hrvatski zavod za zapošljavanje Godina XV. broj 4 Zagreb 2013.

Транскрипт

1 hrvatski zavod za zapošljavanje Godina XV. broj 4 Zagreb 2013.

2 Nakladnik: hrvatski zavod za zapošljavanje Radnička cesta 1, Zagreb Telefon - centrala: (01) Telefon - uredništvo: (01) Telefax: (01) Elektronska pošta: darko.oracic@hzz.hr Internetske stranice: Za nakladnika: Ankica Paun Jarallah ravnateljica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Urednik: Darko Oračić Likovno rješenje: Branko Vujanović Grafička priprema i tisak: Intergrafika TTŽ d.o.o. Bistranska 19, Zagreb Naklada: 200 primjeraka Izlazi četiri puta godišnje

3 sadržaj 1. Stopa zaposlenosti Nezaposlenost i neaktivnost Obilježja tržišta rada, s posebnim osvrtom na prerađivačku industriju Obrazovanje i nezaposlenost... 24

4

5 Stopa zaposlenosti 1.1 Stopa zaposlenosti, ukupno i prema spolu, Podaci dobiveni popisom stanovništva krajem ožujka godine omogućuju izračun stope zaposlenosti. Stopa zaposlenosti dobivena je na temelju odredbe zaposlenosti kakva se koristi u anketi radne snage. Stoga su navedeni rezultati usporedivi s rezultatima ankete radne snage, ali nisu usporedivi s podacima o registriranoj zaposlenosti. U sljedećoj tablici naveden je broj stanovnika i broj zaposlenih u dobi od 20 do 64 godine, te udio potonjih u prvima. Prilikom tumačenja navedenih podataka potrebno je imati na umu da se oni odnose na jednu vremensku točku u godini, te da stoga dijelom odražavaju djelovanje sezonskih čimbenika. Broj stanovnika u dobi Broj zaposlenih u dobi Stopa zaposlenosti (%) Zagrebačka ,7 Krapinsko-zagorska ,8 Sisačko-moslavačka ,3 Karlovačka ,7 Varaždinska ,2 Koprivničko-križevačka ,1 Bjelovarsko-bilogorska ,5 Primorsko-goranska ,4 Ličko-senjska ,1 Virovitičko-podravska ,2 Požeško-slavonska ,6 Brodsko-posavska ,4 Zadarska ,2 Osječko-baranjska ,1 Šibensko-kninska ,3 Vukovarsko-srijemska ,1 Splitsko-dalmatinska ,2 Istarska ,7 Dubrovačko-neretvanska ,7 Međimurska ,7 Grad Zagreb ,2 Izvor: DZS, popis stanovništva godine (dalje: DZS, popis), autorovi izračuni (dalje: a.). Tablica Broj stanovnika i zaposlenih u dobi godine, te stopa zaposlenosti Najveća stopa zaposlenosti zabilježena je u Gradu Zagrebu, te u Istarskoj, Zagrebačkoj i Primorsko-goranskoj županiji. Najmanju stopu zaposlenosti imale su Brodsko-posavska i Vukovarsko-srijemska, te Virovitičko-podravska i Požeško-slavonska županija. Razlika između županije s najvećom stopom zaposlenosti i županije s najmanjom stopom zaposlenosti iznosi 19,8 postotnih bodova. Drukčije izraženo, stopa zaposlenosti u prvoj veća je 44,6 posto od stope zaposlenosti u potonjoj. Može se zaključiti, dakle, da između županija postoje velike razlike u stopi zaposlenosti. U sljedećoj tablici prikazana je stopa zaposlenosti muškaraca i žena iste dobi. Zanimljivo je da je najveću stopu zaposlenosti muškaraca 5

6 imala Istarska i Primorsko-goranska županija, a Grad Zagreb je bio tek treći na ljestvici, sa stopom zaposlenosti muškaraca neznatno većom nego u Međimurskoj županiji. Na dnu ljestvice po visini stope zaposlenosti muškaraca našle su se Šibensko-kninska i Brodsko-posavska županija. Što se tiče žena, po visini stope zaposlenosti predvodio je Grad Zagreb nakon kojeg je slijedila Istarska županija, dok su se na začelju nalazile Brodsko-posavska i Vukovarskosrijemska županija. U svim je županijama stopa zaposlenosti muškaraca bila veća nego stopa zaposlenosti žena. Unatoč tome, između stope zaposlenosti muškaraca i žena postoji veoma čvrsta pozitivna veza, kao što to pokazuje slika nakon tablice. Tablica Stopa zaposlenosti stanovništva u dobi godine prema spolu Udio zaposlenih u stanovništvu u dobi godine (%) Muškarci Žene Zagrebačka 65,7 55,8 Krapinsko-zagorska 62,5 52,8 Sisačko-moslavačka 55,9 44,4 Karlovačka 58,9 48,3 Varaždinska 62,6 55,7 Koprivničko-križevačka 63,5 52,5 Bjelovarsko-bilogorska 61,6 51,1 Primorsko-goranska 66,2 54,6 Ličko-senjska 54,1 45,6 Virovitičko-podravska 53,0 39,1 Požeško-slavonska 52,9 42,1 Brodsko-posavska 52,0 36,5 Zadarska 55,4 47,0 Osječko-baranjska 56,0 44,3 Šibensko-kninska 51,8 46,7 Vukovarsko-srijemska 52,3 37,9 Splitsko-dalmatinska 57,3 49,2 Istarska 67,1 56,3 Dubrovačko-neretvanska 64,6 52,8 Međimurska 65,8 53,2 Grad Zagreb 65,9 62,6 Slika 1.1 Odnos između stope zaposlenosti muškaraca i stope zaposlenosti žena 6

7 1.2 Stopa zaposlenosti nekih dobnih skupina Budući da razlike između županija u stopi zaposlenosti stanovništva u dobi od 20 do 64 godine mogu dijelom odražavati razlike u sastavu stanovništva prema dobi, potrebno je promatrati stopu zaposlenosti užih dobnh skupina stanovništva. Stoga su u nastavku prikazani podaci za odabrane tri dobne skupine. Sljedeća tablica prikazuje stopu zaposlenosti stanovništva u dobi od 30 do 34 godine. Najveća stopa zaposlenosti stanovništva spomenute dobi zabilježena je u Gradu Zagrebu i Varaždinskoj županiji, a najmanja u Brodsko-posavskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji. Po visini stope zaposlenosti muškaraca spomenute dobi, na prvom mjestu nije bio Grad Zagreb, već su iznad njega bile Krapinsko-zagorska, Zagrebačka, Varaždinska i Međimurska županija. Vjerojatno su gospodarske okolnosti ili gospodarska struktura u županijama sjeverozapadne Hrvatske bile relativno povoljnije za zapošljavanje muškaraca mlađe dobi u usporedbi s drugim županijama, pa čak i u usporedbi s Gradom Zagrebom. O gospodarskim specifičnostima navedenih županija bit će kasnije više riječi. Najveću stopu zaposlenosti žena u dobi od 30 do 34 godine imao je Grad Zagreb, a nakon njega su dolazile Varaždinska i Zagrebačka županija. U Gradu Zagrebu je stopa zaposlenosti žena spomenute dobi bila čak veća nego stopa zaposlenosti muškaraca iste dobi. Unatoč spomenutim razlikama u položaju na ljestvici po visini promatranog pokazatelja, između stope zaposlenosti muškaraca i žena postoji čvrsta veza (koeficijent korelacije iznosi 0,92). Štoviše, između stope zaposlenosti muškaraca i omjera stope zaposlenosti žena prema stopi zaposlenosti muškaraca, tj. relativne stope zaposlenosti žena, također postoji pozitivna statistička veza (koeficijent korelacije iznosi 0,76). Drugim riječima, što je veća stopa zaposlenosti muškaraca, to je veća i stopa zaposlenosti žena u odnosu na stopu zaposlenosti muškaraca. To znači da čimbenici koji donose Udio zaposlenih u ukupnom broju stanovnika u dobi godine (%) Ukupno Muškarci Žene Zagrebačka 80,3 82,6 77,8 Krapinsko-zagorska 79,5 82,7 76,1 Sisačko-moslavačka 69,3 75,0 63,1 Karlovačka 74,3 78,9 69,4 Varaždinska 80,7 82,5 78,9 Koprivničko-križevačka 75,3 79,5 70,7 Bjelovarsko-bilogorska 73,3 77,4 68,7 Primorsko-goranska 77,7 80,4 74,7 Ličko-senjska 71,0 75,2 66,2 Virovitičko-podravska 64,1 73,4 54,1 Požeško-slavonska 64,7 71,2 57,9 Brodsko-posavska 61,3 70,6 51,6 Zadarska 70,0 73,3 66,7 Osječko-baranjska 68,6 74,8 62,1 Šibensko-kninska 70,2 72,9 67,1 Vukovarsko-srijemska 61,4 68,8 53,6 Splitsko-dalmatinska 71,0 74,3 67,6 Istarska 78,7 81,1 76,2 Dubrovačko-neretvanska 74,8 78,6 70,9 Međimurska 78,8 82,2 75,3 Grad Zagreb 81,7 81,2 82,3 Tablica Udio zaposlenih u stanovništvu u dobi godine, ukupno i prema spolu, 7

8 veću stopu zaposlenosti muškaraca ujedno donose i bolji relativni položaj žena. Pozitivan odnos između stope zaposlenosti muškaraca u dobi od 30 do 34 godine i relativne stope zaposlenosti žena prikazan je na sljedećoj slici. Potrebno je provjeriti postoji li takav odnos i kod drugih dobnih skupina. Slika 1.2 Odnos između stope zaposlenosti muškaraca i relativne stope zaposlenosti žena u dobi godine Napomena: relativna stopa zaposlenosti žena je omjer stope zaposlenosti žena i stope zaposlenosti muškaraca. Sljedeća od odabranih skupina obuhvaća stanovništvo u dobi od 40 do 44 godine. Najveću stopu zaposlenosti i kod ove dobne skupine ima Grad Zagreb, ali kod muškaraca je poredak drukčiji, pa su se iznad Grada Zagreba našle Istarska, Međimurska i Primorsko-goranska županija. Kod ove dobne skupine Tablica Udio zaposlenih u stanovništvu u dobi godine, ukupno i prema spolu, Udio zaposlenih u ukupnom broju stanovnika u dobi godine (%) Ukupno Muškarci Žene Zagrebačka 74,6 76,0 73,1 Krapinsko-zagorska 73,6 75,6 71,4 Sisačko-moslavačka 61,4 64,2 58,4 Karlovačka 66,2 67,6 64,7 Varaždinska 72,6 70,7 74,7 Koprivničko-križevačka 71,5 73,5 69,5 Bjelovarsko-bilogorska 68,4 70,1 66,7 Primorsko-goranska 76,6 78,9 74,5 Ličko-senjska 59,8 59,1 60,5 Virovitičko-podravska 55,2 60,9 49,4 Požeško-slavonska 57,8 60,4 55,1 Brodsko-posavska 50,7 57,6 43,8 Zadarska 63,3 64,1 62,4 Osječko-baranjska 61,1 64,3 57,8 Šibensko-kninska 60,7 59,7 61,7 Vukovarsko-srijemska 53,5 58,7 48,2 Splitsko-dalmatinska 64,5 65,9 63,2 Istarska 77,2 79,3 75,1 Dubrovačko-neretvanska 69,8 72,7 67,0 Međimurska 76,1 79,2 73,0 Grad Zagreb 79,4 77,4 81,3 8

9 stopa zaposlenosti žena veća je nego stopa zaposlenosti muškaraca ne samo u Gradu Zagrebu, već i u Varaždinskoj, Ličko-senjskoj i Šibensko-kninskoj županiji. Čimbenici koji su doveli do takve pojave u Varaždinskoj županiji vjerojatno se bitno razlikuju od čimbenika koji su izazvali takvu pojavu u Ličkosenjskoj i Šibensko-kninskoj županiji. Precizniji odgovor na pitanje o karakteru tih čimbenika zahtijevao bi podrobnu analizu podataka iz popisa stanovništva. Veza između stope zaposlenosti muškaraca i relativne stope zaposlenosti žena kod ove dobne skupine bitno je slabija nego kod prethodne (koeficijent korelacije iznosi 0,37), što također upućuje na djelovanje čimbenika koji remete odnosno slabe spomenutu vezu. Naposljetku, prikazana je stopa zaposlenosti stanovništva u dobi od 50 do 54 godine. Kod muškaraca ove dobi stopa zaposlenosti u Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji značajno je veća nego u Gradu Zagrebu. Međutim, po stopi zaposlenosti žena spomenute dobi Grad Zagreb se nalazi daleko iznad svih ostalih županija. Struktura gospodarstva u Gradu Zagrebu vjerojatno odgovara zaposlenosti žena u dobi od 50 do 54 godine. Veza između stope zaposlenosti muškaraca i relativne stope zaposlenosti žena ove dobi također je veoma slaba (koeficijent korelacije iznosi 0,25), što odražava djelovanje čimbenika koji izazivaju razlike u položaju između žena i muškaraca spomenute dobi. Udio zaposlenih u ukupnom broju stanovnika u dobi godine (%) Ukupno Muškarci Žene Zagrebačka 60,7 66,2 55,5 Krapinsko-zagorska 51,0 57,7 43,5 Sisačko-moslavačka 50,2 55,5 44,7 Karlovačka 53,0 57,3 48,4 Varaždinska 55,5 60,1 50,6 Koprivničko-križevačka 59,3 64,5 54,0 Bjelovarsko-bilogorska 58,4 62,2 54,4 Primorsko-goranska 68,0 73,0 63,4 Ličko-senjska 47,8 50,5 44,5 Virovitičko-podravska 44,4 50,7 38,0 Požeško-slavonska 46,9 51,2 42,3 Brodsko-posavska 42,8 49,7 35,8 Zadarska 51,9 55,7 47,8 Osječko-baranjska 50,3 55,1 45,4 Šibensko-kninska 51,2 50,7 51,7 Vukovarsko-srijemska 45,5 53,0 37,9 Splitsko-dalmatinska 56,0 59,5 52,5 Istarska 67,0 71,5 62,6 Dubrovačko-neretvanska 63,1 68,7 57,6 Međimurska 58,5 66,6 50,1 Grad Zagreb 69,1 69,1 69,2 Tablica Udio zaposlenih u stanovništvu u dobi godine, ukupno i prema spolu, Može se zaključiti da analiza stope zaposlenosti užih dobnih skupina potvrđuje postojanje velikih razlika između županija, da poredak županija, premda sličan, nije uvijek isti kod različitih dobnih skupina, te da je povezanost relativne stope zaposlenosti žena sa stopom zaposlenosti muškaraca jača kod mlađih dobnih skupina nego kod starijih. 9

10 2. Nezaposlenost i neaktivnost 2.1 Stopa nezaposlenosti U sljedećoj tablici prikazan je broj zaposlenih i nezaposlenih, te stopa nezaposlenosti prema rezultatima popisa stanovništva u ožujku godine. Podaci se odnose na stanovištvo staro 15 i više godina. Stopa nezaposlenosti je udio nezaposlenih u radnoj snazi, tj. u zbroju zaposlenih i nezaposlenih. Stopa nezaposlenosti dobivena je na temelju odredbi zaposlenosti i nezaposlenosti kakve se koriste u anketi radne snage. Stoga su navedeni rezultati usporedivi s rezultatima ankete radne snage, ali nisu usporedivi s podacima o registriranoj zaposlenosti i nezaposlenosti odnosno sa stopom registrirane nezaposlenosti. Premda podaci dobiveni popisom stanovništva godine danas više nisu aktualni, te premda dijelom odražavaju sezonske čimbenike jer se odnose na samo jednu vremensku točku u godini, oni mogu poslužiti za analizu dugoročnih strukturnih odnosa između pojava na tržištu rada, o čemu će više riječi biti kasnije. Navedeni podaci također ukazuju na opseg razlika u stopi nezaposlenosti između županija, ali ih ne treba uzimati kao precizne pokazatelje takvih razlika. Imajući na umu navedene ograde i upozorenja, može se spomenuti da je stopa nezaposlenosti krajem ožujka godine bila najveća u Brodsko-posavskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji, a najmanja u Gradu Zagrebu, Krapinsko-zagorskoj i Istarskoj županiji. Omjer najviše i najniže stope nezaposlenosti iznosio je 2,3, što znači da su razlike u stopi nezaposlenosti između županija bile velike. Tablica 2.1 Broj zaposlenih i nezaposlenih, te stopa nezaposlenosti Broj zaposlenih Broj nezaposlenih Stopa nezaposlenosti (%) Zagrebačka ,1 Krapinsko-zagorska ,5 Sisačko-moslavačka ,2 Karlovačka ,4 Varaždinska ,5 Koprivničko-križevačka ,6 Bjelovarsko-bilogorska ,1 Primorsko-goranska ,0 Ličko-senjska ,7 Virovitičko-podravska ,7 Požeško-slavonska ,7 Brodsko-posavska ,9 Zadarska ,3 Osječko-baranjska ,7 Šibensko-kninska ,3 Vukovarsko-srijemska ,1 Splitsko-dalmatinska ,3 Istarska ,6 Dubrovačko-neretvanska ,4 Međimurska ,5 Grad Zagreb ,9 Izvor: DZS, popis stanovništva godine (dalje: DZS, popis), autorovi izračuni (dalje: a.). 10

11 2.2 Stopa nezaposlenosti i udio neaktivnih prema dobi i spolu Kao što je to prethodno napomenuto, podaci dobiveni popisom stanovništva mogu poslužiti za analizu dugoročnih strukturnih odnosa između pojava na tržištu rada. Jedan od takvih je odnos između nezaposlenosti i neaktivnosti. Neka osoba je neaktivna ako ne radi, ali ujedno i ne traži posao odnosno nije raspoloživa za rad. U vremenskim serijama podataka često se primjećuje da je u razdobljima visoke nezaposlenosti i neaktivnost također visoka, što se objašnjava pojavom tzv. obeshrabrenih radnika koji ne traže posao jer ne vjeruju da bi ga mogli pronaći. U slučaju podataka dobivenih popisom stanovništva, koji se odnose na jednu točku u vremenu, može se promatrati postoji li sličnost u relativnom opsegu nezaposlenosti i neaktivnosti u pojedinim geografskim područjima odnosno županijama. Osobitu pozornost pri tome treba posvetiti osobama srednje dobi jer je visok udio neaktivnih kod mladih generacija lako objasniti školovanjem, a kod starijih generacija umirovljenjem. Također je odnos između nezaposlenosti i neaktivnosti potrebno posebno pokazati kod muškaraca, a posebno kod žena, zbog posebnih čimbenika koji utječu na aktivnost žena na tržištu rada. Stoga je u sljedeće dvije tablice prikazana stopa nezaposlenosti i udio neaktivnih u stanovništvu u dobi od 30 do 34 godine prema spolu. Riječ je o dobnoj skupini na čiju participaciju u radnoj snazi pohađanje obrazovanja više ne utječe. Najmanja stopa nezaposlenosti muške radne snage spomenute dobi zabilježena je u Zagrebačkoj, Krapinsko-zagorskoj, Varaždinskoj i Međimurskoj županiji, a najveća u Vukovarsko-srijemskoj i Brodsko-posavskoj. Najveći udio neaktivnih u ukupnom muškom stanovništvu spomenute dobi imala je Ličkosenjska županija, a najmanji Međimurska županija. Stopa Udio neaktivnih nezaposlenosti (%) u stanovništvu (%) Zagrebačka 11,2 7,0 Krapinsko-zagorska 11,3 6,8 Sisačko-moslavačka 16,8 9,9 Karlovačka 13,9 8,4 Varaždinska 11,4 7,0 Koprivničko-križevačka 13,6 8,1 Bjelovarsko-bilogorska 16,2 7,7 Primorsko-goranska 12,3 8,2 Ličko-senjska 12,2 14,3 Virovitičko-podravska 17,0 11,6 Požeško-slavonska 19,7 11,3 Brodsko-posavska 21,6 9,9 Zadarska 17,0 11,7 Osječko-baranjska 17,5 9,3 Šibensko-kninska 16,7 12,5 Vukovarsko-srijemska 21,9 11,9 Splitsko-dalmatinska 17,6 9,8 Istarska 11,4 8,5 Dubrovačko-neretvanska 14,3 8,3 Međimurska 11,9 6,7 Grad Zagreb 12,0 7,7 Tablica Stopa nezaposlenosti i udio neaktivnih u muškom stanovništvu u dobi godine 11

12 Odnos između stope nezaposlenosti i udjela neaktivnih u muškom stanovništvu u dobi od 30 do 34 godine prikazan je na sljedećoj slici. Uočljiva je pozitivna veza u smislu da je veća stopa nezaposlenosti povezana s većim udjelom neaktivnih. Tako je u Zagrebačkoj, Krapinsko-zagorskoj i Međimurskoj županiji niska i stopa nezaposlenosti i udio neaktivnih, dok je u Vukovarsko-srijemskoj županiji visoka i stopa nezaposlenosti i udio neaktivnih. Međutim, u Ličko-senjskoj županiji, udio neaktivnih je puno veći nego što bi se to moglo pretpostaviti na temelju stope nezaposlenosti. Izgleda da u spomenutoj županiji djeluju neki čimbenici koji bitno smanjuju aktivnost muškaraca spomenute dobne skupine. Pozitivna veza između stope nezaposlenosti i udjela neaktivnih u mladom muškom stanovništvu može se protumačiti kao odraz utjecaja mogućnosti zapošljavanja na aktivno traženje zaposlenja, premda ne treba isključiti i djelovanje nekih drugih čimbenika. Slika Odnos između stope nezaposlenosti i udjela neaktivnih u muškom stanovništvu u dobi godine Sljedeća tablica sadrži podatke o stopi nezaposlenosti ženske radne snage u dobi od 30 do 34 godine, te o udjelu neaktivnih u ženskom stanovništvu iste dobi. Najniža stopa nezaposlenosti spomenute skupine zabilježena je u Gradu Zagrebu, te u Zagrebačkoj, Krapinsko-zagorskoj i Varaždinskoj županiji, a najveća u Vukovarsko-srijemskoj i Brodsko-posavskoj županiji. Najmanji udio neaktivnih žena spomenute dobi imao je Grad Zagreb i Varaždinska županija, a najveći Brodsko-posavska i Virovitičko-podravska županija. Odnos između stope nezaposlenosti i udjela neaktivnih u ženskom stanovništvu u dobi od 30 do 34 godine prikazan je na slici iza tablice. Uočljiva je veoma čvrsta pozitivna veza. U županijama s visokom stopom nezaposlenosti visok je i udio neaktivnih žena navedene dobne skupine, a u županijama s niskom stopom nezaposlenosti nizak je i udio neaktivnih. Koeficijent korelacije između stope nezaposlenosti i udjela neaktivnih iznosi čak 0,92. Za razliku od muškaraca iste dobi, kod žena nema pojedinih županija koje jako odstupaju od prosječnog odnosa. Tako čvrsta veza između razlika u nezaposlenosti i razlika u neaktivnosti upućuje na zaključak da iza obje pojave stoji zajednički izvor. To mogu biti razlike u potražnji za radom. Manja potražnja za radom donosi veću stopu nezaposlenosti, ali i veći udio neaktivnih. Smanjena aktivnost može odražavati nižu isplativost rada zbog relativno niže plaće, ali i smanjenu isplativost traženja posla zbog niže vjerojatnosti njegova pronalaska. 12

13 Stopa Udio neaktivnih nezaposlenosti (%) u stanovništvu (%) Zagrebačka 9,6 13,9 Krapinsko-zagorska 9,5 16,0 Sisačko-moslavačka 21,4 19,8 Karlovačka 16,4 17,1 Varaždinska 9,6 12,7 Koprivničko-križevačka 14,0 17,8 Bjelovarsko-bilogorska 16,3 18,0 Primorsko-goranska 12,8 14,3 Ličko-senjska 16,3 20,8 Virovitičko-podravska 23,4 29,4 Požeško-slavonska 22,0 25,8 Brodsko-posavska 26,5 29,8 Zadarska 16,4 20,2 Osječko-baranjska 21,8 20,6 Šibensko-kninska 17,0 19,1 Vukovarsko-srijemska 26,7 26,9 Splitsko-dalmatinska 18,2 17,3 Istarska 11,4 14,0 Dubrovačko-neretvanska 14,5 17,1 Međimurska 11,4 15,1 Grad Zagreb 8,9 9,7 Tablica Stopa nezaposlenosti i udio neaktivnih u ženskom stanovništvu u dobi godine Slika Odnos između stope nezaposlenosti i udjela neaktivnih u ženskom stanovništvu u dobi godine Premda su podaci o skupini u dobi od 30 do 34 godine pružili jasne dokaze o povezanosti nezaposlenosti i neaktivnosti, osobito kod žena, potrebno je provjeriti postoji li čvrsta veza i kod drugih dobnih skupina. Stoga su u nastavku prikazani podaci o skupinama u dobi od 40 do 44 godine, te u dobi od 50 do 54 godine prema spolu. Sljedeća tablica sadrži podatke o stopi nezaposlenosti muške radne snage u dobi od 40 do 44 godine i udjelu neaktivnih u muškom stanovništvu iste dobi. Stopa nezaposlenosti muške radne snage spomenute dobi bila je najmanja u Istarskoj, te u Dubrovačko-neretvanskoj i Međimurskoj županiji, a najveća u 13

14 Brodsko-posavskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji. Zanimljivo je da je najniža stopa nezaposlenosti u Istarskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji zabilježena unatoč tome što se popis stanovništva odnosi na kraj trećeg mjeseca kada je sezonska sastavnica nezaposlenosti visoka. Što se tiče udjela neaktivnih u muškom stanovništvu, njegov je iznos bio najveći u Ličko-senjskoj županiji, a najmanji u Primorsko-goranskoj županiji. Tablica Stopa nezaposlenosti i udio neaktivnih u muškom stanovništvu u dobi godine Stopa Udio neaktivnih nezaposlenosti (%) u stanovništvu (%) Zagrebačka 10,3 15,2 Krapinsko-zagorska 9,4 16,6 Sisačko-moslavačka 13,7 25,6 Karlovačka 11,2 23,9 Varaždinska 12,2 19,4 Koprivničko-križevačka 10,0 18,3 Bjelovarsko-bilogorska 11,9 20,4 Primorsko-goranska 10,2 12,1 Ličko-senjska 11,1 33,4 Virovitičko-podravska 13,3 29,8 Požeško-slavonska 12,6 30,9 Brodsko-posavska 17,7 30,1 Zadarska 13,4 26,0 Osječko-baranjska 12,3 26,7 Šibensko-kninska 14,7 30,1 Vukovarsko-srijemska 17,0 29,3 Splitsko-dalmatinska 12,8 24,5 Istarska 8,5 13,4 Dubrovačko-neretvanska 9,1 20,0 Međimurska 9,1 12,9 Grad Zagreb 9,7 14,3 Odnos između stope nezaposlenosti i udjela neaktivnih u muškom stanovništvu u dobi od 40 do 44 godine prikazan je na sljedećoj slici. Veza je očito pozitivna, ali postoje i značajna odstupanja nekih županija. Kao i kod prethodne dobne skupine muškaraca, u Ličko-senjskoj županiji neaktivnost je Slika Odnos između stope nezaposlenosti i udjela neaktivnih u muškom stanovništvu u dobi godine 14

15 puno veća nego što bi se to moglo pretpostaviti na temelju visine stope nezaposlenosti i njezine povezanosti s udjelom neaktivnih u drugim županijama. Nasuprot tome, u Brodsko-posavskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji neaktivnost je manja nego što bi se to moglo pretpostaviti na temelju visine stope nezaposlenosti i njihovog prosječnog odnosa. Izgleda da u Brodskoposavskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji nema takve demoralizacije muške radne snage spomenute dobi kakva bi se mogla očekivati na temelju veoma visoke stope nezaposlenosti. Bez obzira na navedena odstupanja, može se zaključiti da između nezaposlenosti i neaktivnosti muškaraca u dobi od 40 do 44 godine postoji jasna pozitivna povezanost. U sljedećoj su tablici prikazani podaci koji se odnose na žensko stanovništvo u dobi od 40 do 44 godine. Najnižu stopu nezaposlenosti imali su Krapinskozagorska i Međimurska županija, te Grad Zagreb, a najveću Brodsko-posavska, Vukovarsko-srijemska i Virovitičko-podravska županija. Najveća neaktivnost žena spomenute dobi zabilježena je u Brodsko-posavskoj županiji, najmanja u Gradu Zagrebu. Stopa Udio neaktivnih nezaposlenosti (%) u stanovništvu (%) Zagrebačka 10,4 18,4 Krapinsko-zagorska 7,9 22,5 Sisačko-moslavačka 22,3 24,8 Karlovačka 18,5 20,6 Varaždinska 8,4 18,4 Koprivničko-križevačka 10,5 22,3 Bjelovarsko-bilogorska 14,7 21,9 Primorsko-goranska 11,5 15,9 Ličko-senjska 13,3 30,2 Virovitičko-podravska 23,5 35,4 Požeško-slavonska 18,0 32,8 Brodsko-posavska 30,1 37,4 Zadarska 15,7 26,0 Osječko-baranjska 21,0 26,7 Šibensko-kninska 18,4 24,4 Vukovarsko-srijemska 26,0 34,8 Splitsko-dalmatinska 19,9 21,1 Istarska 9,9 16,7 Dubrovačko-neretvanska 13,8 22,3 Međimurska 8,0 20,7 Grad Zagreb 8,0 11,6 Tablica Stopa nezaposlenosti i udio neaktivnih u ženskom stanovništvu u dobi godine Odnos između stope nezaposlenosti ženske radne snage u dobi od 40 do 44 godine i udjela neaktivnih u ženskom stanovništvu iste dobi prikazan je na sljedećoj slici. Veza je prilično snažna, ali ima i značajnih odstupanja. Tako je, na primjer, u Ličko-senjskoj i Požeško-slavonskoj županiji neaktivnost veća nego što bi se to moglo pretpostaviti na temelju visine stope nezaposlenosti. Isto možda vrijedi i za Krapinsko-zagorsku županiju, koja ima znatno veći udio neaktivnih od, na primjer, Grada Zagreba, premda mu je veoma slična po razini stope nezaposlenosti. Općenito je veza između nezaposlenosti i neaktivnosti kod ove dobne skupine žena slabija nego kod skupine žena u dobi od 30 do 34 godine. Koeficijent korelacije između nezaposlenosti i neaktivnosti kod skupine žena u dobi od 40 do 44 godine iznosi 0,78, dok kod skupine žena u dobi od 30 do 34 godine iznosi 0,92, kao što je to prethodno spomenuto. Izgleda, dakle, da su ponašanje i položaj žena u dobi od 40 do 44 godine na tržištu rada značajno 15

16 heterogeniji nego ponašanje i položaj žena u dobi od 30 do 34 godine. Unatoč tim razlikama, može se zaključiti da i kod ove dobne skupine žena postoji jasna pozitivna veza između nezaposlenosti i neaktivnosti. Slika Odnos između stope nezaposlenosti i udjela neaktivnih u ženskom stanovništvu u dobi godine Odnos između nezaposlenosti i neaktivnosti vrijedi istražiti i na skupini u dobi od 50 do 54 godine. Podatke o stopi nezaposlenosti muške radne snage i udjelu neaktivnih u stanovništvu spomenute dobi donosi sljedeća tablica. Tablica Stopa nezaposlenosti i udio neaktivnih u muškom stanovništvu u dobi godine Stopa Udio neaktivnih nezaposlenosti (%) u stanovništvu (%) Zagrebačka 11,2 25,4 Krapinsko-zagorska 12,6 34,0 Sisačko-moslavačka 15,1 34,7 Karlovačka 14,5 33,0 Varaždinska 12,9 30,9 Koprivničko-križevačka 10,3 28,1 Bjelovarsko-bilogorska 13,7 27,9 Primorsko-goranska 10,2 18,7 Ličko-senjska 12,1 42,5 Virovitičko-podravska 15,0 40,4 Požeško-slavonska 14,9 39,8 Brodsko-posavska 17,5 39,7 Zadarska 13,9 35,3 Osječko-baranjska 14,6 35,5 Šibensko-kninska 15,2 40,2 Vukovarsko-srijemska 15,2 37,5 Splitsko-dalmatinska 12,5 31,9 Istarska 9,6 20,9 Dubrovačko-neretvanska 8,7 24,7 Međimurska 11,7 24,5 Grad Zagreb 10,7 22,6 Najmanju stopu nezaposlenosti muškaraca u dobi od 50 do 54 godine imale su Dubrovačko-neretvanska, Istarska i Primorsko-goranska županija premda se podaci odnose na vremensku točku kada je nezaposlenost u obalnim 16

17 županijama sezonski visoka. Najveća stopa nezaposlenosti zabilježena je u Brodsko-posavskoj, Šibensko-kninskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji. Neaktivnost muškaraca spomenute dobi bila je najveća u Ličko-senjskoj županiji, a najmanja u Primorsko-goranskoj županiji. Između stope nezaposlenosti muške radne snage u dobi od 50 do 54 godine i udjela neaktivnih u muškom stanovništvu iste dobi postoji pozitivna veza, kao što je to vidljivo na sljedećoj slici. Značajnije odstupa Ličko-senjska županija u kojoj je neaktivnost puno veća nego što bi se to moglo pretpostaviti na temelju stope nezaposlenosti i njihovog odnosa kod većine županija. Nasuprot tome, u Brodsko-posavskoj županiji neaktivnost je manja nego što bi se to moglo pretpostaviti na temelju veoma visoke stope nezaposlenosti. Podaci i za ovu dobnu skupinu potvrđuju, dakle, nalaze za mlađe dobne skupine. Slika Odnos između stope nezaposlenosti i udjela neaktivnih u muškom stanovništvu u dobi godine Što se tiče žena u dobi od 50 do 54 godine, sljedeća tablica sadrži podatke o njihovoj nezaposlenosti i neaktivnosti. Najmanja stopa nezaposlenosti ženske radne snage spomenute dobi zabilježena je u Gradu Zagrebu, te u Krapinsko-zagorskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji, a najveća u Brodskoposavskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Karlovačkoj županiji. Udio neaktivnih u ženskom stanovništvu bio je najmanji u Gradu Zagrebu, a najveći u Virovitičkopodravskoj županiji. Odnos između stope nezaposlenosti i udjela neaktivnih kod žena spomenute dobi prikazuje slika poslije tablice. Kao i kod prethodnih dobnih skupina, uočljiva je pozitivna veza između nezaposlenosti i neaktivnosti, ali i odstupanja nekih županija su veća. Osobito odstupa Krapinsko-zagorska županija u kojoj je neaktivnost žena spomenute dobi puno veća nego što bi se to moglo pretpostaviti na temelju relativno niske stope nezaposlenosti i njihovog odnosa kod većine ostalih županija. Nasuprot tome, u Karlovačkoj je županiji neaktivnost manja nego što bi se to moglo pretpostaviti na temelju relativno visoke stope nezaposlenosti. Općenito je raspršenost podataka veća nego kod prethodnih dobnih skupina žena. Izgleda da na aktivnost žena u spomenutoj dobnoj skupini utječu, osim stanja na tržištu rada, i neki drugi čimbenici. 17

18 Tablica Stopa nezaposlenosti i udio neaktivnih u ženskom stanovništvu u dobi godine Stopa Udio neaktivnih nezaposlenosti (%) u stanovništvu (%) Zagrebačka 12,4 36,7 Krapinsko-zagorska 10,2 51,6 Sisačko-moslavačka 21,0 43,4 Karlovačka 22,4 37,6 Varaždinska 12,7 42,0 Koprivničko-križevačka 11,0 39,3 Bjelovarsko-bilogorska 13,3 37,3 Primorsko-goranska 12,7 27,4 Ličko-senjska 16,1 46,9 Virovitičko-podravska 18,3 53,5 Požeško-slavonska 15,2 50,1 Brodsko-posavska 26,1 51,6 Zadarska 16,8 42,5 Osječko-baranjska 19,8 43,4 Šibensko-kninska 16,5 38,0 Vukovarsko-srijemska 23,7 50,3 Splitsko-dalmatinska 17,7 36,3 Istarska 11,3 29,5 Dubrovačko-neretvanska 13,7 33,3 Međimurska 12,5 42,7 Grad Zagreb 9,7 23,4 Slika Odnos između stope nezaposlenosti i udjela neaktivnih u ženskom stanovništvu u dobi godine Može se zaključiti da je veza između nezaposlenosti i neaktivnosti pozitivna kod svih spolnih i dobnih skupina unutar šire skupine osoba srednje dobi, ali da neke županije značajno odstupaju od njihovog prosječnog odnosa, te da je i opće raspršenje rezultata kod pojedinih skupina izraženije. Pozitivna veza između nezaposlenosti i neaktivnosti upućuje na mogućnost da na njih utječu isti čimbenici. Vrlo je vjerojatno da razlike u potražnji za radom utječu i na nezaposlenost i na neaktivnost. 18

19 3. Obilježja tržišta rada, s posebnim osvrtom na prerađivačku industriju 3.1 Stopa registrirane nezaposlenosti U sljedećoj tablici prikazana je stopa registrirane nezaposlenosti od do godine. Stopa registrirane nezaposlenosti izračunata je na temelju raspoloživih podataka o broju aktivnih osiguranika obveznog mirovinskog osiguranja kao pokazatelju broja zaposlenih i broju nezaposlenih na evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Broj aktivnih osiguranika mirovinskog osiguranja umanjen je za broj nositelja produženog osiguranja i broj osiguranika zaposlenih kod međunarodnih organizacija u inozemstvu. Prosječna stopa nezaposlenosti izračunata je na temelju zaposlenosti i nezaposlenosti na kraju svakog kvartala u godini. Broj nezaposlenih na kraju svakog kvartala zbrojen je i podijeljen zbrojem zaposlenih i nezaposlenih na kraju svakog kvartala. Podatak, dakle nije običan godišnji prosjek stope nezaposlenosti, već vagani prosjek stope nezaposlenosti. Uočljivo da je najveća stopa nezaposlenosti u godini zabilježena u Vukovarsko-srijemskoj, Virovitičko-podravskoj, Sisačko-moslavačkoj i Brodsko-posavskoj županiji, a najniža u Gradu Zagrebu i Istarskoj županiji. Međutim, podatak za Grad Zagreb je neprecizan jer uključuje zaposlene koji rade u Gradu Zagrebu, a stanuju u Zagrebačkoj i Krapinsko-zagorskoj županiji. Stopa registrirane nezaposlenosti (%) Zagrebačka* 14,0 17,8 18,3 19,9 21,8 Krapinsko-zagorska* 13,1 16,7 17,9 20,0 20,4 Sisačko-moslavačka 27,8 30,4 29,8 32,9 33,9 Karlovačka 23,8 24,9 24,1 24,5 24,9 Varaždinska 11,3 13,5 13,7 14,7 15,3 Koprivničko-križevačka 13,8 16,6 16,4 19,0 21,2 Bjelovarsko-bilogorska 24,4 26,7 25,9 26,8 28,5 Primorsko-goranska 11,0 13,3 13,2 14,0 14,6 Ličko-senjska 17,9 19,3 18,6 18,4 19,6 Virovitičko-podravska 26,6 30,1 30,5 33,5 34,2 Požeško-slavonska 21,3 23,5 24,4 26,5 28,2 Brodsko-posavska 26,3 30,6 31,9 32,7 33,9 Zadarska 16,8 18,0 17,4 18,2 18,6 Osječko-baranjska 23,5 27,0 26,6 28,2 30,1 Šibensko-kninska 19,2 21,1 20,5 21,2 21,7 Vukovarsko-srijemska 27,7 30,2 29,6 32,1 34,7 Splitsko-dalmatinska 18,1 20,5 21,4 23,3 24,3 Istarska 7,3 8,5 8,5 8,9 9,6 Dubrovačko-neretvanska 13,4 14,9 14,7 15,3 16,1 Međimurska 12,7 15,4 14,8 16,6 17,0 Grad Zagreb* 6,2 7,8 8,2 8,8 9,5 Izvor: HZMO; HZZ; a. Napomena: zvjezdica označuje županije s vrlo nepreciznim podacima. Tablica 3.1 Stopa registrirane nezaposlenosti 19

20 3.2 Produktivnost rada, struktura zaposlenosti i stopa registrirane nezaposlenosti U sljedećoj tablici prikazana je prosječna produktivnost rada, tj. bruto domaći proizvod po radniku, u godini. Broj radnika je broj registriranih osiguranika mirovinskog osiguranja. Najveći proizvod po zaposlenom imala je Sisačko-moslavačka županija zbog kapitalno intenzivne petrokemijske industrije, a najmanji Virovitičko-podravska županija. Među županijama s najnižim proizvodom po radniku našle su se Varaždinska, Međimurska i Krapinsko-zagorska županija zbog radno intenzivne industrije po kojoj su poznate. O značaju radno intenzivne prerađivačke industrije za spomenute tri županije govori i njihov položaj prema njezinom udjelu u ukupnoj zaposlenosti koji je također prikazan u tablici. Spomenute tri županije predvode po visini udjela prerađivačke industrije u ukupnoj zaposlenosti. Najmanji udio imale su Zadarska, Ličko-senjska i Dubrovačko-neretvanska županija. Zanimljivo je da je Istarska županija imala značajan udio prerađivačke industrije u zaposlenosti, čak veći nego neke kontinentalne županije. Tablica 3.2 BDP po radniku i udio prerađivačke industrije u ukupnoj zaposlenosti u godini BDP po radniku, Udio prerađ. ind. tisuće kuna u zaposlenosti (%) Zagrebačka ,0 Krapinsko-zagorska ,5 Sisačko-moslavačka ,0 Karlovačka ,8 Varaždinska ,3 Koprivničko-križevačka ,5 Bjelovarsko-bilogorska ,1 Primorsko-goranska ,0 Ličko-senjska 213 8,0 Virovitičko-podravska ,2 Požeško-slavonska ,7 Brodsko-posavska ,5 Zadarska 217 8,8 Osječko-baranjska ,0 Šibensko-kninska ,1 Vukovarsko-srijemska ,4 Splitsko-dalmatinska ,7 Istarska ,7 Dubrovačko-neretvanska 229 4,8 Međimurska ,0 Grad Zagreb 240 9,9 Izvor: HZMO, DZS, a. Napomena: ukupan broj zaposlenih uzet je iz statistike HZMO-a, a broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji iz statistike DZS-a. Sljedeća slika prikazuje odnos između produktivnosti rada i stope registrirane nezaposlenosti. Uočljiv je uglavnom negativan odnos, ali sa značajnim izuzecima. Grad Zagreb i Istarska županija imaju visoku produktivnost rada i nisku stopu nezaposlenosti, dok Virovitičko-podravska županija ima nisku produktivnost rada i visoku stopu nezaposlenosti. Međutim, Sisačkomoslavačka županija ima visoku (najvišu) produktivnost rada, ali i visoku stopu nezaposlenosti, dok Krapinsko-zagorska, Varaždinska i Međimurska županija imaju izrazito nisku produktivnost rada, ali i relativno nisku stopu nezaposlenosti. Produktivnost rada, dakle, može odražavati potražnju za radom, ali na potražnju za radom može utjecati i neki drugi čimbenik. Poznavajući obilježja županija koje su izuzeci, može se reći da je taj čimbenik radna odnosno kapitalna intenzivnost industrije, pri čemu radna intenzivnost značajno pridonosi zaposlenosti. Kao 20

21 pokazatelj značaja prerađivačke industrije za zaposlenost može poslužiti udio radnika u prerađivačkoj industriji u ukupnom broju zaposlenih. Slika 3.2 Odnos između BDP-a po radniku i stope registrirane nezaposlenosti Izvor. DZS, a. Stopa nezaposlenosti (NEZAP) može se objasniti, dakle, proizvodom po radniku (PROD) i udjelom prerađivačke industrije u ukupnoj zaposlenosti (INDZAP), uzimajući u obzir odstupanje Sisačko-moslavačke županije (SIS) kao županije s izrazito kapitalno intenzivnom industrijom: NEZAP = 80 0,26 PROD 0,47 INDZAP + 25 SIS R 2 = 0,57 (4,2) (2,5) (3,9) N = 21 Rezultat pokazuje da čimbenici koji utječu na produktivnost rada ujedno utječu i na stopu nezaposlenosti, ali samo kada se u obzir uzme radna odnosno kapitalna intenzivnost proizvodnje. Drugim riječima, veća produktivnost rada ne mora pozitivno utjecati na potražnju za radom ako odražava veću kapitalnu intenzivnost proizvodnje. Iz toga slijedi da će investicije u fizički kapital imati veći utjecaj na zaposlenost kada je riječ o radno intenzivnoj tehnologiji. 3.3 Odrednice plaća u prerađivačkoj industriji i teorijsko tumačenje U sljedećoj tablici prikazana je prosječna bruto plaća u prerađivačkoj industriji u godini. Najveća plaća zabilježena je u Gradu Zagrebu, te u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji, a najniža u Požeško-slavonskoj i Virovitičko-podravskoj županiji. Budući da na razinu prosječne plaće može utjecati obrazovanje radnika, u istoj tablici prikazan je i udio radnika s visokom i višom naobrazbom u ukupnom broju zaposlenih. Podaci se odnose na stanje u ožujku godine. Daleko najveći udio zaposlenih s visokom naobrazbom imao je Grad Zagreb, nakon kojeg su slijedile Splitsko-dalmatinska i Primorskogoranska županija. Po udjelu zaposlenih s višom naobrazbom predvodile su Koprivničko-križevačka i Karlovačka županija. U tablici odmah nakon sljedeće prikazani su i drugi čimbenici koji mogu utjecati na prosječnu plaću u prerađivačkoj industriji. Riječ je o udjelu žena u ukupnom broju zaposlenih, o investicijama, te o stopi nezaposlenosti. Podatak o investicijama odnosi se na razdoblje od do 2010., a stopa nezaposlenosti na ožujak godine prema popisu stanovnišva. 21

22 Tablica Prosječna bruto plaća i udio VSS i VŠS u ukupnom broju zaposlenih u prerađ. ind. Tablica Udio žena i relativni opseg investicija u prerađ. industriji, te stopa nezaposlenosti Prosječna Udio VSS Udio VŠS plaća (kn) u zap. (%) u zap. (%) Zagrebačka ,6 4,3 Krapinsko-zagorska ,0 3,9 Sisačko-moslavačka ,1 4,0 Karlovačka ,5 7,3 Varaždinska ,8 3,6 Koprivničko-križevačka ,3 7,9 Bjelovarsko-bilogorska ,2 3,0 Primorsko-goranska ,2 5,8 Ličko-senjska ,3 2,8 Virovitičko-podravska ,4 3,1 Požeško-slavonska ,3 2,9 Brodsko-posavska ,4 3,8 Zadarska ,8 3,3 Osječko-baranjska ,0 3,1 Šibensko-kninska ,7 4,8 Vukovarsko-srijemska ,3 3,0 Splitsko-dalmatinska ,3 5,3 Istarska ,5 4,7 Dubrovačko-neretvanska ,0 6,2 Međimurska ,5 3,9 Grad Zagreb ,4 5,5 Izvor: DZS, a. Udio žena 3-god. invest. Stopa u zap. (%) po zap. (tis. kn) nezap. (%) Zagrebačka 28, ,1 Krapinsko-zagorska 49, ,5 Sisačko-moslavačka 30, ,2 Karlovačka 29, ,4 Varaždinska 55, ,5 Koprivničko-križevačka 43, ,6 Bjelovarsko-bilogorska 38, ,1 Primorsko-goranska 25, ,0 Ličko-senjska 27, ,7 Virovitičko-podravska 32, ,7 Požeško-slavonska 42, ,7 Brodsko-posavska 24, ,9 Zadarska 34, ,3 Osječko-baranjska 40, ,7 Šibensko-kninska 22, ,3 Vukovarsko-srijemska 40, ,1 Splitsko-dalmatinska 24, ,3 Istarska 31, ,6 Dubrovačko-neretvanska 24, ,4 Međimurska 43, ,5 Grad Zagreb 35, ,9 Izvor: DZS, a. Napomena: stopa nezaposlenosti je podatak iz popisa stanovništva. Utjecaj udjela zaposlenih s visokom (VSS) i višom (VŠS) naobrazbom, te udjela žena (ŽENE), relativnog opsega investicija u fizički kapital (INVEST) i stope nezaposlenosti (NEZAP) na prosječnu plaću (PLAĆA) u prerađivačkoj industriji prikazuje sljedeća regresijska jednadžba (s t-vrijednostima u zagradama): 22

23 PLAĆA = VSS VŠS 12 ŽENE + 2,8 INVEST 80 NEZAP (6,9) (1,4) (1,0) (1,5) (3,3) R 2 = 0,91 N = 21 Navedeni čimbenici objašnjavaju preko 90 posto razlika u plaćama između županija. Rezultati pokazuju da udio radnika s visokom naobrazbom daleko najjače utječe na visinu prosječne plaće. Udio takvih radnika veći za jedan postotni bod povećava prosječnu plaću za 238 kuna. Puno je slabiji utjecaj udjela radnika s višom naobrazbom (107 kuna). Udio žena djeluje negativno na prosječnu plaću, ali utjecaj je veoma slab. Utjecaj relativne količine investicija u prethodnom razdoblju je pozitivan, ali također slab. Stopa nezaposlenosti u županiji djeluje negativno na prosječnu plaću u prerađivačkoj industriji. Stopa nezaposlenosti veća za jedan postotni bod smanjuje prosječnu plaću za 80 kuna. Iznos koeficijenta ne izgleda visok, ali statistički je veoma značajan. Potrebno je istaknuti da se visina koeficijenata ne mijenja bitno kada se iz uzorka isključi Grad Zagreb. Gornji rezultati, dakle, nisu odraz razlike između Grada Zagreba i ostalih županija. Na sljedećoj slici je prikazan standardni model tržišta rada koji se može iskoristiti i za tumačenje regionalnih razlika. Pretpostavimo da je u dvije županije ponuda rada ista, ali postoji razlika u potražnji za radom. Pretpostavimo također da postoje čimbenici koji određuju (realnu) plaću iznad razine na kojoj bi ponuda bila jednaka potražnji, ali da razlike u potražnji za radom ipak donekle djeluju na plaću. U županiji B potražnja za radom veća je nego u županiji A. Stoga je veća i prosječna plaća, dok je stopa nezaposlenosti manja. Model, dakle, predviđa negativnu vezu između stope nezaposlenosti i plaće, kakva je i ustanovljena prethodnom analizom. Slika 3.3 Teorijski model regionalnih razlika na tržištu rada Može se zaključiti, dakle, da rezultati dobiveni analizom podataka stoje u skladu s teorijskim modelom regionalnih razlika na tržištu rada. 23

24 4. Obrazovanje i nezaposlenost 4.1 Udio visoko obrazovanih u stanovništvu U sljedećoj tablici prikazan je udio stanovnika sa završenim stručnim ili sveučilišnim studijem u ukupnom broju stanovnika u dobi od 25 do 64 godine, ukupno i prema spolu,. Prikazano je stanovništvo starije od 24 godine jer mlađe u velikom dijelu još pohađa visoko obrazovanje. Podaci su dobiveni popisom stanovništva i odnose se na stanje krajem ožujka godine. U osobe s visokom naobrazbom uvrštene su i osobe koje su završile višu školu, prvi stupanj fakulteta itd. Najveći udio osoba s visokom naobrazbom imao je Grad Zagreb, veći od trećine, a poslije njega Primorsko-goranska i Dubrovačko-neretvanska županija. Najmanji udio osoba s visokom naobrazbom imale su Virovitičko-podravska, Krapinsko-zagorska i Bjelovarsko-bilogorska županija. Grad Zagreb imao je oko trostruko veći udio visoko obrazovanih od županija s najnižim udjelom. Što se tiče udjela visoko obrazovanih prema spolu, u svim je županijama taj udio bio veći kod žena nego kod muškaraca. Tablica Udio visoko obrazovanih u stanovništvu u dobi godine, ukupno i prema spolu, Udio osoba s visokom naobrazbom u ukupnom broju stanovnika u dobi godine (%) Ukupno Muškarci Žene Zagrebačka 15,7 14,2 17,3 Krapinsko-zagorska 11,5 10,0 13,2 Sisačko-moslavačka 13,2 11,1 15,4 Karlovačka 16,1 14,6 17,7 Varaždinska 14,7 13,1 16,5 Koprivničko-križevačka 13,7 12,6 14,9 Bjelovarsko-bilogorska 11,9 10,7 13,0 Primorsko-goranska 24,2 21,7 26,6 Ličko-senjska 14,1 11,5 17,1 Virovitičko-podravska 10,4 10,2 10,5 Požeško-slavonska 13,2 12,6 13,7 Brodsko-posavska 12,0 11,4 12,7 Zadarska 18,8 17,0 20,6 Osječko-baranjska 16,1 14,7 17,6 Šibensko-kninska 16,9 15,1 18,8 Vukovarsko-srijemska 12,1 11,5 12,7 Splitsko-dalmatinska 22,5 20,4 24,6 Istarska 20,1 17,0 23,2 Dubrovačko-neretvanska 23,8 22,7 24,8 Međimurska 12,8 10,9 14,7 Grad Zagreb 35,1 32,7 37,2 Budući da razlike u udjelu visoko obrazovanih u stanovništvu mogu biti dijelom odraz razlika u sastavu stanovništva prema dobi, spomenuti udio potrebno je promatrati u užim dobnim skupinama. Stoga je u sljedećoj tablici prikazan udio visoko obrazovanih u stanovništvu u dobi od 30 do 34 godine. Najveći udio visoko obrazovanih u stanovništvu spomenute dobi imao je Grad Zagreb, nakon kojeg su slijedile Dubrovačko-neretvanska i Primorsko-goranska županija. Najmanji udjel zabilježen je u Virovitičko-podravskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Brodsko-posavskoj županiji. 24

25 Udio osoba s visokom naobrazbom u ukupnom broju stanovnika u dobi godine (%) Ukupno Muškarci Žene Zagrebačka 21,1 16,5 26,0 Krapinsko-zagorska 16,9 12,7 21,4 Sisačko-moslavačka 16,7 12,1 21,8 Karlovačka 21,2 17,2 25,5 Varaždinska 18,4 14,1 22,9 Koprivničko-križevačka 18,4 14,5 22,6 Bjelovarsko-bilogorska 15,1 11,2 19,5 Primorsko-goranska 29,9 23,4 36,9 Ličko-senjska 18,2 12,8 24,4 Virovitičko-podravska 13,4 11,2 15,8 Požeško-slavonska 16,7 14,2 19,2 Brodsko-posavska 15,0 12,6 17,4 Zadarska 26,4 20,8 32,0 Osječko-baranjska 20,4 16,3 24,6 Šibensko-kninska 23,3 17,4 29,9 Vukovarsko-srijemska 13,9 11,3 16,5 Splitsko-dalmatinska 28,3 22,2 34,6 Istarska 24,5 17,3 32,2 Dubrovačko-neretvanska 32,4 26,6 38,5 Međimurska 17,4 13,6 21,4 Grad Zagreb 42,3 35,8 48,4 Udio osoba s visokom naobrazbom u ukupnom broju stanovnika u dobi godine (%) Ukupno Muškarci Žene Zagrebačka 14,6 13,3 15,9 Krapinsko-zagorska 9,4 8,3 10,6 Sisačko-moslavačka 11,3 9,0 13,7 Karlovačka 14,6 12,9 16,4 Varaždinska 12,9 11,0 15,0 Koprivničko-križevačka 11,9 10,4 13,5 Bjelovarsko-bilogorska 10,5 9,9 11,2 Primorsko-goranska 22,9 18,9 26,7 Ličko-senjska 11,9 8,9 15,3 Virovitičko-podravska 8,5 8,3 8,7 Požeško-slavonska 11,5 12,5 10,5 Brodsko-posavska 9,3 8,6 9,9 Zadarska 15,8 14,2 17,4 Osječko-baranjska 14,3 12,6 16,0 Šibensko-kninska 14,5 12,3 16,8 Vukovarsko-srijemska 10,0 9,1 10,9 Splitsko-dalmatinska 18,9 16,5 21,3 Istarska 18,4 15,3 21,4 Dubrovačko-neretvanska 20,1 19,2 21,0 Međimurska 11,2 9,4 13,0 Grad Zagreb 34,5 31,0 37,9 Tablica Udio visoko obrazovanih u stanovništvu u dobi godine, ukupno i prema spolu, Tablica Udio visoko obrazovanih u stanovništvu u dobi godine, ukupno i prema spolu, 25

26 Nakon tablice koja prikazuje udio visoko obrazovanih u stanovništvu u dobi od 30 do 34 godine, odmah slijedi i tablica koja pokazuje istovrsni udio u stanovništvu u dobi od 40 do 44 godine. Poredak po visini udjela visoko obrazovanih nešto je drukčiji nego kod prethodne dobne skupine. Najveći udio i ovdje ima Grad Zagreb, ali na drugom se mjestu nalazi Primorsko-goranska županija, dok je na trećem mjestu Dubrovačko-neretvanska županija. Na dnu ljestvice nalaze se Virovitičko-podravska, Brodsko-posavska i Krapinsko-zagorska županija. Naposljetku, kod stanovništva u dobi od 50 do 54 godine najveći udio ima Grad Zagreb, te Primorsko-goranska i Splitsko-dalmatinska županija, a najmanji Krapinsko-zagorska, Virovitičko-podravska i Bjelovarsko-bilogorska županija. Tablica Udio visoko obrazovanih u stanovništvu u dobi godine, ukupno i prema spolu, Udio osoba s visokom naobrazbom u ukupnom broju stanovnika u dobi godine (%) Ukupno Muškarci Žene Zagrebačka 12,3 13,1 11,6 Krapinsko-zagorska 8,8 9,1 8,6 Sisačko-moslavačka 11,3 10,1 12,4 Karlovačka 13,8 14,1 13,5 Varaždinska 13,4 13,3 13,5 Koprivničko-križevačka 11,1 12,0 10,1 Bjelovarsko-bilogorska 10,6 11,2 10,0 Primorsko-goranska 21,9 22,6 21,2 Ličko-senjska 11,9 10,6 13,5 Virovitičko-podravska 9,9 11,1 8,6 Požeško-slavonska 11,1 11,7 10,4 Brodsko-posavska 10,9 11,4 10,3 Zadarska 15,6 16,7 14,4 Osječko-baranjska 14,1 14,1 14,2 Šibensko-kninska 14,0 14,7 13,3 Vukovarsko-srijemska 11,3 12,2 10,5 Splitsko-dalmatinska 20,6 21,2 20,1 Istarska 18,3 18,1 18,6 Dubrovačko-neretvanska 20,5 23,7 17,3 Međimurska 10,7 10,9 10,6 Grad Zagreb 30,7 32,2 29,4 Usporedba prikazanih dobnih skupina pokazuje da razlike u visini udjela visoko obrazovanih između stanovništva u dobi od 40 do 44 godine i stanovništva u dobi od 50 do 54 godine nisu velike. Štoviše, u osam je županija udio visoko obrazovanih veći kod starije dobne skupine. Nasuprot tome, između stanovništva u dobi od 30 do 34 godine i stanovništva u dobi od 40 do 44 godine razlike su daleko veće i mlađa skupina ima značajno veći udio visoko obrazovanih. Tako je u Krapinsko-zagorskoj županiji, na primjer, spomenuti udio u stanovništvu u dobi od 30 do 34 godine 80 posto veći od udjela u stanovništvu u dobi od 40 do 44 godine. Unatoč tome, relativni položaj pojedinih županija nije bitno različit, o čemu svjedoči koeficijent korelacije od 0,95 (uz isključenje Grada Zagreba iz uzorka). Može se zaključiti, dakle, da postoje veoma velike razlike u udjelu visoko obrazovanih između županija i između dobnih skupina, ali i velike sličnosti u relativnom položaju županija kod različitih dobnih skupina. 26

27 4.2 Udio nezaposlenih u stanovništvu prema obrazovanju i dobi Budući da nisu objavljeni podaci iz popisa stanovištva o zaposlenima i nezaposlenima prema razini obrazovanja, nije moguće izračunati stopu nezaposlenosti prema obrazovanju, pa stoga kao približan pokazatelj položaja obrazovnih skupina na tržištu rada može poslužiti omjer registriranih nezaposlenih i stanovništva prema razini obrazovanja. Spomenuti pokazatelj potrebno je promatrati u okviru relativno uske dobne skupine kako bi se uklonio utjecaj eventualnih razlika u dobnom sastavu stanovništva. Stoga je u sljedećoj tablici prikazan omjer registriranih nezaposlenih i stanovništva u dobi od 30 do 34 godine. Spomenuti omjer prikazan je za stanovništvo sa završenom srednjom školom i za stanovništvo s visokom naobrazbom, što uključuje osobe koje su završile višu školu, prvi stupanj fakulteta, stručni studij i slično. Udio registriranih nezaposlenih u stanovništvu u dobi godine (%) Obrazovanje Srednje Visoko Zagrebačka 7,5 3,8 Krapinsko-zagorska 8,7 3,3 Sisačko-moslavačka 15,8 6,3 Karlovačka 13,5 5,2 Varaždinska 7,8 4,9 Koprivničko-križevačka 12,5 4,1 Bjelovarsko-bilogorska 17,6 5,9 Primorsko-goranska 11,1 6,4 Ličko-senjska 13,5 4,7 Virovitičko-podravska 21,3 6,7 Požeško-slavonska 16,0 10,3 Brodsko-posavska 19,9 7,9 Zadarska 12,0 8,1 Osječko-baranjska 19,0 8,8 Šibensko-kninska 14,1 8,7 Vukovarsko-srijemska 20,9 9,3 Splitsko-dalmatinska 17,8 10,6 Istarska 8,0 4,4 Dubrovačko-neretvanska 15,3 8,7 Međimurska 8,8 4,8 Grad Zagreb 8,2 4,5 Izvor: DZS, popis, HZZ, a. Tablica Udio nezaposlenih u stanovnštvu u dobi godine prema obrazovanju Što se tiče položaja pojedinih županija, najmanji udio nezaposlenih u stanovništvu spomenute dobi sa srednjim obrazovanjem imale su Zagrebačka, Varaždinska i Istarska županija, a najveći Virovitičko-podravska i Vukovarsko-srijemska županija. Najmanji udio nezaposlenih u stanovništvu s visokim obrazovanjem zabilježen je u Krapinsko-zagorskoj, Zagrebačkoj i Koprivničko-križevačkoj županiji, a najveći u Splitsko-dalmatinskoj i Požeško-slavonskoj županiji. Podaci u tablici također pokazuju da je udio nezaposlenih u stanovništvu sa srednjim obrazovanjem u svakoj županiji bio veći nego udio nezaposlenih u stanovništvu sa srednjim obrazovanjem. Na sljedećoj slici vidljivo je da između udjela nezaposlenih u stanovništvu u dobi od 30 do 34 godine sa srednjim obrazovanjem i udjela nezaposlenih u stanovništvu iste dobi s visokim obrazovanjem postoji umjereno čvrsta pozitivna veza. To upućuje na zaključak da isti čimbenici djeluju na potražnju za srednje 27