Makroekonomski izgledi i izazovi Boris Vujčić svibanj 219.
Sve naglašeniji negativni rizici u međunarodnom okružju BDP (realne stope promjene, %) 216. 217. 218. 219. Aktualna projekcija Izvori: MMF ( WEO update, siječanj 219.); a Consensus Forecast, ožujak 219., b ECB, ožujak prošla projek. Svijet 3,3 3,8 3,7 3,5 -,2 Europodručje b 1,9 2,4 1,9 1,1 -,6 Glavni vanjskotrg. partneri RH 2,2 2,6 2,4 2,1 -,2 Italija,9 1,6 1,,6 -,4 Njemačka 2,2 2,5 1,5 1,3 -,6 Slovenija a 3,1 4,9 4,5 3,3 -,1 Austrija a 2, 2,6 2,6 1,9 -,2 Bosna i Hercegovina a 3,4 3,4 3, 3, -,2 Srbija a 3,3 2, 4,3 3,4 -,1 indeks, 211.=1 11 95 8 65 5 35 2 211. 212. 213. 214. 215. 216. 217. 218. 219. Indeks cijena nafte (Brent, USD/barel) - lijevo Cijene sirovina (bez energije) - lijevo Cijene hrane - lijevo HIPC u europodručju - desno Izvori: HWWI; Eurostat, Bloomberg, ESB (ožujak 219.), MMF (ožujak 219.) 115 112 19 16 13 1 97 indeks, 211.=1
Rastu neizvjesnosti na međunarodnim financijskim tržištima Snažan porast ekonomsko-političke neizvjesnosti i kolebljivo tržište kapitala Razlika u prinosima na 1-godišnje i 2- godišnje obveznice dodatno je smanjena 7 7 3 indeks, siječanj 25.=1 6 5 4 3 2 1 6 5 4 3 2 1 indeks bazni bodovi 25 2 15 1 5-5 25. 26. 27. 28. 29. 21. 211. 212. 213. 214. 215. 216. 217. 218. Indeks kolebljivosti (VIX) - desno Globalni indeks ekonomske i političke neizvjesnosti (GEPU) 219. -1 2. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 21. 211. 212. 213. 214. 215. 216. 217. 218. 219. SAD Njemačka Izvori: Bloomberg; OECD; http://www.econ.yale.edu/~shiller/ Izvor: Bloomberg
U prvom tr. 219. naznake nastavka gospodarskog rasta, nakon stagnacije krajem 218. Tromjesečni bruto domaći proizvod Promjena BDP-a doprinosi po komponentama 6 112 8 8 4 18 6 4 6 4 2 % 14 1 21.=1 postotni bodovi 2-2 2-2 % -2 96-4 -4-4 212. 213. 214. 215. 216. 217. 218. 219. Godišnje stope promjene BDP-a Razina BDP-a (sezonski prilagođene vrijednosti) - desno 92-6 212. 213. 214. 215. 216. 217. 218. 219. Potrošnja kućanstava Potrošnja države Bruto investicije u fiksni kapital Promjena zaliha Izvoz robe i usluga Uvoz robe i usluga Bruto domaći proizvod - desno -6 Napomena: Podatak za 1. tr. 219. odnosi se na Mjesečni pokazatelj realne gospodarske aktivnosti HNB-a, procijenjen temeljem podataka objavljenih do 3. travnja 219. Izvor: DZS (sezonska prilagodba HNB-a), izračun HNB-a Napomena: Projekcija za 219. preuzeta je iz službene projekcije HNB-a iz ožujka 219. Izvor: DZS
Visoka razina optimizma odražava povoljne gospodarske trendove Pokazatelji poslovnog i potrošačkog optimizma standardizirane desezonirane vrijednosti Industrijska proizvodnja 13 9 112 12 6 18 11 1 % 3 14 1 215.=1 9-3 96-6 92 8 212. 213. 214. 215. 216. 217. 218. 219. PO Građevinarstvo PO Industrija PO Trgovina PO Usluge IPP Indeks pouzdanja potrošača Dugoročni prosjek=1-9 88 212. 213. 214. 215. 216. 217. 218. 219. Tromjesečna stopa promjene sezonski prilagođenog indeksa Trend-ciklus - desno Izvor: Ipsos (sezonska prilagodba HNB-a) Izvor: DZS (sezonska prilagodba HNB-a)
Nastavak rasta prometa od trgovine na malo i intenziviranje građevinske aktivnosti Realni promet od trgovine na malo Fizički obujam građevinskih radova 5 12 4 116 3 112 2 18 % 1 14 1 215.=1-1 96-2 92-3 88-4 212. 213. 214. 215. 216. 217. 218. 219. Tromjesečna stopa promjene sezonski prilagođenog indeksa Trend-ciklus - desno 84 Izvor: DZS (sezonska prilagodba HNB-a) Napomena: Podatak za prvo tromjesečje 219. odnosi se na siječanj i veljaču. Izvor: DZS (sezonska prilagodba HNB-a)
Nastavak povoljnih kretanja na tržištu rada Stopa nezaposlenosti, stopa rasta ukupne zaposlenosti i doprinosi njezinoj promjeni po NKD-u Napomena: Podaci za zaposlenost za drugo tromjesečje 219. odnose se na travanj. Izvori:DZS;HZMO(sezonskaprilagodbaHNB-a)
Ocijenjeno usporavanje inflacije u 219. rezultat smanjenja godišnjeg rasta cijena energije i hrane Domaći i inozemni činitelji inflacije Projekcija inflacije postotni bodovi 3, 2,5 2, 1,5 1,,5, -,5-1, -1,5-2, 214. 215. 216. 217. 218. 219. Energija Prehrana CPI bez prehrane i energije Inflacija potrošačkih cijena (%) Temeljna inflacija (%) Napomena: Bruto profitna marža predstavlja razliku između godišnje stope promjene ukupnog deflatora BDP-a i jediničnih troškova rada. Izvori: Eurostat; DZS; izračun HNB-a Izvori: DZS; izračun HNB-a
Ublažavaju se pozitivni učinci ulaska u EU na hrvatski robni izvoz Rast robnog izvoza i uvoza Doprinosi rastu robnog izvoza Izvor: DZS Izvor: DZS
Očekuje se postupno smanjenje viška na tekućem i kapitalnom računu platne bilance Tekući i kapitalni račun platne bilance Transakcije s EU proračunom * jednokratni učinci se odnose na konverziju kredita indeksiranih uz švicarski franak u 215. i rezervacije banaka za potraživanja povezana s koncernom Agrokor u 217. i 218. Napomena: Pozitivna vrijednost neto raspoređenih sredstava znači višak nad uplatama u proračun EU-a. Izvori: HNB; Ministarstvo financija
Nastavak trenda smanjenja inozemne zaduženosti, iako primjetno slabijim intenzitetom Tokovi na financijskom računu platne bilance Relativni pokazatelji inozemnih obveza Napomena: Neto tokovi jesu razlika između promjene sredstava i obveza. Vlasnički tokovi obuhvaćaju promjenu inozemnih izravnih vlasničkih ulaganja, zadržane dobiti i portfeljnih vlasničkih ulaganja. Promjena bruto međunarodnih pričuva umanjena je za obveze HNB-a. Pozitivna vrijednost označuje neto odljev kapitala u inozemstvo.
HNB provodi ekspanzivnu monetarnu politiku i održava iznimno visoku likvidnost domaćega financijskog tržišta Devizne intervencije i tečaj Likvidnost banaka i prekonoćna međubankovna kamatna stopa Napomena: Višak likvidnosti je razlika između stanja na računima za namirenje poslovnih banaka kod HNB-a i iznosa kojeg banke moraju održavati na tim računima prema obračunu obvezne pričuve.
Visoka razina međunarodnih pričuva Bruto i neto međunarodne pričuve 2 18 u mlrd. EUR 16 14 12 1 8 21. 211. 212. 213. 214. 215. 216. 217. 218. 219. Međunarodne pričuve Neto raspoložive pričuve* Napomena: *NRP = Međunarodne pričuve - devizna inozemna pasiva - devizni dio obvezne pričuve - devizni depoziti države
Nastavak trenda povoljnih uvjeta financiranja Kratkoročni troškovi financiranja u kunama bez valutne klauzule Dugoročni troškovi financiranja u kunama s valutnom klauzulom i devizama Napomena: EMBI je indeks (engl. Emerging Market Bond Index) koji pokazuje razliku prinosa na državne vrijednosne papire koje su izdale zemlje s tržištima u nastajanju, među kojima je i Hrvatska, u odnosu na nerizične vrijednosne papire koje su izdale razvijene zemlje. Izvori: MF; Bloomberg; HNB
Plasmani poduzećima i stanovništvu nastavljaju rasti Plasmani poduzećima i stanovništvu
Pokretač kreditiranja poduzeća je turizam, a stanovništva gotovinski nenamjenski krediti Plasmani poduzećima po djelatnostima Plasmani stanovništvu po vrsti kredita Doprinosi godišnjoj stopi promjene (postotni bodovi) 5 4 3 2 1-1 -2-3 -4-5 213. 214. 215. 216. 217. 218. III. 219. Djelatnost pružanja smještaja i hrane Ostali sektori Građevinarstvo Trgovina Poslovanje nekretninama Prerađivačka industrija Poljoprivreda Godišnja stopa promjene plasmana poduzećima Projicirana godišnja stopa promjene plasmana poduzećima 5 4 3 2 1-1 -2-3 -4-5 Doprinosi godišnjoj stopi promjene (postotni bodovi) 7 5 3 1-1 -3 213. 214. 215. 216. 217. 218. III. 219. Stambeni krediti Gotovinski nenamjenski krediti Prekoračenja po transakcijskim računima i krediti po kreditnim karticama Ostali krediti Godišnja stopa promjene plasmana stanovništvu (na osnovi transakcija) Projicirana godišnja stopa promjene plasmana stanovništvu (na osnovi transakcija) 7 6 5 4 3 2 1-1 -2-3 Napomena: Doprinosi i godišnje stope promjene na osnovi transakcija. Linija se odnosi na projekciju godišnjeg rasta plasmana poduzećima u cijeloj 219. Napomena: Doprinosi i godišnje stope promjene na osnovi transakcija. Linija se odnosi na projekciju godišnjeg rasta plasmana stanovništvu u cijeloj 219.
Unatoč aktivaciji brodograđevnih jamstava, i u 218. ostvaren suficit opće države Promjena salda konsolidirane opće države Dug opće države (ESA 21) postotni bodovi 6 5 4 3 2 1-1 -2 212. 213. 214. 215. 216. 217. 218. 214.- 218. Primarni strukturni saldo Jednokratne mjere Promjena nom. salda Ciklička komponenta Rashodi za kamate udio u dugu opće države, (u %) 1 9 8 7 6 5 4 3 2 1 69,5 8,4 84, 83,7 8,5 77,8 74,6 74,3 212. 213. 214. 215. 216. 217. 218. I.219. Inozemni dug opće države - lijevo Unutarnji dug opće države - lijevo Dug opće države - desno Referentna vrijednost prema PSR-u (6%) 1 9 8 7 6 5 4 3 2 1 u % BDP-a
Rizici povezani sa sektorom države se smanjuju Pokazatelji fiskalnog stresa za Hrvatsku u razdoblju od 28. do 218. godine Visok udio javnog duga povezan je i s visokom razinom izloženosti banaka prema državi Osnovni fiskalni pokazatelji r - g ** (p.b.) Vrijednosti za Hrvatsku 28.29.21.211. 212.213.214.215.216.217.218. 8 7 SI HR HU Javni dug opće države (% BDP-a) Ciklički prilagođen primarni saldo (% potenc. BDP-a) Upravljanje javnim dugom Potrebe za financiranjem (% BDP-a) Udio kratkoročnog javnog duga u ukupnom dugu Dug denominiran u inozmenoj valuti (udio u ukupnom javnom dugu) Prosječno dospijeće javnog duga (godine) Kratkoročni vanjski javni dug (postotak deviznih rez.) Javni dug (% BDP a) 6 5 4 3 2 LV LT CZ BG SK PL RO Dugoročni fiskalni trendovi Stopa fertiliteta (odstupanje od 2.1) Dugoročne projekcije o rashodima za zdravstvo tijekom 3 god. (% BDP-a) Dugoročne projekcije o rashodima za mirovine tijekom 3 god. (% BDP-a) Omjer populacije iznad 65 godina u populaciji 15-64 (projekcija za 2 god.) Kretanje ukupnog indeksa fisklanog stresa za Hrvatsku 26 28 28 4 3 3 3 3 3 3 18 1 EE 5 1 15 2 25 Izloženost banaka prema državi (% ukupne imovine banaka) Izvori: HNB izračun prema Baldacci i sur. (211.); DZS, HNB, EK Ageing report Izvori: ECB, Eurostat
Otpornost bankarskog sustava na razmjerno visokoj razini Izloženost banaka rizicima nastavila se smanjivati uz očuvanje visokih razina zaštitnih slojeva kapitala i likvidnosti 21 215 216 217 218 Prekogranično financiranje Koncentracija sustava Plasmani državi Kreditni rizik 1.2 1.8.6.4.2 Valutni rizik Likvidnost Kapitaliziranost Kamatni rizik HHI indeks Koncentracija bankovnog sustava se znatno povećala spajanjem dvije sistemski važne banke 18 17 16 15 14 13 12 11 1 Broj banaka desno HHI depoziti HHI krediti HHI imovina 1999 2 21 22 23 24 25 26 27 28 29 21 211 212 213 214 215 216 217 218 6 5 4 3 2 1 Napomena: Povećanje vrijednosti pokazatelja označava porast rizika, odnosno smanjenje zaštitnog sloja u slučaju pokazatelja likvidnosti i kapitaliziranosti.
Realna konvergencija kako ubrzati proces? Dekompozicija potencijalnog rasta Izvor: EK
Puno prostora za poboljšanje kvalitete institucija... Procjena kvalitete upravljanja (The Worldwide Governance Indicators) Napomena: Procjena kvalitete upravljanja kreće se od -2,5 (slaba) do 2,5 (jaka). Izvor: Svjetska banka
... i općenito poslovnog okruženja Global Competitiveness Index Doing Business Napomena: Rezultati pojedinih područja izraženi su rangom zemlje. Viši rang označuje slabiji rezultat. Izvor: World Economic Forum, Global Competitiveness Report 218 Napomena: Rezultati pojedinih područja izraženi su rangom zemlje. Viši rang označuje slabiji rezultat. Izvor: World Bank, Doing Business 219
Hrvatska zaostaje u primjeni specifičnih preporuka u odnosu na zemlje Europske unije Hrvatska (214. 218.) Zemlje Europske unije (211. 217.) Izvor: Europska komisija 23
Zaključak Makroekonomski pokazatelji upućuju na nastavak pozitivnih kretanja u hrvatskom gospodarstvu, ali to nije dovoljno za dostizanje razine razvoja starih članica Europske unije. Kako bi se ostvarile više stope rasta s ciljem ubrzanja procesa konvergencije, nužno je provoditi strukturne reforme, a na što ukazuju i međunarodni pokazatelji kvalitete upravljanja te poslovnog okruženja. Konačno, Hrvatska ima prostora poboljšati primjenu Specifičnih preporuka od strane Europske komisije provedbom Nacionalnog programa reformi. 12
Hvala na pozornosti! 25