Bla bla bla

Транскрипт

1 Prof.dr.sc. Sanja Matić Skoko Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split 1. sastanak- Pula & Poreč,

2 The Common Fisheries Policy (CFP): jedinstvena, zajednička ribarstvena politika Što je CFP? Skup pravila o gospodarenju evropskom ribarskom flotom i zaštiti ribljih stockova. Smišljena da gospodari zajedničkim resursima, pri tome da je svim članicama EU jednak pristup EU vodama i ribolovnim područjima i omogućava ribarima ravnopravni položaj u ribarenju Stockovi su obnovljivi, ali su konačni, definirani. Neki od stockova su prelovljeni. Kao rezultat, EU zemlje moraju poduzeti akcije da osiguraju održivost evropskog ribarstva i da dugoročno ne ugroožavaju produktivnost i veličinu ribljih populacija CFP je osmišljena 1970s, i prošla je cijeli niz revizija, a zadnja koja je na snazi datirana je s Koji su ciljevi CFP? Osigurati da ribarstvo i akvakultura su okolišno, ekonomsko i socijalno održivi, i da osiguravaju izvor zdrave hrane za europske građane. Cilj je ojačati dinamiku ribarske industrije i osigurati pravedan standard života za ribarsku zajednicu. Iako je važno maksimalizirati ulove, moraju postojati ograničenja. Moramo biti sigurni da ribolovna praksa na smanjuje mogućnosti ribljih populacija za reprodukciju. Trenutna politika naglašava da između 2015 i 2020 moraju biti određena ograničenja kako bi se održali riblji stokovi za dulje vremensko razdoblje. Do danas, utjecaj ribarstva na krhki morski okoliš još uvijek nije u potpunosti poznat. Zato, CFP usvaja predostrožni pristup koji prepoznaj utjecaj čovjeka na sve komponente ekosustava. Traži od ribolovnih flota da budu što selektivnije i da se praksa odbacivanja neželjene ribe ukine. Nova reformirana CFP mjenja i način na koji se gospodari s CFP, dajući europskim zemljama veću kontrolu na nacionalnoj i regionalnoj razini. Politika ima 4 osnovna područja: gospodarenje ribarstvom, međunarodno pravo, politika prometa i prodaje, financiranje. Uključuje i pravila o akvakulturi i uključivanju dionika.

3 Promjene u CFP ( ) Svrha: Vratiti riblje stockove na održive razine, privesti kraju ribolovnu praksu odbacivanja i stvoriti nove mogućnosti za poslove i razvoj priobalja. Provedba: Zabrana odbacivanja Jačanje sektora Decentralizacija donošenja odluka Stavljanje prioriteta na akvakulturu Podržavanje priobalnog (small-scale) ribolova Pojačavanje znanstvene razine u pogledu stanja stockova Preuzimanje odgovornosti u stranim vodama kroz EU međunarodne sporazume

4 The Common Fisheries Policy (CFP): jedinstvena, zajednička ribarstvena politika Regulation (EU) 2015/812 of the European Parliament and of the Council of 20 May 2015 amending Council Regulations (EC) No 850/98, (EC) No 2187/2005, (EC) No 1967/2006, (EC) No 1098/2007, (EC) No 254/2002, (EC) No 2347/2002 and (EC) No 1224/2009, and Regulations (EU) No 1379/2013 and (EU) No 1380/2013 of the European Parliament and of the Council, as regards the landing obligation, and repealing Council Regulation (EC) No 1434/98 REGULATION (EU) No 1380/2013 OF THE EUROPEAN PARLIAMENT AND OF THE COUNCIL of 11 December 2013 on the Common Fisheries Policy, amending Council Regulations (EC) No 1954/2003 and (EC) No 1224/2009 and repealing Council Regulations (EC) No 2371/2002 and (EC) No 639/2004 and Council Decision 2004/585/EC

5 The Common Fisheries Policy (CFP): jedinstvena, zajednička ribarstvena politika SAVJETODAVNA VIJEĆA (Advisory Councils:ACs) su organizacije dionika koje Komisiji i EU članicama donose preporuke vezano uz problematiku ribarstva. To mogu biti savjeti vezani uz zaštitu i socio-ekonomske aspekte gospodarenja, i o pojednostavljanju pravila. Savjetodavna vijeća se konzultiraju u kontekstu regionalizacije. Također, doprinose prikupljanju podataka za mjere vezane uz učinkovito gospodarenje i zaštitu. Osim 7 postojećih vijeća, nova CFP predviđa osnivanje 4 nova vijeća za: Crno more, akvakulturu, tržište i udaljene regije. Savjetodavna vijeća su sastavljena od predstavnika iz industrije i ostalih interesnih skupina(s 60% - 40% mjesta u generalnoj skupštini i izvršnim tijelima). Oni primaju EU financijsku potporu kao tijela koja osiguravaju ciljeve od općeg EU interesa. Baltic Sea AC Long Distance AC Mediterranean Sea AC (MEDAC) North Sea AC North-western waters AC Pelagic stocks AC South-western waters AC Učinkovita kontrola ribolovnih aktivnosti ključna je za postizanje ciljeva ZRP-a!!!!

6 Via Nazionale, Roma - RM Fax info@med-ac.eu

7 ULOGA MEDAC-a MEDAC (The Mediterranean Advisory Council) je neprofitna organizacija sa sjedištem u Rimu koja im za osnovni cilj osigurati ciljeve od EU interesa. MEDAC čine EU i nacionalne organizacije koje predstavljaju ribarski sektor (uključujući industrijsku flotu, priobalni ribbolov, preradu ribe i trgovačka udruženja, te sindikate) i ostale interesne grupe (organizacije i udruge za zaštitu okoliša, grupe potrošača, sportska udruženja ili udruge sportskih i rekreativnih ribara,...) koje radi na području Mediterana u okviru CFP. Područje pokrive morske vode Sredozemnog mora od 5 36' W prema istoku. Uloga MEDAC-a uključuje pripremu mišljenja i opcija o gospodarenju u ribarstvu i socio-ekonomskih aspekata kako bi se podržao ribarski sektor u Mediteranu, dostavu zemljama članicama i europskim institucijama kako olakšali postizanje ciljeva CFP; MEDAC također predlaže tehnička rješenja i prijedloge, kao i zajedničke preporuke (ex. Art. 18 Reg.1380 / 2013) na zahtjev zemlje članice.

8 Predsjedništvo MEDAC-a je sastavljeno od Predsjednika i 3 zamjenika iz različitih zemalja, koji vode ured s mandatom od 4 godine. Trenutno, predsjedavajući je Giampaolo Buonfiglio (IT), a 3 zamjenika su Gérard Romiti (FR), Genaro Amigo Chouciño (ES) i Susana Sainz-Trápaga (WWF) i njihovi mandati će isteći u Generalnu skupštinu čine predstavnici iz: Cipra, Hrvatske, Francuske, Grčke, Italije, Malte, Slovenije, Španjolske i EU organizacije: CIPS - Confédération Internationale de la Pêche Sportive; EAA European Anglers Alliance EFSA - European Federation of Sea Anglers; ETF - European Transport Workers Federation; IFSUA - International Forum for Sustainable Underwater Activities; LIFE - The Low Impact Fishers of Europe; OCEANA; WWF - World Wildlife Fund. Hrvatski predstavnici su: Koordinacija koćara Hrvatske HGK Hrvatska gospodarska komora HOK Hrvatska obrtnička komora SRZ Savez ribarskih zadruga

9 U izvršnom odboru, 60% mjesta je predviđeno za predstavnike ribarskog sektora i 40% za druge interesne skupine. To je tijelo koji prihvaća preporuke i mišljenja. Hrvatski predstavnici su: HGK Hrvatska gospodarska komora HOK Hrvatska obrtnička komora Radne skupine su osnovane na stalnoj osnovi i imaju pomoćnu ulogu izvršnom odboru u pripremi mišljenja i zajedničkih preporuka. WG 1: Reforma CFP (Regionalizacija, obveza iskrcaja) WG 2: Velika pelagična riba (BFT-E - SWO-MED i ostale vrste kojima gospodari ICCAT) WG 3: Planovi upravljanja i teme koje se tiču GFCM-a WG 4: Rekreativni ribolov WG 5: Priobalni (Small-Scale) ribolov i socio-ekonomski utjecaj Fokusne grupe su sastavljene sa specifičnom svrhom, njihovo trajanje je ograničeno i podijeljene su prema geografskim područjima. Focus Group o GSA 17 sjeverni Jadran (IT, SI, HR) Focus Group o GSA 7 Lionski zaljev (FR, ES)

10 LIFE-THE LOW IMPACTS FISHERS OF EUROPE je kišobran organizacija koju vode ribari za ribare! Svrha LIFE a je da bude jasan i koherentan glas na EU razini za do sada uglavnom tihi enormni broj ribara koji rade u priobalju i koji koriste manje štetne alate i metode a do sada nisu imali posvećene i učinkovite predstavnike u Brussels-u i na razini zemlje članice. Platforma radi preko tzv. Management Board aktivnih ribara koji predstavljaju svoje lokalne zajednice ribara. Dnevne obveze obavljaju izvršni direktor (Jeremy Percy) s podrškom tajništva u Brussels-u. Dodatno, LIFE se može osloniti na stručnost mediteranskog koordinatora (Marta Cavallé), specijalista za EU fondove i dva službenika koji rade na terenu s ribarskim organizacijama.

11 LIFE prestavlja one ribare koji rade blizu obale i imaju najmanji mogući utjecaj na okoliš, ali koji istovremeno imaju visoku socijalnu i ekonomsku vrijednost unutar zajednice koju predstavljaju i koja ih podržava. Vlasnici brodova najčešće sami rade kao ribari, uglavnom je riječ o jednodnevnim izlascima na more, imaju nisku emisiju stakleničkih plinova po kg/ulovljene ribe i ribare u održivom smislu. Na tim osnovama, LIFE je sastavio svoj dokument Misije koja jasno ilustrira etiku, ciljeve i nastojanja ove organizacije. Pojačanano je prepoznavanje niskog utjecaja, priobalnih ribara diljem Evrope, a i šire, da je sada vrlo bitno imati specifičnog i posvećenog predstavnika koji će se boriti za njih i osigurati dogotrajnu održivost i preživljavanje njihovih aktivnosti. Važan dio ovo pristupa je učinkovito i fokusirano prisustvo na EU razini. Dodatno, LIFE neće samo govoriti za svoje predstavnike u Brussels-u i drugdje, nego će im pomagati i podržavati da ih se čuje kao osobe na svim razinama.

12 U skladu s implementacijskom fazom reformirane CFP koja će se odvijati još neko vrijeme, LIFE pruža važnu sponu između priobalnih ribara koji su očajni u potrebi da se pozitivno utječe na regulative koje se tiču ribarstva i zaštite mora na EU razini i brojnih službenika, političara država članica i MEP-a koji sastavljaju i glasaju za promjene u regulativama koje će imati jaki utjecaj na budućnost ribara i njihovih zajednica. Postoji snaga u zajedništvu i ono što spaja LIFE članove je to što možemo stvoriti zajednička rješenja za zajedničke probleme na osnovu tisuće iskustava i znanja ribara koji doprinose održivosti ovog sektora. LIFE već ima organizacije iz NIzozemske, Njemačke, Poljske, Francuske, UK, Španjolske, Irske i Grčke s nizom zainteresiranih iz istih i drugih zemalja. LIFE nastoji biti servis svim tim organizacijama, rastućem broju onih koji su već prepoznali stvarnu korist koju im može donijeti to što su dio ove inicijative i što skupa rrade za opće dobro. LIFE smatra da će razvoj kolektivnog i usaglašenog stava pokazati da priobalni ribari prikladno podržani i jednaki pristupom resursima, nisu problem da bi bili ili zanemareni ili odstranjeni već su rješenje za niz problema, prošlih i sadašnjih koji stavljaju u sukob industrijski ribolov i morski okoliš. Ribarstvo je uvijek na nekom križanju. Ono što je drukčije, da po prvi put, priobalni ribari imaju šansu unutar EU da se njihov glas čuje, preko LIFE, da naprave iskorak kako bi mogli preživjeti i prosperirati u godinama koje dolaze.

13 MEDITERANSKI KONTEKST

14 Visoka raznolikost bentoski staništa na malom području što povlači visoku bioraznolikost i trofičku kompleksnost!

15 Mediterranean small scale fisheries Uprava za ribarstvo ( ): profesionalci: 4000 plovila od čega 3360 <12 m mali ribari: plovila ukupni ulov: t od čega 90% pelagični ribolov: 1% priobalni???? povijesna kategorija rastući broj stanovnika flote, alati, lovine: prelov? socijalna kategorija

16 Zagađenje i klimatske promjene mogu značajno utjecati na priobalne zajednice! Raznolikost Obilje Smrtnost Fekunditet Povećana osjetljivost za infekcije i zarazu parazitima!!!???

17 Raznolikost Raspodjela Obilje Smrtnost Fekunditet Struktura zajednica

18 Loše gospodarenje ribarstvom Direktni učinci Pad obilja Promjena veličine Sastav vrsta Promjene populacijskih parametara Indirektni učinci Trofički pomaci Poremećaji dna Djeluju na kratkoročnim i dugoročnim skalama!

19 Koncentracija ribolovnog napora na zapadnoj jadranskoj obali je najviša u cijelom Mediteranu!

20 Potencijalni ribolovni pritisak u sjevernoj Italiji (zapadna obala Jadrana) je alarmantna!

21 Mediteranski kontekst flota Ulov (*1000t)

22 Uloga znanosti razumijevanje prijetnji i izazova in-depth znanstvena istraživanja Realna službena statistika Sudjelovanje ribara u procesima gospodarenja radionice

23 Uloga znanosti i prikupljanje podataka

24 izabrani metiers za uzorkovanje OTB_DEF_>=40_0_0: bottom trawling for demersal species GNS_DEF_>=16_0_0: set gillnets for demersal species PS_SPF_>=14_0_0: purse seine fishery for small pelagics GTR_DEF_>=16_0_0: trammel nets for demersal species PS_LPF_>=14_0_0: larger purse seiners targeting bluefin tuna LLD_LPF_0_0_0: Drifting longlines for large pelagic SB-SV_DEF_0_0_0: beach and boat seines for demersal species HRVATSKA MISC: MISC_SPO/MOL_0_0; MISC_CEP_0_0 FPO_DEF_0_0_0: pots and traps for demersal species LLS_DEF_0_0_0: set longlines for demersal fish LHP-LHM_CEP_0_0_0: Hand and Pole lines for cephalopods LHP-LHM_FIF_0_0_0: Hand and Pole lines for finfish Derogation za određene metiers (2013) MISC_SPO/MOL_0_0 MISC_CEP_0_0; LHP-LHM_CEP_0_0_0 LHP-LHM_FIF_0_0_0 FPO_DEF_0_0_0 LLS_DEF_0_0_0: Derogation iz 2013 Anguilla anguilla Octopus vulgaris Parapenaeus longirostris Scomber scombrus Scomber japonicus Trachurus mediterraneus Trachurus trachurus Odabrane vrste: Sardina pilchardus Engraulis encrasicolus Mullus barbatus Merluccius merluccius Eledone moschata Eledone cirrosa Thunnus thynnus Xiphias gladius Nephrops norvegicus Spicara smaris Solea vulgaris

25 SSF in the Mediterranean EU countries Francuska Španjolska Italija Slovenija Grčka Malta

26 EU legislativa Uredba (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca o zajedničkoj ribarstvenoj politici Provedbena uredba Komisije (EU) br. 404/2011 od 8. travnja o detaljnim pravilima za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 Uredba Vijeća (EZ) br. 1224/2009 od 20. studenoga o uspostavi sustava kontrole Zajednice za osiguranje sukladnosti s pravilima zajedničke ribarstvene politike Uredba Vijeća (EZ) br. 1967/2006 od 21. prosinca o mjerama upravljanja za održivo iskorištavanje ribolovnih resursa u Sredozemnom moru

27 Pravni okvir koji uređuje ribarstvo u Republici Hrvatskoj čine tri zakona Zakon o morskom ribarstvu (NN 56/10, 127/10, 55/11), Zakon o slatkovodnom ribarstvu (NN 106/01, 7/03, 174/04, 10/05 i 49/05-proćišćeni tekst) te Zakon o strukturnoj potpori i uređenju tržišta u ribarstvu (NN 153/09, 127/10). Temeljem ova tri zakona, donesen je niz provedbenih propisa, koji detaljnije uređuju pojedina pitanja. U sektoru morskog ribarstva najznačajniji se odnose na tehničke mjere regulacije ribolova, određivanje mjera zaštite resursa kroz minimalne ulovne veličine i određivanje područja posebne regulacije, određivanje tehničkih karakteristika alata, način vođenja i dostave podataka o ribolovu kao i način izdavanja povlastica. Posebnim je pravilnicima uređeno pitanje rekreacijsko i športskog ribolova na moru, kao i pitanje malog i malog obalnog ribolova. Još jedan značajan segment odnosi se na marikulturu, gdje pravilnici određuju način izdavanja povlastice te podrobno uređuju pitanja samog uzgoja.

28 Nacionalna razina-lokalne institucije Ministarstvo poljoprivrede Uprava za ribarstvo Ispostave (7 regionalnih jedinica) Savjetodavna služba u ribarstvu Agencija za plaćanje u poljoprivredi i ribarstvu Hrvatska gospodarska komora Hrvatska obrtnička komora Koordinacije, asocijacije, zadruge ( članova polovicom 2012 godine), udruge,...

29 Nacionalna razina-statistika Table 1. A summary of basic information on the SSF in the Croatia Data refers to: 2014 Total (all fisheries) Small-scale fisheries 1 Fleet Number of vessels Capacity (GT) , ,00 3 Number of fishers % women n.a. n.a. Average age of n.a. n.a. fishers Landings Quantity (ton) Value (currency) ,51 EUR ,00 EUR Most common gear used (top 3) (% in total) Most important species in landings: Top 3 in quantities (% in total) Top 3 in values (% in total) Nets (37.7 %) Bottom trawl (17.0 %) Purse seine (7.7 %) Sardina pilchardus (71.9 %) Engraulis encrasicolus (11.5 %) Merluccius merluccius (1.1%) Sardina pilchardus (40.4 %) Engraulis encrasicolus (11.7 %) Nephrops norvegicus (7.1 %) Nets (60.5 %) Traps (13.2 %) Hooks and lines (10.2 %) Cephalopoda (Octopus vulgaris + Sepia officinalis) (29,3 %) Solea sp. (20.2 %) Spicara smaris (11.8 %) Cephalopoda (Octopus vulgaris + Sepia officinalis) (22.3 %)* Solea sp. (21.2 %)* Seriola dumerili (7.1 %)* 1 multigear fisheries using all static gears (nets, hooks and long lines, traps) + beach seine operating with vessels <12m; just professional fisherman are taken into account 2 plus 3500 fishers involved in small coastal fisheries (ex subsistence) 3 plus GT for small coastal fisheries (ex subsistence) * total landing x mean price (expert estimation) Source of information: Directorate of Fisheries (Ministry of Agriculture): Annual report on balance between fishing capacity and fishing opportunities for Croatia Links to official stats web pages:

30 Mediteranska uredba (EU No. 1967/2006 ) POGLAVLJE I (opći akti) POGLAVLJE II (zaštićene vrste i staništa) POGLAVLJE III (zaštićena ribolovna područja) POGLAVLJE IV (ograničenja ribolovnih alata) POGLAVLJE V (najmanje veličine morskih organizama) POGLAVLJE VI (negospodarski ribolov) POGLAVLJE VII (Planovi upravljanja) POGLAVLJE VIII (kontrolne mjere) POGLAVLJE IX (mjere za vrlo migratorne vrste) POGLAVLJE X (Malta) POGLAVLJE XI (Završne odredbe) HRVATSKA Zakon o morskom ribarstvu Pripadajući Pravilnici, Naredbe i Odluke Planovi upravljanja

31 Mali ribolov Prema registru Uprave za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede povlasticu za mali ribolov nekad je imalo osoba, ona nije bila prenosiva ni nasljeđivanjem ni prodajom. Od godine naime, za mali ribolov nije izdana nijedna nova povlastica, a potpisom s EU Hrvatska je dobila pravo na zadržavanje njih samo 3500 do

32 Od 1. siječnja godine kategorije "MALI RIBOLOV" se ukinula. Od 1. ožujka godine ovlaštenici važećih Odobrenja za MALI RIBOLOV mogli su uz podnošenje zahtjeva u lokalnim Ispostavama Uprave za ribarstvo prijeći u kategoriju MALI OBALNI RIBOLOV ako su zadovoljavali slijedeće kriterije: - posjedovanje važećeg Odobrenja za obavljanje malog ribolova; - ostvarivanje ukupnog dohodka u godini koji po članu kućanstva mjesečno ne prelazi 50% proračunske osnovice što se dokazuje potvrdom Porezne uprave i vlastoručno potpisanom izjavom o članovima kućanstva i ukupnim prihodima; - da imaju navršenih 60 godina života.

33 Promjene Ako izuzmemo mreže stajaćice, drugih velikih promjena nema. Većina onih kojih i dalje imaju aktivna odobrenja iz godine koja su se svake dvije godine morala obnavljati da bi se mogle dobivati potrebne potvrde za mali ribolov, ukidanjem ove kategorije imaju više opcija da i dalje dopunski, rekreativno ili sportski love ribe i druge morske organizme prelaskom u kategoriju gospodarskog ili sportsko-rekreativnog ribolova. I mali obalni ribolov je gospodarska kategorija: koristeći raspoložive dozvoljene ribolovne alate sudionici imaju mogućnost da dnevno višak do pet kilograma ulova prodaju na tržnici. Troškovi: administrativni troškovi su čak i jeftiniji od dosadašnjih dozvola koje izdaju ribolovna društva Visina naknade za dozvole rekreacijskog ribolova za umirovljenike ili osobe starije od 60 godina: Razlika je samo u tome da na otocima umirovljenici, invalidi i osobe čiji imovinski cenzus to dozvoljava takve dozvole ne plaćaju, dok na kopnu spomenuta kategorija ljudi plaća 100 kn. Ako žele svojim ribolovnim alatima dodati i parangal, njega i otočani i ljudi s priobalja plaćaju dodatno 300 kuna na godišnjoj osnovi.

34 European Maritime and Fisheries Fund (EMFF) EMFF je fond za pomorstvenu i ribarstvenu politiku u EU za To je jedan od 5 europskih strukturnih i investicijskih fondova (European Structural and Investment (ESI) koji se nadopunjuju i nastoje promovirati oporavak u EU temeljen na razvoju i zapošljavanju. Pomaže ribarima u tranziciji prema održivom ribarstvu Podržava priobalne zajednice u diverzifikaciji njihovih ekonomija Financira projekte koji stvaraju nova radna mjesta i pobvećavaju kvalitetu života uzduž europskih obala Olakšava zainteresiranima pristup financiranju.

35 RIBOLOV DIVERSIFIKACIJA - Ribolovni turizam - Procesuiranje proizvoda - Direktna prodaja - Katering - apartmani

36 RIBOLOV MODERNIZACIJA INFRASTRUKTURE Ribarske luke Iskrcajna mjesta

37 Stavljanje na tržište i prerada Promicanje i uspostava organizacija proizvođača u Hrvatskoj Uspostava novih i boljih procesa u sustavu upravljanja Snažnije veze s istraživačkim institucijama i transfer tehnologija

38 Integrirana pomorska politika (IPP) Upoznavanje obalnog okoliša u svrhu smanjenja onečišćenja te spriječavanja i ublažavanja prirodnih i ljudskih opasnosti

39 HVALA!