Slide 1

Транскрипт

1

2 PROMET POKRETAČ GOSPODARSKOG RASTA olakšava i potiče mobilnost ljudi i roba omogućava razvoj konkurentskih sposobnosti i stvara pretpostavku za uravnotežen regionalni razvoj razvoj moderne prometne infrastrukture razvoj gospodarstva i turizma integracija Hrvatske u prostor Europske unije

3 KORIDORI OSNOVNE MREŽE: 1.BALTIČKO-JADRANSKI 2.SJEVERNO MORE-BALTIK 3.MEDITERANSKI 4.BLISKI ISTOK-ISTOČNI MEDITERAN 5.SKANDINAVSKO- MEDITERANSKI 6.RAJNSKO-ALPSKI 7.ATLANTSKI 8.SJEVERNO MORE-BALTIK 9.RAJNA-DUNAV 3

4 KAKO SMO POČELI? Zatečeno stanje ISPA i IPA OPP

5 GDJE SMO STIGLI? OPP Odobren 6. rujna godine Sufinanciranje: Europski fond za regionalni razvoj Stvaranje učinkovitih, sigurnih i za okoliš prihvatljivih oblika prijevoza

6 OPERATIVNI PROGRAM PROMET Prvi tematski prioritet Nacionalnog strateškog referentnog okvira je razvoj suvremenih prometnih mreža i povećane dostupnosti regija. OPP će pridonijeti općem cilju i podržati ekološki održivi gospodarski rast i razvoj koncentrirajući se na sljedeća ključna područja: a) osiguravanje bolje integracije hrvatskih prometnih mreža unutar europske prometne mreže b) stimuliranje ravnomjernijeg razvoja prometnih mreža KAKO? kreiranjem suvremene, sigurne i ekološke prometne mreže povećanje razine međunarodne i nacionalne mobilnosti

7 ŠTO SU NAM PRIORITETI? Modernizacija željezničke infrastrukture i priprema projekata u sektoru prometa Unapređenje sustava unutarnje plovidbe Tehnička pomoć - kao podrška u upravljanju Operativnim programom

8 Modernizacija željezničke infrastrukture i priprema projekata u sektoru prometa nadogradnja hrvatske željezničke mreže na TEN-T koridorima, regionalne i prigradske željezničke mreže i razradu temeljnih studija i pripreme infrastrukturnih projekata za sljedeće programsko razdoblje koji nisu sadržani u druge dvije prioritetne osi. siguran i za okoliš prihvatljiv oblik prijevoza konkurentnost koridora među regijama i unutar regije financijski isplativa i komercijalno privlačna željeznica

9 Unaprjeđenje sustava unutarnje plovidbe poboljšati i obnoviti sustav unutarnje plovidbe u Hrvatskoj učiniti ga privlačnijim i konkurentnijim u usporedbi s drugim oblicima prijevoza uspostaviti uvjete za sigurnu i pouzdanu unutarnju plovidbu ispuniti minimalne plovidbene zahtjeve i unaprjeđenje luka pripremiti i razviti buduće projekate za provedbu u narednim programskim razdobljima koji će pridonositi spomenutom cilju.

10 Tehnička pomoć podrška u upravljanju Operativnim programom jačanje kapaciteta Upravljačkog i ostalih tijela i tijela uključenih u provedbu, kao i potencijalnih korisnika priprema strateških prometnih dokumenata priprema Strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske s povezanim Prometnim modelom kao dugoročnim i srednjeročnim investicijskim programiranjem u prometnom sektoru Hrvatske.

11 Financijski plan PRIORITETNA OS ERDF ( ) NACIONALNI DIO ( ) UKUPNO ( ) Modernizacija željezničke infrastrukture i priprema projekta u sektoru prometa , , ,00 Unapređenje sustava unutarnje plovidbe , , ,00 Tehnička pomoć , , ,00 UKUPNO , , ,00

12 Ukupan broj ugovora u sve 3 prioritetne osi: 26 Modernizacija željezničke infrastrukture i priprema projekta u sektoru prometa: 14 Unaprjeđenje sustava unutarnje plovidbe: 7 Tehnička pomoć: 5 do kraja planira se ugovoriti još 4

13 Institucionalni okvir UPRAVLJAČKO TIJELO POSREDNIČKO TIJELO RAZINE 2 TIJELO ZA OVJERAVANJE KOORDINACIJSKO TIJELO TIJELO ZA REVIZIJU PA1 PA2 PA3 MINISTARSTVO POMORSTVA, PROMETA I INFRASTRUKTURE SEKTOR ZA FONDOVE EU SREDIŠNJA AGENCIJA ZA FINANCIRANJE I UGOVARANJE PROGRAMA I PROJEKATA EU MINISTARSTVO FINANCIJA MINISTARSTVO REGIONALNOGA RAZVOJA I FONDOVA EUROPSKE UNIJE AGENCIJA ZA REVIZIJU SUSTAVA PROVEDBE PROGRAMA EUROPSKE UNIJE

14 Sustav signalno-sigurnosnih uređaja na zagrebačkom Glavnom kolodvoru Provodio se kroz 3 ugovora: nadzor nad radovima, radovi i nabava skretnica Sustav je postavljen u funkciju u svibnju Radovi su obuhvaćali zamjenu preko 70 godina staroga signalnosigurnosnog uređaja na zagrebačkom Glavnom kolodvoru Vrijednost ugovora: 11.26m eura

15 Zatečeno stanje Zagreb Glavni kolodvor bio je opremljen elektrodinamičkim signalno-sigurnosnim uređajem ugrađenim između i godine, a djelomično rekonstruirani od 1965.do godine. Fizička i tehničko-tehnološka starost ovog uređaja dovele su do sporijeg obavljanja tehnoloških operacija, smanjenja kapaciteta i povećanja troškova redovnog i investicijskog održavanja. Postojeći uređaj nije prihvaćao nadogradnju sustava daljinskog upravljanja niti ETCS sustava.

16 Što je postignuto zamjenjeni su signalno-sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja podignuta je pouzdanost i sigurnost prometa podignuta je kvalitete usluge racionalizacija i konkurentnost na transportnom tržištu Povećan je kapacitet u cilju modernizacije najvećeg čvorišta u Hrvatskoj na nekadašnjem X i Vb paneuropskom koridoru.

17 Obilježavanje završetka projekta otkrivanje spomen ploče i primopredaja potvrde o preuzimanju radova (taking-over certificate) prisustvovali Siim Kallas, potpredsjednik Europske komisije i povjerenik za promet, Siniša Hajdaš Dončić, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture, Branko Grčić, potpredsjednik Vlade RH i ministar regionalnog razvoja i fondova EU, Paul Van Doren i Richard Masa, predstavnici Delegacije EU u RH, veleposlanici Kraljevine Španjolske i Austrije te Darko Peričić, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture

18 Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske temelj sveobuhvatnog, intermodalnog, razvojnog i društveno odgovornog prometnog sustava ZAŠTO? KAKO? 1. Izrada sektorskih prometnih strategija- završena faza 2. Spajanje sektorskih prometnih strategija u nacionalnu strategiju prometnog razvoja RH- faza u tijeku 3. Prometni model 4. Strateška procjena utjecaja na okoliš -faza u tijeku

19 Odgovori koje će dati buduća Strategija kao temelj za sveobuhvatni, intermodalni, razvojni i društveno odgovorni prometni sustav vizija prometnog sektora u idućih 20-tak godina organizacija sektora (privatno ili javno vlasništvo) izvori financiranja ključni elementi za razvoj sektora prioriteti po pojedinim sektorima

20 Upravljački odbor za za izradu Nacrta Strategije prometnog razvoja RH RH 6 sektorskih radnih grupa 6 SEKTORSKIH PROMETNIH RAZVOJNIH STRATEGIJA ( bottom up princip izrade) Željeznice (6) Ceste (9) Ceste (9) Zračni promet (16) Zračni promet (16) Pomorstvo (4) Pomorstvo (4) Unutarnji Unutarnji vodni vodni putovi putovi (5) (5) Javna gradska, Javna gradska, prigradska i i regionalna mobilnost (18+132) regionalna mobilnost (18+132) Jedinstven i integriran dokument STRATEGIJA PROMETNOG RAZVOJA RH na bazi prethodno izrađenih sektorskih prometnih razvojnih strategija Nacionalni PROMETNI MODEL

21 Obilježavanje početka provedbe projekta Održano u Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture Prisustvovali: Siniša Hajdaš Dončić, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture s pomoćnicima, Branko Grčić, potpredsjednik Vlade RH i minista regionalnog razvoja i fondova EU Branko Baričević, Šef Predstavništva Europske komisije u RH

22 Hvala na pažnji MINISTARSTVO POMORSTVA PROMETA I INFRASTRUKTURE SEKTOR ZA FONDOVE EU