Microsoft PowerPoint - 2. Rizici_Krize_Regulacija.ppt [Compatibility Mode]

Транскрипт

1 Pendl & Dr. Piswanger poslovni odabir d.o.o. HUMAN RESOURCES & MANAGEMENT Rizici na financijskim tržištima, krize i regulacija Zagreb, lipanj 2019.

2 Sadržaj dvodnevnog modula 1 UVOD 2 EKONOMSKI POJMOVI 3 RIZICI NA TRŽIŠTIMA, KRIZE I REGULACIJA 4 ARHITEKTURA FINANCIJSKOG NADZORA 5 REGULATORNI STANDARDI 6 ULOGA I OVLASTI HNB-a i HANFA-e 7 KONTROLNE FUNKCIJE U BANCI TE USKLAĐENOST 8 RIZICI I KONTROLA RIZIKA 9 REKAPITULACIJA 2

3 Uvod Pendl & Dr. Piswanger poslovni odabir d.o.o. HUMAN RESOURCES & MANAGEMENT

4 Financijska tržišta Koje instrumente/proizvode financijskih tržišta poznajete? Uloga financijskog tržišta Zašto su financijska tržišta važna za nacionalnu ekonomiju? Zašto se i građani /tvrtke uključuju na financijska tržišta? Koje vrste rizika postoje (poznajete) na financijskim tržištima? Boniteti sudionika na tržištu 4

5 Koje financijske instrumente poznajete? Trezorski zapisi Blagajnički zapisi Komercijalni zapisi Obveznice Dionice Izvedenice (Forward, Swap, Opcije ) Repo ugovori Depoziti Fondovi 5

6 Koje proizvode financijskih tržišta poznajete? Depozit / Kredit Stambena štednja Polica životnog osiguranja Životno osiguranje sa ulogom u investicijske fondove (UL unit linked) Dobrovoljni i obvezni mirovinski fondovi Investicijski fondovi Nekretninski fondovi Certifikati 6

7 Uloga financ. tržišta Pendl & Dr. Piswanger poslovni odabir d.o.o. HUMAN RESOURCES & MANAGEMENT

8 Uloga financijskog tržišta POJEDINCI (STANOVNIŠTVO) VIŠAK / PONUDA LIKVIDNOST KOMPANIJE SREDSTVA DRŽAVA / JEDINICE SAMOUPRAVE KAPITAL

9 Uloga financijskog tržišta POJEDINCI (STANOVNIŠTVO) KOMPANIJE DRŽAVA / JEDINICE SAMOUPRAVE

10 Uloga financijskog tržišta BANKE POJEDINCI (STANOVNIŠTVO) KOMPANIJE DRŽAVA / JEDINICE LS ŠTEDIONICE OSIGURANJE IMOVINE I ŽIVOTA MIROVINSKI FONDOVI INVESTICIJSKI FONDOVI LEASING FACTORING FONDOVI RIZIČNOG KAPITALA OSTALE FINANCIJSKE INSTITUCIJE

11 Uloga financijskog tržišta BANKE POJEDINCI (STANOVNIŠTVO) KOMPANIJE DRŽAVA / JEDINICE LS ŠTEDIONICE OSIGURANJE IMOVINE I ŽIVOTA MIROVINSKI FONDOVI INVESTICIJSKI FONDOVI LEASING FACTORING FONDOVI RIZIČNOG KAPITALA OSTALE FINANCIJSKE INSTITUCIJE MANJAK / POTRAŽNJA LIKVIDNOST SREDSTVA KAPITAL

12 Uloga financijskog tržišta BANKE POJEDINCI (STANOVNIŠTVO) KOMPANIJE DRŽAVA / JEDINICE LS ŠTEDIONICE OSIGURANJE IMOVINE I ŽIVOTA MIROVINSKI FONDOVI INVESTICIJSKI FONDOVI LEASING FACTORING FONDOVI RIZIČNOG KAPITALA OSTALE FINANCIJSKE INSTITUCIJE POJEDINCI (STANOVNIŠTVO) KOMPANIJE DRŽAVA / JLS

13 Uloga financijskog tržišta BANKE POJEDINCI (STANOVNIŠTVO) KOMPANIJE DRŽAVA / JEDINICE LS ŠTEDIONICE OSIGURANJE IMOVINE I ŽIVOTA MIROVINSKI FONDOVI INVESTICIJSKI FONDOVI LEASING FACTORING FONDOVI RIZIČNOG KAPITALA OSTALE FINANCIJSKE INSTITUCIJE POJEDINCI (STANOVNIŠTVO) KOMPANIJE DRŽAVA / JLS

14 Uloga financijskog tržišta VIŠAK / PONUDA LIKVIDNOST SREDSTVA < MANJAK / POTRAŽNJA LIKVIDNOST SREDSTVA KAPITAL KAPITAL Što se događa kad je veća potražnja?

15 Uloga financijskog tržišta VIŠAK / PONUDA LIKVIDNOST SREDSTVA KAPITAL > MANJAK / POTRAŽNJA LIKVIDNOST SREDSTVA KAPITAL Što se događa kad je veća ponuda?

16 Uloga financijskog tržišta VIŠAK / PONUDA LIKVIDNOST SREDSTVA = MANJAK / POTRAŽNJA LIKVIDNOST SREDSTVA KAPITAL KAPITAL Dovesti u ravnotežu ponudu i potražnju pomoću KAMATNE STOPE.

17 Zašto su financijska tržišta važna za ekonomiju? RAZVIJEN FINANCIJSKI SUSTAV, BOLJA REGULATIVA

18 Zašto su financijska tržišta važna za ekonomiju? RAZVIJEN FINANCIJSKI SUSTAV, BOLJA REGULATIVA EFIKASNA ALOKACIJA KAPITALA, BOLJA ZAŠTITA SUDIONIKA NA TRŽIŠTU

19 Zašto su financijska tržišta važna za ekonomiju? RAZVIJEN FINANCIJSKI SUSTAV, BOLJA REGULATIVA EFIKASNA ALOKACIJA KAPITALA, BOLJA ZAŠTITA SUDIONIKA NA TRŽIŠTU RAZVIJENIJE GOSPODARSTVO, VEĆI BDP, RAZVIJENA NACIJA

20 Financijska tržišta Koje proizvode financijskih tržišta postoje (poznajete)? Uloga financijskog tržišta Zašto su financijska tržišta važna za nacionalnu ekonomiju? Zašto se i građani i tvrtke uključuju na financijska tržišta? Koje vrste rizika postoje (poznajete) na financijskim tržištima? Boniteti sudionika na tržištu 20

21 Ciljevi građana na financijskim tržištima Efikasna alokacija viška sredstava Jednostavnost pristupa domaćim i svjetskim tržištima Jednostavnost i brzina upravljanja sredstvima Kratkoročno upravljanje tekućom likvidnošću Dugoročno upravljanje viškom sredstava Stvaranje bogatstva Zaštita od inflacije Sredstva za školovanje Sredstva za mirovinu Potreba za raznim vrstama ulaganja - diversifkacija 21

22 Ciljevi tvrtki na financijskim tržištima Efikasna alokacija viška sredstava Jednostavnost i brzina upravljanja sredstvima Kratkoročno upravljanje tekućom likvidnošću Povećanje vrijednosti tvrtke Mogućnost jeftinijeg financiranja Mogućnost razvoja kroz povećanje kapitala Zaštita od valutnog rizika 22

23 Rizici financ. tržišta Pendl & Dr. Piswanger poslovni odabir d.o.o. HUMAN RESOURCES & MANAGEMENT

24 Financijsko tržište općenito FINANCIJSKO TRŽIŠTE ORGANIZIRANA I SPONTANA PRIMARNA I SEKUNDARNA TRŽIŠTA NOVCA I KAPITALA FINANCIJSKO TRŽIŠTE TRŽIŠTE DEVIZA TRŽIŠTE NOVCA I KAPITALA TRŽIŠTE KRIPTOVALUTA

25 Financijska tržišta Koje proizvode financijskih tržišta postoje (poznajete)? Uloga financijskog tržišta Zašto su financijska tržišta važna za nacionalnu ekonomiju? Zašto se i građani i tvrtke uključuju na financijska tržišta? Koje vrste rizika postoje (poznajete) na financijskim tržištima? Boniteti sudionika na tržištu 25

26 Osnovne postavke rizika Zarada / Prinos Zarada / Prinos Rizik gubitka Likvidnost / Investicijski horizont Svaki bi sudionik trebao za sebe odrediti svoje prioritete, vremenski rok kao i toleranciju prema riziku!

27 Neki rizici na financijskim tržištima 27

28 Neki rizici na financijskim tržištima Kreditni rizik - da li će se preuzeta obveza uopće realizirati? - npr. odobreni krediti gospodarstvu ili građanstvu - nemogućnost vraćanja oročenih depozita 28

29 Neki rizici na financijskim tržištima Kreditni rizik Reputacijski rizik - npr. neka je financijska institucija financira subjekte koji su povezani s kriminalnim aktivnostima ili financiranjem terorizma, dječji rad, trgovinu oružjem ( HS produkt), zagađenje, sječu tropskih šuma, kockarnice, zaštita ozona - (djelatnosti isključene za financiranje) - malverzacije u poslovanju 29

30 Neki rizici na financijskim tržištima Kreditni rizik Reputacijski rizik Rizik likvidnosti - nemogućnost prodaje nekog instrumenta / nekretnine / potraživanja - nelikvidnost / insolventnost 30

31 Neki rizici na financijskim tržištima Kreditni rizik Reputacijski rizik Rizik likvidnosti Valutni rizik - rizik promjene tečaja npr. krediti u CHF ili EUR - Neusklađena devizna pozicija (imovina ili obveze u različitoj valuti ) 31

32 Neki rizici na financijskim tržištima Kreditni rizik Reputacijski rizik Rizik likvidnosti Valutni rizik Rizik promjene propisa - npr. administrativno fiksiranje tečaja CHF - uvođenje poreza na kamatu na štednju - uvođenje poreza na kapitalnu dobit - ukidanje kredita s valutnom klauzulom 32

33 Neki rizici na financijskim tržištima Kreditni rizik Reputacijski rizik Rizik likvidnosti Valutni rizik Rizik promjene propisa Rizik promjene cijene (klasični tržišni rizik) - npr. vrednovanje imovine u aktivi banke - vrednovanje nekretnina pod hipotekom, - police životnog osiguranja uz vinkulaciju, - kolaterali u VP ( margin krediti), 33

34 Neki rizici na financijskim tržištima Kreditni rizik Reputacijski rizik Rizik likvidnosti Valutni rizik Rizik promjene propisa Rizik promjene cijene Politički rizik 34

35 Neki rizici na financijskim tržištima Kreditni rizik Reputacijski rizik Rizik likvidnosti Valutni rizik Rizik promjene propisa Rizik promjene cijene Politički rizik - izbori, promjena vlasti npr. Grčka, SAD, - ratno stanje npr. Ukrajina, Sirija - Promjena politike npr. Brexit, populizam 35

36 Neki rizici na financijskim tržištima Kreditni rizik Reputacijski rizik Rizik likvidnosti Valutni rizik Rizik promjene propisa Rizik promjene cijene Politički rizik Operativni rizik - nemogućnost provođenja propisa - neusklađenost s zbog organizacijskih / tehničkih / ljudskih manjkavosti - neodgovarajuća praksa poslovanja - procedure, pravilnici i upute - neadekvatna interna kontrola / nadzor / revizija 36

37 Neki rizici na financijskim tržištima Kreditni rizik Reputacijski rizik Rizik likvidnosti Valutni rizik Rizik promjene propisa Rizik promjene cijene Politički rizik Operativni rizik Sistemski rizik ECB definira sistemski rizik kao rizik doživljaja snažnog šoka koji nepovoljno utječe na sistemski važne institucije ili tržišta. Sistemski rizik predstavlja rizik nastanka situacije u kojoj problemi likvidnosti i loše poslovanje jedne kompanije ili banke mogu utjecati na propast cijele industrije ili ekonomije. 37

38 Financ. infrastruktura Pendl & Dr. Piswanger poslovni odabir d.o.o. HUMAN RESOURCES & MANAGEMENT

39 Koliko vjerujemo bonitetu sudionika na financijskim tržištima? kreditna institucija dužnik / vjerovnik izdavatelj vrijednosnog papira regulator /država infrastruktura: tržište novca i kapitala ZSE, HNB, HANFA, DAB, državne agencije, SKDD, NKS FINA, HSVP - HNB 39

40 Financijske krize slike 40

41 Financijska stabilnost Financijska stabilnost se definira kao stanje koje se očituje u nesmetanom i učinkovitom funkcioniranju svih segmenata financijskog sustava (financijskih institucija, financijskih tržišta i financijske infrastrukture) u procesima alokacije financijskih resursa, procjene i upravljanja rizicima te izvršavanja plaćanja, kao i u otpornosti financijskog sustava na iznenadne šokove. Dostupno na: (Preuzeto 13. kolovoza 2016.) 41

42 Što je financijska kriza? Financijska kriza je oštro, kratko i ne-ciklično pogoršanje svih ili većine financijskih parametara, kamatnih stopa, cijena dionica i nekretnina što rezultira insolventnošću i stečajevima financijskih institucija. Financijska kriza je širi pojam od bankarske krize koju označava bankrot više banaka ili propast cijelog sustava. Poremećaji u bilo kojem drugom sektoru gospodarstva ne može imati tako snažne posljedice kao poremećaji u financijskom sektoru. 42

43 Utjecaj povećanja kamatnih stopa Količina novca u opticaju Potrošnja stanovništva Kamatna stopa Tečaj valute ŠTEDNJA Investicijska Potrošnja DIONICE/ SIROVINE KREDITI OBVEZNICE 43 NEKRETNINE

44 Utjecaj krize po sektorima Financijska tržišta: Pad burzovnih indeksa, porast prinosa na državne obveznice, raspad High-Yield bond tržišta, velike promjene međuvalutnih odnosa, bijeg u sigurne valute, deprecijacija valuta, manjak likvinosti Banke: Bank run, kontaminacija banaka, porast nepovjerenja, dokapitalizacija, preuzimanja, porast loših plasmana, državna pomoć, manjak likvidnosti Korporativni sektor: Pad potrošnje, pad prometa, smanjenje investicija, bankrot, porast troškova financiranja, preuzimanja, otpuštanja Državane financije: Smanjenje prihoda od PDV-a, povećani zahtjevi za državnom pomoći, intervencije u slobodnu ekonomiju, zaduženje, otežan pristup financijskom tržištu, pad rejtinga, porast javnog duga, pritisak javnosti, pad vlada, oružani sukobi Stanovništvo: Pad potrošnje (gubitak wealth-efekta), rast nezaposlenosti, porast ne-vraćanja kredita, zaduženje, siromaštvo, pad vrijednosti nekretnina,... 44

45 Financijske krize Vrste financijskih kriza su: 1) Bankarska 2) Valutna 3) Dužnička 4) Twin (kombinacija) Od bilo je ukupno 124 bankarskih kriza, od toga njih 45 izazvano je kreditnom ekspanzijom. 45

46 Najpoznatije financijske krize Bankarska: Lehman brothers, Slovenska bankarska kriza, Hrvatska, Moldavija Valutna: Meksički peso, Argentinski peso, Ruska rublja, Turska lira, Britanska funta (Soros 1992), Euro-kriza; Jugoslavenski dinar, Venezuela Dužnička: Argentina, Grčka, Venezuela Kombinacija kriza: Argentina (valuta i dug), Cipar (dug i banke), Island (tržišna i banke) Događaju li se financijske krize samostalno npr burzovna kriza ili su one samo nagovještaj problema u ekonomiji? 46

47 Najpoznatije financijske krize Promjene na financijskom tržištu se mogu odraziti na razinu stabilnosti na globalnom financijskom tržištu, pa i uzrokovati financijske krize na globalnoj razini. Ovaj oblik smetnji na financijskom tržištu može uvelike ometati likvidnost ekonomije, imobilizirati državnu financijsku aktivnost, te povećati troškove financiranja ekonomskih tijela, i samim time produbiti krizu i/ili siromaštvo neke ekonomije odnosno gospodarstva neke države. 47

48 Usporedba kriza Pendl & Dr. Piswanger poslovni odabir d.o.o. HUMAN RESOURCES & MANAGEMENT

49 Posljedice krize Pendl & Dr. Piswanger poslovni odabir d.o.o. HUMAN RESOURCES & MANAGEMENT Kako nadoknaditi gubitke?

50 Case study: Grčka

51 Case study: Grčka

52 Case study: Island(2008) & Cipar(2012) 52

53 Case study: Grčka

54 Epilog: Grčka

55 Epilog: Island REZIME (1): Znate li što je na kraju bilo s Islandom? to big to bail Kada počne globalna financijska kriza, što treba učiniti? Upumpati milijarde kako biste spriječili banke da propadnu, držati na niskoj razini inflaciju i dopustiti da vrtoglavo raste nezaposlenost te tako spasiti gospodarstvo? Umjesto da bankama pokloni milijarde iz državne blagajne, kao što su napravili drugi, Reykjavik je pustio da banke propadnu, da se vrijednost valute strmoglavi 60%, a to je značilo rast cijena odnosno inflaciju. Tri najveće banke, Landsbanki, Kaupthing i Glitnir, u trenutku kraha našle su se pred nagomilanih 85 milijardi dolara duga. Istina je da Island nije imao izbora nego pustiti banke da propadnu. Dugovanja, naime, mnogostruko su premašivale ukupni BDP zemlje. Vlada je, kako bi spriječila totalni raspad, uvela kontrole kapitala,( trajale 7 godina) mjere koje su spriječile da vlasnici prodaju imovinu na Islandu, zamjene dobit za stranu valutu i povuku ga iz zemlje. Na taj je način zemlja ozbiljno provrijedila postavke slobodnog tržišta. Porez 39% za kompanije koje žele povući kapital iz zemlje, zamjena za državne obveznice za 10 velikih profesionalnih investitora. 85% dugova je već otplaćeno, a ostatak će biti uskoro. Cijena koju su platili investitori je tu kako bi se osiguralo da zemlje ponovno ne klizne u financijski kaos. 55

56 Epilog: Island REZIME (2): Znate li što je na kraju bilo s Islandom? Islandska vlada odbila je sve napade onih koji se nisu slagali s njezinim načinom rješavanja krize. Pritom je imala drugačiju retoriku i stav u odnosu na sve ostale i tvrdila kako je između demokracije i financijskih tržišta odabrala demokraciju. U SAD-u i ostatku Europe prioritet je bila niska inflacija kako bi se zaštitila imovina u rukama bogatih. Island je na prvo mjesto stavio radna mjesta i rast ekonomije ( Actavis, ribarstvo). Pritom je glavni igrač u takvoj ideologiji bio tadašnji i sadašnji predsjednik, a ranije ministar financija, Ólafur Ragnar Grímsson. Upitan prije dvije godine zašto Island uživa takav snažan oporavak ( gospodarski rast i nezaposlenost oko 3%), odgovorio je: Zašto se banke smatraju svetištima moderne ekonomije? Zašto privatne banke nisu poput aviokompanija, telekomunikacijskih kompanija koje mogu bankrotirati ako su loše vođene? Teorija prema kojoj se treba spasiti banke znači da se bankama treba dopustiti da uživaju u svojem profitu i uspjehu, a potom pustiti da obični ljudi nose teret njihova neuspjeha kroz poreze i politiku štednje. Građani u prosvjetljenoj demokraciji to neće dopustiti dugoročno. 56

57 Epilog: Island REZIME (3): Da li znate što je na kraju bilo s Islandom? 57

58 Epilog: Cipar REZIME (1): Znate li što je na kraju bilo s Ciprom? Moralni hazard Uvjeti za pomoć troike (MMF, EK, ECB): 10 mrld Eur Stečaj druge po veličini banke (Laiki banka) Mali štediše do Eur su zaštićeni i dobili su štednju natrag umanjenju za 6,75% Uvedene su kapitalne restrikcije za građane 100 Eur dnevno Presedan: po prvi put je uveden institut Bail-in tj. vjerovnici banke (štediše) iznad Eur su snosili sanaciju banaka Insider lokalnih političara: tijekom pregovora s trojkom, 132 kompanije su prebacile ukupno 915 mil USD u London na sigurno, neposredno prije bail-in. 58

59 Epilog: Ovaj slučaj pokazuje kako su svi sektori gospodarstva povezani i međuovisni, te je prezaduženost države, dužnička kriza izazvala bankarsku, a zatim i gospodarsku krizu. Zbog razvijenih ekonomskih odnosa s inozemstvom, kriza je snažno utjecala i na ostatak Europe te još uvijek postoji opasnost od raspada Eurozone i cijele EU, jer je dug Grčke još uvijek neodrživ. Film Bloomberg: European debt crisis 59

60 Pendl & Dr. Piswanger poslovni odabir d.o.o. HUMAN RESOURCES & MANAGEMENT Regulacija tržišta Zagreb, lipanj 2019.

61 Što je financijska regulativa? Kako bi sačuvali stabilnost cjelokupnog gospodarstva potrebno je financijski sektor regulirati i nadzirati s dodatnom pažnjom. Financijska regulativa je oblik regulacije ili nadzora financijskih institucija prema određenim zahtjevima, ograničenjima i smjernicama s ciljem očuvanja stabilnosti i integriteta financijskog sustava. 61

62 Koji su ciljevi financijske regulacije? Povjerenje tržišta Financijska stabilnost Zaštita potrošača Smanjenje financijskog kriminala 62

63 Pendl & Dr. Piswanger poslovni odabir d.o.o. HUMAN RESOURCES & MANAGEMENT Kako je moguće da se financijske i.? bankarske krize često i kontinuirano javljaju u tako dobro reguliranom sustavu? Istraživanja pokazuju da se broj uzročnika povećava sa svakom novom krizom te da se generatori tih kriza mogu pronaći kako na makroekonomskom tako i na mikroekonomskom području. 63

64 Pendl & Dr. Piswanger poslovni odabir d.o.o. HUMAN RESOURCES & MANAGEMENT Regulativa nakon velikih kriza Kriza Lehman Brothers Kriza Euro-zone i Grčka što je tržište razvijenije to su veće posljedice pojedine financijske krize 64

65 Rezime: nestabilnost banaka utječe na sve Stabilnost i razvijenost financijskog sustava neke države bitne su pretpostavke za stabilnost i razvoj gospodarstva te države. Financijski sustav ima multiplikacijske učinke na cjelokupno gospodarstvo, zaposlenost i proizvode svih ostalih sektora povezanih s financijskim sektorom. Problemi u financijskom sektoru predstavlja prijetnju za sve ostale gospodarske sektore jer se svi ostali sektori financiraju putem financijskog sektora. 65

66 Zahvaljujem na pozornosti! Dr. Pendl & Dr. Piswanger