PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM I DRUŠTVENIM ASPEKTIMA ZA PROJEKAT REHABILITACIJE MOSTA PREKO RIJEKE SANE Septembar, 2017

Транскрипт

1 PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM I DRUŠTVENIM ASPEKTIMA ZA PROJEKAT REHABILITACIJE MOSTA PREKO RIJEKE SANE Septembar, 2017

2 Sadržaj SAŽETAK... 5 UVOD METODOLOGIJA I CILJEVI ESMP-A OPIS LOKACIJE PODACI O PROMETU OPIS PROJEKTA Karakteristike postojećeg osta PROJEKAT REKONSTRUKCIJE USLOVI OD POSEBNOG ZNAČAJA GEOGRAFSKI USLOVI KLIMATSKI USLOVI KVALITET ZRAKA VODE I KVALIETET VODA NIVOI BUKE TLO I NAMJENA ZEMLJIŠTA FLORA I FAUNA ZAŠTIĆENA PODRUČJA STANOVNIŠTVO I NASELJA OPIS MOGUĆIH UTICAJA ZA VRIJEME PRIPREMNIH RADOVA, IZVOĐENJA, KORIŠTENJA I ODRŽAVANJA UTICAJ ZA VRIJEME PRIPREMNIH RADOVA UTICAJ ZA VRIJME IZVOĐENJA RADOVA UTICAJ ZA VRIJEME KORIŠTENJA I ODRŽAVANJA POZITIVNI UTICAJI Mjere po oljša ja MJERE UBLAŽAVANJA MJERE UBLAŽAVANJA U FAZI PRIJE POČETKA GRAĐEVINSKIH RADOVA MJERE UBLAŽAVANJA U FAZI IZGRADNJE Upra lja je okoliše Zdravlje i sigurnost Promet i sigurnost prometa na cestama Sigur ost gradilišta

3 Otkup ze ljišta, edo ro olj o preselje je i eko o ski pre ještaj MJERE UBLAŽAVANJA U OPERATIVNOJ FAZI SAŽETAK MJERA UBLAŽAVANJA UTICAJA PROGRAM MONITORINGA OKOLIŠA IMPLEMENTACIJA I IZVJEŠTAVANJE IMPLEMENTACIJA PROJEKTA PROCES IZVJEŠTAVANJA rado a JP Ceste FBiH Nadzor i i ži jer JP Ceste FBiH JP Ceste FBiH Svjetska banka JAVNA RASPRAVA I OBJAVA INFORMACIJA JAVNA RASPRAVA OBJAVA INFORMACIJA Meha iza za prituž e ZAHTJEVI ZA POČETAK RADOVA PRILOZI PRILOG. FORMULAR ZA PRITUŽBE PRILOG. TABELA ZA REGISTRACIJU PRIJEMA PRITUŽBI PRILOG 3. ZAPISNIK S JAVNE RASPRAVE Lista slika Slika : Geografski položaj projekta Slika : Pregleda situa ija šireg područja sa loka ijo projekta Slika 3: Karta intenziteta prometa (PGDS) u Slika : Popreč i presjek postojećeg osta Slika : Geografska karta šireg područja sa loka ijo projekta Slika : Geološka karta šireg područja Projekta Slika. Ruža jetro a sa eteorološke sta i e Ključ Slika : Hidrografska karata šireg područja projekta Slika : Vlas išt o ze ljišta u okoli i osta Slika : Karta tla šireg područja projekta Slika : Na je a za ljišta u šire području projekta Slika : Kultur o historijsko asljeđe a šire prostoru projekta Slika : Udalje ost osta od aj liže aseljenog prostora Slika : Loka ije pla ira e za uto ar aterijala i aši e Slika 16 (a-d): Fotografije napravljene za vrijeme obilaska terena 2 septembra, Slika :She a kao pro jer jera sigur osti pro etatoko iz ođe ja rado a

4 Slika 18: Shema kao primjer mjera sigurnosti prometa za vrijeme gradnje Lista tabela Tabela 1: Prognoza prometa, dionica obilaznica Bugojno 2 Ne ić Polje Ta ela. Prosječ e te perature i količi a pada i a za išegodiš je razdo lje ) Ta ela. Prosječ a rzi a jetra i frek e ije za išegodiš je razdo lje ) Ta ela. Uspored a prosječ ih jeseč ih podataka za razdo lje : 1. Temperatura ( C,. Količi a pada i a,. Vodostaj,. Proti aj 3 /s) na rijeci Sana Ta ela : Mjere po oljša ja Tabela 6: Pla upra lja ja okoliše i so ijal i aspekti a (ESMP) Ta ela : Progra o itori ga okoliša LISTA SKRAĆENICA BiH - Bosna I Hercegovina CFD - Ce tral a ko isija za registar prituž i CSOP - Pla orga iza ije gradilišta EIB - Evropska Investicijska Banka EIA - Procjena uti aja a okoliš EMP - Progra upravlja ja okoliše ESMF - Okvir upravlja ja okoli ski i društve i aspekti a ESMP - Pla upravlja ja okoliše i društve i aspekti a EP - Okoliš a dozvola FBH - Federacija Bosna i Hercegovina FMoET - Federalno ministartsvo okoliša I turiz a USC - Unsko sanski kanton IFI - Među arod e fi a sijske i stitu ije MP - Glavni projekat MPCA - Pla upravlja ja za i ide t a dešava ja OP - Operativne politike Svetske Banke PAP - Osobe pod uticajem projekta PPE - Lič a zaštit a opre a PC Roads FBH JP Ceste Federcaije BiH RAP - Akcijski plan preseljenja RPF - Okvir politike preseljenja TD - Tenderska Dokumentacija TMP - Plan upravljanja prometom WB - Svjetska banka WMP - Pla Upravlja ja građevi ski otpado AEHS - Godiš ji izvještaj o okolišu, zdravlju i sigur ost 4

5 SAŽETAK UVOD I CILJEVI ESMP-a Projekat Rehabilitacija mosta preko rijeke Sane (Projekt) za koji je kreiran ovaj ESMP, jedan je od pod-projekata u sklopu Projekta modernizacije cestovnog sektora FBiH koji sufinancira Svjetska banka i EIB. Rehabilitacija mosta preko rijeke Sane, na cestim-5, dionica Gornje Bravsko Ključ, je svrstan u projekat B kategorije prema Operativnim politikama Procjena uticaja na okoliš S jetske Ba ke kao I pre a procedurama definisanim u ESMF. Kao takav, ovaj projekat zahtije a izradu ESMP, a pre a ažeće lokal o zako u, o aj projekat e zahtije a izda a je od e doz ole, pro je u uti aja a okoliš I okoliš u doz olu, od stra e federal og ili ka to al og nivoa vlasti. 1. JP Ceste FBiH će osigurati s e potre e lokal e doz ole za o aj Projekt. OPIS LOKACIJE I PROMETA Most preko rijeke Sane se alazi a gla o put o pra u u utar opći e Ključ, na magistalnoj cesti M-5, dionica Gornje Bravsko - Ključ. Lokal o sta o išt o kositi., I koristi se za tra zit i pro et jer se alazi a ajz ačaj ije pra u pre a saraje u iz pra a U sko Sanskog Kantona. Naj liži rojač pro eta koji je ugrađe a agistral oj esti M je u Ključu cca 3 km jugozapadno od lokacije mosta. Pre a o o rojaču pro eta, PGDS za, je OPIS PROJEKTA Glavni projekta za rekonstrukciju mosta preko rijeke Sane je pripremljen od strane firme INK CONSTRUCTOR Ltd. Banja Luka Most se nalazi na magistalnoj cesti M5 na ulazu u grad Ključ, a izgrađe je. Most je ar ira o eto ski ok ir sa tri raspo a. Popreč i presjek raspo ske ko struk ije je pu a ploča pro je jlji er isi e. Ukup a duži a osta zajed o sa paralel i asi i je.. Kolo oz a ostu je širi e, sa o osta i pješačkim staza a širi e i, tako da je ukup a koris a širi a postojećeg osta. Ukup a širi a osta je. Pješačke staze su izdig ute u od osu a kolo oz.. I ič e grede su monolitne betonske a mostovska ograda je montirana na krilima mosta. Cilj ovog projekta je prošire je kolo oz ih traka, o ez ijediti sigura prolaz pješaka preko osta, uskladiti osi ost osta pre a ažeći sta dardi a., ugraditi o i s ste odvodnje zat ore og tipa sa prešića a je ode prije ispušta ja u re ipije t. USLOVI OD POSEBNOG ZNAČAJA Tere a koje se alazi projekat je pretež o ra a, ad orske isi e iz eđu 200 i 300. Meteorološka sta i a u Ključu, aj liža loka iji osta, pokazuje sljedeće podatke: prosječ a išegodiš ja te peratura je 10.2 C, ajtopliji jese je Juli, sa prosječ o 1 U Federaciji BiH, izrada Procjena uti aja a okoliš je defi isa a u Pravil iku o pogo i a i postroje ji a za koje je o avez a pro je a utje aja a okolis i pogo i a i postroje ji a koji ogu iti izrađe i i puste i u rad sa o ako imaju okolinsku dozvolu (Sl. novine Federacije BiH br. 19/04). U Srednjebosankom kantonu, izdavanje Okoliš e dozvole je regulisa o u Pravil ik o pogo i a i postroje ji a koja o avez o oraju i ati okoliš u dozvolu (Služ e e ovi e SBK r. /. 5

6 6 išegodiš jo te peraturo zraka. C, ajhlad iji jese je Ja uar sa prosječ o išegodiš jo te peraturo. C. Prosječ a godiš ja količi a pada i a pre a podat i a sa iste eteorološke sta i e, za išegodiš ji period, je 1080 mm. Ne postoje podatci o k alitetu zraka za o aj lokalitet, ali pre a geografsko položaju I či je i i da a postoje z ačaj i zagađi ači I da je u široj okoli i jedi i zagađi ač esto i pro et, s atra se da je kvalitet zraka dobar. Most pre ošta a rijeku Sa u, koja je aj eća pritoka rijeke U e. U aprilu i de e ru je aj eći i o i protok rijeke Sa e, a aj iže rijed osti su u periodu a gust i septe ar. U eposred oj okoli i osta, eći o se alaze sta e i o jeti kuće i poslovni objekti proda i e koji su izlože i pro et oj u i i pre a Zako u o zaštiti od uke spdaju u V zo u gdje je doz olje i i o uke toko da a dba i toko oći dba. U okoli i projekta, do i a t o korište je ze ljišta je u poljopri red e s rhe i za kolektivnu u individualnu grad ju. I di idula i o jekti su eći o jprize e, jed osprat e i d osprat e kuće.loka ija o jekta ije u aštiće oj zo i. Takođe u okoli i e a arheološki zaštiće ih spo e ika.opći a Ključ i a. sta o ika koji ži e u do aći sta a. Gustoća naseljenosti je 54 stanovnika/km 2 što či i rijetko aselje o opći u, s o ziro da je prosječ a gustoća aselje osti u FBih sta o ika/k 2. Za sta o ike sje eroistič og dijela opći e, ost predsta lja jedi i ulaz u grad Ključ, zdravstveni i obrazovni centar, dok za stanovnike grada Ključa i ostatak opći e Ključ predsta lja jedi u ezu sa grado sa ski ost aj liži e tar seku dar e zdra st e jege. Z ačaj projekta je i u tra zit o pro etu jer se ost nalazi na magistralnoj cesti M, jed oj od aj až ijoj agistral ih esta koja po ezuje sjevero-zapad sa jugi-istoč i dijelo drža e. UTICAJI PRIJE POČETKA RADOVA Društve o eko o ski uti aji: za o aj projekat se e očekuje e proprija ija ili preselje je jer se projekta ne mjenja u osnovi. UTICAJI TOKOM IZGRADNJE Gla i uti aji po eza i s građe i ski rado i a su: e isije iz stroje a koji se koriste a gradilištu, praši a uslijed rado a, oguće po eća je razi e uke i i ra ija, uti aj a tlo i podze e ode u slučaju ure ja i izlije a ja, te sigur os i uti aji. je o a eza, prema odredbama ovog ESMP-a pro esti os o a istraži a ja ioloških i prirod ih resursa spe ifič ih za loka iju, te prilagoditi jere ESMP-a i njihovu provedbu na temelju takvih nalaza. Uticaj na tok I sigurnost prometa: Za vrijeme izvođenja promet preko most će se od ijati jed o trako što će za posljedi u i ati st ara je pro et e guž e I prekida prometa na dionica po eća o pro et o optereće je uzrokuje zaguše ja i prekide. Društve o-ekonomski uticaj: U o o tre utku se e očekuje da će iti potre o pri re e o zauzi a je ze ljišta u pri at o las išt u za s ještaj stroje a i odlaga je

7 7 aterijala. Stroje i i aterijali it će raspoređe i a ze ljištu u las išt u I estitora. Međuti, ako ude potre o pri re e o zauzi a je pri at og ze ljišta toko građe i skih rado a, to će iti dogo ore o sa las i i a ze ljišta, a ak ada će se platiti u skladu s odred a a ut rđe i u Ok iru politike preselje ja RPF prije ulaska u posjed. Toko iz ođe ja rado a se očekuje oteža pristupi u a io al i spo e i i a Stari grad Ključ, a io al i spo e i i pra osla e rk e u Ključu, "Žup a rk a Ključ" i spo e i i a lokal e až osti ekropole stećaka Du oča i, Veleče o, Ključ i ri sko aselje u Ključu. Štetni uti aji a ži ot e uslo e lokal e zajed i e, kao što su: po eća je uke, odlaga je građe i skog otpada, kratkoroč i prekidi ko u al ih usluga. Dalje, lokal e fi e ogu iti ugrože e e e tual i kaš je je u isporu i ro a i proiz oda. Očekuje se da će ove poslo e prilike iti st ore e za lokal e fir e kao što su prije oz i i, do a ljači i drugi pružatelji usluga. S atra se da će o aj uti aj iti kratkotraja i za e arlji. Pregled terena:. Septe ra,.god, iz rše je pregled tere a. Ut rđe o je da se javne po rši e u las išt u I estitora koje su potre e za for ira je gradilišta e koriste i a koji ači, for al i ili efor al i i za jih isu potre a odo re ja.. POZITIVNI UTICAJI Pro ed o projekta će se po oljšati uslo i I tra sport e usluge na magistralnoj cesti M5 MJERE ZA UBLAŽAVANJE NEGATIVNIH UTICAJA Mjere u laža a ja egati ih uti aja su us jere e a gla e ide tifiko a e uti aje toko rado a, kao što su e isija iz stroje a koji se koriste a gradilištu, st ara je praši e uslijed rado a, pote ijal o po eća je i oa uke i i ra ija, uti aj a tlo uslijed i ide t og ure ja i izlije a ja i uti aj a sigur ost, upra lja je otpado, uti aj a ži ot e uslo e, pri re e o zauzi a je ze ljišta i ogra iče pristup par ela a, uti aji a lokalni promet PROGRAM PRAĆENJA ZAŠTITE OKOLIŠA Mjere praće ja su us jere e a gla e ide tifiko a e uti aje toko rado a, kao što su e isije iz stroje a koji se koriste a gradilištu, st ara je praši e uslijed rado a, pote ijal o po eća je i oa uke i i ra ija, uticaj na tlo i podzemne vode uslijed incidentnog curenja i izlije a ja i uti aja a sigur ost, upra lja je otpado, uti aji a ži ot e uslo e, pri re e o zauzi a je i ogra iče pristup par ela a, uti aji a lokal i pro et PROVEDBA I IZVJEŠTAVANJE JP Ceste FBH je i ple e tator Projekta i it će odgo ora za pro ed u i usklađe ost Projekta u skladu s ESMP-o. će iti odgo ora za pro ed u jera za u laža a je egati ih uti aja a okoliš toko iz ođe ja rado a. JAVNA RASPRAVA I OBJAVA INFORMACIJA Ja a raspra a o pred et o ESMP iće orga izo a a u Ključu ako što WB i JP Ceste FBiH odobre nacrt ESMP-a.

8 Iz ještaj o o a lje oj ja oj raspra i, od os o prituž e iz ese e a ja oj raspra i, e ide tiraće se u Registru prituž i, a išlje ja i prijedlozi ja osti uključuju se u za rš i ESMP. xx. ESMP objavljen na web stranici JP Ceste FBIH dana xx.xx i ja a raspra a održa a da a Meha iza za prituž e - Pored institucionalno dostupnih redovnih i vanrednih pravnih ok ira i postojećih i stitu io al ih ka ala, JP Ceste FBiH će osigurati i for irati pose a Meha iza za rješa a je prituž i u sarad ji i sa direkt o uključe ošću opći a pod čijo administrativno o lasti se pro odi Projekt, u o o slučaju je to Opći a Ključ. Uslovi za početka izvođe ja će usposta iti azu podataka počet ih jere ja prije početka rado a. Baza podataka počet ih jere ja uključuje podatke o kvalitetu zraka, podatke o kvalitetu po rši skih oda, podatke o k alitetu tla, pregled loka ije za s e ugrože e i e de ič e rste i drugi podat i iz o lasti zaštite ži ot e sredi e u zo i direkt ih i i direkt ih uti aja. će pripre iti: 1.) Pla orga iza ije gradilišta CSOP : a. Plan provedbe ovog ESMP-a, b. Pra lja ja građe i ski otpado Pla WMP ] c. Studija sigur osti uključujući Ela orat zaštite a radu i Ela orat zaštite od požara i eksplozija, d. Pla preus jere ja pro eta TMP, će iti pripre lje od stra e a rado a prije početka rado a. 8

9 UVOD Pre a s jer i a a i zahtje i a iz Ok ir upra lja ja okoli ski i društ e i aspekti a (ESMF je objavljen i dostupan javnosti na lokalnom jeziku na web stranici JP Ceste FBH u martu 2016.godine pripre lje je o aj Pla upra lja ja okoliše i društ e i aspekti a ESMP. Ja o poduzeće Ceste Federa ije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu JP Ceste FBH) pokrenulo je sveobuhvatni Program "Modernizacija magistralnih cesta u Federaciji Bosne i Her ego i e" Progra kako i se do.g. osigurala odgo arajuća esto a i frastruktura. U tu je s rhu zatraženo od Vlade FBiH osiguranje kreditnih sredstava od eđu arod ih fi a ijskih i stitu ija IFI. U ok iru gore spo e utog s eo uh at og Progra a, Ja o Preduzeće Ceste FBiH JP Ceste FBH, društ o s ogra iče o odgo or ošću u pu o las išt u Vlade FBiH, pokrenulo je inicijativu za Projekt modernizacije cestovnog sektora FBiH. FBiH je podnijela zahtjev za kredit / zajam od Evropske investicijske banke (EIB) i Svjetske banke (WB) u ukupnom iznosu od 103,38 milijuna EURA za financiranje navedenog Projekta. Projekt modernizacije cestovnog sektora FBiH se sastoji od nekoliko malih i srednje elikih i esti ija uključujući: 1. Rekonstrukcija este uključuje: - rado e a za ršetku izgrad je agistral e este M. Neu -Stolac (ukupne duži e, k ; - izgrad ju trećih traka za spora ozila ukup e duži e k a osa dio i a magistralnih cesta); - rekonstrukciju kolovozne konstrukcije, korekciju osovine (ukupno 18 km na pet (5) dionica magistralnih cesta, gdje se korekcija osovine obavlja na samo jednoj dionici u ukup oj duži i od k, - reko struk iju tri tu ela ukup e duži e, k ; - reko struk iju seda osto a ukup e duži e, k. 2. I ter e ije a po oljša ju esto e sigur osti: Reko struk ija raskrs i a koje su klasifi ira e kao r e tačke a magistralnim cestama, sveukupno njih devet (9) 3. Institucionalne reforme: Upravljanje cestom u FBiH s posebnim naglaskom na održi ost i esti ija i sigur ost a esta a; 4. Podrška i ple e ta iji projekta: adzor ad izgrad jo i izgrad ja kapa iteta JP Ceste FBiH. Projekat Rehabilitacije mosta preko rijeke Sane (Projekt) za koji je pripremljen ovaj ESMP, je pod-projekat uključe u grupu pod-projekata sufinansiranih od Svjetske banke i EIB-a. 9

10 1. METODOLOGIJA I CILJEVI ESMP-A Rehabilitacija mosta preko rijeke Sane, na cestim-5, dionica Gornje Bravsko Ključ, je svrstan u projekat B kategorije prema Operativnim politikama Procjene uticaja na okoliš S jetske Ba ke kao I pre a pro edura a defi isa i u ESMF. Kao takav, ovaj projekat zahtijeva izradu ESMP, a pre a ažeće lokal o zako u, o aj projekat e zahtijeva izdavanje vodne dozvole, procjenu uticaja na okoliš I okoliš u doz olu od strane federalnog ili kantonalnog nivoa vlasti. 2 JP Ceste FBiH će osigurati s e potre e lokal e dozvole za ovaj Projekt. Ovaj ESMP ima za cilj identifikovati s e pote ijal e okoliš e i društ e e uti aje povezane s aktivnostima na ovom projektu. Kao taka, ESMP uključuje jere u laža a ja svih identifikovanih potencijalnih uticaja koji se poduzi aju kroz različite faze projekta uključujući pripre u, iz ođe je rado a i pušta je u upotre u objekta. Mjere definisane u ovom ESMP-u tre ale i iz jeći, eutralizirati ili u a jiti štet e uti aje a okoliš i društ e i aspekt, ako ne u potpunosti, barem na prihvatljivom nivou. ESMP ide tifikuje iz odi o oguće i eko o ič e jere koje ogu s a jiti pote ijal o negativne uticaje a okoliš i društ e i aspekt a prih atlji i o. Ako jere u laža a ja isu oguće, isplati e ili do olj e, kao zad ju jeru tre a uključiti naknadu. Kako bi se osiguralo pro ođe je jera u laža a ja, u potpu osti ili djelo ič o, ESMP defi iše pla praće ja koji će se pro oditi toko određe ih faza provedbe projekta. Praće je toko pro ed e projekta pruža i for a ije o ključ i okoliš i i društ e i aspekti a projekta, posebno o okoliš i i društ e i aspekti a projekta, te o efikasnosti mjera u laža a ja. Prije početka iz ođe ja, u skladu sa zahtjevima iz ESMP-a i minimalnim zahtjevima za praće je, koji su opisani u tabeli dolje, ez ogra iče ja na ove zahtjeve, ora pripre iti detalj i popis jera u laža a ja i para etara koji se prate. 2. OPIS LOKACIJE Most preko rijeke Sa e se alazi a gla o put o pra u opći e Ključ, a agistral oj cesti M-5, dionica Gornje Bravsko - Ključ. Magistral a esta M- po ezuje eđu arod i prelaz Izačić pored Bihaća a sje erozapadu drža e I Višegrad a istoku BiH. Osi navedenog, magistralna cesta M- je dio reže eđu arod ih E-koridora, koridor E761 koji spaja Bihać u Bos i i Her ego i i i Zaječar u Sr iji. 2 U Federaciji BiH, izrada Procjena uti aja a okoliš je defi isa a u Pravil iku o pogo i a i postroje ji a za koje je o avez a pro je a utje aja a okolis i pogo i a i postroje ji a koji ogu iti izrađe i i puste i u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu (Sl.novine Federacije BiH br.19/04). U Srednjebosankom kantonu, izdavanje Okoliš e dozvole je regulisa o u Pravilnik o pogonima i po troje ji a koja o avez o oraju i ati okoliš u dozvolu Služ e e ovi e SBK r. /. 10

11 Slika 1: Geografski položaj projekta Izvor: JP Ceste F BiH(Slika: Oktobar 2016.) Područje a koje će se iz oditi rado i je s ješte o u aselje i dio Ključa te objekti koji se alaze u eposred oj okoli i gradilišta su u aj ećoj jeri stambenog i poslovnog karaktera. Sta e i o jekti su eći o i di idual i prizemni, jednospratni i dvospratni objekti. Veći a o jekata je s ješte a uzduž agistral e este M-5. Javnih zgrada nema u blizini. Lokal o sta o išt o koristi ost, a koristi se i za tranzitni promet, s obzirom da se most alazi a aj až ije put o pra u za Saraje o iz pra a U sko-sanskog kantona. 11

12 Slika : Pregleda situa ija šireg područja sa lokacijom projekta Izvor: JP Ceste F BiH 2.1. PODACI O PROMETU JP Ceste FBH je ugradilo auto atske uređaje za roja je pro eta duž magistralne pro et e reže u ijeloj FBiH. Broja je se rši od. godi e, a posljed ji iz ještaj 3 je objavljen godine s podacima za prethodnu godinu. Naj liži uređaj za roja je prometa na magistralnoj cesti M5 nalazi u Ključu koji je udaljen oko 3 km jugozapadno od pred et og osta. s atra se da je aj liži rele a t i rojač pro eta u Bugoj u na magistralnoj cesti M16.2. Podat i sa rojača pokazuje da je PGDS u godini 4063 ozila prosječ i godiš ji d e i promet-pgds) (slika 3). 3 Broja je pro eta a agistral i esta a u Federa iji BiH u, JP Ceste FBiH, Sarajevo

13 Slika 3: Karta intenziteta prometa (PGDS) u 2015 Izvor: JP Ceste F BiH, 2016 Na zahtjev JP Cesta FBiH, IPSA Institut Sarajevo je u godini izradila prognozu prometa za pro et u režu za razdoblje od do godine. Analiza prometnih tokova je napravljena za svaku godinu primjenom "equilibrium" metode. Za ovu dionicu, iznos prognoznog prosječ og godiš jeg d e og roja ozila prikaza je u do joj ta eli. Tabela 1: Prognoza prometa, dionica obilaznica Bugojno 2 Nević Polje Magistralna cesta M 5 Dionica Ključ Center- Ključ East PGDS Izvor: JP Ceste F BiH, 2014 Iz tabele gore, vidljiv je stalni značajan porast vozila, što govori o značaju ovog projekta za lokal u zajed i u i tra zit i pro ert u prerdstojeće periodu, kao i až ost o og projekta za bolju povezanost sa Evropskom unijom i Zapadnom Evropom. 4 "O razlože je Studija opravdanosti za program modernizacije magistralnih cesta u FBiH", IPSA Institut Sarajevo,

14 3. OPIS PROJEKTA 3.1. Karakteristike postojećeg osta Glavni projekat za rekonstrukciju mosta preko rijeke Sane je pripremljen od strane firme INK CONSTRUCTOR Ltd. Banja Luka Lazi na magistalnoj cesti M5 na ulazu u grad Ključ, a izgrađen je Most je armirano betonski okvir sa tri raspona. Poprečni presjek rasponske konstrukcije je puna ploča promjenljive visine. Most se nalazi u S krivini pod uglom od 70 u odnosu na rijeku Sa u. Uzduž i agi kolovoza je 1.0%. Poprečni nagib kolovoza je različit od 2% sa desne na lijevu do 2% sa lijeve na desnu stranu. Ukupna dužina mosta zajedno sa paralelnim masivnim je 83.85m. Kolovoz na mostu je širine 600cm, sa obostanim pješačkim stazama širine 102cm i 105cm, tako da je ukupna korisna širina postojećeg mosta 807cm. Ukupna širina mosta je 867cm. Pješačke staze su izdignute u odnosu na kolovoz.. I ič i ije i su o olit i eto ski a osto ska ograda je o tira a a vijence mosta. Duž des e oč e stare raspo ske ko struk ije polože a je izolovana vodovodna cijev Fi400mm. Ispod konzola, obostrano, vidljivi su kablovi rasvjete na mostu. Ne vide se z ačaj e defor a ije raspo ske ko struk ije. Slika : Popreč i presjek postojećeg osta Izvor: Glavni projekat, Ink Constructor,

15 3.2. PROJEKAT REKONSTRUKCIJE Ciljevi projekta su: Osigurati potre o prošire je kolo oz ih traka i po oljšati uslo e i sigurnost prometa na mostu u S krivini, Po oljšati pješački pro et preko osta prošire je pješačkih staza a i njihovo izdizanje iznad kolovoza za 20 cm, Po ećati ukup a širi u osta do širi a este ije u skladu sa sta dardi a i zato će iti prošire a, Uskladiti statičku osi ost osta sa teh ički sta dardi a, Ugrad ja zat ore og siste a od od je po rši ske ode sa uređaje za prečišća a je separator ulja I asti prije ispušta ja u re ipije t. Slika 5: Projekat rekonstrukcije Izvor: Glavni projekat, Ink Constructor,

16 4. USLOVI OD POSEBNOG ZNAČAJA 4.1. GEOGRAFSKI USLOVI Teren je uglavnom ravan sa ad orsko isi o iz eđu do etara. Na šire području ad orska isi a se kreće do etara, kao što je az ače o a slici 6. Stratigrafsko petrografsku građu tere a či e č rste i vodonepropusne stijene, a strukturno geo orfološki, ovaj tip reljefa pripada fluvio - denudacionom tipu bez akvifera. Slika : Geografska karta šireg područja sa loka ijo projekta Izvor: JP Ceste FBiH Geološku građu tere a karakteriziraju kvartarne aluvijalne naslage predstavljene šlju ko i a, pijesko i pjesko ito ulje iti horizo ti a. Per otrias je zastuplje u šire području kroz poroz e ap e e i r e e pješčare sa gips - anhidritima. Sedi e ti gor jeg Trijasa su predsta lje i ta o si i i r i pločastim i uslojenim ap e i a, laporo, sedro, škrilj i a i s ijetlo si i i si i prugasti dolo iti a. 16

17 Sedimenti donjeg Trijasa su predstavljeni r e i, lju ičasti i žućkastim kvarc-liskun pješčari a. Slika : Geološka karta šireg područja Projekta Izvor: Prostorni plan Unsko-sanskog kantona KLIMATSKI USLOVI Kli atske karakteristike pred et og područja određe e su te peratur i i plu io etrijski reži o, te su defi ira i os o i para etri, koristeći kli atološko praće je i detalj o a alizo istih. Može se reći da je o o područje pod utje aje u jere o ko ti e tal e kli e, u jere o topla i laž a kli a Cf kli a pre a Köppe kli atskoj klasifika iji što se ože zaključiti iz a alize topli skog i plu io etrijskog reži a. Meteorološka sta i a u Ključu, aj liža loka iji osta, pokazuje sljedeće podatke: prosječ a išegodiš ja te peratura je 10.2 C, ajtopliji jese je Juli, sa prosječ o išegodiš jo te peraturo zraka. C, ajhlad iji jese je Ja uar sa prosječ o išegodiš jo te peraturo. C. 17

18 Ta ela. Prosječ e te perature i količi a padavi a za višegodiš je razdo lje ) Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Prosječ o Temperatura C 0 2,3 5,8 10,2 14,4 17,5 19,4 18,9 15,6 10,9 6,1 1,7 10,2 Količi a padavina (mm) Izvor: Prostorni plan Unsko-sanskog kantona Prosječ a količi a pada i a jere a a istoj eteorološkoj sta i i toko išegodiš jeg razdoblja iznosi 1080 jeseč o. Najkišo itiji jese je juni, kada je prosječ a količi a padavina 116mm. Najmanje padavina ima u januaru i februaru, u prosjeku samo 69 mm. Godiš ji kiš i reži o og područja pripada a tropsko plu io etrijsko reži u i to kontinentalnom. Ta ela. Prosječ a rzi a vjetra i frekve ije za višegodiš je razdo lje ) Pravac C N NE E SE S SW W NW Učestalost (%) Brzina (m/s) 76 2,0 1,0 0 9,9 1,0 6,5 1,0 2,5-1,7 2,0 0 2,5 1,4 1,8 1,9 2,1 Izvor: Prostorni plan Unsko-sanskog kantona Ruža jetro a o isi o geo orfologiji podučja, pla i ski gre e i a i pra u pruža ja rijeka. Do i a t i jetro i dolaze iz pra a jugoistoka i jugozapada, ali se opće ito ože reći da su ugla o zastuplje e tiši e. Slika. Ruža vjetrova sa eteorološke sta i e Ključ 10 N NW 8 6 NE 4 W 2 0 E Frequency (%) Speed (m/s) SW SE S Izvor: Prostorni plan Unsko-sanskog kantona

19 4.3. KVALITET ZRAKA Nije pro ede o pose o praće je k alitete zraka za o u loka iju iti za područje opći e Ključ. Sudeći pre a lokaciji mosta, ože se zaključiti da je aj eće i jedi o zagađe je zraka od prometa. Takođe, za rije e zi skog perioda, zrak se zagađuje od pojedinač ih peći i kotlova, od objekata koji se nalaze u blizini Projekta, jer u blizini gradilišta e postoje drugi eliki zagađi ači zraka kao što su i dustrijski o jekti. Na te elju geografskih karakteristika i či je i e da e a z ačaj ih o ečišći ača, ože se s atrati da je k aliteta zraka do ra. će pro esti az a jere ja za praće je k alitete zraka prije početka iz ođe ja 4.4. VODE I KVALIETET VODA Most, kako je ra ije reče o, pre ošta a rijeku Sanu, koja je aj eća pritoka rijeke U e. Sa a iz ire ispod pla i e Lis a...., iz ori Čajdare, Palolić I Su i, teče sje er o do ušća rijeke Go je i a, a zati skreće a zapad. Nako kilo etara toka Sa a se ulijeva u rijeku Unu u blizini Bosanskog Novog (m.n.v... Na ede o pokazuje da je prosječ i uzduž i pad korita rijeke Sane 2,20%. Osim gore navedenih, z ačaj e pritoke Sane su Ribnik, Kijevska rijeka, Kozica, Sanica aj eća pritoka rijeke Sane), Da ra, Bliha, Zde a, Sasi a, Majda uša, koja se prostire u središ je i istoč o dijelu Sa skog Mosta. Pose o z ačaj a za rijeku Sane je pritoka Bliha, a kojoj se alazi aj eći odopad sliva rijeke Une, visok 72m. Prosječ a te peratura rijeke Sane je, C, dok je prosječ i protok rijeke Sa e u Sanskom mostu i iznosi 44,2 m 3 /s. Rijeka Sana ima s jež o-kiš i riječ i reži. Tere u sli u rijeke Sa e je izgrađe od kreč jaka i dolo it ih stije a, te i a roj e kraške o like. 19

20 Slika 9: Hidrografska karata šireg područja projekta Izvor: JP Ceste FBiH Ta ela. Uspored a prosječ ih jeseč ih podataka za razdo lje : 1. Te peratura C, 2. Količi a padavi a (mm), 3. Vodostaj (cm), 4. Proticaj (m 3 /s) na rijeci Sana Sanski Most I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God ,8 1,2 5,3 10,5 14,8 18,3 19,9 19,2 15,6 10,7 5,8 1,5 10, ,4 185,5 186,2 209,7 182,9 167,4 155,7 141,9 146,7 165,2 164,1 182,3 171, ,1 54,9 71,2 54,6 35,9 29,7 19,3 21,9 36,4 39,2 57,6 44,2 Izvor: Federal i hidro eteoroločki zavod, Sarajevo Vidljivo je da su maximalne vrijednosti u aprilu i decembru, a minimalne u augustu I septembru. Rijeka Vr as je ugrože a ljudski akti osti a kao što su prije oz, poljoprivreda, nesa itar o odlaga je otpada i ispušta je eprečišće ih otpad ih oda iz sta e ih o jekata u blizini. 20

21 Prema Studiji ranjivosti prostora Unsko-sanskog kantona, rijeka Sana spada u II. klasu voda po svojoj kvaliteti. Klasa II obuhvata vode koje se ogu koristiti za piće ako određe og tret a a pročišća a ja, a u prirod o sta ju se koristi za pli a je, sporto e a odi i za rast i raz oj određe ih rsta ri a. rado a će pro esti bazna mjerenja za praće je k aliteta ode prije početka NIVOI BUKE Nije ilo praće ja i oa uke u lizi i Projekta; stoga e a dostup ih os o ih podataka o utje aju uke a okoliš. Opće ito se ože reći da je aj eći iz or uke pro et. U neposrednoj blizini Projekta nalaze se uglavnom objekti za sta e e s rhe kuće i poslo e a je e trgo i e, koji su izlože i uci od pro eta i suklad o Zako u o zaštiti od uke, spadaju u petu zo u, gdje su dopušte e razi e uke dba toko da a i dba oću. Tako ože o reći da u okoli i e a osjetlji ih o jekata ol i a, lječilišta i sl. a koje ože utje ati po eća i o uke TLO I NAMJENA ZEMLJIŠTA Tlo okol og područja je automorfno tlo u vidu kalkokambisola. Osim njih, na šire području ože o aći druga auto orf a tla kao što su regosol i kambisol kao i fluvijalna tla poput fluvisola. 21

22 Slika : Vlas ištvo ze ljišta u okoli i osta Izvor: JP Ceste FBiH Slika : Karta tla šireg područja projekta Izvor: Prostorni plan Unsko-sanskog kantona

23 U blizini objekta ze ljište se pretež o koristi za poljopri red e akti osti i za stambene objekte individualnog karaktera. Individualni stambeni objekti su uglavnom prizemni, jednospratni i dvospratni objekti. Na širem području možemo naći i poljoprivredno zemljište prve kategorije, koja predstavlja visoki kvalitet tla (I. do IV. kategorije kvaliteta tla). Nema javnih objekata u blizini projekta. Slika : Na je a za ljišta u šire području projekta 4.7. FLORA I FAUNA Izvor: Prostorni plan Unsko-sanskog kantona Pre a Strategiji raz oja opći e Ključ, gla i predsta ik flore a području Opći e su različite vrste livadskih trava, ještački uzgaja e trave, razne vrste ljekovitog bilja, ještački kulti isa i usje i i po rće, ještački uzgaja o oće, dr eće, gr lje, iljke koje pružaju koris e o i e i razne vrste jestivih i otrovnih gljiva. U šu a a su zastuplje e sljedeće rste šu skog dr eća: jelka, uk a, s rča, gra, ja or, jase, hrast, or, ariš te lipa, agre i r a i a u a ji količi a a. Prema podacima iz Strategije raz oja Opći e Kjuč, 12 vrsta ribe je identifikovano u rijekama a području opći e Ključ. Ne postoje tač i poda i o flori i fau i za loka iju projekta, ali polazeći od či je i e da je o o eć postojeći ost i da će skoro s e akti osti iti iz ede e u ok iru eć korište og tere a, 23

24 rizik za floru i fau u je i i ala. Međuti, uzi ajući u idi či je i u da će se rado i iz oditi u koritu rijeke, rado a će a gažo ati iologa kako i iz ršio pregled loka ije za os o u koja je potre a za o itori g prije početka rado a ZAŠTIĆENA PODRUČJA Loka ija o og Projekta e alazi se u utar ekog područja pod određe i ido zaštite, prema podacima iz Prostornog plana FBiH i Prostornog Plana Unsko Sanskog Kantona. Takođe e postoje arheološka alazišta u pos atra o prostoru. U lizi i se alazi ekoliko kultur o historijskih spo e ika. Naj liži je stari grad Ključ a udalje osti a k od osta i pravoslavna crk a u Ključu koja se alazi a predlože oj listi zaštiće ih spo e ika i udalje a je oko 1100 m od lokacije. Pored o oga u lizi i se alazi Žup a rk a Ključ koja je a io al i spo e ik i alazi se a listi. spo e ik od a io al og z ačaja koji se alazi u lizi i je i ekropola stećaka Du o ča i, Veleče o, Ključ i ri sko alazište. Slika : Kultur o historijsko asljeđe a šire prostoru projekta Izvor: poseban plan UN Unsko sanski kanton

25 4.9. STANOVNIŠTVO I NASELJA U skladu sa Strategijom razvoja Opći e Ključ, opći a i a popula iju od. sta o ika koji ži e u kuća % uškara a i % že a. Gustoća aselje ostije stanovnika/km 2 što je či i sla o aselje o u od osu a ostatak Federa ije BiH gdje je gustina naseljenosti 89 stanovnika/km 2. GDP je iz osio u št je či i eraz ije o u uspored i sa ostatko Federa ije BiH. U skladu sa eđu arod i popiso., roj sta o ika koji rade u i ostra st u iz osi., od čega je. že a. Opći Ključ i a tri os o e škole i jed u sred ju skolu. Naj liži u i erzitet je u Ba ja Lu i a k i Bihać k. Zdra st e a zaštita je u utar Federal og prosjeka, pacijenata na jednog doktora. Primarna zdra st e a zaštita, kao i apoteka te ekoliko privatnih praksi su prisut e u gradu. Naj liža seku dar a i ter ijal a zaštita alaze se u Sa sko Mostu k udalje i Bihaću k udalje. Pred et i ost se alazi a sa o ulazu u grad i e tar Opći e Ključ iz pra a e titetske gra i e i i a eliki z ačaj za lokalnu zajednicu. Za stanovnike sjevernoistoč o dijelu opći e predsta lja jedi i ulazak u Ključ, za zdra st e u zaštitu, dok za ostale predstavlja jedini prolaz do Sanskog Mosta (sekundarna zdravstvena zaštita.važ ost projekta je i u tra zit oj esti koja spaja Sjevero-zapad sa jugo-istokom zemlje. Slika : Udalje ost osta od aj liže aselje og prostora Izvor: JP Ceste FBiH 25

26 5. OPIS MOGUĆIH UTICAJA ZA VRIJEME PRIPREMNIH RADOVA, IZVOĐENJA, KORIŠTENJA I ODRŽAVANJA 5.1. UTICAJ ZA VRIJEME PRIPREMNIH RADOVA Društ e o-ekonomski uticaj Eksproprijacija i preseljenje: Na ovom projektu nema eksproprijacije ni preseljenja. Most i a jas o defi isa u trasu i pored prošire ja sa, a, nije potrebna dodatno ze ljište koje i se iskoristilo da se uskladi sa postojećo esto jer je postojeća esta eć usklađe a sa ažeći sta dardo i odgo arajuće je širi e. Pri re e i otkup ze ljišta za depo o a je aterijala i aši a se e očekuje jer je ze lja u a šire prostoru oko osta u las išt u I estitora što je prikazana na slici 15. Kako je pla ira o od ija je sao raćaja jed o trako za rije e od ija ja rado a druga traka se ože koristiti u o e s rhe. Slika : Loka ije pla ira e za utovar aterijala i aši e Izvor: JPC Ceste FBiH 26

27 5.2. UTICAJ ZA VRIJME IZVOĐENJA RADOVA Uticaj na kvalitet zraka Izduvni gasovi Maši e koje se koriste za rije e iz ođe ja rado a i zastoji u pro etu će do esti do po eća ja e isije izdo ih gaso a kao što su SO 2, CO 2, CO, NO X and Pb. Ge erira je praši e ajz ačaj iji poluta ti su č rste česti e PM i PM2,5). Mogući iz ori st ara ja praši e uključuju rado e ruše ja, akti osti pripre e gradilišta, ruko a je građe i ski aterijali a kao što su šlju ak, pijesak, asfalt, e e t i sa a gradnja. Uti aj a jači u uke i i ra ije Emisije uke jerojat o će se poja iti toko pripre e gradilišta. Mogući iz ori uke su: aktivnosti na pripremi gradilišta kao što su izrezi a je postojećeg eto a i frezanje asfalta, korište je alata i opre e, o taža građe i skih aterijala a gradilištu; istovaranje građe i skih aterijala kao što su šlju ak, pijesak, asfalt itd. i uopšte rad aši a za gradnju. Uticaj na kvalitetu po rši ske vode Moguća ko ta i a ija vode Mogući iz ori o ečišće ja ode su: rado i ruše ja, rukovanje s opasnim tvarima (npr. eto, asfalt, he ikalije i oje, eodgo arajuće ruko a je otpado, ošteće je tekućeg i krutog aterijala što ože do esti do propušta ja azi a i gori a po eća o za uće je, u os as oća i ulja, oje je ograde osta itd. Negati i uti aj ože do esti do slučaj og ispušta ja otro ih supsta i iz asfalta ili otro ih boja uvodu. Utje aj a iološke i prirod e resurse - Rad teških aši a za rije e izgrad je ogl i do esti do prekri a ja iljaka praši o pr. Blokira je i ošteći a je sto a, zasje či a je, ošteće je po rši e listo a itd, što će ut ati a hra u za ži oti je; - Zagađe je ode i zagađe je ze ljišta sa teški etali a gori o i azi o u slučaju izlije a ja ože uti ati a ri e i odoze e, kao i a ži oti je koje o ita aju a to području - Ako se ze lja i rado i e pro edu pažlji o korito rijeke ože pro je iti tok. Uticaj a zaštiće a područja Posmatrani projekat se ne nalazi u nekom zaštiće o području ili prostoru koji je pred iđe za zaštitu. Uti aj a sta ište ri a i k alitet ode Negativ i uti aj a sta ište ri a ože se poja iti za rije e slijedećih akti osti: rado i a ruše ju, rado i u eposred oj lizi i korita rijeke, ispušta je eto a, asfalta, oja i drugih he ikalija u odotok, odlaga je sit ih česti a u odotok. 27

28 28 Radovi na temeljima mosta mogu prouzrokovati promjene toka rijeke ukoliko se radovi ne budu izvodili adekvatno. Uticaj na vrijednosti krajolika Djelo ič a iz je a krajolika i izual ih aspekata ože se očeki ati orga izira je gradilišta, prisustvom oso lja i stroje a a li u jesta. Ti uči i pri re e i su i za e ari i. Uticaj na sigurnost prometa i tok prometa Zaguše je pro eta - po eća a pro et a optereće ja, što do ode do zaguše ja, jerojat o će se doži jeti a lokal i esta a i a magistralnoj cesti (M-5). To se aročito očekuje toko dosta e građe i skog aterijala a gradilište i sakuplja je otpada s gradilišta. Ovo je takođe aža o pita je toko ljet ih jese i kada a o oj dio i i pro et z at o eći. Uticaj na lokalni i tranzitni promet: Pro et će se po ećati uključujući teške aši e i ka io e jer će jedi o jed a pro et a traka iti u fu k ijii to će prouzrok ati kaš je ja i ogra ičiti pristup. Sta o išt o i uti aj sigur osti Kao rezultat ogra iče ih građe i ski rado a pr. rekonstruk ija i prošire je postojeće este, uti aj rad ika a lokal u zajed i u je i i ala. S i rad i i će it prisut i a gradilištu u toku rad og re e a. Društ e o eo o ski uti aj Privre e a eksproprija iaj i štete a privat i posjedi a Do sada nije ut rđe o da će iti potre o pri re e o otkupiti pri at o ze ljište kako i se for iralo gradilište za aši e i eophod i aterijal. Očekuje se da ze lja u las išt u I estitora ude iskorište a za o u s rhu, a koja je lo ira a a istoč o prilazu ostu što se vidi na slici 15. Terenskim o ilasko je ut rđe o da se ze lja e koristi. Ukoliko se naknadno utvrdi da je potrebno pri re e o koristiti dio pri at e ze lje, o o će iti dogo ore o sa las i i a ze lje i ak ada će iti dogo ore a u skladu sa RPF. Uticaj na kulturno-historijsko aslijeđe: Očekuje se oteža prisup a io al o spo e iku Ključ, a io al o spo e iku pra osla a rk a Ključ i Žup a rk a Ključ i spo e ik od lokal e až osti ekropola stećaka Du o ča i, Veleče o, Ključ i Ri ski osta i. Nova radna mjesta i uticaji na lokalne firme (pozitivan): Očekuje se da će se st oriti o e poslo e prilike za lokal e fir e kao što su prije oz i i, do a ljači i druge usluž e usluge. Očekuje se da će Projekt i ati poziti e uti aje a lokal e oguć osti zapošlja a ja s ot ara je o ih rad ih jesta toko izgrad je esta. O aj se uti aj s atra kratkoroč i i malim. Uti aj a život e uvjete u lokal i zajed i a a Sljedeći uti aji za rije grad je su ogući: - po eća je uke,

29 - odlaga je građe i skog otpada, - kratkoroč i prekidi u opskr i odo i električ o e ergijo, telefo ski i internetskim vezama, skupljanju otpada, redovnom javnom prijevozu, isporuci pošte. - lokal e fir e ogu iti pogođe e uslijed kas ih isporuka dobara i proizvoda. Uticaj je kratkoroča i nizak zbog postojanja alternativnog puta Pregled terena: Da a septe ra. godi e iz rše je tere ski o ilazak ze ljišta ost preko rijeke Sa a eophod og za projekt e akti osti i zaključe o je da se ze ljište ne koristi niti formalno ni neformalno. Slika 16 (a-d): Fotografije napravljene za vrijeme obilaska terena 2 septembra, 2017 a Ze ljište u lizi i sta Ze ljište u lizi i osta Ze ljište u lizi i osta d Ze ljište u lizi i osta Izvor: JP Ceste FBH 29

30 5.3. UTICAJ ZA VRIJEME KORIŠTENJA I ODRŽAVANJA Kako ost eć postoji, e očekuje se o i egati a uti aj a okoliš, iti pogorša ja potojećih egati ih uti aja za rije e korište ja i održa a ja. Društ e o-econoski uticaji Uticaj na promet: U skladu sa Tabelom 1: Očekuje se po eća je pro eta a agistral oj esti M, dio i a Ključ e tar-ključ za ije e pr og perioda korište ja, a do se očekuje po eća je po eta za a % u od osu a PGDS iz.godi e zad ji dostup i poda i. Nadalje, očekuje se po ća je brzine vozila nakon rekonstukcije mosta, koja je sada uzroko a a loši teh ički ele e ti a a ostu POZITIVNI UTICAJI Pro ed a projekta dopri ijet će olji ekološki i društ e o-ekonomskim uslovima, te će i ati poziti e uti aje a k alitetu ži ota lokal e zajed i e. Postoji ekoliko društ e ih i ekoloških oguć osti koje su otkri e e u projektu: - po oljša je osta u s islu ko strukti e sta il osti, što će dopri jeti po eća ju sigurnosti; - s a je je zagađe ja rijeke Sa e i jelokup og okruže ja z og po oljša ja sistema odvodnje (ugradnja separatora) - Po oljša je ko u ika ije pre a e tru Ključa za ozila, pješake i i ikliste; - sigur iji pro et i uslo i za ozače po oljša je građe i skih ele e ata kolovozne konstrukcije, posta lje je zaštit ih ograda i po eća a sigur ost pješaka reko struk ijo pješačkog ploč ika s o je stra e mosta; - a je štete a ozili a, - bolji protok prometa. 30

31 5.5. Mjere po oljša ja Tabela 5: Mjere po oljša ja Uticaj Improvements to be achieved Pro je a troškova (US$) Institucionalna odgovornost Operativni Implementacija Operativni Implementacija Promet Po oljša a sta ja esta i po oljša je sigurnosti prometa, po oljša je konstruktivnih elemenata i opreme mosta Ukjluče o u građe i ske rado e JP Ceste FBiH Bolji protok prometa; Po eća je sigur osti pješaka, gradnjom pješačkih staza s o je strane mosta Socio ekonomsk i nove poslove i poslo e oguć osti za lokalne građe i ske rad ike i firme, Po oljša je lokal e komunikacije prema až i javnim sadržaji a, zdravstvenim usta o aa, škola a i poslu; Ukjluče o u građe i ske rado e JP Ceste FBiH Voda Po oljša je zaštite rijeke Sane sa obnavljanjem sistema odvodnje voda (ugradnjom separatora ulja i maziva) i redovnim održa a je istih Ukjluče o u građe i ske rado e JP Ceste FBiH Po oljša je i obnavljanje hidroizolacije Vizuelna estetika I krajolik Po oljša je izual ih aspekata mosta i okol og područja. Ukjluče o u građe i ske radove JP Ceste FBiH 31

32 6. MJERE UBLAŽAVANJA S rha o og ESMP je ut rđi a je jera u laža a ja po eza ih s uti aji a a okoliš koje su ide tifi ira e za o u projekt u akti ost. Mjere u laža a ja uključe e su u o aj odjeljak i sažete u tabeli 6. O o pogla lje uključuje i opće odred e i jere u laža a ja koje će a gažira i iz ođač za reko struk iju orati pošti ati i/ili o a ljati. Zahtje i koje tre a slijediti, osi odred i ESMP, it će a ede i u izu pla skih doku e ata pla o a koji će izraditi iz ođač prije početka rado a. Raz oj tak ih doku e ata o ogućit će prilagod u mjera ESMP na temelju potencijalnih novih saznanja na licu mjesta, kao rezultat javnih konsultacija ili izradom baznih mjerenja. U sklopu Te derske doku e ta ije TD za iz ođača, JP Ceste FBH će zahtije ati da pod ese pla orga iza ije gradilišta CSOP, koji će az ačiti određe e zahtje e, kako za do rše je rado a tako i za pro ed u jera u laža a ja. CSOP se sastoji od slijedećih ele e ata 5 : (i) (ii) Opis pripremnih i opis organizacije lokacije tokom i nakon izgradnje projekt pristup ih esta, gradiliš ih esta, a ipulati ih i parkir ih jesta, raspored i stala ija, projektira je i orga iza ija pri re e ih građe i skih o jekata, sa a ija tere a po za ršetku rado a. O aj dio CSOP-a ora sadrža ati teh ički opis, proraču i grafičke priloge te BoQ pred jer rado a. Teh ološka she a jesto i rad skladišta i odlagališta aterijala, jesto održa a ja eha iza ije, odlagališta za pose e rste otpada, skladište je opas ih i štet ih t ari. O aj dio CSOP-a mora sadrža ati teh ički opis, proraču i grafičke priloge te BoQ pred jer rado a. (iii) Ela orat sigur osti Ela orat zaštite a radu i Ela orat o zaštiti od požara i eksplozija, koji će, pre a odred i o og ESMP, uključiti Pla upra lja ja u slučaju esreća MPCA ; i (iv) Praktič i pla pro ed e ESMP i, iz eđu ostalog, detalja Pla upravljanja otpadom (WMP). Dodat i zahtje za a, kako je pred iđe o o i ESMP, jest izraditi i pod ijeti detalja Pla upra lja ja pro eto TMP da a prije početka rado a u skladu s Dodatko. Upra lja je sigur ošću pro eta a esta a OUOD -a. TMP također uključuje upra lja je pro eto pre a sezo i, aročito pokuša ajući i i izirati uči ke toko ljet ih jese i u koji a je pro et a o o području izuzet o isok. U okviru projekta, JP Ceste FBH je pripremilo je Okvir politike preseljenja (RPF) koji pojaš ja a pri ipe eksproprija ije/preselje ja ze ljišta i ak ade, orga iza ijskih ara ž a a i postupaka pla ira ja ak izi ije / preselje ja ze ljišta. RPF služi kao odič za pripremu RAP-a koji je potre a ukoliko a projektu postoji potre a za otkup ze ljišta U o o pod projektu e očekuje se eksproprija ija tako da RAP ije potre a. 5 Pravil ik o orga iza iji gradilišta, o vez oj dokumentaciji a gradilištu i sudio i i u građe ju Služ e i glasnik FBiH br. 48/09) 32

33 MJERE UBLAŽAVANJA U FAZI PRIJE POČETKA GRAĐEVINSKIH RADOVA Izvođač JP Ceste FBH će osigurati kroz ugo or e odred e da se građe i ska djelat ost o a lja ez opas osti po zdra lje i sigur ost s ih rad ika i lokal e zajed i e. Stoga će pla irati, koordi irati, adzirati i pratiti poduzete akti osti kako i uči ko ito s a jili rizike koji se pojave tokom rada. ESMP je sasta i dio TD te derske doku e ta ije i Ugo ora za iz ođe je rado a. e a o a eza je je uključiti pro ed u jera zaštite okoliša i so ijal e zaštite u ukup e troško e. će orati dati kratku izja u koja pot rđuje da: - Su u jeti ESMP pro ije je i i uključe i u ije u po ude, - rado a i a k alifi ira u i iskus u oso u u e o ti u koja će iti odgo or a za ispu je je zahtje a zaštite okoliša i društ e e odgo or osti ESMP. - će se pridrža ati ažećih zakona BiH i FBiH, EU standarda i zahtjeva S jetske a ke, uključujući rele a t e operati e politike, o og ESMP, OUOD-a i S jer i a za zaštitu okoliša, zdra lje i sigur ost, gdje je to pri je ji o. Sljedeći ugo or i u jeti pri je juju se a e koji su zaposleni od strane JP Ceste FBH: - će orati pripre iti CSOP spe ifiča za određe u loka iju u skladu sa zahtjevima ovog ESMP. Prije dostavljanja ugovora i potpisivanja, svi dostavljeni CSOP-o i će služ e o pregledati JP Ceste FBH. - će dosta iti služ e a pisa a iz ješća JP Ceste FBH u skladu sa zahtje i a iz PUOD koji je dio ovog dokumenta; - JP Ceste FBH je odgo or o za upoz a a je s ih a rado a, podugo arača i oso lja koje rade a Projektu a sadržaju i odred a a o og ESMP i svim kaznama koje proizlaze iz eusklađe osti s ji a; - je odgo ora za o a ješta a je JP Cesta FBH od ah ako pri itka ilo kak ih žal i ili prituž i, kao i od ah ako ut rđi a ja i pro ed e s ih korekti ih rad ji. će o a ijestiti pod ositelja žal e o eha iz u za rješa a je prituž i. Sve pritužbe će iti registrira e u Ce tral o odjelu za po rat e informacije (CFD) i prijavljene u Centralni registar prituž i. će popu iti o ras e za pod oše je pritužbe navedene u Dodatku 2. ove ESMP na redovnoj os o i, u jeseč i raz a i a, dosta it će jeseč a iz ješća iz ođaču. će jeseč o dosta ljati iz ješaje o upra lja ju i praće ju rad ih u jeta direktnih i indirektnih rad ika a gradilištu i osigurati postoja je siste a za praće je usklađe osti s radnim, zdravstvenim i sigurnosnim standardima. ora:

34 - osigurati da s i rad i i oraju iti u skladu sa s i drža i / federal i zakonima o radu i zdravlju i sigurnosti, kao i svim drugim relevantnim sta dardi a, uključujući s jer i e EHS. S jetske a ke i it će odgo ora ako ih ne zadovolji, - će iti odgo ora za s e akti osti poduzete od jego ih koopera ata, - održa at će redo itu uči ko itu d os jer u ko u ika iju sa svim zaposlenicima, raz je ji ati i for a ije i po agati od ah u rješa a ju epred iđe ih problema. - raz je ji ati i for a ije i zahtije ati s e pla o e podiz ođača koji se a e povezani s njihovim radnim aktivnostima. Predlože e jere u laža a ja jera će biti dodane u tenderskoj dokumentaciji I u ugo or sa e. ESMP je sasta i dio progra a rada i kao taka će iti dosta lje u. Toko faze izgrad je, i će dodijeliti odgo or ost adgleda ja s akod e og usklađi a ja sa ESMP-ovim stariji čla o i a oso lja. i će iti odgo or i za pro ed u s ih jera uključe ih u SS ESMP za sve aktivnosti poduzete u smislu ugovora o izgrad ji uključujući rad podiz ođača. Usklađe ost a s ti jera a o je juje ti za adzor ad iz ođe je koji imenuje JP Ceste FBiH, u skladu s Ured o o uređe ju gradilišta, o avez oj doku e ta iji a gradilištu i sudio i i a u građe ju FBiH MJERE UBLAŽAVANJA U FAZI IZGRADNJE Upravlja je okoliše Toko faze izgrad je, će dodijeliti odgo or ost nadgledanja svakodnevne usklađe osti s ESMP odeći i že jero. će iti odgo ora za pro ed u s ih jera uključe ih u ESMP za sve aktivnosti poduzete u s islu ugo ora o izgrad ji uključujući rad podiz ođača. Usklađe ost iz ođača s opre o ESMP pro je ji at će Nadzor i i že jer i e o a od strane JP Ceste FBiH, u skladu sa Ured o o uređe ju gradilišta, o avez oj doku e ta iji a gradilištu i sudio i i a u građe ju FBiH Služ e i glas ik FBiH, roj /, / i /. Pregled usklađe osti dosta it će JP Cesta a FBH. O eusklađe osti a, incidentima i odstupanjima od ESMP it će o a iješte i JP Ceste FBH ili adzor i i že jer, što je prije oguće, u roku od sata od tre utka asta ka, pri če u će JP Cesta FBiH reagirati a poja u či prije i pri ije iti korekti e jere s roko za jiho o poduzi a je. Sve mjere ublaža a ja a ede e su u Ta eli. Plan upravlja ja okoliš i i so ijal i utjicajima Zdravlje i sigurnost Radovi na sanaciji mosta mogu predstavljati zdra st e e i sigur os e rizike za građe i ske rad ike i posjetitelje gradilišta. Koris i i esta i građe i ski rad i i it će izlože i riziku: iofizikal i faktori rizika za zdra lje pr. uka, praši a, he ikalije, građe i ski aterijal, kruti 34

35 otpad, otpadne vode, prenosne olesti i sl., i ii pro et e esreće uslijed građe i skog pro eta teških aši a tokom izgradnje. Stoga je duža : - osigurati da sa o ispra o o uče i / li e ira i ljudi rade sa teški aši a a, - pro esti odgo arajuće sigur os e standarde za sve radnike i posjetitelje lokacije, koji e i s jeli iti iži od o ih ut rđe ih eđu arod i sta dardi a, uz pridrža a je a io al ih sta darda FBiH, - osigurati os o e sigur os e z ačajke za posjetitelje, kao što su z ako i upozorenja za zaštitu i za ra u pristupa esigur i područji a ili o a ezu s akog posjetitelja da osi ka igu prije ulaska u gradilište, - osigurati rad i i a sigur u i zdra u rad u okoli u, uzi ajući u o zir prisut e rizike u svojoj posebnoj aktivnosti sanacije cesta i spe ifič i rsta a opas osti a rad i područji a, - osigurati lič u zaštit u opre u PPE za rad ike, kao što su sigur os e čiz e, ka ige, aske, ruka i e, zaštit e odjeće, zaštit e aočale, zaštit e aočale s ijelo li a i zaštitu ušiju. Održa a je PPE pra il i čišće je prlja e opre e i za je o ošteće ih sa o o. - sigur os e pro edure uključuju pruža je i for a ija, o uku i zaštit u odjeću rad i i a uključe i u opas e opera ije i pra il o o a lja je jiho og posla. - I e o a je oditelja za zaštitu okoliša, zdra lje i sigur ost kako i se ri uli za zdravlje i sigurnost radnika Sigur os i a gaž a i i tre ao osigurati da se s i ogući rizi i toko rada eli i iraju ili s edu a i i u. Kako i se spriječila oguć ost esreća a eći i oi a, potrebno je planirati i raz iti jere za s a je je štet ih utje aja. Duž ost a je st oriti Pla upra lja ja u slučaju esreće MPCA. MPCA tre a uključiti orga iza ijsku strukturu, odgo or osti, postupke, ko u ika iju, obuku, sredstva i druge mjere potre e za pruža je odgo arajuće reak ije a u slučaju esreća koje i ogle astati toko projekta. Naj až ije sta ke MPCA su sljedeće: - Ide tifi ira je pote ijal ih opas osti i esreće elikih raz jera, - opće pro edure za s e iz a red e situa ije i esreće koje se ogu poja iti tokom Projekta zbog prirodnih nepogoda, nedostataka u opremi uslijed ljudskih pogrešaka, - opis preventivnih mjera protiv nezgoda, - osposobljavanje radnika za njihove uloge i odgovornosti prilikom nezgode, - određi a je odgo or e osobe na licu mjesta, - hitne postupke komunikacije, 35

36 - i for a ije i ko takte až ih lokal ih lasti i hit ih služ i, - Interno i eksterno uzbunjivanje, - pla o e reago a ja za određe e rste opas osti, pri jeri e edi i sku po oć, požar itd. MPCA treba obuhvatiti: - Pla reago a ja u slučaju izlije a ja, - Pripra ost u hit i slučaje i a, - Plan reagovanja u akcidentnim situacijama. Pose e jere za rado e iz ad du okih prepreka alaze se u Zako u o zaštiti rad ika Služ e i glas ik SRBiH / i Pra il iku o zaštiti a radu u građe i arst u Služ e i glas ik SRBiH 42/68). je duža osigurati gradilište u skladu s Pra il iko o zaštiti a radu i osigurati odgo arajuću opre u. U slučaju eispu ja a ja u jeta, iz ođač će iti odgo ora u skladu sa Zako o o zaštiti rada. je također o a eza da: - i tre ao osigurati prije os e toalete a gradilišti a, ako oko ljudi radi cijeli dan mjesec dana. Mjesto prijenosnih objekata mora biti najmanje 6 od od od og siste a i po rši skih oda. O i prije os i toaleti trebaju se čistiti jeda put d e o, a s u ka aliza iju tre a apu pati iz spre ika za prikuplja je jed o d e o i tre a ih do esti do uo ičaje og septičkog spremnika za daljnje postupanje. - - i tre ao osigurati građe i ski rad i i a a s i gradilišti a flašira e ode za piće Prva po oć će: - Osigurati da su o jekti koji pružaju zdra st e u zaštitu i pr u po oć lako dostup i. Priklad o opre lje e sta i e pr e po oći oraju iti lako dostup e a čita o rad o području, - -dokumentirati i prijavljivati nezgode, bolesti i nezgode na radnom mjestu, - spriječiti ezgode, ozljede i olesti koje potječu iz, u s ezi s ili astaju toko rada, što je oguće iše oguće s a jiti ogući uzrok opas osti a ači koji je u skladu s dobrom eđu arod o prakso ; - utvrditi potencijalne opasnosti za radove, posebno one koji bi mogli predstavljati prijet ju po ži otu i pružiti potre e pre e ti e i zaštit e jere; - osigurati da se ozači gradilišta strogo pridrža aju pra ila ož je; - osigurati odgo arajuću ras jetu uz estu. 36

37 Promet i sigurnost prometa na cestama će izraditi CSOP koji uključuje pripre u i orga iza iju gradilišta toko i ako izgrad je, uključujući este a gradilištu, tj. Pla upra lja ja pro eto TMP. Pro et a gradilištu tre a regulisati a isti ači kao i a ja i esta a. je duža : - pripremiti i dostaviti TMP JP Ceste FBH na odobrenje, najkasnije 30 dana nakon početka rado a a ilo kojoj ko po e ti projekta uključe oj u preus jera a je i upravljanje prometom. - U s rhu epreki utog kreta ja pro eta toko reko struk ije ost, uključiti u TMP sljedeće dijelo e: detalj e rteže pro et ih rješe ja prikazo s ih zao ilaz i a, pri re e ih esta, pri re e ih okretišta, eophod ih ograda, sig aliza ije / ras jete, prometnih znakova itd. - -Osigurati signalizaciju na magistralnoj cesti. - -I stalirati i održa ati i for ati u ta lu a s akoj až oj raskrs i i, a esta a koje će se koristiti toko reko struk ije a kojoj će jas o iti az ače i sljedeće poda i a lokalnom jeziku: lokacija: lokacija i naziv mjesta, trajanje gradnje, razdo lje predlože og o ilaznog / alternativnog puta, kartu predlože e o ilaz i e, ime i adresu za kontakt / telefonski broj odgovornog osoblja, i e i ko takt / telefo ski roj iz ođača rado a, Iskrena isprika zbog uzrokovanih neugodnosti. Pre a Zako u o esta a FBH, čla propisuje da za svaku gradnju na javnoj cesti, za rado e a redo o održa a ju ili a ilo koji drugi posao u pro etu, ora se usposta iti odgo arajuća pri re e a oz aka. Od os o, pro et se ora regulirati a ači koji će garantirati sigurnost prometa s minimal i pore ećaji a u pro etu. Odgo arajuća oz aka odredit će se a te elju Pra il ika o pro et i z ako i a Pra il ik o pro et i z ako i a i z ako i a a esta a, ači i a o ilježa a ja i prepreka a a esta a i z ako i a koje i o lašte a oso a ogla dati sudio i i a u pro etu "Služ e i glas ik BiH", Br. / i u skladu sa S jer i a a za projektira je, izgrad ju, održa a je i nad cestama (Sarajevo / Banja Luka 2005). TMP tre a sadrža ati pojedi osti o sljedeće : - Plan gradnje po fazama, - Početak i trajanje, 37

38 - Pregled postojećih u jeta u lizi i gradilišta, - Ut rđi a je pogođe ih područja, - Mjere u laža a ja, - Pla ja og prije oza, a pri jer, raspored, pro je u rasporeda, pore ećaj i slič o, - Pla o e irkula ije, uključujući zo e ulaska i izlaza, trase za uču aterijala, okretaljke, parkirališta, zo e eđuso og po ezi a ja s drugi pro et i esta a itd. - Trase za pješake i ozila, - Ko trola pro eta za s aku očeki a u i ter e iju, uključujući prikaz prepreka, staze, plan prometne signalizcije, znakove upozorenja itd. - -Zahtjevi za specijalna vozila, na primjer, npr. vangabaritna, - -Gradiliš e este pristup, ra pe, uto ar, isto ar, - Priključ e este za opskr u ozila i skladište je aterijala, - Očeki a u i terak ija pješaka i ozila, - Ulogu i odgovor osti oso a a gradilištu u ezi s upra lja je pro eto, - Upute o postup i a ko trole pro eta, uključujući hit e situa ije. TMP i također tre ao sadrža ati odgo arajuću ko u ika iju s sa o išt o koje je pogođe o rado i a o pro etu i pra o re e o i formiranju o promjenama u odvijanju prometa / blokade ceste. TMP tre a redo ito pratiti odgo or ost adzor og i že jera i re idirati kako i se osigurala uči ko ita pri je a i uzeti u o zir s e pro je e a gradilištu. S i rad i i a gradilištu tre ali bi se upoznati s TMP-om. Mjere sigur osti pro eta će iti a s azi za rije e reko struk ije osta, uključujući i prometnu signalizaciju i opremu-slika

39 Slika :She a kao pro jer jera sigur osti pro etatoko izvođe ja Izvor: JP Ceste F BH Kako i se i i izirao uti aj a pro et i sigur ost pro eta a alter ati i pra a će iti dostupa kao što je prikaza o a sli i. Alter ati i pra a eć postoji kao lokal i akada ski put i iće pripre lje za o e potre e. Slika 18: Shema kao primjer mjera sigurnosti prometa za vrijeme gradnje Izvor: JP Ceste F BH 39