Morsko ribarstvo u Republici Hrvatskoj Preliminarni rezultati Ovu prezentaciju je pripremio tim Grupacije Svjetske banke, kao prilog izradi Višegodišnjeg plana razvoja ribarstva u Republici Hrvatskoj. Sadržaj ove prezentacije ne odražava nužno stajalište Grupacije Svjetske banke
Glavni zaključci S obalom od 6278 km, hrvatski ribarski sektor je izvor prihoda tijekom cijele godine stanovništvu koje živi u obalnim naseljima i na otocima Udjel ribarstva u bruto domaćem proizvodu je ispod 1%, ali stanovništvo obalnih naselja i otoka je jako ovisno o ribarstvu pruža mogućnosti zapošljavanja na obali i otocima značajan je izvor svježe, visokokvalitetne hrane tržište je blizu (EU i zemlje Balkana) ima pozitivan doprinos vanjskoj trgovačkoj bilanci.
Glavni zaključci Ulov iznosi 1,4% ukupnog ulova morske ribe na razini Europske unije (EU), s godišnjom proizvodnjom od okvirno 70.000 tona. Ukupni morski ulov je stabilan, sardine i inćuni čine preko 80% ukupnog ulova Većina stokova dodijeljena hrvatskoj ribarskoj floti je prekomjerno izlovljena.
Ulov morske ribe, u tonama 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. Sardina 29600 46051 43734 53085 55783 50108 53909 Inćun 15224 14387 8290 8904 8594 12340 8125 Skuša (Atlantic chub mackerel) 809 486 686 562 609 514 1640 Trlja blatarica 792 1102 1287 1104 1175 1145 950 Šnjur golemi i šnjur široki 442 368 315 461 231 402 899 Ostale vrste 5506 8571 9619 11247 12503 7692 6324 Ukupno 52373 70965 63931 75363 78895 72201 71847 Source: FAO FISHSTAT J
Glavni zaključci Flota je zastarjela, većina plovila je stara (u prosjeku 35 godina) Ribarstvo i okolišni aspekti usko su povezani Svijest o aspektima održivosti i okoliša raste Ribarstvo usko povezano s razvojem turizma.
Uvoz ribljih proizvoda, u milijunima EURA 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. Lignje, sipa, hobotnica 15.9 21.6 22.7 16.6 22.9 27.7 30.8 Morska neidentificirana riba 9.3 10.6 13.5 16.1 28.5 29.5 28.3 Tuna, palamida, sabljarka 12.2 13.0 14.6 15.4 17.3 18.7 18.7 Bakalar, oslić, koljak 9.5 11.0 12.5 10.3 11.1 16.3 14.2 Losos, pastrva, snjetac 3.9 4.0 4.3 5.1 6.2 8.2 10.6 Haringa, sardine, inćuni 12.0 9.5 8.7 6.5 5.6 6.9 10.4 Jastog 2.9 4.6 5.8 4.2 4.6 5.2 7.1 Škampi, kozice 2.8 2.7 3.9 3.4 4.2 5.5 5.0 Ostalo 12.1 13.9 12.5 11.5 13.9 15.8 16.9 Ukupno 80.6 91.0 98.4 89.3 114.3 134.2 142.0 Source: FAO FISHSTAT J
Izvoz ribljih proizvoda, u milijunima EURA 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. Haringa, sardine, inćuni 42.7 43.6 40.9 40.8 53.9 58.5 58.1 Miješana morska riba 8.2 12.0 12.5 16.4 26.3 39.5 46.5 Tuna, palamida, sabljarka 34.1 50.7 49.6 40.3 32.6 42.5 31.9 Lignje, sipa, hobotnica 3.5 4.6 4.3 4.4 8.8 10.0 12.5 Morska neidentificirana riba 4.9 5.8 6.4 5.3 7.3 7.8 9.4 Ostalo 9.7 12.2 12.7 13.2 18.0 25.4 26.7 Ukupno 103.1 128.9 126.4 120.5 147.1 183.7 185.2 Source: FAO FISHSTAT J
Pitanja Obnova ili zamjena postojeće flote, npr. plovila s manjom potrošnjom goriva s nižim operativnim troškovima Stvaranje sigurnijeg radnog okruženja za ribare Pri tome istovremeno osiguravajući korištenje ribarske flote do gornje granice kapaciteta Trajni ili privremeni prestanak
Pitanja (nastavak) Unaprjeđenje/promjena mjera gospodarenja ribljim resursima (fondom) Unaprjeđenje/promjena okvira inspekcijskog nadzora
Pitanja (nastavak) Prijeći na selektivnije ribarske alate Poticati priobalni ribolov Objedinjavati aktivnosti (ribolov, uzgoj, prerada i marketing) kroz proizvođačke organizacije Poticati mlade ribare
Pitanja (nastavak) Riblji proizvodi dodane vrijednosti Investicije i istraživanje tržišta Širenje na nova tržišta/niše ili jačanje pozicije na postojećem tržištu