. 2.; ,2. 4, 2,5 1.1,, , ^ :-: ly V72 x'lcr.tago qoyer 1, 4 a -. 2 *. t 1.* - 4 T, rfr 51 T hilvt.oúúu o-.icilí-r«1.. f 4 4 t. '. I * 1.1. * 1-1 «. * l.c 4. n r 221 K GlCltciuu iplyoits J ,, i n B Aobllleo o il.e fo lio n b _. ^ *., , 2.2, 4. 1,1 4» * 166 G Godvp_-.-u_*>3.irvcn.-ao L, 1,1. - p t?.z. r ft,1 1.? i n 2'bl U x-autogo iwvcao'.'it.t. l » t t ft ft ft JJ taatiasu» asitlvo 1.0 i.;= _. l. i i,. m 1 J üjsvt?o^ o«v*l. :,'Z. / : c.-p.. «* «. í. i n,.... i.<*. f* f*... TT 333 l. hcctbi _poí: i í o 1iu /L./l. ijc,.. «, 1,:?. * r\* f 'ft' , Jfucv;9 carota J-. f., * a a 4- ft T- 111 E Jrito^iu c ^rale:ióo L, t- * 4, % r *...» A "7 1c T t^dioa^o lorolara L. * a * 0 cirac-u. *rv*n»a /i../.;«c j.., t 9 9 * 4 4 -, r Folyfar.'oai d í a c-íjah. t $ a L r llir paronr.e L,. * * a * * * 1.2,, 1.2 Í2 j Pe» trlvtftlin f. V. 2,a. r, T 7? o l * j.:l l l í roiianí!.' : K L accvll: ^ l:x :r a ta L,»., 4 4 " i JL Gnlt'jx it.o 11'J4.0 l*.. #>, 4 1»,, 4. f r, : i J rapor.e n.,/..t i t?. 4.2, l» :f f 1, K -riio lix x isperb -j... -F.2 t.i ,2. é, * Siirrcx ccrglct.nracur...trr. «. 2, 1.2 H.arsxteiT «flc J r.tla f [ * * * tl ijicjx crlftppft.2. 1,2 1.1 * Eádcr.b c rlp irtitcc L, > 4, 4, 16 2-iVmi #2. t-«2 # '* :> 3 b Hitchens».loüevacta t z Ioly :onuic lovvliiifoli'j.x L. V T Icaica jr radar ale L.., l. l. T Í6 1: etcnact»! u n ja /i,/..c e a f # a 4 *. hatt'c.irl1» «i'»:o n a ij 1.. w * # * VivalOiiun Ca:oajl:iux /. - > Taoiuo uaccaatun L... <, , 1,2. - G ln icli orvcnaix L,. t» :J 4 « ft a ft,, a # # w :J» ll-.ta tr la /r>,/r«ftft , j '... -» r 16 ft.-rjvr.iii^uc revena T. * * k 4 < t ft «ft a a a f, a a ft 7 16 ttrjixculi.ft fttiréoua Cr... 1,2 t. T 4 - K.Zcroobe-orio noep.-.i L,. *. ft ft a ft , * r Jorii«uxea jaca» L.,,, 0, r!! I.ccjcopo sativa, o' hrortp c a lila... 1* - -ü tioola c o tila *.. *..» 1 ft 9 rorygo.tjx oor.vclwlvz I t * a... * 1 in toatm n»rt«rlr.c 1, A»;x calla xlb* l.. 4,,, a a r, r '.orille ur.tll'ibbtb /L,/Joe_ u For.t jen prccrr.n'.r. hcjs»,.. 1,.? ' daíatrue rtplsjíib'.ivo l. 1 nogcpidl-ja pcie^rarlc 1, i. i. l » «Ho» ajn.yo I» f.' 1 10 ir i a ' yerrtoricb /!, / r.-.rtn. s 4 a r a. t.*" a. ft ft a M. - r- V Inicua yrátense _1,,,, 1 * 4 f.., f t f - T rayever rr.ee*'.' ó, a lyc o n n r. curcrxin-.in - hronelio vil:.ca-js L.,, * h v ic -t oraoaa + t , K Lc JcSjitiiexja) v-jlgarc lan. I J n?.(uijrcjljr. earn -, K Mt>a«n «IUCil-.AU* I.,,2., t ft ft a a ' ' *.' * # # «' Osla vxata, k ijc *V> r>9 u t-vcall,»mod."«* Vj,1oS» lljc.u f«v r - atc u ctia k in e /. i t c i c r i c o jc c in c e l t o l o / n. / i 1 / L cpidiua d i'ib t 2, *, t fit ic frrnv Jn o r * gcou.,'ic la p.vm.inicn c r, 4, i T. i f o noao \>:n 1, t, Czrcm iivu L o * C-ooc. *, i,.inf«l i c e a x lv c a tris L, 4, ati,v:-e«s M l'fv T l* i.. f, V if.'o (Mit'.v» L. 4J V *11*1 *1 1 '«tmbflt-crvr...» 2, "rubble* caupestlrld J. -, exlccic» u lp a i'li L. 4, i:s'tl'lc9- rdr.llon / l o c ó, / I o r t e r «j / l.anttx e o ja t ic a 1.», Karioi:n Tul^aro i, *, :irani>a roconocn* L. 4, C ill'.n, prc uitre / 4, ^1 3 /IliiO j./virczs fljmaofoéi jjj bibxiilua / lotuoitib Sir le ü isi i f d - i - i i, t2 j 7 / l-.elilota a a l t e :!'sd. *, I':a p ra tcn ctc L, 1,3, Coriiruu n a *:m,in l. 4, Lrri''inatr.*iviiTi iin riu «: /.. / n. *? a/ GM^opsia aceoloaa c i l l a K l Helpl.l/.tiui a.jtv le 1. f j 9 / Foi 6oixax'«s i& La 1,2, Ceiastxun viaoaeux 1. 4, C repis t e r a x a o lfo lia? ó u i l l. 4 j 1 : / C ien op od ijx ro ly c prr-mix 1, 4, Aunbonjp sc t im a L.» j 1 1 / U opiclnus sp b om y n.ix I. ', c ; 1 2 /.-or. p o iv jit r ii 1. r.2< 1 5 / Iffthriitt *» l i «9 r i * L. 4, 1 SCt'.'CS caliox.a! t, of F lc irjblie I. +, L otxt corr.iciil a t j j L. *, LS/ G alcspols. pubccocoa Lrrec. 1,2, L'atoreia v n lg crls (M t s c a -t,.oi-hrala xrrrr.tr.la 1. «, ilftronion puslll'.'ff J., 4, ISdvla vex-tjclu n ta -. 4 ; L V srsciy S yrlut'. x i» I. 1,5, CcrOid 11* vftrlft 1, r.i KypsrlC Jo pc;foie.-. ld I. 4, Itcjtuo arvcosxs L, 4. 2, G J.l u ccn.- o la t a /Zi, /Cccp,,, lrooi:a cnnni>f.at»i& S cored. *,.'iftftftdft lírica J., f, AirOftCti 0 Li".lCliC-P r, Llpftftcos lvp L a lftt'jj L, 4f 2 c / H cb ix li o c e - joíccdlb I,, l.alva n cg lco ta V.illp, 1 /1, 1-alvn ortnpa j.. 4; I'L/ jyj^>byc\ap ori;.r.:r<-.le l. ' / íftliftftft 0 f í l c l l l e Z. L:.2, C(-:.?0!)V'-V "ft'rtl L :. 1.1, lol.yt'oiiui) lt«c r o ;i? p r L, 1,1, rftr ir c u r lo c f f i c l o i l i s. f, Ip licn n u ltifloron Ion, Gévn I.. 4, Ar-.I.i'Jr.cud 911- v c t t r ip /1,/jJ o fr o. ;? i / ;'«vot;<» L. r 2 5 / -it e i i l e l a i b o lo - lt.lv;f> i. 2.2, 'oaallftko l o r i a r «L. 1,2, jjqjlcotu x arvenü» 1,1, Ic o llte e rubro G ili>, 4??/ /.xaxonfjft ti'brldvs f-, f. 2 6/ Klftlm:j. conm;nit} J.. r, CbOblS atli'o-ft L, 4, Credit ietcsfc fia ll. 4; 3o/ Lorc.ht'ii balft^4o e /L./íora, t ; Jl/ t-ccljrar.ia hi r.p^nl cv.& l

34 Cher.opodium album i Verbena officinalis. Od pratilica su najčešće Urtica dioica, Cichorium intybus, Achillea millefolium i Convolvulus aruensis. Tabela VIII pokazuje da je zajednica Tanaceto-Artemisietum na području Hrvatske sastavljena od velikog broja vrsta (106), a prosječno se u jednoj snimci nalaze 22 vrste. Raščlanjenost zajednice. Asocijacija Tanaceto-Artemisietum je na području Hrvatske jednolično izgrađena, te se unutar nje ne mogu lučiti posebne subasocij arije. Najčešći su faciesi vrsta Artemisia vulgaris (snimke 1 7, 10), Arctium minus (snimke 20, 27 30) i Tanacetum vulgare (snimke 23 25), a osim toga je zapažen i facies vrste Arctium lappa (snimka 32). Životne prilike i razvitak zajednice. Sastav biološkog spektra ove zajednice (si. 6. c), izračunat na osnovu tabele VIII, pokazuje hemikriptofitski karakter asocijacije (T-36%>, H-58%, G-4 /o, Ch-1%, NP-l /o). Stanište ove umjereno nitrofilne zajednice predstavljaju suncu izložene ili slabo zasjenjene površine, koje se odlikuju vrlo različitom podlogom. Zajednica jednako dobro uspijeva na aluvijalnom tlu uz obale rijeka, na gotovo skeletnom tlu na hrpama građevinskih otpadaka, kao i na dubokom humoznom tlu zapuštenih površina uz kuće i ograde. Sastojine ove asocijacije počinju svoj razvitak u toku mjeseca lipnja, optimum postižu u srpnju i kolovozu, a održavaju se sve do mjeseca studenog. Uz nepromijenjene uvjete njezine se sastojine mogu održati na istome mjestu dulje vrijeme. Uslijed naglog i vrlo bujnog razvitka, SI. 8. Nalazišta asocijacije Tanaceto - A rtem isietum na području SR Hrvatske Abb. 8. Fundorte des Tanaceto-A rtem isietu m in Kroatien 117

35 zajednica obično potatape sra omiln rnrtrritnn vegetaciju koja raste oko nje. Razvija se «snkm aja on Jijnhi najčešće iz zajednica sveze Sisymbnon officimmhs, a kod nas prvenstveno iz sastojina Hordeetum murini. Daljnji progresivni razvitak vodi k stvaranju šumske vegetacije, preko različitih prolaznih stadija vegetacije sječina i šikara Raširenje. Asocijacija Tanaceto-Artemisietum rasprostranjena je na području Hrvatske uglavnom u zapadnim dijelovima, koji pripadaju eurosibirskoj vegetacijskoj regiji (sk 8). 9. Asoc. Leonuro-Ballotetum nigrae Slavnić 1951 U seoskim naseljima kontinentalnog područja Hrvatske (izuzev krajnje zapadnih i jugozapadnih dijelova) nalazimo na rahlom i jako gnojenom tlu uz ograde i zidove kuća ili staja sastojine posebne ruderalne zajednice, u kojima prevladavaju vrste Balio ta nigra subsp. ruđeralis, Leonurus cardiaca, Verbena officinalis i Urtica dioica. Ove sastojine pripadaju asocijaciji Leonuro-Ballotetum nigrae. Sastav zajednice. Floristički sastav ove asocijacije prikazan je na tabeli IX na temelju 20 snimaka, koje potječu iz ovih mjesta: Cučerje kraj Zagreba sjeverni dio sela ispod brijega Vejalnica, sastojina uz ogradu kuće, zemljište je nagnuto cca 20 stupnjeva (6. VII 1961, II), 2. Čađavica (SI od Podravske Slatine) pokraj zgrade NM (u gradnji), sastojina uz ogradu (29. V I 1961, V), 3. Konšćica (u Samoborskom gorju, sjeverno od Okića) središnji dio zaselka, sastojina uz rub puta (25. VIII 1961, V). 4. Konšćica isto područje iz kojeg potječe i snimka 3, sastojina uz rub puta (25. VIII 1961, VI), 5. Cučerje isto područje iz kojeg potječe i snimka 1, sastojina uz ogradu (6. VII 1961, I), 6. Šestine kraj Zagreba zaselak Kraljevec, sastojina uz ogradu (11. VII 1961, I), 7J Remetinec kraj Novog Marofa nedaleko crkve, sastojina uz kućni zid (20. VIII 1960, V), 8., Virovitica uz put koji vodi iz Ulice Pavla Radića prema željezničkoj pruzi, sastojina uz kućni zid (2. VII 1960, II), 9. Ključ kod Novog Marofa uz rub ceste, sastojina u sjeni živice (20. VIII 1960, VUI), loicađavica poljana Prkos uz Beogradsku ulicu, sastojina uz rub ceste (21. IX 1961, II), 11. Križevci uz pravoslavnu crkvu, sastojina uz ogradu (22. VIII 1960, I), 11 Slavonski Kobaš uz ogradu pokraj ruševina pravoslavne crkve (2. IX 1959, I), 13. Karlovac pokraj»francuskih magazina«, sastojina uz rub ceste (13. VI 1960, V), 14. Buzin (južno od Zagreba) uz cestu u središtu sela, sastojina uz ogradu (27. VI 1961, I), 19y Čađavica Beogradska ul., nasuprot škole, sastojina u dvorištu, djelomično zasjenjena stablima jabuke (29. V I 1961, IX), 16. Kušnatić (JZ od Zagreba) uz put koji vodi u smjeru Stupnika, sastojina uz rub živice (13. VII 1959, III), 17. Kušnatić isto područje iz kojeg potječe i snimka 16, sastojina uz rub živice (13. VII 1959, IV),

36 ij a H >4 nh o 0 <-4 b i <a A fic c ijs ir ia Tkótl-» Ii AI.f<:j; UH"'. ÜIGEM.E Slr.vntc 2S51 4-' Trata c coirtcl / rt«h 2 & bl/ 7 t5 2t> 22 i e 2c 13 1? 15 IV C a o v^xx *1 í l V iilicin a sr.ln>ß u si^ ^ /(a te s é <3«r Aisrnfidsibfil-ch* lr. u / y L. 1S Z : 12 5 le o Ib B 4 5C 15 3o lo o OfXé ^a Q n-4 1: rt -4 idirovnob-r s i f J ii l'jo I do lod Co SOO r}ti On be lo o l'jo lo o IcO I do eo le e lo o lo o lod lo o /Jeclcuv.e-C.'tG Sr. W íi. s l Droj sr.lij:««*j > a í 2 /r ir. 04C crn«3-ja/ 5 4 V 6 9 lo i i l-> 15 Ib 17 Ib 19 2o O» <J o o Si,'. - á -. K.'.s.unEraiTiciii ve srz iuloi.u -:;í j «/CUÍJImXí1í»í,L!V ;í IWJí bcc2i TI0tV T. E a lla ta r.tgxa L. ítb a p. r :JOM'Clla /S w.a r la v., < -. í i.-l. #.C 2.? 2.2 Ym IV 15^1 y. I^uurr-rs L-crdsaca, 1,2 '1.5 J,7 5.2, B -.C, l! m «IV 15ol K Esanrrur.!. 2 52? Hríonia tlb o E. I 175 u x sá /n ritor:c:ii vtu,tk ií-.z? «ak^ i - cti rxv;-;j< l s./ M oro:-:c :!íis.jii>.. o- il.lic ilv é i i trancjprecivn* k a rn y tír ia tiír.o v ra t* ArufUI) t d jíd c lb a S3tOR9 r e á» ; /c:-bi?ji>.'i,e ß /.i:i:r des v cciu -o b s ar- C5I0K u:;i) jkr C:UXCIJ.G C.'.yfCiHb'r>ESA, clor.ch iior.s 1 ütorsroj lena Ciifi'f.atvríu -.eü j- brl>.e^ v e a e lls c t a ft c o dsrr.nk-ien C rd rtn g /; H jlr c t it o oinus /H il l/s o rn l;, 1, - 2,5 f. 2 H.4 4 í> 1.? 2.2,. t I I 7ol E r to n ln lí wilftbi'le I-. > + * 4 Y t 4.a. U i H.- OrbiltLfi a o riv e. 1 1,2 + W I 20 a Tnxtobtun KacrOpUySluix A 'll L d./ ^EuLia-3i->>. 2.2 r % * I 175 B ObcLLiooiua xa^ví» r 4 > b j: Icun^ O itoals clid a I.. 1,1 4, I 2G r Etpuíiíia aqojvlr.ib i. Y f- «J 1 2 Acthi:aa c?'v>1 lvn 7. Vdr. d o o t a t i- cf> 'i'e lir t. t. I 1 H Ottiibalua b a ccll'o o L. l.a -. 1 I 112 i Cariima nnnatbi>e3.ö9 ñ..« Cerfralua y u sillv o l. 4 i I > C T! t>oiua aaoür.-;):n L. 1.2 Y I (1 --.»i'.-otars«í f r i c i o s l i -.- 1, I H S>.ÍTÍa v a r - l b i l i a t a L. t f, 2,! > 9 - «I U i -IV HtK í )! D rr TJ: r a ;l VF :cp TK1 J H I C A itiiczíiii'r^ne -/n ír* ikm»kr4a c u - i.oiuuj,'i-va. c 'í1 c ó ít s1 1 Tro^AgTso ico a kaj-clrínr.'.nt'ínfl TTSte C t9- l)il Í&3B1TIC* OVOKÄ m o r e d a : /GEi.liSl-Irfj'iftPáH El.-! K.MSglf GKiKv j O J -i.i'»!» dj'.il lö a r jr s ife o r ln U inm fctera rtcn übrr.g«r G^&fcllaoliaft» n í.areelbfen M a sa s /: VeThnna «f l J c i f t í l i i L. 't lv a d ilv e d.-r is L, s i d r a i>.i = 1 ).) o - iu i. SlnjtLlvrivo o f f l c l r r l e //, /ö ;r.p, Ko3? sr.«:a ^orsis.-.nla L. i'ú'lt'.vioh S fü oloid is 1. C c p c e ili burse p usc srls /E, /lis i. ijr.r.hiin olcr-v -oú o / i.»/<;«h>. J Chett0p0dl*J3> Lililí E. 1 ü r t lc a urcr.c I. nnitueok* >fcrviflcra v «v a. I Dslvi-a acr&uoniua L. Asusrrjjtua rr-rofioín ir. 1. '9 lv s a «K leo?«.'«lit. Xar.cbiua- rp lcroaft X., Xir.-h-.uit. etrunwiut. sfaroblca altéis lia L. PlATIiacE : /W G I á l S W i U r tic f fllc-lcs E. CcuvOiv-xlue. KZ-nsnoie I, P lin t o s» t O cc.*. e. h t t b e a ij o :P u la L. Ar.r.on.XltP K 67«03l* E. öj rop b ola rlis.l.tjopoli.1 Jafj-C - e l y f w w. «v ;c t t l«r o l. F i-uuell* v u iija ria L. ijteishyíi all'/at.x ca FolYfWvix ],Y liypiper 1. BEieocs t r i p s ^ t i f j a, PbPcntijU a roptana L. tíubrs a p. abroada a r t c o l.il 1 to'-ia E. valtftonus u lt * clx-k, /lat/tiid l c o g i f o l i a /C./Ttuiin. Oseruiatic annua /i.,/f(e a In j«tl«r.6 p<u-vijlic-6 EC, Galaapris, pubn.icnr.rj Inlium pararme I-, r i a n t aso la n a «o le te L, Oardualnp ia ja t.lrp B E. flflitucue üi kj'ä Ii. Guato: bbogloitsiretnin Em it. «M ile * ftslltrou oit L. EJropbu Lurid r.r-ior.a L, tíedic&ro luvulln a I-. Pauouo ca ro ta 1, ß ccty lla RlctDít-et* E. Ä abirii* poc iddc enia L, Poa epnue l :.ig ra o tla a lb a l.. i o n t r i / l d i s J : porfori-.tuo L.. Gfellua jiolluno E. C o rip t ceeicfltrip /E./F eb e Pofla C«JllD& L. Ic(ai&i.CTio vilg ir L. Clan a ctnpw jtt'u 7. d t r lc e l-d O h e ro o llla L, fccciccso f/ilcoth b. «btiai cueufl awmbtis Or, Gaum rrbaoua E. Oiciioriun lntybue x> Earaium r e c u lo t u i 1. H«tntü9 pul^kiutt 1. i.? L.J * 1. 2* * IV * , r y :r -4.-' _ y 2.1 n r fe fe. T * 4 _,C fe t- fe b t 4.2 Y 31 t Y t- Y,, L.C 1.1 IT T «i Y a 11-,, 4 t í» * I 4, T #, ,.1 I1./ ,2. I 1,2 Y 4 E,» C * 4 fe» I «i 4 # 4 4 r fe 4 fe m Y k i fe s i 4 # 4 f 4 k «- 1* 4, , 1? 4 > i ,2 V, t T 1. 1., fe. 4 2, 1 1, i, I- «fe )T ~ ,3 ; ' T> k fe + * * -, 7 + Y ,2 Y , 2.A. * 2.» fe fe 4 ^ , 2 1,2 t.v T. 4 O 12 t- * 1 l 4- *4 *» * Y «c 4, i, ;» T l.? Y mil 4,»., L Í Y. fl» y. T + J..2 4 Y 4, 2,» 9 L k fe 7 Y Y» a * B * + Y fe fe, r fe,,, i fe, Í, 1 6.^- 2 4,,, t m 2.2 '* m!2 A r 4 fe «1. 1. «fe,, fe fe, ^ 4.1» fe i 4 < 4 *. 4 fe 4, fe 4 1*. t Y-, 4 * 4 4 ««,,,., fe 4, fe 1-, S, r fe fe, - i, é fe r, fe 4 fe 4 Y í. Y, Y ", m 1. 2 fe fe, : T é *.. fe,.. 4 í I 4, fe r, t m «.. a., 4 + a. * A Osla vrota VcoJ su ntvcdenp 11 tahíli» n a s o í n c d u jo is o v e v r ü t e u R rirai-f/cja ( u c G o i'd c c i j e e i n m a l I n A u f n. J : D V e r b t e c u n p h i o n o i d c o L. 1. 2, C e n t a u r e a,'ä c a a L } 2 ) C h c~ i.opdriiugi h y b r id u t n L. 2. 2, C t * n o p s 'l l um i r i i i o u c L. 2. 2, A t r i p l e x d o r t c n a c , O s n a n t h c 1 a d r e n a l i i J.-nel«- r. 2, jjx-auua a t e r i l i e +, 2, K o c h i a s e o jjc ir i a ( 1,,1 S o J ire d.-b, C a l y a t e ; i a g o p lim j K. ü r, +, P a a t i n '. c a o a i i v a L. +, A r s t i u n l^ p p a 1. i -. 2 ; 3 ) S t a d i y s p E l u f l t i i a L. +, P i l l e a r l a v u l g a r i s G a r t n. +, L c l i u n 3 oruoi L a m. -*-.2; 4 1) A m a r a n - t u a h y b r i d UR 1. +, 71, C iic n o p o d iu r j p o l y a p e r. nun I.. +,?, O h e n o p o d iiu a n ; b r u n L, 1. 2 } 5)h D ~ Icin d ru m a lb u je ( i l l. ) G a r e k e 1, 2,* K i l e n e n o c t í f l o r a L. +{ G) T o r i l i a í t r i t h r i o c u s ( L. ) G a e l, i-j Ler-i-dluxa r u d o r o l o L.» ; 7 ) K u p a t o r i u j a c o f.n a L in u n L. + <J) A e g o p o d i o o p o d a - g r a r i a L } 10} C h ^ e r o p i i y l l u n b i ; l b o 8.ur. L. 1. 2, L o t u s c o r u i c -. J a t u c L. i, A l r i p i e x p a t u l a J j. -f} I D G a l e o p a i a t e t r e h i t L, 1. 2, JrO m us a e c a '. i n u c L } 1 2 ) I n u l a b r i t a - o n l o e 7,. + t A rca ra n t h u 5 c r l e p u B.N. I e r r. 1-3) R m e x p u l c l i e r L. +, R anuric u) uo r e p e n o L. +, K o rd e n m rcurlnum I>. * ; 1 4 ) T aj'axacvu i; o f f i c i n a l e ;.?eb. + ; 3!;) V erb?.ncuiii b l ^ t t a r l a i-, / e r o n i c a a r. a g a l l i a - a Q u a ú i c a J>. 2. 3, u a r n ir ic jiu g e t e v s n i ú n d r z. 2. 2, A ntl-k -n is.t U t h ö a ic a V,f>. +, A p e r a a r i c a v $ n t i ( L. ) L e a u v , RiLYiex c r i c p u f l L. +, 2 o t e n t i l l a e u p i n a L. +. Jaeucor.theLiun v u l g a r e L cxd. f, i l y p e r i c u n o c u e u d L n c h. +, iio n o h u a a g p e r (I<) H i l l. < } l G ) C u s c u t a e u r O p a e n L, 2,7 i, G lo c n o n a h e d s r a c e a Ii } 1 7 ) C a l i n. a u p a r i n e L. 1-, l o n i c e i * 3 u a p r i f o i l u r a L» + 7 V e r o n i c a c h a r.a e d r y e I. t, L r a c h y p o d i u n a i l v a t i c u m ü. e t 5 c! i. l * 2 j lr i )? b y 3 3 l i e a l K e k e n i L, 1, 1, ArxtE n o c u l a t u n 1.? r u n u c s p l n o s a L. s-,2 }?d) A r l e r c i = i * a h o i r. t h í u r c L. i» 2, K e l i J o t u o a l t i a s i n i u a T. h u i l l. E u p h o r b i a c o u - l a L. +, r o t e n t i l l a c iu* a c s :jr P.e«s. +, I r ifo lli.u r. r e p ^ n s L«-t-, T r i f o 3 i u r o p r o t o n o e L. i, A g r i c o n i a a u p a t o r i e L, +. r 1 1 a<jo Vtl 7? ?? cs ÍO 6 Co 51 j 1 :lc?v 1CÍ 5 2V* 15? - Ó 2S6 'i) 7Í PV <'i t!$ 2 ÜÓ b c., sr, iii i j é 5 25

37 13. Kušnatić južni dio zaselka, sastojina na dosta gnojenoj podiozi, uz ogradu (13. VII 1959, I), 19. Kušnatić isto područje iz kojeg potječe i snimka 18, samo 20 m sjevernije, sastojina uz rub puta (13. VII 1959, II), 20. Kušnatić uz glavni put u sjevernom dijelu zaselka, uz ogradu kuće (13. VII 1959, V). Na području Evrope opisano je dosada nekoliko srodnih asocijacija, u kojima se kao najznačajnije vrste javljaju Ballota nigra i Leonurus cardiaca (usp. Felfoldy 1942:119, Tiixen 1942, Morariu 1943: , Tiixen 1950:160, Kornaš 1952:704, Slavnić 1951 : 116, , S o o 1961 : 443). Sve su to ruderajme zajednice seoskih naselja koje se javljaju na vrlo sličnim staništima. Njihov međusobni odnos nije još dosada dovoljno proučen. Usporedba njihovih florističkih sastava sa sastavom naših sastojina pokazala je pripadnost naših sastojina zajednici Leonuro-Ballotetum nigrae Slavnić Na području Vojvodine, odakle je opisana asocijacija Leonuro-Ballotetum nigrae, karakteristične su za ovu asocijaciju vrste Leonurus cardiaca, Ballota nigra, Bryonia alba i Galium aparine (uspor. Slavni ^ 1951 :120). U Hrvatskoj se, međutim, mogu smatrati karakterističnima samo prve tri spomenute vrste. Naprotiv, vrsta Galium aparine predstavlja u eurosibirskom području Hrvatske karakterističnu vrstu sveze Arction lappae te se podjednako javlja u svim zajednicama ove sveze. Karakterističnom za ovu asocijaciju može se na našem području smatrati također vrsta Leonurus marrubiastrum. Karakteristične vrste sveze i reda zastupljene su samo sa I i II stepenom nazočnosti. Među karakterističnim vrstama razreda ističe se obilnom nazočnošću Verbena officinalis. Najstalnije su pratilice Urtica dioica, Convolvulus arvensis i Plantago major. Kao što se vidi iz tabele IX, zajednica je na području Hrvatske sastavljena od dosta velikog broja vrsta (81), a prosječno se u jednoj snimci nalazi 20 vrsta. Raščlanj enost zajednice. Uspoirede li se naše sastojine ove zajednice sa sastojinama iz Vojvodine (uspor. Slavnić 1951 : ), mogu se primijetiti izvjesne razlike u njihovom florističkom sastavu. Tako su vrste Verbena officinalis, Scrophularia scopolii, Tanacetum macrophyllum, Aethusa cynapium, Malva silvestris, Convolvulus arvensis, Anthemis cotula, Impatiens parviflora i dr. nazočne samo u hrvatskim sastojinama ove zajednice, dok naprotiv u tim sastojinama nedostaju Atriplex tataricum, Atriplex nitens, Atriplex roseum, Cynodon dactylon i dr., koje su u vojvođanskim sastojinama vrlo česte. Ove razlike u florističkom sastavu ukazuju na postojanje dviju geografskih varijanti ove zajednice. Zasada još nije moguće provesti potpuno ra ščinjen je ove zajednice, jer još nije poznat njezin sastav i rasprostranjenost u ostalim dijelovima Jugoslavije, posebno u Bosni, Srbiji i Crnoj Gori. Zajednica je na području Hrvatske najčešće razvijena u obliku faciesa vrsta Ballota nigra (snimke 1 5) i Urtica dioica (snimke 14 19), 119

38 a osim toga su zapaženi još i faciesi vrsta Leonaru? csrdisca snimke 6 7), Leonurus marrubiastrum (snimka 9)..Arcfiwm -. s snimke 10 11) i Stachys silvática (snimka 13). Životne prilike i razvitak zajednice. Stanište ove asocijacije predstavljaju slabo zasjenjene površine, čije je tic umjereno vlažno, rahlo i veoma bogato dušikovim spojevima. Najčešće se takva staništa nalaze uz drvene ograde oko kuća u seoskim naseljima, a katkada i uz zidove kuća, staja ili uz živice. U zajednici prevladavaju hemikriptofiti. Sastav biološkog spektra, izračunatog na osnovu tabele IX, iznosi T-39,5%, H-50,6 /o, G-2 o, NP-7,4 /o (si. 6d). Sastojine asocijacije Leonuro-Ballotetum nigrae postižu svoj optimum razvitka u toku ljetnih mjeseci. Najčešće se razvijaju iz sastojina Malvetum pusillae, u kojima je iz bilo kakvih razloga izostalo redovito godišnje plijevljenje korova, pa je došlo do prevladavanja otpornijih trajnica. Raširenje. Zajednica je na području Hrvatske rasprostranjena (si. 9) u onim naseljima eurosibirske vegetacijske regije, koja uglavnom pripadaju 'klimatogenoj zajednici Querco-Carpinetum croaticum. SI. Abb. 9. Nalazišta asocijacija Leonuro-Ballotetum nigrae (1) i Balloto-Chenopodietum boni henrici (2) na području Hrvatske 9. Fundorte des Leonuro-Ballotetum nigrae (1) und des Balloto-Chenopodietum boni henrici (2) in Kroatien 120

39 Tabela X A s o cija cija BALLOTO-CHENOPODIETUM BONI HENRICI Tx em. Lohm.l95o p H\ m B roj v rsta u snim ci 14 /A rte n z a h l/ Io 17 COCO fi\ O ih»öp P ih fn 2»O CQ * O V eličin a snimke um P O P H? O <H /G rösse der Aufnahmefläche im m / cd e s h a C Pokrovnost u # -P > 8 o lo o lo o lo o lo o 8o lo o lo o w «0 O /Deckungsgrad in % / Ö -H -P g l *H\ B roj snimke P SI 1 2 /K r. der Aufnahme/ pco I t cox. & KARAKTERISTIČNA VRSTA ASOCIJACIJE: /CHARaKTERART DER ASSOZIATION/: H Chenopodium bonus henricus L J V.5375 KARAKTERISTIČNE VRSTE SVEZE AUCTI ON LAPPAE I REDA ONOPORDETALIA, u - k lju č iv š i i transgresivne karakter i s t i č n e v r s te drugih z a jed n ica is t o g a reda: /CHARAKTERARTEN DES VERBANDES AR- CTION LAFPAE UND DER ORDNUNG ONOPORDETALIA, e in s c h lie s s lic h übargreifen d e C harakterarten ü - b r ig e r G e s e lls ch a fte n d erselben Ordnung/: H Rumex o b tu sifo liu s L III 345 H Arctium minus /H ill./b e rn s II 5oo H B a llo ta n ig ra L. subsp. ru d e r a llt 1.* 4 /S w./ B riqu I I 282 H Sambucus ebulus L I I 2 2 o G Linaria vu lgaris M ill. 4-. l. l II 64 H P arietaria o ffic in a lis L I 219 H Leonurus ca rd ia ca L I 62 H Armoracia la p a t h ifo lia G ilib. +.2 I 1 H Chaerophyllum aureum L,. 4 I 1 T Lapeana communis L. 4- I 1 H Arctium lappa L,. t. 2 I 1 II Cirsium lanceolatum /L./S co p.. 4 I 1 KARAKTERISTIČNE VRSTE RAZREDA CHE- NOPODIETEA, u k lju čiv ši i transgresivne k a ra k te rističn e v r s te o s ta l i h z a je d n ica ovoga ra zred a : / CKuRAKTERARTEN DER KLASSE CHENO- PODIETEA und überg reifen d e Charakterarten übriger G esellsch aften derselben K la sse/: T o a p s e n a oursa p a s to r is /L*/M ed I I I 5 T Sisymbrium o ffic in a le /L./S co p II 64 H Artem isia absinthium L II 2 T U rtica urens L., I 469 T Galinsoga p a rv iflo ra Cavan.. 4 X 1 H Verbena o f f i c i n a l i s L.,.. 4- I 1 T Malva n eglecta W allr, + -, 2 I 1 T Polygonum [.'ersica ria L. 4- I 1 T Veronica to u rn e fo rtii Gmel., 4- I 1 T S t e lla r ia media / L. A i l l -, 4. I 1 T Chenopodium album L,. 4- I 1 PRATILICE: /BEGLEITER/: H u r tic a d io ic a L, , 2 4* * V 1786 H Plantago major L fr IV 69 H A ch illea m illefolium L, III 127 T Polygonum a v icu la re L I I 282 T Polygonum m ite Schrk u 65 H Geum urbanum L II 4 H Plantago la n ce o la ta L, I I 4 H Pastinaca s a tiv a L I I 4 H Cichorium intybus L. 4* 4-. I I 2 H R oripa s i l v e s t r i s /L./B e s s , I I 2 G C onvolvulus a rven sis L. 4-4 I I 2 H Crepia b ien n is L. 4 4 II 2 H Prunella vu lgaris L. 4-4 II 2 T Anthemis cotu la L. 4 4 II 2 H T rifolium repens L I 62 T Bidens trip a rtitu s L, 1. 1 I 62 H. Rumex conglom eratus Murr, I 62 H Lolium perenne L. 4 I 1 T M a trica ria m a trica rio id e s /L e s s, / P orter. 4 I 1 H Carex d iv u lsa Gooa... 4 I 1 T G aleopsis pubescens Bess.. 4 I 1 H Eupatorium cannabinum L. 4 I 1 T M atricaria chamomilla L. 4- I 1 T Sherardia arvensib L. 4- I 1 U Satureia vu lgaris /L./P rits c n 4- I 1 H Verbascum phoeniceum L. 4- I 1 T T o r i l i s an th riscu s /L./G m el. 4 I 1 H Ranunculus repens L H Aegopodium p odagraria L. 4. I 1 H Mentha a rven sis L. I 1 T Medicago lu p u lin a L. 4. * I 1 H S ilene vu lgaris /Mnch./Garcke. I 1 H Daucus ca rota L. 4. I 1 H Ranunculus a cer L. 4 I 1 H D actylis glomerata L. 4 I 1 H Taraxacum o ffic in a le Web. 4 I 1 Ch Glechoma hederacea L. t I 1 H Poa t r iv ia lis L. 4 I 1 K Pestuca p ra te n sis Huds, 4 I 1

40 10. Asoc. Balloto-Chenopodietum boni henrici Tx Asocijacija Balloto-Chenopodietum boni henrici predstavlja vrlo karakterističnu nitrofilnu zajednicu seoskih naselja srednje i zapadne Evrope, razvijenu uz ograde (tabla III : B), zidove i rubove cesta. U kontinentalnom području Hrvatske nalazimo je samo u naseljima zapadnih i jugozapadnih dijelova, u kojima se kao klimatogena zajednica razvija Fagetum croaticum. Dalje prema istoku zamjenjuje je na sličnim staništima srodna zajednica Leonuro-Ballotetum nigrae. Zajednica je u našim krajevima razvijena dosta fragmentarno u odnosu na područja srednje i zapadne Evrope, gdje je mnogo bogatija vrstama. U njezinim sastojinama najčešće prevladavaju vrste Chenopodium bonus henricus i Urtica dioica. Sastav zajednice. Floristički sastav te asocijacije prikazan je u tabeli X na temelju 8 snimaka, koje potječu iz ovih mjesta: 1. Bistranski Ivanec kraj Zagreba uz autobusnu stanicu na raskršću glavne ceste i Ul. Pintarić Ivana, sastojina uz ogradu (31. V 1962, III), 2. Križevci Ul. Fr. Mažuranića, uz živicu nasuprot kuće br. 1 (22. VIII 1960, VII), 3. Drugomišalj (zaselak na Velikoj Kapeli, SI od Drežnice) sastojina uz ogradu (28. VII 1962, I), 4. Drugomišalj isto područje iz kojeg potječe i snimka 3, sastojina uz lokvu koja služi za napajanje stoke (28. VII 1962, VI), 5. Begovo Razdolje (Gorski kotar) uz zid jedne kuće u središnjem dijelu sela (29. VII 1962, II). 6. Gračani kraj Zagreba sjeverni dio sela, sastojina uz ogradu (29. VIII 1960, XI), 7. Jasenak (Gorski kotar) uz cestu koja vodi u selo Vrelo, sastojina uz ogradu (27. VII 1962, V), 8. Jasenak isto područje odakle potječe i snimka 7, sastojina uz ogradu (27. VII IV). Od karakterističnih vrsta ove asocijacije koje navodi Tiixen (1950 : 159), na području Hrvatske može se smatrati karakterističnom jedino vrsta Chenopodium bonus henricus. Ona je najčešće i dominantna vrsta asocijacije te se odlikuje V stepenom nazočnosti i vrlo visokom pokrovnom vrijednosti (5375). Karakteristične vrste sveze i reda nazočne su pretežno sa I i II stepenom, jedino se vrsta Rumex obtusifolius odlikuje III stepenom nazočnosti. Karakteristične vrste razreda zastupljene su dosta slabo. Najstalnije su pratilice Urtica dioica i Achillea millefolium. Zajednicu (izračunato na osnovu tabele X!) sačinjavaju 63 vrste, ali od toga broja samo su 23 vrste nazočne u najmanje dvije snimke, dok su ostale zastupljene samo pojedinačno. Prosječno se u jednoj snimci nalazi 14 vrsta. Raščlanjenost zajednice. Sastojine ove zajednice iz naših krajeva izgrađene su vrlo jednolično, dok se u Njemačkoj može unutar ove zajednice razlikovati nekoliko geografskih rasa. Najčešće je zajednica razvijena u obliku faciesa vrste Chenopodium bonus henricus (snimke 1 6), a rjeđe u obliku Urtica dioica-faciesa (snimke 7 8). 121

41 Životne prilike i razvitak zajednice. Stanište zajednice BaZloto-Chenopodietuni bcrni her.ric: predstavljaju umjereno vlažne, dušikovim spojevima bogate površine, koje se odlikuju humoznim tlom, a nalaze se uz ograde, zidove ili rubove seoskih cesta. Zajednica je sastavljena pretežno od hemikriptofita. Njezin biološki spektar pokazuje ovaj sastav: T-32%, H-63.4" n. G-3.2* o. Ch-1.41 o (si. 6. e). Optimum razvitka postizava ova zajednica u ljetnim mjesecima, a razvija se uglavnom iz sastojina asocijacije Urtićo-Malvetum neglectae. Raširenje. Dosadašnja istraživanja ove zajednice na području Hrvatske pokazuju da je njezino rasprostranjenje ograničeno na humidnije zapadne predjele, koji uglavnom pripadaju klimatogenoj zajednici bukove šume Fagetum croaticum (si. 9). Izvan naše zemlje zajednica je poznata iz većine zemalja Zapadne i Srednje Evrope (uspor. Tiixen 1950 : 159, S i s s i n g h 1950 :158). Razred P L A N T A G 1 N E T E A MAJORI S Tx. et Prsg Red PLANTAGINETALIA MAJOR1S Tx Razred Plantaginetea majoris obuhvaća veći broj nitrofilnih zajednica, koje se razvijaju na vrlo različitim prirodnim i antropogenim staništima (obale rijeka, pašnjaci, stalno gažena mjesta po naseljima, uz putove i ceste). Zajedničku karakteristiku ovih prilično heterogenih staništa predstavlja neznatni kapacitet tla za zrak, uvjetovan ili stalnim gaženjem tla ili time što su kapilare u tlu ispunjene vodom. Zajednice ovoga razreda sastavljene su pretežno od hemikriptofitskih biljaka, a prema svojem rasprostranjen ju vezane su za eurosibirsko vegetacijsko područje. Razredu pripada samo red Plantaginetalia majoris. Od karakterističnih vrsta razreda i reda zastupljene su na području SR Hrvatske ove vrste: Lolium perenne L. Juncus compressus L. Zajednice reda Plantaginetalia majoris obuhvaćene su dvjema svezama, Polygonion avicularis i Agropyro-Rumicion, od kojih samo prva obuhvaća isključivo ruderalnu vegetaciju. Sveza Polygonion avicularis Br.-Bl Svezi Polygonion avicularis pripadaju nitrofilne zajednice antropo- -zoogenih staništa, koje obrašćuju jako izgažene prostore uz rubove putova i cesta, po dvorištima i tratinama uz kuće, na sportskim igralištima, u pukotinama između stepenica, u reškama kamenih pločnika i nogostupa popločenih ciglom. Najbolje su razvijene u nizinskim područjima eurosibirske vegetacijske regije, ali se mogu naći i u višim predjelima. Od karakterističnih vrsta sveze Polygonion avicularis zastupljene su na području SR Hrvatske ove vrste: 122

42 Polygonum aviculare L. Poa annua L. Na području naše republike dosada su zapažene dvije asocijacije ove sveze, Sagino-Bryetum i Lolio-Plantaginetum majoris. 11. Asoc. Sagino-Bryetum D., Siss., Westh To je pionirska zajednica zasjenjenih, donekle vlažnih, gaženih mjesta po dvorištima, u pukotinama između stepenica, u reš'kama kamenih pločnika i nogostupa popločenih ciglom. Rasprostranjena je u eurosibirskom vegetacijskom području Evrope (uspor. Tiixen 1950, Oberdörfer 1957, S o ), ali se u potpunom sastavu nalazi dosta rijetko. Mnogo su češći njezini fragmenti. Sastav zajednice. Njezin floristički sastav sa područja SR Hrvatske možemo prikazati samo na osnovu jedne snimke koja potječe iz Zagreba. Jedna sastojina ove zajednice (tabla IV : A), snimljena 13. VII 1962 u dvorištu kuće u Zajčevoj ulici br. 3, na vlažnom i djelomično zasjenjenom, jako izgaženom dijelu dvorišta, gdje je vegetacijom obraslo 80 /o površine, ima na plohi od 3 m2 ovaj sastav: Karakteristična vrsta asocijacije: T Sagina procu m ben t L... 4,3 Karakteristične vrste sveze, reda i razreda: T P olygonum aviculare L H Plantago m ajor L T Poa annua L H R oripa silvestris (L.) Bess...+ Pratilice: T Matricaria cham omilla L H A grostis alba L...+.z H Taraxacum officinale Web...+ T Anagallis arvensis L...+ T Capsella bursa pastoris (L.) Med... + T Euphorbia peplus L...+ Zajednica je prilično siromašna vrstama, a optimalno je razvijena u ljetnim mjesecima. Na području Hrvatske nalazimo je u naseljima kontinentalnih 'krajeva, ali je dosta rijetka. Najveću srodnost pokazuje prema zajednici Lolio-Plantaginetum majoris, kako u pogledu florističkog sastava, tako i u pogledu karakteristika staništa. 12. Asoc. Lolio-Plantaginetum majoris Beger 1930 U kontinentalnom području Hrvatske asocijacija Lolio-Plantaginetum majoris predstavlja najrasprostranjeniju ruderalnu zajednicu. Ona se razvija u obliku niskih tratina na dvorištima, rubovima putova (tabla 123

43 IV : B) i cesta, igralištima i sličnim mjestima koja su izložena stalnom gaženju. Od malog broja vrsta koje izgrađuju njezine sastojine ističu se obični trputac (Plantago major), oputina (Polygonum aviculare), jednogodišnja vlasnjača (Poa annua) i ljuj utrinac (Lolium perenne), a mjestimično se javljaju u većem broju primjeraka odra (Coronopus procumbens) i žuta titrica (Matricaria matricarioides). Zajednica se razvija po selima i gradovima. Sastav zajednice. Floristički sastav asocijacije prikazan je u tabeli XI, gdje je ujedinjeno 29 snimaka, koje potječu iz ovih mjesta: Zagreb uz savski nasip južno od Cvjetnog naselja, sastojina na puteljku ispod nasipa (2. VI 1960, II), 2. Karlovac Mažuranićeva obala, izgažena tratina uz kuće (13. VI 1960, IV), 3. Varaždin Basaričekova ulica, izgažena tratina ispred kuće br. 28 (15. VI 1960, IV), 4. Zagreb raskršće Držićeve ul. i U1 proleterskih brigada, izgažena tratina uz tramvajsku prugu (19. VI 1959, III), 5. Zagreb Ul. proleterskih brigada, gažena tratina ispred zgrada željezničke kolonije (19. VI 1959, VIII), 6. Zagreb raskršće Ul. proleterskih brigada i Trnjanske ceste, gažena tratina uz rub ceste (19. VI 1959, IX), 7. Zagreb raskršće Hcinzelove ul. i Ul. proleterskih brigada, jako gažena tratina uz tramvajsku prugu (26. VI 1959, IV), 8. Vukovar raskršće Radničke i Proleterske ulice, gažena tratina (12. VII 1960, II), 9. Virovitica Ul. Andrije Kačića Miošića, sastojina na gaženoj tratini ispred kuće br. 13 (2. VII 1960, I), 10. Beli Manastir Ul. Vladimira Nazora, izgažena tratina uz»šamac«pred kućom br. 16 (9. VII 1960, I), 11. Zagreb Savska cesta, tratina uz poštansku zgradu (9. VI 1960, IV), 12. Drugomišalj (zaselak na Velikoj Kapeli SI od Drežnice) gažena tratina uz lokvu, koja služi za napajanje stoke (28. VII 1962, II), 13. Knin gažena tratina na šetalištu uz obalu Krke (2. VI 1962, I), 14. Vrlika nedaleko crkve, sastojina uz rub ceste (8. VI 1961, III), 15. Resnik kraj Zagreba gažena tratina u dvorištu jedne kuće (7. VI 1960, IV), 16. Begovo Razdolje (Gorski kotar) sastojina u dvorištu jedne kuće u glavnoj ulici (29. VII 1962, I), 17. Titova Korenica gažena tratina uz kuću br. 22 (26. VII 1959,1). 18. Titova Korenica gažena tratina uz izvor»dobra vodica«, na prilično kamenitoj podlozi (31. VII 1959, I), 19. Titova Korenica isto područje iz kojeg potječe i snimka 18, gažena tratina (31. VII 1959, II), 20. Knin južni dio grada, izgažena tratina između dvije kuće (21. VI 1960, II), 21. Blato (JZ od Zagreba) gažena tratina u dvorištu kuće br. 143 (3. VI 1960, II), 22. Podravska Slatina odvojak Ulice Branka Radičevića, gažena tratina uz rub puta (3. VII 1960, IV), jž3. Donji Miholjac gažena tratina ispred željezničke stanice (8. VII 1960, IV), 24. Gornji Stenjevec kraj Zagreba uz potok Markovac, sastojina gažene vegetacije uz rub ceste (9. VI 1960, VIII),

44 fabo-d :<I K iio -fij.k o - v i i t r jh» «co ris i -k s«r 193o 2>2 0*4 i i F SU'c9?0«i /b u t i?. : i i at i c n / Tfl] \T*ta l Cbi.Ci /A p t^ n aa.il/ : i> lliln A JflirCA» U 3>- /T-rčiaaa der ;.u/ni>!ar:,'l «r h i j* 71' / rtoirovao.it u /./JCC* Ua(!i»KV»d in ' '/ 3roo coin lo /Tt, rtor -.Of.ioiiitti/ lb 12 ; o 25 V5 )*> 1 2 ly]dcxv. iv. 1VI5? ooj onor»to i aa <di»lr^a l9*% jiir.rntr.ctji rciipri* 6i Tx l > 21 3o i o 0 30 j b lio UO bo fco S«3 '1 9 b lo 9 2» S So $0 IBS 6 9 i : v> '.' J.r. i d 1 «1 1 2n l o 4 li: «1 2. 5B 25 2p t> 9o Ino lo o 9o lo o S 17 \s 19 2o 21 1«12 1» 1 15 I»' y «75 75 lo o :» ; «14 16 l c do So e> 75 S i <!5 :-i 2 1 l l XJ 4f C u 5-3 r. 0 4* ) k t i H M p kir^ktepzsrici'c TPlVi JnCIJ^i /CatfiAKTif Ajtt-iCf CUK A2«0ZIiUlCX/: K j-lent«k.o ua.ior b, t l. l 4.» 1, ?. i 1.» 1.1 l. I 1, " C* ,1 3: fiisi'Lcuri.B ottrio.vrloio oa /bea st/ 1, 1 u,;> 2.3 2,3 2,;-:.. * n r. L130 t i.«pldiu3i ru ic rrti«i.. + * 2, , *,., «a u 140 oipi^nj.ct.ur.iik -vaćfrtj suais D C i^ici-.li <i>ru»:<ceiq3tk'. /tn rrb i'jn ri& LiJtttiC if-n a ^ a a o i :*.- C1CCS.Ou-lOr.O.-.iTC'i'iOi/; C<jxon:p'JS procvrbsiia. G lllb. 1, , ,2 t. f '/ 61S K / rto.itlnl le ir ili-u a j. -.. ^ J 1.1 r b.z ). l. I r «. i i 3fc liil.s-.ilcij.isi \lljlt. iilx V oo S IiC l- jii J U iiis o i jm co.. J U 'U.lu./V52I.V- 10:1 j,j:;oe'ic1i x j «:v u -si^ si/i U Juacg.-. ««ftpi-aesas +.2» 4. > <: 4,c -» t,. u 131 i: -.loactid Lon-jia J llld,. r.. «.,. 2.: d2 p duncuc bj^onl.ib f «v Juacu.i coagloi'ox'al.ub L Kj\K4t;'x.Hj«7ic:r5 vssu s --civ - lonrorj AVICOLfJas, AiLU - r T - l I - i m i i kx. / c x il 1. uph'/.:iq ja:.i iv.- vlfijriirt»u.l.jj'jivbi 1 cr.'-i'»p,r«>s_/:ip j^rait-srlr.cla r*» ra tf Oistalla a a jciiiica 1 r.t^ga /<:x;.\ vci.i.ui':ix tuo. vi.-sb»v3js5 1Cut& c:ocx j..io y ji.a i«, cna oaa»:lt'i HU/'I-VJ :-UJ03Ii» Ji.j U.-Ji r-xc.zi GI>.XlUi. isfcjori?., <M3oc/il3 0baU cli ila r rt ciicn d c Chara<t«VM-t«n iaragčp G c s o ))- bcb<»ftaa Icp cclb g p Klesao / ; i'oly5r,tiun cvlcular«l.. i 2,2 1.;' 5» i: 1 j. 3 2,o ,3 1.3 r -1,3 2o4X- T X.-0«. «JUJut 1. ć 9i* W -' t- - t. : 2, ? 1.2 2,3 l.j t i. > o3r. t Tiiliuo percooo b. /.<? t.2.2 2, 1; i. x b.;-; r.2..? * 1.2,, ». 2, ,2 2.2 l i 706 b E crloo r.tlvofttjfla / t./ ic z r.. t «i.2 1*,»»., » t r. r U. )» liuoccc CT'i.OpV.e I. 4 * t ' ' * r i 2 X IIiATILICKj /BEOLLITt R / ; ir llv lii * rcpena i r, 2 i.;= 4. T , JV 51 5 Clatrlcaria oloagovill» i. 1- f ^ 9,3 * t r , fc-3 3.2! V. n r 115t j C'ipfl-lU* burs-r. p ^ posrl: /T../T.0I < 1.1, - t t. i. l. t- r 4-» «s.., 111 v;j H rijoitago iojm C iloit Z* 4 *» t», «.. ILI SI R Pau t r l \'1 nj 1 B * 1.2 J) 14 B j: Cjncdon Osotvlcr. / L. / i 'c r i , 'ywy% , 1.2. JI 19a i. 7i*xiaacrja a r f l o l r s l «*il>. t- t n 36 T I'pdaoa^o lop -jlin * b. «- *, 4-1* i % 4 4 * 4» 4" a * a 31 T 2c.nimcului aarda js Cr... «f «, » 4 4* 19 j: VerOfetlP o f f i o i n a llii J.. t- 4- *, ** t «4 s 4 t S2 K C i.ctcelpn Int7'oo8 b. + r.2,,,. 1,2 %» 1 * 1 4, t, K Hci-.lllgr. o lllb fciliu t L. #, # f A ii 4-» 1* - 4 r *, 4, fc / r.tleule. ccitule t ?, i IRIvb puc Lila rjlti'. 1,2, 2.2»» - t- + iž * 4 4 T 73 Arct lujj a.)r.tot /HL_l,/3crnJ'.. r.2 1,2,. 0 4 t * I 0ayi-.iO cnimuft a «t r o S li iurtpal&u r p l i t T 73 Tol.aj.tilJ.» tuplna I in ir a r o ii j.t <OLv»svre -.ckrrb, 4 a * 1 i 4 1 ib 'A '«ronio* to -arr.iiortu G xtl, 1 16 'i Hfoiuja tto llia L,, f. t. 4 # 3 1 X Xuncx ooaflo.t^i-tit'jj fa r r. 0 t-,, t» 4» <-) L i: C rilolj u n 1. i k 3 1 i CjObCnJgiliun albua. i.. 1.,, J Pp«i rratcn r.lo i* Sisjcr.r-.un o f f i c i a v l c A./-O O J. r + 3 H.ialv llv o ž t r a s L, 3 f. Koxd<«jx ourlmin J.. 4 *?. 4- s», - i 1 J irte u lsla V'lJ._fuiSi b S srrd otl? Arciua /l-,.'1.r.osi A J*? 1 1* 9, 3 61 c lacatna r oj'.-.u; 1.. * fc.. 2, 2, 3 X H<rnch8 pologimi' J-. ZcpLoliin v ilp ijii-rv a L, i1 naglcota i a l l i. ' * ; ; * i tb * ^ i.l* 4 3 IV lilak allls cr /r.nnjs H Carduvc r-cmlllu-idis. j. 1 1 T - <Hy onuii p ir s ic a r la., 3 X Vaascc o ltu -ilio lio s L. A Ilrtie* 'ircnc L. 1 1 i ooaciua oar-.roceufl /b. /<iou. 3 1 H lotua corn icola tua I-, 4 a a 4 9 m 3 2 a Jr 11J e ptrtciflle 1, 2 _ n V«m>c.lce B H 'p y s lir n it i T L c i'ic iic cj-/r.nrjlfc I. '. s t n 7 T f l W, X o.jii t u o o v o i S * * *»J t i t c l l, n n s o c r. e c u J n a» l i j e d c č n v r i t» u s.i>t.nk->ii4 A u B o o r d c n j n o l n i a l i n t. v t «. / : 1 / X :r. o» o * r «l i a 1.. t - j * / H u o v t i Cc c t c D B o 1», * \ 4 / S c p i a t r u a. r u g O B U It / L. / A l l, 4, S e r. t o L o w > l e * j - l a b, *, X r l p L r t J D O ^ c r B i> Q i r, o d o r u * / L. / t f e b '. U t a ' - I U f ;,? /.I n n ic O K O u a t l r a b. t, - r r r.-.r.t J U n c O o & v i l o s t o C - L J i b. *, L o l l u «g t r l o t j a t r a t i * j 1 2! A n t i a o i a a p - V U S l e J. T, " o o t a v T ' r a ln c «r «1 > n t u «x b i r t * X.. *, 2 1 * / X * D t b i u n B t r u o f c r l u n 1, 1, L ; I V i a n u a 3. 2, A n t f c c r L R U l f t c i v e o n t r o f i 0» y.», j. i s p i d t S - c r t n,. C c r - n o i l r u ' s c i H i R e u i.. r, n o r J e u o l c - p o r l T - t n t i. «, 0 c 3 a a i a n p t f c l l l t o _, * ; 1 5 /. T i s e t U U i l» v n c * r. 6 / 1, / r. M. < ; l o / v ile o p o lo ftpocicon /. l i L. * ; 1? / Jte.onu«Btorall.n T..» ; \Z J?(T.W.- t l l l o r«pc»r.e L, ),2, Arsnarta e*rpy l l i r o l l f. I. 4, I ^ T U liia lr.cat.uii 5 e tr, *, b *(,$ ri* v ir ld a i / b,/ t, K^niv. 1.2, -»i leritr.chtn RtUiUOa L, t, uncitc-js V o tv o l«r j«b. -t* 1 9 / oobiuit a a ciln tu ji L, f ; 2 1 / D cllotii iukt* L..Tji'Oii. r t d o r a lia /-t f.a 'ir t v i. r. l j 2? / ir i/o llu r r.»rvsnco 1*», Edđcaa t r i v s r t i t u c eotoi>rSuu uabcliatuu C ilib, = * / K cliictu e č> fficiu /.lia /L, /b o r t. 2*1/ uelvvobaric. p t lt l L r i o / b. / V. r r.» ; G»iin iog o p * rv i lo rii oovan. *j irtlc i. i i o i c c » 2:1/ lo ilu la co o l e r i c c a L,.pera apf.co v«nfti /L,/B *»u v. f ;.'7 / r-jvtuoc xr<il«ioci.o 'i:a#, t. d onu-io lte oeor 1 :, la otrrl i «trloj.crata i.. 1.2, 2 cin o:eu ito rcpsue I. 2. *. 1 9 / 0»pr>nnxl(t off-_ o ln a lia f. G a l«0 fti3 ladojuuo b, f i ^PpOtJ-.oprlti xr.lic.ata Daoohanpei ci.c-apato^x /!> /I.^M IV. 2, TMincctun w l» fr e 1» a, VUlpLu CRi:ra6 /!, / vne^. it iro.h oj k^lrlit.ik J..».2» V iolu jra n lu lo r «co p, a 2 9 / Ćore «llvu -ga iogu. t, 2, tltla a a oit tcln a lla i.. +, 0«=abixD OleBiopiia 7.. t

45 25. Galdovo kraj Siska u dvorištu jedne seoske kuće, sastojina gažene vegetacije (10. VI 1960, III), 26. Podravska Slatina uz željezničku stanicu, izgažena tratina 13. VII 1960, VI), 27. Varaždin u parku nedaleko kupališta, sastojina na vlažnom, zasjenjenom puteljku (15. VI 1960, III), 28. Zagreb Dubrava, Oporovečka cesta, gažena tratina uz rub ceste (6. VI 1960, I), 29. Resnik kraj Zagreba u dvorištu Osnovne škole, izgažena tratina, djelomično zasjenjena (7. VI 1960, III), Karakterističnim vrstama ove asocijacije općenito se smatraju vrste Plantago major, Matricaria matricarioides, Lepidium ruderale i Coronopus procumbens. Kod nas su sve četiri vrste dobro zastupljene u toj asocijaciji. Među njima najveći stepen nazočnosti i vrlo visoku pokrovnu vrijednost posjeduje obični trputac (Plantago major). Međutim, prema stepenu vezanosti trputac je samo sklon ovoj asocijaciji, te dolazi manje obilno i u drugim ruderalnim zajednicama. Vrsta Coronopus procumbens rasprostranjena je i u mediteranskim naseljima Hrvatske, ali je tamo karakteristična za srodnu zajednicu Sclerochloetum durae, dok je u kontinentalnim dijelovima Hrvatske strogo vezana za zajednicu Lolio- -Plantaginetum majoris. Također je strogo vezana za ovu asocijaciju vrsta Matricaria matricarioides. Karakteristične vrste sveze, reda i razreda nazočne su u zajednici u većem broju, a isto su tako brojne i pratilice. Među pratilicama su najznačajnije vrste Trifolium repens, Matricaria chamomilla, Plantago lanceolata i Capsella bursa pastoris. Zajednica Lolio-Plantaginetum majoris s područja Hrvatske sastavljena je od razmjerno velikog broja vrsta, ali se u prosjeku u jednoj snimci nalazi samo 15 vrsta. Raščlanjenost zajednice. U okviru te asocijacije mogu se na području Hrvatske, kao i u drugim evropskim zemljama, razlikovati tri subasocijacije: Lolio-Plantaginetum majoris typicum, Lolio-Plantaginetum majoris coronopetosum i Lolio-Plantaginetum majoris juncetosum compressi. Subasocijacija Lolio-Plantaginetum majoris typicum Tx (tabela XI, snimke 1 10) predstavlja tipični oblik zajednice, koja se razvija na umjereno gnojenim, osrednje vlažnim, gaženim mjestima seoskih i gradskih naselja. Subasocijacija Lolio-Plantaginetum majoris coronopetosum Siss (snimke 11 20) razvija se na jače gnojenom, amonijakalnom i osrednje vlažnom, gaženom tlu pretežno seoskih naselja. Diferencijalne vrste ove subasocijacije su Coronopus procumbens i Artemisia absinihium. Lolio-Plantaginetum majoris juncetosum compressi Tx (snimke 21 29) predstavlja subasocijaciju koja se razvija na najvlažnijim, djelomično zasjenjenim staništima, naročito na šumskim putovima i si. Njezine su diferencijalne vrste Juncus compressus, Juncus tenuis, Juncus bufonius i Juncus conglomeratus. 125

46 Zajednica je najčešće razvijena u obliku faciesa vrste Plantago major (snimke 1, 11, 21, 22, 29), Matricaria matricarioides (snimke 3, 4, 16, 17), Matricaria chamomilla (snimke ), Coronopus procumbens (snimke 12 14) i Polygonum aciculare (snimke 6, 18 20, 23). Osim toga zapaženi su još i faciesi vrsta Loiium perenne, Juncus compressus, Juncus tenuis i Anthemis cotuia. Životne prilike i razvitak zajednice. Stanište ove zajednice odlikuje se posve specifičnim ekološkim prilikama. Zbog stalnog gaženja na staništu ove zajednice vladaju vrlo nepovoljni životni uslovi. Tlo je veoma zbito, neznatnog kapaciteta za zrak i siromašno bakterijskom florom (uspor. Sissingh 1950: ). Količina vode u tlu često veoma varira, katkada je tlo posve zasićeno vodom, ali se i vrlo brzo osuši. Biljke te zajednice dobro su prilagođene stalnim mehaničkim utjecajima (gaženje sa strane čovjeka i domaćih životinja, prolaženje različitih vozila i si.). Sve su niskoga rasta, a po svojoj građi odlikuju se velikom elastičnošću stabljika i listova, tako da im gaženje mnogo ne smeta. Vrlo su često njihovi listovi skupljeni u prizemne rozete. S druge strane te su biljke uslijed tako ekstremnih prilika na staništu zaštićene od konkurencije drugih biljaka. Čim prestane gaženje, dolazi do postepenog propadanja te zajednice i razvijanja vegetacije sveze Arction lappae. SI. 10. Nalazišta asocijacije Lolio-Plantaginetum m ajoris na području SR Hrvatske Abb. 10. Fundorte des Lolio-Plantaginetum m ajoris in Kroatien 126

47 Sastav biološkog spektra ove zajednice (izračunato na osnovu tabele XI) pokazuje neznatno prevladavanje hemikriptofita nad terofitima (T-47'1o, H-52 o, G-l /o, si. 6f). Zajednica je dobro razvijena od proljeća do jeseni, s optimumom u lipnju. R a i i r e n j e. Zajednica Lo lio-plan taginetum maioris rasprostranjena je u čitavom kontinentalnom području Hrvatske (si. 10). Izvan r.aše zemlje ona je razvijena gotovo po cijeloj eurosibirskoj vegetacijskoj regiji. * U ruderalnoj vegetaciji nizinskih dijelova kontinentalne Hrvatske javljaju se u manjoj mjeri i neke zajednice sveza Btđeniion, Agropyro-Rumicion i Calystegion sepii. Takve zajednice nisu u ovom radu spomenute, jer se radi o primarno prirodnim nitrofilnim zajednicama obala rijeka i potoka, koje se tek sekundarno ponegdje javljaju i na ruderalnim staništima. IV. Zaključak U ovom su radu prikazani rezultati višegodišnjih tipoloških istraživanja ruderalne vegetacije, koja su vršena u kontinentalnim dijelovima Hrvatske. Obrađena je vegetacija ruderalnih sveza Sist/mbrion officinalis, Onopordion acanthii, Arction lappae i Polygonion avicularts, te je utvrđeno 12 asocijacija, koje najvećim dijelom dosada nisu bile poznate na području SR Hrvatske. Veći dio njih pripada poznatim srednjoevropskim ili istočnoevropskim asocijacijama, a samo manji dio posve novim subasocijacijama i varijantama. Istraživanjima ovih zajednica na području Hrvatske utvrđena je izravna ovisnost njihova rasprostranjenja o općim klimatskim prilikama, kao i o vrsti naselja. Tako su za naselja humidnijih i viših predjela zapadne Hrvatske vezane zajednice Urtico-Malvetum neglectae, Bal- Ioto-Chenopodietum boni henrict i Chaerophylletum aurei, dok se na analognim staništima suših i nižih predjela srednje i istočne Hrvatske razvijaju zajednice Malvetum pusillae, Leonuro-Ballotetum nigrae i Alliario-Chaerophylletum temuli. Također je zapažen i utjecaj vrste naselja na rasprostranjenje ruderalnih zajednica. Neke se zajednice razvijaju pretežno u gradskim naseljima (npr. Hordeetum murini i Tanaceto-Artemisietum), a druge se razvijaju pretežno u seoskim naseljima (npr. Malvetum pusillae, Urtico-Malvetum neglectae, Balloto-Chenopođieium boni henrici, Leonuro-Ballotetum nigrae i dr.). 127

48 SLIKE U PRILOGU TAEELERKLÄRUNG Tabla Tafel I: A Sastojina asocijacije M alvetum pusillae typicum uz rub ceste u Đakovu (1962) B Sastojina asocijacije H ordeetum murini uz rub ceste u Zagrebu (1959) I: A Ein Bestand von M alvetum pusillae typicum am Strassenrand in Đakovo (1962) B Ein H ordeetum murini Bestand aus Zagreb (1959) Tabla II: A Sastojina asocijacije O nopordetum acanthii u blizini jednog plandišta ovaca u Udbini (1959) B Sastojina asocijacije Echio-M elilotetum uz željezničku prugu kod Vrapca (1962) Tafel II: A Ein O nopordetum acanthii Bestand in der Nähe eines Schaflagers bei Udbina (1959) B Ein Bestand von E chio-m elilotetum zwischen den Gleisen in Vrapče bei Zagreb (1962) Tabla III: A Sastojina asocijacije Chaerophylletum aurei typicum uz vodenicu. i rub potoka u Bidrovcu kraj Zagreba (1961) B Sastojina asocijacije B alloto-c henopodietum boni henrici uz ogradu u selu Bistranski Ivanec kraj Zagreba (1962) Tafel III: A Ein Bestand von C haerophylletum aurei typicum neben einer Wassermühle im Dorf Bidrovec bei Zagreb (1961) B Ein Bestand von Balloto-C henopodietum boni henrici neben einem Gartenzaun im Dorf Bistranski Ivanec bei Zagreb (1962) Tabla IV: A Sastojina asocijacije S agino-b ryetum iz Zagreba (1962) B Sastojina asocijacije Lolio-Plantapinennn majoris typicum, facies vrste Plantago major uz rub puta u Podsusedu kraj Zagreba (1962) Tafel IV: A Ein Sagino-Bryetum Bestand aus Zagreb (1962) B Ein Bestand von Lolio-Plantagtnetum majoris typicum, Plantago m a jor-facies auf einen: Wegrand in Podsused bei Zagreb (1962) 128

49 TABLA 1 TAFEL I B

50 TABLA II TAFEL II

51 TABLA III TAFEL III A

52

53 V. L I T E R A T U R A S C H R I F T T U M A ichinger, E., 1933 Vegetationskunde der Karawanken. Pflanzensoziologie. Band 2, Jena. Beck-M annagetta, G., 1901 Die Vegetationsverhältnisse der illyrischen Länder. Engler-Drude: Die Vegetation der Erde, IV, Leipzig. Braun-B lanquet, J., 1948/1949 Übersicht der Pflanzengesellschaften Rätiens. Vegetatio, I, Haag. B raun-b lanquet, J., 1952 Les groupements végétaux de la France Méditerranéenne. Centre national de la recherche scientifique, Montpellier. Braun-B lanquet J., 1964 Pflanzensoziologie. Wien-New York. Braun-Blanquet, J., G ajew ski, W., W raber, M., Walas, J., 1936 Classe des Rudereto-Secalinetales. Prodrome groupements végétaux, 3, Montpellier. Falinski, J. B Zbiorowiska dywanowe zachodniej czçsci Niziny Wielkopolsko-Kujawskiej. Acta Soc. Bot. Pol. 32, Nr 1, , Warszawa. F elföldy, L., 1942 Szociolögiai vizsgâlatok a pannöniai flöraterület gyomvegetâtiojân. Acta Geobot. Hungar., 5, , Debrecen. F elföldy, L., 1947 Soziologisch-cytogeographische Untersuchungen über die pannonische Ruderalvegetation. Arch. Biol. Hungar., 17, , Tihany. Géhu, J. M., 1961 Les groupements végétaux du bassin de la Sambre française. I-IEL Vegetatio, X, Haag. Gospodario, Lj., 1962 Fitocenološka istraživanja ruđeralne vegetacije u Hrvatskoj (Prethodni izvještaj). II. Kongres biologa Jugoslavije. Rezimea naučnih saopštenja, , Beograd. G rosse-brauckm ann, G., 1953 Untersuchungen über die Ökologie besonders den Wasserhaushalt von Ruderalgeseilschaften. Vegetatio, IV, , Haag. G rosse-brauckm ann, G., 1953 a Über die Verbreitung ruderaler Dorfpflanzen innerhalb eines kleinen Gebietes. Mitt. Flor. -soz. Arbeitsgem. N. F. 4, 5-10, Stolzenau/Weser. H odak, N., 1957 Glaucium flavum Crantz u široj okolici Zagreba. Acta bot. Croatica, XVI, , Zagreb. H orvat, I., 1942 Biljni svijet Hrvatske. Zemljopis Hrvatske. Zagreb. H orvat, I., 1949 Nauka o biljnim zajednicama. Zagreb. H orvat, I., 1962 Vegetacija planina zapadne Hrvatske. Prirodoslovna istraživanja JAZU, 30, Zagreb. H orvatić, S., 1947 Nekoliko novih pridošlica u flori grada Zagreba. Glasnik Biološke sekcije Hrv. prirodosl. društva, Ser. II/B, T. 1, 69-76, Zagreb. H orvatić, S., 1963 Vegetacijska karta otoka Paga s općim pregledom vegetacijskih jedinica Hrvatskog primorja. Prirodoslovna istraživanja JAZU, 33, Zagreb. K om as, J., 1952 Zespoly roslinne Jury Krakowskiej. Czçsc II: Zespoly ruderalne. Acta Soc. Bot. Polon., X X I, , Warszawa. K om as, J., 1959 Zespoly synantropijne. Szata roslinna Polski. Tom. I, , Warszawa. g A c t a b o t á n i c a C r o a t i c a 129

54 K reh, W., 1960 Die Pflanzenwelt des Güterbahnhofs in ihrer Abhängigkeit von Technik und Verkehr. Mitt. Flor. -soz. Arbeitsgem. N. F. 8, , Stolzenau/Weser. K urkin, K. A., Tihonenko, T. I., 1958 Nitratofilnie rastenija i kriterii nitratofilnosti. Botaničeski žurnal, Tom. 43, No 12, , Moskva-Lenjingrad. L ibbert, W., 1932 Die Vegetationseinheiten der neumärkischen Staubeckenlandschaft. I Verh. Bot. Ver. Provinz Brandenburg, 74. L ohm eyer, W., 1949 Die Alliaria officinalis Chaerophyllum temulum Assoziation. Mitt. Flor. -soz. Arbeitsgem. N. F. 1, 78-81, Stolzenau/Weser. M arković-g ospodarić, Lj., 1963 Dvije zanimljive ruderalne biljke u flori Hrvatske. Acta bot. Croatica, X X II, , Zagreb. M oor, M., 1958 Pflanzengesellschaften schweizerischer Flussauen. Schweiz. Anst. für das forstliche Versuchswesen. Mitteilung No 34, Heft 4, M orariu, I., 1943 Asociatii de plante antropofile din jurul Bucurejtilor cu observapi asupra räspändirii lor in ;arä $i mai ales in Transilvania. Bul. Grad. bot. Cluj la Timisoara, 23, , Timisoara. M orariu, I., 1957 Contribujii la cunoajterea vegetajiei litoralului Märii negre. Acad. R. P. R. Bul. t. Sec(. Biol. $i Agricole. Ser. Bot. 9, 4. Bucurejti. M üller, T. H., 1963 Symposion über anthropogene Vegetation. Vegetatio, XI, , Haag. O berdörfer, E., 1954 Über Unkrautgesellschaften der Balkanhalbinsel, Vegetatio, IV, Haag. O berdörfer, E., 1957 Süddeutsche Pflanzengesellschaften. Pflanzensoziologie, 10, Jena. Passarge, H., 1964 Pflanzengesellschaften des nordostdeutschen Flachlandes I. Pflanzensoziologie, 13, Jena. P feiffer, H., 1957 Pflanzliche Gesellschaftsbildung auf dem Trümmerschutt ausgebombter Städte. Vegetatio, VII, , Haag. Sissingh, G., 1950 Onkruid-associaties in Nederland. Een sociologisch-systematische beschrijving van de klasse Rudereto-Secalinetea Br.-Bl Dissert. Wageningen. Versl. v. Handbouwk. Onderz. 56, 15. 's-gravenshage. Slavnić, 2., 1951 Pregled nitrofilne vegetacije Vojvodine. Naučni zbornik Matice Srpske, serija prirodnih nauka, 1, Novi Sad. Soo, R., 1961 Systematische Übersicht der pannonischen Pflanzengesellschaften. III. Acta Bot. Acad. Sci. Hung. VII, , Budapest. Tüxen, R., 1937 Die Pflanzengesellschaften Nordwest-Deutschlands. Mitt. Flor.-soz. Arbeitsgem. Niedersachsen, 3, Hannover. Tüxen, R., 1942 Ballota nigra-leonurus cardiaca-ass. Tx. u. v. Rochow 1942 N-Deutschland. 12. Rundbrief der Zentralstelle für Vegetationskartierung. Hannover (als Manuskript vervielfältigt). Tüxen, R., 1950 Grundriss einer Systematik der nitrophilen Unkrautgesellschaften in der Eurosibirischen Region Europas. Mitt. Flor.-soz. Arbeitsgem. N. F. 2, , Stolzenau/Weser. Tüxen, R., 1957 Zur systematischen Stellung des Sagineto-Bryetum argentei. Mitt. Flor.-soz. Arbeitsgem. N. F. 6/7, , Stolzenau/Weser. Ubrizsy, G., Penzes, A., 1960 Beiträge zur Kenntnis der Flora und der Vegetation Albaniens. Acta Bot. Acad. Sci. Hungar., VI, , Budapest. W alter, H., 1955 Die Klimagramme als Mittel zur Beurteilung der Klimaverhältnisse für ökologische, vegetationskundliche und landwirtschaftliche Zwecke. Berichte der Deutsch. Bot. Ges., Band LXVIII, , Stuttgart. W alter, H 1963 Über die Stickstoffansprüche (die Nitrophilie) der Ruderalpflanzen. Mitteil. Flor.-soz. Arbeitsgem. N. F. 10, 56-69, Stolzenau' /Weser. W eber, R., 1961 Ruderalpflanzen und ihre Gesellschaften. Die neue Brehm Bücherei 280, Wittenberg Lutherstadt. 130

55 VI. ZUSAMMENFASSUNG B E I T R A G Z U R K E N N T N I S D E R R U D E R A L V E G E T A T I O N I N K O N T I N E N T A L E N G E B I E T E N K R O A T I E N S Ljerka M arković-g ospodario (Aus dem Botanischen Institut der Universität Zagreb) In diesem Beitrag werden die Ergebnisse mehrjähriger typologisch- -phytozönologischen Untersuchungen der Verfasserin dargestellt, die sich auf ruderale Pflanzengesellschaften der kontinentalen Gebiete Kroatiens (Abb. 1) beziehen. Dieser Beitrag stellt die gekürzte Wiedergabe eines Abschnittes der Inaugural-Dissertation»Phytozönologische Untersuchungen der Ruderalvegetation ii'n Kroatien«dar, die im Jahre 1964 zur Erlangung der Doktorwürde der Verfasserin am Botanischen Institut der Naturwissenschaftlich-mathematischen Fakultät der Universität in Zagreb unter Leitung von Herrn Prof. Dr S. Horvatić ausgearbeitet ist. Auf diesem Gebiete wurden 12 Ruderalgeseilschaften festgestellt, die zu vier Verbänden (Sisymbrion officinalis, Onopordion accanthii, Arction lappae und Polygonion avicularis) angehören. Es sind dies folgende Gesellschaften: 1. Ass. Urtico-Malvetum neglectae (Knapp 1945) Lohm Diese stark nitrophile Ruderalgeseilschaft der west- und mitteleuropäischen Dörfer entwickelt sich an offenen ammoniakalischen Böden in Gehöften, am Fusse von Haus- und Stall-Wänden, an Wegrändern, auf Abfallhaufen und ähnlichen Stellen. In Kroatien ist diese Gesellschaft nur in westlichen Teilen des kontinentalen Gebietes (Abb. 3) verbreitet. Bisherige Untersuchungen zeigen, dass die östliche Arealgrenze auf kroatischem Territorium jene Linie darstellt, welche die Städte Otočac, Zagreb und Varaždin verbindet. Weiter nach Osten entwickelt sich an analogen Standorten die verwandte osteuropäische Gesellschaft Malvetum pusillae. Die Zusammensetzung des Urtico-Malvetum neglectae ist auf der Tabelle I dargestellt. Die Assoziationscharakterarten sind in kontinentalen Gebieten Kroatiens nur die Arten Malva neglecta und Chenopodium vulvaria. Urtica urens befindet sich sehr selten in dieser Assoziation, aber ist sehr häufig in Malvetum pusillae. Die weitere Entwicklung dieser Gesellschaft führt gewöhnlich zum Balloto-Chenopodietum boni henrici, oder unter stärkerem Trittteinflusse zum Lolio-Plantaginetum majoris. 2. Ass. Malvetum pusillae Morariu 1943 Diese vorherrschend osteuropäische, bisher nur aus Rumänien und Ungarn bekannte Ruderalgesellschaft vertritt das Urtico-Malvetum neglectae in Dörfern der mittleren und östlichen Teile Kontinental-Kroatiens (Abb. 3). Es kommt an offenen nitratreichen Böden der Weg- und Strassenränder (Tafel I : A) und entlang der Stallwände vor. Die Zusammensetzung des Malvetum pusillae ist auf der Tabelle II dargestellt. Die Assoziationscharakterarten sind Malva pusilla und Urtica urens. 131

56 Das Malvetum pusillae gliedert sich am Territorium Kroatiens in zwei Subassoziationen: Malvetum pusillae typicum und Malvetum pusillae amarantetosum crispi, subass. nov. Die typische Subassoziation entwickelt sich auf feuchteren, nährstoffreichen und massig betretenen Flächen in Gehöften und am Fusse von Stallwänden in Dörfern des ganzen Mittel- und Ost-Kroatien (Abb. 3 : 2). Das Malvetum pusillae amarantetosum crispi entwickelt sich hingegen an weniger stickstoffhaltigen, stärker betretenen, trockenen Böden der Strassen- und Wegränder in den Dorfsiedlungen des östlichen Slawonien (Abb. 3 :3). Seine Differentialarten sind Amarantus crispus, Xanthium spinosum, Chencpodium urbicum und Hyoscyamus niger. Die weitere Entwicklung dieser einjährigen Pionier-Gesellschaft führt zum Leonuro-Ballotetum nigrae, oder unter starkem Tritteinflusse zum Lolio-Plantaginetum majoris. 3. Ass. Hordeetum murini Labbert 1932 An Strassen- und Wegrändern (Tafel I : B), sowie auch auf ähnlichen unbebauten Stellen entwickelt sich in Städten West- und Mitteleuropas das Hordeetum murini. Es ist auch in kontinentalen Gebieten Kroatiens weit verbreitet (Abb. 4). Das ist eine Licht und Wärme liebende Gesellschaft, die auf mässig stickstoffhaltigem Boden wächst. Ihre Zusammensetzung ist in der Tabelle III dargestellt. Die Assuziationscharakterarten sind Hordeum murinum subsp. eu-murinum, Malva silvestris und Bromus sterilis. Die Gesamtzahl der Arten dieser Gesellschaft ist ziemlich gross (79), etwa zweimal grösser als in Urtico-Malretum neglectae und Matretum pusillae. In der Umgebung von Zagreb ist eine Arctium minus-triplcurospermum iuodonim-variante entwickelt, die auf etwas feuchterem und nährstoffreicherem Boden entlang der Mauern und Gartenzäune wächst. Diese Variante stellt eigentlich ein Stadium der weiteren Entwicklung dar, die zu Arction-Gesellschaften führt. Unter dem starken Tritteinfluss kann sich diese Gesellschaft ins Lolio-PIantapinetum majoris entwickeln. 4. Ass. Onopordetum acanthii Br.-Bl. (1923) 1936 Diese nitrophile und kalziphile Ruderalgeseilschaft, deren Hauptverbreitung sich in Ost- und Südost-Europa befindet, kommt auch in Kroatien vor. Hier ist sie in jenen kontinentalen Gebieten verbreitet, welche eine höhere Sommerwärme und Trockenheit charakterisiert (Abb. 5 : 1). Nach bisherigen Untersuchungen fehlt diese Gesellschaft im Gorski Kotar und in den nordwestlichen Teilen Kroatiens, was man mit dem kühleren und feuchteren Klima erklären könnte. In den Städten Kroatiens wächst das Onopordetum acanthii auf frischen Müll- und Schutthaufen. Diese Gesellschaft ist jedoch viel bessern entwickelt in der Umgebung von Dörfern, auf stark besuchten Viehlägern, namentlich auf Schaflägern. Besonders schöne Bestände dieser Gesellschaft sind in Liika zu beobachten (Tafel 132

57 II : A). Die Zusammensetzung des Onopordetum acanthii ist in der Tabelle IV dargestellt. Ihre Assoziationscharakterarten sind Carduus acanthoides, Onopordon acanthium, Verbascum phlomoides und Verbascum thapsiforme, unter welchen Carduus acanthoides den höchsten Stetigkeitsgrad hat. Diese Gesellschaft ist am meisten als Onopordon acanthium Facies entwickelt. 5. Ass. Echio-Melilotetum Tx Diese schwach nitrophile mitteleuropäische Ruderalgesellschaft stellt eine sehr häufige Assoziation auf Eisenbahn-Dämmen und zwischen den Gleisen (Tafel II : B) in allen kontinentalen Teilen Kroatiens (Abb. 5 : 2) dar. Ihr Standort ist durch lockeren durchlässigen und trockenen Kies- oder Schutt- oder Schlackeboden charakterisiert. Die Zusammensetzung dieser Assoziation ist in der Tabelle V dargestellt. Ihre Assoziationscharakterarten sind in Kroatien Melilotus officinalis, Melilotus albus und Echium vulgare, während Oenothera biennis bisher nicht in dieser Assoziation bemerkt wurde. Die durchschnittliche Artenzahl ist hier 24 je Aufnahme, und die Gesamtzahl der Arten 58. Die guten Wärmeverhältnisse, sowie auch der entsprechende Bodenaufbau ermöglichen in Kontinental-Kroatien das Gedeihen einiger mediterranen oder südeuropäischen Arten in dieser Assoziation. So gedeihen in der Umgebung von Zagreb im Echio-Melilotetum seit längerem Scolymus hispanicus, Haynaldia villosa und Glaucium flavum. 6. Ass.Alliario-Chaerophylletum temuli (Kreh 1935) Lohm Auf halbschattigen Stellen der Hedken-, Park- und Waldränder, sowie auch entlang der Gartenzäune entwickelt sich die nitrophile, bisher nur aus Mittel-Europa bekannte Gesellschaft, Alliario-Chaerophylletum temuli. In kontinentalen Gebieten Kroatiens ist es vor allem in Siedlungen des Klimax-Gebietes von Querco-Carpinetum croaticum verbreitet (Abb. 7 : 1). Ihre Zusammensetzung ist in der Tabelle VI dargestellt. Für die Assoziation sind die Arten Lapsana communis, Alliaria officinalis, Chaerophyllum temulum, Anthriscus cerefolium und Bryonia dioica charakteristisch, unter welchen die zwei ersterwähnten Arten den höchsten Stetigkeitsgrad haben. Die Verbands- und Ordnungscharakterarten sind in dieser Assoziation zahlreich vertreten. Unter den Begleitern befinden sich am meisten Urtica dioica, Poa trivialis, Geum urbanum usw. Diese Assoziation zeigt einen hemikryptophytischen Charakter (siehe Abb. 6:a). Die Gesamtzahl der Arten ist sehr gross (85), doch im Durchschnitte kommen nur 21 Arten in einer Aufnahme vor. Das Alliario-Chaerophylletum temuli ist in Kroatien in mehreren Facies entwickelt (Chaerophyllum temulum-facies, Lapsana communis-facies, Anthriscus cerefolium- Facies, Chelidonium majus-facies usw.). 7. Ass. Chaerophylletum aurei Oberd Das Chaerophylletum aurei ist die nitrophile Gesellschaft auf halbschattigen Stellen der Weg- und Heckenränder, aber auch auf natürlichen Standorten, wie z. B. an Bachufern. Bisher war diese Assoziation 133

58 nur in Deutschland bekannt. Diese Gesellschaft ist am Territorium Kroatiens auch entwickelt (Tafel III: A). Bisherige Untersuchungen zeigen dass das Chaerophylletum aurei in jenen Teilen West-Kroatiens entwickelt ist, welche überwiegend zur Fagetum croattcum-klimax-gasellschaft angehören (Abb. 7 : 2). Die Zusammensetzung dieser Assoziation ist in der Tabelle VII dargestellt. Ihre einzige Assoziationischarakterart ist Chaerophyllum aureum. Unter den zahlreichen Verbandscharakterarten ist am meisten Galium aparine vertreten. Bedeutende sind unter den Begleitern die Arten Urtica dioca, Taraxacunu officinale, Aegopodium podagraria, Geranium phaeum und Veronica chamaedrys. Die Artengesamtzahl dieser Assoziation ist ziemlich gross (86). Die durchschnittliche Artenzahl ist 22 je Aufnahme. Das Chaerophylletum aurei ist am Territorium Kroatiens in zwei Subassoziatiionen entwickelt, als Chaerophylletum aurei typicum unid Chaerophylletum aurei ranunculetosum lanuginosi, subass. nov. Die typische Subassoziation (Chaerophylletum aurei typicum) entwickelt sich auf antropogenen Standorten, neben Weg- und Heckenrändern. Es ist mit grösserer Nitrophilie und weniger feuchtem Boden charakterisiert. Das Chaerophylletum aurei ranunculetosum lanuginosi stellt eine halbnatürliche Subassoziation dar, welche sich auf Bachufem entwickelt. Ihre Differential arten sind Ranuncuius lanupinosus, Lamium galeobdolon, Pulmonaria officinalis, Lamium orvala und Ranunculus ficaria. Der Standort dieser Subassoziation ist durch alluviale feuchtere, weniger nitrathaltige und mehr schattige Böden charakterisiert. Beobachtet wurde sie nur in der Umgebung von Zagreb und Samobor, und sie zeigt, dass ihre progressive Entwicklung zu Wald-Gesellschaften führt. 8. Ass. Tanaceto-Artemisietum vulgaris Br.-Bl. (1931) 1949 Diese mässig nitrophile Staudengesellschaft, die sich in Kroatien überhaupt in westlichen kontinentalen Teilen (Abb. 8) entwickelt, wächst auf halbschattigen Flächen neben Zäunen und Mauern, auf Müllhaufen und ähnlichen Stellen. Ihre Bestände sind vorwiegend in Vorstädten verbreitet. Die Zusammensetzung des Tanaceto-Artemisietum ist an der Tabele VIII dargestellt. Ihre Assoziationscharakterarten sind Artemisia vulgaris, Tanacetum vulgare und Arctium tomentosum. Zwischen den Verbandscharakterarten sind am meisten Arctium minus und Arctium lappa vertreten. Die meiste Begleiter sind Urtica dioica, Cichorium intybus, Achillea millefolium und andere. Die Gesamtzahl der Arten in Tanaceto-Artemisietum ist sehr gross (106), aber die durchschnittliche Artenzahl ist nach einer Aufnahme nur 22. Die Assoziation ist in mehreren Facies entwickelt (Artemisia vulgaris, Arctium minus, Tanacetum vulgare, Arctium lappa usw.). 9. Ass. Leonuro-Ballotetum nigrae Slavnic 1951 In Dörfern Kontinental-Kroatiens (Klimax-Gebiet des Querco-Carpinetum croaticum) entwickeln sich auf lockerem und stark stickstoffhaltigem Boden neben Hausmauern, Stallwänden und Gairtenzäunen die Be 134

59 stände des Leonuro-Ballotetum nigrae (Abb 9 : 1). Diese Assoziation war bisher nur in der Vojvodina bekannt. (S 1 a v n i ć 1951 : 116) S o 6 bestreitet dieser Gesellschaft den Charakter einer selbständigen Assoziation und schliesst sie ins Arctio-Ballotetum nigrae (Felföldy 1942) Morariu 1943 emend. Soo [ = Leonuro-Arctietum tomentosi (Felföldy 1942) Lohm. 1950] ein. Diese Einschliessung scheint uns nicht richtig, wenn wir die floristische Zusammensetzungen beider Assoziationen komparieren. Auch die Charakterarten des Leonuro-Arctietum tomentosi (ausser Leonurus cardiaca und Ballota nigra) zeigen in Kroatien ganz andere systematische Zugehörigkeiten. So ist Conium maculatum in Kroatien charakteristisch für Sambucetum ebuli und übergreift nur selten ins Leonuro-Ballotetum nigrae. Das Arctium tomentosum ist die Charakterart des Tanaceto-Artemisietum und am Territorium Kroatiens wurde es nach bisherigen Untersuchungen nicht im Leonuro-Ballotetum nigrae beobachtet. Das Artemisia vulgaris ist auch charakteristisch für Tanaceto-Artemisietum. Die Charakterarten des Leonuro-Ballotetum nigrae sind Ballota nigra, Leonurus cardiaca, Bryonia alba und Leonurus marrubiastrum. Nach ihrer floristischen Zusammensetzung verbindet diese Gesellschaft das west- und mitteleuropäische Balloto-Chenopodietum boni henrici mit dem osteuropäischen Leonuro-Arctietum tomentosi. Alle drei Gesellschaften entwickeln sich auf ähnlichen Standorten und erscheinen abwechselnd in verschiedenen Teilen Europas. 10. Ass. Balloto-Chenopodietum boni henrici Tx Diese Assoziation stellt eine sehr charakteristische nitrophile Gesellschaft der Dörfer West- und Mittel-Europas dar, die sich entlang von Zäunen (Tafel III: B), Mauern und Wegrändern entwickelt. Im Kontinental-Kroatien ist es nur in Siedlungen des westlichen und südwestlichen Teiles verbreitet, in welchen sich als Klimax-Gesellschaft Fagetum croaticum entwickelt (Abb. 9 : 2). Weiter nach Ost wächst an analogen Stellen die verwandte Leonuro-Ballotetum nigrae. In unserem Gebiet ist diese Gesellschaft ziemlich artenarm in Beziehung zu West- und Mittel- -Europa. Dominierende Arten sind Chenopodium bonus heurtcus und Urtica dioica. Ihre Zusammensetzung ist auf der Tabelle X dargestellt. Die einzige Assoziationscharakterart ist Chenopodium bonus henricus. Die durchschnittliche Artenzahl ist in einer Aufnahme 14. Die Bestände dieser Assoziation entwickeln sich aus der Urtico-Malvetum neglectae. 11. Ass. Sagino-Bryetum D., Siss.. Westh Diese bekannte mitteleuropäische Pionier-Gesellschaft der schattigen, feuchten und stark betretenen Flächen entwickelt sich auf Höfen, und in den Spalten des Steinpflasters und der, mit Zigelsteinen gepflasterter Fusswege. In Kroatien ist das Sagino-Bryetum bisher nur in Zagreb beobachtet (Tafel I V : A), aber wahrscheinlich ist es auch in anderen Teilen Kontinental-Kroatiens anzutreffen. Ihre Zusammensetzung kann man demnach nur auf Grund einer Aufnahme (siehe kroatischen Text!) auf dem Gebiete Zagreb darstellen.

60 12. Ass. Lolio-Plantaginetum majoris Beger 1930 In kontinentalen Teilen Kroatiens stellt das Lolio-Plantaginetum majoris die verbreitetste Ruderal-Gesellschaft dar. Es entwickelt sich auf Wegrändern (Tafel IV : B) und Strassenrändem, auf Sportplätzen und ähnlichen stark betretenen Stellen. Ihre Zusammensetzung ist in der Tabelle XI dargestellt. Von den Assoziationscharakterarten kommen Plantago major, Matricaria matricarioides, Lepidium ruderale und Coronopus procumbens vor. Das Coronopus procumbens kommt auch in den mediterranen Siedlungen Kroatiens vor, aber ist dort für die Assoziation Sclerochloetum durae charakteristisch. Die Verbands-, Ordnungs- und Klassen-Charakterarten sind hier zahlreich vertreten. Unter den Begleitern finden sich öfters Trifolium repens, Matricaria chamomilla, Plantago lanceolata, Medicago lupulina, Anthemis cotula und Cynodon dactylon. Die durchschnittliche Artenzahl ist nach einer Aufnahme nur 15. Das Lolio-Plantaginetum majoris ist am Territorium Kroatiens, wie in anderen europäischen Ländern, in drei Subassoziationen entwickelt: Lolio-Plantaginetum majoris typicum Tx. 1937, Lolio-Plantaginetum majoris coronopetosum Siss und Lolio-Plantaginetum majoris juncetosum compressi Tx Das Lolio-Plantaginetum majoris typicum stellt die typische Form dieser Gesellschaft dar, und wächst auf mässig stickstoffhaltigen und mässig feuchten Tritt-Stellen der Dörfer und Städte in Kontinental- -Kroatien. Das Lolio-Plantaginetum majoris coronopetosum entwickelt sich auf ammoniakalischen, mässig feuchten Tritt-Flächen, vorwiegend in Dörfern. Ihre Differentialarten sind Coronopus procumbens und Artemisia absinthium. Das Lolio-Plantaginetum majoris juncetosum compressi befindet sich auf sehr feuchten und schattigen Tritt-Stellen, besonders auf Waldwegen. Ihre Differentialarten sind Juncus compressus, Juncus tenuis, Juncus bufonius und Juncus conglomeratus. Die Gesellschaft äst in mehreren Facies entwickelt (Plantago major, Matricaria matricarioides, Matricaria chamomilla, Anthemis cotula usw.) und wurde in allen kontinentalen Teilen Kroatiens beobachtet (Abb. 10). * In der Ruderalvegetation der kontinentalen Teile Kroatiens sind noch einige Bidention-, Agropyro-Rumicion- und Calystegion sepii- Gesellschaften beobachtet. Es handelt sich um natürliche nitrophile Gesellschaften der Bach- und Fluss-Ufer, welche nur sekundär hie und da auf ruderalen Standorten Vorkommen. In diesem Beitrag sind solche Gesellschaften nicht umfasst. Die subalpine Ruderal- und Läger-Gesellschaften, die zum Chenopodion subalpinum gehören, wurden in Kroatien bisher noch nicht ausreichend untersucht. 136