Prezentacija rezultata istraživanja o učestalosti korištenja Interneta i prepoznavanja potencijalnih rizika na Internetu među populacijom učenika odabranih osnovnih škola sa područja Brčko Distrikta BiH Prof.dr. Elvis Vardo Prof.dr. Miroslav Gavrić
Ispitanici (N=111, prosječna starost je 13 godina i 9 mjeseci) Spol 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 0 45,9 Muški 54,1 Ženski
Načini korištenja Interneta Načini korištenja Interneta 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 0 4,5 Na svaki od ponuđenih načina 82,9 Imam kućni priključak interneta 10,8 Pristup internetu preko mobilnog telefona 0,9 0,9 Koristim internet u školi Ponekad koristim internet kod prijatelja Istraživanje Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba (2016.) govori da 99% mladih ima pristup Internetu, a čak 84% Internetu pristupa i putem mobitela. U europskim zemljama posljednjih se godina bilježi i porast broja djece ispod 9 godina koja koriste Internet, pri čemu djeca koriste različite sadržaje u sve ranijoj dobi.
Da li učenici koriste društvene mreže? Korištenje društvenih mreža 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 0 98,2 Da 1,8 Ne 93% djece iz Hrvatske ima otvoren profil na društvenoj mreži Facebook (2016.;2018.)
Koliko često učenici koriste društvene mreže? Koliko često koristiš društvene mreže? 60,0 50,0 51,4 40,0 33,3 30,0 20,0 10,0 0,0 3,6 Ne koristim društvene mreže 10,8 Nekoliko puta sedmično Svakodnevno (1-3 sata) Svakodnevno (više od 3 sata dnevno) 0,9 Bez odgovora Prema istraživanjima djeca školske dobi pred računarima, tabletima ili telefonima najmanje provedu 4-5 sati dnevno, a u razgovoru s roditeljima provedu manje od 30 minuta dnevno (EU Kids Online, Hrvatska, 2017).
Broj korisničkih računa koji se koriste na društvenim mrežama Koji broj profila/korisničkih računa koristiš na društvenim mrežama? 50,0 45,0 40,0 35,0 30,0 25,0 20,0 15,0 10,0 5,0 0,0 34,2 33,3 23,4 9,0 jedan dva tri vise od tri
Preferirane društvene mreže/online servisi Koje društvene mreže/online servise najčešće koristiš? 74 55 43 12 1 Više od jedne društvene mreže uglavnom Facebook Google + uglavnom Youtube Instagram Hrvatsko istraživanje iz 2017. (EU Kids Online, Hrvatska, 2017). je pokazalo da djeca internetu pristupaju najčešće putem pametnih telefona i računala, najkorištenija društvena mreža im je Facebook, a potom Instagram i Youtube.
Broj prijatelja na društvenim mrežama Ispitanici iz našeg istraživanja koji koriste društvene mreže imaju u prosjeku 285 prijatelja (broj ide do 1800). Korisnici online servisa Youtube u prosjeku imaju 223 pratioca (broj pratilaca kod pojedinih ispitanika prelazi i 3000). Izuzetno velika vidljivost objavljenih sadržaja koja se multiplicira brojem prijatelja njihovih prijatelja. Podaci iz pomenute hrvatske studije (2017.) govore da ne postoji dovoljna razina svjesnosti o rizicima korištenja Interneta To pokazuje podatak da trećina mladih putem interneta komunicira s osobama koje ne poznaje, a svaki četvrti tinejdžer u dobi od 15 do 17 godina susreo se s osobom koju je upoznao online. Obzirom da su adolescenti usmjereni na istraživanje i upoznavanje ljudi manje kritični pri odnošenju odluka te često ne vjeruju da mogu stradati, upravo se dobna grupa od 15 do 17 godina izlaže riziku da postanu žrtve uznemirujućih iskustava i seksualnog zlostavljanja
Šta ispitanici rade na društvenim mrežama? Šta najčešće radiš na društvenim mrežama/online servisima? 50,0 45,0 40,0 35,0 30,0 25,0 20,0 15,0 10,0 5,0 0,0 16,2 19,8 1,8 2,7 Sve navedeno Igram igrice Stupam u nova poznanstva i prijateljstva Čitam vijesti i zanimljivosti 18,9 Provjeravam šta moji prijatelji rade posmatrajući njihove postove, slike i dr 40,5 Gledam video sadržaje (muzika, filmovi, video sadržaji drugih korisnika i sl) Gotovo 50 posto djece stare između 9 i 11 godina ima pristup internetu bez nadzora. Deset posto djece te dobne skupine upoznalo je osobu na internetu, tri posto ju je susrelo uživo (EU Kids Online, 2017) Tri četvrtine djece stare od 9 do 11 godina, kao i po dvije trećine djece stare od 11 do 13 i 15 do 17 godina bilo je izloženo neželjenim sadržajima seksualne prirode.
Sadržaji koji se objavljaju na društvenim mrežama Šta najčešće objavljuješ na društvenim mrežama/online servisima? 70,0 60,0 50,0 64,0 40,0 30,0 25,2 20,0 10,0 3,6 2,7 2,7 1,8 0,0 Sve navedeno Fotografije sebe i svojih prijatelja Citate i mudre izreke Korisne i važne informacije iz oblasti koja me zanima Muziku Video sadržaje (vlastite) Više od polovine ispitanika iz Hrvatske su u 2017. dobili neku vrstu neprimjerene ili povređujuće poruke. Samo ih je 11 posto tražilo pomoć druge osobe, a većina samo zatvori stranicu ili aplikaciju. Jedno od četvero mladih ignoriše takav problem.
Iznošenje stavova na društvenim mrežama Stavove i mišljenja koja imam u svakodnevnom životu i o aktuelnim događajima npr. sport, politika, umjetnost, bez ikakve razlike iznosim i na društvenim mrežama/online servisima 100,0 90,0 80,0 70,0 60,0 50,0 40,0 30,0 20,0 10,0 0,0 4,5 6,3 82,0 Bez odgovora uvijek Neke stvari o kojima razmišljam ne bih iznosio na društvenim mrežama 7,2 Ono što pišem na društvenim mrežama ne prezentiram uvijek u svakodnevnom životu
Iznošenje komentara na društvenim mrežama Komentarišem i kritikujem aktuelne događaje iz svakodnevnog života (sport, politiku, umjetnost, društvene pojave itd.) na društvenim mrežama/online servisima više nego u stvarnosti 70,0 60,0 57,5 50,0 40,0 40,5 30,0 20,0 10,0,0 1,0 1,0 Bez odgovora Uvijek Ponekad Nikad Online zlostavljanje (cyberbulling) posebno je teško za djecu jer ona te poruke stalno nose u džepu na svojim mobitelima. Internetsko nasilje nad djecom i mladima se tokom 2017. godine u Hrvatskoj (posebno seksualno zlostavljanje) povećalo za čak 80 posto u odnosu na godinu ranije.
Predstavljanje na društvenim mrežama Važnije mi je da se što bolje predstavim na društvenim mrežama/online servisima (preko slika, videa, komentara, i dr.) nego što se predstavljam u svakodnevnom životu 70,0 60,0 57,6 50,0 40,0 30,0 33,3 20,0 10,0 0,0 1,8 1,0 6,3 Bez odgovora Uvijek mi je važnije Važnije mi je u nekim situacijama Ne vodim računa o tome Nije mi važnije Istraživanje o sigurnosti djece i mladih na internetu u Hrvatskoj (2017.) pokazalo je da trećina mladih od 9 do 17 godina komunicira putem interneta s osobama koje ne poznaje, da se svaki četvrti tinejdžer u dobi od 15 do 17 godina susreo s osobom koju je upoznao online, kao i da je svega 11 posto zatražilo pomoć druge osobe nakon što su bili izloženi uznemirujućem sadržaju.
Kako dalje djelovati? Problematici treba pristupiti na sistematski način Istraživanje na reprezentativnom i dobno širem uzorku ispitanika Permanentna edukacija roditelja, djece i nastavnika Roditelji trebaju biti aktivniji Roditelji, kao najvažnija spona između djeteta i vanjskog svijeta, nisu dovoljno uključeni u medijski odgoj svoje djece. Istraživanja govore roditelji puno češće razgovaraju i nadziru aktivnosti mlađe djece na internetu, dok su tinejdžeri u velikoj mjeri u korištenju interneta bez nadzora.