Rezultati istraživanja javnog mnijenja o stavovima vezanim uz zaštitu prirode

Транскрипт

1 Informiranost i stavovi javnosti o zaštiti prirode Rezultati istraživanja javnog mnijenja o stavovima vezanim uz zaštitu prirode 1

2 Drzavni zavod za zastitu prirode Informiranost i stavovi javnosti 0 zastiti prirode Rezultati istrazivanja javnog mnijenja 0 stavovima vezanim uz zastitu prirode Autorica: Biljana Opacic Suradnja: Target d.o.o. za istrazivanje trzista i ispitivanje javnog mnijenja Aljosa Duplic Patricija Gambiroza Ivana liijas Maja Pavlinic Ivana Petrov Rancic Andreja Ribaric Ramona Topic Irina Zupan Irina Zeger Plese Zagreb, svibanj Klasa: /14-46/02 Ur.broj:

3 Sadržaj 1. Uvod Metodologija istraživanja Uzorak i metoda anketiranja Anketna pitanja i period istraživanja Obrada podataka Rezultati Položaj prirode u vrijednosnom spektru građana Uloga zaštite prirode u gospodarskom razvoju Hrvatske Prepoznavanje pojma ''biološka raznolikost/bioraznolikost'' Prepoznavanje pojma ''Natura 2000'' Prepoznavanje primarne svrhe zaštićenih područja Razina korištenja prirodnih resursa Informiranost o propisima vezanim uz korištenje prirodnih resursa Razina podrške uspostavi zona bez korištenja Izvori informacija o zaštiti prirode Zaštita prirode u svakodnevici stanovnika Hrvatske Zaključak Literatura Dodatak 1. Popis kratica

4 1. Uvod U svrhu izrade Izvješća o stanju prirode za period od do agencija Target je za Državni zavod za zaštitu prirode (Zavod) provela istraživanje stavova i informiranosti građana Republike Hrvatske o zaštiti prirode. Istraživanje je financirano kroz Global Environment Facility (GEF) projekt National Biodiversity Planning to Support the Implementation of the Convention on Biological Diversity (CBD) Strategic Plan in Croatia. Ovakvo se istraživanje provodilo po prvi puta, te se planira njegovo periodičko ponavljanje. U kontekstu Izvješća o stanju prirode, upotrijebljeni su u poglavlju Zaštita prirode u medijima i stavovi javnosti, kako bi se dobila što točnija slika percepcije zaštite prirode u Hrvatskoj te napravile što konkretnije smjernice za daljnji rad u zaštiti prirode odnosno za izradu Strategije i akcijskog plana zaštite prirode Republike Hrvatske. 2. Metodologija istraživanja 2.1. Uzorak i metoda anketiranja Na osnovu kriterija koje je postavio Zavod, odabir uzorka i metode anketiranja napravila je agencija Target. Istraživanje je provedeno telefonskom anketom na slučajno odabranom uzroku od 4300 građana RH starijih od 15 godina, što čini nešto više od 0,1% stanovnika Republike Hrvatske iznad 15 godina te predstavlja reprezentativan uzorak na nacionalnoj razini. Uzorak je bio stratificiran prema županijama, dobi i spolu ispitanika (tablica 1 i 2). Budući da u trenutku provođenja ankete rezultati Popisa stanovništva iz nisu bili u potpunosti obrađeni, kao osnovica za stratume koristili su se podaci iz Popisa stanovništva godine (Popis stanovništva Stanovništvo prema spolu i starosti po naseljima. Stratifikacija prema županijama, dobi i spolu znači da je udio ispitanika iz različitih županija, dobnih i spolnih skupina u uzorku odgovarao njihovom udjelu u ukupnoj distribuciji stanovništva po ovim varijablama u Republici Hrvatskoj prema Popisu 4

5 stanovništva iz godine. Demografska struktura uzorka i prosječna primanja ispitanika prikazana su u tablicama 2 i 3. Tablica 1. Ispitanici prema županijama N % uzorka Cijeli uzorak Zagrebačka 313 7,28 Krapinsko-zagorska 135 3,14 Sisačko-moslavačka 174 4,05 Karlovačka 132 3,07 Varaždinska 175 4,07 Koprivničko-križevačka 115 2,67 Bjelovarsko-bilogorska 118 2,74 Primorsko-goranska 309 7,19 Ličko-senjska 52 1,21 Virovitičko-podravska 85 1,98 Županija Požeško-slavonska 77 1,79 Brodsko-posavska 154 3,58 Zadarska 168 3,91 Osječko-baranjska 305 7,09 Šibensko-kninska 110 2,56 Vukovarsko-srijemska 176 4,09 Splitsko-dalmatinska ,44 Istarska 214 4,98 Dubrovačko-neretvanska 120 2,79 Međimurska 110 2,56 Grad Zagreb ,81 Tablica 2. Demografska struktura uzorka N % uzorka Cijeli uzorak Spol Muški ,47 Ženski , ,81 Dobne skupine ,86 Iznad ,33 Bez škole 69 1,60 Osnovna škola ,53 Obrazovanje Srednja škola ,51 Viša škola/prvostupnik ,58 Fakultet/magisterij/doktorat ,05 Bez odgovora 31 0,73 Tip naselja* Urbano ,95% Ruralno ,05% 5

6 * Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD) ruralni tip naselja smatra ono u kojem je prosječna gustoća naseljenosti manja od 150 stanovnika po km2. Izvor: Tablica 3. Ispitanici prema prosječnim primanjima* N % Cijeli uzorak kn ,75 Prosječna kn ,99 mjesečna kn ,55 primanja Iznad kn ,71 *Ispitanicima je ostavljena mogućnost da ne odgovore na ovo pitanje Anketna pitanja i period istraživanja Podaci su prikupljeni telefonskom anketom u periodu od 22. siječnja do 8. veljače godine. Upitnik je sadržavao 10 pitanja zatvorenog tipa (tablica 4). U nekim se pitanjima od ispitanika tražio samo jedan odgovor, dok se na neka pitanja moglo odabrati više odgovora. Upitnik je sadržavao i set demografskih pitanja (dob i spol ispitanika, županija, mjesto stanovanja, stupanj obrazovanja te prosječna primanja po kućanstvu) s ciljem utvrđivanja eventualnih razlika između pojedinih kategorija građana kada su u pitanju stavovi i informiranost o zaštiti prirode, kao i procjene valjanosti uzorkovanja. Tablica 4. Anketna pitanja sociodemografski podaci informiran ost i stavovi Anketno pitanje Ponuđeni odgovori A. Spol ispitanika A1 Muški A2 Ženski B. Možete li mi reći koliko imate godina? C. Možete li mi reći u kojoj županiji živite? D1 Bez škole D2 Završena osnovna škola D3 Dvogodišnja ili trogodišnja srednja škola D. Koji je najviši stupanj obrazovanja koji ste postigli? D4 Četverogodišnja srednja škola D5 Viša škola D6 Sveučilišni prvostupnik (baccalaureus) D7 Završen fakultet/magisterij/doktorat E. Možete li mi reći koliko osoba živi u Vašem kućanstvu? F. Možete li mi reći kolika su prosječna primanja Vašeg kućanstva? 1a Kulturna baština 1. Što je, prema Vašem mišljenju, najveća vrijednost 1b Očuvana priroda Hrvatske? 1c Ljudski potencijali 1d Nešto drugo 2. Prema Vašem mišljenju, za gospodarski rast Hrvatske 2a Priliku 6

7 zaštita prirode predstavlja? 2b Kočnicu 2c Ne utječe na gospodarski rast 2d Ne znam 3. 3a Nikad nisam čuo/čula, ne znam što je to Da li ste upoznati s pojmom biološka raznolikost ili 3b Čuo/čula sam, ali ne znam što je to bioraznolikost? 3c Čuo/čula sam i znam što je to 4a Turizam i posjećivanje Koja je, prema Vašem mišljenju, glavna uloga zaštićenih 4b Zaštita prirode 4. područja (nacionalnih parkova, parkova prirode, 4c Edukacija i istraživanje rezervata i slično)? 4d Nešto drugo 4e Ne znam 5a Ne znam, nikad nisam čuo/čula za to 5. Znate li što je ekološka mreža Natura 2000? 5b Čuo/čula sam za to, no ne znam što je 5c Čuo/čula sam i znam što je to Bavite li se lovom, ribolovom i/ili sakupljanjem biljaka i 6a Da, redovito 6. životinja iz prirode (npr. gljive, kesteni, šparoge, 6b Da, ponekad cvijeće, puževi, žabe, školjke, drvni materijal i sl.)? 6c Ne, uopće 7a Ne znam ništa o tome 7. Znam da postoje takvi propisi, ali ne znam ništa o Koliko ste upoznati s propisima vezanim uz zaštitu i 7b njima korištenje divljih biljaka i životinja? 7c Donekle sam upoznat/a s tim propisima 7d Dobro sam upoznat/a s tim propisima 8a Da, na kopnu Biste li podržali uspostavu pojedinih područja bez 8b Da, na moru 8. korištenja prirodnih resursa (lov, ribolov, šumarstvo i 8c Da, i na kopnu i na moru drugo), radi očuvanja ugroženih biljaka i životinja? 8d Ne, nigdje 8e Ne znam 9a Uglavnom kroz školovanje (vlastito ili djetetovo) 9b Dnevni/tjedni tisak 9c Elektronički mediji (TV/radio) Kako dolazite do informacija o bioraznolikosti i zaštiti 9d Internet 9. prirode? Časopisi i publikacije o prirodi i zaštiti prirode (npr. 9e (moguće više odgovora) Geo, National Geographic, brošure i letci) 9f Negdje drugdje 9g Nikako (nemam informacija o bioraznolikosti/zaštiti prirode) 10a Član/članica sam udruženja koje se bavi zaštitom prirode/boravkom u prirodi Pretplaćen/a sam na časopis vezan uz zaštitu 10b prirode/boravak u prirodi Da li se neka od navedenih tvrdnji odnosi na Vas? 10. Posjećujem nacionalne parkove, parkove prirode ili (moguće više odgovora) 10c neka druga zaštićena područja 10d Poslovno sam vezan/vezana uz zaštitu prirode/boravak u prirodi 10e Ništa od navedenog 2.3. Obrada podataka Podaci su pripremljeni za obradu u agenciji Target koja je obavila editiranje i logičku kontrolu, kodiranje odgovora te unos i kontrolu podataka. Obradu i analizu podataka prikupljenih anketiranjem napravio je Zavod. Podaci su obrađeni pomoću programa Statistical Package for the Social Sciences (IBM SPSS Statistics) i Microsoft Excel. U obradi podataka korištene su metode deskriptivne i inferencijalne statistike (Branica M., Žužul J., 1987). 7

8 3. Rezultati 3.1. Položaj prirode u vrijednosnom spektru građana ANKETNO PITANJE: Što je, prema Vašem mišljenju, najveća vrijednost Hrvatske? 20,63% 6,42% 10,79% 62,16% kulturna baština očuvana priroda ljudski potencijali nešto drugo Slika 1. Najveća vrijednost Hrvatske Spol Dobne skupine Tablica 5. Najveća vrijednost Hrvatske prema sociodemografskoj strukturi ispitanika Vrijednosti Kulturna baština Očuvana priroda Ljudski potencijali Nešto drugo Muški 10,09% 63,06% 20,53% 6,32% Ženski 11,42% 61,35% 20,72% 6,51% ,68% 56,25% 11,31% 4,76% ,90% 64,93% 19,51% 5,67% Iznad 60 8,09% 57,28% 25,96% 8,68% 8

9 Obrazovanje Tip naselja Bez škole 8,70% 52,17% 26,64% 14,49% Osnovna škola 15,64% 54,47% 20,62% 9,28% Srednja škola 10,51% 62,60% 20,89% 5,52% Viša škola/prvostupnik 10,45% 64,55% 19,86% 5,14% Fakultet/Magisterij/Doktorat 7,49% 67,56% 19,79% 5,17% Urbano 11,00% 62,44% 20,67% 5,89% Ruralno 9,58% 60,59% 20,40% 9,43% Županija Tablica 6. Najveća vrijednost Hrvatske prema županijama Vrijednosti Kulturna Očuvana Ljudski baština priroda potencijali Nešto drugo Zagrebačka 11,82% 66,45% 16,61% 5,11% Krapinsko-zagorska 11,11% 65,93% 20,74% 2,22% Sisačko-moslavačka 16,09% 59,20% 20,69% 4,02% Karlovačka 9,85% 68,18% 19,70% 2,27% Varaždinska 8,57% 64,00% 24,00% 3,43% Koprivničko-križevačka 13,04% 61,74% 20,00% 5,22% Bjelovarsko-bilogorska 13,56% 60,17% 15,25% 11,02% Primorsko-goranska 7,12% 66,67% 18,77% 7,44% Ličko-senjska 5,77% 65,38% 23,08% 5,77% Virovitičko-podravska 8,24% 57,65% 14,12% 20,00% Požeško-slavonska 18,18% 53,25% 20,78% 7,79% Brodsko-posavska 16,23% 50,65% 30,52% 2,60% Zadarska 9,52% 61,90% 22,62% 5,95% Osječko-baranjska 10,82% 59,34% 23,61% 6,23% Šibensko-kninska 11,82% 55,45% 23,64% 9,09% Vukovarsko-srijemska 13,07% 60,23% 19,32% 7,39% Splitsko-dalmatinska 11,36% 59,02% 17,82% 11,80% Istarska 7,48% 59,35% 28,50% 4,67% Dubrovačko-neretvanska 19,17% 55,00% 18,33% 7,50% Međimurska 9,09% 63,64% 19,09% 8,18% Grad Zagreb 8,53% 66,87% 20,15% 4,45% Prosječna mjesečna primanja Tablica 7. Najveća vrijednost Hrvatske prema prosječnim mjesečnim primanjima Vrijednost Kulturna Očuvana Ljudski baština priroda potencijali Nešto drugo kn 12,73% 54,41% 24,02% 8,83% kn 10,61% 63,40% 20,86% 5,13% kn 8,88% 65,71% 20,22% 5,19% Iznad kn 6,90% 66,53% 21,97% 4,60% Ovim se pitanjem nastojalo dobiti mišljenje ispitanika o najvećoj vrijednosti Hrvatske. Najveći postotak ispitanika (62,16%) smatra da je najveća vrijednost Hrvatske njena očuvana priroda. Ljudski potencijali su na drugom mjestu, dok je kulturna baština treća po važnosti. Ispitanici koji su se odlučili na odgovor nešto drugo (njih 6,42%) uglavnom su navodili more, izvore pitke vode, mir, geografski položaj i turizam. Ovi rezultati upućuju na činjenicu da građani 9

10 Hrvatske prepoznaju očuvanu prirodu kao najvažniju vrijednost naše zemlje, čak i u slučajevima gdje su govorili o moru i izvorima pitke vode, koji su sastavni dio očuvane prirode. Prema svim je sociodemografskim varijablama očuvana priroda najvažnija vrijednost Hrvatske, iako možemo izdvojiti najmlađu dobnu skupinu ispitanika (od 16 do 21 godine) koji očuvanu prirodu smatra najvrjednijom u postotku od 56,25%, što čini najmanji postotak od svih ispitanih dobnih skupina. Iako je ovaj postotak i dalje vrlo visok, upućuje na potrebu daljnjeg rada s tom dobnom skupinom kako bi se taj postotak još i povećao. Što je veći stupanj obrazovanja i što je viša razina prosječnih primanja, to su ispitanici skloniji očuvanoj prirodi kao najvažnijoj vrijednosti Hrvatske, iako je kod svih i dalje to najveća vrijednost Hrvatske. Značajnije razlike između ispitanika prema županijama ne postoje Uloga zaštite prirode u gospodarskom razvoju Hrvatske ANKETNO PITANJE: Prema Vašem mišljenju, za gospodarski razvoj zaštita prirode predstavlja: 17,40% 6,26% 7,47% 68,88% priliku kočnicu ne utječe na gospodarski rast ne znam Slika 2. Utjecaj zaštite prirode na gospodarstvo Tablica 8. Uloga zaštite prirode u gospodarskom razvoju prema sociodemografskoj strukturi ispitanika Predstavlja Predstavlja Nema Ne znam priliku kočnicu utjecaja Muški 67,22% 7,69% 20,38% 4,70% Spol Ženski 70,39% 7,26% 14,70% 7,66% Dobne ,21% 5,36% 17,86% 3,57% 10

11 skupine ,10% 7,24% 17,75% 4,91% Iznad 60 64,77% 8,60% 16,43% 10,21% Bez škole 49,28% 11,59% 15,94% 23,19% Osnovna škola 61,86% 8,08% 18,21% 11,86% Obrazovanje Srednja škola 68,99% 7,24% 18,36% 5,42% Viša škola/prvostupnik 72,60% 7,36% 16,44% 3,60% Fakultet/Magisterij/Doktorat 75,94% 7,13% 13,90% 3,03% Tip naselja Urbano 69,64% 7,28% 17,22% 5,86% Ruralno 64,61% 8,50% 18,39% 8,50% Županija Tablica 9. Utjecaj zaštite prirode na gospodarstvo prema županijama Predstavlja Predstavlja priliku kočnicu Nema utjecaja Ne znam Zagrebačka 66,45% 4,47% 24,60% 4,47% Krapinsko-zagorska 66,67% 7,41% 19,26% 6,67% Sisačko-moslavačka 66,09% 8,05% 20,11% 5,75% Karlovačka 69,70% 8,33% 18,18% 3,79% Varaždinska 65,71% 9,71% 18,29% 6,29% Koprivničko-križevačka 66,96% 9,57% 15,65% 7,83% Bjelovarsko-bilogorska 68,64% 6,78% 14,41% 10,17% Primorsko-goranska 73,14% 7,44% 14,24% 5,18% Ličko-senjska 76,92% 13,46% 9,62% 0,00% Virovitičko-podravska 58,82% 10,59% 23,53% 7,06% Požeško-slavonska 55,84% 3,90% 23,38% 16,88% Brodsko-posavska 68,18% 11,04% 13,64% 7,14% Zadarska 63,10% 5,36% 22,02% 9,52% Osječko-baranjska 68,52% 6,89% 19,67% 4,92% Šibensko-kninska 65,45% 10,00% 20,00% 4,55% Vukovarsko-srijemska 71,02% 7,39% 17,61% 3,98% Splitsko-dalmatinska 67,48% 6,90% 18,04% 7,57% Istarska 71,03% 6,54% 18,69% 3,74% Dubrovačko-neretvanska 73,33% 5,00% 10,83% 10,83% Međimurska 73,64% 6,36% 10,91% 9,09% Grad Zagreb 72,19% 8,03% 14,22% 5,56% Tablica 10. Utjecaj zaštite prirode na gospodarstvo prema prosječnim mjesečnim primanjima Prosječna mjesečna primanja Predstavlja Predstavlja priliku kočnicu Nema utjecaja Ne znam kn 60,57% 8,62% 20,12% 10,68% kn 69,11% 7,93% 17,95% 5,01% kn 73,22% 7,24% 15,71% 3,83% Iznad kn 75,52% 7,74% 15,27% 1,46% Ovim se pitanjem nastojalo dobiti mišljenje ispitanika o pozitivnim i negativnim učincima zaštite prirode na gospodarski rast u Hrvatskoj. Ispitanici su velikom većinom (68,88%) zaštitu prirode okarakterizirali kao priliku za gospodarski rast, što je vrlo dobar rezultat. Zaštiti prirode sklonije su žene, mlađi i obrazovaniji ispitanici, kao i oni s višim prosječnim mjesečnim primanjima te ispitanici iz urbanog tipa naselja. Znakovito je kako je u Ličkosenjskoj županiji, županiji u kojoj se nalazi najveći postotak zaštićenih područja (prema 11

12 podacima iz Izvješća o stanju prirode za razdoblje udio zaštićenih područja u ukupnoj površini županije iznosi čak 27,85%), najveći postotak ispitanika koji smatraju kako zaštita prirode predstavlja priliku za gospodarski rast, što ukazuje na činjenicu kako ispitanici koji imaju najveće iskustvo u suživotu sa zaštićenim područjima percipiraju sektor zaštite prirode kao pozitivan i vrlo koristan u njihovom svakodnevnom životu. U istoj je županiji, iako u vrlo malom postotku (13,47% ispitanika), najznačajniji broj ispitanika s negativnim stavom prema zaštiti prirode, što ukazuje na veći nesrazmjer u mišljenjima s višim stupnjem iskustava u suživotu sa zaštićenim područjima. Sa sljedeća se dva pitanja pokušala dobiti informacija o tome koliko su ispitanici upoznati s pojedinim ključnim pojmovima u zaštiti prirode Prepoznavanje pojma ''biološka raznolikost/bioraznolikost'' ANKETNO PITANJE: Da li ste upoznati s pojmom biološka raznolikost ili bioraznolikost? 48,16% 22,88% 28,95% nikad nisam čuo čuo sam ali ne znam što je čuo sam i znam što je Slika 3. Upoznatost ispitanika s pojmom bioraznolikost Tablica 11. Upoznatost ispitanika s pojmom bioraznolikosti prema sociodemografskoj strukturi Nikad nisam čuo/čula Čuo/čula sam, no ne znam što je Čuo/čula sam i znam što je Muški 21,56% 28,91% 49,53% Spol Ženski 24,08% 29,00% 46,92% Dobne ,92% 29,46% 47,62% 12

13 skupine ,61% 28,40% 51,99% Iznad 60 30,64% 30,13% 39,23% Bez škole 79,71% 14,49% 5,80% Osnovna škola 38,66% 31,96% 29,38% Obrazovanje Srednja škola 23,21% 31,30% 45,49% Viša škola/prvostupnik 13,20% 30,29% 56,50% Fakultet/Magisterij/Doktorat 7,13% 17,11% 75,76% Tip naselja Urbano 22,50% 28,55% 48,95% Ruralno 25,04% 31,22% 43,74% Županija Tablica 12. Upoznatost ispitanika s pojmom bioraznolikosti prema županijama Nikad nisam čuo/čula Čuo/čula sam, no ne znam što je Čuo/čula sam i znam što je Zagrebačka 25,88% 29,39% 44,73% Krapinsko-zagorska 29,63% 25,93% 44,44% Sisačko-moslavačka 16,09% 34,48% 49,43% Karlovačka 23,48% 26,52% 50,00% Varaždinska 20,57% 23,43% 56,00% Koprivničko-križevačka 16,52% 28,70% 54,78% Bjelovarsko-bilogorska 23,73% 39,98% 37,29% Primorsko-goranska 17,80% 26,54% 55,66% Ličko-senjska 25,00% 42,31% 32,69% Virovitičko-podravska 22,35% 31,76% 45,88% Požeško-slavonska 40,26% 18,18% 41,56% Brodsko-posavska 25,32% 29,87% 44,81% Zadarska 26,79% 25,00% 48,21% Osječko-baranjska 15,41% 25,90% 58,69% Šibensko-kninska 25,45% 27,27% 47,27% Vukovarsko-srijemska 25,57% 35,80% 38,64% Splitsko-dalmatinska 26,73% 28,95% 44,32% Istarska 27,57% 24,30% 48,13% Dubrovačko-neretvanska 28,33% 17,50% 54,17% Međimurska 23,64% 31,82% 44,55% Grad Zagreb 19,78% 32,14% 48,08% Tablica 13. Upoznatost ispitanika s pojmom bioraznolikosti prema prosječnim mjesečnim primanjima Prosječna mjesečna primanja Nikad nisam čuo/čula Čuo/čula sam, no ne znam što je Čuo/čula sam i znam što je kn 36,55% 34,29% 29,16% kn 22,26% 32,52% 45,22% kn 15,44% 26,64% 57,92% Iznad kn 13,81% 25,31% 60,88% Podaci pokazuju kako su ispitanici dobro upoznati s pojmom bioraznolikosti 48,16% njih zna što je bioraznolikost, dok je dodatnih 28,95% čulo za pojam, no ne zna što je. Iako ovi podaci pokazuju relativno visoku informiranost, istovremeno ukazuju na potrebu daljnje sustavne edukacije djece i odraslih, budući da je postotak ispitanika koji uopće nisu upoznati s pojmom još uvijek značajan (28,95%). 13

14 Usporedimo li ove rezultate s rezultatima ispitivanja Europske komisije iz lipnja godine, možemo zaključiti kako informiranost ispitanika u Hrvatskoj ne odudara značajno od informiranosti građana zemalja EU. O pojmu bioraznolikosti većina ispitanika zna što znači (44% ispitanika EU 27), dok je dodatnih 30% čulo za pojam no ne zna što znači, odnosno 26% ispitanika nikad nije čulo za pojam bioraznolikosti (European Commission, 2013). Prema sociodemografskoj strukturi najviše su s pojmom upoznati ispitanici dobne skupine između 22 i 60 godina (čak 51,99% njih zna što je bioraznolikost), oni s fakultetskim obrazovanjem, magisterijem i doktoratom (čak 75,76%) te ispitanici iz urbanih dijelova Hrvatske. Upoznatost s pojmom raste kako raste visina prosječnih mjesečnih primanja. Podaci prema županijama ukazuju da su ispitanici iz nekoliko županija iznad prosjeka po prepoznavanju pojma biološka raznolikost/bioraznolikost Varaždinska (56,00%), Primorsko-goranska (55,66%) i Osječko-baranjska (58,69%), dok je u nekim županijama pojam nešto slabije prepoznat od prosjeka Bjelovarsko-bilogorska (37,29%), Ličko-senjska (32,69%) i Vukovarsko-srijemska (38,64%) Prepoznavanje pojma ''Natura 2000'' ANKETNO PITANJE: Znate li što je ekološka mreža Natura 2000? 17,35% 5,49% 77,16% nikad nisam čuo čuo sam ali ne znam što je čuo sam i znam što je Slika 4. Upoznatost ispitanika s pojmom Natura 2000 Tablica 14. Upoznatost ispitanika s pojmom Natura 2000 prema sociodemografskoj strukturi Nikad nisam čuo/čula Čuo/čula sam, no ne znam što je Čuo/čula sam i znam što je Spol Muški 77,76% 16,66% 5,59% 14

15 Dobne skupine Obrazovanje Tip naselja Ženski 76,63% 17,97% 5,40% ,61% 11,90% 1,49% ,80% 18,32% 5,88% Iznad 60 77,70% 16,60% 5,70% Bez škole 86,96% 8,70% 4,35% Osnovna škola 80,93% 15,29% 3,78% Srednja škola 78,61% 17,31% 4,08% Viša škola/prvostupnik 71,40% 22,43% 6,16% Fakultet/Magisterij/Doktorat 71,12% 15,86% 13,01% Urbano 77,20% 17,33% 5,47% Ruralno 76,97% 17,47% 5,56% Županija Tablica 15. Upoznatost ispitanika s pojmom Natura 2000 prema županijama Nikad nisam čuo/čula Čuo/čula sam, no ne znam što je Čuo/čula sam i znam što je Zagrebačka 74,12% 19,49% 6,39% Krapinsko-zagorska 71,11% 19,26% 9,63% Sisačko-moslavačka 79,31% 16,67% 4,02% Karlovačka 79,55% 17,42% 3,03% Varaždinska 77,14% 18,86% 4,00% Koprivničko-križevačka 68,70% 26,09% 5,22% Bjelovarsko-bilogorska 69,49% 26,27% 4,24% Primorsko-goranska 77,02% 17,80% 5,18% Ličko-senjska 78,85% 17,31% 3,85% Virovitičko-podravska 67,06% 21,18% 11,76% Požeško-slavonska 76,62% 12,99% 10,39% Brodsko-posavska 74,68% 16,88% 8,44% Zadarska 71,43% 20,83% 7,74% Osječko-baranjska 80,98% 13,11% 5,90% Šibensko-kninska 81,82% 10,00% 8,18% Vukovarsko-srijemska 78,41% 17,05% 4,55% Splitsko-dalmatinska 83,52% 13,14% 3,34% Istarska 69,63% 21,96% 8,41% Dubrovačko-neretvanska 87,50% 6,67% 5,83% Međimurska 71,82% 18,18% 10,00% Grad Zagreb 78,86% 17,92% 3,21% Tablica 16. Upoznatost ispitanika s pojmom Natura 2000 prema prosječnim mjesečnim primanjima Prosječna mjesečna primanja Nikad nisam čuo/čula Čuo/čula sam, no ne znam što je Čuo/čula sam i znam što je kn 77,82% 16,02% 6,16% kn 76,22% 18,76% 5,01% kn 73,91% 18,85% 7,24% Iznad kn 75,73% 15,90% 8,37% Pojam Natura 2000 slabije je prepoznat kod ispitanika od pojma bioraznolikosti. Uzme li se u obzir da je ovaj mehanizam zaštite prirode još uvijek nov u Hrvatskoj, ovaj je rezultat očekivan. Za ekološku mrežu Natura 2000 zna 5,49% ispitanika, 17,35% njih je čulo za pojam no ne zna što znači, dok čak 77,16% ispitanika nije nikada ni čulo za taj pojam. U zemljama 15

16 EU 11% ispitanika izjasnilo se kako zna što je Natura 2000, 16% ispitanika čulo je za pojam no ne zna što znači, a 73% njih nikad nije čulo za pojam (European Commission, 2013). Informiranost o Naturi 2000 u zemljama EU porasla je u odnosu na istraživanje provedeno četiri godine ranije, gdje se 6% stanovnika izjasnilo kako zna što je Natura 2000 (EEA, 2010). I kod ovog su pitanja slični postoci vezano uz sociodemografsku strukturu ispitanika s ovim pojmom su više upoznati ispitanici u dobnoj skupini od 22 do 60 godina (5,88%), obrazovaniji ispitanici (13,01% onih s fakultetom, magisterijem i doktoratom), a posebno je zanimljiv podatak kako su ispitanici iz ruralnih područja više upoznati s pojmom Natura 2000 (5,56%). Ovaj rezultat može biti posljedica pojačanog rada s ruralnim stanovništvom na razumijevanju mehanizma Natura 2000 kroz različite projekte financirane od strane EU u pristupnom periodu. Ispitanici s višim imovinskim primanjima bolje su upoznati s pojmom Natura Ispitanci u Virovitičko-podravskoj, Požeško-slavonskoj i Međimurskoj županiji znatno su bolje upoznati s pojmom Natura 2000 od prosjeka (iznad 10% njih čulo je za pojam i zna što je), dok je pojam slabije prepoznat u Karlovačkoj, Ličko-senjskoj, Splitsko-dalmatinskoj županiji i Gradu Zagrebu (oko 3% ispitanika zna što je Natura 2000) Prepoznavanje primarne svrhe zaštićenih područja ANKETNO PITANJE: Koja je, prema Vašem mišljenju, glavna uloga zaštićenih područja? 3,40% 0,70% 10,37% 24,30% 61,23% turizam i posjećivanje zaštita prirode edukacija i istraživanje nešto drugo ne znam Slika 5. Glavna uloga zaštićenih područja Tablica 17. Glavna uloga zaštićenih područja prema sociodemografskoj strukturi ispitanika Turizam i posjećivanje Zaštita prirode Edukacija i istraživanje Ne znam Nešto drugo 16

17 Spol Muški 25,43% 61,00% 9,65% 3,14% 0,78% Ženski 23,28% 61,44% 11,02% 3,63% 0,62% ,20% 48,21% 11,31% 2,38% 0,89% Dobne ,31% 60,56% 10,29% 2,98% 0,86% skupine Iznad 60 18,21% 66,55% 10,30% 4,68% 0,26% Bez škole 18,84% 63,77% 7,25% 10,14% 0,00% Osnovna škola 26,29% 60,48% 7,04% 5,67% 0,52% Obrazovanje Srednja škola 26,00% 59,85% 10,35% 3,40% 0,40% Viša škola/prvostupnik 21,92% 65,75% 10,10% 0,86% 1,37% Fakultet/Magisterij/Doktorat 18,72% 63,81% 14,44% 1,60% 1,43% Tip naselja Županija Urbano 23,80% 61,21% 9,12% 5,41% 0,46% Ruralno 24,39% 61,24% 10,59% 3,04% 0,74% Tablica 18. Glavna uloga zaštićenih područja prema županijama Turizam i posjećivanje Zaštita prirode Edukacija i istraživanje Ne znam Nešto drugo Zagrebačka 24,60% 63,26% 8,63% 3,19% 0,32% Krapinsko-zagorska 25,19% 57,04% 14,07% 3,70% 0,00% Sisačko-moslavačka 18,97% 66,09% 11,49% 1,72% 1,72% Karlovačka 38,64% 52,27% 7,58% 1,52% 0,00% Varaždinska 20,57% 59,43% 18,29% 1,71% 0,00% Koprivničko-križevačka 20,87% 59,13% 17,39% 2,61% 0,00% Bjelovarsko-bilogorska 21,19% 65,25% 9,32% 4,24% 0,00% Primorsko-goranska 21,36% 63,11% 12,30% 3,24% 0,00% Ličko-senjska 23,08% 67,31% 7,69% 1,92% 0,00% Virovitičko-podravska 20,00% 58,82% 5,88% 11,76% 3,53% Požeško-slavonska 28,57% 53,25% 6,49% 10,39% 1,30% Brodsko-posavska 26,62% 63,64% 7,79% 1,95% 0,00% Zadarska 19,64% 63,69% 8,33% 7,74% 0,60% Osječko-baranjska 25,25% 60,66% 10,82% 1,64% 1,64% Šibensko-kninska 33,64% 53,64% 6,36% 5,45% 0,91% Vukovarsko-srijemska 19,89% 69,32% 6,25% 3,98% 0,57% Splitsko-dalmatinska 25,17% 61,47% 9,35% 3,56% 0,45% Istarska 25,23% 58,88% 10,75% 4,67% 0,47% Dubrovačko-neretvanska 23,23% 58,33% 12,50% 4,17% 1,67% Međimurska 24,55% 63,64% 8,18% 3,64% 0,00% Grad Zagreb 25,09% 60,69% 11,00% 2,10% 1,11% Prosječna mjesečna primanja Tablica 19. Glavna uloga zaštićenih područja prema prosječnim mjesečnim primanjima Turizam i posjećivanje Zaštita prirode Edukacija i istraživanje Ne znam Nešto drugo kn 20,53% 66,53% 8,83% 3,90% 0,21% kn 23,54% 62,70% 10,84% 2,33% 0,58% kn 26,09% 59,70% 10,93% 1,91% 1,37% Iznad kn 24,27% 62,76% 10,88% 1,46% 0,63% Ovim se pitanjem pokušao dobiti odgovor na to koliko su ispitanici upoznati s ulogom zaštićenih područja. Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN International Union for Conservation of Nature) definira zaštićeno područje kao jasno definirano područje koje je priznato sa svrhom i kojim se upravlja s ciljem trajnog očuvanja cjelokupne prirode, usluga 17

18 ekosustava koje ono osigurava te pripadajućih kulturnih vrijednosti, na zakonski ili drugi učinkoviti način ( Prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13) pojedine kategorije zaštićenih područja imaju i znanstvenu, kulturnu, odgojno-obrazovnu i rekreativnu namjenu. Većina je ispitanika (61,23%) zaštitu prirode označila kao glavnu ulogu zaštićenih područja, a slijede ju turizam i posjećivanje (24,30%) te edukacija i istraživanje (10,37%). Zanimljiv je podatak kako je najveći postotak ispitanika u dobnoj skupini iznad 60 godina identificiralo zaštitu prirode kao glavnom ulogom zaštićenih područja (66,55%), dok 48,21% ispitanika u dobnoj skupini od 16 do 21 godina smatra zaštitu prirode glavnom ulogom, a 37,20% njih turizam i posjećivanje smatra glavnom ulogom zaštićenih područja. Kod ostalih sociodemografskih pokazatelja nema statistički značajnijih razlika u mišljenju ispitanika. I kod ovog pitanja ispitanici iz Ličko-senjske županije pokazali su se najbolje upućenim u pitanja vezana uz zaštitu prirode njih 67,31% prepoznalo je zaštitu prirode kao glavnu ulogu zaštićenih područja. Još jedan zanimljiv podatak je kako kod ovog pitanja ispitanici s nižim prosječnim mjesečnim primanjima prepoznaju zaštitu prirode kao glavnu funkciju zaštićenih područja u većem postotku od onih s većim primanjima, iako su i dalje postoci za sve skupine visoki (iznad 55%). Kod ovog pitanja vrlo je važan faktor predstavljenosti zaštićenih područja u medijima prvenstveno kao turističke atrakcije, a ne kao najstarijeg mehanizma i još uvijek najučinkovitijeg alata zaštite prirode. Ovo je jedan od glavnih razloga zbog kojeg je uloga zaštićenih područja tek djelomično prepoznata, pogotovo kod mlađih ispitanika koji većinu svojih informacija dobivaju preko medija što je vidljivo kod pitanja broj 9 Izvori informacija o zaštiti prirode Razina korištenja prirodnih resursa 18

19 ANKETNO PITANJE: Bavite li se lovom, ribolovom i/ili sakupljanjem biljaka i životinja iz prirode? 11,86% 25,30% 62,84% da, redovito da, ponekad ne, uopće Slika 6. Korištenje prirodnih dobara Spol Dobne skupine Obrazovanje Tip naselja Tablica 20. Korištenje prirodnih dobara prema sociodemografskoj strukturi Da, redovito Da, ponekad Ne, uopće Muški 13,77% 27,68% 58,55% Ženski 10,14% 23,15% 66,71% ,25% 20,24% 73,51% ,23% 26,71% 61,06% Iznad 60 12,60% 23,40% 64,00% Bez škole 4,35% 14,49% 81,16% Osnovna škola 11,00% 19,76% 69,24% Srednja škola 11,28% 26,04% 62,68% Viša škola/prvostupnik 14,04% 27,40% 58,56% Fakultet/Magisterij/Doktorat 14,44% 27,63% 57,93% Urbano 11,66% 25,05% 63,29% Ruralno 12,98% 26,74% 60,28% Tablica 21. Korištenje prirodnih dobara prema županijama Županija Da, redovito Da, ponekad Ne, uopće Zagrebačka 12,78% 24,92% 62,30% Krapinsko-zagorska 14,07% 27,41% 58,52% Sisačko-moslavačka 17,82% 23,56% 58,62% Karlovačka 6,82% 27,27% 65,91% Varaždinska 12,00% 29,71% 58,29% Koprivničko-križevačka 16,52% 33,04% 50,43% Bjelovarsko-bilogorska 12,71% 23,73% 63,56% Primorsko-goranska 16,50% 32,04% 51,46% 19

20 Ličko-senjska 5,77% 30,77% 63,46% Virovitičko-podravska 22,35% 24,71% 52,94% Požeško-slavonska 5,19% 25,97% 68,83% Brodsko-posavska 13,64% 17,53% 68,83% Zadarska 14,29% 36,31% 49,40% Osječko-baranjska 9,84% 19,02% 71,15% Šibensko-kninska 14,55% 30,00% 55,45% Vukovarsko-srijemska 8,52% 16,48% 75,00% Splitsko-dalmatinska 12,47% 24,50% 63,03% Istarska 11,68% 33,18% 55,14% Dubrovačko-neretvanska 10,83% 31,67% 57,50% Međimurska 14,55% 20,91% 64,55% Grad Zagreb 7,79% 21,26% 70,95% Tablica 22. Korištenje prirodnih dobara prema prosječnim mjesečnim primanjima Da, redovito Da, ponekad Ne, uopće Prosječna mjesečna primanja kn 11,09% 24,23% 64,68% kn 12,94% 26,92% 60,14% kn 13,25% 25,96% 60,79% Iznad kn 16,53% 27,41% 56,07% Ovim se pitanjem nastojao dobiti uvid u to koliko se stanovnika u Hrvatskoj koristi prirodnim dobrima. Iako smo zemlja izrazito bogata prirodnim dobrima, vrlo mali broj stanovnika redovito se, profesionalno ili rekreativno, bavi lovom, ribolovom i sakupljanjem biljaka i životinjama iz prirode (njih samo 11,86%), dok se 25,30% ispitanika povremeno time bavi, a čak 62,84% njih uopće ne koriste prirodna dobra na ovaj način. Prirodna dobra više sakupljaju stariji stanovnici i stanovnici u ruralnim područjima. Zanimljiv je podatak kako frekvencija prikupljanja prirodnih dobara raste sa stupnjem obrazovanja i visinom prosječnih mjesečnih primanja, iako je za pretpostaviti kako bi ispitanici slabijeg imovinskog stanja imali koristi od, primjerice, sakupljanja biljaka kako bi popravili svoje uvjete života. Ovaj podatak ukazuje kako je sakupljanje, lov i ribolov uglavnom razonoda, a ne sredstvo za zadovoljavanje osnovnih prehrambenih potreba. Analizom odgovora ispitanika prema županijama, ističe se Virovitičko-podravska županija kao ona s najvećim postotkom korisnika prirodnih dobara (22,35%), a Grad Zagreb prednjači kao organizacijska jedinica u kojoj se najmanje ispitanika koristi prirodnim dobrima (čak 29,05%) Informiranost o propisima vezanim uz korištenje prirodnih resursa 20

21 ANKETNO PITANJE: Koliko ste upoznati s propisima vezanim uz zaštitu i korištenje divljih biljaka i životinja? 14,26% 11,91% 38,33% 35,51% ne znam ništa o tome donekle sam upoznat znam da postoje, ali ne znam ništa o njima dobro sam upoznat Slika 7. Upoznatost ispitanika s propisima vezanim uz zaštitu i korištenje divljih biljaka i životinja Tablica 23. Upoznatost ispitanika s propisima vezanim uz zaštitu i korištenje divljih biljaka i životinja prema sociodemografskoj strukturi Spol Dobne skupine Obrazovanje Tip naselja Županija Znam da Ne znam ništa Donekle sam Dobro sam postoje, no ne o tim upoznat/a s upoznat/a s znam ništa o propisima tim propisima tim propisima njima Muški 10,49% 34,59% 38,31% 16,61% Ženski 13,19% 36,34% 38,34% 12,13% ,10% 41,37% 36,61% 8,93% ,93% 35,03% 39,76% 15,27% Iznad 60 16,26% 34,98% 35,40% 13,36% Bez škole 39,13% 39,13% 20,29% 1,45% Osnovna škola 19,42% 37,97% 32,13% 10,48% Srednja škola 11,16% 37,08% 38,58% 13,18% Viša škola/prvostupnik 9,59% 30,31% 42,12% 17,98% Fakultet/Magisterij/Doktorat 5,35% 31,55% 42,25% 20,86% Urbano 11,28% 36,27% 38,52% 13,93% Ruralno 15,46% 31,22% 37,25% 16,07% Tablica 24. Upoznatost ispitanika s propisima vezanim uz zaštitu i korištenje divljih biljaka i životinja prema županijama Ne znam ništa o tim propisima Znam da postoje, no ne znam ništa o njima Donekle sam upoznat/a s tim propisima Dobro sam upoznat/a s tim propisima Zagrebačka 16,93% 29,07% 42,17% 11,82% Krapinsko-zagorska 5,19% 41,48% 41,48% 11,85% Sisačko-moslavačka 11,49% 27,74% 42,53% 17,24% 21

22 Karlovačka 3,79% 40,91% 40,91% 14,39% Varaždinska 6,29% 33,71% 45,14% 14,86% Koprivničko-križevačka 2,61% 33,04% 46,09% 18,26% Bjelovarsko-bilogorska 26,27% 26,27% 27,97% 19,49% Primorsko-goranska 6,47% 28,16% 43,37% 22,01% Ličko-senjska 11,54% 38,46% 36,54% 13,46% Virovitičko-podravska 10,59% 28,24% 36,47% 24,71% Požeško-slavonska 33,77% 15,58% 36,36% 14,29% Brodsko-posavska 10,39% 43,51% 33,77% 12,34% Zadarska 13,69% 33,93% 38,10% 14,29% Osječko-baranjska 13,11% 34,10% 37,70% 15,08% Šibensko-kninska 17,27% 25,45% 37,27% 20,00% Vukovarsko-srijemska 17,05% 36,36% 32,95% 13,64% Splitsko-dalmatinska 18,93% 37,86% 30,73% 12,47% Istarska 5,14% 39,72% 40,65% 14,49% Dubrovačko-neretvanska 11,67% 34,17% 39,17% 15,00% Međimurska 8,18% 31,82% 48,18% 11,82% Grad Zagreb 9,15% 43,76% 37,08% 10,01% Tablica 25. Upoznatost ispitanika s propisima vezanim uz zaštitu i korištenje divljih biljaka i životinja prema prosječnim mjesečnim primanjima Prosječna mjesečna primanja Ne znam ništa o tim propisima Znam da postoje, no ne znam ništa o njima Donekle sam upoznat/a s tim propisima Dobro sam upoznat/a s tim propisima kn 19,10% 36,55% 32,03% 12,32% kn 12,00% 34,73% 41,49% 11,77% kn 5,87% 34,29% 43,58% 16,26% Iznad kn 8,58% 32,64% 37,87% 20,92% Ovim pitanjem pokušala se dobiti informacija o tome koliko su ispitanici upoznati s pravnim propisima vezanim uz zaštitu i korištenje divljih biljaka i životinja, što je još jedan indikator educiranosti stanovnika Hrvatske, između ostalog, od strane sektora zaštite prirode. 11,91% ispitanika ne zna ništa o ovim propisima, no budući da je 14,26% njih dobro upoznato s tim propisima, a 38,33% njih donekle upoznat s tim propisima, podatak pokazuje da je relativna većina ispitanika svjesna postojanja tih propisa. Veliki broj ispitanika (35,51%) zna da takvi propisi postoje, no ne znaju ništa o njima. Prema sociodemografskim pokazateljima stariji su ispitanici bolje upoznati s pravnim propisima vezanim uz zaštitu i korištenje divljih biljaka i životinja, kao i oni s višim stupnjem obrazovanja te oni iz ruralnih područja. Ispitanici iz Primorsko-goranske, Virovitičkopodravske i Šibensko-kninske županije bolje su upoznati s ovim pravnim propisima od prosjeka. Tablica 26. Korištenje prirodnih dobara prema prosječnim mjesečnim primanjima Bavite li se lovom, ribolovom i/ili sakupljanjem biljaka i životinja iz prirode? Koliko ste upoznati s propisima vezanim uz zaštitu i korištenje divljih biljaka i životinja? Znam da postoje, Donekle sam Dobro sam Ne znam ništa o ali ne znam ništa o upoznat/a s tim upoznat/a s tim tome njima propisima propisima Da, redovito 3,73% 14,12% 36,08% 46,08% Da, ponekad 5,61% 25,83% 50,28% 18,29% 22

23 Ne, uopće 15,99% 43,45% 33,94% 6,62% Na ranijem pitanju pokazalo se kako samo 37,16% stanovnika koristi prirodna dobra redovito ili povremeno, zbog čega je i logično da je malo ljudi upoznato s legislativom vezanom uz zaštitu i korištenje divljih biljaka i životinja. Iz tablice 26 vidljivo je kako postotak upoznatosti s propisima raste kako raste redovitost sakupljanja biljaka i životinja iz prirode te lovom i ribolovom, no ona je i dalje ispod 50% što nije zadovoljavajući postotak te ukazuje na potrebu za boljom edukacijom na tu temu Razina podrške uspostavi zona bez korištenja ANKETNO PITANJE: Biste li podržali uspostavu pojedinih područja bez korištenja prirodnih resursa? 5,51% 4,05% 2,88% 0,91% 86,65% da, na kopnu da, na moru da, i na kopnu i na moru ne, nigdje ne znam Slika 8. Podržavanje uspostave područja bez korištenja prirodnih resursa od strane ispitanika 23

24 Spol Tablica 27. Podržavanje uspostave područja bez korištenja prirodnih resursa od strane ispitanika prema sociodemografskoj strukturi Dobne skupine Obrazovanje Tip naselja Da, na kopnu Da, na moru Da, i na kopnu i na moru Ne, nigdje Ne znam Muški 2,99% 1,13% 86,13% 6,57% 3,18% Ženski 2,79% 0,71% 87,12% 4,56% 4,83% ,38% 0,60% 85,42% 7,44% 4,17% ,65% 0,93% 87,85% 5,63% 2,94% Iznad 60 3,57% 0,94% 84,17% 4,68% 6,64% Bez škole 2,90% 0,00% 65,22% 8,70% 23,19% Osnovna škola 6,36% 1,55% 78,35% 6,01% 7,73% Srednja škola 2,47% 0,93% 87,99% 5,50% 3,11% Viša škola/prvostupnik 2,05% 1,03% 88,36% 5,82% 2,74% Fakultet/Magisterij/Doktorat 1,78% 0,18% 91,62% 4,28% 2,14% Urbano 2,66% 0,88% 87,46% 5,09% 3,91% Ruralno 4,17% 1,08% 82,07% 7,88% 4,79% Županija Tablica 28. Podržavanje uspostave područja bez korištenja prirodnih resursa od strane ispitanika prema županijama Da, na kopnu Da, na moru Da, i na kopnu i na moru Ne, nigdje Ne znam Zagrebačka 4,15% 0,96% 82,75% 7,67% 4,47% Krapinsko-zagorska 6,67% 0,00% 79,26% 5,19% 8,89% Sisačko-moslavačka 3,45% 1,72% 88,51% 5,17% 1,15% Karlovačka 1,52% 3,03% 87,12% 4,55% 3,79% Varaždinska 4,00% 1,14% 87,43% 5,14% 2,29% Koprivničko-križevačka 5,22% 0,87% 85,22% 3,48% 5,22% Bjelovarsko-bilogorska 4,24% 0,00% 88,98% 4,24% 2,54% Primorsko-goranska 2,59% 1,29% 88,03% 4,21% 3,88% Ličko-senjska 5,77% 0,00% 76,92% 13,46% 3,85% Virovitičko-podravska 4,71% 1,18% 80,00% 8,24% 5,88% Požeško-slavonska 3,90% 0,00% 72,73% 9,09% 14,29% Brodsko-posavska 1,30% 1,30% 83,12% 8,44% 5,84% Zadarska 0,60% 0,60% 88,69% 6,55% 3,57% Osječko-baranjska 3,28% 0,66% 89,51% 3,61% 2,95% Šibensko-kninska 0,91% 2,73% 91,82% 2,73% 1,82% Vukovarsko-srijemska 1,70% 0,00% 92,05% 4,55% 1,70% Splitsko-dalmatinska 2,23% 1,34% 87,08% 5,12% 4,23% Istarska 0,47% 0,93% 90,65% 4,21% 3,74% Dubrovačko-neretvanska 0,83% 0,83% 90,83% 4,17% 3,33% Međimurska 3,64% 0,00% 86,36% 6,36% 3,64% Grad Zagreb 3,09% 0,49% 86,16% 6,06% 4,20% 24

25 Tablica 29. Podržavanje uspostave područja bez korištenja prirodnih resursa od strane ispitanika prema prosječnim mjesečnim primanjima Prosječna mjesečna primanja Da, na kopnu Da, na moru Da, i na kopnu i na moru Ne, nigdje Ne znam kn 4,11% 0,82% 79,67% 8,62% 6,78% kn 3,03% 1,40% 88,23% 5,48% 1,86% kn 3,01% 0,96% 89,89% 3,69% 2,46% Iznad kn 2,09% 0,63% 89,33% 5,44% 2,51% Odgovor na ovo pitanje indikator je za podršku javnosti novim zaštitama područja u strogim kategorijama definiranim Zakonom o zaštiti prirode, poput strogih rezervata, u kojima nije dopušteno korištenje prirodnih dobara. U Republici Hrvatskoj su od samostalnosti većinom proglašavana zaštićena područja u kategorijama u kojima je korištenje prirodnih resursa dopušteno, uz iznimku jednog nacionalnog parka, zbog čega je odgovor na ovo pitanje vrlo značajan za sektor zaštite prirode (Zupan, 2012). Veliki postotak ispitanika (86,65%) podržalo bi uspostavljanje područja bez korištenja prirodnih resursa i na kopnu i na moru, dok je samo 5,51% njih protiv uspostave takvih područja. Kako prema Zakonu o zaštiti prirode u strogim rezervatima i nacionalnim parkovima nije moguće obavljati djelatnosti kojima se ugrožava izvornost prirode te postoji mogućnost ograničavanja djelatnosti u svrhu očuvanja izvornosti prirode, moguće je zaključiti kako bi stanovnici Hrvatske podržali uspostavu novih zaštićenih područja i to upravo u strogim kategorijama. Ovi se rezultati mogu djelomično usporediti s rezultatima ispitivanja o bioraznolikosti Europske komisije u kojem je postavljeno pitanje Slažete li se s tvrdnjom da je za zaštitu bioraznolikosti potrebno povećati površinu zaštićenih područja u Europi?. S ovom se tvrdnjom u potpunosti slaže 65% ispitanika, dok se dodatnih 28% djelomično slaže, što pokazuje snažnu podršku za uspostavu novih zaštićenih područja na razini EU (European Commission, 2013). Prema sociodemografskim pokazateljima ispitanici između 22 i 60 godina najviše su podržali uspostavu strogih kategorija zaštite, a podrška raste s razinom obrazovanja i prosječnim mjesečnim primanjima. Važno je za naglasiti kako su se ispitanici iz Ličko-senjske županije u najvećem postotku protiv uspostava područja bez korištenja prirodnih resursa (13,46%), što opet možemo povezati s činjenicom da je u toj županiji najveći postotak zaštićenih područja zbog čega su stanovnici te županije svjesni prednosti ali i nedostataka strogih kategorija zaštite. Ipak, i u ovoj županiji većina ispitanika podržava uspostavu ovakvih zona (76,92%) Izvori informacija o zaštiti prirode 25

26 ANKETNO PITANJE: Kako dolazite do informacija o bioraznolikosti i zaštiti prirode? 74,37% 44,86% 43,42% 20,58% 19,33% 3,40% 2,26% elektronički mediji (TV/radio) dnevni/tjedni tisak Internet školovanje časopisi negdje drugdje nikako (nemam info) Slika 9. Informiranost ispitanika o bioraznolikosti i zaštiti prirode Spol Dobne skupine Tablica 30. Informiranost ispitanika o bioraznolikosti i zaštiti prirode prema sociodemografskoj strukturi Obrazovanje Tip naselja Časopisi i Dnevni i Elektronič publikacije Nemam Kroz Negdje tjedni ki mediji Internet o prirodi i informacij školovanje drugdje tisak (TV/radio) zaštiti a o tome prirode Muški 20,19% 45,61% 72,46% 46,94% 18,47% 3,53% 1,67% Ženski 20,94% 44,18% 76,10% 40,24% 20,10% 3,28% 2,27% ,14% 21,73% 47,92% 70,24% 9,52% 1,19% 1,79% ,90% 45,11% 73,65% 53,21% 20,80% 3,12% 1,47% Iznad 60 11,74% 50,89% 83,66% 12,51% 18,64% 4,68% 4,26% Bez škole 0,00% 30,43% 82,61% 2,90% 1,45% 5,80% 10,14% Osnovna škola 26,63% 30,93% 70,79% 24,57% 11,17% 3,78% 5,67% Srednja škola 17,95% 47,03% 76,26% 42,86% 17,79% 2,67% 1,78% Viša škola/prvostupnik 21,58% 48,80% 75,17% 52,05% 24,83% 3,60% 0,68% Fakultet/Magisterij/Doktorat 27,81% 48,48% 69,16% 62,75% 31,19% 5,88% 0,36% Urbano 22,04% 45,22% 74,26% 43,53% 20,42% 3,37% 1,09% Ruralno 19,82% 44,67% 74,43% 43,36% 18,75% 3,41% 2,49% Županija Tablica 31. Informiranost ispitanika o bioraznolikosti i zaštiti prirode prema županijama Kroz školovanje Dnevni i tjedni tisak Elektronički mediji (TV/radio) Internet Časopisi i publikacije o prirodi i zaštiti prirode Negdje drugdje Nemam informacija o tome Zagrebačka 20,45% 51,12% 74,44% 35,46% 13,10% 1,92% 1,28% Krapinsko-zagorska 16,30% 50,37% 80,74% 37,04% 11,11% 0,74% 2,22% Sisačko-moslavačka 23,56% 28,16% 66,09% 40,80% 16,67% 1,72% 1,15% Karlovačka 14,39% 47,73% 71,97% 54,55% 25,76% 0,76% 0,76% Varaždinska 22,29% 50,29% 74,29% 45,71% 26,86% 4,00% 2,86% Koprivničko-križevačka 26,09% 39,13% 63,48% 50,43% 29,57% 8,70% 3,48% 26

27 Bjelovarsko-bilogorska 12,71% 44,92% 75,42% 41,53% 18,64% 5,08% 3,39% Primorsko-goranska 31,39% 45,31% 80,26% 48,54% 24,92% 5,18% 0,65% Ličko-senjska 19,23% 34,62% 80,77% 26,92% 28,85% 0,00% 7,69% Virovitičko-podravska 17,65% 36,47% 70,59% 34,12% 34,12% 5,88% 4,71% Požeško-slavonska 20,78% 25,97% 67,53% 28,57% 15,58% 3,90% 9,09% Brodsko-posavska 15,58% 40,91% 74,03% 42,86% 14,94% 6,49% 1,30% Zadarska 20,83% 54,17% 77,98% 44,64% 25,00% 1,19% 1,19% Osječko-baranjska 20,00% 42,62% 75,08% 50,49% 16,39% 4,59% 1,64% Šibensko-kninska 10,00% 51,82% 75,45% 40,00% 14,55% 1,82% 1,82% Vukovarsko-srijemska 23,30% 32,39% 78,41% 40,91% 10,80% 3,41% 0,57% Splitsko-dalmatinska 16,93% 46,99% 70,38% 42,98% 17,15% 4,01% 4,23% Istarska 21,03% 49,53% 71,50% 45,79% 21,03% 3,74% 3,27% Dubrovačko-neretvanska 20,00% 41,67% 73,33% 45,00% 19,17% 6,67% 1,67% Međimurska 21,82% 41,82% 74,55% 37,27% 16,36% 1,82% 3,64% Grad Zagreb 21,76% 47,34% 76,39% 44,99% 20,15% 2,22% 1,61% Prosječna mjesečna primanja Tablica 32. Informiranost ispitanika o bioraznolikosti i zaštiti prirode prema prosječnim mjesečnim primanjima Kroz školovanje Dnevni i tjedni tisak Elektronički mediji (TV/radio) Internet Časopisi i publikacije o prirodi i zaštiti prirode Negdje drugdje Nemam informacija o tome kn 9,86% 42,30% 81,93% 17,66% 11,91% 4,93% 3,90% kn 15,62% 48,37% 80,65% 32,63% 19,00% 3,26% 2,10% kn 21,58% 47,27% 72,68% 47,95% 22,81% 3,83% 0,55% Iznad kn 25,94% 49,37% 67,78% 63,18% 27,20% 2,72% 0,63% Ovo je pitanje direktan pokazatelj toga gdje ispitanici dobivaju informacije o bioraznolikosti i zaštiti prirode. Najveći dio ispitanika informacije dobiva preko elektroničkih medija (74,37%), dnevnog i tjednog tiska (44,86%) te preko interneta (43,42%). Značajan je podatak da samo 20,58% ispitanika informacije dobiva kroz školovanje, što, zajedno s podacima prikazanim u Izvješću o stanju prirode (5.1. Zaštita prirode u obrazovnom sustavu RH), ukazuje na činjenicu kako je neophodno pojačati institucionalno i izvaninstitucionalno obrazovanje o bioraznolikosti i zaštiti prirode te poboljšati stručno usavršavanje predavača u osnovnim i srednjim školama kako bi omogućilo kvalitetnije obrazovanje mladih, a posredno i njihovih roditelja. Internet za dobivanje informacija koriste u najvećem broju najmlađi ispitanici (čak 70,24% ispitanika od godine), dok se najstarija dobna skupina većinom informira preko dnevnog i tjednog tiska. Sa stupnjem obrazovanja i višim primanjima raste frekvencija informiranja o bioraznolikosti i zaštit prirode uopće, osim što se ispitanici s višim prosječnim primanjima manje informiraju preko elektroničkih medija. Najveći postotak informacija kroz školovanje dobivaju ispitanici iz Primorsko-goranske županije (31,39%), dok ispitanici iz Požeško-slavonske županije u najvećem postotku uopće nemaju informacija o bioraznolikosti i zaštiti prirode (čak 9,09%). 27

28 3.10. Zaštita prirode u svakodnevici stanovnika Hrvatske ANKETNO PITANJE: Da li se neka od navedenih tvrdnji donosi na Vas? 71,67% 25,40% 10,79% 6,81% 6,14% posjećujem ništa od navedenog nacionalne parkove, parkove prirode i neka druga zaštićena područja poslovno sam vezan/a uz zaštitu prirode koji se bavi zaštitom član sam udruženja prirode/boravkom u koje se bavi zaštitom prirodi prirode/boravkom u prirodi Slika 10. Zaštita prirode u svakodnevnici ispitanika Spol Dobne skupine Obrazovanje Tip naselja Tablica 33. Zaštita prirode u svakodnevnici ispitanika prema sociodemografskoj strukturi Članstvo u udruženju koje se bavi zaštitom prirode ili boravkom u prirodi Pretplaćen/a sam na časopis vezan uz zaštitu prirode ili boravak u prirodi Posjećujem nacionalne parkove, parkove prirode ili druga zaštićena područja Poslovno sam vezan/a uz zaštitu prirode ili boravak u prirodi Ništa od navedenog Muški 8,82% 7,74% 74,72% 13,08% 21,85% Ženski 3,72% 5,98% 68,92% 8,72% 28,60% ,33% 5,65% 80,65% 0,00% 19,05% ,56% 7,24% 76,77% 14,20% 19,90% Iznad 60 4,54% 6,13% 57,02% 5,79% 40,26% Bez škole 0,00% 1,45% 18,84% 1,45% 78,26% Osnovna škola 3,44% 3,61% 54,64% 9,11% 40,72% Srednja škola 5,38% 5,42% 71,78% 8,73% 25,19% Viša škola/prvostupnik 8,39% 10,96% 82,71% 13,70% 15,41% Fakultet/Magisterij/Doktorat 11,05% 12,83% 85,56% 19,79% 12,66% Urbano 14,89% 17,05% 63,25% 23,99% 60,24% Ruralno 1,53% 1,42% 54,12% 3,84% 9,57% Tablica 34. Zaštita prirode u svakodnevnici ispitanika prema županijama Članstvo u udruženju koje se bavi zaštitom prirode ili boravkom u prirodi Pretplaćen/a sam na časopis vezan uz zaštitu prirode ili boravak u prirodi Posjećujem nacionalne parkove, parkove prirode ili druga zaštićena područja Poslovno sam vezan/a uz zaštitu prirode ili boravak u prirodi Ništa od navedenog 28

29 Županija Zagrebačka 4,15% 7,03% 66,45% 16,29% 25,88% Krapinsko-zagorska 8,89% 10,37% 71,85% 15,56% 25,93% Sisačko-moslavačka 5,17% 6,90% 78,16% 14,37% 18,39% Karlovačka 4,55% 4,55% 78,79% 5,30% 20,45% Varaždinska 8,00% 9,14% 70,86% 6,86% 25,14% Koprivničko-križevačka 6,96% 7,83% 65,22% 16,52% 27,83% Bjelovarsko-bilogorska 4,24% 5,93% 65,25% 17,80% 28,81% Primorsko-goranska 8,09% 8,41% 79,29% 9,39% 18,77% Ličko-senjska 3,85% 9,62% 73,08% 17,31% 25,00% Virovitičko-podravska 4,71% 3,53% 72,94% 18,82% 22,35% Požeško-slavonska 3,90% 2,60% 64,94% 19,48% 32,47% Brodsko-posavska 5,19% 5,84% 61,69% 10,39% 36,36% Zadarska 5,36% 8,33% 76,79% 11,90% 20,24% Osječko-baranjska 5,90% 7,54% 73,11% 11,48% 25,25% Šibensko-kninska 3,64% 8,18% 90,00% 10,91% 10,00% Vukovarsko-srijemska 5,68% 6,82% 60,23% 10,80% 36,93% Splitsko-dalmatinska 8,91% 6,01% 71,05% 8,69% 26,06% Istarska 5,61% 6,54% 71,96% 11,68% 27,10% Dubrovačko-neretvanska 8,33% 8,33% 78,33% 10,00% 20,00% Međimurska 13,64% 10,00% 70,00% 7,27% 23,64% Grad Zagreb 4,57% 5,19% 70,46% 6,55% 27,69% Tablica 35. Zaštita prirode u svakodnevnici ispitanika prema prosječnim mjesečnim primanjima Prosječna mjesečna primanja Članstvo u udruženju koje se bavi zaštitom prirode ili boravkom u prirodi Pretplaćen/a sam na časopis vezan uz zaštitu prirode ili boravak u prirodi Posjećujem nacionalne parkove, parkove prirode ili druga zaštićena područja Poslovno sam vezan/a uz zaštitu prirode ili boravak u prirodi Ništa od navedenog kn 3,70% 3,70% 49,90% 8,62% 46,20% kn 6,29% 6,06% 67,02% 10,02% 29,25% kn 8,88% 9,43% 79,23% 13,52% 18,31% Iznad kn 9,62% 11,72% 86,19% 17,57% 10,67% Ispitivanjem životnih navika pokušao se dobiti podatak o tome koliko je boravak u prirodi i zaštita prirode dijelom svakodnevnog života stanovnika Hrvatske. Najveći dio ispitanika (njih čak 71,67%) posjećuje zaštićena područja, dok su u manjim postocima (oko 6%) ispitanici članovi udruga koje se bave zaštitom prirode ili boravkom u prirodi ili su pretplaćeni na časopis vezan uz zaštitu prirode ili boravak u prirodi. Nešto veći postotak ispitanika na neki je način poslovno vezano uz zaštitu prirode ili boravak u prirodi (25,40%), pri čemu treba naglasiti da se ne radi samo o zaposlenici u sektoru, već i o onima čiji se posao tiče korištenja prirodnih dobara. Zaštićena područja uglavnom posjećuju obrazovaniji i ispitanici iz urbanih sredina, kao i oni s većim primanjima. Čak 90% ispitanika iz Šibensko-kninske županije posjećuje zaštićena područja, što je gotovo 20% više od ispitanika iz svih ostalih županija. Ovaj se podatak možda može objasniti činjenicom da stanovnici ove županije jednom godišnje imaju besplatan ulaz u sva zaštićena područja u županiji. 29