Senzorna integracija u cilju senzibiliziranja djeteta za primjenu Montessori pedagogije Iva Balenović, Montessori odgojiteljica, prof. soc. pedagog - spec. rane intervencije, pedagog Senzorne integracije
Senzorna integracija Senzorna integracija je organizacija osjeta koja se koristi najčešće za postizanje svjesnog, ciljanog, prilagođenog odgovora.(jean Ayres, 1972, 1979) To je način na koji koristimo informacije koje primamo osjetilima iz tijela i okoline, a moraju se integrirati kako bismo imali potpunu sliku tko smo mi, gdje smo i što se oko nas događa. Disfunkcija senzorne integracije je centralni poremećaj registracije i/ili obrade senzoričkih stimulusa. Pri tome periferni senzorički i motorički organi nisu oštećeni.
Senzorno integrirani mozak prima osjetne informacije iz našeg tijela i okoline, interpretira ih i organizira u svrsishodne odgovore (adaptivna ponašanja). Obično se taj proces odvija bez poteškoća i svjesnog napora. Osjetni sustavi se počinju razvijati vrlo rano tijekom intrauterinog razvoja i ako ništa ne ometa taj razvoj rezultat je dobra senzorna integracija.
vizualno Hiperreaktibilnost - desenzibilizacija proprioceptivno auditivno Hiporeaktibilnost - senzibilizacija vestibularno Nihil est in intelectu quod non prius fuerit in sensu Ništa nije u razumu što prije nije bilo u osjetilu olfaktorno Desenzibilizacija i senzibilizacija promatranjem reakcija djeteta i prilagodbom prostora taktilno gustativno
MOZAK I ŽIVČANI SUSTAV ORJENTIRA SE PREMA SENZORNIM INFORMACIJAMA DISKRIMINIRA BITNE INFORMACIJE OD NEBITNIH ORGANIZIRA I PROCESIRA SENZORIČKI ULAZ STVARA VEZE S PRETHODNIM ISKUSTVIMA SPREMA VAŽNE INFORMACIJE I ODBACUJE NEVAŽNE OMOGUĆUJE RAZUMIJEVANJE I PRAVILNU PERCEPCIJU OKOLINE I SITUACIJE OPTIMALNI STUPANJ POBUĐENOSTI NA AKCIJU, PAŽNJU I ADEKVATNO PONAŠANJE U SITUACIJI, ADAPTIVNI ODGOVOR I ODGOVARAJUĆU INTERAKCIJU S OKOLINOM OMOGUĆUJE UČENJE I RAZVOJ POKRET VID SLUH OKUS DODIR NJUH POLOŽAJ TIJELA
Teškoće/disfunkcije senzorne intergacije POTEŠKOĆE REGISTRACIJE - pretjerana osjetljivost ili neosjetljivost na senzoričke podražaje POTEŠKOĆE MODULACIJE - sposobnost reguliranja i organiziranja stupnja, intenziteta i prirode odgovora na senzoričke podražaje POTEŠKOĆE DISKRIMINACIJE - odabiranja važnijih od manje važnih i nevažnih informacija te neprimjereno odgovaranje na senzorne podražaje odgođeni odgovor ili potpuni izostanak odgovora) Navedene poteškoće izravno utječu na uzbuđenost (napetost), pažnju, motivaciju, organizaciju ponašanja, motoričko planiranje, smislenu interakciju i otvaraju djetetu put za uspješno učenje.
Cilj terapije senzorne integracije je osigurati dobru organizaciju zaprimljenih osjetilnih informacija kroz konstruktivne i smislene aktivnosti odnosno igru što djetetu omogućava primjeren izazov - esencijalno za usvajanje temeljnih koncepata piramide učenja.
KORISTI PERCEPTIVNO MOTORIČKE VJEŠTINE DA BI DOSEGLO AUTOMATIZIRANU RAZINU FUNKCIJE 0D 5 G- FAZA UČENJA EMOCIONALNA ZRELOST PREDOČAVANJE I ZAMIŠLJANJE RJEŠAVANJE PROBLEMA SAMOSTALNOST I OSOBNI RADNI STIL VJEŠTINE PISANJA, ČITANJA, BROJANJA KONCENTRACIJA TEORIJA UČENJA SVRHOVITA AKTIVNOST PUTEM SENZOMOTORIČKIH SPOSOBNOSTI UČENJE KONKRETNIH KONCEPATA 1-5 G VIDNOPROSTORNA PERCEPCIJA VJEŠTINE FINE MOTORIKE GOVOR I JEZIK SOCIOEMOCIONALNA KONTROLA SPOSOBNOST USMJERENOSTI NA DRUGE VJEŠTINE GRUBE MOTORIKE RAZVOJ SENZOMOTORIČKIH SPOSOBNOSTI (DO 12MJ) SAZRIJEVANJE REFLEKSA SHEMA TIJELA PRAKSIJA MOTORIČKO PLANIRANJE POSTURALNI MEHANIZMI BILATERALNA INTEGRACIJA SENZORNI SUSTAVI TAKTILNI OSJETI DODIRA VESTIBULARNI OSJETI RAVNOTEŽE PROPRIOCEPTIVNI OSJETI POLOŽAJA TIJELA VIZUALNI OSJETI VIDA AUDITIVNI OSJETI SLUHA GUSTATIVNI OSJETI OKUSA OLFAKTORNI OSJETI MIRISA
Optimalan razvoj djeteta ovisi o načinu korištenja informacija koje prima osjetilima iz vlastitog tijela i okoline. Različiti senzorički podražaji koje dijete voli i podražaji koje dijete izbjegava, na koje loše reagira, povoljni i nepovoljni - utječu na igru, učenje, ponašanje i socijalne interakcije te na svakodnevne aktivnosti kao što su odijevanje, spavanje, hranjenje.
Ključni principi senzorne integracije prema J. Ayers izazov primjeren djetetu ( just right challenge ) senzoričko iskustvo u igri i smislenim aktivnostima omogućuje adaptivno ponašanje procjena, evaluacija i tretman kroz prilagođavanje i promjene senzoričkog okružja (pravovremeno i poticajno za učenje) aktivno sudjelovanje djeteta u smislenim aktivnostima
djetetu usmjerene i djetetom vođene aktivnosti (individualizirani pristup) pažnja usmjerena na dijete poticanje intrinzične motivacije djeteta uključenost djeteta u igru uspostavljanje stanja mirne pozornosti (svjesnosti) što je esencijalno za održavanje pažnje korištenjem taktilnih, proprioceptivnih i vestibularnih poticaja
Djeluje li odabrana aktivnost organizirajuće i motivirajuće
To ostvarujemo kroz Pažljivo kreiran individualni raspored aktivnosti kojim se osigurava određena količina senzoričkog unosa potrebnog da CNS djeluje organizirano i fokusirano Dijete je aktivan sudionik
Taktilni sustav/dodir Daje informacije o predmetima iz okoline koji su dotaknuti Pjena za brijanje, trljanje, četkanje, hodanje bosih nogu, hvatanje rukama, igranje predmetima Proprioceptivni sustav dubinska percepcija Daje informacije o istezanjima i stezanjima mišića, tetiva i zglobova Pritisak, povlačenje, guranje, padanje, istezanje Vestibularni sustav Daje informacije o položaju tijela obzirom na silu težu Ljuljanje, vožnja, okretanje, hvatanje ravnoteže, spuštanje
Senzorna integracija Montessori pedagogija Razvoj osjetljivosti za potrebe drugih i prihvaćanje različitosti Poticanje svih osjetila Intrizična motivacija, sloboda odabira aktivnosti Učenje čineći, pomozi mi da učinim sam Ponavljanje i individualni ritam u aktivnostima Struktura,ritam i rituali u Montessori aktivnostima i Montessori pripremljena okolina omogućuje djetetu regulaciju senzornog unosa i normalizaciju ponašanja Promatranje djeteta u aktivnostima omogućuje uvid u djetetove razvojne potrebe Potiče razvoj praksije te motoričko planiranje kroz sekvencioniranje Razdvajanje aktivnosti na male cjeline Učenje kroz pokret Individualizirani pristup te učenje brige o sebi razvija kompetentnost djeteta u svakodnevnom životu i intrinzično potiče dijete u vlastitom razvoju Prilagodba Montessori materijala i pripremljena okolina omogućuje individualan rad prilagođen svakom djetetu u skladu sa razdobljima posebne osjetljivosti Prirodni oblici kretanja, Ruka kao alatka mozga
Pristup djeci s teškoćama putem Senzorne integracije i Montessori pedagogije
SENZORNA PROCJENA BASELINE (POČETNA SNIMKA) PROCJENA SENZORNE INTEGRACIJE (SIPT) TEST POREMEĆAJA SENZORNE INTEGRACIJE (TPSI) LJESTVICA ZA ODREĐIVANJE OSJETLJIVOSTI NA DODIR KOD DJECE UPITNIK ZA RODITELJE SNIMKA IGRE DJETETA S RODITELJIMA SNIMKA UČENJA NOVE AKTIVNOSTI S RODITELJIMA SENZORNI TRETMAN
BASELINE
Osnovni cilj adaptivno ponašanje Poboljšanje sposobnosti djeteta u njegovoj interakciji sa okolinom i snalaženjem u promijenjivim životnim okolnostima kroz: Normalizaciju senzoričke obrade Promjene nivoa uzbuđenja Postizanje motivacije koja je motor akcije Poboljšanje motoričkog planiranja Poboljšanje organizacije ponašanja
Dugoročno: sekvencioniranje razvoj socijalnih vještina, Utjecati na poboljšanje praksije i motoričkog planiranja kroz balans stimulacije taktilnog, proprioceptivnog i vestibularnog sustava kontakt očima razvoj praksije i motoričkog planiranja bilateralna integracija shema tijela razvoj govora, fine motorike, igre emocionalna kontrola ideacije vještina pisanja i čitanja samostalnosti
RAD S DJETETOM SENZORNA SOBA MONTESSORI SKUPINA KROZ MONTESSORI VJEŽBE SURADNJA S RODITELJIMA IGRA IGRALIŠTE
SENZORNA SOBA
MONTESSORI AKTIVNOSTI U SKUPINI
SURADNJA S RODITELJIMA PARTNERSKI ODNOS SA RODITELJIMA PODRŠKA I ZAJEDNIČKO PLANIRANJE AKTIVNOSTI SVAKODNEVNE AKTIVNOSTI KOD KUĆE
POSTIGNUĆA Briga za sebe Socijalne vještine Svrhovita igra Motoričko planiranje Bolja shema tijela Učinkovitija senzorička obrada
Poticanje u Montessori pedagogiji kroz prizmu Teorije razvoja senzorne integracije (Kull i Royeen) Aktivnosti u Montessori pedagogiji integriraju: poticanje svih senzornih sustava kako bi moglo razviti slijedeće senzomotoričke sposobnosti kroz kretanje-dijete razvija shemu tijela, praksiju, bilateralnu integraciju, posturalne mehanizame senzomotoričke sposobnosti za učenje i razvoj konkretnih koncepata Koristi perceptivno motoričke vještine da bi doseglo automatiziranu razinu funkcije Razvoj percepcije, poticanje usmjeravanja pažnje, koncentracije Poticanje rane komunikacije, socioemocionalne kontrole razvoj vizualno prostorne percepcije, grube i fine motorike Poticanje razvoja samostalnosti, brige o sebi i okolini, osobnog radnog stila i emocionalne zrelosti razvoj pisanja, brojanja i čitanja te drugih vještina Razvoj socijalnih vještina i normalizacije ponašanja
HVALA NA PAŽNJI!