naslovna strana besplatana

Broj 209. GodinaV. 10. listopada2008. w w w.hrvatski-vojnik.hr BESPLATNIPRIMJERAK 2,10 CAD 3,00 AUD 3,30 USA 2,00 CHF 3,50 SLO 1,80; SIT 430,00 SEK 17,00 NOK 17,00 DKK 15,50 GBP 1,30 ISSN 1330-500X PRINTED IN CROATIA Odræ ano 16. hrvatsko vojno-redarstveno hodoë aπ Ê e u MarijuBistricu Krπ Ê anske vrijednosti z alogz abuduê nost

IMPRES U M TJEDNIK MINISTARSTVA OBRANE IZ SADRÆAJA Nakladnik: MINISTARSTVO OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE Glavni urednik: Æeljko StipanoviÊ (zeljko.stipanovic@morh.hr) Zamjenica glavnog urednika: Vesna PintariÊ (vpintar@morh.hr) Zamjenik glavnog urednika za Internet: Toma VlaπiÊ (toma.vlasic@morh.hr) Izvrπni urednik: Mario GaliÊ (mario.galic@morh.hr) Urednici i novinari: Marija Alvir, (marija.alvir@morh.hr), Leida Parlov, Domagoj VlahoviÊ Urednik fotografije: Tomislav Brandt Fotograf: Davor Kirin GrafiËka redakcija: Zvonimir Frank (urednik) (zvonimir.frank@zg.htnet.hr), Ante PerkoviÊ, Predrag BeluπiÊ, Damir Bebek Webmaster: Drago Kelemen (dragok@morh.hr) Prijevod: Jasmina Peπek Tajnica redakcije: Mila BadriÊ-Gelo tel: 3784-937 Lektori: Gordana JelaviÊ, Boæenka BagariÊ Marketing i financije: Igor VitanoviÊ tel: 3786-348; fax: 3784-322 Pretplata: Inozemstvo: u korist: TISAK trgovaëko d.d. Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb (za: Sluæba za odnose s javnoπêu i informiranje), devizni raëun u ZagrebaËkoj banci 30101-6 20-2500-328106 0. Tuzemstvo: u korist: TISAK trgovaëko d.d., Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb, (za: Sluæba za odnose s javnoπêu i informiranje), æiroraëun 236 0000-1101321302 poziv na broj 16 5, cijena 280,00 kn godiπnje, Molimo pretplatnike da nakon uplate kopiju uplatnice poπalju na adresu TISAK trgovaëko d.d. Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb. Tisak: Tiskara Zelina d.d., K. KrizmaniÊ 1, 10380 Sv. I. Zelina Naslov uredniπtva: MORH Sluæba za odnose s javnoπêu i informiranje, p.p. 252, 10002 Zagreb, Republika Hrvatska http://www.hrvatski-vojnik.hr E-mail: hrvojnik@morh.hr Naklada: 5800 primjeraka U Ëlanstvu Europskog udruæenja vojnih novinara (EMPA) Multinacionalna vojna vjeæba u Poljskoj Osobitost vjeæbe Gliwice Livex 2008 jest u tome πto je to prva multinacionalna "vjeæba na terenu" u kojoj sudjeluju pripadnici OSRH izvan svoje dræave, a koja je obuhvaêala iskljuëivo uvjeæbavanje zadaêa πto ih vojna policija provodi u NATO voappleenim operacijama Nuklearna energija S t r a n a 1 0 U zadnja tri desetljeêa nuklearna energija ima znaëajnu ulogu u proizvodnji elektriëne energije. TrenutaËno pomoêu nuklearne energije generiramo oko 16 % ukupno proizvedene elektriëne energije u svijetu Odræano 16. hrvatsko vojno-redarstveno hodo- ËaπÊe u Mariju Bistricu "Pokazali smo kao narod viπe puta u povijesti da smo, iako brojëano maleni, sposobni obogatiti svijet naπim krπêanskim vrijednostima", istaknuo je vojni ordinarij J uraj J ezerinac... S t r a n a 4 U Splitu odræana konferencija NATO-ove Radne skupine za obuku i izobrazbu za operacije potpore miru» etrnaesta po redu, konferencija u Splitu prva je odræana u Hrvatskoj, a ujedno je u ulozi zemlje domaêina prvi put bila dræava koja nije Ëlanica NATO-a, πto je svojevrsno priznanje dosadaπnjem aktivnom sudjelovanju... S t r a n a 1 4 Rukopise, fotografije i ostali materijal ne vraêamo. Copyright HRVATSKI VOJNIK, 2008. Novinarski prilozi objavljeni u Hrvatskom vojniku nisu sluæbeni stav Ministarstva obrane RH Naslovnicu snimio Davor KIRIN S t r a n a 20 3

O dræano 16. hrvatsko vojno-redarstveno hodoëaπê e u M ariju Bistricu K rπêanske vrijednosti zalog za buduênost "P ok az ali sm o k ao n arod v iπ e pu ta u pov ije sti da sm o, iak o b rojë an o m ale n i, sposob - n i ob og atiti sv ije t n aπ im k rπ Ê an sk im v rije dn ostim a", istak n u o je v ojn i ordin arij J u raj J e z e rin ac, podsje Ê aju Ê i n a poru k u pape Iv an a P av la II. da m oram o b iti pon osn i n a n aπ u b og atu k rπ Ê an sk u b aπ tin u, ali i ob v e z n i Ë u v ati je i pre n ositi " Marija ALVIR, s nimio Dav or K IRIN Misno slavlje na prostoru crkve bl. A lojzija S tepinca na otvorenom predvodio je biskup J uraj J ezerinac D ok vas promatram ovdje, u naπem nacionalnom svetiπtu Majke Boæje BistriËke, pred nama se niæe dugi povijesni hod naπeg vjerniëkog mnoπtva koji je kao 'J ahvin vinograd' traæio putokaz i snagu u svojim povijesnim traæenjima i stradanjima. Bila je to Ëesto borba za vlastiti opstanak, ali i svjedoëenje duhovnih vrijednosti koje su duboko ukorijenjene u duπu hrvatskog Ëovjeka", poruëio je vojni ordinarij J uraj J ezerinac vojnicima i policajcima te hrvatskim braniteljima i ratnim vojnim invalidima okupljenima u Mariji Bistrici na 16. hrvatskom vojno-redarstvenom hodoëaπêu, odræanom 5. listopada. Tradicionalno hodoëaπêe, provedeno u organizaciji V ojnog ordinarijata u RH i Glavnog stoæera OSRH -a, i ove je godine okupilo mnoπtvo vjernika iz cijele H rvatske, a zajedno s pripadnicima hrvatske vojske i policije te djelatnicima MUP-a i MORH -a bili su i pripadnici bosanskohercegovaëkih oruæanih snaga. Na hodoëaπêu su sudjelovali i predstavnici Ministarstva obitelji, branitelja i meappleugeneracijske solidarnosti te braniteljskih udruga, pripadnici H rvatske vatrogasne zajednice i Saveza povijesnih postrojbi H V -a, izaslanstva Sabora i V lade te V ojno-diplomatskog zbora, a uoëi misnog slavlja okupljene su pozdravili ministar obrane Branko V ukeliê i dræavni tajnik MUP-a Ivica BuconjiÊ. N eraskidiva veza s krunicom "Molimo Majku Boæju da nam pomogne da ne zaboravimo, da cijenimo ærtve i napore ljudi koji su pridonijeli stvaranju slobodne i neovisne dræave H rvatske, da poπtujemo ærtve hrvatskih branitelja, kao i sve ærtve koje su 4

H OD O» A E Zapovjednik ovogodiπ njeg h odoë aπ Êa u Mariju B istricu bio je general bojnik J ozo MiliÊeviÊ (prvi zdesna) ugraappleene u temelje slobode i napretka naπe domovine", pozvao je okupljene hodoëasnike ministar V ukeliê, prisjetivπi se onih "koji su svojom ærtvom posvjedoëili ljubav prema domovini i bliænjima". Podsjetivπi na znaëenje krunice oko vrata hrvatskog vojnika i redarstvenika, zakljuëio je da je "hrvatski Ëovjek pronaπao u Ëvrstoj, iskrenoj vjeri onu dodatnu snagu koja ga je, unatoë iskuπenjima, nosila do pobjede". "I danas svjedoëimo neraskidivu vezu hrvatskog vojnika i policajca s uzviπenoπêu krunice. Ovdje, u Mariji Bistrici, svima nama tako dragoj", zakljuëio je V ukeliê te pozvao na molitvu za hrvatske vojnike i policajce koji sudjeluju u mirovnim misijama diljem svijeta. I dræavni tajnik BuconjiÊ pozvao je da ne zaboravimo na vrijednosti domoljublja i bogoljublja, napominjuêi da se ne smiju iznevjeriti oëekivanja "malog Ëovjeka", te je zazvao Majku Boæju da ohrabri policajce koji se Ëesto omalovaæavaju u obavljanju njihovih svakodnevnih zadaêa. Misno slavlje na prostoru crkve bl. A lojzija Stepinca na otvorenom predvodio je biskup J uraj J ezerinac. Uz vojnog ordinarija, na koncelebriranom misnom slavlju sudjelovali su biskupi Mile BogoviÊ, J osip Mrzljak i V alentin PozaiÊ, te generalni vikar J o- sip antiê kao i vojni i policijski kapelani, a evanappleelje je Ëitao fra Æ arko Relota. Ministar V ukeliê je pozvao na molitvu za h rvatske vojnike i policajce koji sudjeluju u mirovnim misijama diljem svijeta T radicionalno h odoë aπ Êe i ove je godine okupilo mnoπ tvo vjernika iz cijele H rvatske "KrπÊanstvo kao povijest spasenja vidi Kristovu prisutnost prije svega kroz navjeπtaj Boæje rijeëi. Upravo zato V ojna biskupija svake godine hodo- Ëasti u nacionalno marijansko svetiπte, da bi uvijek iznova otkrivala Boæju rijeë i na nju odgovorila, kako bi Krist po nama bio proslavljen u svijetu", istaknuo je u propovijedi biskup J ezerinac, napominjuêi da je povijest ËovjeËanstva pokazala kako nema pravog æivota i mira meappleu ljudima bez prihvaêanja Boga. "Doπli smo ovamo kako ne bismo iznevjerili povjerenje koje nam je ukazao Krist Gospodin, nego da se upravo sada kada se, zahvaljujuêi mudrosti i odgovornosti onih koji se nalaze na Ëelu naπe domovine, spremamo za ulazak u zapadnoeuropsku obitelj demokratskih zemalja, joπ viπe u vjeri uëvrstimo", poruëio je, zaklju- Ëivπi: "Danas nam se ponovno otkrivaju vrijednosti od kojih je æivjela Europa kao neπto veoma vaæno za buduênost ujedinjene Europe, a to su krπêanske vrijednosti. Po njima postajemo pravi Boæji vinograd. Upravo one bit Êe naπ najljepπi dar Europi, koja s pravom oëekuje naπ doprinos." Prisjetivπi se teπkih iskustava Domovinskog rata, podsjetio je da je Krist snaga koja je vodila hrvatske branitelje na putu do naizgled nemoguêe pobjede. "Pokazali smo kao narod viπe puta u povijesti da smo, iako brojëano maleni, sposobni obogatiti svijet naπim krπêanskim vrijednostima", istaknuo je vojni ordinarij, podsjeêajuêi na poruku pape Ivana Pavla II. da moramo biti ponosni na naπu bogatu krπêansku baπtinu, ali i obvezni Ëuvati je i prenositi. Tijekom misnog slavlja nastupio je Orkestar H V -a i Klapa H RM-a "Sveti J u- raj", a hodoëaπêe je zavrπilo kriænim putem na bistriëkoj Kalvariji. Posebno valja spomenuti vjernike petrinjske vojne kapelanije Sv. Ilije Proroka, 3 2 pripadnika OSRH -a koji su treêu godinu zaredom pjeπice hodoëastili u Mariju Bistricu, a dionicu dugu 102 km propjeπaëili su za manje od dva dana. 5

OS RH O bilazak vojnog poligona "Eugen Kvaternik na S lunju R azvojem poligona do gospodarskog razvoja grada Ministar obrane Branko V ukeliê posjetio je 6. listopada vojni poligon "Eugen Kvaternik", Slunj. S ministrom su u posjetu bili i naëelnik GSOSRH -a general zbora J osip LuciÊ i dræavni tajnik MORH -a Æ eljko GorπiÊ. Tom je prilikom odræana prezentacija o kapacitetima, namjeni, korisnicima i aktivnostima koje se trenutaëno provode na poligonu kao i o njegovu daljnjem razvoju. Poligon "Eugen Kvaternik" je perspektivan. To je najveêi poligon H rvatske vojske, a sve aktivnosti koje se na njemu trenutaëno provode odvijaju se planiranom dinamikom. Za visoke predstavike MORH -a i OSRH -a odræana je i kratka pokazna vjeæba, kojom je prezentiran samo dio obuke pripadnika naπih Oruæanih snaga u sklopu njihovih priprema za sudjelovanje u meappleunarodnim mirovnim operacijama. Nakon obilaska poligona, ministar V ukeliê se sastao i s gradonaëelnikom Slunja Ivanom BogoviÊem i njegovim najbliæim suradnicima. Na sastanku se razgovaralo o vojnom poligonu "Eugen Kvaternik", izgradnji stanova u Slunju za potrebe H r- vatske vojske i grada, te o drugim oblicima civilnovojne suradnje u tom kraju, koja je ocijenjena dobrom, a izraæena je i obostrana æelja da se tako kvalitetna suradnja nastavi i ubuduêe. U izjavi za medije, ministar V ukeliê je rekao da je vojno vjeæbaliπte "Eugen Kvaternik" naposredno i na mnogo naëina vezano s gradom Slunjom te da njegov razvoj itekako moæe pozitivno utjecati i na razvoj grada. Najavio je da Êe vojska do sredine sljede- Êe godine napustiti slunjsku vojarnu Svetica, na Ëijem bi se prostoru mogli graditi kadrovski stanovi, minimalno 5 0, za potrebe OS-a. Upozorio je i na dobru suradnju vojske i jedinica lokalne uprave i kad je rijeë o pomoêi u izgradnji infrastrukture. Uvjeren je da Êe se tako nastaviti i dalje jer ima mnogo dodirnih toëaka gdje grad Slunj i MO i OS mogu suraappleivati. Ministar V ukeliê je najavio da Êe vojska do kraja sljedeêe godine napustiti i vojarnu LuπËiÊ u Karlovcu. NaËelnik GSOSRH -a general zbora J osip LuciÊ istaknuo je da bi u buduênosti na vojnom poligonu "Eugen Kvaternik" trebalo biti oko 7 00 vojnika, te da Êe vojska znatno pridonijeti zapoπljavanju i razvoju tog kraja. GradonaËelnik grada Slunja upozorio je na neke od projekata u Ëijoj je realizaciji sudjelovala vojska, a koje bez te pomoêi grad Slunj ne bi mogao realizirati. Napomenuo je i kako je vojno vjeæbaliπte "Eugen Kvaternik" prihvaêeno kao dio grada Slunja te da u njemu vide moguênost svoga gospodarskog razvoja i rjeπavanja pitanja nezaposlenosti. L. P ARLOV N akon obilaska poligona, ministar V ukeliê se sastao i s gradonaë elnikom S lunja Ivanom B ogoviêem i njegovim najbliæ im suradnicima Dan roda inæenjerije Inæenjerijska pukovnija obiljeæila je 2. listopada radno i sveëano Dan roda inæenjerije u vojarni "Kamensko". Na sveëanosti je bio izaslanik zapovjednika Zapovjedniπtva za obuku i doktrinu "F ran Krsto F rankopan", brigadir Mijo H arπanji, naëelnik stoæera ZOD "F.K.F :" Zapovjednik pukovnije brigadir Robert SunteπiÊ tom je prigodom uputio Ëestitke svim inæenjercima, a zasluænim pripadnicima pukovnije uruëio poticajne mjere za iskazane rezultate u dosadaπnjem radu. Na gradskom groblju "J amadol" poloæen je vijenac i upaljena svijeêa za sve poginule inæenjerce. U vojarni "Kamensko" organiziran je Dan otvorenih vrata kako bi se graappleani upoznali s osnovnim elementima ustroja i rada postrojbe, te dijelom opreme i tehnike deklariranih vodova za mirovne vojne operacije. U sklopu Dana otvorenih vrata provedene su i prezentacije o programu Kadet i o RH u NA TO. V ojarnu je osim graappleana posjetilo i 200 uëenika O Turanj, O DraganiÊ i TehniËke πkole Karlovac. Istog dana, povodom obiljeæavanja Dana vojne kapelanije Sv. A nappleeli»uvari, u æupnoj crkvi u Kamenskom sluæena je misa koju je predvodio mons. J osip antiê, generalni vikar V ojnog ordinarijata RH. M. G E» E K 6

MORH I OS RH Ministar VukeliÊ na sastanku ministara obrane Europske unije U francuskom gradu Deauvilleu 2. listopada odræan je sastanak "EU trojke - ministara obrane Europske unije s ministrima obrane H rvatske, Makedonije, Islanda, Norveπke i Turske. Na sastanku se raspravljalo o trenutaënom stanju europske sigurnosne i obrambene politike. Ministar obrane Branko V ukeliê u svom je govoru istaknuo da je H rvatska zadnjih nekoliko godina znatno pojaëala svoj angaæman u pogledu europske sigurnosne i obrambene politike, a ove godine je taj angaæman i dodatno potvrappleen sudjelovanjem Oruæanih snaga RH, prvi put, u mirovnoj misiji Seminar O balne straæe u Splitu EU u»adu, kamo upravo ovih dana odlazi 15 hrvatskih vojnika. To pokazuje spremnost H rvatske i njezin aktivni doprinos dugoroënim ciljevima zajedniëke vanjske i sigurnosne politike EU, rekao je ministar V ukeliê. Sastanak "EU trojke, na kojemu sudjeluju ministri obrane zemalja Europske unije (bivπi predsjedavaju- Êi, predsjedavajuêi, buduêi predsjedavajuêi EU) te H rvatska, Makedonija, Turska, Island i Norveπka (zemlje kandidati za Ëlanstvo i europske zemlje Ëlanice NA TO-a koje nisu u EU), odræava se u sklopu redovitih polugodiπnjih sastanaka svih ministara obrane dræava Ëlanica EU u zemlji predsjedateljici EU. Teme o kojima se govorilo na sastanku bile su: europska obrana i graappleani - evakuacija graappleana i nadzor na moru, racionalizacija obrambenih napora EU te jaëanje vojnih sposobnosti i vojne operacije EU. Na sastanku u Deauvilleu, uz ministra V ukeliêa, sudjelovao je i hrvatski veleposlanik u F rancuskoj Mirko GaliÊ, ravnatelj Uprave za obrambenu politiku MORH -a Pjer imunoviê i hrvatski vojni izaslanik u F rancuskoj pukovnik A ndrija akiê. OJ I U zajedniëkoj organizaciji Obalne straæe RH i Obalne straæe Kraljevine Norveπke, od 22. do 24. rujna, u Splitu je pod pokroviteljstvom H RM-a, odræan seminar Obalne straæe sa svrhom razmjene iskustava i unapreappleenja regionalne suradnje u podruëju nadzora i zaπtite mora. Osim predstavnika razliëitih ministarstava i OS-a, te pomorskih sluæbi H rvatske i Norveπke, u radu seminara sudjelovali su i predstavnici ratnih mornarica A lbanije i Crne Gore. Seminarom Obalne straæe predsjedavali su viceadmiral Zdravko Kardum, zapovjednik Obalne straæe RH i brigadir Thor A rne Ly senstoen, vojni izaslanik OS Kraljevine Norveπke, a moderator je bio brigadir Tomislav V ibovec, predstavnik RA CV IA C-a. Sudionike seminara zanimalo je kako je ustrojena Obalna straæa RH, a od ostalog posebice je bila zanimljiva norveπka prezentacija, koju je izloæio komodor A ril Inge Skram, zapovjednik Obalne straæe Kraljevine Norveπke. Naglaπeno je da samo pravovaljana regionalna suradnja moæe pridonijeti kvalitetnoj zaπtiti okoliπa i osigurati sigurnost plovidbe u J adranskom moru. Takoappleer je naglaπena vaænost sporazuma o suradnji Obalne straæe s mjerodavnim dræavnim sluæbama, koji trebaju specificirati na- Ëin suradnje i ovlasti izmeappleu svih sudionika ukljuëenih u zaπtitu nacionalnih interesa na moru. Seminar je potaknuo potrebu za osnivanjem F oruma Obalne straæe na kojemu bi se razmatrala problematika operacija Obalne straæe na taktiëkoj razini, posebice ona koja onemoguêuje kvalitetnu regionalnu suradnju. V eê uspostavljeni projekt A DRION, koji je nastao iz J adranskojonske inicijative, istaknut je kao najpogodniji okvir za daljnju suradnju i u ovom podruëju. S. J ON J IΔ Posjet direktora visokih studija obrane Italije H VU U sklopu viπednevnog posjeta MORH -u i OSRH -u, izaslanstvo MO Republike Italije posjetilo je 3 0. rujna H V U "Petar Zrinski. Talijansko izaslanstvo na Ëelu s direktorom visokih studija obrane (CA SD) admiralom Marcantoniom Trevisanijem doëekao je ravnatelj H V U general bojnik Mirko undov. U sastavu talijanskog izaslanstva bio je brigadir A lessandro Mauriello, kapetan korvete F rancesco Civino i vojni izaslanik Republike Italije u RH, kapetan bojnog broda Roberto Domini. Nakon uvodnih pozdrava talijanskog i hrvatskog izaslanstva, admiral Trevisani odræao je predavanje polaznicima R "Ban J osip J elaëiê, polaznicima ZS Blago Zadro i nastavnicima Dekanata H V U. Potom je brigadir V ladimir Superina prezentirao talijanskom izaslanstvu ustroj i sustav vojne izobrazbe na H V U "Petar Zrinski. Talijansko izaslanstvo posjetilo je takoappleer i SJ "Katarina Zrinska i R "Ban J osip J elaëiê. Z. LOVA E N 7

G OD I NJ IC A O biljeæena 9 0. godiπnjica pogibije m ornara s austrougarskog ratnog broda S veti S tjepan Z ajednië k a povijesna uloga U spom e n n a pog in u le m orn are, u m ore su poloæ e n i v ije n ac i de v e de se t b ije lih ru æ a, a ron ioc i m aapple arsk e v ojsk e poloæ ili su v ije n ac i n a olu pin u ratn og b roda S v. S tje pan S z e n t Istv an, g dje su dan prije postav ili i spom e n -ploë u P odsje Ê aju Ê i n a stradan je m orn ara n a ratn om b rodu S v. S tje pan, dræ av n i tajn ik» aë iê istak n u o je k ak o je n jih ov a æ rtv a "oda h rab rosti i poæ rtv ov n osti n a m oru, ali i stab ilan te m e lj prijate ljstv a n aπ ih n aroda i n jih ov e z aje dn ië k e b u du Ê n osti u n u tar e u ropsk e z a- je dn ic e n aroda" Leid a P ARLOV, s nimio T omis lav B RAN DT D ræavni tajnik MORH -a Gordan»aËiÊ i naëelnik GSOSRH -a general zbora J osip LuciÊ s izaslanstvom sudjelovali su 2. listopada na komemoraciji kojom je obiljeæena 9 0. godiπnjica pogibije mornara s austrougarskog ratnog broda Sveti Stjepan (Szent Istvan). Na komemorativnom skupu, koji je prireappleen na maapplearsku inicijativu, bilo je visoko izaslanstvo MO i OS Republike Maapplearske, koje su predvodili maapplearski ministar obrane Imre Szekeres i naëelnik GS-a general zbora A ndras H avril, te izaslanstvo OS Republike A ustrije, koje je predvodio zamjenik naëelnika GSOS Republike A ustrije general pukovnik Othmar Commenda, a odræan je na brodu H RM-a F aust V ranëiê, i to na mjestu potonuêa austrougarskog broda u zadarskom akvatoriju. Sv. Stjepan je bio najveêi ratni brod A ustro-ugarske Monarhije, ponos carske flote, vrlo siguran, koji se dokazao u operacijama na moru. Nesretna sudbina zadesila ga je u lipnju 19 18. godine, kad je pod okriljem mraka neoëekivano torpediran. Pri potonuêu broda æivot je izgubilo 8 9 mornara, koji su do posljednjeg trenutka htjeli spasiti taj simbol pomorske moêi Monarhije. Brod H RM-a F aust V ranëiê isplovio je iz Malog Loπinja, a plovidba do mjesta potonuêa Sv. Stjepana jugozapadno od otoka Premude, otoka u zadarskom arhipelagu, bila je dobra prilika za meappleusobno druæenje i podsjeêanje na zajedniëku povijest naπih naroda, koja nas trajno povezuje. Na brodu je bio i velik broj maapplearskih novinara. Oni su doπli popratiti dogaappleaj πto je okupio maappleare, A ustrijance i H rvate, koji su se doπli pokloniti i odati poëast svojim mornarima stradalim u I. Dræ avni tajnik MO RH -a G ordan» aë iê sve nazoë ne je pozdravio i uime ministra obrane B ranka V ukeliêa te im poæ elio da se osjeêaju ugodno u prijateljskom ozraë ju Razmjene prigodnih darova svjetskom ratu. Komemoracija je bila u znaku brojnih aktivnosti, a u prigodnim govorima istaknuto je znaëenje naπe zajedniëke povijesti stabilnog temelja za prijateljstva naπih naroda i njihovu zajedniëku buduênost. U spomen na poginule mornare, u more su poloæeni vijenac i cvije- Êe, i to devedeset bijelih ruæa. Ronioci maapplearske vojske 8

G OD I NJ IC A poloæili su vijenac i na olupinu ratnog broda Sv. Stjepan, gdje su dan prije postavili i spomen-ploëu. Tom je prigodom dræavni tajnik»aëiê istaknuo kako je naπa zajedniëka povijesna uloga na ovim prostorima obiljeæila tradicionalno dobru suradnju i prijateljstvo naπih naroda i njihovih oruæanih snaga. PodsjeÊajuÊi na stradanje mornara na ratnom brodu Sv. Stjepan,»aËiÊ U spomen na poginule mornare, u more su poloæ eni vijenac i cvijeêe, i to devedeset bijelih ruæ a uvjete za odræavanje ove manifestacije. I on je upozorio na znaëenje zajedniëke povijesti naπih naroda na ovim prostorima i obiljeæavanje dogaappleaja iz zajedniëke povijesti koji nas trajno povezuju. "Ova tragedija, koja se dogodila prije 9 0 godina, ostala je u sjeêanju ljudi", rekao je Szekeres te napomenuo kako je sreo ljude Ëija je rodbina sluæila na brodu Sv. Stjepan i koji su se posebno radovali πto Êe se obiljeæiti taj dogaappleaj. "Zapravo nas ova æiva povijest povezuje i stoga su vaæne ovakve manifestacije kako se ne bi zaboravili dogaappleaje iz povijesti koji nas povezuju." Na pitanje kakvom bi ocijenio bilateralnu obrambenu suradnju naπih dviju zemalja, maapplearski ministar nam je odgovorio kako je ona vrlo vaæna te je upozorio i na vaænost ulaska Republike H r- vatske u NA TO. Podsjetio je i na to kako se Maapplearska prije devet godina, postavπi Ëlanicom NA - TO-a dok nijedna susjedna zemlja to nije bila, osjeêala "kao jedan otok". Ministar Szekeres je spomenuo i potporu koju je Maapplearska cijelo vrijeme davala naπem πto bræem prikljuëenju euroatlantskim asocijacijama. Upravo je Maapplearska prva ratificirala Protokol o pristupanju Republike H rvatske NA TO-u. A ustro-ugarski ratni brod S zent Istvan sagraapple en je izm eapple u 1912. i 1915. godine kao jedan od najsuvrem enijih brodova svoga vrem ena te je bio sim bol pom orske m oê i M onarhije. M aksim alna brzina broda bila je 21 Ëvor, a naoruæanje se sastojalo od 12 topova prom jera 305 m m, koji su odjednom m ogli ispaliti 5400 kg granata. D uljina m u je bila 152 m πirina gotovo 30 m. Teæio je 20 000 tona. P osada broda im ala je 1087 Ëlanova, i to iz svih krajeva i nacija A ustro-u garske M o- narhije. Sv. Stjepan je bio prvi ratni brod koji su potopila torpeda. Torpediran je u lipnju 19 18. godine, a pokuπavajuê i do zadnjeg trena spasiti brod æivot je izgubilo 89 Ëlanova njegove posade. O lupina tog sim bola pom orske m oê i A ustro-u garske danas leæi u Jadranu na 66 m etara dubine. Ronioci maapple arske vojske poloæ ili su vijenac i na olupinu ratnog broda S v. S tjepan, gdje su dan prije postavili i spomen-ploë u je rekao kako je njihova ærtva "oda hrabrosti i poærtvovnosti na moru, ali i stabilan temelj prijateljstva naπih naroda i njihove zajedniëke buduênosti unutar europske zajednice naroda". Sve nazoëne je pozdravio i uime ministra obrane Branka V ukeliêa te im poæelio da se osje- Êaju ugodno u prijateljskom ozraëju, koje je rezultat zajedniëke povijesti, te odliënih politiëkih i i obrambenih odnosa naπih dræava i naroda. Maapplearski ministar obrane Imre Szekeres zahvalio je MORH -u i OSRH -u πto su im omoguêili i osigurali sve 9

M ultinacionalna vojna vjeæba u P oljskoj G liw ice L ivex 2 0 0 8 O sob itost v je æ b e G liw ic e L iv e x 2008 je st u tom e π to je to prv a m u ltin ac ion aln a "v je æ b a n a te re n u " u k ojoj su dje lu ju pripadn ic i O S R H iz v an sv oje dræ av e, a k oja je ob u h v aê ala isk lju - Ë iv o u v je æ b av an je z adaê a π to ih v ojn a polic ija prov odi u N A T O v oapple e n im ope rac ijam a Oz ren LUK E N DA, s nimio S t jepan B RIG LJ E VIΔ N a glavnom obuë nom dogaapple aju 2. listopada bili su naë elnici glavnih stoæ era P oljske, S lovaë ke i» eπ ke, a iz H rvatske zamjenik naë elnika G lavnog stoæ era O S RH za operacije kontraadmiral Zdenko S imië iê N amjenski organizirane snage V ojne policije (NOS V P OSRH ) u sastavu: devet Ëlanova u zapovjedniπtvu vjeæbe, osam Ëlanova stoæera NA TO Multinacionalne bojne vojne policije (NA TO MNMPBA T) i njegova sastavnica, vod V P OSRH s 23 pripadnika iz sastava Satnije za posebne namjene Pukovnije V P H KoV te tri pripadnika skupine kriminalistiëke V P, pod zapovijedanjem brigadira V lade KovaËeviÊa, naëelnika Odjela V ojne policije Glavnog stoæera OSRH, uspjeπno su zavrπili svoje sudjelovanje na multinacionalnoj vojnoj vjeæbi Gliw ice Livex 2008 u Poljskoj. V jeæbu Gliw ice Livex 2008 provodila je NA TO MNMPBA T, multinacionalna postrojba ustrojena 2007. a koja se sastoji od postrojbi vojne policije iz Poljske,»eπke, SlovaËke i H rvatske. Podsjetimo, hrvatsko sudjelovanje u vjeæbi temelji se na prihvaêenoj nominaciji V lade RH u projekt osnivanja i ustrojavanja NA TO MNMPBA T. To je projekt zapo- Ëet na temelju zakljuëaka s NA TO samita u Pragu 2002. godine, vezanih za poboljπanje i razvoj vojnih moguênosti NA TO saveza (Prague Cappability Commitment). U projekt je Republika H rvatska ukljuëena 2004. godine, kao jedina dræavapartner koja nije Ëlanica NA TO saveza. Multinacionalna vjeæba Gliw ice Livex 2008 odræavala se na vojnom vjeæbaliπtu u mjestu W edrzy n od 24. rujna do 4. listopada. Zemlja domaêin i njezina vojna policija u provedbenom dijelu uloæile su znatan napor u organizaciji ove multinacionalne vjeæbe, a ukupnom naporu pridonijele su i ostale dræave-partneri u projektu. 1 0

Zah valjujuêi uvjetima π to ih pruæ a poljsko vojno vjeæ baliπ te, bilo je moguêe proigrati u gotovo realnim uvjetima razne scenarije koji se pojavljuju u mirovnim misijama i u N A T O voapple enim operacijama Osobitost vjeæbe jest u tome πto je to bila prva multinacionalna "vjeæba na terenu" u kojoj sudjeluju pripadnici OS- RH izvan svoje dræave, a koja je obuhvaêala iskljuëivo uvjeæbavanje zadaêa πto ih vojna policija provodi u NA TO voappleenim operacijama. Rad multinacionalne postrojbe obuhvaêao je tri osnovne cjeline, i to rad zapovjedniπtva vjeæbe, rad stoæera NA TO MNMPBA T i rad taktiëkih postrojbi bojne. ZahvaljujuÊi uvjetima πto ih pruæa poljsko vojno vjeæbaliπte, bilo je moguêe proigrati u gotovo realnim uvjetima razne scenarije koji se pojavljuju u mirovnim misijama i u NA TO voappleenim operacijama. Namjenski sagraappleeno naselje za borbu u urbanom podruëju, ureappleeni vojni kamp identiëan onima iz stvarnog okruæja, te streliπte s pokretnim metama bili su podloga za uvjeæbavanje i ocjenjivanje obuëenosti postrojbe. Sve sastavnice multinacionalne postrojbe imale su izuzetnu priliku uvjeæbati taktike, tehnike i procedure vojne policije, koje se traæe u provedbi NA TO voappleenih operacija odgovora na krizne situacije. Tome treba dodati sloæenost zadaêe ne samo zbog multinacionalnog okruæja veê i zbog razliëite opreme, organizacije i taktiëke doktrine. Upravo zato svrha vjeæbe je bila uvjeæbati stoæer i postrojbe NA TO MNMPBA T u provedbi zadaêa iz punog spektra vojnopolicijskih operacija, u skladu sa standardnim operativnim postupcima πto ih je propisala NA TO MNMPBA T, radi postizanja interoperabilnosti multinacionalnog sastava. Osim NA TO taktike V P, u stoæernom procesu donoπenja odluke uvjeæbavao se stoæer bojne u svrhu unaprjeappleenja sustava zapovijedanja i nadzora, a usporedno s tim procesom uvjeæbavao se i sustav logistiëke potpore postrojbe. Sama vjeæba bila je podijeljena u tri faze: razmjeπtanje, provedba vjeæbe na terenu i povratak u matiënu dræavu. O sloæenosti prve i treêe faze svjedoëi duæina puta koja iznosi viπe od 1200 km, prolazak kroz Ëetiri dræave, te ispunjavanje svih uvjeta πto ih postavljaju nacionalna zakonodavstva. I priprema i provedba hodnje uspjeπno su usklaappleeni djelovanjem vojnih policija navedenih zemalja partnera. O znaëenju same zadaêe govori i podatak da je to bilo prvo samostalno premjeπtanje postrojbe OSRH kopnom kroz prostor viπe dræava. Priprema za vjeæbu zahtjevala je velike napore, i to od osobne pripreme svakog sudionika vjeæbe za funkcionalno obavljanje duænosti u sklopu organizacije vjeæbe do svladavanja stoæernog procesa rada. V od V P-a uvjeæbavao je taktiëke radnje i postupke u RH, a po dolasku na vjeæbaliπte provodila su se mjeπovita uvjeæbavanja s kolegama iz drugih partnerskih dræava. Brojne su zadaêe uvjeæbavali i proigravali H RV vojni policajci s ostalim kolegama iz sastava postrojbi drugih dræava-partnera: zaπtitne pretrage terena i objekata, te osiguranje prostora; upadi u objekt radi neutraliziranja i uhi- Êenja terorista; djelovanje snaga za brzu reakciju: reakcija u sluëaju iznenadnog napada na vojnu bazu, borbena potpora napadnutim snagama i omoguêavanje njihova izvla- Ëenja iz zasjede, ubacivanje helikopterom snaga za brzu reakciju iz zraka, te njihovo izvlaëenje na isti naëin; uporaba sluæbenih pasa; rad kriminalistiëke skupine itd. U razliëitim vremenskim ciklusima planski su proigravani razliëiti scenariji iz podruëja protuteroristiëkih djelovanja, u preventivnim i represivnim V P zadaêama koje su ukljuëivale: ophodnju riziënim podruëjem, reakciju na napad, upad u objekt radi uhiêenja terorista, reakciju na N amjenski sagraapple eno naselje za borbu u urbanom podruë ju, ureapple eni vojni kamp identië an onima iz stvarnog okruæ ja, te streliπ te s pokretnim metama bili su podloga za uvjeæ bavanje i ocjenjivanje obuë enosti postrojbe 1 1

VOJ NA VJ EÆ BA zasjedu, postupke na pronalazak improvizirane eksplozivne naprave, medicinsku evakuaciju, reakciju snaga za brzi odgovor pri napadu na kamp i stoæer postrojbe, borbena potpora napadnutim savezniëkim snagama i njihovo izvlaëenje, zaπtitu V IP osoba, posebna postupanja u sluëaju civilnih nemira, ali i druge redovne V P zadaêe kao πto je rad na nadzorno-propusnoj postaji, angaæiranje vodiëa sa sluæbenim psima za detekciju droga i eksploziva i dr. Posebna pozornost posveêena je sigurnosti sudionika, a vremenski uvjeti oteæavali su zadaêe ubacivanja poljskih timova skupina V P za posebne namjene i izvlaëenja helikopterom timova skupina V P za posebne namjene iz hrvatske komponente. Tehnike spuπtanja iz helikoptera (brzi konop) i izvlaëenja s objekta (grozd), te forsirani upad u objekt najviπe su impresionirali promatraëe, no ni sloæenost drugih zadaêa nije bila nezamijeêena. Zdruæeni rad Ëeπkih i slovaëkih kolega na suzbijanju graappleanskih nemira i uspostavljanju javnog reda besprijekorno je proveden, kao i druge rutinske V P zadaêe. Svi navedeni obuëni sadræaji ocjenjivani su nadzorom posebne multinacionalne sudaëke skupine, u radu stoæera prioritet je bio u interoperabilnosti i multinacionalnosti svih sekcija. Na glavnom obuënom dogaappleaju 2. listopada bili su na- Ëelnici glavnih stoæera Poljske, SlovaËke i»eπke, a iz H r- vatske zamjenik naëelnika Glavnog stoæera OSRH za operacije kontraadmiral Zdenko SimiËiÊ. Uz najviπe vojne predstavnike zemalja partnera u projektu, vjeæbu su ta- Brigadir Vlado KovaËeviÊ, naëelnik O djela VP G SO SRH Kako ocjenjujete hrvatsko sudjelovanje u vjeæbi? Rezultati vjeæbe donijeli su nam potrebne lekcije, tako da se moæemo njima koristiti u buduêem radu. Npr. prva faza vjeæbe, razmjeπtanje snaga, uspjeπno je zavrπena zahvaljujuêi temeljitim pripremama i odliënoj koordinaciji s vojnim policijama Maapplearske, SlovaËke,»eπke i Poljske. Ostvarili smo takoappleer pozitivne kontakte s tijelima civilne vlasti tih zemalja. Razmjestivost je deklarirana sposobnost V oda V P OSRH u projektu ustrojavanja MN bojne V P, i to je bilo prvi put da je jedna postrojba OSRH provela hodnju kopnenim putem s kompletnim sastavom, naoruæanjem i opremom izvan RH, kreêuêi se preko teritorija viπe stranih dræava. Na temelju tih iskustava V P OSRH Êe razviti standardni operativni postupak - SOP za potrebe obuke, operativnog planiranja i provedbe same zadaêe. Cilj nam je ujedno bio napraviti prosudbu i ocijeniti spremnost V oda V P OSRH za provedbu deklariranih V P zadaêa, te osposobljenost i interoperabilnost stoæernih Ëasnika i doëasnika za rad u multinacionalnom okruæju stoæera MNMPBA T. Æ eljeli sam napraviti objektivnu prosudbu ukupnih dosadaπnjih napora, te plan rada P ukovnik Tihom ir Zebec, naëelnik O dsjeka KVP u O djelu VP G SO SRH U sklopu MN bojne VP, vi ste naëelnik stoæera bojne. Kakva je zastupljenost hrvatskih Ëlanova u stoæeru i koja je bila njegova uloga u vjeæbi? Zastupljenost hrvatskih Ëlanova stoæera je proporcionalna u odnosu na veliëinu stoæera i nacionalnu zastupljenost u projektu stvaranja MN bojne V P. U stoæeru imamo osam pozicija, i to tri ËasniËka i pet doëasniëkih mjesta. U skadu s potpisanim sporazumima komponiranja multinacionalnog V P sastava, zastupljeni smo u svakoj cjelini stoæera. To je glavni preduvjet za ispunjenje osnovne zadaêe stoæera, postizanje interoperabilnosti multinacionalnog sastava na taktiëkoj razini. Svaka nacija ima svoje operativne V P metode i sposobnosti, a uloga je stoæera da te razliëitosti uskladi i operacionalizira propisivanjem SOP-ova MN bojne V P. Koliko je razliëit stoæerni rad u MN bojne VP u usporedbi s radom stoæera bojne u OSRH i kakav su oblik pripreme imali HRV Ëlanovi stoæera prije upuêivanja na vjeæbu? Stoæerni rad odnosno procesi rada i donoπenje odluka jednaki su jer je OSRH usvojio NA TO stoæerne procedure, koje su jednake za sve Ëlanice MNMP bojne. Drugo, svi H RV Ëlanovi stoæera imaju iskustvo iz sudjelovanja u mirovnoj misiji ISA F, gdje su obavljali stoæerne zadaêe. Pripreme H RV Ëlanova stoæera iπlo je usporedno i u skladu s koracima ustrojavanja MN bojne V P. Stoæer je razraappleivao standardne operativne postupke MN bojne V P i provodio stoæerne vjeæbe zapovjedniπtva bojne bez sudjelovanja operativnih postrojbi u svrhu homogenizacije cijelog stoæera i uvjeæbavanja stoæernog procesa donoπenja odluke. Za ovu vjeæbu, stoæer se pripremao za planiranje i provedbu punog spektra vojnopolicijskih zadaêa na taktiëkoj razini postrojbe, koje se mogu pojaviti u NA TO voappleenim operacijama stabilnosti, dakako sve u svrhu postizanja interoperabilnosti postrojbe. Kako je funkcionirao rad stoæera MN bojne VP i koji su bili njegovi ciljevi? Ovdje je rijeë o "vjeæbi na terenu, πto podrazumijeva i rad stoæera u takvim uvjetima. Za uspjeh takve misije pos- 1 2

VOJ NA VJ EÆ BA koappleer pogledali brojni predstavnici V iz-a u Poljskoj, Provost Marshall iz SH A PE-a, zapovjednici vojnih policija susjednih zemalja te zapovjednik ukrajinske V P Ëija je delegacija bila na vjeæbi u svojstvu promatraëa. Za postignuti uspjeh na vjeæbi, kontraamiral SimiËiÊ je pohvalio sve pripadnike NOS-a V P OSRH, a posebno uvjeæbanost hrvatskog voda iz sastava Satnije za posebne namjene Pukovnije V P H KoV. Ovim obuënim dogaappleajem pripadnici V P OSRH ponovno se istiëu angaæmanom u sklopu priprema za prijam u NA TO savez. V P OSRH je dala prvu postrojbu u misiju ISA F, a projektom ustrojavanja multinacionalne postrojbe V P, MNMPBA T, jedna od postrojbi V P OSRH postat Êe prvom hrvatskom postrojbom pod izravnim zapovijedanjem NA TO zapovjedniπtva. RadeÊi u multinacionalnom okruæju, svi sudionici su stekli iskustva koja mogu iskoristiti u buduêem radu. ZajedniËki rad, meappleusobno uigravanje i razumijevanje, kao i uspostavljena prijateljstva, sigurno su jamstvo za dovrπetak projekta. NauËene lekcije, sumirane po raπëlambi vjeæbe nakon provedbe, solidna su podloga za pripremu daljnjih vojnih vjeæbi. Planirano je da se vjeæba 2009. godine odræi u»eπkoj, a 2010. u H rvatskoj. Takoappleer je planirano da bi na vjeæbi 2010. bojnu ocijenilo mjerodavno NA TO zapovjedniπtvo u skladu s deklariranom sposobnoπêu za sudjelovanje u NA TO voappleenim operacijama. Sudjelovanje u ovoj vjeæbi vaæan je iskorak prema ispunjenju postavljenih ciljeva i zadaêa Glavnog stoæera OSRH i postrojbi OS- RH u procesu integracije RH u EU i NA TO. za iduêe razdoblje kako bi se poboljπala interoperabilnost H RV komponente MN bojne V P. Na koji naëin su odabrani pripadnici Voda VP OSRH i kakvu su obuku provodili uoëi vjeæbe? Svi pripadnici V oda V P OSRH dragovoljno su uπli u ovaj projekt. RijeË je o pripadnicima Satnije V P za posebne namjene Pukovnije V P H KoV. Nakon prve selekcije, oni imaju specijalistiëku V P obuku u sklopu Pukovnije, a bili su uklju- Ëivani i u zdruæene obuëne dogaappleaje u suradnji s pripadnicima Specijalne policije MUP i Bojne za specijalna djelovanja. V elika veêina je proπla preduputnu obuku za upuêivanje u mirovnu misiju ISA F, a potom su sudjelovali u misiji, neki i viπe puta. V aæna iskustva o radu u meappleunarodnom okruæju dobili smo upravo od tih vojnih policajaca. No, nisu zapostavljena ni naπa iskustva iz Domovinskog rata. Kakve ste dojmove ponijeli nakon zavrπetka vjeæbe i rada pripadnika u multinacionalnom okruæju? Cijela vjeæba je dosljedno provedena prema EX PLA N-a. Na vojnom poligonu poljske vojske imali smo viπe nego odliëne uvjete za rad u realnom okruæju, ukljuëujuêi rad na terenu, ali i u urbanoj sredini. Upravo zbog takvih uvjeta, zapovjednici postrojbi MN bojne V P imali su odliënu priliku za isprobavanje razliëitih V P taktika i metoda na nacionalnoj razini, a potom u mijeπanim multinacionalnim sastavima - MP Task F orces. Dobit iz rada u meappleunarodnom okruæju, jest πto moæemo razmijeniti iskustva, taktike i metode izravno na terenu. Na taj na- Ëin postiæemo bolje razumijevanje izmeappleu nacionalnih komponenti u MN bojni V P i poboljπavamo sposobnosti cijele postrojbe u rasponu od stoæera bojne do taktiëkih sastava. trojbe u realnom okruæju NA TO voappleene operacije, sustav zapovijedanja i upravljanja je kljuëan jer se koristi raznim multinacionalnim sastavnicama V P s razliëitom opremom, organizacijom i taktiëkom doktrinom uporabe V P, a koje MN bojna V P modularno komponira za potrebe zadaêe. Stoga su stoæeru MN bojne V P bili zadani sljedeêi ciljevi: uvjeæbati interoperabilnost na taktiëkoj razini primjenjuju- Êi NA TO V P procedure kao element borbene potpore u NA TO voappleenim operacijama stabilnosti; uskladiti i unaprijediti sposobnosti stoæera u sustavu zapovijedanja i nadzora MN bojne V P; razviti i unaprijediti interoperabilnost, fleksibilnost i pokretljivost postrojbi MN bojne V P, te uvjeæbati i unaprijediti sustav logistiëke potpore MN bojne V P. ProvodeÊi navedene aktivnosti, u zavrπnoj raπëlambi prikupljene su sve nauëene lekcije, te Êemo na toj osnovi planirati i provesti dogodine sliënu vjeæbu MN bojne V P u»eπkoj. Koliko i na koji naëin nauëene lekcije utjeëu na rad HRV Ëlanova stoæera u radu u multinacionalnom okruæju? NauËene lekcije iz sudjelovanja u mirovnim misijama imaju golem utjecaj na naπ rad u stoæeru MN bojne V P. One omoguêavaju bolje razumijevanje Ëlanova stoæera. Na tim nauëenim lekcijama razvijaju se SOP MN bojne V P. Sa znanjima i iskustvima πto ih imamo iz rada V P OS- RH, iskustvima iz Domovinskog rata, te iskustvima iz mirovnih misija, imamo viπe nego solidan temelj za uspjeπan rad u multinacionalnom okruæju. Svi H RV Ëlanovi potpuno su ispunili zadaêe iz svog funkcionalnog podruëja u radu stoæera. No, posebno me veseli stalna spremnost za uëenje i prikupljanje iskustava kolega vojnih policajaca iz drugih nacionalnih sastavnica, jer ono πto krasi rad stoæera MN bojne V P jest koordinacija, a ne natjecanje. Koji su sljedeêi koraci u radu stoæera MN bojne VP, te Ëlanova stoæera? Sada, nakon provedene vjeæbe, provest Êe se iscrpna raπëlamba postupanja tijekom vjeæbe, kako bi se Ëlanovi stoæera joπ bolje pripremili za sljedeêe izazove. Nakon ove prve vjeæbe, na kojoj su postavljeni odreappleeni standardi, potrebno je unaprijediti sposobnosti kako bi se razina podizala. Sve zemlje to rade, a u ovakvim aktivnostima treba iêi ukorak s partnerima. Svi Ëlanovi stoæera dobili su na neki naëin zadaêu prouëiti dosadaπnje SOP-ove te u raπëlambi postupanja provedenih na vjeæbi predloæiti izmjene, o kojima Êe se raspravljati na sljedeêim radionicama ili vjeæbama. Nije ni potrebno naglasiti da Êe se daljnja obuka hrvatskih Ëlanova stoæera intenzivirati u sljedeêem razdoblju, kako bi bili spremniji za rad u meappleunarodnom okruæenju, ne samo u sastavu MN bojne V P. 1 3

KONFERENC IJ A U Splitu odræana konferencija N A TO -ove Radne skupine za obuku i izobrazbu za operacije potpore m iru U prilog pripremi snaga za meappleunarodne mirovne operacije» e trn ae sta po re du, k on fe re n c ija u S plitu prv a je odræ an a u H rv atsk oj, a u je dn o je u u loz i z e m lje dom aê in a prv i pu t b ila dræ av a k oja n ije Ë lan ic a N A T O -a, π to je sv oje v rsn o priz n an je dosadaπ n je m ak tiv n om su dje lov an ju pre dstav n ik a O S R H -a u radu te N A - T O -ov e radn e sk u pin e N apis ala i s nimila Marija ALVIR V eêina sudionika konferencije sloæ ila se da je za π to kvalitetniju suradnju meapple u obuë nim srediπ tima za operacije potpore miru nuæ na meapple usobna razmjena instruktora i polaznika H rvatska je bila domaêin joπ jedne aktivnosti organizirane u sklopu NA TO-a u suradnji s OSRH, koju je provelo ObuËno srediπte za meappleunarodne vojne operacije. Konferencija NA - TO-ove Radne skupine za obuku i izobrazbu za operacije potpore miru (Training and Education for Peace Support Operations W orking Group - TEPSO) odræana je u Splitu od 29. rujna do 3. listopada. Na konferenciji su sudjelovali predstavnici zemalja Ëlanica NA TO-a i Partnerstva za mir te Mediteranskog dijaloga koji sudjeluju u radu te radne skupine, a meappleu tridesetak sudionika iz dvadeset zemalja bili su i hrvatski predstavnici - zapovjednik OS- MV O-a brigadir Tomislav PaviËiÊ i brigadir Berislav ipicki iz Uprave J -1 GSOS-a. Radna skupina TEPSO osnovana je 2001. godine, a konferencije se odræavaju od 2002. dvaput godiπnje. Skupina se sastaje ponajprije kako bi njezini Ëlanovi raspravili i dogovorili detalje vezane uz koriπtenje i primjenu te prilagodbu TEPSO priruënika, Ëiji se moduli izravno odnose na obuku i pripremu snaga za meappleunarodne mirovne operacije.»etrnaesta po redu, konferencija u Splitu prva je odræana u H rvatskoj, a ujedno je u ulozi zemlje doma- Êina prvi put bila dræava koja nije Ëlanica NA TO-a, πto je svojevrsno priznanje dosadaπnjem aktivnom sudjelovanju predstavnika OSRH -a u radu te NA TO-ove radne skupine. ZahvaljujuÊi tome, od ove godine hrvatski predstavnik u toj radnoj skupini, brigadir Pavi- ËiÊ, ujedno je njezin potpredsjednik. Prema njegovim rijeëima, upravo to je bio povod zbog kojega je H rvatska odluëila biti domaêinom ove konferencije. "S obzirom na naπ skori ulazak u NA TO, to je bila dobra prilika da sudionicima skupa predstavimo naπ obrambeni sustav i Oruæane snage", smatra PaviËiÊ, dodajuêi da su im tako pokazali gdje je OSRH u odnosu na NA TO. NapominjuÊi da je TEPSO radna skupina izradila priruënik za pomoê u obuci i izobrazbi za operacije potpo- 1 4

KONFERENC IJ A Brigadir Reinhard Barz (N jem aëka), zapovjednik U N -ova obuënog srediπta i Ëelnik Radne skupine TEP SO Svrha je ove NA TOove radne skupine standardizirati sve obuëne module za operacije potpore miru. To je nuæno jer smo u takvim misijama svi kao velika obitelj i trebamo jednako razmiπljati kako bismo u meappleunarodnom okruæenju na taktiëkoj razini djelovali na jednak naëin. Zato smo se okupili ovdje kako bismo dogovorili module za sva naπa obuëna srediπta. Napomenuo bih da s hrvatskim srediπtem planiramo razmjenu instruktora i polaznika pojedinih teëajeva, a ujedno æelim zahvaliti H rvatskoj za iznimno gostoprimstvo. Brigadir Tom islav P aviëiê (RH), zapovjednik O SM VO -a i zam jenik Ëelnika Radne skupine TEPSO H rvatska se aktivno ukljuëila u rad Radne skupine TEPSO poëetkom naπeg angaæmana u misiji ISA F, kada je postalo jasno da sve naπe aktivnosti u misiji moraju biti standardizirane u skladu s NA TO-ovom doktrinom. Od tada aktivno sudjelujemo na sastancima Radne skupine i pokuπavamo uvrstiti primjenu TEPSO priruënika u naπe postrojbe. V jerujem da Êe se i na taj naëin podiêi razina interoperabilnosti naπih Oruæanih snaga u procesu obuëavanja i uvjeæbavanja s Ëlanicama NA TO-a. Brigadir M organ Lam b (SA D ), voditelj O djela obuke u Institutu za m irovne operacije Nastojimo spoznati kako se bolje razumjeti i kvalitetnije suraappleivati u misijama potpore miru i stabilnosti, i u tom smislu je ova konferencija u H rvatskoj dobrodoπla. Okupljanje sudionika iz razliëitih dræava vaæan je doprinos i boljem razumijevanju drugih kultura i usklaappleivanju meappleusobnih oëekivanja. P ukovnik A ndrew D ocherty (Vel. Britanija), operativni Ëasnik u Srediπtu za izobrazbu i obuku kopnene vojske V aæna je suradnja meappleu obuënim srediπtima za operacije potpore miru i u tom pogledu æelim istaknuti profesionalnost hrvatskih kolega, s kojima dobro suraappleujemo. Takoappleer, pohvale i za ovu konferenciju, koja je dobro organizirana i provedena te vjerujem da Êe biti uëinkovita. Bojnik Richard Lott (Kanada), glavni Ëasnik za standardizaciju u O buënom srediπtu za potporu m iru Æ elimo standardizirati razliëite taktike i tehnike kako bismo postigli πto veêu interoperabilnost u misijama potpore miru. ZahvaljujuÊi modernoj tehnologiji, moæemo komunicirati s kolegama diljem svijeta te tako meappleusobno razmjenjivati ideje i znanja, uëiti jedni od drugih. Poæeljna je takoappleer razmjena instruktora i polaznika meappleu obuënim srediπtima. No, osim profesionalne povezanosti, ovo je prilika da steknemo i nova prijateljstva. re miru, izrazio je uvjerenje da Êe se i na taj naëin podi- Êi razina interoperabilnosti naπih Oruæanih snaga u procesu obuëavanja i uvjeæbavanja s Ëlanicama NA TO-a. J edna od aktivnosti koju potiëe ova radna skupina jest i uëenje na daljinu, πto se takoappleer primjenjuje u OSRH, a odreappleeni teëajevi, kao i TEPSO priruënik, dostupni su na w eb stranici OSMV O-a, istaknuo je PaviËiÊ, napominjuêi da se teëajevi mogu i sluæbeno certificirati. Takoappleer je izrazio oëekivanje da Êe pripadnicima OSRH -a biti dostupni i materijali iz tzv. nauëenih lekcija, dodavπi da je u sklopu konferencije i H rvatska predstavila neka od svojih iskustava. Naime, dvije hrvatske Ëasnice govorile su o svojim iskustvima πto su ih stekle tijekom sudjelovanja u mirovnim misijama - natporuënica Marija»iËak u UN-ovoj misiji u Indiji i Pakistanu (UNMO- GIP), te natporuënica V lasta ZekuliÊ u misiji ISA F, u kojoj je bila i zapovjednik voda V ojne policije u sastavu hrvatskog kontingenta. Izlaganja naπih Ëasnica bila su iznimno zanimljiva sudionicima konferencije pa su uslijedili i pozivi za gostovanje u oruæanim snagama drugih zemalja, koje takoappleer zanimaju "nauëene lekcije" hrvatskih mirovnjaka. 1 5

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE Vojne simulacije U S A rmy VOJNE simulacije i proigravanje raznih scenarija vaæno su sredstvo u obuci, analizi i pripremi za izvoappleenje buduêih zadaêa. Neπto πto je poëelo prije najmanje 5 000 godina, kad su se rabili obojeni kamenëiêi i makete na ploëama, danas je evoluiralo u napredne raëunalne simulacije, koje omoguêuju virtualni prikaz utemeljen na stvarnom svijetu. Razvoj je tekao postupno, Rimljani su rabili stolove s pijeskom i male replike kako bi prikazali bojno polje u 1. stoljeêu poslije Krista. To su, modernim rjeënikom, vizualni alati rabljeni za proigravanje strateπkih scenarija. SliËni su se modeli u vojskama rabili sve donedavno, a nezaustavljiv prodor raëunala potiskuje ih prema muzejima. J ednu od prvih naprava za vojne simulacije smislio je u 17. stoljeêu Christoper W eikmann, a zvala se Konigspiel (kraljeva igra). To je ratna igra na ploëi, koja sudionicima omoguêava vizualiziranje pokreta i djelatnosti njihovih snaga. Kao rezultat primjene tog alata sudionici su mogli procijeniti akcije na bojnom polju na temelju vjerojatnosti i drugih matematiëkih pristupa. PoËetkom 19. stoljeêa uvode se reljefni tereni i precizne porculanske figurice. Tada poëinje i sve snaæniji prodor matematike u vojne simulacije. Nakon II. svjetskog rata, poëetkom 5 0-ih godina veê se rabe raëunala da bi se pojednostavilo praêenje rezultata i proraëuni. S vremenom se to razvilo u danaπnje kompleksne vojne simulacije, koje omoguêavaju bolje osposobljavanje na svim razinama vojne organizacije. M. P E T ROVIΔ MoguÊa nova indijska kupnja MiG -ova 29 K PREMA navodima u indijskim medijima, sasvim je izgledna nova indijska narudæba mornariëkih borbenih aviona MiG-29 K, i to dodatnih 3 0 aviona. Takva moguênost bit Êe razmatrana tijekom skoraπnjeg posjeta Indiji ruskog ministra obrane A natolija Serdjukova. Uz mogu- Êu novu indijsku nabavu MiG-ova, bit Êe razmatrana i konaëna isporuka nosaëa aviona INS V ikramadity a, koji je nekadaπnji ruski nosaë aviona A dmiral Gorπkov, Ëiji je remont trebao biti okonëan tijekom 2008., ali prema trenutaënim najavama njegova isporuka neêe biti moguêa prije 2012. godine. Uz to, Indija bi se mogla suoëiti s gotovo dvostrukim poveêanjem troπkova ugovora koji je 2004. sklopljen izmeappleu Rusije i Indije i kojim je, uz remont nosaëa aviona, pokrivena i prva indijska narudæba od 16 mornariëkih MiG-ova. Tada je Indija naru- Ëila 12 jednosjednih i Ëetiri dvosjedne ina- Ëice MiG-29 K/KuB (F ulcrum D), a prvi avion je isporuëen Indiji tijekom ljeta 2007. godine. Ruski dizajneri MiG-a 29 K navode kako je to definitivno avion nove generacije, koji ima digitalizirani glass kokpit, znatno snaæniju pogonsku skupinu s dva motora RD-3 3 K treêe serije, novi viπemodni radar, veêi dolet, te moguênost noπenja ruskog navoappleenog naoruæanja nove generacije.»etiri indijska dvosjeda, koje Êe rabiti i za obuku, imat Êe poput jednosjeda punu operativnu sposobnost za borbena djelovanja, odnosno u odnosu na jednosjede razlikovat Êe se ponajviπe svojim kraêim doletom. A ko Indija sklopi konaëni ugovor za narudæbu dodatnih 3 0 MiG-ova, oni bi mogli biti isporuëeni do kraja 2015. godine. I. S K E N DE ROVIΔ 1 6

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE O klopno vozilo G FF4 NJEMA»KA tvrtka Krauss-Maffei W egmann (KMW ) sklopila je ugovor s njemaëkom tvrtkom Iveco, kojim je dogovorena zajedniëka suradnja na razvoju viπenamjenskog oklopnog vozila Geschutzte F uhrungs und F unktionsfahrzeuge (GF F ), i to klase 4. RijeË je o obitelji vojnih vozila mase 18 do 25 tona. NjemaËka i talijanska vojska trebaju vozila takvog tipa u pogonskoj konfiguraciji 4 x 4 i 6x 6. KMW i Iveco nastoje zajedniëki razviti obitelj vozila koja Êe, zbog standardizacije i modularizacije, moêi zadovoljiti standarde i potrebe obje vojske. Procjenjuje se da samo njemaëka vojska treba 7 00 vozila tog tipa, a uz talijanske potrebe treba ra- Ëunati i na izvoz. KMW je veê samostalno razvio vozilo Grizzly mase 25 tona i to na podvozju Ivecova kamiona. GF F 4 je modularan dizajn, a u konfiguraciji 6x 6 nosi 10 ljudi u posebno razvijenoj tzv. sigurnosnoj Êeliji, koja πtiti od streljaëkog oruæja, πrapnela, mina i eksplozivnih naprava. Moæe postiêi brzinu od 9 0 km/h. S punim spremnikom goriva, po dobrom putu moæe prevaliti oko 7 00 kilometara. InaËica s pogonskom konfiguracijom 4 x 4 ima nosivost od 3 tone i popunit Êe prazninu izmeappleu lakπeg vozila Dingo 2 4 x 4 mase oko 12 tona i najveêeg GF F 4 6x 6 mase 25 tona. M. P E T ROVIΔ A C-27J Stinger II NEDAVNO je ameriëko ministarstvo obrane zatraæilo reprogramiranje dijela dræavnog proraëuna koji se odnosi na potrebe obrane, odnosno njime je zatraæeno dopuπtenje za kupnju dodatnog transportnog aviona, na πto bi bilo potroπeno 3 2 milijuna ameriëkih dolara. Takav zahtjev se odnosi na kupnju dodatnog srednjeg transportnog aviona C-27 J Spartan, koji je inaëe proπlogodiπnji pobjednik na ameriëkom J CA (J oint Cargo A ircraft) natjeëaju za nabavu novih 7 8 srednjih transportnih aviona, za iznos neπto veêi od dvije milijarde ameriëkih dolara. Prvi naru- Ëeni Spartan iz J CA natjeëaja isporuëen je ameriëkom ratnom zrakoplovstvu krajem rujna ove godine. Takvim zahtjevom ameriëko ministarstvo obrane u biti zastupa traæenje ameriëkog zrakoplovnog zapovjedniπtva za specijalne operacije (U.S. A ir F orce Special Operations Command - A F - SOC), koje æeli u razmjerno kratkom vremenskom razdoblju naêi operativne nadopune svojim, u zadnje vrijeme preoptereêenim zraënim topovnjaëama A C-13 0. Ti avioni prolaze razdoblje izuzetno napregnutog operativnog angaæmana u borbi protiv terorizma, pri Ëemu iskazuju svoju logistiëku zahtjevnost, koja uz potrebna novëana sredstva podrazumijeva privremeno povlaëenje iz operativnih postrojbi kako bi bili obavljeni potrebni radovi u II. i III. stupnju odræavanja aviona. Za A F - SOC je to znaëajna operativna rupa, koju nastoje πto bræe popuniti, pri Ëemu se njihova usredotoëenost na uvoappleenje C-27 J u novu vrstu zadaêa kao mini topovnjaëa Ëini sasvim racionalnom. U tom smislu, A F SOC je uz 3 2 milijuna dolara namijenjenih za kupnju jednog Spartana, zatraæio dodatnih 11,5 milijuna dolara, kojim bi se pokrili troπkovi izrade provedbene studije, odnosno integriranja potrebnih oruænih sustava na Spartan, te provedba inicijalnih testiranja. Cijelom projektu A F SOC je dao ime A C-X X Gunship Lite Programme, a neki mu veê daju i konaëno operativno ime A C-27 J Stinger II. V rlo vjerojatno A C-27 J Êe biti opremljen naoruæanjem u rasponu kalibra 25 mm do 4 0 mm, a takoappleer bit Êe opremljen naprednim senzorskim paketom koji Êe omoguêiti nadzor bojiπta iz zraka odnosno ciljanje odreappleenih ciljeva. Iako Êe A C-27 J imati neπto slabije naoruæanje u odnosu na A C-13 0, u A F SOC-u smatraju da A C-27 J ima neke druge prednosti u usporedbi s A C-13 0, a to je moguênost uporabe znatno kraêih uzletnosletnih staza, πto pak omoguêava njegovo baziranje neπto bliæe borbenim djelovanjima. Prema dosad izraæenim preliminarnim zahtjevima, A F SOC kani nabaviti 16 aviona A C-27 J, Ëije uvoappleenje u operativnu uporabu zasad ne prognoziraju. I. S K E N DE ROVIΔ 1 7

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE A meriëka vojska isprobava FCS NAKON serije testiranja u sklopu razvojnog tima i nakon πto su ameriëkoj kopnenoj vojsci (US A rmy ) dostavljeni prvi probni primjerci, na poligonu Y uma obavljena su prva paljbena testiranja samovoznog sustava NLOS-C koje su proveli pripadnici kopnene vojske. NLOS-C (Non Line Of Sight Cannon) dio je programa F uture Combat Sy stems (F CS). RijeË je o samovoznom topniëkom sustavu velikog dometa s ljudskom posadom, dok je sama kupola automatizirana. Posada, samo dva Ëlana, smjeπtena je u podvozju i topom upravlja daljinski. I ta vijest pokazuje kako se razvoj BRITANSKA brodograappleevna i sistemska grupacija BMT Defence Services prikazala je novi koncept konvencionalne podmornice velikog kapaciteta, sposobne za prekooceanske plovidbe, koja se uglavnom temelji na dokazanoj vojnoj i komercijalnoj tehnologiji. Konceptualna podmornica nosi radni naziv V i- dar-3 6, a razvijena je u sklopu In- Spra projekta istraæivanja i razvoja kako bi udovoljila zahtjevima za velikim doplovom i visokom izdræljivoπêu, viπestrukom namjenom jednako u oceanskim i priobalnim vodama, a ujedno posjedovala protupodmorniëke i protubrodske kapacitete, kao i moguênost napada na kopnene ciljeve te izvrπavanje specijalnih operacija. InSpra projekt je BMT-ov novi koncept podmornice U S A rmy multidisciplinarne naravi sa svrhom istraæivanja buduêih projektnih koncepata u podmorniëarstvu. U skladu s izjavom voditelja projekta Simona Binnsa, V idar-3 6 je nastao iskljuëivo kao rezultat træiπnog istraæivanja i trenutaëno dostupne tehnologije koje bi mogle zadovoljiti zahtjeve za fleksibilnu konvencionalnu podmornicu velikog kapaciteta, Ëime je omoguêeno izvrπavanje raznovrsnih zadaêa i operacija, veliki doplov te poveêana izdræljivost. F leksibilnost i adaptivnost koncepta podmornice postignuta je modularnim prostorima, koji npr. ukljuëuju teretni modul, modul jarbola ili prostor za smjeπtaj naoruæanja. Tijekom provedbe projekta, BMT je istodobno razmatrao πest platformi u sklopu programa F CS ubrzano nastavlja jer kopnena vojska treba moderne zamjene ili dopune danas operativnih sustava. NLOS-C je na brzoj razvojnoj traci jer treba dopuniti, a u konaënici i zamijeniti danas zastarjeli samovozni sustav M109, koji Ëini osnovu topniëke moêi ameriëke kopnene vojske. Zato se ubrzano razvija, kako bi se πto prije mogao operativno rasporeappleivati u sastav postrojbi. Potreba za mobilnim naprednim samovoznim sustavom koji moæe ispaljivati precizno navoappleeno streljivo osobito je izraæena kod postrojbi rasporeappleenih u misijama u nemirnim podruëjima. Tijekom 2008. i 2009. bit Êe isporuëeno osam sustava NLOS-C, a vojska Êe ih podvrgnuti rigoroznim testiranjima. Planirano je da 2010. prvih 18 sustava bude predano na zavrπna ispitivanja i pripremu za operativnu uporabu. M. P E T ROVIΔ moguêih konfiguracija i razmjeπtaja prostora. To je ukljuëivalo razmatranje o jednostrukom ili dvostrukom trupu, zatim raznorodne inaëice naprednog ili klasiënog naoruæanja. Diferencijacije su ukljuëivale doplov i autonomiju, zraëno neovisnu propulziju, razliëite konfiguracije borbenog sustava, promjer trupa u odnosu na pritisak dubine ronjenja, duljinu, podvodnu istisninu i broj posade. Indikativni dizajn podmornice V i- dar-3 6 oëituje se u jednostrukom trupu duljine preko svega 7 9 m, maksimalne πirine 8,4 m i podvodne istisnine 3 600 tona. Preostale znaëajke ukljuëuju doplov od 9 000 NM, maksimalnu operativnu dubinu od 200 m i viπe, πest torpednih cijevi kalibra 5 3 3 mm, prostor i sustav otpreme za ukupno 18 torpeda i projektila ili do 3 6 mina, zatim integrirani sonarni sustav koji uklju- Ëuje cilindriëni pasivni i boëni sonar te sonar za presretanje zapreka, aktivni sonar i sonar za izbjegavanje zapreka. TehniËkim znaëajkama pridruæuje se satelitska komunikacija, radar, mjere protuelektroniëkog djelovanja te komore za pet i 10 ronilaca. M. P T IΔ G RÆ E LJ 1 8

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE N ovi Ëamci za meksiëku mornaricu AMERI»KA kompanija Tex tron Marine & Land Sy stems dostavit Êe meksiëkoj ratnoj mornarici tijekom veljaëe 2010. godine prvi od πest motornih Ëamaca za spaπavanje (MLBs - Motor Life Boats) duljine 14 m, ukupne vrijednosti 24 milijuna dolara. U skladu s tvrdnjama kompanije, izgradnja prvog broda zapoëela je trenutaëno, a prema stavkama potpisanog ugovora kompanija Êe asistirati u stvaranju agencije koja Êe svojom funkcijom i vrlo vjerojatno strukturom sliëiti ameriëkoj obalnoj straæi. Preostalih pet brodova bit Êe dostavljeno u vremenskim razmacima od dva mjeseca nakon primopredaje prvog, koji u skladu s ugovorom treba biti dostavljen 18 mjeseci po potpisivanju. Ovaj tip plovila veê je u dugogodiπnjoj uporabi ameriëke obalne straæe, koja trenutaëno raspolaæe sa 117 takvih Ëamaca. Shodno tehniëkim specifikacijama, trup brodova za spaπavanje bit Êe naëinjen od lake aluminijske slitine koja moæe izdræati optereêenja vala visine 6 m i snage identiëne trostrukoj sili gravitacije, a brodovi Êe biti operativni pri brzinama vjetra od 60 Ëv. Kompanija Êe takoappleer osigurati obuku i trening za meksiëku posadu u svome brodogradiliπtu u New Orleansu. Glavne znaëajke trupa oëituju se u pribliænoj istisnini 18 tona, duljini 14 m, πirini 4,3 m i gazu 1,4 m, dok se pogon broda oslanja na dva Detroit dizelska motora, svaki snage 3 24 kw, te omoguêuje maksimalnu brzinu 25 Ëv i doplov od 200 NM pri krstareêoj brzini od 22 Ëv. SpecifiËnost stabiliteta oëituje se u moguênosti vraêanja u ravnoteæni poloæaj odnosno samoispravljanja u manje od 10 sekundi nakon pomaka pri posrtanju ili ljuljanju, uz potpunu funkcionalnost sve opreme i sustava na brodu tijekom procesa. Predviappleena je posada od Ëetiri Ëlana, a na brodu je osiguran smjeπtaj za joπ pet ljudi. Upravljanje plovilom omoguêeno je sa zatvorenog mosta ili otvorene kormilarnice. M. P T IΔ G RÆ E LJ R uski Iskander-E projektili sve popularniji PREMA navodima ruske novinske agencije RA I Novosti, ruska obrambena agencija Rosoboronex port nedavno je zaprimila nekoliko novih traæenja za prodaju taktiëkih balistiëkih projektila kratkog dometa, Iskander-E (SS-26 Stone). Interes za kupnju projektila iskazale su Sirija, Ujedinjeni A rapski Emirati, Malezija i Indija, dok su veê prije svoj interes iskazali A læir, Kuvajt, Singapur, V ijetnam i J uæna Koreja. Projektile Iskander-E Rusija je nedavno uvela u operativnu uporabu (u jaëini od jedne PZO brigade), sa svrhom svladavanja (probijanja) proturaketnog πtita na taktiëkoj razini kao πto su sustavi Patriot PA C-2 i PA C-3. Ruska inaëica projektila Iskander-E ima domet od 4 00 km, a izvozna inaëica domet od 28 0 km. Projektil ima bojnu glavu teπku 4 00 kg, dok cijeli projektil teæi 3 8 00 kg. Preciznost pogotka odnosno CEP (circular-error probable) iznosi 3 0 m. V eliku posebnost Iskander-E balistiëkih projektila, uz njihov mali radarski odraz, Ëini njihov promjenjiv letni trajektorij, razvijen u svrhu probijanja (svladavanja) protivniëkog proturaketnog πtita, spram Ëega pojedini zapadni struënjaci imaju odreappleene rezerve. I. S K E N DE ROVIΔ 1 9

ENERG ET S KA S IG U RNOS T N uklearna energija U zadnja tri desetljeêa nuklearna energija ima znaëajnu ulogu u proizvodnji elektriëne energije. TrenutaËno pomoêu nuklearne energije generiramo oko 16% ukupno proizvedene elektriëne energije u svijetu Ank ic a» IÆ ME K J aki proboj nuklearne energije moæe se zahvaliti njezinoj ËistoÊi i gotovo nikakvom ispuπtanju stakleniënih plinova. Dobro konstruirane nuklearne elektrane pokazale su se pouzdanima, sigurnima, ekonomski prihvatljivima i ekoloπki dobroêudnima. Dosad se u svijetu nakupilo viπe od 9 000 reaktor-godina rada, pa se skupilo i potrebno iskustvo u iskoriπtavanju nuklearne energije. Nuklearna energija, odnosno atomska energija, opêenito je energija koja se oslobaapplea ili troπi u nuklearnim pretvorbama i reakcijama. Nuklearne pretvorbe zbivaju se na znatno manjim udaljenostima od kemijskih, pa su, po zakonima kvantne fizike, nuklearne energije znatno veêe, Ëak i milijun puta. U uæem energetskom smislu, pod nuklearnom energijom podrazumijevamo energiju koja se oslobaapplea u reakcijama spajanja lakih jezgara, fuziji, i cijepanju teπkih jezgara, fisiji. U oba sluëaja, novonastale jezgre bliæe se podruëju najëvrπêe vezanih jezgara masenog broja 5 0 do 60, pa se u tim reakcijama oslobaapplea dodatna energija vezanja atomske jezgre. F uzija je osnovni proces stvaranja energije u zvijezdama, a odvija se na temperaturama od stotina milijuna K. Nekontrolirana nuklearna fuzija ostvarena je u zemaljskim uvjetima eksplozijom atomske bombe, pri Ëemu su razvijene zvjezdane temperature. Kontrolirana nuklearna fuzija izotopa vodika, znatno teæi znanstveni problem, ostvarena je tek nakon desetljeêa istraæivanja u nekoliko istraæivaëkih ureappleaja, ali je komercijalno koriπtenje fuzijskom energijom za sada udaljeno viπe desetljeêa, pa i upitno, barem sa sada dominantnim fuzijskim ureappleajima. Treba reêi i to da je zbog vrlo intenzivne radioaktivnosti inducirane u konstruktivnim materijalima fuzijskim neutronima, kao i zbog velikih koliëina tricija, predodæba o Ëistim fuzijskim ureappleajima nasuprot prljavim fisijskim pogreπna. T ekst u cijelosti proë itajte na: w w w.h rvatski-vojnik.h r 20

S VIJ ET U S DoD Terorizam i mediji (II. dio) Mediji imaju izniman potencijal u protuteroristiëkoj borbi s obje strane druπtvenih, kulturoloπkih i civilizacijskih granica, za koje se Ëini s jedne strane kao da ih globalizacija ublaæava, ali ih s druge strane i oblikuje Dark o MARIN AC U djelu Terorizam protiv demokracije moæemo naêi Ëetiri moguênosti medijskog pokrivanja terorizma demokratskom druπtvu slobodnih medija (Paul W ilkinson, Terorizam protiv demokracije, 2002., str. 19 6-19 8 ). Politika laissez-faire, ( franc. pustite neka svatko Ëini πto hoêe i neka sve ide svojim tijekom uzre- Ëica je ekonomskog liberalizma i slobodnog træiπta). RijeË je o gajenju nade da Êe demokratsko druπtvo instinktivno naêi naëin kako prevladati veêinu teroristiëkih prijetnji. Ovo naivno vjerovanje u samoregulirajuêi odnos izmeappleu medija i terorizma obrazlaæe se tako da Êe se pitomom interakcijom medija i terorizma doêi do omekπavanja napetosti, jer Êe navodno teroristiëke organizacije, koristeêi se medijima, rafinirati svoje postupke kako bi javnosti bili prihvatljiviji, te natjerati vlast na ispunjavanje ustupaka πto ih ultimativno traæe. Mnogo je vjerojatnije da bi ova politika suzbijanja terorizma samo poveêala teroristiëke napade i zahtjeve koje bi prema vlasti upuêivale teroristiëke organizacije, πto bi na kraju prijetilo uruπavanjem demokratskog druπtva i dovelo do unutar druπtvenih sukoba. Druga opcija suprotstavljanja terorizmu moæe biti ËvrπÊa zakonska regulacija medija i neki oblik cenzure medija. Ovdje dolazimo do drugog utjecaja πto ga na medije imaju teroristiëke organizacije. Restrikcijskom medijskom politikom moæe se smanjiti moguêi utjecaj terorista na druπtvo, ali to mijenja samu sræ demokratskog druπtva, i to je πteta samo po sebi. Istina je da treba izbjeêi situaciju da se teroristiëke organizacije koriste masovnim medijima, ali nedopustivo je i to da teroristiëke organizacije uniπte samu bit demokratskog druπtva, a to je sloboda misli i sloboda izraæavanja tih misli. V jerojatno nitko ne æeli taj eksperiment provesti in vivo. Sve i da hoêemo, kako zaustaviti internet? T ekst u cijelosti proë itajte na: w w w.h rvatski-vojnik.h r 21

RA T NA MORNA RIC A Pokaæite nam brod - ostalo je naπa briga (I. dio) Kako bi onemoguêili brodsku samoobranu, protubrodski voapple eni projektili lete brzinama tri puta veêim od zvuka i nadmaπuju domete od 200 km Draæ en MILIΔ SliËno kao i kod tenkova i protuoklopnih voappleenih projektila, i kod ratnih brodova i protubrodskih voappleenih projektila stalno se odvija nadmetanje koje znaëi razliku izmeappleu opstanka i uniπtenja. S jedne strane razvijaju se sve precizniji, bræi i ubojitiji projektili, a s druge sve napredniji sustavi za proturaketnu brodsku obranu kojima je svrha ili zavarati ili uniπtiti prijetnju. U toj neprestanoj utrci, protubrodski voappleeni projektili ponekad ostvare prednost. Tako je pri kraju razvoja nova generacija projektila velikog i vrlo velikog dometa, koji uz to lete nadzvuënim brzinama i imaju moguênost oπtrog manevriranja (pri visokim G optereêenjima) neposredno prije udara u cilj. Da bi se poveêala vjerojatnost izbjegavanja brodske proturaketne obrane, neki su dobili i moguênost napadanja ciljeva poniranjem pri vrlo oπtrim, gotovo okomitim kutovima. A merikanci vole isticati da njihova vojska uvijek ima najbolje od najboljeg, ali prvenstvo uporabe protubrodskih voappleenih projektila ipak je otiπlo na drugu stranu, Sovjetskom Savezu. Naime, prva uspjeπna uporaba protubrodskog voappleenog projektila obavljena je 21. listopada 19 67., kad su Ëak Ëetiri sovjetska projektila (lansirani s egipatskog raketnog Ëamca) Raduga P-15 Termit (SS-N-2 Sty x ) potopila izraelski razaraë Eilat. Termit je veliki projektil poletne mase od Ëak 23 00 kg, opremljen bojnom glavom mase 4 5 0 kg. Iako tako masivan, imao je domet od samo 4 3 km. UnatoË tome, naπao se u naoruæanju u viπe od 20 ratnih mornarica. Egipatska je ratna mornarica uporabila Termite i u ratu 19 7 3., ali sa znatno manje uspjeha. Do tada su ga Izraelci dobro prouëili te razvili sustav protumjera. Razvili su takoappleer svoj protubrodski voappleeni projektil IA I Gabriel. Zato je 19 7 1. indijska ratna mornarica uspjeπno uporabila Termite u napadu na pakistanske ratne brodove, potopivπi nekoliko (ukljuëujuêi i razaraë Khaibar istisnine 24 8 0 tona), ali i za napade na ciljeve na obali. I iraëka i iranska ratna mornarica rabile su Termit u ratu koji je trajao od 19 8 0. do 19 8 8. godine. IduÊa velika prekret- nica u uporabi protubrodskih voappleenih projektila dogodila se na juænom A tlantiku 19 8 2., tijekom britansko-argentinskog rata za F alklande. Bio je to prvi pravi pomorski rat nakon II. svjetskog rata i samim tim odliëan pokazatelj moguênosti protubrodskih voappleenih projektila. Na britansku æalost, F alklandski rat je pokazao svu uëinkovitost francuskih projektila A erospatiale Missiles (danas MBDA ) A M3 9 Ex ocet. Najprije je 4. svibnja pogoappleen razaraë H MS Sheffield (potonuo 10. svibnja), a potom 25. svibnja trgovaëki brod A tlantic Convey or (potonuo 3 0. svibnja). U oba sluëaja, Ex oceti su lansirani s mornariëkih juriπnika Super Etendard. J oπ prije poëetka rata, argentinska ratna mornarica je Ex ocete inaëice MM3 8 premjestila s razaraëa A RA Guerrico na kamione, te ih prebacila na F alklande. S jednog je kamiona 12. lipnja lansiran projektil koji je teπko oπtetio razaraë H MS Glamorgan. Rat za F alklande donio je i prvu borbenu uporabu lakih protubrodskih projektila MBDA Sea Skua, koji su lansirani s mornariëkih helikoptera Ly nx. T ekst u cijelosti proë itajte na: w w w.h rvatski-vojnik.h r 22

VOJ NA POVIJ ES T Povijest japanskog podmorniëarstva od 19 00. do 19 18. (III. dio) TreÊi dræavno-trgovaëki partner kome se obratila japanska carska vlada pri nabavci novih plovnih jedinica za svoju podmorniëarsku flotu bio je takoapple er s europskog kontinenta. Premda je u industrijskom razvoju i u mnogoëemu drugom uvelike zaostajala za svojim europskim konkurentima, Italija je u samo dvadesetak godina na prijelazu iz X IX. u X X. stoljeêe velikim koracima uπla na svjetsku podmorniëarsku scenu K raljevina Italija bila je jedna iz kruga zemalja s kojima je carski J apan davno prije rata uspostavio diplomatske kontakte, ali i meappleudræavnu suradnju. Premda je Italija bila industrijski najnerazvijenija od europskih sila toga doba (V elika Britanija, F rancuska, NjemaËka, A ustro-ugarska), njezina dugogodiπnja pomorska tradicija i geografski poloæaj na poluotoku Ëije obale oplakuju Ëetiri mora bili su zamaπnjak koji je relativno brzo profilirao Italiju u istaknutu pomorsku silu, koja je prepoznala ulogu i znaëenje podmornice te dosta ulagala u njihov razvoj. Premda se poëetkom I. svjetskog rata Kraljevina Italija naπla na strani Centralnih sila, negdje sredinom rata promijenila je dres i preπla na stranu sila A ntante. Od trenutka kad su J apan i Italija i formalno postali ratni saveznici, japanska strana je intenzivirala meappleusobne diplomatske i meappleuvojne kontakte, πto je dovelo do sklapanja ugovora o isporuci dviju podmornica tipa F iat-laurenti F 1. Te podmornice su bile modificirana Igor S P IC IJ ARIΔ inaëica talijanskog projekta podmornica klase Pacinotti, utemeljena na klasiënom projektu Laurentijevih podmornica. U sastav talijanske mornarice uπle su prije zavrπetka I. svjetskog rata. J apanska Carska mornarica naru- Ëila je dvije plovne jedinice potkraj 19 17. Njihova je izgradnja prema odrednicama japansko-talijanskog ugovora zapoëela u proljeêe 19 17. godine, joπ za trajanja rata, u brodogradiliπtu Kaw asaki u Kobeu. Podmornice su u poëetku dobile brojëane kodne oznake 18 i 21, koje Êe reformom iz 19 24. biti promijenjene u RO-1 i RO-2. Podmornica br. 18 porinuta je 28. srpnja 19 19., dok je podmornica br. 21 s navoza u Kobeu skliznula u more 22. rujna 19 19. Obje podmornice su nakon zavrπnog opremanja te zavrπetka programa ispitivanja u povrπinskim i podvodnim plovidbama primljene u sluæbu te upisane u flotnu listu Carske mornarice 3 1. oæujka 19 20. (podmornica br. 18 ), odnosno 20. travnja 19 20. (podmornica br. 21). Kao πto je vidljivo iz kronoloπkih podataka, prepoznatljivo je da su i ove podmornice, meappleu posljednjima naruëenima prije zavrπetka rata, bile konstruirane po relativno staromodnim naëelima, premda su u suradnji s tvornicom F IA T bile opremljene s dva nova dizelska motora, koji su podmornici omoguêavali veliku autonomiju i priliëno velike povrπinske i podvodne brzine. Osim toga, imale su pri- Ëuvnu istisninu od 3 1,5 %. J edna od tehnoloπkih novosti, koje su ovakvom tipu podmornica davale odreappleene taktiëke prednosti, bio je razmjeπtaj torpednih cijevi na pramac i na krmu podmornice. Podmornice br. 18 (RO-1) i br. 19 (RO-2) zadræane su u sluæbi do 19 3 0. (RO-1) odnosno do 19 3 2. godine (RO-2). UnatoË svemu navedenom o njihovim tehniëkim znaëajkama, u japanskim pomorskim krugovima prevladavalo je miπljenje da se talijanske podmornice nisu pokazale dovoljno dobrima za uvjete koriπtenja koje je preferirala Carska mornarica. T ekst u cijelosti proë itajte na: w w w.h rvatski-vojnik.h r 23

POD LIS T A K Hom o Volans, rani hrvatski avijatiëari 1550.-1925. Prvi hrvatski aeronauti Prvi hrvatski letaë bio je Bokelj Krsto MazaroviÊ, rodom iz Perasta. Uzletio je slobodnim balonom iznad Zagreba 1789., nepunih sedam godina nakon πto je to poπlo za rukom legendarnom Rozieru... H rvatski znanstvenici istraæuju naëela leta aerostata, nude zanimljiva rjeπenja i iz prve ruke prate dostignuêa francuskih aeronauta. NeÊe proêi ni sedam godina od uzleta prvoga francuskog aerostata s ljudskom posadom do balonskog leta prvog H rvata nad naπim glavnim gradom. Isusovac J oanes Baptista (Ivan Krstitelj) H orvath (17 3 2.-17 9 9.), rodom iz Kisega u GradiπÊu, predavaë filozofije, fizike i mehanike u Trnavi i Budimu, bavio se problemom letenja aerostata. Taj ugledni profesor, vrstan poznavatelj kemije i fizike, bio je autor sveuëiliπnog udæbenika OpÊa i posebna fizika (Phy sica generalis et particularis, Trnava, 17 7 0.). Godine 17 8 3. objavio je u Budimu rad pod naslovom Teorija aerostatske kugle, koja se uzdiæe u zrak i sama leti (Theoria globi aerostatici ob inflambilem, q uo repletur, aerem in altum evolare soliti, Budim, 17 8 3.), πto je bila vjerojatno prva teoretska analiza naëela leta balona napunjena vodikom. Pionirske dane balonstva sa zanimanjem prati i s oduπevljenjem komentira znameniti DubrovËanin, fiziëar Ruappleer BoπkoviÊ, koji u vrijeme uzleta prvih aeronauta boravi u F rancuskoj. On je Ëak ponudio neka rjeπenja za upravljanje balonom. Za zakretanje balona u prostoru predlaæe uporabu velike magnetizirane poluge koja bi djelovala na naëelu kompasne igle. D om inovi pokusi U Ugarskoj djeluje glasoviti hrvatski znanstvenik i biskup J osip F ranjo Domin (17 5 4.-18 19.), koji izvodi pokuse s balonima. Domin je 17 8 4. Leonard E LE R E K Fizikalna rasprava o postanku, naravi i koristi umjetnog zraka, djelo Franje Domina iz 1783. godine godine u Gy oru objavio teoretske temelje balonstva i fizike plinova u djelu s naslovom F izikalna rasprava o postanku, naravi i koristi umjetnog zraka. U njemu opisuje svoje pokuse i donosi prikaz dostignuêa francuskih balonara. Domin, u poglavlju O aerostatu, izmeappleu ostalog piπe: To umijeêe obavlja zrak specifiëno lakπi od atmosfere, nepropusnim omotom okruglog ili okruglastog oblika, da ga on, teæeêi za visinama, odvuëe sa sobom i tako pruæi oëima gledatelja nov prizor, a duπu im ispuni divljenjem. Takav omot ispunjen zrakom specifiëno lakπim od atmosfere, zbog okruglog ili okruglastog oblika, zove se balon, a zato πto se teæinom diæe viπe od atmosfere zove se aerostatski. Kad je definirao pojam aerostatskog balona, detaljno i aktualno izvjeπtava Ëitatelje o prvim letovima balona s ljudskom posadom koji su ostvareni godinu dana prije u F rancuskoj. U svom djelu je toliko sustavan da je obradio i povijest balonstva. BuduÊi da aerostat vuëe podrijetlo od aerostatskih balona, Domin najprije govori o fizikalnim osnovama tih balona, a zatim donosi detaljne proraëune i upute za gradnju samog aerostata. Sve se umijeêe oko aerostatskog balona zasniva na tome πto bilo koji zrak specifiëno lakπi od atmosferskog, pod djelovanjem atmosferske teæine, zajedno sa sobom odvlaëi u gornje podruëje atmosfere omot koji ga obavija. Zbog toga sastav njegove lake pare (tj. zraka u omotu) i omota treba biti lakπi od teæine jednog dijela atmosfere. Domin tumaëi vrste i svojstva medija kojim se pune aerostati te spominje Ëetiri vrste zraka specifiëno lakπe od atmosferskog zraka. Od njih su za aerostate najvaæniji 1. atmosferski zrak razrijeappleen ognjem (topli zrak - op. a.), koji sluæi samo za veêe balone, te 2. zapaljivi zrak koji sluæi samo za manje balone. Napominje da je atmosferski zrak razrijeappleen ognjem mnogo teæi od zapaljivog zraka, te ga treba znatno viπe, tj. traæi mnogo veêi obujam od zapaljivog. Pod zapaljivim zrakom Domin podrazumijeva onaj koji nastaje iz kovine otapanjem, a koji je H. Cavendish do- 24

POD LIS T A K Rekonstrukcija MazaroviÊeva leta nad Zagrebom 1789. godine bivao iz cinka ili æeljeza uz pomoê vitriolnog ulja (vodik - op. a.). OsvrÊuÊi se na praktiënu stranu dobivanja toplog zraka, kazuje: Za razrjeappleivanje zraka u balonu ognjem najprikladnijom se smatra tvar koja najæivlje hrani plamen, a da ne stvara ni dim ni æar. Kao gorivo navodi slamu i æivotinjsko salo pomijeπano sa smolom: Za izradu balona vaæni su materijal, oblik i teæina. Materijal mora biti prilagodljiv (po obliku), gust i Ëvrst. U tu svrhu preporuëuje gusto tkanu svilu premazanu razrijeappleenim lakom ili presvuëenu papirom, pa Ëak i sam papir, a i joπ neke tanke koæice. U pogledu oblika balona, Domin prednost daje okruglom obliku jer on prema ostalim pravilnim oblicima ima najmanju povrπinu, uz jednak volumen, a ovaj se lako i proraëunava. Za teæinu balona preporuëuje da bude πto manja, te upozorava da je kod velikih balona teπko proraëunati teæinu. Utvrappleuje da je sila uzgona mjerodavna za let balona i obrazlaæe izraëun uzgona balona. Stoga on jasno definira: Sila uzgona proizlazi iz teæine omota i lake pare (tj. one u balonu) usporeappleene s teæinom jednakog dijela atmosfere... Ovdje veê na prvom mjestu treba odrediti obujam aerostatskog balona, na primjer, u kubiënim stopama, a to treba potraæiti u geometrijskim pravilima. UoËava, u buduênosti nikad zadovoljavajuêe rijeπen, problem upravljanja letjelicama lakπim od zraka: Upravo je to problem kojem joπ traæimo rjeπenje i koji joπ uvijek strogim granicama omeappleuje upotrebu aerostata...» udo neviapple enonad Zagrebom Prvi hrvatski letaë bio je Bokelj Krsto MazaroviÊ, rodom iz Perasta. Uzletio je slobodnim balonom iznad Zagreba nepunih sedam godina nakon πto je to poπlo za rukom legendarnom Rozieru. Obitelj MazaroviÊ se u Boki kotorskoj prvi put spominje joπ 13 3 4. godine, a u Perastu æivi od 15. stoljeêa, gdje posjeduje velik imetak. I danas, kada u Perastu nema viπe ni jednog MazaroviÊa, mjestom dominira njihova palaëa, u kojoj je Krsto u mladosti æivio. ImuÊna i ugledna obitelj dala je brojne istaknute svjetovne i crkvene uglednike i pomorske kapetane, a Krsto MazaroviÊ je krenuo svojim putem. Posjedovao je vlastiti balon, nabavljen vjerojatno u F rancuskoj, kojim je letio po mnogim metropolama habsburπkog carstva. U zamolbi hrvatskom banu za odobrenje dvaju letova u Zagrebu, on navodi da je iskusan aeronaut i da je veê letio balonom u»eπkoj, Bavarskoj i A ustriji. Ban F ranjo Balassa proslijedio je njegovu molbu gradskom poglavarstvu, a ono je udovoljilo zahtjevu. Objava uzleta balonom predstavljala je dotad Ëudo neviappleeno za Zagreb i ZagrepËani broje dane u iπëekivanju velikog dogaappleaja. MazaroviÊ je uspjeπnim tridesetminutnim letom 15. prosinca 17 8 9. godine opravdao oëekivanja ZagrepËana. U Zagrebu je i drugi put uzletio u sijeënju 17 9 0. godine, ponovo s poljane kraj crkvice sv. Roka nedaleko od zagrebaëke katedrale. Od 17 9 3. godine austrijska vojska na bojiπtima pojedinaëno primjenjuje izviappleaëke balone. V ojnu primjenu balona predvidio je Ruappleer BoπkoviÊ joπ za vrijeme svojeg boravka u Parizu, u pismu bratu Bari, u sijeënju 17 8 5. godine. KraπkoviÊ ev plinski balon U tekstu pod naslovom KrilatiÊ iz Baranje 15. rujna 18 11. maapplearske novine Magy ar Kurir donose vijest da je neki H rvat KraπkoviÊ iz Baranje sa svojim prijateljem Menerom letio u Budimpeπti i Poæunu, danaπnjoj Bratislavi. Opisan je uspjeπan let pred brojnom publikom. Zrakoplovci su svoju umjetnu napravu vezali za zraëni globus i, digavπi se sa zemlje, visoko su odletjeli u zraëno nebo, da su ih gledatelji jedva mogli vidjeti. V eliki vojvode s potpunim zadovoljstvom promatrali su nov pronalazak, pljeskali pronalaza- Ëima i potom ih kneæevski obdarili. Iz opisa priprema za let moæe se zakljuëiti da je ovaj balon, za razliku od balona Krste MazaroviÊa, bio punjen plinom. U svibnju 18 25. godine, odranski æupnik biljeæi da se J osip W imberger, vjerojatno BeËanin, slobodnim balonom zvanim Montgolfier uzdigao s breæuljka sv. Roka blizu biskupskog grada u Zagrebu. Zadræao se viπe od pola sata u zraku na velikoj visini dok se na veliko Ëuappleenje naroda nije spustio u Gornjoj Lomnici te tako sretno zavrπio putovanje. U odranskoj kuriji poëaπêen je kao gost velmoænog gospodina Nikole pl. ZdenËaja od ZahramiÊ grada, zagrebaëkog podæupana. Poljana svetog Roka, s koje je svojedobno uzlijetao i MazaroviÊ, bila je oëito prvo zagrebaëko i hrvatsko balonsko uzletiπte. 25

BIBLIOT EKA Josip BistroviÊ (urednik): Zagreb / snimio Pavao Cajzek, Masmedia, Zagreb, 2008. Ova monografija namijenjena je svim Ëitateljima koje zanima Zagreb i koji vole taj grad. Knjiga je i vrijedan dokument o proπlosti Zagreba, kao πto je i zanimljiv podsjetnik na ne tako davnu proπlost. U prvom dijelu monografija nam nudi, Ëesto nadrealne, fotografije iz svakodnevnog æivota grada Zagreba snimljene u proteklih 6 0 godina. U nastavku knjige nalaze se portreti poznatih osoba koje je C ajzek fotografirao. Znameniti zagrebaëki fotoreporter Pavao C ajzek (19 23.-19 9 9.) gotovo pola stoljeêa promatrao je svijet kroz svoje fotografske aparate. Izgradio je zavidnu novinarsku karijeru, πto potvrappleuju radovi objavljeni u mnogim publikacijama zagrebaëkih nakladnika te struëne nagrade. Vjeran nekim redakcijama, C ajzek je stvorio kompleksan opus fotografija iz svakidaπnjeg æivota Zagreba. C ajzek je za sebe govorio da nije ni kroniëar, ni svjedok vremena, veê novinar-fotoreporter koji nastoji poπteno raditi svoj posao. Novinarstvom se poëeo profesionalno baviti u Narodnom jedinstvu, glasilu zagrebaëke Narodne fronte, a odatle je 19 51. preπao u Narodni list. Od 19 59. do umirovljenja 19 85. radio je u Ve- Ëernjem listu. Moæda je dokaz njegove skromnosti i to πto u 35 godina aktivnoga profesionalnog bavljenja fotografijom nije imao nijednu samostalnu izloæbu, premda su mu slike uvrπtavane u brojne skupne izloæbe. Tek 19 9 4. godine, u sklopu proslave 9 00. obljetnice grada Zagreba, postavljena mu je samostalna izloæba PriËa o Zagrebu, snimio Pavao C ajzek. Neosporno je znaëenje C ajzekove fotografije za kroniku Zagreba. Samozatajnost kojom je pristupao svome okruæenju dala je toj kronici nepretenciozne dokumente, ono svakidaπnje u doslovnom smislu rijeëi. U dugogodiπnjoj djelatnosti novinskog reportera, kojega redakcija πalje na zadatke - on je istodobno za sebe, iz vlastitih dubljih pobuda, snimao æivot sugraappleana, prolaznike na ulicama, melankoliëne vedute Zagreba, periferiju i siromahe. Tako je danas, zahvaljujuêi upravo toj strani njegove liënosti, saëuvana slika stvarnog æivota naπega glavnog grada. Mirela ME N G E S FILMOT EKA 14. tjedan Ëeπkog filma trajanje: od 13. do 19. listopada 2008. mjesto: Movieplex, C entar Kaptol, Zagreb U organizaciji Veleposlanstva Republike» eπke i zagrebaëkog Movieplex a, u C entru Kaptol odræat Êe se 14. tjedan Ëeπkog filma. U tjedan dana moêi Êemo uæivati u πest novijih Ëeπkih filmova: Povratne boce (Vratne lahve, 2006.), redatelj: J an Sverak Tajne ( Tajnosti, 2007.), redateljica: Alice Nellis ROMing (2007.), redatelj: J iri Vejdelek Posljednji vlak ( Posledni vlak, 2006.), redatelji: J oseph Vilsmaier i Dana Vavrova Vá clav (2007.), redatelj: J iri Vajdelek Bestijarij ( Bestiar 2007.), redateljica: Irena Pavlaskova. I ove godine filmovi su odabrani prema broju gledatelja u» eπkoj i osvojenim nagradama, kako na domaêim, tako i na inozemnim festivalima. Prema tome, hrvatskoj Êe publici biti ponuappleena doista najbolja ostvarenja novije Ëeπke filmske produkcije. Da Ëeπka kinematografija visoko kotira kod hrvatskih ljubitelja filma, moglo se vidjeti i na proπlogodiπnjem Tjednu Ëeπkog filma, kada su sve dvorane bile popunjene i traæila se karta viπe. Vjerujemo da ni ovogodiπnji filmovi neêe iznevjeriti. Ako me pitate za preporuku, predloæio bih film Povratne boce iz radionice oca i sina Zdeneka i J ana Sveraka, koji su se kod nas, ali i u svijetu proslavili filmom Kolja iz 19 9 6. godine. U Povratnim bocama rijeë je o uëitelju Ëeπkoga jezika, J o- sefu Tkalounu kojemu se viπe ne da raditi u πkoli i odlazi u mirovinu. No, æivahnog muπkarca punog energije ni u jesen njegova æivota ne zadovoljava miran æivot u krugu obitelji. Stoga naapplee posao u supermarketu, na odjelu povratnih boca. Dok Tkaloun nenapadno pomaæe drugima da naappleu odgovarajuêe partnere, pa tako i svojoj kêeri, istodobno mu se raspada njegov vlastiti dugogodiπnji brak. F ilm je gorka komedija o muπkarcu u godinama, koji duπom i srcem ne pristaje na predaju u neravnopravnoj bitki sa starenjem. Leon RIZMAUL Da nisam ja? D U H OVNOS T Svaki je valjda Ëovjek doæivio da ga je ovaj ili onaj prijatelj iznevjerio. Postoje prilike u ljudskom æivotu kad se prijateljstva potvrappleuju ili kad pucaju. Najviπe pak boli kad nas prijatelji izdaju. Takvo gorko iskustvo ispriëao nam je Isus u prispodobi o svadbenoj gozbi. Evanappleelist Matej zabiljeæio je Isusovu priëu o kralju koji je æenio sina. Pozvao je prijatelje na gozbu. Oni mu poruëiπe da imaju pametnijeg posla. Neki dapaëe iskazaπe otvoreno neprijateljstvo prema kralju. Na tu je pobunu uslijedila kazna - kralj poπalje vojsku, pogubi urotnike, a grad im spali. Taj otpad nije sprijeëio kraljevsku sve- Ëanost. Svoje odaje kralj je otvorio drugima. Ljudi s ulice napunili su kraljevsku dvoranu. Svadba je odræana, ali s novim uzvanicima (usp. Mt 22,1-10). Ta priëa spada u one Isusove pouke koje se nazivaju prispodobama ili parabolama. One osim pripovjedaëkog tkiva imaju neku inu, alegoriënu poruku za sluπatelja. RijeË je, dakle, o jednoj æivotnoj priëi koja u sebi skriva istinu o nama i koju svaki Ëovjek mora za sebe otkriti. U nedjelju 12. listopada ta Êe se Isusova parabola Ëitati u svim katoliëkim crkvama u svijetu. U toj Êe zgodi stotine milijuna katolika otkrivati svoju æivotnu istinu, pronalaziti sebe u toj priëi. O Ëemu je, dakle, rijeë? Mlada je Crkva u potpunosti razumijevala ovaj Isusov govor: Kralj je sam SvemoguÊi Bog, a Sin njegov je Gospodin Isus. Njemu je Bog Otac pripremio nebesku svadbu na koju je pozvao Izabrani narod. No oni ne htjedoπe doêi, kaæe Isus. Odbijaju Boæji plan i dogaapplea se tragedija. Tu tragediju doæivljavaju prvi krπêani kao povijesnu ljudsku dramu. Odbiti Boæje prijateljstvo najveêa je Ëovjekova tragedija.»ovjek moæe odbiti Boæju ponudu, ali ne moæe poremetiti Boæje planove. Bog je suveren u svojim odlukama. Tragedija Izraela uvijek mora kao opomena biti pred oëima svakog krπêanina - Boæje prijateljstvo ne smije se iznevjeriti. Ova prispodoba ima svoj epilog na Posljednjoj veëeri, ali takoappleer na svakoj euharistijskoj gozbi: UveËer bijaπe Isus za stolom s dvanaestoricom i dok su blagovali reëe: Zaista, kaæem vam, jedan Êe me od vas izdati. Silno oæaloπêeni, stanu mu jedan za drugim govoriti: Da nisam ja, Gospodine? (Mt 26,20-22). Na svakoj euharistijskoj gozbi valja nam se upitati: Da nisam ja, Gospodine? Iv an N IMAC 26

VREMEPLOV 11. listopada 1871. Kraj RakoviËke bune Pravaπ Eugen Kvaternik joπ je otprije predlagao podizanje ustanka za osloboappleenje Hrvatske od habsburπke vlasti, a 1871. namjeravao je iskoristiti poja- Ëano neraspoloæenje pu- Ëanstva zbog druπtveno-gospodarskih uvjeta u Vojnoj krajini. ÆeleÊi zaπtititi Stranku prava, ogradio je svoje djelovanje od Ante StarËeviÊa i ostatka stranke, preuzevπi odgovornost samo na sebe. Ustanak je poëeo 7. listopada 1871., kada je Kvaternik imenovao privremenu hrvatsku vladu kojoj se stavio na Ëelo kao regent. SljedeÊeg dana, Kvaternik je u Rakovici kraj Slunja objavio Proglas narodne hrvatske vlade, u kojemu je kao glavni cilj istaknuo osloboappleenje hrvatskih zemalja i uvoappleenje æupanijskog ureappleenja u Vojnu krajinu. Istog je dana vojska onemoguêila proπirenje ustanka na Slunj i dalje prema sjeveru. VeÊ 10. listopada ustanici su opkoljeni sa svih strana i izolirani. U zasjedi 11. listopada 1871. poginuli su voapplee pobune Kvaternik, Ante Rakijaπ i Vjekoslav Bach. Prijeki sud donio je joπ deset smrtnih presuda za uhvaêene pobunjenike, koje su i izvrπene. 14. listopada 1066. Bitka kod Hastingsa Normandijski vojvoda Vilim bio je u rodbinskim vezama s engleskim kraljem Eduardom Ispovjednikom. Godine 1051. Vilim je posjetio Eduarda i ovaj mu je obeêao englesko prijestolje poslije svoje smrti. Ipak, na samrtnoj postelji Eduard je za nasljednika odredio svojeg πurjaka Harolda Godwinea. Vilim je stoga kod Saint Valéryja na Sommi okupio vojsku i otplovio put Engleske. Harold je, Ëim je Ëuo za invaziju, krenuo u susret neprijatelju. Do Hastingsa je stigao 13. listopada i utvrdio se na jednoj uzvisini. IduÊeg jutra je poëela vjerojatno najvaænija bitka u povijesti engleskog Otoka. Na kraju se Vilim posluæio lukavstvom. Zapovjedio je povlaëenje, raëunajuêi na nedostatak discipline u Haroldovoj vojsci. I zaista, Anglosaksonci su poëeli neorganizirano napuπtati sigurnost svojih poloæaja. Vilim je tada uveo u borbu konjaniπtvo, uz novu tehniku koju otoëani do tada nisu vidjeli, i odnio veliku pobjedu. Harold je poginuo i prestala je postojati anglosaksonska dinastija, a naslijedila ju je normandijska. Vilim je dobio nadimak OsvajaË i krenuo prema Londonu. Za BoæiÊ iste godine okrunjen je u westminsterskoj opatiji. Leon RIZMAUL WEB INFO KVIZ pripremio D. VLAHOVIΔ www.dtic.mil/doctrine/jel/doddict/ S tranica koju vam ovom prilikom predstavljamo sigurno vas neêe oduπeviti svojom grafiëkom opremom, no svakako hoêe svojom korisnoπêu. RijeË je o sluæbenom RjeËniku vojnih pojmova Ministarstva obrane SAD. No, moramo vas upozoriti: ako bar djelomice ne vladate engleskim, nemojte ni pokuπavati kliknuti, rijeë je o englesko-engleskom rjeëniku. Snalaæljiviji mogu potraæiti i pomoê vjeπtijih... Dakle, samo utipkavanje gore navedenog URL-a dovest Êe vas do klasiënog rjeënika. Klikom na neko od slova engleske abecede otvorit Êe vam se niz pojmova koji poëinju tim slovom. Ista je situacija i s podlinkovima: u jednom je rijeë o pojmovima koji se upotrebljavaju u komunikaciji u NA- TO-u, a u drugom o ameriëkim kraticama i akronimima. Stranica se redovito aæurira i popunjava novim rijeëima, a sigurno je vrlo upotrebljiva. Teπko da ima netko tko nije barem jednom ostao potpuno zbunjen nizom nepoznatih kratica i rijeëi πto ih vole u NATO-u i ameriëkoj vojsci, a ovaj web-rjeënik nudi brzo i praktiëno rjeπenje za veêinu vaπih upita, ako ne i za sve njih. Æelite li imati primjerak rjeënika na papiru, za pohranu i ispis dostupna vam je i praktiëna.pdf verzija... Domagoj VLAHOVIΔ 1. U napadu sila Osovine na SSSR 1941. godine NISU sudjelovali vojnici: A Bugarske B Rumunjske C Finske 2. Napad na SSSR poznat je pod imenom: A Operacija Wilhelm B Operacija Barbarossa C Operacija IstoËni front 3. Sovjetski tenkovi koji su se proslavili tijekom II. svjetskog rata su: A T-14 B T-34 C T-55 4. Tijekom poëetka njemaëkog napada, vrhovni sovjetski vojni zapovjednik bio je marπal: A Æukov B Konjev C Timoπenko 5. Kod Staljingrada 1942. kapitulirao je njemaëki feldmarπal: A Guderian B Paulus C von Rundstedt Rjeπenje: 1a;2b;3b;4c;5b 27