Nacrt

BOSNA I HERCEGOVINA HERCEGOVAČKO NERETVANSKI KANTON Ministarstvo finansija DOKUMENT OKVIRNOG BUDŽETA ZA PERIOD 2018.- 2020. GODINA

SADRŽAJ Lista skraćenica... 3 1. UVOD U DOKUMENT OKVIRNOG BUDŽETA ZA PERIOD 2018.-2020. GODINU... 4 Uvod... 4 2. SREDNJOROČNE MAKROEKONOMSKE PRETPOSTAVKE I PROGNOZE... 6 UVOD... 6 2.1. Ekonomski rast 2017.-2020. godina... 6 2.2. Državni nivo... 8 3. STRATEŠKI CILJEVI EKONOMSKE I FISKALNE POLITIKE FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE... 13 4.OSNOVNI POKAZATELJI U PROTEKLOM PERIODU ZA HERCEGOVAČKO-NERETVANSKI KANTON... 15 4.1. Industrijska proizvodnja... 15 4.2. Stanje preduzetničke infrastrukture na području HNK... 16 4.3. Šumarstvo... 16 4.4. Korištenje, zaštita i upravljanje zemljištem... 17 4.5. Turizam... 18 4.6. Saobraćaj... 21 4.7. Tržište radne snage... 21 Zaposlenost... 21 Nezaposlenost... 22 Prosječna neto plaća... 23 Vanjskotrgovinska razmjena... 23 Stanje preduzetništva i obrta u HNK... 24 4.10. Rizici za ostvarenje makroekonomskih ciljeva i prioriteta... 26 5. SREDNJOROČNA FISKALNA STRATEGIJA... 27 Uvod... 27 5.1.PROCJENA PRIHODA ZA PERIOD 2018.-2020.GODINA... 30 5.2. Rizici po projekcije prihoda... 37 6. UPRAVLJANJE POTROŠNJOM JAVNOG SEKTORA... 38 6.1. Plaće u javnom sektoru... 44 6.2. Naknade troškova zaposlenih... 45 6.3. Izdatci za materijal i usluge... 45 6.4. Transferi... 46 6.5. Drugi tekući transferi... 47 6.6. Kapitalni izdaci... 47 6.7. Rashodi po osnovu otplate duga i kamata... 47 7. PREGLED OBAVEZA PO OSNOVU UNUTRAŠNJEG I VANJSKOG DUGA I IZDANIH GARANCIJA U HNK... 52 7.1. Podaci o obavezama na osnovu unutrašnjeg duga... 52 7.2. Podaci o obavezama na osnovu vanjskog duga... 52 7.3. Podaci o obavezama na osnovu izdanih garancija... 53 8.BUDŽETSKI PRIORITETI ZA PERIOD 2018.- 2020.G... 54 8.1. Pregled prioriteta budžetskih korisnika... 54 9. ANALIZA BUDŽETSKIH PRIORITETE... 63 9.1. Osnovni prioriteti i politike (2018.-2020.)... 66 PRILOZI... 67 2

Lista skraćenica Skraćenice Puni naziv 2018.-20. Srednjoročni period od 2018. do 2020. godine EBRD/ IBRD Evropska banka za obnovu i razvoj/ Međunarodna banka za obnovu i razvoj BDP Bruto društveni proizvod BiH Bosna i Hercegovina BHAS Agencija za Statistiku Bosne i Hercegovine CPI Consumer price index (indeks potrošačkih cijena) DOB Dokument okvirnog budžeta FMF Federalno ministarstvo finansija HNK Hercegovačko-neretvanski kanton UINO Uprava za indirektno oporezivanje OMA Odjeljenje za makroekonomsku analizu DEP Directorate of Economic Planning (Direkcija za ekonomsko planiranje) EU Europska unija SB Svjetska banka FBiH (ili Federacija) Federacija Bosne i Hercegovine EPBiH Elektroprivreda Bosne i Hercegovine KM Konvertibilna marka Mil Milion MMF Međunarodni monetarni fond PDV Porez na dodanu vrijednost SSP Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju RS Republika Srpska SOR Srednjoročni okvir rashoda SRS Srednjoročna razvojna strategija USD Američki dolari SDU Strana direktna ulaganja g/g Stopa rasta koja podrazumijeva promjenu u odnosu na isti period prethodne god. DG-ECFIN Opća uprava za ekonomska i monetarna pitanja UNESCO Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu UNWTO Svjetska turistička organizacija KD Klasifikacija djelatnosti EAF-SME Projekt poboljšanja pristupa malih i srednjih poduzeća financijskim sredstvima EK Europska komisija 3

1. UVOD U DOKUMENT OKVIRNOG BUDŽETA ZA PERIOD 2018.- 2020. GODINU Uvod U skladu sa Zakonom o budžetima u FBiH (Sl.novine F BiH, broj: 102/13,9/14, 13/14,8/15,91/15 i 102/15) pripremljen je Dokument okvirnog budžeta Hercegovačkoneretvanskog kantona za period 2018.-2020.godina ( u daljnjem tekstu DOB). Izrada DOB-a za trogodišnji period je postala uobičajena praksa na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini u proteklih nekoliko godina. Ovaj dokument je ključni rezultat izrade i planiranja srednjoročnog budžeta po metodologiji 10 koraka, koja je zasnovana na najboljim međunarodnim iskustvima. Moderni proces srednjoročnog planiranja budžeta je proces koji: 1) ima jasno definisan budžetski kalendar i raspodjelu odgovornosti; 2) ima jasnu fiskalnu strategiju zasnovanu na nivou raspoloživih vladinih resursa; 3) utvrđivanje prioritetne raspodjele ograničenih resursa na najvažnije ekonomske i socijalne prioritetne politike Vlade; 4 )unaprjeđenje predvidivosti budžetskih politika i finansiranje; 5) osigurava efikasnije i djelotvornije korištenje vladinih resursa; 6) unapređuje transparentnost i odgovornost vladinih politika, programa i procesa donošenja odluka i 7) osigurava razmatranje finasijskih učinaka u narednim godinama, pri donošenju odluka u vezi sa politikama. DOB predstavlja ukupan fiskalni okvir budžeta Hercegovačko-neretvanskog kantona za 2018. godinu, te preliminarne projekcije za 2019. i 2020. godinu, također, DOB je akt koji sadrži makroekonomske projekcije i prognoze budžetskih sredstava i izdataka za naredne tri godine na kojem se temelji priprema i izrada budžeta. Višegodišnje planiranje i priprema DOB-a u kantonu Hercegovačko-neretvanskom, započeta je 2006. godine u okviru Ministarstva finansija, uz podršku Odjela za međunarodni razvoj Vlade Velike Britanije (DFID), tehničku pomoć Ministarstvu finansija pružala je konzultantska kuća PKF, uz čiju se pomoć nastojalo ojačati upravljanje javnim finansijama u HNK. Još jedan bitan cilj DOB-a je i da osigura sveobuhvatan i konsolidiran okvir planiranja rashoda na nivou cijelog kantona, objedinjujući podatke o fiskalnom stanju kantona, općina kantona i vanbudžetskih fondova kantona. DOB HNK 2018.-2020. god. pokriva slijedeće oblasti: *srednjoročne makroekonomske pretpostavke i prognoze, *prognoze direktnih i indirektnih prihoda, *ukupan fiskalni okvir i finansiranje, *projekcije tekućih rashoda, *pregled obaveza po temelju unutrašnjeg i vanjskog duga kantona, * budžetski prioriteti za period 2018.-2020.god. i *gornje granice rashoda budžetskih korisnika u naredne tri godine. Srednjoročne makroekonomske prognoze su bazirane na prognozama Direkcije za ekonomsko planiranje BiH (DEP). Srednjoročne projekcije prihoda od direktnih i indirektnih 4

poreza preuzete su od Federalnog ministarstva finansija, a projekcije neporeznih prihoda izradilo je Ministarstava finansija na osnovu izvršenja u prethodnom periodu,očekivanog privrednog razvoja za naredne godine, a na osnovu važećih zakonskih propisa. Srednjoročni budžetski rashodi u DOB-u, pripremljeni od strane kantonalnog Ministarstva finansija, sastoje se od tri osnovne tabele koje sadrže: *Ukupne procjene budžeta po osnovnim ekonomskim kategorijama; *Planove potrošnje i budžetske gornje granice rashoda po sektorima; *Početne budžetske gornje granice rashoda za pojedinačne budžetske korisnike. U DOB-u HNK za period 2018.-2020. godine su navedene gornje granice rashoda za 2018. godinu za svakog budžetskog korisnika budžeta HNK. Ove granice će se tokom jula distribuirati budžetskim korisnicima u sklopu budžetskih instrukcija broj 2. Od budžetskih korisnika se očekuje da pripreme svoje detaljne zahtjeve za budžet 2018. godine u skladu sa ovim granicama. Treba naglasiti da će se ove godine budžetske instrukcije broj 2., poslati u istom formatu kao i prošle godine. Od budžetskih korisnika se očekuje da pripreme svoje zahtjeve po ekonomskoj klasifikaciji, ali i u programskom formatu, odnosno po programima. Za svakog budžetskog korisnika, programski format budžeta treba da prikaže: -strateški cilj institucije; -opis svakog programa i operativne ciljeve; -sredstva alocirana na svaki program i -rezultate koje planiraju ostvariti sa sredstvima dodijeljenim budžetom. Cilj koji se želi postići, jeste izrada programskog budžeta i odgovornosti za postignute rezultate, te unaprijediti transparentnost u potrošnji javnih sredstava, što predstavlja novi korak ka punoj implementaciji programskih budžeta u budućnosti. Ministarstvo finansija predlaže Vladi HNK: -Usvajanje ovog dokumenta, što predstavlja prvu fazu u budžetskom procesu za posmatrani period; -Odobravanje predložene ukupne gornje granice ukupnog budžeta za narednu godinu i okvirne iznose za naredne dvije godine; -Odobravanje pojedinačnih gornjih granica budžetskih korisnika, kako je navedeno u dokumentu. 5

2. SREDNJOROČNE MAKROEKONOMSKE PRETPOSTAVKE I PROGNOZE UVOD U ovom poglavlju dati su osnovni srednjoročni makroekonomski pokazatelji i prognoze na kojima se zasnivaju procjene unutar DOB-a za razdoblje 2018.-2020. godina. Prezentovani pokazatelji o trenutnoj ekonomskoj situaciji i makroekonomskim trendovima i procjenama za razdoblje 2018.-2020. godina u okviru poglavlja 2. predmetnog dokumenta preuzeti su iz dokumenta Outlook- Perspektive 2018.-2020., proljeće 2017. godine Direkcije za ekonomsko planiranje BiH Sektor za ekonomsko istraživanje (DEP). To je analitički dokument koji je napravljen za potrebe rada Vijeća ministara BiH i zasnovan je na zvaničnim podacima statističkih sistema i agencija u Bosni i Hercegovini. 2.1. Ekonomski rast 2017.-2020. godina Prema projekcijama DEP-a, ekonomska aktivnost BiH u 2017. godini bi trebala porasti za 3,3%, nakon čega se projicira nešto viša realna stopa od 3,6% u 2018. godini. Ovo je približno na nivou projekcija iz novembra 2016. godine obzirom da u međuvremenu nije došlo do značajnijih promjena pretpostavki ekonomskog rasta. Očekuje se da bi nosioci ekonomskih kretanja u ovom razdoblju trebali biti realni rast izvoza od preko 5% godišnje, te povećanje privatne potrošnje od 3,2% i investicija od 7,4-9%. S druge strane, očekivani porast domaće potražnje bi trebao rezultirati realnim povećanjem uvoza sa stopama nešto nižim u odnosu na izvoz. Ovo bi obzirom na dvostruko veći uvoz od izvoza trebalo dovesti do realnog povećanja vanjskotrgovinskog deficita od 3,9% u 2017., te 4,6% u 2018. godini. Pogoršanje trgovinskog bilansa je ujedno i osnovni uzrok projiciranog pogoršanja deficita na tekućem računu sa 4,4% BDP-a u 2016., na 5% u 2017., te 5,5% BDP-a 2018. godine. Ovo je rezultat porasta investicija na nivou od 18,2% BDP-a u 2017., te 19% BDP-a u 2018. godini uz približno nepromijenjen nivo bruto nacionalne štednje. Osnovna pretpostavka projiciranog rasta u BiH se tiče ekonomskih kretanja u okruženju i to prije svega u smislu promjena izvozne potražnje, te inostranog finansiranja finalne potrošnje i investicija. Unutrašnje pretpostavke podrazumijevaju uobičajan nivo političke stabilnosti, uz postupno poboljšanje poslovnog okruženja. Osnovni scenarij podrazumijeva aranžman sa MMF-om koji bi pored direktnog utjecaja na budžete trebao otvoriti vrata drugih međunarodnih finansijskih institucija u cilju finansiranja povećanja javnih radova. S druge strane, uspješna realizacija tog aranžmana u velikoj mjeri ograničava projicirani rast javne potrošnje i javnih rashoda uopće. Rast je također projiciran uz pretpostavku odsustva elementarnih nepogoda u smislu poplava ili suša koje bi mogle značajno utjecati na poljoprivrednu proizvodnju, te proizvodnju električne energije. Konačno, projekcija podrazumijeva povećanje svjetskih cijena hrane i energenata koje bi pored porasta cijena bh izvoza i uvoza trebalo zaustaviti deflaciju iz prethodnog perioda. 6

Prema posljednjim (zimskim) projekcijama DG ECFIN-a (Opća uprava za privredne i finansijske poslove Evropske komisije), očekuje se ekonomski rast EU od 1,8% u toku 2017.- 18. godine, što je neznatno sporije u odnosu na stopu iz 2016. godine. Pri tome se kod važnih trgovinskih partnera iz neposrednog okruženja očekuje ubrzanje rasta. Tako se u Srbiji očekuje povećanje stope realnog rasta sa 2,8% u 2016. na 3% 2017., te 3,3% u 2018. godini. U Sloveniji bi ekonomski rast trebao ojačati sa 2,5% u 2016. na 3% u toku 2017.- 18. U isto vrijeme, u Hrvatskoj bi stopa trebala porasti sa 2,8% u 2016. na 3,2% u 2017. godini nakon čega se ponovno projicira usporavanje u 2018. na stopu od 2,5%. S druge strane, u Njemačkoj, kao jednoj od najvažnijih zemalja okruženja, se očekuje blago usporavanje rasta u toku 2017.-18. godine. Spomenuti porast izvozne potražnje uz blago poboljšanje poslovnog okruženja (prije svega u 2018. godini), bi u narednom razdoblju trebali rezultirati realnim rastom izvoza od 5,3% u 2017., te 5,6% u 2018. godini. Ovo bi prije svega značilo rast proizvodnje prije svega u industriji, ali i drugim granama vezanim za izvoz što bi u razdoblju 2017.-18. moglo dovesti do godišnjeg povećanja broja zaposlenih od približno 2%, te povećanja realnih plaća od maksimalno 1%. Očekuje se da bi ovo, uz tekuće neto prilive novca iz inostranstva od približno 12% BDP-a godišnje, moglo dovesti do realnog rasta privatne potrošnje od 3,2% tokom 2017.-18. godine. S druge strane, javna potrošnja bi zbog aranžmana sa MMF-om i ograničenog rasta prihoda trebala biti ograničena na skroman realni rast od 0,5-0,8%. Nasuprot tome, postojanje spomenutog aranžmana bi moglo potaknuti ne samo javne, nego i privatne investicije. Time bi primarno bili omogućeni novi zajmovi ostalih međunarodnih institucija u cilju finansiranja javnih radova, prije svega u razvoj cestovne infrastrukture. Pored toga, postojanjem aranžmana sa MMF-om se ujedno šalje pozitivan signal privatnim investitorima da zemlja čini pozitivne korake u kontekstu odgovorne ekonomske politike. Ipak, ovo bi teško moglo biti dovoljno za značajnije poboljšanje direktnih stranih ulaganja za koja se projicira skroman nivo od svega 1,6-1,9% BDP-a. Uzimajući u obzir spomenute faktore, očekuje se realni rast bruto investicija od 7,4% u 2017., te 9,2% u 2018. godini. Iako na prvi pogled tako ne izgleda, ovdje se radi o dosta skromnim stopama obzirom da se nominalan nivo investicija iz 2008. godine prema postojećim projekcijama dostiže tek u 2019. godini. S druge strane, posmatrano u % BDP-a, projicirane investicije od skoro 21% u 2020. godini su daleko ispod razine od 26% BDP-a iz 2008. godine. U svakom slučaju, očekivano povećanje investicija bi trebalo biti posljedica rasta privatnih ulaganja u stalna sredstva od 7,9% i 6,9% u razdoblju 2017.-18., te značajnog rasta javnih radova potaknutih stranim finansiranjem od 23% i 33%. Visok projicirani porast javnih investicija je, pored dodatnih izvora finansiranja, također rezultat snažnog baznog efekta na nisku osnovicu, obzirom na njihov nagli pad od preko 50% u 2015. godini. Projekcije za razdoblje 2019.-2020. godine su zasnovane na pretpostavkama dodatnog jačanja eksternog okruženja uz blago poboljšanje poslovne klime za investiranje. Pretpostavlja se sve veća dostupnost povoljnih međunarodnih izvora finansiranja za razvoj infrastrukture. S tim u vezi bi očekivano daljnje jačanje investicija do nivoa od 21% BDP-a u 2020. godini, trebalo biti glavni izvor postupnog jačanja ekonomskog rasta na realne stope od 3,8% i 4,1% u 2019. i 2020. godini. Ovo bi bez obzira na očekivano postupno povećanje bruto nacionalne štednje trebalo rezultirati daljnjim pogoršanjem deficita tekućeg računa do nivoa od 6,2% BDP-a u 7

2020. godini. Očekuje se da bi struktura projiciranog rasta ostala uglavnom nepromijenjena u odnosu na prethodni period gdje se i dalje očekuje dominacija domaće potražnje uz skoro neutralan (blago negativan) doprinos vanjskog sektora. 2.2. Državni nivo 2.2.1. Industrijska proizvodnja Prema podacima Agencije za statistiku BiH (u daljnjem tekstu BHAS) u Bosni i Hercegovini je u 2016. godini u odnosu na prethodnu godinu registrovan rast fizičkog obima industrijske proizvodnje od 4,3%, a koji je bio praćen i povećanjem broja zaposlenih. Sektorski posomatrano može se konstatovati da su svi sektori pozitivno doprinosili rastu, pri čemu je nosilac rasta u prvom polugodištu bila prerađivačka industrija, dok je u toku drugog polugodišta, kada je došlo do blagog slabljenja iste, energetski sektor nadomjestio nastale gubitke. Već početkom 2017. godine vidljiv je nastavak trenda rasta industrijske proizvodnje u BiH. Naime, prema podacima BHAS-a u razdoblju januar-april 2017. godine ostvareno je povećanje industrijske proizvodnje od 2,8% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Posmatrano po sektorima, povećanja proizvodnje su iznosila: rudarstvo 4,5%, prerađivačka industrija 2,2% i sektor za proizvodnju električne energije 2,2%. S druge strane, posljednje raspoložive projekcije DG ECFIN-a iz februara 2017. godine u svim zemljama EU nagovještavaju nastavak trenda ekonomskog rasta, što će sigurno imati implikacije i na proizvodne procese u BiH. Ovo se posebno odnosi na industrijsku proizvodnju u BiH, a ponajviše na prerađivačku industriju i njene izvozno orjentisane grane koje skoro u potpunosti zavise od kretanja inostrane potražnje. Tako se u navedenom razdoblju očekuje pozitivan trend rasta proizvodnje u bh. prerađivačkoj industriji koji bi trebao biti popraćen postupnim povećanjem broja zaposlenih. Pored prerađivačke industrije, u toku 2017. godine očekuje se i značajniji doprinos energetskog sektora koji čini 1/3 ukupne industrijske proizvodnje u BiH. Naime, pokretanje proizvodnje u okviru novih termoenergetskih postrojenja značajno će popraviti energetski bilans i ukupnu industrijsku proizvodnju u BiH. Pod pretpostavkom nastavka pozitivnog trenda u eksternom okruženju uz dodatni doprinos internih zbivanja tokom 2017. godine u BiH se može očekivati nešto viši rast industrijske proizvodnje u odnosu na prethodnu godinu. U periodu 2018.-2020. godine u zemljama Eurozone se očekuje oporavak privatne potrošnje, porast investicija, te povećanje ukupnog izvoza i uvoza, što će rezultirati intenziviranjem vanjskotrgovinske razmjene zemalja EU. Pored nastavaka ovih pozitivnih eksternih dinamika očekuje se i sve utjecajniji značaj internih dinamika kroz strukruralne reforme koje bi trebale biti u funkciji jačanja ukupne industrijske proizvodnje u BiH. Ova pozitivna zbivanja u neposrednom okruženju uz pravovremenu i dosljednu implementaciju strukturalnih reformi trebale bi rezultirati povećanjem iskorištenosti industrijskih kapaciteta u BiH koje se ogleda kroz povećani obim proizvodnje, veći nivo investicija kako kroz strana tako i domaća ulaganja, što bi u konačnici trebalo rezultirati osjetnijim povećanjem zaposlenosti u BiH. Također se očekuje da energetski sektor, koji je u prethodnom razdoblju bio jedan od nosilaca industrijske 8

proizvodnje, nastavi pozitivan trend rasta proizvodnje i dodatno osnaži industrijsku proizvodnju u BiH u navedenom periodu. Prema projekcijama DEP-a ovo bi trebalo rezultirati godišnjim povećanjem bh. industrijske proizvodnje od preko 5% u odnosu na prethodnu godinu. 2.2.2. Tržište rada Pozitivna dešavanja u realnom sektoru u 2016. godini, odnosno povećanje obima industrijske proizvodnje i trgovine imali su utjecaja na tržište rada u BiH. Tokom 2016. godine u djelatnostima prerađivačke industrije i trgovine na veliko i malo zaposleno je najviše lica u BiH. Stopa registrovane nezaposlenosti, iako i dalje izrazito visoka (41,7%), smanjena je u odnosu na prethodnu godinu i rezultat je smanjenje broja nezaposlenih lica (-3,8% g/g) uz povećanja broja zaposlenih lica (2,2% g/g). U analizi osnovnih indikatora na tržištu rada tokom 2016. godine primjećuje se da je primat bilo povećanje broja zaposlenih lica, dok se prosječna neto plaća nominalno nije mnogo povećala u odnosu na prethodnu godinu (0,9% g/g). Ipak, zahvaljujući smanjenju ukupnog nivoa cijena u BiH, odnosno deflaciji, realni rast prosječne neto plaće bio je nešto brži. Stopa registrovane nezaposlenosti u BiH u 2017. godini mogla bi se smanjiti u odnosu na nivo prije krize. Međutim, hronično visoka stopa nezaposlenosti nije samo rezultat minule krize nego i dugoročne, strukturne nezaposlenosti koja uveliko određuje dinamiku smanjenja stope nezaposlenosti. S obzirom na to da se struktura potražnje za radnom snagom posljednjih godina mijenja, to podrazumijeva da se radna snaga u BiH u narednim godinama mora prilagođavati potrebama tržišta rada. Prvi pokazatelji na tržištu rada u 2017. godini ukazuju na nastavak smanjenja broja nezaposlenih lica (-5% g/g u januaru). U razdoblju 2017.-2020. godine rast broja zaposlenih lica odnosno kreiranje radnih mjesta zavisit će od nivoa investicija, ali i obima trgovine i industrijske proizvodnje. Bitno je napomenuti da najveći broj zaposlenih lica radi u području djelatnosti prerađivačke industrije i trgovine na veliko i malo (oko 38%), što ukazuje koliki značaj za tržište rada imaju zbivanja u navedenim djelatnostima. Prema predviđanjima DEP-a, u razdoblju 2017.-2020. godine očekuje se rast investicija, trgovine i obima industrijske proizvodnje, što bi se pozitivno odrazilo na povećanje broja zaposlenih lica (2,2% 2017. godine, i oko 2,3% 2018.-2020. godine). Prosječne neto plaće bi mogle zadržati umjeren rast u posmatranom periodu (1,9% 2017. godine, 2,2%-2,4%% 2018.-2020. godine). Generalno, bolji poslovni ambijent u BiH, ali i šire, stvorio bi uslove za kreiranje radnih mjesta i postupni porast broja zaposlenih lica. 2.2.3. Cijene U Bosni i Hercegovini je četvrtu godinu zaredom registrovano smanjenje ukupnog nivoa cijena (deflacija -1,1% g/g). Međutim, ohrabrujući podatak govori da je intenzitet deflacije, u 2016. godini posmatrano po kvartalima slabio od prvog do trećeg kvartala godine. Rast cijena u odjeljku alkoholnih pića i duhana od 7,4% samo je djelomično usporio intenzitet deflacije. Navedeni rast bio je posljedica usklađivanja akciza sa EU zakonodavstvom. Kao i prethodnu godinu, među glavnim odjeljcima CPI indeksa (indeks potrošačkih cijena), najveći utjecaj na 9

deflaciju su imale niže cijene prijevoza, hrane i bezalkoholnih pića, te odjeće i obuće. Cijena sirove nafte na svjetskom tržištu u 2016. godini je u prosjeku smanjena oko 16% g/g, što je najviše doprinijelo razvoju deflacije. Nakon što je u 2016. godini u prva tri kvartala zabilježeno smanjenje cijena sirove nafte (poređenje g/g), u posljednjem kvartalu cijena nafte na svjetskom tržištu energenata je povećana. U februaru 2017. godine cijena sirove nafte (brent) veća je za 67% g/g (55 $/barelu) zbog izrazito niske cijene u istom mjesecu prethodne godine. Time se u EU u 2017. godini predviđa nešto brži rast inflacije u odnosu na prethodnu godinu (1,8%). Prema predviđanjima Evropske centralne banke kretanje cijena nafte u periodu 2018.- 2020. godine u skladu je sa pretpostavljenim umjerenim oporavkom potražnje za naftom, koji bi mogao biti posljedica intenziviranja svjetske ekonomske aktivnosti. Pored cijena ovog energenta, EU inflaciju determiniraju i cijene hrane na svjetskom tržištu koje bi prema ocjeni Evropske komisije mogle biti niže do 1% u poređenju sa 2016. godinom. Zbog slabljenja nepovoljnog utjecaja pada cijena sirove nafte na svjetskom tržištu, u BiH u 2017. godini može se očekivati rast ukupnog nivoa cijena. Uzimajući u obzir bazni efekat iz 2016. godine i pretpostavku da neće doći do značajnijih oscilacija cijena hrane, kao najveće komponente CPI indeksa, u BiH se u 2017. godini može očekivati inflacija od 0,9%. Nakon 2017. godine koja bi bila prekretnica u kretanju cijena, očekuje se da će stopa inflacije u BiH kretati od 1,2% u 2018. godini do 1,5% i 1,4% u 2019. i 2020. godini. 2.2.4. Bankarski sektor Ukupan iznos kredita u januaru 2017. godine je iznosio 17,18 mlrd KM sa stopom rasta od 2,4% g/g. Primjetan je rast kredita stanovništvu i nefinansijskim preduzećima, koji čine 93% ukupnih kredita. Krediti stanovništvu su učestvovali sa 46,9% uz stopu rasta 4,0% g/g., dok su krediti nefinansijskim preduzećima učestvovali sa 46,8% uz ostvarenu stopu rasta 3,2% g/g. Umjerene stope privrednog rasta i stope rasta zaposlenosti uz ove stope rasta kredita predstavljaju realnu pretpostavku da će se i u narednom periodu nastaviti kreditna ekspanzija. Procjena je da će ukupni krediti u periodu 2017.-2020. godine dostići iznos od preko 18 mlrd. KM uz stopu rasta od 4,5% g/g u 2020. godini. U pogoršanoj situaciji uslijed poremećaja na tržištu, smanjenje stope privrednog rasta i nezaposlenosti došlo bi i do manje stope rasta (oko 2% g/g). Ukupni depoziti evidentirani u januaru 2017. godine su iznosili 17,91 mlrd KM uz stopu rasta od 8,9% g/g. Od ovoga iznosa 14,8 mlrd KM se odnosilo na depozite stanovništvu i nefinansijskim preduzećima (83% ukupnih depozita). Depoziti stanovništva su iznosili 10,7 mlrd KM uz stopu rasta 8,1% g/g dok se na depozite nefinansijskih preduzeća odnosilo oko 4,1 mlrd KM uz stopu rasta od 10,4% g/g. Rast depozita uz umjerene stope privrednog rasta, povoljnijih uslova na tržištu rada, stabilnijeg rada bankarskog sektora (praćen konstantnim poboljšanjem naplativosti kredita), predstavljaju realnu pretpostavku za nastavak rasta ukupne količine i stope rasta depozita u razdoblju 2017.-2020. godine po predviđenoj stopi od 8% g/g. Uz pogoršanje uslova na tržištu rada, slabije gospodarske aktivnosti i nestabilnosti i općih uvjeta rada u bankarskom sektoru, došlo bi do slabije stope rasta od 6% g/g i i smanjenja ukupnih depozita. 10

2.2.5. Pretpostavke vanjskotrgovinske robne razmjene za razdoblje 2017.- 2020. godine U prethodnoj 2016. godini povećanje industrijske proizvodnje i jačanje kako izvozne tako i domaće potražnje je rezultiralo intenziviranjem vanjskotrgovinske robne razmjene sa svijetom. Tako je došlo do povećanja obima vanjskotrgovinske razmjene od 1,7%, izvoza za 4,7% i u manjoj mjeri uvoza za 2,2%, dok je vanjskotrgovinski robni deficit smanjen za 2,1% u odnosu na prethodnu godinu. Bitna karakteristika kretanja vanjskotrgovinske robne razmjene u 2016. godini bio je i pad svjetskih cijena (ponajviše energenata, hrane i metala). Pored ovoga potrebno je istaknuti da je ovo povećanje izvoza roba ostvareno ponajviše zahvaljujući povećanju izvoza u okviru hemijskih, metalnih, prehrambenih proizvoda, dok je doprinos tradicionalnih grana kao što su bazni metali i energenti bio znatno skromniji. U tekućoj 2017. godini prvi pokazatelji kretanja bh. vanjskotrgovinske robne razmjene sa svijetom ukazuju na dodatno intenziviranje trenda rasta iste. Tako je u razdoblju januar-april 2017. godine došlo do povećanja ukupne vanjskotrgovinske robne razmjene za 12,7%, izvoza i uvoza za 16,5% odnosno 10,5%, dok je deficit blago povećan za 1,8% a ukupna pokrivenost uvoza izvozom je poboljšana. Potpomognuti izvoznom potražnjom, povećanjem proizvodnje u prerađivačkoj industriji, te aktivnom vanjskotrgovinskom politikom u 2017. godini u BiH se očekuje nastavak trenda rasta izvoza roba sa očekivanom stopom rasta od oko 5,4%. S druge strane, uz ovaj rast izvoza očekivano povećanje ekonomske aktivnosti i domaće potražnje trebalo bi rezultirati i realnim povećanjem uvoza roba od 4,9%, što će rezultirati blagim povećanjem vanjskotrgovinskog deficita. U razdoblju 2018.-2020.godine veći nivo ekonomskog rasta u BiH od preko 3%, uz veći nivo ulaganja (inostranih i domaćih), povećanje zaposlenosti i proizvodnje trebala bi rezultirati intenziviranjem i većom diverzifikacijom vanjskotrgovinske robne razmjene sa svijetom. Tokom ovog razdoblja očekuje se da bi trend rasta izvoza trebao biti nešto viši u odnosu na uvoz. Nosilac bh. izvoza u ovom periodu trebala bi biti prerađivačka industrija u okviru koje bi uz tradicionalne izvozne grane dodatni doprinos trebale biti i ostale djelatnosti koje mogu realizovati svoj izvozni potencijal. Osim toga, reformski procesi i unaprijeđenje poslovnog okruženja, te veća diverzifikacija izvoznih tržišta trebali bi u značajnoj mjeri osnažiti bh. izvoz. Imajući u vidu i značaj sektora za proizvodnju električne energije u strukturi bh. izvoza očekuje se kontinuirani pozitivan doprinos i sa strane ovog sektora. U periodu 2018. 2020. godine mogu se očekivati godišnje realne stope rasta izvoza roba od 5,9%, 5,7% i 4,7% u 2020. godini. S druge strane, očekuje se da bi se stopa rasta uvoza roba kretala od 4,9% u 2018., 5,4% u 2019., i 4,4% u 2020. godini. Ovako kretanje uvoza i izvoza će dovesti do blagog povećanja vanjskotrgovinskog deficita. Međutim, ipak se tokom posmatranog razdoblja 2018.-2020. godina uslijed nešto bržeg rasta izvoza i povećanja njegovog udjela u BDP-u u odnosu na uvoz može očekivati stabilizacija vanjskotrgovinskog bilansa i nešto bolja pokrivenost uvoza izvozom na duži rok. 11

2.2.6. Strana direktna ulaganja (SDU), perspektive 2017.-2020. godine Globalni pad stranih direktnih ulaganja u 2016. godini prema UNCTAD-ovim (Konferencija Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju) preliminarnim podacima iznosi oko 1.525 mlrd. USD ostvarujući pad od 13% g/g. Ovaj pad nije podjednako rapoređen ni regionalno ni prema razvijenosti pojedinih grupa zemalja. Prema podacima Centralne banke BiH za 2016. godinu strana direktna ulaganja su iznosila 460,6 mil. KM (smanjenje od 10,8% g/g) nastavljajući trend pada ulaganja iz prethodne godine. Treba napomenuti i činjenicu da se 31,8% od toga iznosa odnosi na reinvestirane zarade iz već postojećih projekata. Do pada je došlo dijelom zbog trenutne situacije u svijetu ali i slabe konkurentske pozicije BiH u regiji (prema indeksu konkurentnosti World Bank BiH je u regiji nisko rangirana). Došlo je i do zastoja u izgradnji najavljenih novih velikih objekata iz oblasti energetike i infrastrukture. Donešena je i odluka da se dio objekata koji su u planu ( TE Tuzla Blok 7), gradi na drugi način tj. putem kredita koji je osiguran od strane kineskih banaka uz učešće u izgradnji kineskih kompanija. Ohrabruje činjenica da je došlo do povećanja ulaganja u oblasti usluga i turizma, najavljena su ulaganja u obnovljive izvore energije i uspješno je završena privatizacija dijela Bosnalijek d.d. Sarajevo i Fabrika duhana Sarajevo d.d. koja je dobila stranog vlasnika. Strana direktna ulaganja bi u 2017. godini mogla iznositi oko 1,6% BDP. Uz nastavak privatizacije učešća državnog kapitala u firmama iz prethodne godine, u kojoj je su najinteresantniji Sarajevo osiguranje d.d. Sarajevo, Energoinvest d.d. Sarajevo i Aluminij d.d. Mostar, najavljena je i izgradnja više projekata iz oblasti elektroenergetike kao što su izgradnja vjetroelektrana VE "Gradina", VE Kupres 1 i VE Trusina sa ulaganjem iz UK ( Kermas i Eol Prvi ) kao i nastavak izgradnje rezidencijalnih naselja u okolini Sarajeva Green Valley City i Compact Invest u naselju Otes, koji bi također trebali doprinijeti povećanju SIU. Strana direktna ulaganja u 2018. godini bi se mogla kretati oko 1,9% BDP. Ako bi došlo do promjene cijena na tržištu i povoljnijih uslova moguć je početak realizacije više projekata iz oblasti elektroenergetike koji su ranije odgođeni kao što su TE Ugljevik 3 te HE Ulog i HE Mrsovo. Učešće stranih direktnih ulaganja u 2019. godini bi se povećala do 2,1% od BDP dok bi u 2020. godini iznosila 2,3% od BDP. Uz nastavak ulaganja u elektroenergetske projekte značajnija strana sredstva bi mogla donijeti i ulaganja u autoceste na principu privatnog javnog partnerstva uz početak izgradnje autoceste (u dužini 80 km Banja Luka- Prijedor-Novi Grad), sa kineskom kompanijom China Shadong Int. Economic & technical cooperation Group Ltd. Potrebno je napomenuti da u izradu projekcije nije uzeta u obzir moguća privatizacija dijela BH Telekoma d.d. Sarajevo i HT Telekom d.d. Mostar za koje još uvijek nije donešena odluka. Opasnosti od daljnjeg smanjenja ulaganja se najviše ogledaju u vidu odustajanja od izgradnje velikih elektroenergetskih objekata kao i odsustvo stranih ulagača u procesu privatizacije državnog kapitala. Jedan od značajnijih utjecaja na smanjenje bi svakako imao očekivani pad privrednog rasta NR Kine, koji bi se odrazio kroz smanjeno učešće u kreditiranju infrastrukturnih i energetskih objekata. 12

3. STRATEŠKI CILJEVI EKONOMSKE I FISKALNE POLITIKE FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Vlada FBiH je usvojila Strategiju razvoja FBIH za period od 2010. do 2020. godine koja je kompatibilna sa strategijama na nivou države BiH gdje je utvrđeno šest strateških ciljeva za FBiH unutar kojih se razvijaju prioritetni strateški ciljevi i mjere za njihovo ispunjenje. Strateški ciljevi za Federaciju BiH uključuju: 1) Makroekonomski okvir 2) Konkurentnost i output (proizvodnja, dohodak) 3) Javni sektor i javna uprava 4) Zaposlenost 5) Održivi rast i razvoj 6) Socijalna uključenost U nastavku slijede pojedinačni prioritetni strateško-razvojni ciljevi: 1. Održivost javne potrošnje i eliminacija budžetskih deficita 2. Povećanje efikasnosti prikupljanja i trošenja sredstava 3. Jačanje razvojne komponente budžeta 4. Harmoniziranje procesa budžetiranja 5. Usklađivanje fiskalne statistike s međunarodnim standardima 6. Jačanje kapaciteta poreznih uprava (u skladu sa standardima EU) 7. Eliminirati dvostruko oporezivanje u transakcijama sa članicama EU 8. Reforma boračko-socijalnog sektora 9. Reforma penzijskog i invalidskog osiguranja, zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja i zapošljavanja 10. Revizija sistema finansiranja obrazovanja 13

Indikator Makroekonomski pokazatelji za period 2015-2020. godina Zvanični Projekcije podaci 2015 2016 2017 2018 2019 2020 Nominalni BDP u mil KM 29.462 30.389 31.709 33.245 34.962 36.925 Nominalni rast u % 4,5 3,1 4,3 4,8 5,2 5,6 BDP deflator (prethodna godina = 100) 100,8 100,2 101 101,2 101,4 101,5 Realni BDP u mil KM (prethodna godina = 100) 29.229 30.334 31.391 32.844 34.494 36.379 Realni rast u % 3,7 3 3,3 3,6 3,8 4,1 Inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena u % -1-1,1 0,9 1,2 1,5 1,4 Potrošnja u mil KM 29.619 30.231 31.385 32.631 33.981 35.382 Realni rast u % 1,5 2,4 2,7 2,7 2,7 2,7 Vladina potrošnja u mil KM 6.160 6.283 6.409 6.537 6.668 6.801 Realni rast u % 0,8 1,2 0,5 0,8 0,5 0,5 Privatna potrošnja u mil KM 23.459 23.947 24.975 26.094 27.313 28.580 Realni rast u % 1,7 2,7 3,2 3,2 3,3 3,2 Investicije (bruto) u stalna sredstva u mil KM 5.024 5.087 5.580 6.149 6.786 7.441 Realni rast u % -3,5 0,7 9,4 9,9 10 9,3 Vladine investicije u mil KM 535 508 635 857 1.097 1.382 Realni rast u % -53,5-5,8 23,2 33,4 26,1 24,1 Privatne investicije u mil KM 4.489 4.579 4.945 5.292 5.688 6.058 Realni rast u % 10,6 1,5 7,9 6,9 7,4 6,4 Uvoz u mil KM 15.281 15.327 16.301 17.415 18.678 19.875 Nominalni rast u % -1,5 0,3 6,4 6,8 7,3 6,4 Realni rast u % 0,9 2,3 4,8 5,3 5,2 4,2 Izvoz u mil KM 9.863 10.139 10.863 11.716 12.694 13.691 Nominalni rast u % 5,8 2,8 7,1 7,9 8,3 7,9 Realni rast u % 6,3 4,7 5,3 5,6 5,5 4,4 Nacionalna bruto štednja u % BDP-a 12,5 13,2 13,2 13,5 13,9 14,7 Bilans tekućeg računa u mil KM -1.589-1.333-1.571-1.832-2.108-2.300 Rast u % -22-16,1 17,8 16,6 15,1 9,1 Bilans tekućeg računa u % BDP-a -5,4-4,4-5 -5,5-6 -6,2 IZVOR: Direkcija za ekonomsko planiranje (DEP), mart 2017. godine 14

4.OSNOVNI POKAZATELJI U PROTEKLOM PERIODU ZA HERCEGOVAČKO-NERETVANSKI KANTON Na osnovu statističkih podataka objavljenih u Mjesečnom statističkom pregledu Federacije Bosne i Hercegovine po kantonima, koje donosi Federalni zavod za statistiku, te ostalih izvora, u razdoblju od I XII 2016. godine, na području HNK ostvareni su sljedeći rezultati: 4.1. Industrijska proizvodnja Komparativni podaci indeksa industrijske proizvodnje Hercegovačko-neretvanskog kantona sa Federacijom BiH, prikazani su u donjoj tabeli: Tabela: Komparativni podaci indeksa industrijske proizvodnje HNK sa F BiH 2007 2006 2008 2007 2009 2008 2010 2009 2011 2010 2012 2011 2013 2012 2014 2013 2015 2014 2016 2015 FBiH 108,6 107,9 88,4 104,2 102,5 95,6 107,4 100,1 102,2 102,6 HNK 85,6 112,8 102,6 118,9 73,0 86,7 115,7 82,5 101,3 96,5 U Federaciji BiH, na području industrijske prozvodnje, u 2016. godini zabilježen je rast od 2,6% u odnosu na 2015. godinu, dok je u Hercegovačko-neretvanskom kantonu industrijska proizvodnja u periodu I-XII 2016. godine u odnosu na isti period 2015. godine ostvarila pad od 3,5%. U okviru glavnih industrijskih grupacija na području Hercegovačko-neretvanskog kantona, u 2016. godini u odnosu na godinu prije, pad je primjetan kod proizvodnje energije (manja za 7,9%), kao i kod proizvodnje netrajnih prozvoda za široku potrošnju (manja za 2,1%), dok je kod proizvodnje kapitalnih proizvoda zabilježen rast od 18,8%, a kod trajnih proizvoda za široku potrošnju rast od čak 20,1%. U oblasti energetike, važno je istaknuti "Projekat izgradnje vjetroparka Podveležje". Projekat izgradnje vjetroparka Podveležje predstavlja najveću poslijeratnu investiciju u HNK-u. Naime, predstavnici Grada Mostara, Hercegovačko-neretvanskog kantona i Elektroprivrede BiH potpisali su 8. maja 2016. godine sporazum o početku izgradnje vjetroparka Podveležje na mikrolokacijama Mali Grad i Sveta Gora. Radi se o investiciji vrijednoj oko 160 miliona maraka, a Elektroprivreda BiH ta je sredstva osigurala iz kredita njemačke razvojne KfW Banke. Prvi kilovati električne energije iz mostarske vjetroelektrane trebali bi poteći do kraja 2018. godine. Također, u toku je izgradnja Vjetroelektrane Pločno, za čiju izgradnju Vlada HNK dala je koncesiju na zemljište firmi Energy 3, partnerskoj firmi Nordic Power Partnersa u projektu izgradnje VE Pločno. BiH je još uvijek na samom početku kada je riječ o obnovljivim izvorima energije, stoga je opredjeljenje Vlade HNK dati puni doprinos povećanju udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj proizvodnji energije u BiH, te dostizanju postavljenog cilja od najmanje 40% ovih izvora u ukupnoj proizvodnji energije u BiH do 2020. godine. Dugoročno gledano cilj je koristiti komparativne prednosti u sektoru obnovljivih izvora energije, a kroz uvođenje okolišno prihvatljivih tehnologija i promovisanjem energetske efikasnosti osigurati održiv razvitak. 15

4.2. Stanje preduzetničke infrastrukture na području HNK Hercegovačko-neretvanski kanton uz geostratešku poziciju, prometnu povezanost i činjenicu da je središte srednjoškolskog i visokoškolskog obrazovanja, potrebno je za poticanje novih preduzetničkih poduhvata i privlačenje investicija dalje izgrađivati i uvezivati postojeću preduzetničku infrastrukturu kako bi se unaprijedilo poslovno okruženje. U Gradu Mostaru i svim općinama HNK uspostavljene su slobodne zone (Poslovna zona "Rimeko" Mostar, Slobodna zona Hercegovina, Poljoprivredno-industrijska zona Gajevi ; Poslovna zona Šljunkara Jablanica; Poslovna zona Unis lokalitet Igman, Šipad i Dreacelj Konjic; Poslovna zona Grad Prozor ; Poslovna zona "Tromeđa-Međugorje" Međugorje, Poslovna zona Hodovo Stolac; Poslovna zona Zavala Ravno; Poslovne zone Klepci, Naklo, Zgoni i Tasovčići Čapljina. Na području HNK prisutno je više od 14 poslovnih zona sa površinom od 960.250 m 2 bez preduzeća lociranih u njima. Preduzetnički inkubator Spark jedini je u HNK i smješten je u Mostaru površine 420 m 2 bez poslovnih subjekata koji trenutno obavlja poslovne aktivnosti u okviru inkubatora. Tehnološki park Intera nalazi se u Mostaru na 2.088,75m 2, i u njemu trenutno posluje 15 kompanija. Uz unaprjeđenje i povezivanje preduzetničke infrastrukture kako bi se iskoristili postojeći kapaciteti potrebno je razvijati društvene usluge kako bi se barijere koje priječe preduzetništvo uklonile i na taj način unaprijedila konkurentnost. Prema podacima iz Izvještaja o problemima privrednika HNK 1 vidljivo je kako je potrebno olakšati put i skratiti vrijeme registracije privrednih društava, unaprijediti pristup finansijskim sredstvima, unaprijediti kvalitetu pravnog okvira i povezanost obrazovanja sa zahtjevima tržišta rada. U skladu sa navedenim Ministarstvo finansija će pokrenuti proceduru za značajno smanjenje iznosa sudskih taksi koje se plaćaju u procesu osnivanja novih preduzeća na području HNK. 4.3. Šumarstvo Šumsko zemljište i resursi šuma u HNK zauzimaju površinu od 217.856 ha. Oblast šumarstva postaje fokus problema u upravljanju. Glavna slabost na području ovog prirodnog resursa odnosi se na neodgovarajuće upravljanje i izostanak zakonske regulative. Nedosljedna primjena Zakona o šumama iz 2002. godine i njegovo stavljanje van snage, te kasnije donošenje Uredbe o šumama, ima za posljedicu neefikasnu organizaciju šumarstva. Ovakav odnos prema šumskim resursima unazadio je šumarstvo. Iako je upravljanje šumama djelatnost od posebnog društvenog interesa trenutno ne postoji Zakon u F BiH koji reguliše ovu oblast. Stoga je usvajanje Zakona o šumama na federalnojm nivou posebno potrebno kako bi se omogućio razvoj ovog značajnog privrednog sektora, ali je to također zakonska obaveza kako bi se implementovala odluka Ustavnog suda FBiH donesena 2009. godine. Zbog toga su šumama nanesene i još uvijek se nanose ogromne štete. Nekontrolisano, neplansko i nezakonito iskorištavanje šuma izaziva teške posljedice. Prekoračena količina sječe i to 1 HNK, Vijeće za konkurentnosti i razvoj, Izvještaj o problemima privrednika HNK, Mostar, 2013. 16

uglavnom u kategoriji visokih šuma koje imaju bolju otvorenost te veću i kvalitetniju drvnu zalihu, negativno utiče na uravnoteženo upravljanje šumskim resursima. Navedeni nedostatak vezan uz upravljanje šumskim resursima ograničava ponovno pošumljavanje, te predstavlja prijetnju za očuvanje biološke raznolikosti šuma. Takvo je stanje zasigurno nanijelo štetu većem broju zaštićenih stabala i šumskim staništima, u vidu nekontrolisane izgradnje građevina, odlaganje smeća i dr. Da bi se spriječila ilegalna sječa šuma, bilo bi neophodno uspostaviti zakonsku legislativu i brzu i efikasnu implementaciju donesenih propisa. Što se tiče namjenskih prihoda od korištenja šuma u budžetu HNK, oni se smanjuju iz godine u godinu, zbog, kako je već navedeno, neusvajanja zakonske regulative za ovu oblast. Tabela : Iznos namjenskih prihoda u budžetu HNK od korištenja šuma Naknade 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. od korištenja šuma (KM) 1.182.726,00 1.010.426,00 103.300,00 114.739,00 39.793,54 32.915,46 Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, na području Hercegovačko-neretvanskog kantona u periodu I-XII 2016. godine proizvedeno je ukupno 81 hiljada m³ šumskih sortimenata, što je u poređenju sa istim periodom 2015. godine manje za 7.000 m3. Ukupna prodaja šumskih sortimenata u periodu I -XII 2016. godine u odnosu na isti period 2015. je manja za 6.000 m³ i iznosila je 80.000 m³. Stanje na zalihama, koje je evidentirano krajem mjeseca decembra 2016. godine na području Hercegovačko-neretvanskog kantona, iznosila je 6 hiljada m³ šumskih sortimenata. Ukupna proizvodnja šumskih sortimenata u Federaciji BiH u periodu I -XII 2016. godine je iznosila 2.068.000 m³ i u odnosu na isti period 2015. godine veća je za 91.000 m³ ili 4%. U postotcima, 4% ukupne proizvodnje šumskih sortimenata u Federaciji BiH odnosi se na proizvodnju u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, a u ukupnoj prodaji Federacije BiH, Hercegovačko-neretvanski kanton učestvuje sa 4,2%. 4.4. Korištenje, zaštita i upravljanje zemljištem Prema podacima Federalnog zavoda za programiranje razvoja, zbog prirodnih odlika, ali i neadekvatnog korištenja i upravljanja zemljištem HNK je suočena s fizičkim gubicima poljoprivrednog zemljišta s oko 9.268 ha (2,10% od ukupne površine), te uništavanjem strukture zemljišta i smanjenjem mogućnosti korištenja zemljišta za razvojne potrebe privrede ili za unaprjeđenje kvaliteta života stanovništva. Najveće degradacije terena i okoline su nastale eksploatacijom kamena, deponijima smeća, ali i gradnjom hidroakumulacija. 17

Tabela : Indeksi gubitka obradivoga poljoprivrednog zemljišta Godine 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. Ukupno obradivo zemljište-hnk 27.187 22.020 17.919 17.919 17.919 18.570 Indeks (2010.=100) 1,00 0,81 0,66 0,66 0,66 0,68 Izvor: Federalni zavod za programiranje razvoja (publikacije 2009. - 2015.) Prema podacima prikupljenim iz publikacija Federalnog zavoda za programiranje razvoja vidljivo je da se stepen gubitka zemljišta kreće u rasponu od 19% (2011.) do 34% (2014.). U navedenom razdoblju izgubljeno je 9.268 ha što čini smanjenje od 34,09% (2014.) ili nešto manje 31,70% u 2015. godini. U zadnje dvije godine rekultiviraju se šumska zemljišta za proizvodnju smilja (Helycrhrisum italicum ssp. italicum). Najveće smanjenje obradivoga poljoprivrednog zemljišta zabilježeno je 2014./2015. u gradu Mostaru gubitak od 948 ha, dalje u općini Prozor/Rama 225 ha, Čitluku 94 ha i Jablanici 74 ha, a povećanja su zabilježena u općini Ravno od 1.392 ha melioracije i komasacija, Čitluku (120 ha smilje), Neum (440 ha smilje, masline i dr.) i Stolac (39 ha- smilje). Ukupno povećanje obradivih površina iznosi 651 ha u zadnje dvije godine. Što se tiče prenamjene poljoprivrednog u građevinsko zemljište potrebno je prikupljena sredstva vratiti ponovo u poljoprivredu. Institucionalno upravljanje poljoprivrednim zemljištem smješteno je u Upravi za poljoprivredno zemljište pri Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva HNK. Međutim, potrebno je osnažiti Upravu putem uspostave Informacijskog sistema. Dva sistema (katastar i gruntovnicu) treba prevesti u jedinstveni registar, što je posao koji će vjerojatno imati dugoročniji karakter. 2 Zajedno sa praćenjem pedoloških sadržaja u njemu, iz tog registra bi trebao nastati - Jedinstveni Zemljišni Informacijski Sistem na nivou BiH (ZIS) koji bi obuhvatio sve informacije o poljoprivednom zemljištu (vlasništvo, površine, status, bonitetna klasa, lokacija i drugo). 4.5. Turizam U 2016.godini, prema priopštenju UNWTO 3, predviđa se da će svjetski turizam nastaviti rasti, međutim nešto nižim stopama nego u proteklim godinama, te je za Europu prognozirana stopa rasta turističkog prometa (mjerena dolascima) u rasponu od 3,5 do 4,5 %. Optimistične prognoze dijelom su umanjene nakon što su na turističkom sajmu ITB u Berlinu (mart 2016.) predstavljeni rezultati istraživanja tržišta koji govore o tome kako 15 % ispitanika u 2016. turističkoj sezoni neće putovati, dok će njih 25% putovati, ali će pokušati potražiti sigurnije destinacije. U takvim okolnostima početak godine, kao i cijelo prvo tromjesečje, obilježile su intenzivne promotivne aktivnosti na bitnim tradicionalnim tržištima na kojima se nalazi veća koncentracija turističke potražnje. Zajedničke aktivnosti promocije turističke ponude HNK provela je Turistička zajednica HNK prezentacijom turističke ponude 2 Korak prema ovomu već je učinjen sa donošenjem Zakona o zemljišnim knjigama Federacije Bosne i Hercegovine (SN FBiH, br. 58/2002). 3 World Tourisam Organisation UN 18

na specijalizovanim sajmovima, kako domaćim tako i inostranim (sajam GASTRO Split, BIT u Milanu, FREE u Münchenu, HOLIDAY WORLD u Pragu, ITB u Berlinu, FERIEN-MESSE u Beču), ali i putem službene web stranice Turističke zajednice HNK, štampanih medija i elektronskih medija. Među brojnim turističkim atrakcijama na području HNK, kao posebno vrijedni izdvajaju se: (1) Međugorje kao jedno od najpoznatijih svjetskih marijanskih svetišta koje je u trideset pet godina posjetilo više od 40 miliona hodočasnika iz cijelog svijeta; (2) područje Starog mosta i stare gradske jezgre grada Mostara koji se nalaze na UNESCOovoj listi zaštićene kulturne baštine i predstavljaju drugi po posjećenosti pojedinačni turistički resurs na području HNK; (3) jadranska obala i more na području općine Neum; (4) prirodne, historijske i urbane cjeline Blidinje, Počitelj, Stolac i Blagaj koje se nalaze na Tentativnoj listi UNESCO-ove svjetske baštine; (5) nekropole stećaka Radimlja i Boljuni (Stolac), Biskup (Konjic), Dugo Polje (Jablanica) nedavno uvrštene na UNESCO-ovu listu svjetske baštine; (6) spomenik prirode špilja Vjetrenica s arhitektonskom cjelinom sela Zavala; (7) zaštićena prirodna područja parkova prirode Hutovo Blato i Blidinje; (8) rijeka Neretva i njezine pritoke (Radobolja, Trebižat, Bregava itd.), (9) općina Konjic sa svojim znamenitostima Eko selo Boračko jezero, stari dio grada i obnovljena Kamena ćuprija te Titov bunker ARK D0, (10) u općini Jablanica izdvaja se spomen kompleks "Bitka na Neretvi" sa muzejom i četiri nekropole stećaka, a od prirodnih resursa izdvajaju se Jablaničko i Grabovičko jezero. Aktivnostima Ministarstva trgovine, turizma i zaštite okoliša, a na osnovu Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, gotovo da je iskorijenjen neregistrovani turistički smještaj u kategorijama ugostiteljskih objekata koji se označavaju sa dvije i tri zvjezdice te je u sistem uvedeno 369 ugostiteljskih objekta odnosno 8.780 smještajnih jedinica sa 15.359 postelja (podaci iz Registra izdanih rješenja o odobrenju za rad ugostiteljskih objekata za smještaj za koje su utvrđeni minimalni uvjeti i kategorija). Ako se tome dodaju kapaciteti u objektima vrste "Hoteli sa četiri i pet zvjezdica", čiju kategorizaciju provodi te vodi registar Federalno ministarstvo okoliša i turizma kao i objekti tipa "Sobe za iznajmljivanje u domaćinstvu i seoskom domaćinstvu" koji su u nadležnosti općinskih tijela uprave dolazi se do brojke od nešto više od 20 hiljada postelja u smještajnim objektima različitog tipa i kategorije. Od ukupnog broja registrovanih postelja, najveći broj nalazi se na području općina Čitluk (oko 70%) i Neum (oko 18%) te grada Mostara (9%) dok se na području šest preostalih jedinica lokalne samouprave nalazi samo 3% raspoloživih postelja u kategoriziranim smještajnim objektima. Za potrebe informacije o broju turističkih dolazaka i noćenja koriste se isključivo službeni podaci Federalnog zavoda za statistiku, na žalost statistički podaci predstavljaju tek 20-30% od ukupno ostvarenog broja dolazaka i noćenja turista na području HNK. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku u periodu od I XII 2016. godine HNK je posjetilo ukupno 233.637 turista, što je za 15,6 % više u odnosu na usporedni period 2015. godine. Broj ostvarenih noćenja u HNK u periodu I XII 2016. godine iznosio je 492.418, što 19

je 6,8 % više u odnosu na isti period 2015. godine. Stranih turista u odnosu na 2015. godinu je bilo više za 14%. Na nivou Federacije, u periodu I XII 2016. godine, zabilježeno je ukupno 811.055 dolazaka i 1.613.567 ostvarenih noćenja. Broj dolazaka je u odnosu na usporedni period 2015. veći za 12,2 %, a broj noćenja za 8,9%. Strani turisti su činili 75,5 % ukupnog broja posjeta i 78,6 % ukupnog broja ostvarenih noćenja. U posmatranim godinama primjetan je stalni trend rasta broja turista u HNK-u, što vidimo i u tabeli ispod: Tabela : Trend rasta broja turista u HNK u periodu 2010.-2016. godina Godina 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. Dolasci turista 94.728 103.651 111.676 123.715 135.538 201.969 233.637 Najvažnijih deset inostranih emitivnih turističkih tržišta, prema broju dolazaka i noćenja u prva tri kvartala 2016. godine, bila su tržišta Južne Koreje (17.596 dolazaka, 20.250 noćenja), Poljske (16.385 dolazaka, 41.497 noćenja), Italije (15.604 dolaska, 48.278 noćenja), Hrvatske (10.928 dolazaka, 19.466 noćenja), Turske (6.730 dolazaka, 7.773 noćenja), Slovenije (5.127 dolazaka, 18.729 noćenja), Francuske (4.526 dolazaka, 17.639 noćenja); Njemačke (3.991 dolazak, 9.907 noćenja), Narodne Republike Kine (3.753 dolaska, 4.023 noćenja), SAD (2.182 dolaska, 3.822 noćenja). Najveća prosječna dužina boravka zabilježena je kod gostiju iz Francuske (3,9 dana), Slovenije (3,7 dana), Italije (3,1 dan) te Poljske i Njemačke (2,5 dana). Kada je riječ o finansijskim pokazateljima jedini egzaktan podatak u ovom trenutku je podatak o naplaćenim prihodima po osnovu boravišne takse. Od 1. januara do 30. septembra 2016. taj vanbudžetski prihod, koji je direktni prihod Turističke zajednice HNK, iznosio je 455.877,83 KM što je još uvijek skromno. Ipak valja napomenuti kako taj prihod ima stalnu tendenciju porasta. Najveći dio prihoda od boravišne takse, više od 50%, naplaćen je na području Turističkog ureda Čitluk (255.413,45 KM), slijede Turistički ured Neum-Ravno (89.410,80 KM), Turistički ured Mostar (63.141,13 KM), Turistički ureda Konjic-Jablanica (17.046,26 KM) i Turistički ured Čapljina-Stolac (16.357,99 KM) dok s područja Turističkog ureda Prozor-Rama nije bilo uplaćenih boravišnih taksi. Po svemu navedenom zaključujemo da prostora za napredak svakako ima. Mogućnosti za to jesu u: koordiniranom djelovanju i umrežavanju turizma s prometom, poljoprivredom, industrijskom proizvodnjom, kulturom, podizanju kvalitete usluga kako u turizmu tako i u pratećim djelatnostima centar kompetencije u turizmu i ugostiteljstvu; produženju sezone odnosno razvijanju cjelogodišnjeg turizma stvaranjem destinacijskih i multidestinacijskih proizvoda i povezivanjem destinacija u HNK s destinacijama u okruženju, čime se osigurava duže zadržavanje gostiju, te daljim razvojem marketinga i marketinškog komuniciranja u turizmu. Osnovni cilj u predstojećem periodu je smanjenje disproporcije između stvarnog broja korisnika usluga iz oblasti turizma i broja registrovanih turista koji su posjetili HNK. 20

4.6. Saobraćaj Prema "Okvirnoj strategiji saobraćaja Bosne i Hercegovine za razdoblje 2016.-2030. godine", postojeće ceste u FBiH imaju sljedeće značajke: ukupna dužina autoceste u upotrebi je 92 km, ukupna dužina cestove mreže sa dvije trake je 4.684 km: - magistralna mreža sa dvije trake je duga 2.137 km i - regionalna mreža sa dvije trake je duga 2.547 km. Planirane investicije su: autoceste: 100 km brzih cesta će se nadograditi u autocestu (s procijenjim ukupnim troškom od oko 472 miliona eura). Glavni problem za razvitak autocesta je postojeći model finansiranja; magistralne ceste: glavne planirane intervencije se sastoje od "Programa modernizacije" koji će se razvijati u kratkom i srednjem roku: a) kratkoročne investicije (2016. 2022.) s procijenjenim ukupnim troškovima od oko 165,72 miliona eura, b) srednjoročne investicije s procijenjenim ukupnim troškom od oko 126,45 miliona eura. Važno je naglasiti da je Vlada FBiH, kada je u pitanju lista prioriteta gradnje autocesta i brzih cesta, pripremila 11 projekata, čija je ukupna vrijednost 7,2 milijarde KM (3,6 milijardi eura). U našem kantonu uskoro će početi radovi na autocesti na Koridoru 5C Tarčin - Ovčari (Konjic) čija je ukupna vrijednost 365 miliona eura i Ovčari (Konjic) Mostar sjeverna sekcija, što će koštati 536 miliona eura. Među prioritetima je i gradnja autoceste Mostar sjever - Mostar jug sekcija, što će koštati 316 miliona eura i Mostar jug - Buna sekcija vrijednosti 168 miliona eura. Od velike važnosti je i završetak magistralne ceste Stolac-Neum, čime će se Neum povezati sa ostatkom HNK bez prelaženja državne granice sa R Hrvatskom U sferi zračnog prevoza u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, važno je naglasiti da Međunarodna zračna luka Mostar djeluje unutar svih međunarodnih standarda. Putnici sve više počinju gravitirati mostarskoj zračnoj luci, pa je tako prošle i pretprošle godine zabilježen rekordan poslijeratni broj putnika od oko 80.000 i tako dostignuta brojka od prije rata. Sve je više putnika koji zračnim putem dolaze u Mostar, a dalje kopnenim nastavljaju put prema jadranskoj obali. Mostarska zračna luka ključ je razvoja turizma u Hercegovini. Potpuna afirmacije Zračne luke Mostar će dovesti i do poboljšanja ekonomske, privredne i turističke konkurentnosti cjelokupne hercegovačke regije. U tom cilju je i Vlada FBiH u 2016. godini preko kapitalnih transfera osigurala 1.570.000,00 KM Zračnoj luci Mostar. 4.7. Tržište radne snage Zaposlenost U narednoj tabeli prikazan je ukupan broj zaposlenih u HNK u 2015. i 2016. godini po općinama i njihov uporedni prikaz. 21

Tabela : Ukupan broj zaposlenih po općinama u HNK u 2015. i 2016. godini Broj zaposlenih Općina Broj stanovnika 2015 2016 16/15 Čapljina 22.483 3.341 3.325 99,5 Čitluk 15.857 5.971 6.113 102,2 Jablanica 11.493 1.847 1.873 101,4 Konjic 27.141 4.714 4.948 104,9 Neum 4.335 1.051 1.074 102,1 Prozor-Rama 15.498 1.166 1.184 101,5 Ravno 1.419 75 81 108 Mostar 112.347 29.489 28.354 96,15 Stolac 12.898 1.006 1.116 109,3 HNK 223.471 48.660 48.068 98,7 F BiH 2.334.348 450.121 457.974 117,4 Na području Hercegovačko-neretvanskog kantona u 2016. godini zabilježeno je 48.068 zaposlenih lica, što je u poređenju sa 2015. godinom manje za 592 lica, odnosno 1,3%. Broj zaposlenih u HNK u ukupnom broju zaposlenih u FBiH učestvuje sa 10,5 %. Gledajući po općinama, najveći broj zaposlenih osoba je u Gradu Mostaru (58%), Čitluk (12,7%), Konjic (10,2%), Čapljina (6,9%), Jablanica (3,8 %), Prozor-Rama (2,4 %), Neum (2,2 %), Stolac (2,3%), te Ravno (0,16 %). Posmatrajući broj zaposlenih u odnosu na aktivno stanovništvo može se uočiti da je najveći stepen zaposlenosti u općinama: Čitluk (75,9 %), Neum (73,8%), Ravno (74,3 %), Mostar (63,1 %), Konjic (53,6 %), Čapljina (49,9 %), Jablanica (43,3 %), Prozor-Rama (37,1 %) i sa najmanjom stopom zaposlenosti je Stolac (33,4 %). Nezaposlenost U donjoj tabeli je prikazan ukupan broj nezaposlenih u HNK u 2015. i 2016. godini po općinama i njihov uporedni prikaz. Tabela : Ukupan broj nezaposlenih po općinama u HNK u 2015. i 2016. godini Općina Broj stanovnika Broj nezaposlenih 2015 2016 16/15 Čapljina 22.483 3.487 3.339 97,4 Čitluk 15.857 2.682 2.574 95,9 Jablanica 11.493 2.367 2.286 96,5 Konjic 27.141 4.088 4.058 99,2 Neum 4.335 429 385 89,7 Prozor-Rama 15.498 1.981 1.952 98,5 Ravno 1.419 37 37 100,0 Mostar 112.347 17.232 16.597 96,3 Stolac 12.898 2.150 2.083 96,8 UKUPNO HNK: 223.471 34.453 33.311 96,7 F BiH: 2.334.348 389.865 372.297 95,4 Na području Hercegovačko-neretvanskog kantona u 2016. godini registrovano je 33.311 nezaposlenih lica, što je u poređenju sa 2015. godinom manje za 1.142 lica, odnosno 3,4%. Gledano po općinama, najveći broj nezaposlenih lica u odnosu na ukupan broj nezaposlenih u 22

HNK, nalazi se u Gradu Mostaru (49,0%), zatim u općini Konjic (13%), slijedi Čapljina (10%), Čitluk (8%), Jablanica (7%), Stolac (6%), Prozor-Rama (6%) i Neum (1%). Prosječna neto plaća U narednoj tabeli prikazan je komparativni pregled vrijednosti prosječne neto plaće za 2014., 2015. i 2016. godinu po općinama u HNK. Tabela : Prosječna neto plaća u 2016. godini, po općinama HNK Indeks Prosječna neto plaća (KM) Općina prosječne neto plaće 2014 2015 2016 2015/2014 2016/2015 Čapljina 818 805 809 98,4 104,9 Čitluk 605 580 582 95,8 103,4 Jablanica 943 957 942 101,5 98,4 Konjic 720 755 766 104,5 114,5 Neum 772 776 784 100,5 101,3 Prozor-Rama 862 845 880 98,0 104,1 Ravno 1.097 1.126 1.161 102,6 103,1 Mostar 929 976 1.402 105,0 106,7 Stolac 804 775 769 96,4 99,2 F BiH: 833 830 839 99,6 101,8 Prosječna neto-plaća u Hercegovačko-neretvanskom kantonu u 2016. godini je iznosila 928 KM i viša je 4,2% u odnosu na prosjek iz 2015. godine, kada je prosječna plaća iznosila 890 KM. Najviša prosječna neto plaća u mjesecu decembru je bila u Općini Ravno i iznosila je 1.161 KM, dok je najniža u Općini Čitluk i iznosila je 582 KM. Prosječna neto-plaća u 2016. godini, u Federaciji BiH, iznosila je 839 KM, dok je bruto plaća iznosila 1.283 KM Vanjskotrgovinska razmjena Komparativni podaci vanjskotrgovinske razmjene HNK za posljednjih sedam godina prikazani su u sljedećoj tabeli. Tabela : Vanjskotrgovinska razmjena u HNK u periodu 2010.-2016. godine Ukupna Saldo robne Izvoz Uvoz vanjskotrgovinska Godina razmjene (tis. KM) (tis. KM) razmjena (tis. KM) (tis. KM) Pokrivenost uvoza izvozom (%) 2010. 650.528 919.658 1.570.186-269.130 70,70 2011. 751.500 1.102.774 1.854.274-351.273 68.15 2012. 718.418 1.199.094 1.917.512-480.676 59,91 2013. 664.122 1.109.244 1.773.366-445.122 59,87 2014. 552.268 996.709 1.548.977-444.441 55,40 2015. 587.176 1.068.146 1.655.322-480.970 54,97 2016. 651.641 1.098.128 1.749.769-446.487 59,34 23

Ukupan izvoz Hercegovačko-neretvanskog kantona u 2016. godini iznosio je 651.641.000,00 KM i za 10,9% je veći od izvoza iz 2015. godine. Ukupan uvoz je veći za 5,7% i iznosio je 1.749.769.000,00 KM. Ukupna vanjskotrgovinska razmjena Hercegovačkoneretvanskog kantona u 2016.godini ostvarena je u iznosu od 1.749.769.000,00 KM, što je za oko 5,7% više nego u 2015.godini i što predstavlja oko 10,1% ukupne vanjsko-trgovinske razmjene Federacije BiH. Vodeći partneri u vanjskotrgovinskoj razmjeni Hercegovačko-neretvanskog kantona i dalje su Hrvatska (16,3%), Njemačka (12,5%) i Italija (10,1%). Najveći postotak u vanjskotrgovinskoj razmjeni ostvaruje se u prerađivačkoj industriji (91,3%). Posmatrano po sektorima i odsjecima najviše se izveze obojenog metala. Obojeni metal čini čak 38,6% ukupnog izvoza naše kantona, ali se nažalost izvoz smanjuje iz godine u godinu. Ostvareni deficit u HNK-u, u 2016. godini, iznosio je oko 446 miliona KM, a pokrivenost uvoza izvozom iznosi 59,34%. Stanje preduzetništva i obrta u HNK U ovom poglavlju predstavljena je struktura poslovnih subjekata (pravna i fizička lica) u HNK, razvrstana po djelatnostima i općinama za 2015. godinu, sa osvrtom na 2013. i 2014. godinu. Broj registrovanih pravnih lica u HNK u 2015. godini iznosio je 6.456, što je u odnosu na 2014. godinu, više za 146 subjekta ili 2,3%, dok je broj fizičkih lica (obrta) uvećan za 101 subjekata ili 1,4%. Također je došlo do povećanja broja registrovanih jedinica u sastavu pravnih lica za 90 ili 3,0% u odnosu na 2014. godinu. Evidentno je da se u 2015. godini, kao i u 2014. godini, najveći broj pravnih lica nalazi u djelatnostima trgovine na veliko i malo (1.512 ili 23,4%), ostale uslužne djelatnosti (1.497 ili 23,2%), dok je prerađivačka industrija zastupljena sa 9,4 % odnosno 605 subjekta. Broj registrovanih pravnih lica u HNK učestvuje u ukupnom broju registrovanih pravnih lica u Federaciji BiH sa 13,2%. Tabela : Poslovni subjekti-pravna lica (MSP), po općinama HNK u 2015. godini STRUKTURA POSLOVNIH SUBJEKATA U HNK u 2015. godini Pravna lica Jedinice u Fizička lica sastavu (obrti) pravnih lica A - Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 151 17 339 B- Vađenje ruda i kamena 45 0 4 C - Prerađivačka industrija 605 61 706 D - Snabdjevanje el. energ., plinom, parom i klimatiz. 64 30 10 E - Snabdijevanje vodom; uklanjanje otpadnih voda, 5 35 2 upravljanje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša F Građevinarstvo 353 19 250 G -Trgov. na veliko i malo; popravak motor. vozila i 2.095 1.512 1.354 motocikla H -Prevoz i skladištenje 194 104 431 I - Djelat. pružanja smještaja te priprema i usluživanje hrane 192 266 2.026 J - Informacije i komunikacije 134 25 61 K Finansijke djelatnosti i djelatnosti osiguranja 32 156 6 L - Poslovanje nekretninama 63 4 19 24

M - Stručne, naučne i tehničke djelatnosti 319 46 339 N - Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 161 51 120 O - Javna uprava i odbrana ; obavezno socijalno osiguranje 154 59 0 P - Obrazovanje 169 104 50 Q - Djelatnosti zdravstvene i socijalne zaštite 229 21 80 R - Umjetnost, zabava i rekreacija 546 479 72 S - Ostale uslužne djelatnosti 1.497 259 510 T - Djelatnosti domaćinstva kao poslodavca; djelatnosti domaćinstva koja prozvode različita dobra i obavljaju 1 0 0 različite usluge za vlastite potrebe U - Djelatnosti vanteritorijalnih organizacija i organa 0 3 0 Ukupno HNK: 6.456 3.060 7.123 Federacija BiH: 53.436 28.225 49.630 Tabela : Broj pravnih lica u HNK koji se bave privrednom djelatnošću u periodu 2013.-2015. Općina Broj stanovnika Pravna lica Indeks pravnih lica 2013 2014 2015 2013 2014 2015 2014/2013 2015/2014 Čapljina 22.661 22.583 22.483 321 326 333 101,5 102,1 Čitluk 15.853 15.843 15.857 589 599 605 101,7 101,0 Jablanica 11.642 11.585 11.493 90 97 102 107,8 105,1 Konjic 27.573 27.347 27.141 250 253 260 101,2 102,7 Neum 4.407 4.364 4.335 89 88 84 98,9 95,4 Prozor- Rama 15.734 15.646 15.498 158 157 160 99,4 101,9 Ravno 1.438 1.433 1.419 25 25 27 100,0 108,0 Grad Mostar 112.073 112.240 112.347 2.138 2.156 2.183 100,8 101,2 Stolac 13.007 12.988 12.898 108 109 106 100,9 97,2 Ukupno HNK: 224.338 224.029 223.471 3.768 3.810 3.860 101,1 101,3 U 2015. godini, broj pravnih lica u HNK koji se bave privrednom djelatnošću iznosi 3.860 i u odnosu na 2014. godinu predstavlja povećanje za 50 pravnih lica, odnosno 1,3 %. Posmatrajući povećanje broja pravnih lica po općinama, zaključujemo da u 2015.godini, u odnosu na prethodnu godinu, općine Neum i Stolac bilježe smanjenje broja pravnih lica, dok ostale općine bilježe porast broja pravnih lica. Možemo zaključiti da unatoč činjenici da je ostvaren relativno pozitivan trend u privredi, stanje nije zadovoljavajuće. Neophodno je poduzeti sve raspoložive mjere da bi se stvorio pozitivan ambijent za razvoj malih i srednjih preduzeća, te stvoriti uslove za privlačenje investicija, s ciljem poboljšanja sposobnosti privrede HNK da odgovori potrebama tržišta. Da bi se uspostavila samoodrživa ekonomija potrebno je značajno povećati ekonomsku aktivnost putem uspostave i jačanja infrastrukture za podršku razvoja poslovanja, te na taj 25

način unaprijediti konkurentnost malih i srednjih preduzeća i time generisati ekonomski rast i rast zaposlenosti u HNK. U cilju poboljšanja postojećeg stanja u privredi, Ministarstvo privrede HNK će i ubuduće nastaviti insistirati na realizaciji projekta poticaja, shodno Zakonu o poticaju razvoja male privrede i zaštiti tradicionalnih djelatnosti (obrta) na području HNK ( Službene novine HNK, broj: 4/10, 1/13), Programu razvoja malog privrede HNK za period 2016.-2020. g. ( Službene novine HNK, broj:3/16), kao i Godišnjim planovima provođenja Programa razvoja male privrede HNK i Strategije razvoja malog i srednjeg preduzetništva HNK za period 2012.- 2020.godine. Realizacija navedenih planova zavisit će od raspoloživih sredstava poticaja koja budu osigurana od strane Vlade Kantona. 4.10. Rizici za ostvarenje makroekonomskih ciljeva i prioriteta Evidentno je da u teoriji i praksi ispunjenje definiranih ciljeva nosi sa sobom i određene prepreke i rizike, koji se moraju jasno detektirati i učiniti sve potrebne radnje i donijeti odgovarajuće mjere na svođenje tih rizika na što je moguće manju mjeru. Naravno, postoje rizici kao što su poboljšanje privredne situacije u okruženju, rast cijena hrane i nafte na svjetskom tržištu, rast investicija i stranih ulaganja, rast vanjske trgovine, rast domaće potražnje, restrukturiranje bh. privrede i provedba Reformske agende i drugo. Svi oni u najvećoj mjeri su mimo konkretnih ingerencija i mogućnosti djelovanja Vlade kantonalne nivoa organiziranja, ali postoji i čitav niz rizika kao što su inertnost, neodgovornost, nestručnost, upravljanje procesima unutar Vladinih službi, koji zahtijevaju punu mobilnost i adekvatnu aktivnost svih službi i uposlenika na ostvarenju Vladinih mjera i ciljeva u narednom srednjoročnom periodu. U tom smislu, a u cilju da spomenuti rizici zauzimaju što je moguće manji uticaj, čini se opravdanim i neophodnim da sve aktivnosti koje se planiraju provesti moraju imati jasno utvrđene i definirane rokove i kontrolne mehanizme sa definiranim odgovornostima kako za neizvršenje postavljenih zadataka tako i samih efekata koji su postignuti provođenjem Vladinih mjera i programa. 26

5. SREDNJOROČNA FISKALNA STRATEGIJA Uvod Ovo poglavlje sadrži projekcije prihoda za period 2018.-2020.godina, koji se očekuje da će biti na raspolaganju organima vlasti na prostoru Hercegovačko-neretvanskog kantona, za finansiranje javnih potrebe kantona, a koji su najvećim dijelom determinisani prilikama i situacijama navedenim u prethodnom poglavlju i koji su odraz ukupnih makroekonomskih kretanja u Bosni i Hercegovini kao i važećih fiskalnih propisa na prostoru Federacije Bosne i Hercegovine. Primarna funkcija fiskalnog sistema je da osigura javne prihode za finansiranje javnih rashoda, a sastoji se iz porezne politike i politike javnih rashoda. Osnovni ciljevi fiskalne politike su:objezbjeđenje javnih prihoda; trošenje javnih rashoda u skladu sa ciljevima opšte ekonomske politike; stabilan privredni rast; zaposlenost; stabilnost cijena i uravnoteženje platnog bilansa. Hercegovačko- neretvanski kanton kao niži nivo vlasti rijetko može direktno koristiti mjere fiskalne politike u poboljšanju ukupnog fiskalnog stanja samog Kantona. Najčešće se to događa indirektno od viših nivoa vlasti ka nižim. Tako na primjer, HNK rijetko može utjecati na promjenu poreznih stopa jer se one najčešće donose na nivou Federacije za sve kantone. Isto tako javni radovi često ne mogu biti predmet javnih rashoda Budžeta HNK-a koji je već opterećen cjelokupnim sistemom obrazovanja (od osnovnog do visokog obrazovanja), kao i sistemom unutrašnjih poslova i sistemom pravosuđa. Stoga, potrebno je fiskalni sistem HNK-a sagledati u okvirima realnog i mogućeg, a to podrazumijeva dobro informisanje viših nivoa vlasti o sučeljavanju ukupnog prihodovnog potencijala HNK-a sa rashodovnim opterećenjima ovog nivoa vlasti, kako bi viši nivoi vlasti imali realnu sliku cjelokupnog stanja i mogli poduzeti gore navedene mjere fiskalne politike. Isto tako, zadaci viših nivoa vlasti i ostvareni rezultati direktno i indirektno utječu na rad i zadatke nižih nivoa vlasti. U tom smislu nameće se kao imperativ organima vlasti u HNK u narednom periodu da učine sve u okviru svojih nadležnosti na poboljšanju fiskalnih kapaciteta i jačanju fiskalne održivosti prije svega kantonalnog budžeta, a i budžeta drugih nivoa vlasti koji participiraju u Hercegovačko-neretvanskom kantonu. Programom rada Vlade, planiran je rad na fiskalnoj stabilnosti i održivosti javnih finansija kao nastavak aktivnosti iz 2016. godine, pri čemu će se dodatno insistirati na povećanoj fiskalnoj odgovornosti i transparentnosti trošenja javnog novca. Vlada će posebnu pažnju posvetiti jačanju strateškog planiranja, poboljšanju budžetskog planiranja, smanjenju rashoda javne uprave, kontroli rashoda te razvitku sistema javne nabave, čime će biti postignut veći nivo efikasnosti, transparentnosti i pravednosti u potrošnji javnih sredstava. Programom rada Vlade je planirana i uspostava efikasne javne uprave usmjerene na korisnike, razvitak ljudskih potencijala za efikasnu javnu upravu te omogućavanje kvalitetne i informatizirane javne usluge (e-vlada) za korisnike. Ovo podrazumijeva - kako stvaranje kantonalnog zakonodavnog okvira u vezi s procesom reforme javne uprave - tako i analizu poslovnih procesa, njihovo pojednostavljivanje, optimiziranje i standardiziranje, te konačno 27

informatiziranje javne uprave. Vlada planira jačanje kapaciteta, te stvaranje uslova za kvalitetno apliciranje projekata i korištenje sredstava iz IPA fondova, posebno u oblastima zapošljavanja, obrazovanja, preduzetništva, zaštite okoliša, turizma i poljoprivrede. Vlada će sve svoje administrativne kapacitete usmjeriti na pripremu i provedbu projekata, kako bi svaki raspoloživi euro iz europskih fondova iskoristila za brz i efikasan razvitak Kantona. U sklopu Akcijskog plana Vlade HNK, za realizovanje Reformske agende za Bosnu i Hercegovinu za razdoblje 2015.-2018., u narednom razdoblju je planirano donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fondu za zaštitu okoliša HNK, sa ciljem kontrole i nadzora potrošnje javnih sredstava. U narednom razdoblju planirano je donošenje Programa javnih investicija po prvi put na nivou Kantona, sa ciljem objedinjavanja i efikasnijeg planiranja investicija u javnom sektoru HNK-a. Svrha donošenja Programa javnih investicija (u daljem tekstu: PJI) Hercegovačkoneretvanskog kantona je da posluži Vladi HNK kao osnov za bolje planiranje i upravljanje sredstvima razvoja. Projekti uključeni u PJI stavljaju se u funkciju ostvarivanja sektorskih politika i strateških ciljeva koje utvrđuje Vlada HNK. PJI omogućava i bolji pristup stranim izvorima finansiranja, s obzirom da raspoloživa budžetska sredstva nisu uvijek dovoljna za višegodišnje finansiranje projekata. Jedan od razloga izrade PJI je umanjivanje ad hoc odlučivanja o investicijama, odbijanje investitora, neprihvaćanje od strane šire zajednice, odbijanje investitora i kreditora zbog dugotraje pripreme i isporuke investicijskih projekata, prekidanje projekata koji su u realizaciji zbog promjene vlasti, i slično Uspostava Registra parafiskalnih nameta, također je planirana u narednom periodu. Prema dosadašnjim procjenama, privredne aktivnosti u Bosni i Hercegovini (pored poreza) opterećuje preko 300 parafiskalnih odnosno neporeznih nameta. Osnovni uzrok navedenog stanja je nepostojanje zadovoljavajuće ekonomske politike koja bi onemogućila uvođenje parafiskalnih nameta na različitim nivoima vlasti, kao i od strane različitih državnih institucija. Ne postoje precizni podaci o ovim nametima. Da bi preduzeće nesmetano obavljalo djelatnost nužno je da se pridržava preko 20 zakona vezanih za plaćanje raznih fiskalnih i parafiskalnih dažbina i oko 30 zakona kojima su, ako ih se ne pridržava, predviđene kaznene odredbe. Također, preduzeće je dužno u toku godine predati preko 150 raznih prijava i obrazaca. Nepostojanje kontrole utroška sredstava prikupljenih po osnovu parafiskalnih nameta predstavlja problem privrednim subjektima koji ih plaćaju. Veliki problem predstavljaju nedosljedne implementacije zakonske regulative, te različite prakse u postupanju sudova pri čemu je proces neujednačen. Svi parafiskalni nameti imaju svoju namjenu, ali teško je utvrditi kako se ta sredstva troše te je zbog neusklađenosti broja i vrsta parafiskalnih nameta na različitim nivoima vlasti bilo neophodno načiniti sveobuhvatnu mapu, a na osnovu nje i plan za smanjenje, ukidanje ili preraspodjelu tih nameta. S druge strane ako analiza pokaže da neki od nameta u potpunosti ispunjava svrhu svog postojanja, onda taj namet treba i podržati. Registar će pokazati i jako velike razlike u pristupu istih nivoa vlasti počevši od različitih naziva pa do različitih načina obračuna za iste stvari. A da bi se utvrdilo jesu li potrebni ili nisu, potrebna je i analiza utroška sredstava prikupljenih kroz parafiskalne namete. Ukidanjem ili smanjenjem se svakako može doprinijeti boljem poslovnom okruženju, međutim napominjemo da svrha registra nije ukidanje nameta nego postavljanje kvalitetne osnove za analize koje će pokazati koji namete treba podržati, a koji nemaju smisla. Pored toga, registar može dati dodatne informacije onima koji donose odluke jer putem registra mogu provjeriti kako to rade drugi (druge općine, gradovi i kantona) pa možda smanjenjem ili ukidanjem nameta stimulirati poslovno okruženje u svojoj općini ili kantonu. 28

Kontinuirano će se raditi na Inicijativi za izmjenama i dopunama Zakona o pripadnosti javnih prihoda F BiH. Od 2006. godine kada je na snagu stupio Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji BiH, pa do danas, po izračunima, Hercegovačko-neretvanski kanton, pri raspodjeli prihoda po postojećim kriterijima raspodjele, je imao manje prihoda u iznosu cijelog jednog godišnjeg budžeta, odnosno oko 20 mil. KM godišnje. Postojeći model, prema izračunima Ministarstva finansija HNK, prihodi kantona godišnje su manje oko 20 miliona KM. Dosadašnji model bi trebalo izmijeniti jer je on, kada je u pitanju naš kanton, u buduće neodrživ. Neprihvatljiva je i raspodjela dobiti javnih preduzeća i banaka s područja Kantona, servisiranje vanjskoga duga, ali i fiskalna odgovornost drugih nivoa vlasti. Vlada HNK-a predložila je izmjene kriterija pri raspodjeli javnih prihoda po ugledu na federalne države kao što su Švicarska ili Belgija, što bi u konačnici trebalo rezultovati većim prilivom sredstava u kantonalne budžete. Prije svega, trebali bi se fokusirati na broj stanovnika i dijelom na površinu kantona, a dva kriterija koja se odnose na broj djece u osnovnim i srednjim školama, kao kriterij koji se gotovo nigdje u svijetu ne primjenjuje, trebalo bi ukinuti. Također bi se potpuno trebali ukinuti i povlašteni koeficijenti koji se sada koriste, a zbog kojih dva kantona (Sarajevski i Bosansko-podrinjski) dobivaju više od 2000 KM poreznih prihoda po glavi stanovnika, dok ostalih osam dobivaju manje od 800 KM po glavi stanovnika. U slučaju da se uvaže spomenuti prijedlozi, kantonalni budžet raspolagao bi sa dodatnom količinom novca koji bi bio usmjerene na zdravstvo, obrazovanje, poticaje u poljoprivredi i turizmu te za socijalne programe. Vlada HNK je provođenjem zacrtanih mjera i aktivnosti stabilizirala stanje u kantonalnom budžetu, u tekućoj fiskalnoj godini redovno se servisiraju sve obaveze prema budžetskim korisnicima, s izuzetkom sudskih presuda koje već godinama opterećuju finansije HNK-a. Također će se kontinuirano raditi na unaprjeđenju kontrole i nadzor potrošnje vanbudžetskih fondova i javnih preduzeća sa ciljem kontrole i nadzora javnih sredstava i pojednostavljenje procedura. Do 2018. godine planira se implementacija i dosljedna primjena sistema FUK-a (finansijsko upravljanje i kontrola). Finansijsko upravljanje i kontrola je sveobuhvatan sistem unutrašnjih kontrola u upravljanju javnim sredstvima, što podrazumijeva razvoj sistema upravljanja i kontrole koji su u funkciji praćenja ne samo koliko se troši, nego za što i kako se troše budžetska sredstva. Uspostavljanjem ovog sistema stvoriti će se uvjeti da se budžetska sredstva koriste pravilno, ekonomično, učinkovito (efikasno) i efektivno. Tokom 2017. godine započela je implementacija BPMIS sistema (e-budget) na kantonalnom nivou. Sistem ima za cilj značajno unaprjeđenje procesa planiranja budžeta za sve korisnike budžeta. e-budget je aplikacija putem koje budžetski korisnici unose svoje zahtjeve, te ih dostavljaju Ministarstvu finansija, koje putem iste aplikacije vrši provjeru primljenih zahtjeva, vraća ih na eventualne korekcije ili prihvata, a nakon toga vrši analizu primljenih zahtjeva i na osnovu istih odobrava sredstva. Korištenje navedene aplikacije je posebno značajna u procesu izrade Dokumenta okvirnog budžeta i godišnjeg budžeta ili izmjene i dopune godišnjeg budžeta. BPMIS sistem je već implementovan na federalnom nivou, a implementacija na kantonalnom nivou bi trebala biti okončana u 2018. godini. 29

5.1.PROCJENA PRIHODA ZA PERIOD 2018.-2020.GODINA Dosadašnje spoznaje utemeljene na velikom broju urađenih analiza mikro i makro ekonomskog sadržaja, nedvojbeno ukazuje na činjenice da će fiskalna situacija i dalje ostati ograničena i da kao takva neće biti dovoljna za ostvarenje svih potreba i željenih projekata koji bi za cilj imali poboljšanja uslova privređivanja i življenja na prostoru HNK. U kontekstu spomenutog, a na osnovu projekcija prihoda koje je dostavilo FMF, 23.05.2017. godine, kao i analiza ostvarenja prihoda proteklih godina i trenda rasta za prvi šest mjeseci tekuće godine, Ministarstvo finansija HNK je uradilo realnu projekciju prihoda koji pripadaju kantonalnom budžetu za 2018. godinu u iznosu od 198,774,640,00 KM iz kojeg je vidljivo da su projicirani prihodi veći za 2,2 mil.km od planiranih prihoda u budžetu za 2017. i oko 2,6 mil. KM u odnosu na ostvarene u 2016. godini. U 2019. godini ukupno očekivani prihodi, po istim projekcijama, mogli bi biti 209,382,640,00 KM i 220,655,640,00 KM u 2020. godini. (a) Indirektni porezi koji se prikupljaju na račun Uprave za indirektno oporezivanje Prihodi prikupljeni po osnovu indirektnih poreza (PDV-a, carinskih dadžbina i akciznih dadžbina) se uplaćuju na Jedinstveni račun Uprave za indirektno oporezivanje (UINO), nakon čega se raspodjeljuju slijedećim redom: (1) raspodjela na račun rezerve, (2) raspodjela za sredstva za finansiranje Institucija BiH, (3) raspodjela prihoda između entiteta i Brčko Distrikta i (4) otplata vanjskog duga. Nakon raspodjele sredstava za otplatu vanjskog duga, preostalo se raspodjeljuje između entiteta i vlada nižih nivoa vlasti, u skladu sa utvrđenom formulom. Za izradu projekcija prihoda od indirektnih poreza odgovorno je Odjeljenje za makroekonomsku analizu (OMA) Upravnog odbora UINO. Osnova za izradu projekcija čine procjene makroekonomskih pokazatelja od strane Direkcije za ekonomsko planiranje (DEP). Udio prihoda sa jedinstvenog računa, koji pripada FBiH, u skladu sa Zakonom o uplatama na jedinstven račun i raspodjeli prihoda, a prema Zakonu o pripadnosti javnih prihoda u FBiH raspodjeljuje se kako slijedi: 36,20% FBiH 51,23% kantonima 8,42% općinama 3,90% Direkciji za cest 0,25% finansiranje Grada Sarajevo Članom 9. Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine propisano je da se pojedinačni udjel kantona (51,23%) u raspodjeli prihoda s Jedinstvenog računa vrši na osnovu formule koja se zasniva na sljedećim kriterijima: 57% na osnovu broja stanovnika kantona 6% na osnovu površine kantona 24% na osnovu broja učenika u osnovnom obrazovanju i 13% na osnovu broja učenika u srednjem obrazovanju. 30

Hercegovačko- Na osnovu ovih kriterija i formula iz čl. 21, 23 i 24 istog zakona stopa za neretvanski kanton (HNK) se kretala: 8,733% - 2008. g., 8,651% - 2009. g., 8,607% - 2010. g., 8,571 % - 2011. g., 8,520 % - 2012. g., 8,523%, - 2013. g., 8,438% - 2014. g., 8,461 % - 2015. g., 8,613 % - 2016. g. 8,693%- 2017.g. Iz navedenog evidentno je da je stopa učešća HNK u raspodjeli ukupnih prihoda u 2017. godini najviša u zadnjih sedam godina (od 2010. godine). Učešće prihoda od indirektnih poreza (PDV i zaostale uplate poreza na promet) u ukupno ostvarenim prihodima HNK po godinama je kako slijedi: 78,30% - 2007.g. 69,61% - 2008. g. 67,26% - 2009. g. 67,05% - 2010. g. 66,73 % - 2011. g. 65,09 % - 2012. g. 62,52%, - 2013. g. 57,40% - 2014. g. 58,36 % - 2015. g. 56,277% - 2016.g. (b) Prihodi koji se prikupljaju od strane kantona Pored prihoda od indirektnih poreza,kantoni participiraju u prihodima od direktnih poreza i to: porez na dobit; porez na dohodak i porezi od imovine, te u prihodima od takse i naknada, neporeznih prihoda i novčanih kazni po kantonalnim propisima. Prikupljanje i raspodjela direktnih i drugih prihoda se vrši u skladu sa federalnim propisima, te prema kantonalnom Zakonu o pripadnosti javnih prihoda i Zakonu o porezima HNK. (c) 5.1.3. Prihodi od indirektnih poreza U narednoj tabeli prikazan je iznos ostvarenih prihoda od indirektnih poreza (zajedno sa zaostalim uplatama) u HNK, po navedenim godinama. 31

Godina 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. Iznos mil.km 117,6 98,4 105,4 107,5 101,00 93,7 97,39 105,8 110,54 Značajan rast prihoda od indirektnih poreza u HNK zabilježen je u 2008. godini (117,6), dok se u ostalim godinama kretao u intervalu od 93-105 mil. KM., rast je zabilježen u 2016.godini na 110 mil.km, a po projekcijama FMF značajan rast ovih prihoda bi mogao biti u 2019.i 2020. godini (119 mil.km i 130 mil.km) Ostvarenje ovih prihoda za period I-VI 2017. godine iznosi oko 50,6 mil. KM. Projekciju ovih prihoda, za period 2018.-2020. kako je već istaknuto, Ministarstvo, je u cijelosti preuzelo od Federalnog Ministarstva finansija (FMF). Prihodi od indirektnih poreza, kao i zaostale uplate, za 2018. godinu projicirani su u iznosu od 109,77 mil. KM, što je povećanje oko 3 mil. KM ili 2,8% u odnosu na budžet za 2017. godinu, ili 0,8 mil. KM ili 0,77% u odnosu na izvršenje istih u 2016. godini. Projekcije ovih prihoda za 2019. godinu su u iznosu od 119,7 mil. KM, a za 2020. godinu 130,24 mil. KM. Prema navodima FMF, projekcije prihoda od indirektnih poreza rađene su u skladu sa planom prihoda od indirektnih poreza na Jedinstvenom računu, prema osnovnom scenariju, preuzetom od strane Odjeljenja za makroekonomsku analizu UIO (OMA), u aprilu 2017. godine, a temelji se na istorijskom trendu naplate prihoda i predviđanjma kretanja makrekonomskih pokazatelja u navedenom periodu. Pored prihoda sa Jedinstvenog računa, kantoni participiraju u prihodima po drugim osnovama, što je već navedeno. Projekcije ovih prihoda Ministarstvo finansija HNK pripremilo je prema Projekciji prihoda od strane FMF, makroekonomskih pokazatelja za naredne godine (podatci od DEP-a) i trenda rasta za prvi šest mjeseci tekuće godine. (d) Porez na dobit Prihodi od poreza na dobit preduzeća, projicirani su na osnovu dostavljenih projekcija prihoda od strane FMF. Izmjenom zakonskih rješenja u ovoj oblasti rezultiralo je povećanjem prihoda po ovom osnovu. Za 2018. godinu ovi prihodi su projicirani zajedno sa zaostalim uplatama poreza u iznosu oko 23,77 mil. KM, što je oko 2,27 mil. KM ili 10,7 % više nego što je planirano u 2017. U 2019. godini projicirani su u iznosu od 24,1 mil. KM, a u 2020. godini iznos ovih prihoda bi mogao biti oko 24,46 mil. KM. (e) Porez na dohodak Porez na dohodak u skladu sa postojećim zakonskim rješenjima, se dijeli između kantona i jedinica lokalne samouprave kantona. U Hercegovačko-neretvanskom kantonu ovaj omjer je 60,99:39,01 u korist kantona. Na prijedlog Vlade HNK, Skupšina je sredinom 2016. godine, donijela Zakon o izmjenama Zakona o pripadnosti javnih prihoda HNK,po temelju 32

poreza na dohodak. Povećanjem stope učešća općina u prihodima od poreza na dohodak (4,55%) imalo je za cilj osigurati dodatna sredstva za potrebe financiranja prijevoza učenika. Ostvarenje ovih prihoda za period I-VI tekuće godine, zajedno sa zaostalim uplatama je oko 11,8 mil. KM. Na osnovu navedenog, kao i dobivenih projekcija od FMF procjenjuje se da bi ovi prihodi mogli biti oko 24,71 mil. KM u 2018. godini što je oko 1,34 mil. KM više nego ostvarenje ovih prihoda u 2016. godini. Za 2019. godinu projekcije ovih prihoda su oko 25 mil. KM i veće su oko 0,34 mil KM ili 1,4% od projiciranih prihoda u 2018. godini. U 2020. godini iznos ovih prihoda bi mogao biti 25,43 mil. KM što je za 0,37 mil. KM više nego u 2019. godini ili 1,5%. (f) Prihodi od porez na imovinu i ostalih poreza Porez na imovinu i ostali porezi, koji pripadaju županijskom proračunu projicirani su za 2018. godinu u iznosu oko 52 hiljade KM i u narednim godinama nije mijenjan projicirani iznos. Projekcija ovih prihoda temeljena je na postojećoj zakonskoj regulativi. Eventualna promjena iste, o čemu je ranije bilo razmišljanja, pa čak i aktivnosti, u ovom slučaju, poreza na nepokretnost, učešće kantona bi se znatno povećalo, a što bi rezultiralo i povećanje iznosa prihoda u korist budžeta kantona. (g) Naknade i takes Ovi prihodi uključuju kantonalne administrativne, sudske, komunalne naknade i takse, te ostale kantonalne naknade i takse po kantonalnim zakonima i propisima. Prihodi po ovom osnovu u 2018. godini projicirani su u iznosu oko 17,9 mil. KM, a u istom iznosu i u 2019. i 2020. godini. Projekcija ovih prihoda rađena je na osnovu ostvarenja za period I-VI mjeseca tekuće godine (oko 7,3 mil.km) i realne procjene rasta u naredne dvije godine. (h) Neporezni prihodi U ovu grupu prihoda spadaju: prihodi od finansijske i nematerijalne imovine; prihodi od dodjeljenih koncesija; povrati anuiteta od ZZO za otplatu kredita; donacije; neplanirane uplate i tekuće potpore kao i prihodi od pružanja javnih usluga. Za 2018. godinu projicirani su u iznosu od 10,77 mil. KM. Ovi prihodi su projicirani na osnovu očekivane privredne aktivnosti kao i na osnovu dosadašnjih kretanja, a povrati anuiteta od ZZO,planirani su prema otplatnom planu, otplate rate glavnice kredita sa pripadajućim kamatama, dobivenih od Republike Koreje i Saudijskog fonda za opremanje bolnica na području HNK/Ž, koje prema ugovoru Zavod za zdravstveno osiguranje HNK uplaćuje na depozitni račun kantona, a Ministarstvo finansija prosljeđuje kreditoru. Za naredne dvije godine iznos ovih prihoda bi iznosio oko 10,77 mil.km isto kao i u 2018. godini. (i) Novčane kazne Po osnovu novčanih kazni u 2018. godini planiran je iznos od 2,1 mil. KM. Ovi prihodi bi i u naredne dvije godine trebali zadržati isti nivo. Projekcija je rađena na osnovu postojećih 33

zakonskih rješenja i kantonalnih propisa, kao i na osnovu ostvarenih prihoda za prvi šest mjeseci tekuće godine. (j) Posebne naknade Prihodi od posebnih naknada (namjenski prihodi) uključuju vodne naknade, naknade za ceste, naknade za korištenje šuma i posebne naknade za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća. Projicirani su za 2018. godinu u iznosu oko 9,29 mil. KM. Ovi prihodi bi u naredne dvije godine trebali zadržati isti nivo. Ove naknade projicirane su na osnovu godišnjeg priliva prihoda, kao i na osnovu postojećih zakonskih rješenja eventualne izmjene nisu uključene. (k) Ukupni prihodi županije/kantona Na osnovu već navedenog, procjenjuje se da će HNK u 2018. godini imati na raspolaganju ukupno 189.382.640,00 KM redovnih i 9.392.000,00 KM namjenskih prihoda. U sljedećoj tabeli prikazani su ostvareni prihodi u periodu 2014.-2016., plan za 2017. godinu i projekcije prihoda kantona za period 2018.-2020. godinu: 34

Vrsta prihoda Ostvareno 2014. g. Ostvareno 2015. g. Ostvareno 2016. g. Budžet 2017.g. Projekcija 2018. g. Projekcija 2019. g. Projekcija 2020. g. UKUPNI PRIHODI 182.583.886 181.286.913 196.219.911 196.573.310 198.774.640 209.382.640 220.655.640 UKUPNI REDOVNI PRIHODI Indirektni porezi Porez na dobit Porez na dohodak Porezi građana i ostali Naknade i takse Neporezni prihodi Novčane kazne 161.617.387 172.619.464 187.135.690 187.429.310 189.382.640 199.990.640 211.263.640 97.393.983 105.796.298 110.544.666 106.780.000 109.773.000 119.707.000 130.244.000 12.255.494 13.222.760 20.866.655 21.504.550 23.770.000 24.100.000 24.460.000 19.414.415 21.306.948 23.369.036 24.360.000 24.710.000 25.054.000 25.430.000 55.002 89.656 51.764 89.960 52.200 52.200 52.200 20.799.678 19.872.937 20.175.440 20.639.200 17.950.400 17.950.400 17.950.400 9.747.552 10.482.516 10.145.896 11.761.600 11.027.040 11.027.040 11.027.040 1.951.263 1.848.349 1.982.233 2.294.000 2.100.000 2.100.000 2.100.000 Namjenski prihodi i akum.prih. na 11.591.499 8.667.449 9.084.221 9.144.000 9.392.000 9.392.000 9.392.000 trans.računima PRIMITCI OD DUG.ZADUŽ. 9.375.000 U tabeli su prikazani iznosi pojedinih prihoda u posmatranom periodu, a u slijedećim grafikonima i slikovito učešće pojedinih prihoda i trend rasta u periodu 2014.-2020. godina. 35

36

5.2. Rizici po projekcije prihoda Prognoze prihoda su usko vezane za privredni rast. Najveći rizik po projekcije prihoda, kako je navedeno u ranijem tekstu, je neuspjeh u ispunjavanju ciljeva privrednog rasta. Administracija poreznog sistema također predstavlja rizik po projekcije prihoda. Porezni prihodi zavise od unapređenja usklađenosti BiH institucija i entiteta sa jedne strane i svih nivoa vlasti unutar Federacije pogotovo kad su u pitanju prognoze prihoda od indirektnih poreza. Iako ovakav prikaz mogućih prihoda HNK za naredne godine, ovisi kako je već navedeno od brzine oporavka i stope razvoja bh privrede koje je zahvaćeno nizom otežavajućih okolnosti, kao i ostvarenjem makroekonomskih pretpostavki, te donošenja zakonskih propisa na nivou kantona, evidentno je da projicirani prihodi za 2018. godinu nisu ni približno dovoljni za podmirenje željenih i zahtijevanih programa u 2018. godini iskazanih u tabelama za dodatnu potrošnju od strane kantonalnih korisnika (koji će biti detaljno obrazloženi u slijedećem poglavlju). Nameće se pitanje kako istim udovoljiti; da li pronaći dodatna sredstva za finansiranje (zaduživanje) ili smanjiti postojeće rashode, koji opet zahtijevaju adekvatne odluke od strane Vlade HNK. O ovim pitanjima Vlada HNK će nakon sagledavanja ukupne situacije sigurno donijeti strateške odluke u skorije vrijeme, a najdalje do izrade nacrta budžeta za 2018. godinu, naravno vodeći računa o ukupnom stanju računa budžeta i mogućim reperkusijama, koje mogu izazvati nagomilavanje sudskih izvršnih rješenja, kao i stanja akumuliranog deficita. 37

6. UPRAVLJANJE POTROŠNJOM JAVNOG SEKTORA U ovom poglavlju su sažeta ključna pitanja iz oblasti upravljanja resursima javnog sektora u Hercegovačko-neretvanskom kantonu. Analiza strukture budžeta po ekonomskoj klasifikaciji predstavlja važan element srednjoročnog planiranja i ima za cilj ukazati na eventualne strukturalne nejednakosti koje se moraju uzeti u obzir pri određivanju prioriteta rashoda i definiranju ograničenja potrošnje za budžetske korisnike. Ukupni planirani rashodi za 2017. godinu (bez namjenskih rashoda i primitaka) su 187,429,310.00 KM, što je za 7,27 % više nego izvršenje budžeta u 2016. godini. Prilikom projekcija rashoda za naredne tri godine, uvažavajući date projekcije prihoda, Ministarstvo finansija je planiralo rashode koji se odnose na troškove uposlenih (plaće, doprinosi, naknade uposlenih i materijalni troškovi) i nadležnosti koje su Ustavom utvrđene da se finansiraju iz kantonalnih budžeta. Projekcija rashoda (bez namjenskih rashoda) za 2018. godinu iznosi 189,382,640.00 KM, i više je oko 1,04 % u odnosu na planirane veličine u 2017. godini; za 2019. godinu iznosi 199,990,640,00 KM, što je oko 6,7% više nego u 2017. godini i za 2020. godinu iznosi 211,263,640,00 KM, što je 12,71% više nego planirane veličine u 2017.godini. 38

Tabela: Ukupni rashodi kantona 2014.-2020. RASHODI 2014.g % 2015.g % 2016.g % 2017.g % 2018.g % 2019.g % 2020.g % Bruto plaće i doprinosi 103.244.518 59,39 102.970.131 59,85 102.861.964 55,90 106.222.700 54,04 106.926.790 53,79 107.546.180 51,36 108.188.710 49,03 Naknade uposlenih 14.821.360 8,53 15.082.896 8,77 14.940.150 8,12 16.002.555 8,14 16.539.210 8,32 16.644.800 7,95 16.753.190 7,59 Materijalni troškovi 14.318.456 8,24 11.696.348 6,80 12.831.646 6,97 14.737.125 7,50 14.745.000 7,42 14.945.000 7,14 14.945.000 6,77 Tekući transferi 23.561.051 13,55 25.917.726 15,06 31.837.039 17,30 37.528.040 19,09 40.459.740 20,35 49.549.740 23,66 56.029.740 25,39 Nabava stalne i kapita.imovine 2.029.505 1,17 2.021.272 1,17 3.321.586 1,81 3.363.590 1,71 1.706.600 0,86 2.711.420 1,29 7.445.000 3,37 Otplata duga i kamate 3.595.080 2,07 6.189.062 3,60 8.933.821 4,85 9.575.300 4,87 9.005.300 4,53 8.593.500 4,10 7.902.000 3,58 Namjenski rashodi 12.263.250 7,05 8.175.799 4,75 9.287.149 5,05 9.144.000 4,65 9.392.000 4,72 9.392.000 4,49 9.392.000 4,26 UKUPNO 173.833.220 100,00 172.053.234 100,00 184.013.356 100,00 196.573.310 100,00 198.774.640 100,00 209.382.640 100,00 220.655.640 100,00 U navedenoj tabeli prikazani su iznosi za pojedine rashode, kao i postotak (%) učešća istih u ukupnim rashodima za period 2014.-2020., a u slijedećim grafikonima prikazan je trend rasta i učešća pojedinih rashoda u strukturi budžetske potrošnje. 39

40

41

42

43

Iz prikazanih grafikona,proizlazi da je učešće sredstava koja se izdvajaju za uposlene (bruto plaća, naknada i materijalni troškovi) u posmatranim godinama je oko 76% u 2014.godini do 63,39% u projekcijama za 2020.godinu. Smanjenje stope učešća ovih rashoda u ukupnoj budžetskoj potrošnji je iz razloga što nije planirano povećanje broja uposlenih u narednom periodu, kao i povećanje baze projiciranih prihoda. Stopa učešća tekućih transfera bilježi rast u posmatranom periodu ( od 13,55% u 2014.godini do 25,39% u 2020.godini). Učešće rashoda za otplate duga i kamate HNK, se povećava od 2,07% u 2014. god., pa do 4,87% u 2017.godini. Namjenski rashodi u prosjeku su oko 5% budžetske potrošnje. Stopa učešća rashoda za nabavku stalne i kapitalne imovine je u prosjeku oko 1,6% ukupne budžetske potrošnje. Planirana stopa učešća ovih rashoda u 2020.godine je oko 3,3 %, prema prihodovnim mogućnostima. 6.1. Plaće u javnom sektoru Projekcija potrošnje na bruto plaće i doprinose u javnom sektoru Hercegovačko-neretvanske županije/kantona za 2018. godinu je rađena na osnovu postojećeg broja uposlenih, te važeće visine osnovice za isplatu plaća u tekućoj godini, kao i postojeće zakonske legislative kojom je uređena pomenuta oblast, iako postoje najave i već pokrenute procedure za izmjenu iste. Ukupan iznos za ovu vrstu izdataka u 2018.godini je oko 106,9 mil.km,za naredne dvije godine projiciran je rast samo po osnovu povećanja radnog staža i u 2019.g.planirani iznos je oko 107,5 mil.km, a u 2020.godini oko 108,2 mil.km. U slijedećim tabelama. prikazana je prosječna bruto plaća u kantonu,gradu i općinama kantona i vanbudžetskim fondovima u HNŽ/K. Tabela :Bruto plaće sa doprinosima i broj zaposlenih u HNK Izvršenje Plan Projekcije 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. Ukupno plaće, i doprinosi 101.398.376 105.184.000 106.926.790 107.546.180 108.188.710 Ukupni broj zaposlenih u javnom sektoru općina 5.511 5.525 5.580 5580 5580 Prosječna bruto plaća 1.533 1.586 1.597 1.606 1.616 Tabela : Bruto plaće sa doprinosima i broj zaposlenih u općinama HNK Izvršenje Plan Projekcije 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. Ukupno plaće, i doprinosi 27.191.348 28.271.278 29.591.948 29.776.480 29.831.680 Ukupni broj zaposlenih u javnom sektoru općina 1.148 1.183 1.196 1.197 1.198 Prosječna bruto plaća 1.974 1.991 2.062 2.073 2.075 44

Tabela: Bruto plaće sa doprinosima i broj zaposlenih u vanbudžetskim fondovima Izvršenje Plan Projekcije 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. Ukupno plaće i doprinosi 8.070.882 8.321.493 8.529.582 8.705.361 8.891.479 Ukupni broj zaposlenih u javnom sektoru vanbudžetskih fondova 224 231 233 234 237 Prosječna bruto plaća 3.003 3.002 3.051 3.100 3.126 Podaci za Grad i općine HNK i vanbudžetske fondove korišteni su iz dostavljenih tabela od strane istih. Iz navedenih tabela vidljiva je neujednačenost prosječne bruto plaće po navedenim organima. Najmanje bruto plaća su u kantonalnim organima, ali ipak je potrebno naglasiti da ovo poglavlje iziskuje diskusiju zbog strukturalnih implikacija nivoa zaposlenosti i plaća na budžet HNK, tim prije što je iz Ustavne nadležnosti kantona prisutna izrazito heterogena struktura uposlenih od same uprave, zatim svih segmenata obrazovanja, javnog reda i sigurnosti do segmenta pravosudnih organa. Spomenuta heterogenost korisnika budžeta, kao i njihova brojnost neminovno iziskuje velike izdatke na plaće i naknade kao i brojne nedoumice i probleme prilikom utvrđivanja standarda i obima izdvajanja za spomenutu namjenu koja bi zadovoljila sve spomenute, a u isto vrijeme omogućila i potrebna izdvajanja za ostale namjene iz kantonalnog budžeta koje su također jako bitne i koje su zasnovane na postojećim zakonskim rješenjima. 6.2. Naknade troškova zaposlenih Projekciju izdataka za naknade uposlenih u kantonu Ministarstvo finansija je temeljilo na postignutim sporazumima između Vlade i sindikata i Uredbi koje regulišu ovu oblast. Ukupna potrošnja po ovom osnovu u 2018. godini projicirana je u iznosu oko 16,5 mil. KM; u 2019. i 2020. godini iznosi su povećani samo za one naknade čiji iznosi ovise od iznosa federalne neto plaća, (topli obrok i regres), planirana su u iznosu od 16,6 mil.km u 2019.g. i 16,8 mil.km u 2020.godini. 6.3. Izdatci za materijal i usluge Izdaci za materijal i usluge uključuju rashode za nesmetano poslovanje budžetskih korisnika. Neadekvatan nivo potrošnje na materijalne troškove u odnosu na potrošnju na plaće može rezultirati manje efikasnim i djelotvornim javnim sektorom, obzirom da ograničava mogućnost pružanja adekvatnih usluga zajednici. Ukupna kantonalna potrošnja na materijal i usluge (bez namjenskih sredstava) u 2018.,2019. i 2020. godini projicirana je u iznosima 14,7 mil.km,14,9 mil.km i 14,9 mil.km. Potrošnja za ovu namjenu finansirana iz namjenskih sredstava projicirana je u iznosu oko 2,1 mil.km u 2018.godini i u naredne dvije godine. Projekcija je rađena na osnovu trenutno važećih zakonskih rješenja vezanih za ovu oblast, moguće izmjene nisu uobzirene. 45

6.4. Transferi Shodno budžetskoj klasifikaciji i kontnom planu FBiH, tekući transferi i drugi tekući rashodi su sva nepovratna davanja za tekuće svrhe, a dijele se prema primateljima na: -tekući transferi drugim nivoima vlasti -tekući transferi pojedincima -tekući transferi neprofitnim organizacijama -subvencije javnim preduzećima -subvencije privatnim preduzećima i poduzetnicima -tekući transferi u inostranstvo -drugi tekući transferi Kapitalni transferi evidentiraju nepovratna davanja u svrhu nabavke kapitalne imovine. (l) Tekući transferi drugim nivoima vlasti Projekcija za ove namjene u naredne tri godine rađena je na osnovu planiranih veličina u 2017.godini. Za naredne tri godine planirani su transferi po Zakonu o zaštiti porodice sa djecom u iznosu od oko 5,3 mil. KM. Transfer za poljoprivredu i privredu u 2018.godini i 2019.godini planirani su u iznosu od 150 hiljada KM, dok u 2020.godini planirano je 350 hiljada KM za ovu namjenu. Ostali transferi za ove namjene nisu mijenjani u odnosu na planirane iznose u 2017.godini. (m) Tekući transferi pojedincima Tekući transferi pojedincima u slijedeće tri godine projicirani su približno na istom nivou, kao i u Budžetu za 2017.godinu, oko 7,8 mil. KM. U ovu vrstu izdataka uključene su: stipendije učenicima i studentima; zdravstveno osiguranje učenika i studenata;transfer za zaštitu civilnih žrtava rata; skrb o prognanim i raseljenim; pomoć povratnicima(anex 7); transfer pojedincima po Zakonu o dopunskim pravima boraca, kao i transfer za socijalnu zaštitu; grant pojedincima kao nadoknada šteteveterinarstvo i grant pojedincima pod nazivom dječija nedjelja. (n) Tekući transferi neprofitnim organizacijama Tekući transferi neprofitnim organizacijama su procijenjeni u 2018.godini na istom nivou kao u Budžetu za 2017.godinu, oko 11,8 mil. KM. Planirano je finansiranje svih izdataka koji su obuhvaćeni planom za 2017.godinu, eventualno povećanje za ove namjene (kultura i sport) planirano je u 2020.godini, prema prihodovnim mogućnostima. Najveći dio ovih troškova se odnosi na transfere za visoko obrazovanje, kao i za transfere za kulturu i sport, sredstva za socijalnu zaštitu, te transfere za političke stranke. (o) Subvencije javnim preduzećima i subvencije za poticaje Subvencije javnim preduzećima uslovljene su prihodovnim mogućnostima i planirane veličine su u 2018.godini na približno istom nivou kao u Budžetu za 2017.godinu, jedino su povećane subvencije na osnovu rekultivacije zemljišta, po zahtjevu korisnika. 46

U 2019.i 2020.godini, prema prihodovnim mogućnostima, iz okvira dostavljenih projekcija Ministarstvo finansija je stava da bi bilo dobro da se rasporede značajnija sredstva za poticaj malim i srednjim preduzećima, kao i sredstva za poticaj u poljoprivredi i turizmu, što je u skladu sa ciljevima razvoja iz usvojene Strategije razvoja HNK za period 2017.-2020.godina. 6.5. Drugi tekući transferi Ukupna sredstva za ove namjene u Budžetu za 2017. godinu iznose oko 3,36 mil. KM Na osnovu već pokrenutih aktivnosti od strane Vlade HNK u rješavanju sudskih presuda, putem vansudskih nagodbi, a prema preporukama Ureda za reviziju institucija u FBiH, planirano je u naredne tri godine izmiriti obaveze po potpisanim ugovorima o vansudskoj nagodbi, koje prema raspoloživoj evidenciji, iznose oko 14 mil.km. Također, u ovu grupu rashoda su i obaveze po Zakonu o unutrašnjem dugu HNK, koji također, značajno opterećuje budžetsku potrošnju. U 2019. I 2020.godini planirano je značajan dio ovih obaveza izmiriti, ovisno o prihodovnim mogućnostima. Obaveze po ovom Zakonu će se u narednom poglavlju posebno analizirati. 6.6. Kapitalni izdaci Ukupna sredstva za nabavku stalne i kapitalne imovine, te za rekonstrukciju i investicijsko održavanje u budžetu za 2017. godinu planirana su u iznosu oko 14,6 mil. KM, u 2018.godini planiran je iznos od 13,4 mil.km, u 2019.godini oko 14 mil. KM, a u 2020.godini oko 18 mil.km.projekcija ovih izdataka rađena je na osnovu prihodovnih mogućnosti, kao i navedenih programa budžetskih korisnika. 6.7. Rashodi po osnovu otplate duga i kamata Ovi rashodi sve značajnije opterećuju budžetsku potrošnju. U 2011. godini iznosi za ove namjene su bili oko 0,7 mil. KM, da bi u planu za 2017. godinu iznosili oko 9,6 mil. KM, a projekcije za narednu godinu (2018.) su oko 9 mil. KM, u 2019. godini oko 8,6 mil. KM i 2020. godine 7,9 mil. KM. Povećanje ovih rashoda uslijedilo je zbog dospijeća otplate kredita od MMF-a (IV stand-by aranžman), kao i novog zaduživanja kantona po projektu Energetska efikasnost koji je implementiran u 2016.godini, dok novi projekt Energetske efikasnosti iz 2017.godine koji je namijenjen za unaprjeđenje energetske efikasnosti na objektima javnih ustanova iz nadležnosti Ministarstva obrazovanja, nije planiran, jer za isti nije dostavljen otplatni plan. U narednom poglavlju će biti detaljnije obrazložene obaveze po osnovu unutrašnjeg i vanjskog duga HNK. Rashodi po osnovu namjenskih prihoda su planirani za naredni srednjoročni period u iznosu oko 9,4 mil.km. 47

U narednoj tabeli iskazana je potrošnja po funkcionalnoj klasifikaciji, odnosno izvršenje rashoda u 2016 godini i plan za 2017. godinu, kao i projekcije za naredne tri godine. KATEGORIJE FUNKCIONALNE KLASIFIKACIJE IZVRŠENJE ZA 2016. god. % BUDŽET ZA 2017. GOD. % PROJEKCIJE ZA 2018. GOD. % PROJEKCIJE ZA 2019. GOD. % PROJEKCIJE ZA 2020. GOD. % 01 - OPĆE JAVNE USLUGE 23.326.341,27 12,68 25.338.845,00 12,89 22.373.240,00 11,26 29.673.640,00 14,17 30.490.290,00 13,85 03 - JAVNI RED I SIGURNOST 47.589.450,68 25,86 49.405.550,00 25,13 49.100.400,00 24,70 49.756.160,00 23,76 51.329.220,00 23,32 04 - EKONOMSKI POSLOVI 15.356.466,60 8,35 18.367.930,00 9,34 18.886.910,00 9,50 20.772.050,00 9,92 27.829.790,00 12,64 05 ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE 284.141,77 0,15 326.000,00 0,17 326.000,00 0,16 326.000,00 0,16 326.000,00 0,15 06 STAMBENI I ZAJEDNIČKI POSLOVI 2.629.168,57 1,43 3.560.000,00 1,81 3.307.000,00 1,66 3.307.000,00 1,58 3.307.000,00 1,50 07 ZDRAVSTVO 4.190.006,91 2,28 4.660.020,00 2,37 4.616.020,00 2,32 4.658.320,00 2,22 4.714.920,00 2,14 08 REKREACIJA, KULTURA I RELIGIJA 2.924.033,20 1,59 2.577.180,00 1,31 2.578.810,00 1,30 2.600.250,00 1,24 3.243.970,00 1,47 09 OBRAZOVANJE 78.835.760,53 42,84 81.409.725,00 41,41 82.813.800,00 41,66 83.259.310,00 39,76 83.725.850,00 38,04 10 SOCIJALNA ZAŠTITA 8.877.985,11 4,82 10.928.060,00 5,56 14.772.460,00 7,43 15.029.910,00 7,18 15.138.600,00 6,88 UKUPNO 184.013.354,64 100,00 196.573.310,00 100,00 198.774.640,00 100,00 209.382.640,00 100,00 220.105.640,00 100,00 48

49

50