REPUBLIKA HRVATSKA VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA Upravni odjel za gospodarstvo I N F O R M A C I J A o stanju gospodarstva Vukovarsko-srijemske župani

Величина: px
Почињати приказ од странице:

Download "REPUBLIKA HRVATSKA VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA Upravni odjel za gospodarstvo I N F O R M A C I J A o stanju gospodarstva Vukovarsko-srijemske župani"

Транскрипт

1 REPUBLIKA HRVATSKA VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA Upravni odjel za gospodarstvo I N F O R M A C I J A o stanju gospodarstva Vukovarsko-srijemske županije Vukovar, kolovoz godine

2 S A D R Ž A J Strana 1. U V O D 1 2. OSNOVE GOSPODARSKOG RAZVOJA Opći podaci o Županiji Gospodarski potencijali i mogućnosti razvitka 3 3. AKTUALNI POKAZATELJI GOSPODARSKIH KRETANJA Osnovna makroekonomska kretanja na razini Republike Hrvatske Strukturne karakteristike gospodarstva Osnovni financijski i drugi relevantni pokazatelji poslovanja Bruto domaći proizvod Evidentirane neizmirene obveze Vanjskotrgovinska razmjena Zaposlenost i nezaposlenost OBRTNIŠTVO Z A K L J U Č N O 53

3 1. UVOD Županija je jedinica područne (regionalne) samouprave koja, u okviru svog samoupravnog djelokruga ima ulogu usklađivanja interesa gradova i općina u svom sastavu te poduzimanja aktivnosti uravnoteženog socioekonomskog razvoja županije u cjelini. Programom rada Županijske skupštine za godinu predviđena je izrada Informacije o stanju gospodarstva na području Vukovarsko-srijemske županije. U ovom dokumentu daje se pregled stanja u gospodarstvu općenito i po pojedinim segmentima, odnosno djelatnostima koje su značajne za gospodarski razvoj županije. Izradom ovog analitičnog dokumenta nastavlja se višegodišnje kontinuirano izvješćivanje nadležnih tijela Županije, kao i resornih ministarstava o stanju u gospodarstvu radi pravodobne informiranosti istih s činjenicama i relevantnim pokazateljima gospodarskih kretanja temeljem kojih se trebaju poduzimati određene mjere i akcije u pravcu bržeg gospodarskog razvoja županije u narednom razdoblju. Radi bolje ocjene postojećeg stanja i sagledavanja ostvarenih trendova po pojedinim sektorima gospodarstva prikazat će se postignuti rezultati u prošloj i pretprošloj godini, neki podaci i za prethodne godine, kao i najaktualniji podaci iz prvog polugodišta uspoređujući iste sa ostvarenim kretanjima u drugim županijama, kao i onih na razini RH. Naravno, za naglasiti je kako Županija i njena tijela mogu predlagati određene mjere, samo iz svoje nadležnosti, koje su utvrđene zakonskom regulativom. Za izradu ovog materijala korišteni su podaci Ureda državne uprave u VSŽ - Službe za gospodarstvo, Državnog zavoda za statistiku, Ureda za katastar i geodetske poslove, Financijske agencije, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje Područni ured Vinkovci, Hrvatske gospodarske komore te Trgovačkog suda u Osijeku. Na kraju uvodnog dijela još jednom treba naglasiti da ova Informacija pruža detaljan prikaz trendova i stanja u gospodarstvu županije i čini dobru osnovu za raspravu svih relevantnih čimbenika nakon koje bi se trebali donijeti konkretni, u praksi operativno provedivi zaključci, s obzirom na nadležnost Županije i jedinica lokalne samouprave u dijelu poticajnih mjera za razvoj gospodarstva. Temeljem Strategije te Zakona o regionalnom razvoju RH, Županija je donijela usklađenu Strategiju razvoja Županije za razdoblje temeljni strateški razvojni dokument. 1

4 2. OSNOVE GOSPODARSKOG RAZVOJA 2.1. Opći podaci o Županiji Vukovarsko-srijemska županija nalazi se na samom istoku Republike Hrvatske. Istočna granica sa Srbijom i južna s Bosnom i Hercegovinom ujedno je i državna granica Republike Hrvatske ukupne dužine 266,2 km, 148,2 km riječne granice uz Dunav i Savu te 118 km kopnene granice prema Srbiji. Prostire se na površini od km 2, a prema službenim rezultatima Popisa stanovništva iz godine na području županije živi stanovnika. Županija sa sjedištem u Vukovaru obuhvaća 5 gradova (Vukovar, Vinkovci, Županja, Ilok i Otok) i 26 općina sa 84 pripadajuća naselja. Županija je dio Panonske nizine iz koje se središnjim prostorom dižu uzvišenja diluvijalnog prapora. Prostor koji je melioriziran i pripravan za intenzivnu poljoprivrednu obradu, uglavnom je zastupljen plodnom crnicom. U razvijenoj hidrografskoj mreži na sjeverno istočnom dijelu dominiraju Dunav i Vuka, a na južnoj strani protječe rijeka Sava s pritokom Bosut u koji utječu riječice Biđ, Spačva i Studva. Nadmorska visina zemljišta je u rasponu od 78 m (Spačva) do 204 m (Čukala), a visinska razlika iznosi 126 metara što Županiju čini izrazito nizinskim ravničarskim krajem. Klima je umjereno kontinentalna sa hladnim zimama i toplim ljetima. Srednja godišnja temperatura je 11,2 o C. Srednji najtopliji maximum je 29,9 o C, a srednji minimum -12,2 o C. Prosječna godišnja količina oborina je 660 mm. 2

5 2.2. Gospodarski potencijali i mogućnosti razvitka Gospodarske potencijale županije predstavljaju prirodni resursi i to poljoprivredne obradive površine, šume, nalazišta nafte i plina, pijeska i šljunka, vodni tokovi i zemljopisni položaj, kao i instalirani proizvodni i uslužni kapaciteti, visokovrijedni ljudski potencijal, te etno i eko-vrijednosti. Tlo, blaga kontinentalna klima i povoljan godišnji raspored oborina ovog podneblja omogućava kvalitetnu poljoprivrednu proizvodnju. Ratarske površine su meliorirane i komasirane i omogućuju strojnu obradu i visoke prinose. Glavni proizvodi su: pšenica, kukuruz, suncokret, soja šećerna repa, duhan i povrće. U stočarskoj proizvodnji najzastupljenije je svinjogojstvo i govedarstvo. Poljoprivredne površine zauzimaju ha ili 60,6% površine županije od kojih se 93,3% odnosi na oranice, dok ostatak otpada na pašnjake, livade, vinograde i voćnjake. Ukupne šumske površine s nadaleko poznatim Spačvanskim bazenom zauzimaju ha što čini 28,7% površine županije i uglavnom su zastupljene glasovitim slavonskim hrastom lužnjakom, poljskim jasenom i običnim grabom, dok na neplodno tlo i trstake otpada ha što čini 10,4% površine Županije. Bogatstvo raspoložive drvne mase od oko 19 mil. m 3 u šumama županije i godišnji sječivi etat, koji iznosi oko m 3 bruto drvne mase, dobre su osnove za daljnji razvitak drvoprerađivačke industrije, poglavito proizvodnje finalnih proizvoda i namještaja. Bogata nalazišta kvalitetne gline, šljunka i pijeska omogućila su razvitak industrije građevinskog materijala, posebno opekarstva. Veliki prirodni resursi kojima obiluje županija su nafta i zemni plin. Eksploatacijska polja nafte i plina nalaze se u istočnom dijelu Županije (Đeletovci, Privlaka i Ilača). Godišnja proizvodnja iznosi oko t nafte te oko 5 mil. m 3 plina. Povoljan zemljopisni položaj županije, koja predstavlja značajnu prometnu transverzalu u smjeru istok-zapad i sjever-jug te znatno razvijen cestovni, željeznički i riječni promet, velika su prednost ovog kraja vezano uz otvaranje prema istočnoeuropskim tržištima. Potrebno je istaknuti autocestu Zagreb Lipovac, rijeku Dunav te riječnu luku Vukovar. Raspoložive poljoprivredne površine omogućavaju intenzivnu ratarsku i stočarsku proizvodnju. Na području županije kvalitetno su strukturirani kapaciteti, koji zahtijevaju stalnu tehnološku modernizaciju te proširenje opsega i strukture proizvodnje, za proizvodnju šećera i špirita, mlijeka i mliječnih proizvoda, mlinskopekarskih proizvoda, mesa i suhomesnatih proizvoda, prerađevina od voća i povrća, stočne hrane te doradu i preradu sjemena kao i drugi spomenuti, odnosno nespomenuti kapaciteti privatnog poduzetništva koji sve više dobivaju na značaju. Pored instaliranih kapaciteta oslonjenih na raspoloživu sirovinsku osnovu kao logičan razvojni slijed događanja, uvjetovan s jedne strane tradicijom, a s druge 3

6 strane željom za kvalitetnijom izmjenom strukture gospodarstva, sagrađeni su još kapaciteti u metalo-prerađivačkoj industriji, kapaciteti za proizvodnju pokrivača i proizvoda tekstilne industrije te kapaciteti za proizvodnju predmeta od krzna i kože, odnosno kožne obuće i krznene konfekcije. Značajniju ulogu za cjelokupni razvoj županije svakako bi trebao imati i ljudski potencijal. Radni kontigent stanovništva (15-64 godina) u strukturi stanovništva učestvuje sa 65.9% odnosno , dok je na razini RH to učešće nešto povoljnije i iznosi 67.1%. Prirodne ljepote kraja, uz bogatu slavonsku šumu koja skriva brojne vrste visoke i niske divljači, bogatstvo vodnih tokova raznovrsnom kvalitetnom ribom, pružaju odlične pretpostavke za razvoj kontinentalnog, lovnog, ribolovnog, izletničkog i avanturističkog turizma. Bogata kulinarska ponuda podneblja osnova je razvoja i kvalitetne ponude ugostiteljstva i hotelijerstva. POPIS STANOVNIŠTVA PO OPĆINAMA I GRADOVIMA (za 2011.godinu) Tabela br. 1 Red broj GRAD OPĆINA POPIS POPIS POPIS INDEKS 2011/ Grad Vukovar ,4 2. Grad Vinkovci ,3 3. Grad Ilok ,0 4. Grad Županja ,8 5. Grad Otok ,8 6. Općina Andrijaševci ,9 7. Općina Babina Greda ,8 8. Općina Bogdanovci ,8 9. Općina Borovo ,3 10. Općina Bošnjaci ,8 11. Općina Cerna ,1 12. Općina Drenovci ,7 13. Općina Gradište ,0 14. Općina Gunja ,2 15. Općina Ivankovo ,3 16. Općina Jarmina ,6 17. Općina Lovas ,9 18. Općina Markušica ,7 19. Općina Negoslavci ,8 20. Općina Nijemci ,4 21. Općina Nuštar ,8 22. Općina Privlaka ,2 23. Općina Stari Jankovci ,5 24. Općina Štitar Općina Stari Mikanovci ,3 26. Općina Tompojevci ,3 27. Općina Tordinci ,3 28. Općina Tovarnik ,2 29. Općina Trpinja ,2 30. Općina Vođinci ,0 31. Općina Vrbanja ,1 U K U P N O: ,7 Izvor: Državni zavod za statistiku RH 4

7 Napomena: U odnosu na godinu sadašnji ustroj županije: 5 gradova te 26 općina. Naime, Odlukom Hrvatskog Sabora općina Otok je postala Grad, dok je naselje Štitar novonastala Općina. Podaci o broju stanovnika prikupljeni Popisom godine ne mogu se neposredno uspoređivati s podacima Popisa godine, budući je u međuvremenu došlo do promjene u statističkoj definiciji ukupnog stanovništva. Popis je izvršen u skladu s međunarodnim standardima te je unatoč tomu prikazan indeks usporedbe s prethodnim popisom. Iz prezentiranih podataka je razvidno znatno smanjenje ukupnog broja stanovnika od čak 12,3% u odnosu na stanje iz godine. U svim gradovima i općinama bilježi se smanjenje broja stanovnika, te je ono najizraženije u općini Drenovci gdje je zabilježeno smanjenje 31,3%. U gradovima najveće smanjenje bilježi grad Županja i to 26,2%. STANOVNIŠTVO VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE STARO 15 I VIŠE GODINA, PREMA SPOLU I ZAVRŠENOJ ŠKOLI, POPIS Tabela br. 2 STUPANJ OBRAZOVANJA/VRSTA ŠKOLA UKUPNO (starije od 15 godina) muški S P O L ženski struktura % UKUPNO ,0 BEZ ŠKOLE RAZREDA OSNOVNE ŠKOLE RAZREDA OSNOVNE ŠKOLE OSNOVNA ŠKOLA SREDNJE ŠKOLE 1) UKUPNO VISOKO OBRAZOVANJE- UKUPNO STRUČNI STUDIJ 2) SVEUČILIŠNI STUDIJ 3) DOKTORAT NEPOZNATO ) Obuhvaćene su sve srednje škole 2) Obuhvaćene su sve više škole, (VI) stupnjevi fakulteta te stručni studiji po Bologni. 5

8 3) Obuhvaćeni su svi fakulteti, umjetničke akademije, svi sveučilišni studiji po Bologni te magistarski znanstveni, stručni i umjetnički studij Izvor: Državni zavod za statistiku Kao što je i razvidno iz tabelarnog pregleda u županiji evidentirano je osoba bez škole što predstavlja 3,7 % stanovništva starijeg od 15 god. U odnosu na 2001 god. to je učešće smanjeno, 2001 god je ono bilo 5,3%. Nažalost, županija i nadalje ima relativno više osoba bez škole nego prosječno u državi budući je to učešće u RH u 2011 god. 1,7%. U posljednjih 10 god. povećao se broj stanovnika sa završenom srednjim te visokim obrazovanjem. Unatoč povećanju broja stanovnika sa završenim srednjim i visokim obrazovanje, županija i nadalje zaostaje za prosjekom RH. Naime u županiji je 49,7% stanovništva sa završenom srednjom školom dok je na razini RH to učešće 52,6%. Što se tiče onih sa završenim visokim stupnjem obrazovanja, županija znatno zaostaje za prosjekom RH budući je učešće visokoobrazovanih 9,5%, a na razini države je 16,4%. Pripominjemo kako po metodologiji ( stanovništvo staro 10 i više godina) u županiji je nepismenih 2583 odnosno 1,6%, dok je u RH nepismenih ili 0,8%. 6

9 Tabela br. 3 Re d br. Naziv grada ili općine VUKOVARSKO SRIJEMSKA ŽUPANIJA Stanje površina po katastarskim kulturama po gradovima i općinama za godinu UKUPNA POVRŠINA (ha) 7 PODJELA PO KULTURAMA livade pašnjaci šume ha ha ha oranice voćnjaci vinogradi trstici ribnjak neplodno ha ha ha ha ha ha 1. VUKOVAR VINKOVCI ŽUPANJA ILOK OTOK ANDRIJAŠEVCI BABINA GREDA BOROVO BOGDANOVCI BOŠNJACI CERNA DRENOVCI GRADIŠTE GUNJA IVANKOVO JARMINA MARKUŠICA LOVAS NEGOSLAVCI NIJEMCI NUŠTAR PRIVLAKA STARI JANKOVCI STARI MIKANOVCI ŠTITAR TOMPOJEVCI TORDINCI TOVARNIK TRPINJA VOĐINCI VRBANJA UKUPNO Izvor: Državna geodetska uprava, Područni ured za katastar Vukovar

10 Poljoprivreda Poljoprivreda je jedna od glavnih strateških grana svakog gospodarstva, pa tako i hrvatskog, te ima važnu ulogu u ukupnom razvitku RH. Poljoprivreda ima značajan utjecaj na okoliš, ali i na druge gospodarske djelatnosti. Prije svega na prehrambenoprerađivačku industriju i turizam te na trgovinu, energetiku, promet, kemijsku industriju i mnoge druge. Stoga je zabrinjavajuće njeno sve dalje slabljenje i sve teže pozicioniranje u razvojnim strategijama RH. Povezanost s drugim djelatnostima (od proizvodnje do prerade, prometa i trženja poljoprivrednih proizvoda) dovodi do efekta multiplikacije te je važnost poljoprivrede za hrvatsko gospodarstvo mnogo veća nego što bi se to moglo zaključiti promatrajući samo osnovne gospodarske pokazatelje. Brojnost, veličina i organizacijski status poljoprivrednih gospodarstva Za razvoj hrvatske poljoprivrede, gledano i u kontekstu članstva u Europskoj uniji, treba konstatirati da postojeća naslijeđena poljoprivredna struktura, posebice kada je riječ o poljoprivrednom zemljištu, te brojnosti i veličini poljoprivrednih gospodarstava nije povoljna. Prema podacima iz Upisnika poljoprivrednih gospodarstva kojeg vodi APPRRR, u godini bilo je upisano poljoprivrednih gospodarstava koja su u posjedu imala ha poljoprivrednog zemljišta. Prosječna veličina gospodarstva je od 6,6 ha. Prema organizacijskom obliku poslovanja u godini najviše gospodarstava djelovalo je kao OPG čak gospodarstva (iskazano postotno 97,4%), zatim obrta (iskazano postotno 1,4% gospodarstava), trgovačka društva (iskazano postotno 0,9% gospodarstava), i 307 zadruga (iskazano postotno 0,2% gospodarstava) i 150 poljoprivrednih gospodarstava u statusu drugih pravnih osoba. U isto vrijeme u županiji je OPG-a, 369 obrta, 150 trgovačkih društava i na koncu 63 zadruge i 16 poljoprivrednih gospodarstava u statusu drugih pravnih osoba. Svi izneseni podaci nedvojbeno ukazuju na nizak stupanj organiziranosti poljoprivrednih gospodarstava, ponajprije OPG-a, te odsustvo procesa uključivanja istih u više organizacijske oblike i druge vidove suradnje, što izravno utječe na njihov nivo konkurentnosti i slabu pozicioniranost na tržištu. Poljoprivredno stanovništvo (radna snaga) i obrazovna struktura poljoprivrednog stanovništva Populaciju zaposlenih u poljoprivredi karakterizira izrazito nepovoljna dobna struktura, (koja se očituje u velikom udjelu poljoprivrednika iznad 60 godina starosti ), i obrazovna struktura (manje od 3 % poljoprivrednika ima završenu poljoprivrednu školu). S obzirom na velik udio starije populacije u narednom razdoblju trebalo bi doći do smjene generacije, pa vjerojatno i boljeg obrazovanja, a poticajne mjere morale bi taj proces ubrzati. 8

11 Navodnjavanje Obzirom na prirodne potencijale kako Republike Hrvatske, tako i Vukovarskosrijemske županije a to su povoljna umjerena klima, kvalitetna tla i bogati vodni resursi, navodnjavanje se ne provodi u onolikoj mjeri kolike su stvarne mogućnosti i potrebe. Prema zadnjoj službenoj procjeni, u Republici Hrvatskoj navodnjavalo ha od ha korištenih poljoprivrednih površina, dakle samo 1,36%. U županiji navodnjava se ukupno ha što je na razini hrvatskoga udjela u ukupnim površinama. Obnovljivi izvori energije Korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneracije ima široku deklarativnu potporu u strateškim dokumentima razvitka energetskog sektora i zaštite okoliša u Republici Hrvatskoj Planirano je da će udio obnovljivih izvora energije u bruto neposrednoj potrošnji energije u godini iznositi 20%. U Hrvatskoj je realizirano 77 projekata, ukupne snage 156 MW, koji su stekli status povlaštenih proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora energije. U VSŽ realizirana su tri bioplinska postrojenja snage od po 1 MW. Stanje poljoprivrednog okoliša i ranjiva područja Republika Hrvatska je tijekom predpristupnoga razdoblje i prilagodbe zajedničkoj pravnoj stečevini Europske unije prilagodila svoje zakonodavstvo onom Europske unije i preuzela smjernice svih politika pa tako i one poljoprivredne i okolišne. Najznačajnije obveze proizlaze iz odrednica Nitratne direktive. Od dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji moraju se primjenjivati odredbe I. Akcijskog programa zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla koje se posebno odnose na dobru poljoprivrednu praksu u korištenju gnojiva na poljoprivrednim površinama, načine skladištenja i zbrinjavanja gnojiva. U županiji su područja Općina Borovo i Lovas te Grada Iloka proglašena ranjivim i njihova poljoprivredna gospodarstva moraju poštivati sve odrednice Nitratne direktive. Poljoprivredna proizvodnja Biljna proizvodnja U biljnoj proizvodnji kako Republike Hrvatske tako i županije u najvećem udijelu korištenih poljoprivrednih površina tijekom godine zastupljene su oranice od kojih najveći dio otpada na proizvodnju žitarica. U strukturi proizvodnje žitarica dominantno mjesto ima kukuruz, zatim pšenica, pa ječam. Hrvatska je dugi niz godina više nego samodostatna u sektoru žitarica, te je neto izvoznik istih. Povoljni agroklimatski uvjeti za proizvodnju posebno kukuruza i pšenice i primjerno agrotehničko znanje proizvođača uzrok su stalnog rast prinosa, ali sve učestalije suše i neuređena infrastruktura za navodnjavanje dovode oscilacija u proizvodnji. Tijekom razdoblja od do godine, pod industrijskim biljem u Hrvatskoj je bilo prosječno 13 % ukupnih oraničnih površina. 9

12 U strukturi proizvodnje uljarica i u Republici Hrvatskoj i u VSŽ najzastupljenija je soja, zatim suncokret i na koncu uljana repica. Sjetvene površine pod uljaricama variraju po godinama. Proizvodnja uljarica mala je i nedostatna za potrebe prerađivačke industrije. Osim značaja u ishrani stoke i proizvodnji ulja za ljudsku prehranu proizvodnja uljane repice, značajna je i za proizvodnju biodizela, a u VSŽ je izgrađeno jedno biodizelsko postrojenje. U Republici Hrvatskoj proizvodnja šećerne repe odvija se na prosječno hektara, i to uglavnom na području Slavonije gdje su smješteni i prerađivački kapaciteti. U našoj županiji godišnje se šećernom repom zasije od do ha. Šećer je najvažniji hrvatski izvozni proizvod u zadnjem desetljeću s iznimnim doprinosom u ukupnoj trgovinskoj razmjeni. Nažalost, količina šećerne repe koja se proizvede u Republici Hrvatskoj nije dovoljna za potrebe naše tri tvornice šećera, odnosno plasman šećera od šećerne repe na inozemno tržište pa se dio šećerne repe za potrebe prerađivačke industrije uvozi. U proizvodnji šećerne repe postoji dobra povezanost proizvođača i prerađivača šećerne repe i taj model uvezivanja proizvođača i prerađivača mogao bi poslužiti i za druge proizvodnje. K tome, izvršena je nužna tehnološka obnova prerađivačkog procesa u sve tri tvornice što je otvorilo mogućnost izvoza šećera u zemlje Europske unije. Proizvodnja voća i povrća Proizvodnja voća i povrća se uglavnom odvija na manjim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, dok se manji dio proizvodnje odvija na većim specijaliziranim gospodarstvima. Takva struktura proizvodnje ima izravan utjecaj na stupanj produktivnosti i kvalitete proizvoda. Premda iznimno raznovrsna i zadnjih godina u kontinuiranom blagom porastu, proizvodnja voća i povrća pokriva manje od 2/3 ukupne potrošnje. Kod voća se, kao i u većini europskih zemalja, znatan dio ukupne potrošnje namiruje uvozom tropskog i suptropskog voća pa je i ukupna samodostatnost proizvodnje bitno niža nego kod povrća. Od ha voćnjaka u VSŽ najveći dio odnosi se na jabuke (549 ha), zatim šljive (281 ha) i višnje (210 ha). Intenzivna proizvodnja povrća u županiji odvija se na ha, a najzastupljeniji je grašak (380 ha), zatim luk (353 ha) te krumpir (169 ha). Vinogradarstvo i vinarstvo Vinogradarstvo je desetljećima bilo uvjerljivo najvažniji izvor prihoda poljoprivrednika u pojedinim područjima, a u našoj županiji od ha vinograda značajne prihode ostvaruju poljoprivredna gospodarstva Iločkoga kraja. No, novo zajedničko europsko tržište nameće obvezu učenja, investiranja i većih tehnoloških i marketinških dostignuća što dio poljoprivrednika ne može postići. 10

13 Ekološka i integrirana proizvodnja Interesi za ekološku i integriranu proizvodnju kako u Republici Hrvatskoj tako i u VSŽ su u porastu, ali još uvijek nedostatno s obzirom na sklonost i potrebe potrošača. Da građani jako vode računa o tome što piju i jedu govori i podatak da je više od 2/3 ispitanih izjavilo da je dosta ili jako zabrinuto na koji način se proizvodi hrana (pesticidi, umjetna gnojiva, genetski modificirani organizami). Sadašnje površine u našoj županiji relativno lako se mogu značajno povećati, a to bi omogućilo i značajno veće radne aktivnosti pa posljedično i veći dohodak malih poljoprivrednih gospodarstava Stočarska proizvodnja Stočarstvo je temeljna poljoprivredna grana koja ima višestruki utjecaj na ukupnu poljoprivrednu proizvodnju. Tako stočarstvo, osim proizvodnje proizvoda životinjskog podrijetla (mlijeka, mesa, jaja), a koji se koriste za ishranu stanovništva i potrebe prehrambene industrije, doprinosi i korištenju značajnih količina voluminoznih i koncentriranih krmiva te tako višestruko oplemenjuje proizvode ratarstva. Primjenom stajskog gnoja i korištenjem livada i pašnjaka doprinosi održavanju plodnosti obradivih poljoprivrednih površina. Najveći broj gospodarstava u kojima je zabilježena stočarska aktivnost posjeduje do 10 ha poljoprivrednog zemljišta što je ograničavajući faktor razvoja stočarske proizvodnje no značajan faktor održivosti ruralnog područja. Ova gospodarstva se najčešće bave stočarskom proizvodnjom kao dopunskom djelatnošću ili za zadovoljavanje vlastitih potreba za stočarskim proizvodima u poluintenzivnim ili ekstenzivnim uvjetima. Veliki dio ovih farmi nalazi se u sklopu zaokružene cjeline obiteljskih gospodarstava na malom prostoru i značajna su za održanje poljoprivredne aktivnosti i života u ruralnim područjima. Ova gospodarstva dio svojih proizvoda nude na tržištu tako da ovdje vrlo važnu ulogu može odigrati udruživanje proizvođača u proizvođačke grupe i zajednički nastup na tržištu sa svojim proizvodima. Najznačajniji sektori stočarske proizvodnje su govedarstvo, svinjogojstvo, a u našoj županiji peradarstvo te ovčarstvo, kozarstvo, konjogojstvo, pa i pčelarstvo usprkos realnim mogućnostima nemaju ozbiljniju gospodarsku snagu. Mliječno govedarstvo Proizvodnja mlijeka je najvažnija stočarska aktivnost u našoj zemlji. Mliječno govedarstvo u zadnjih nekoliko godina prolazi kroz razdoblje velike i dugotrajne krize, ali i kroz razdoblje intenzivnog restrukturiranja sektora, kroz značajno smanjenje broja proizvođača mlijeka, povećanje broja grla na farmi, podizanju proizvodnje po grlu i podizanju kvalitete proizvedenog mlijeka. Zbog dugotrajne suše koja je uzrokovala rast cijena stočne hrane na tržištu u drugom polugodištu godine došlo je do pada ukupno otkupljenih količina mlijeka, a pojavnost aflatoksina u mlijeku s još uvijek nesagledivim posljedicama i bez ikakvih rješenja, gospodarski je uništila velik broj proizvođača mlijeka. Svinjogojstvo Potencijal za razvoj svinjogojske proizvodnje proizlazi iz tradicije ove vrste proizvodnje i dobrog potencijala proizvodnje koncentrirane stočne hrane. Međutim, glavno ograničenje je još uvijek prisutna velika usitnjenost farmi, a u našoj županiji i izrazito mali broj svinjogojaca s uzgojno vrijednim grlima. 11

14 Zbog slabe organiziranosti proizvođača i to prvenstveno proizvođača rasplodnih krmača i odojaka za daljnji tov i zajedničkog nastupa na tržištu te slabe povezanosti s prerađivačkom industrijom zbog međusobno neusuglašenih kriterija trženja, visokih inputa i pada proizvodnje te uvoza jeftinijih proizvoda u svinjogojstvu bilježimo najveće smanjenje vrijednosti proizvodnje i jako lošu vanjsko trgovinsku bilancu. Takvo stanje u svinjogojskoj proizvodnji unatoč povoljnostima za proizvodnju, rezultira i niskom razinom proizvodnje mesa po grlu u usporedbi s EU što značajno utječe na konkurentnost gospodarstava ali prerađivačke industrije u zajedničkom nastupu na tržištu. 3. AKTUALNI POKAZATELJI GOSPODARSKIH KRETANJA 3.1.Osnovna makroekonomska kretanja na razini Republike Hrvatske Gospodarska kretanja su u nekoj zemlji danas direktno ili indirektno pod utjecajem gospodarskih kretanja u većini ostalih država. Rezultat je to otvorenosti i povezanosti ekonomija na svjetskoj razini. Stoga je i razumljiv zajednički interes velikih i malih ekonomija o tome kakvo je stanje svjetskog gospodarstva. Tabela br. 4 Osnovni makroekonomski pokazatelji hrvatskog gospodarstva, stope rasta (u postocima) Bruto domaći proizvod 4,8 5,5 2,4-5,8-1,2 0,0-2,0 Fizički opseg industrijske 4,5 5,6 1,6-9,2-1,4-1,2-5,5 proizvodnje Fizički opseg građevinskih 9,3 2,4 11,8-6,5-15,9-9,1-11,8 radova Realni promet u trgovini na malo 2,1 5,3-0,5-15,3-1,8 1,0-4,3 Noćenja turista 3,0 6,0 2,0-1,0 2,6 7,0 4,0 Izvoz ukupno (EUR) 18,3 19,1 14,1-25,9 12,8-1,0 0,4 Uvoz ukupno (EUR) 15,9 20,2 18,9-31,0-5,4-3,3-0,7 Cijene na malo 3,2 2,9 6,1 2,4 1,1 2,3 3,4 Prosječne neto plaće, nominalni 5,2 5,2 7,1 2,6 0,6 1,8 0,7 rast Ukupni broj zaposlenih 3,3 3,3 2,5-3,7-3,6-1,5-1,2 Ukupni broj nezaposlenih -5,6-9,3-10,5 11,4 14,8 10,1 6,2 Izvor: Državni zavod za statistiku, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Ministarstvo financija, Hrvatska narodna banka Napomena: Državni zavod za statistiku od siječnja godine izračunava i objavljuje index potrošačkih cijena kao jedinstvenu i opću mjeru inflacije. U posljednjih pet godine gospodarstvo Hrvatske u ozbiljnim je poteškoćama, a kriza je djelom uzrokovana svjetskom krizom ali najvećim djelom zbog unutrašnjih razloga. U godini ostvaren je pad BDP-a od 2,0% nakon stagnacije u

15 godini (stopa rasta BDP-a 0,0%). Glavni je izvor gospodarskog rasta, kao i prethodnih godina, domaća potražnja temeljena na rastu osobne potrošnje i investicija. Stopa rasta osobne potrošnje, koja zbog svoje veličine (60% BDP-a) najviše utječe na rast BDP-a, bila je negativna i to 3,0%. To je znatno manje od prethodne, godine kada je stopa rasta osobne potrošnje bila 0,2%. Uslijed rasta cijena od 3,4% i realnog smanjenja plaća te opterećenosti kućnih budžeta otplatama rata kredita došlo je do pada kupovne moći stanovništva te smanjenje prometa u trgovini na malo za 4,3%. Druga glavna komponenta rasta BDP-a su investicije u fiksni kapital, koje su znatno utjecale na gospodarski pad u godini. Ostvaren je pad investicija od 4,6% nakon pada investicija od 6,4% u godini. To je posljedica manjeg ulaganja u zgrade i opremu, a manje negoli ranijih godina i u cestogradnju. Istodobno je državna potrošnja realno smanjenja za 0,8%, povećan je izvoz roba i usluga za 0,4% ali i smanjen uvoz roba i usluga za 2,1%. Na proizvodnoj strani u godini zabilježeni su negativni trendovi, smanjen je broj zaposlenih, industrijska proizvodnja smanjena je za 5,5%, fizički opseg građevinskih radova smanjen je za 11,8%, smanjen je realni promet u trgovini za 4,3%, dok je porastao broj noćenja turista za 4,0%. Kao i prethodnih godina ostvaren je deficit unutarnjeg i vanjskog duga. Različitim mjerama centralne banke obuzdava se rast unutarnjeg i vanjskog duga ali dvostruki deficit ostaje i dalje, budući je i dalje domaća potrošnja veća od proizvodnje. Inozemni dug narastao je na 45 mlrd EUR-a. U godini vodila se kao i proteklih godina politika relativne stabilnosti tečaja i stabilnosti cijena, koje su ipak porasle, i to na domaćem tržištu cijene industrijskih proizvoda za 7,0% a potrošačke cijene za 3,4%. Smanjenje gospodarske aktivnosti u godini primarno je posljedica unutrašnje potražnje, a manjim dijelom posljedica smanjene inozemne potražnje pogoršanim gospodarskim okruženjem, prije svega u Europskoj uniji gdje RH ostvaruje 63% vanjskotrgovinske razmjene. Za gospodarstvo Hrvatske najvažnije je tržište EU, a ono je također imalo smanjenje BDP-a za 0,3% (najvažniji partneri Italija, Njemačka i Slovenija su smanjili svoj BDP) Strukturne karakteristike gospodarstva Karakteristično za strukturu gospodarstva županije u odnosu na strukturu gospodarstva RH jest i nadalje veće učešće primarnog sektora, dok je učešće sekundarnog sektora, odnosno prerađivačke industrije gotovo na istoj razini kao i u Republici Hrvatskoj. Iako blago opada učešće trgovine na veliko i malo je najveće i u strukturi županije sudjeluje sa 31,2% (tabela br. 5), u godini to je učešće iznosilo 34,3%. Naime, kao i prethodnih godina učešće primarnog sektora je znatno, u godini to učešće je gotovo nepromijenjeno i iznosi 18,0%, iz na 18,0% u godini, dok je učešće prerađivačke industrije poraslo i to s 28,2% na 30,6% u godini te je to učešće kao i u RH. Istodobno učešće primarnog sektora na razini RH iznosi svega 3,2%, dok prerađivačka industrija sudjeluje s 27,2% i bilježi rast, građevinarstvo bilježi pad sa 13

16 7,5% na 6,9%. I u RH najveće učešće u strukturi gospodarstva ima djelatnost trgovine i to 34,7%. U županiji, iako blago opada najveće učešće u strukturi gospodarstva ima djelatnost trgovine te ono iznosi 31,2%. Evidentno je i nadalje zaostajanje pojedinih djelatnosti u strukturi gospodarstva županije u odnosu na RH, i to: prijevoz i skladištenje sudjeluju s 2,0%, na razini RH 4,6%, djelatnost pružanja smještanja te priprema hrane sudjeluje s 0,5%, dok u RH to učešće je 2,4%, opskrba el. energijom i parom 4,6%, a u RH 5,2%, informacije i komunikacije 0,4%, a u RH 4,5%. Za strukturu gospodarstva županije možemo reći da je nepovoljna te u kvalitativnom smislu zaostaje za onom na razini RH, dominantno je učešće trgovine kao i prethodnih godina, međutim trgovina veći dio prometa ostvaruje prodajom uvezenih roba, a manji dio prodajom roba proizvedenih u RH. Iz prezentiranih pokazatelja evidentno je da su trgovina na veliko i malo, prerađivačka industrija, poljoprivreda i šumarstvo te građevinarstvo djelatnosti koje su nositelji prihoda u županiji te zajedno ostvaruju više od 87% svih ostvarenih prihoda županije. Ostvareni ukupan prihod županije u godini iznosi 9,6 mlrd. kuna i veći je za 6,4% u odnosu na godinu, te učešće županije u ukupnom prihodu RH iznosi 1,6%. Što se tiče djelatnosti u ukupnom prihodu RH najveće učešće ima primarni sektor i to 8,9%, dok ukoliko izuzmemo djelatnost opskrbe vodom te uklanjanje otpadnih voda koje sudjeluju s 3,4% u strukturi RH, građevinarstvo koje sudjeluje s 1,6%, trgovina na veliko i malo s 1,4%, sve ostale djelatnosti se kreću u pravilu oko 1,0%. Osnovni uzrok ovom stanju leži u činjenici da županija proizvodi proizvode niže dodane vrijednosti ponajviše poradi toga što nije došlo do znatnih ulaganja u nove tehnologije kao osnovne pretpostavke stvaranju konkurentnih proizvoda s više dodanom vrijednosti te usluga za sve zahtjevnija tržišta. U RH u godini ostvaren je ukupan prihod u iznosu od 610,4 mlrd. kuna što je za 0,4% više u odnosu na godinu. U RH se gospodarska kriza manifestirala smanjenjem bruto domaćeg proizvoda u i godini te stagnacijom u godini (stopa rasta 0,0%). Vlada RH različitim mjerama ekonomske politike treba utjecati na ostvarenje gospodarskog rasta, a u samoj županiji poticajnim mjerama, onima s razine županije te RH i sada dostupnim fondovima EU (strukturni fondovi i kohezijski fond) te drugim fondovima, stvarati će se pretpostavke za nova ulaganja za preradbene kapacitete koji su nedostatni i za koje su osigurane sirovine (mljekare, klaonice s preradom mesa, prerada voća i povrća, hladnjače, prerada žitarica i dr.) što će u konačnici rezultirati bržem gospodarskom razvoju županije sa znatno povoljnijom strukturom gospodarstva. 14

17 OSTVARENI UKUPNI PRIHOD PO DJELATNOSTIMA prema podacima iz godišnjih statističkih izvještaja Tabela br. 5 iznosi u 000 kuna Republika Hrvatska Vukovarsko-srijemska županija Udjel županije u RH Naziv djelatnosti Šif u % dj. iznos struktura iznos struktura iznos struktura iznos struktura u % u % u % u % Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo A , , , ,0 8,8 8,9 Rudarstvo i vađenje B , , Prerađivačka industrija C , , , ,6 1,5 1,8 Opskrba el. energijom, plinom i parom D , , , ,6 0,6 1,4 Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda E , , , ,0 3,2 3,4 Građevinarstvo F , , , ,3 1,7 1,6 Trgovina na veliko i malo G , , , ,2 1,5 1,4 Prijevoz i skladištenje H , , , ,0 0,6 0,7 Djelat. pružanja smještaja te priprema hrane I , , , ,5 0,3 0,3 Informacije i komunikacije J , , , ,4 0,1 0,1 Financijske djelatnosti i dj. osiguranja K , , , ,1 0,1 Poslovanje nekretninama L , , , ,1 0,6 0,6 Stručne znanstvene i tehničke djelatnosti M , , , ,4 0,6 0,6 Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti N , , , ,4 0,4 0,3 Javna uprava i obrana i obavezno soc. osiguranje O ,9 4,4 Obrazovanje P , , , ,1 1,0 1,0 Djelatnost zdravstvene zaštite i socijalne skrbi Q , ,3 1,2 1,3 Umjetnost, zabava i rekreacija R , , ,1 0,4 0,3 Ostale uslužne djelatnosti S , , ,3 0,3 Djel. kućanstava kao poslodavca T Nepoznato područje djelatnosti UKUPNO , , , ,0 1,5 1,6 Izvor: Financijska agencija Zagreb 15

18 BROJ PODUZETNIKA I BROJ ZAPOSLENIH PO ŽUPANIJAMA U GODINI Tabela br. 6 Broj poduzetnika Broj zaposlenih ŽUPANIJA Indeks Broj Udjel (u%) Broj Udjel (u%) 2012/ Bjelovarsko-bilogorska , ,8 102,0 2. Brodsko-posavska , ,8 103,8 3. Dubrovačko-neretvanska , ,3 100,9 4. Grad Zagreb , ,3 101,8 5. Istarska , ,3 100,1 6. Karlovačka , ,8 103,9 7. Koprivničko-križevačka , ,9 101,3 8. Krapinsko-zagorska , ,0 98,7 9. Ličko-senjska 622 0, ,5 101,2 10. Međimurska , ,8 102,8 11. Osječko-baranjska , ,7 99,0 12. Požeško-slavonska 614 0, ,9 98,5 13. Primorsko-goranska , ,3 100,8 14. Sisačko-moslavačka , ,1 95,6 15. Splitsko-dalmatinska , ,1 97,4 16. Šibensko-kninska , ,3 96,7 17. Varaždinska , ,3 101,6 18. Virovitičko-podravska 793 0, ,9 96,5 19. Vukovarsko-srijemska , ,0 98,8 20. Zadarska , ,4 102,3 21. Zagrebačka , ,4 104,3 Ukupno RH , ,0 100,9 Izvor: Financijska agencija Zagreb 16

19 Raspoređenost poduzetnika po županijama je neravnomjerna i karakterizira je velika disperziranost malog broja poduzetnika većine županija s jedne strane, te velika koncentracija broja poduzetnika na samo nekoliko županija s druge strane, a što se ne mijenja već duže vrijeme. Najviše je poduzetnika koncentrirano na području Grada Zagreba, s čijeg je područja obradom obuhvaćeno poduzetnika, odnosno 32,9% svih podnositelja godišnjih financijskih izvještaja za godinu. Ukoliko Gradu Zagrebu pridodamo i Zagrebačku županiju zajedno čine potencijal od poduzetnika ili 39,1% svih poduzetnika RH. Nadalje, po broju poduzetnika slijede Splitsko-dalmatinska županija (11,3%), Istarska (9,3%), Primorsko-goranska (8,9%) te Zagrebačka (6,2%). Slijedeću skupinu čini 13 županija s udjelom broja poduzetnika u rasponu od 1,4% (Koprivničko-križevačka) do 4,1% (Osječko baranjska), a 3 su županije s manje od 1,0% ukupnog broja poduzetnika (Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska i Ličko-senjska). Raspoređenost broja poduzetnika po županijama očekivano prati jednako takva raspoređenost zaposlenih. Dominira Grad Zagreb s udjelom od 40,3% ukupno zaposlenih, a pridodaju li se tome i 5,4% zaposlenih u poduzetništvu Zagrebačke županije, onda je to udjel od 45,7% ukupno zaposlenih. Istodobno, u Vukovarsko-srijemskoj županiji broj zaposlenih na bazi sati rada obveznika poreza na dobit je što je za 1,2% manje u odnosu na godinu te u ukupnoj zaposlenosti županija sudjeluje na razini RH s 2,0%. Izneseni prikaz polarizacije hrvatskih poduzetnika i njihovih zaposlenih ublažava činjenica da se stvarna aktivnost poduzetnika ostvaruje na području širem od njihova administrativnog sjedišta. Poznato je da su sjedišta velikih javnih državnih tvrtki kao i većih kompanija u pravilu u gradu Zagrebu, pa se njihovi financijski rezultati te zaposleni evidentiraju upravo u gradu Zagrebu, a ne i u ostalim županijama gdje se poslovne aktivnosti stvarno i ostvaruju. 3.3 Osnovni financijski i drugi relevantni pokazatelji poslovanja U Republici Hrvatskoj su na temelju Zakona o računovodstvu, (NN 109/2007.) obveznici poreza na dobit dužni predavati svoje godišnje financijske izvještaje Financijskoj agenciji za statističke i druge potrebe te za javnu objavu, koji postaju dio Registra godišnjih financijskih izvještaja. 17

20 Registar godišnjih financijskih izvještaja je počeo raditi u godini i osnovan je, po uzoru na zemlje EU, kao središnji izvor informacija o uspješnosti poslovanja te o financijskom položaju pravnih i fizičkih osoba-obveznika poreza na dobit. S obzirom na važnost podataka koje sadrži, Registar je riznica informacija o poslovnim subjektima RH, a njegovim osnivanjem učinjen je još jedan korak dalje u procesu usklađivanja hrvatskog poslovnog i pravnog okruženja s onim Europske unije. U Registru je evidentirano godišnjih financijskih izvještaja poduzetnika obveznika poreza na dobit bez banaka, osiguravajućih društava i drugih financijskih institucija. U analizi se daje detaljan uvid o poslovanju poduzetnika obveznika poreza na dobit i to po djelatnostima, prema veličini poduzetnika i prema oblicima vlasništva. Financijski i drugi rezultati poslovanja poduzetnika temelj su svakog gospodarstva i pobuđuju zanimanje ne samo relevantnih čimbenika nego i ukupne javnosti. Analizom nije obuhvaćeno ukupno gospodarstvo, budući da poslovni subjekti obrtnici koji nisu obveznici poreza na dobit, već su u sustavu poreza na dohodak, ne predaju svoje godišnje financijske izvještaje u Registar godišnjih financijskih izvješća tako da i nisu uključeni u analizu. Cjelovita ocjena kvalitete gospodarstva zahtjeva kompleksniji prikaz koji bi sadržavao i analizu tehnološkog razvoja, razvoja i financiranja, stupnja suvremenosti proizvoda, odnosa prema znanstvenom i istraživačkom radu te niz drugih čimbenika. Pri korištenju ove Informacije valja imati u vidu i određena analitička ograničenja u vezi s iskazivanjem financijskih rezultata javnih i državnih poduzeća. Naime, njihovi se financijski rezultati evidentiraju u mjestu njihova sjedišta tj. pribrajaju se Gradu Zagrebu, iako se gospodarska aktivnost takovih gospodarskih subjekata odvija i na područjima drugih teritorijalnih jedinica, što donekle ublažava postojeću regionalnu neusklađenost. Isti je slučaj i s ostalim poduzetnicima koji posluju na više lokacija različitih od sjedišta kompanije. Međutim, navedena ograničenja ne umanjuju bitnije analitičku vrijednost ove komparativne analize, jer ona daje uvid u razvijenost Županije izraženo financijskim i drugim ostvarenjima u odnosu na razvijenost drugih županija te RH. 18

21 Red br. Tabela br. 7 OSNOVNI FINANCIJSKI PODACI TE ZAPOSLENOST iznos u 000 kn Učešće Županije u RH u % Republika Hrvatska Index Vukovarsko-srijemska Index POKAZATELJ 12/11 županija 12/ Ukupan prihod , ,4 1,5 1,6 2. Ukupni rashodi , ,9 1,5 1,6 3. Dobit prije oporezivanja , ,6 0,8 0,8 4. Gubitak prije oporezivanja , ,2 1,4 2,2 5. Porez na dobit , ,4 0,6 0,6 6. Dobit razdoblja , ,0 0,9 0,8 7. Gubitak razdoblja , ,5 1,4 2,2 8. Netto dobit razdoblja , , Prosječna mjesečna netto plaća (kn) , ,5 74,5 76,1 10. Zaposleni , ,8 2,0 2,0 Izvor: Financijska agencija Zagreb 19

22 UKUPAN PRIHOD, DOBIT I GUBITAK ŽUPANIJA U GODINI Iznosi: mil. kn Tabela br. 8 Udjel: u % Index: 2010.=100,0 ŽUPANIJA Ukupan prihod Dobit nakon oporezivanja Gubitak nakon oporezivanja Konsol. fin. rez. iznos udjel index iznos udjel index iznos udjel index 1. Bjelovarsko-bilogorska ,1 103, ,5 108, ,1 282, Brodsko-posavska ,3 104, ,8 145, ,3 166, Dubrovačko-neretvanska ,4 101, ,3 109, ,7 85, Grad Zagreb ,7 99, ,8 95, ,6 141, Istarska ,6 97, ,0 102, ,1 62, Karlovačka ,2 101, ,3 119, ,7 110, Koprivničko-križevačka ,5 99, ,7 95, ,7 225, Krapinsko-zagorska ,6 99, ,3 118, ,6 90, Ličko-senjska ,3 101, ,3 150,3 80 0,3 111, Međimurska ,7 102, ,6 128, ,9 150, Osječko-baranjska ,0 98, ,0 89, ,8 169, Požeško-slavonska ,5 100,2 98 0,3 123, ,4 113, Primorsko-goranska ,4 97, ,5 71, ,1 95, Sisačko-moslavačka ,7 105, ,2 277, ,6 41, Splitsko-dalmatinska ,8 104, ,8 191, ,4 104, Šibensko-kninska ,0 88, ,6 123, ,8 109, Varaždinska ,4 101, ,4 113, ,7 113, Virovitičko-podravska ,7 107, ,7 110, ,6 114, Vukovarsko-srijemska ,6 106, ,8 100, ,2 191, Zadarska ,7 106, ,5 128, ,0 150, Zagrebačka ,8 101, ,6 103, ,5 105,3 226 UKUPNO RH ,0 100, ,0 107, ,0 120, Izvor: Financijska agencija Zagreb 20

23 ZAPOSLENI I NETTO PLAĆE PO DJELATNOSTIMA Tabela br.9 Naziv djelatnosti Šif. dj. Broj poduzetnika REPUBLIKA HRVATSKA Broj zaposlenih Iznos prosječne netto plaće u kn Broj poduzetnika VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA Broj zaposlenih Iznos prosječne netto plaće u kn Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo A Rudarstvo i vađenje B Prerađivačka industrija C Opskrba elek. energ., plinom, parom i D klimatizacija Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda E Građevinarstvo F Trgovina na veliko i malo; pop. mot. vozila G Prijevoz i skladištenje H Djelatnost pružanja smještaja; te priprema i I usluživanje hrane Informacije i komunikacije J Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja K Poslovanje nekretninama L Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti M Administrativne i pomoćne uslužne N djelatnosti Javna uprava i obrana, obvezno socijalno O osiguranje Obrazovanje P Djelatnosti zdravstvene zaštite i soc. skrbi Q Umjetnost, zabava i rekreacija R Ostale uslužne djelatnosti S Djelatnosti kućanstava kao poslodavca T Nepoznato područje djelatnosti UKUPNO Izvor: Financijska agencija Zagreb 21

24 INVESTICIJE PODUZETNIKA U DUGOTRAJNU IMOVINU U GODINI PREMA SJEDIŠTU INVESTITORA PO ŽUPANIJAMA Tabela br. 10 ŽUPANIJA Poduzetnici investitori Broj poduzetnika Udjel u broju investitora poduzetnika županije u % Investicije u mil. kuna Investicije Udjel u ukupnim investicijama RH u % Index 2010.=100,0 1. Bjelovarsko-bilogorska 301 1, ,6 79,2 2. Brodsko-posavska 291 1, ,3 170,0 3. Dubrovačko-neretvanska 570 2, ,5 142,4 4. Grad Zagreb , ,7 105,5 5. Istarska , ,9 107,5 6. Karlovačka 422 2, ,8 113,2 7. Koprivničko-križevačka 308 1, ,0 104,3 8. Krapinsko-zagorska 445 2, ,9 141,4 9. Ličko-senjska 122 0, ,7 126,1 10. Međimurska 533 2, ,5 99,2 11. Osječko-baranjska 738 3, ,0 81,9 12. Požeško-slavonska 103 0, ,5 137,9 13. Primorsko-goranska , ,6 90,1 14. Sisačko-moslavačka 300 1, ,0 88,8 15. Splitsko-dalmatinska , ,7 117,6 16. Šibensko-kninska 231 1, ,8 54,7 17. Varaždinska 742 3, ,0 96,1 18. Virovitičko-podravska 143 0, ,8 167,1 19. Vukovarsko-srijemska 288 1, ,2 55,7 20. Zadarska 543 2, ,2 52,6 21. Zagrebačka , ,3 96,8 UKUPNO RH , ,0 100,5 Izvor: Financijska agencija Zagreb 22

25 UDJEL BROJA PODUZETNIKA KOJI SU POSLOVALI S DOBITI I ONIH KOJI SU POSLOVALI S GUBITKOM U UKUPNOM BROJU PODUZETNIKA ŽUPANIJE U GODINI Tabela br. 11 Poduzetnici s dobiti Poduzetnici s gubitkom Udjel u broju Udjel u broju ŽUPANIJA Broj poduzetnika Broj poduzetnika u županiji u % Broj poduzetnika u županiji u % 1. Bjelovarsko-bilogorska , ,9 2. Brodsko-posavska , ,3 3. Dubrovačko-neretvanska , ,3 4. Grad Zagreb , ,3 5. Istarska , ,4 6. Karlovačka , ,7 7. Koprivničko-križevačka , ,1 8. Krapinsko-zagorska , ,5 9. Ličko-senjska , ,9 10. Međimurska , ,1 11. Osječko-baranjska , ,7 12. Požeško-slavonska , ,3 13. Primorsko-goranska , ,3 14. Sisačko-moslavačka , ,6 15. Splitsko-dalmatinska , ,6 16. Šibensko-kninska , ,4 17. Varaždinska , ,1 18. Virovitičko-podravska , ,2 19. Vukovarsko-srijemska , ,1 20. Zadarska , ,0 21. Zagrebačka , ,4 Ukupno RH , ,0 Izvor: Financijska agencija Zagreb 23

1

1 REPUBLIKA HRVATSKA VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA Upravni odjel za gospodarstvo I N F O R M A C I J A o stanju gospodarstva Vukovarsko-srijemske županije Vukovar, kolovoz 2012. godine 1 S A D R Ž A J Strana

Више

Microsoft Word - 1.GRAD VODICE-2015.

Microsoft Word - 1.GRAD VODICE-2015. OSNOVNE ZNAČAJKE GOSPODARSKIH KRETANJA U GRADU VODICAMA U 2015. GODINI Šibenik, studeni 2016. SADRŽAJ Uvod... 3 1. Broj poduzetnika u gradu Vodicama u 2015. godini prema GFI... 4 2. Financijski rezultati

Више

TVRTKE GOSPODARSKI PROFIL (obrada KZ travanj 2019.) POSLOVNI SUBJEKTI PO ŽUPANIJAMA, STANJE 31. PROSINCA Pravne osobe Trgovačka društva Županija

TVRTKE GOSPODARSKI PROFIL (obrada KZ travanj 2019.) POSLOVNI SUBJEKTI PO ŽUPANIJAMA, STANJE 31. PROSINCA Pravne osobe Trgovačka društva Županija TVRTKE GOSPODARSKI PROFIL (obrada KZ travanj 2019.) POSLOVNI SUBJEKTI PO ŽUPANIJAMA, STANJE 31. PROSINCA 2018. Pravne osobe Trgovačka društva registrirane aktivne registrirana aktivna Republika Hrvatska

Више

Udjel osoba starijih od 65 godina u ukupnom stanovništvu po dobi i spolu, Hrvatska i Grad Zagreb, (popisna) 2011.g. - (procjena) 2017.g. 1. UDJEL OSOB

Udjel osoba starijih od 65 godina u ukupnom stanovništvu po dobi i spolu, Hrvatska i Grad Zagreb, (popisna) 2011.g. - (procjena) 2017.g. 1. UDJEL OSOB Udjel osoba starijih od 65 godina u ukupnom stanovništvu po dobi i spolu, Hrvatska i Grad Zagreb, (popisna) 2011.g. - (procjena) 2017.g. 1. UDJEL OSOBA STARIJIH OD 65 G. U UKUPNOM STANOVNIŠTVU PO DOBI

Више

Županije i fondovi EU.indd

Županije i fondovi EU.indd : - PREGLED I USPOREDBA UGOVORENIH SREDSTAVA - OSVRT NA PROJEKT SLAVONIJA, BARANJA I SRIJEM Uvodno Iznos ugovorenih sredstava fondova EU po županijama Ugovorena sredstva fondova EU po stanovniku po županijama

Више

Microsoft Word - HR Survey 2006.doc

Microsoft Word - HR Survey 2006.doc HR Survey 2006 Hrvatski pregled certifikata sustava upravljanja za 2006. godinu Osijek, svibanj 2007. Predgovor Hrvatski pregled certifikata sustava upravljanja HR Survey nastao je po ugledu na popularni

Више

Stanovanje i stanogradnja

Stanovanje i stanogradnja Provedba subvencioniranja stambenih kredita za zahtjeve zaprimljene u 2018. god. Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama Provedba subvencioniranja stambenih kredita za zahtjeve zaprimljene

Више

eGlasilo HPA svibanj 2019

eGlasilo HPA svibanj 2019 eglasilo IZVJEŠĆE O STOČARSKOJ PROIZVODNJI Svibanj SADRŽAJ JEDINSTVENI REGISTAR DOMAĆIH ŽIVOTINJA ISPORUČENE KOLIČINE MLIJEKA o Kravlje mlijeko o Ovčje mlijeko o Kozje mlijeko KONTROLA OCJENJIVANJA NA

Више

CIJENE NEKRETNINA U HRVATSKOJ Cijene nekretnina u Hrvatskoj pale su za 3 posto u odnosu na prethodnu godinu, pokazuje najnovije Njuškalovo istraživanj

CIJENE NEKRETNINA U HRVATSKOJ Cijene nekretnina u Hrvatskoj pale su za 3 posto u odnosu na prethodnu godinu, pokazuje najnovije Njuškalovo istraživanj CIJENE NEKRETNINA U HRVATSKOJ Cijene nekretnina u Hrvatskoj pale su za 3 posto u odnosu na prethodnu godinu, pokazuje najnovije Njuškalovo istraživanje na najvećem uzorku nekretnina. Samo u travnju na

Више

PowerPoint Presentation

PowerPoint Presentation Pregled projekata iz područja socijalnog uključivanja 3. DANI EU FONDOVA godine Ministarstvo socijalne politike i mladih Služba za pristupne i strukturne fondove Europske unije SADRŽAJ Provedeni projekti

Више

Page 1 of 5 1. RADIO U 2005. radilo je 135 radiopostaja, 6 više u odnosu na 2004. Četiri radiopostaje pokrivaju programom cijelu državu: Hrvatski radio, Hrvatski katolički radio, Radio Croatia i Otvoreni

Више

hrvatski zavod za zapošljavanje Godina XV. broj 4 Zagreb 2013.

hrvatski zavod za zapošljavanje Godina XV. broj 4 Zagreb 2013. hrvatski zavod za zapošljavanje Godina XV. broj 4 Zagreb 2013. Nakladnik: hrvatski zavod za zapošljavanje Radnička cesta 1, Zagreb Telefon - centrala: (01) 612 60 00 Telefon - uredništvo: (01) 612 60 90

Више

PRIOPĆENJE Page 1 of 5 DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU REPUBLIKE HRVATSKE ZAGREB, ILICA 3, P. P. 80, TELEFON: (01) 4806-111 ISSN 1334-0565 GODINA: XLIV. ZAGREB, 30. SVIBNJA 2007. BROJ: 8.3.3. 1. RADIO OBVEZATNO

Више

HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA INFORMACIJA O STATISTIČKIM POKAZATELJIMA TURISTIČKOG PROMETA - ožujak

HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA INFORMACIJA O STATISTIČKIM POKAZATELJIMA TURISTIČKOG PROMETA - ožujak HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA INFORMACIJA O STATISTIČKIM POKAZATELJIMA TURISTIČKOG PROMETA - ožujak 2019. - Sadržaj: Ožujak 2019... 2 Ukupni pokazatelji... 2 Rezultati prema vrstama smještajnih kapaciteta/objekata...

Више

KLASA: / /0001 URBROJ: / Na temelju članka 20. stavka 1. Pravilnika o provedbi Podmjere 6.1.»Potpora za pokretanje po

KLASA: / /0001 URBROJ: / Na temelju članka 20. stavka 1. Pravilnika o provedbi Podmjere 6.1.»Potpora za pokretanje po KLASA: 440-12/14-01-01-01/0001 URBROJ: 343-0100/01-17-087 Na temelju članka 20. stavka 1. Pravilnika o provedbi Podmjere 6.1.»Potpora za pokretanje poslovanja mladim poljoprivrednicima«, Podmjere 6.2»Potpora

Више

dsaSDdssadsad

dsaSDdssadsad Položaj vanjskotrgovinske razmjene gospodarstva Karlovačke županije Karlovac, 28. svibnja 2019. Tvornica špancir štapova, 1888. HS Produkt, 2019. Izvor: Državni zavod za statistiku (DZS), Obrada: HGK Županijska

Више

Privreda

Privreda Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske, BDP u prvom polugodištu 2018. godine, u odnosu na isti period 2017. godine, ima pozitivnu stopu rasta od 3,4% (Q1 = 3,1% i Q2 = 3,6%).

Више

PROFIL PRIVREDE PRNJAVOR Opština Prnjavor je jedna od privredno razvijenijih opština u BiH. Zahvaljujući dobrom geografskom položaju, kvalitetni

PROFIL PRIVREDE PRNJAVOR Opština Prnjavor je jedna od privredno razvijenijih opština u BiH. Zahvaljujući dobrom geografskom položaju, kvalitetni PROFIL PRIVREDE PRNJAVOR 2017. Opština Prnjavor je jedna od privredno razvijenijih opština u BiH. Zahvaljujući dobrom geografskom položaju, kvalitetnim lokacijama za investiranje, partnerskom i transparentnom

Више

Microsoft Word - 1_naslovnica.doc

Microsoft Word - 1_naslovnica.doc ISSN 1334-806X NAKLADNIK HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE Središnja služba A. Mihanovića 3, 10000 Zagreb za nakladnika Srećko Vuković glavni urednik Goran Krstičević redakcija Marica Imprić-Jurić,

Више

DOLASCI I NOĆENJA DOMAĆIH I STRANIH TURISTA PO ZEMLJAMA PRIPADNOSTI ZA RAZDOBLJE SIJEČANJ - SRPANJ 2019./2018. (SVI KAPACITETI) I-VII I-VII 2018

DOLASCI I NOĆENJA DOMAĆIH I STRANIH TURISTA PO ZEMLJAMA PRIPADNOSTI ZA RAZDOBLJE SIJEČANJ - SRPANJ 2019./2018. (SVI KAPACITETI) I-VII I-VII 2018 DOLASCI I NOĆENJA DOMAĆIH I STRANIH TURISTA PO ZEMLJAMA PRIPADNOSTI ZA RAZDOBLJE SIJEČANJ - SRPANJ 2019./2018. (SVI KAPACITETI) Zemlja Dolasci Noćenja % Noćenja Dolasci Noćenja % Noćenja Dolasci Noćenja

Више

Page 1 of 5 U 2004. radio je 131 kinematograf, što je za 11 manje nego u 2003. Od g broja kinematografa 129 njih ima 1 dvoranu/ekran, 1 kinematograf ima 5 dvorana/ekrana, a 1 ima 13 dvorana/ekrana. Samostalnih

Више

Page 1 of 5 U 2005. radilo je 107 kinematografa, što je za 24 manje nego u 2004. Od g broja kinematografa, 105 njih ima 1 dvoranu/ekran, 1 kinematograf ima 5 dvorana/ekrana, a 1 ima 13 dvorana/ekrana.

Више

PowerPoint Presentation

PowerPoint Presentation Dan prozora 2018 Mogućnosti sufinanciranja poduzetničkih projekata sredstvima EU Igor Bobek Sektor za međunarodne poslove i EU Hrvatska gospodarska komora Zagreb, 13.03.2018. Sadržaj prezentacije Alokacije

Више

Ulaganje u budućnost Europska unija Sažetak Poziva na dostavu projektnih prijava POVEĆANJE GOSPODARSKE AKTIVNOSTI I KONKURENTNOSTI MALOG I SREDNJEG PO

Ulaganje u budućnost Europska unija Sažetak Poziva na dostavu projektnih prijava POVEĆANJE GOSPODARSKE AKTIVNOSTI I KONKURENTNOSTI MALOG I SREDNJEG PO Ulaganje u budućnost Europska unija Sažetak Poziva na dostavu projektnih prijava POVEĆANJE GOSPODARSKE AKTIVNOSTI I KONKURENTNOSTI MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA 1. Cilj Poziva Povećanje gospodarske aktivnosti

Више

PRIOPĆENJE Page 1 of 5 DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU REPUBLIKE HRVATSKE ZAGREB, ILICA 3, P. P. 80, TELEFON: (01) 4806-111 ISSN 1334-0565 GODINA: XLIV. ZAGREB, 19. LIPNJA 2007. BROJ: 8.3.4. OBVEZATNO NAVEDITE

Више

P1 PCM2

P1 PCM2 Europska unija Zajedno do fondova EU Stručno znanstveni skup PERSPEKTIVE RAZVOJA ŽUPANJSKE (HR) I ORAŠKE (BIH) POSAVINE Financijska sredstva Ministarstva i EU fondova raspoloživa Slavoniji i ovom kraju

Више

PRIIV VREDNA KRETANJA TUZLANSKOG KANTONA BB rrooj jj 2266 KANTONALNA PRIIVREDNA KOMORA TUZLA Avgustt Privredna kretanjaa u Bosni i Hercegovi

PRIIV VREDNA KRETANJA TUZLANSKOG KANTONA BB rrooj jj 2266 KANTONALNA PRIIVREDNA KOMORA TUZLA Avgustt Privredna kretanjaa u Bosni i Hercegovi PRIIV VREDNA KRETANJA TUZLANSKOG KANTONA BB rrooj jj 2266 KANTONALNA PRIIVREDNA KOMORA TUZLA Avgustt 2017.. 1. Privredna kretanjaa u Bosni i Hercegovini 2. Privredna kretanjaa u Federaciji Bosne i Hercegovine

Више

PRIIVREDNA KRETANJA TUZLANSKOG KANTONA BB rrooj jj 1133 KANTONALNA PRIIVREDNA KOMORA TUZLA NOVEMBAR Privredna kretanja u Bosni i Hercegovini

PRIIVREDNA KRETANJA TUZLANSKOG KANTONA BB rrooj jj 1133 KANTONALNA PRIIVREDNA KOMORA TUZLA NOVEMBAR Privredna kretanja u Bosni i Hercegovini PRIIVREDNA KRETANJA TUZLANSKOG KANTONA BB rrooj jj 1133 KANTONALNA PRIIVREDNA KOMORA TUZLA NOVEMBAR 2013.. 1. Privredna kretanja u Bosni i Hercegovini 2. Privredna kretanja u Federaciji Bosne i Hercegovine

Више

(Microsoft PowerPoint - Prezentacija PRR PODMJERE 4.1 i 4.2.pptx [Samo za \350itanje])

(Microsoft PowerPoint - Prezentacija PRR PODMJERE 4.1  i 4.2.pptx [Samo za \350itanje]) PROGRAM RURALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2014. - 2020. siječanj 2015. PRIORITET 2 Povećanje održivosti poljoprivrednih gospodarstava te konkurentnosti svih vrsta poljoprivrednih djelatnosti

Више

Na temelju članka Zakona o proračunu ("Narodne novine" broj 87/08, 136/12. i 15/15.) i članka 32. Statuta Općine Mala Subotica ("Službeni glasni

Na temelju članka Zakona o proračunu (Narodne novine broj 87/08, 136/12. i 15/15.) i članka 32. Statuta Općine Mala Subotica (Službeni glasni Na temelju članka 22-40 Zakona o proračunu ("Narodne novine" broj 87/08, 136/12. i 15/15.) i članka 32. Statuta Općine Mala Subotica ("Službeni glasnik Međimurske županije" broj 12/15), Općinsko vijeće

Више

Poslovanje preduzeća u Crnoj Gori u godini

Poslovanje preduzeća u Crnoj Gori u godini Poslovanje preduzeća u Crnoj Gori u 2013.godini Zavod za statistiku Crne Gore - MONSTAT Podgorica, 2014.godina UVOD Zavod za statistiku Crne Gore MONSTAT je u cilju harmonizacije sa međunarodnim standardima

Више

FINANCIJSKI REZULTATI ZA GODINU Kontakt: INA-Industrija nafte, d.d. Sektor korporativnih komunikacija Avenija Većeslava Holjevca 10, Zagreb Služ

FINANCIJSKI REZULTATI ZA GODINU Kontakt: INA-Industrija nafte, d.d. Sektor korporativnih komunikacija Avenija Većeslava Holjevca 10, Zagreb Služ FINANCIJSKI REZULTATI ZA 2016. GODINU Kontakt: INA-Industrija nafte, d.d. Sektor korporativnih komunikacija, Zagreb Služba za odnose s javnošću E-mail: PR@ina.hr Press centar na www.ina.hr 1 INA u 2016.

Више

INDIKATIVNI GODIŠNJI PLAN OBJAVE NATJEČAJA ZA PODUZETNIKE U GODINI IZ OPERATIVNOG PROGRAMA KONKURENTNOST I KOHEZIJA 1. POVEĆANJE RAZVOJA NOVIH P

INDIKATIVNI GODIŠNJI PLAN OBJAVE NATJEČAJA ZA PODUZETNIKE U GODINI IZ OPERATIVNOG PROGRAMA KONKURENTNOST I KOHEZIJA 1. POVEĆANJE RAZVOJA NOVIH P INDIKATIVNI GODIŠNJI PLAN OBJAVE NATJEČAJA ZA PODUZETNIKE U 2018. GODINI IZ OPERATIVNOG PROGRAMA KONKURENTNOST I KOHEZIJA 1. POVEĆANJE RAZVOJA NOVIH PROIZVODA I USLUGA KOJI PROIZLAZE IZ AKTIVNOSTI ISTRAŽIVANJA

Више

Microsoft PowerPoint - Inoviraj_Dan prozora_2016.ppt [Način kompatibilnosti]

Microsoft PowerPoint - Inoviraj_Dan prozora_2016.ppt [Način kompatibilnosti] Projekti i sredstva iz EU fondova (unaprjeđenje proizvodnje i energetski učinkoviti i održivi proizvodi) Zagreb, Hotel Antunović,23.03.2016. Međunarodna konferencija DAN PROZORA 2016 Strateški i programski

Више

PRIIVREDNA KRETANJA TUZLANSKOG KANTONA BB rrooj jj 1144 KANTONALNA PRIIVREDNA KOMORA TUZLA FEBRUAR Privredna kretanja u Bosni i Hercegovini

PRIIVREDNA KRETANJA TUZLANSKOG KANTONA BB rrooj jj 1144 KANTONALNA PRIIVREDNA KOMORA TUZLA FEBRUAR Privredna kretanja u Bosni i Hercegovini PRIIVREDNA KRETANJA TUZLANSKOG KANTONA BB rrooj jj 1144 KANTONALNA PRIIVREDNA KOMORA TUZLA FEBRUAR 2014.. 1. Privredna kretanja u Bosni i Hercegovini 2. Privredna kretanja u Federaciji Bosne i Hercegovine

Више

(Microsoft Word - Stanje na tr\236i\232tu rada Grada Zagreba i Zagreba\350ke \236upanije u rujnu 2014)

(Microsoft Word - Stanje na tr\236i\232tu rada Grada Zagreba i Zagreba\350ke \236upanije u rujnu 2014) REGISTIRANA NEZAPOSLENOST I ZAPOŠLJAVANJE U GRADU U I AČKOJ ŽUPANIJI U RUJNU. Zagreb, listopad. 1 1. REGISTRIRANA NEZAPOSLENOST KRAJEM RUJNA. Krajem rujna. godine u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje Područnom

Више

PowerPoint Presentation

PowerPoint Presentation Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. Spomenka Đurić, državna tajnica Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova europske unije Sustav akata strateškoga planiranja SUSTAV AKATA STRATEŠKOG

Више

PRIIVREDNA KRETANJA TUZLANSKOG KANTONA BB rrooj jj 55 KANTONALNA PRIIVREDNA KOMORA TUZLA OKTOBAR Privredna kretanja u Bosni i Hercegovini 2.

PRIIVREDNA KRETANJA TUZLANSKOG KANTONA BB rrooj jj 55 KANTONALNA PRIIVREDNA KOMORA TUZLA OKTOBAR Privredna kretanja u Bosni i Hercegovini 2. PRIIVREDNA KRETANJA TUZLANSKOG KANTONA BB rrooj jj 55 KANTONALNA PRIIVREDNA KOMORA TUZLA OKTOBAR 2012.. 1. Privredna kretanja u Bosni i Hercegovini 2. Privredna kretanja u Federaciji Bosne i Hercegovine

Више

Microsoft Word - PRIJEDLOG IZMJENE PLANA NUMERIRANJA OT_ doc

Microsoft Word - PRIJEDLOG IZMJENE PLANA NUMERIRANJA OT_ doc Plan numeriranja PRIJEDLOG IZMJENE PLANA NUMERIRANJA Na temelju članka 65. stavka 2. i 6. i članka 121. Zakona o telekomunikacijama ( Narodne novine, br. 122/03., 158/03., 177/03., 60/04. i 70/05) te članka

Више

PRIIVREDNA KRETANJA TUZLANSKOG KANTONA BB rrooj jj 77 KANTONALNA PRIIVREDNA KOMORA TUZLA DECEMBAR Privredna kretanja u Bosni i Hercegovini 2

PRIIVREDNA KRETANJA TUZLANSKOG KANTONA BB rrooj jj 77 KANTONALNA PRIIVREDNA KOMORA TUZLA DECEMBAR Privredna kretanja u Bosni i Hercegovini 2 PRIIVREDNA KRETANJA TUZLANSKOG KANTONA BB rrooj jj 77 KANTONALNA PRIIVREDNA KOMORA TUZLA DECEMBAR 2012.. 1. Privredna kretanja u Bosni i Hercegovini 2. Privredna kretanja u Federaciji Bosne i Hercegovine

Више

Microsoft PowerPoint - UGD_2019_Medak.ppt [Compatibility Mode]

Microsoft PowerPoint - UGD_2019_Medak.ppt [Compatibility Mode] EU fondovi prilika za geodetsko gospodarstvo i obrazovanje prof. dr. sc. Damir Medak Sveučilište u Zagrebu Geodetski fakultet Udruga geodeta Dalmacije Split, 22. veljače 2019. Sadržaj Uvod Kohezijska politika

Више

(Program raspologanja poljoprivrednim zemlji\232tem u vlasni\232tvu RH na podru\350ju Op\346ine \212titar.pdf)

(Program raspologanja poljoprivrednim zemlji\232tem u vlasni\232tvu RH na podru\350ju Op\346ine \212titar.pdf) REPUBLIKA HRVATSKA VUKOVARSKO - SRIJEMSKA ŽUPANIJA PROGRAM RASPOLAGANJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM U VLASNIŠTVU REPUBLIKE HRVATSKE ZA PODRUČJE OPĆINE ŠTITAR 30. studeni 2018. godine PROGRAM raspolaganja

Више

PowerPoint prezentacija

PowerPoint prezentacija Školski knjižničari za razliku u odgoju i obrazovanju SURADNJA U NEPOSREDNOJ ODGOJNO OBRAZOVNOJ DJELATNOSTI SNOOD Ciljevi 1. dati konkretan doprinos suradnji s učiteljima i nastavnicima 2. pokazati ostalim

Више

EKONOMSKI RAST I RAZVOJ

EKONOMSKI RAST I RAZVOJ Univerzitet u Travniku Fakultet za menadžment i poslovnu ekonomiju EKONOMSKI RAST I RAZVOJ Makroekonomske performanse privrede reprezentiraju četiri osnovna pokazatelja: stopa privrednog rasta, stopa inflacije,

Више

PowerPoint Presentation

PowerPoint Presentation HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA Županijska komora Dubrovnik REZULTATI POSLOVANJA GOSPODARSTVA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE U 2015. GODINI GOSPODARSKO VIJEĆE 27. lipnja 2016. Gospodarska kretanja DNŽ 2014.

Више

Memorandum PKRS cir

Memorandum PKRS cir ПРИВРЕДНА КОМОРА РЕПУБЛИКЕ СРПСКЕ П р и в р е д н а к р е т а њ а у Републици Српској за јануар 2018. године Бања Лука, фебруар 2018. године Привредна комора Републике Српске Ђуре Даничића 1/II - 78000

Више

Pojašnjenje kriterija odabira projekata

Pojašnjenje kriterija odabira projekata TIP OPERACIJE 1.1.3. POTPORA RAZVOJU MALIH POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTAVA POJAŠNJENJE KRITERIJA ODABIRA PROJEKATA KRITERIJI ODABIRA PROJEKTA TO 1.1.3. Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava

Више

III-3.43.Plan prijama u drzavnu sluzbu u tijela drzavne uprave, za godinu.pdf

III-3.43.Plan prijama u drzavnu sluzbu u tijela drzavne uprave, za godinu.pdf (Upozorenje : urednički pročišćeni tekst; Narodne novine broj 36 od 29032008 i broj 75 od 01072008, u kojima je naznačeno vrijeme njihova stupanja na snagu) PLAN PRIJAMA U DRŽAVNU SLUŽBU U TIJELA DRŽAVNE

Више

REPUBLIKA HRVATSKA GRAD ZAGREB GRADSKI URED ZA STRATEGIJSKO PLANIRANJE I RAZVOJ GRADA Odjel za statistiku PRIOPĆENJE 10. siječnja NETO I BRUTO P

REPUBLIKA HRVATSKA GRAD ZAGREB GRADSKI URED ZA STRATEGIJSKO PLANIRANJE I RAZVOJ GRADA Odjel za statistiku PRIOPĆENJE 10. siječnja NETO I BRUTO P REPUBLIKA HRVATSKA GRAD ZAGREB GRADSKI URED ZA STRATEGIJSKO PLANIRANJE I RAZVOJ GRADA Odjel za statistiku PRIOPĆENJE 10. siječnja 2019. NETO I BRUTO PLAĆE LISTOPAD 1. PROSJEČNE MJESEČNE NETO I BRUTO PLAĆE

Више

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRUČNI URED KRAPINA ISSN X Godišnje izvješće za razdoblje siječanj-prosinac [2017.] Godišnjak Krapina,

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRUČNI URED KRAPINA ISSN X Godišnje izvješće za razdoblje siječanj-prosinac [2017.] Godišnjak Krapina, HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRUČNI URED KRAPINA ISSN 2623-498X Godišnje izvješće za razdoblje siječanj-prosinac 2017. [2017.] Godišnjak Krapina, veljača 2018. 1 Stranica NAKLADNIK: HRVATSKI ZAVOD

Више

MergedFile

MergedFile Klasa: REPUBLIKA HRVATSKA OPĆINA ŽUPA DUBROVAČKA 20207 Mlini žiro: 2407000-86000 MB: 02554470 Šifra djelatnosti: 84 Ur.broj: Srebreno,, 0.05.208 Strana: IZMJENE I DOPUNE PRORAČUNA OPĆI DIO ZA 208/ U 208/

Више

Tretman: Centar za prevenciju i vanbolničko liječenje ovisnosti o drogama Grada Poreča Provoditelj: Centar za pružanje usluga u zajednici Zdravi grad

Tretman: Centar za prevenciju i vanbolničko liječenje ovisnosti o drogama Grada Poreča Provoditelj: Centar za pružanje usluga u zajednici Zdravi grad Tretman: Centar za prevenciju i vanbolničko liječenje ovisnosti o drogama Grada Poreča Provoditelj: Centar za pružanje usluga u zajednici Zdravi grad Poreč-Parenzo Godina provedbe: 2018 Kratki opis programa

Више

REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA GRAD PRELOG POLUGODIŠNJI IZVJEŠTAJ O IZVRŠENJU PRORAČUNA NA DAN GODINE I. OPĆI DIO Konto Naziv A. R

REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA GRAD PRELOG POLUGODIŠNJI IZVJEŠTAJ O IZVRŠENJU PRORAČUNA NA DAN GODINE I. OPĆI DIO Konto Naziv A. R REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA GRAD PRELOG POLUGODIŠNJI IZVJEŠTAJ O IZVRŠENJU PRORAČUNA NA DAN 30.06.2017. GODINE I. OPĆI DIO Konto Naziv A. RAČUN PRIHODA I RASHODA Izvršenje za izvještajno razdoblje

Више

(Microsoft Word - IZVJE\212\306E S JAVNE RASPRAVE)

(Microsoft Word - IZVJE\212\306E S JAVNE RASPRAVE) IZVJEŠĆE S JAVNE RASPRAVE IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE ŠTITAR Na temelju članka 95. Zakona o prostornom uređenju (''NN'', br. 153/13, 65/17, 114/18 I 39/19), članka 46. Statuta općine

Више

Aktualna tema_trgovina_2_7_2015.indd

Aktualna tema_trgovina_2_7_2015.indd HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA Sektor za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize Odjel za makroekonomske analize Trgovina konvergira li standardima EU? Uvodno Značaj trgovine u Europskoj

Више

Primjena informacijske i komunikacijske tehnologije za poboljšanje poslovnih procesa Tip natječaja: Otvoreni poziv na dostavu projektnih prijedloga (b

Primjena informacijske i komunikacijske tehnologije za poboljšanje poslovnih procesa Tip natječaja: Otvoreni poziv na dostavu projektnih prijedloga (b Primjena informacijske i komunikacijske tehnologije za poboljšanje poslovnih procesa Status: otvoren od 19.3.2014. do 30.6.2015. Nadležno tijelo: Ministarstvo poduzetništva i obrta Područje: malo i srednje

Више

INA Group Strategic challenges facing INA and the 2010 FTE optimization program

INA Group  Strategic challenges facing INA and the 2010 FTE optimization program INA Grupa Rezultati i poslovanje u prvom tromjesečju 2012. Zagreb, travanj 2012. 1 Unatoč izazovnom vanjskom okruženju, INA Grupa ostvarila je snažne, stabilne rezultate u prvom tromjesečju 2012. u usporedbi

Више

HBOR plavi

HBOR plavi Financiranje privatnih iznajmljivača u suradnji s Ministarstvom turizma Labin, 08.05.2019. godine 1 UVOD Posebna financijska institucija Osnovana 1992. godine U vlasništvu RH Cilj: poticanje razvoja hrvatskog

Више

REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA GRAD PRELOG GODIŠNJI IZVJEŠTAJ O IZVRŠENJU PRORAČUNA GRADA PRELOGA ZA GODINU I. OPĆI DIO Konto Naziv A. R

REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA GRAD PRELOG GODIŠNJI IZVJEŠTAJ O IZVRŠENJU PRORAČUNA GRADA PRELOGA ZA GODINU I. OPĆI DIO Konto Naziv A. R REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA GRAD PRELOG GODIŠNJI IZVJEŠTAJ O IZVRŠENJU PRORAČUNA GRADA PRELOGA ZA 2014. GODINU I. OPĆI DIO Konto Naziv A. RAČUN PRIHODA I RASHODA Izvršenje za izvještajno razdoblje

Више

Kontrola plodnosti

Kontrola plodnosti U užem smislu, analiza tla je skup više različitih kemijskih postupaka kojima se utvrđuje, kako razina hranjivih elemenata u uzorku tla, tako i druga kemijsko-fizikalno-biološka svojstva tla značajna za

Више

FINANCIJSKI REZULTATI ZA PRVIH DEVET MJESECI GODINE Kontakt: INA-Industrija nafte, d.d. Korporativne komunikacije Avenija Većeslava Holjevca 10,

FINANCIJSKI REZULTATI ZA PRVIH DEVET MJESECI GODINE Kontakt: INA-Industrija nafte, d.d. Korporativne komunikacije Avenija Većeslava Holjevca 10, FINANCIJSKI REZULTATI ZA PRVIH DEVET MJESECI 2017. GODINE Kontakt: INA-Industrija nafte, d.d. Korporativne komunikacije, Zagreb Služba za odnose s javnošću E-mail: PR@ina.hr Press centar na www.ina.hr

Више

EMU factsheet FS2_HR.indd

EMU factsheet FS2_HR.indd DOVRŠETAK EUROPSKE EKONOMSKE I MONETARNE UNIJE Doprinos Komisije Programu čelnika #FutureofEurope #EURoadSibiu GOSPODARSKA I SOCIJALNA KONVERGENCIJA U EU-U: KLJUČNE ČINJENICE Slika 1.: Euro je valuta Europske

Више

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRUČNI URED ZAGREB 2014 REGISTIRANA NEZAPOSLENOST I ZAPOŠLJAVANJE U GRADU ZAGREBU I ZAGREBAČKOJ ŽUPANIJI U STUDENOM

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRUČNI URED ZAGREB 2014 REGISTIRANA NEZAPOSLENOST I ZAPOŠLJAVANJE U GRADU ZAGREBU I ZAGREBAČKOJ ŽUPANIJI U STUDENOM REGISTIRANA NEZAPOSLENOST I ZAPOŠLJAVANJE U GRADU U I AČKOJ ŽUPANIJI U STUDENOM. Zagreb, prosinac. 1 3.723 2.973 3.23 3.428 6.469 8.661 9.638 7.65 7.523 6.56 6.489 5.956 6.84 5.478 6.49 5.88 6.865 6.29

Више

Microsoft Word PROIZVODNI RAZRED 5.doc

Microsoft Word PROIZVODNI RAZRED 5.doc GRAD ZAGREB GRADSKI URED ZA POLJOPRIVREDU I ŠUMARSTVO Avenija Dubrovnik 12, Zagreb Obrazac 2. PRIJAVA ZA DODJELU SREDSTAVA POMOĆI U POLJOPRIVREDI I ŠUMARSTVU U 201 Investicije u poljoprivrednim gospodarstvima

Више

Istarska razvojna agencija

Istarska razvojna agencija ISTARSKA RAZVOJNA AGENCIJA (IDA) d.o.o. Regionalna razvojna agencija kao podrška malim i srednjim poduzećima Labin, 3. veljače 2014. Istarska razvojna agencija (IDA) OPĆE INFORMACIJE Osnovana 14.12.1999.;

Више

FINANCIJSKI REZULTATI ZA PRVIH DEVET MJESECI Kontakt: INA-Industrija nafte, d.d. Sektor korporativnih komunikacija Avenija Većeslava Holjevca 10

FINANCIJSKI REZULTATI ZA PRVIH DEVET MJESECI Kontakt: INA-Industrija nafte, d.d. Sektor korporativnih komunikacija Avenija Većeslava Holjevca 10 FINANCIJSKI REZULTATI ZA PRVIH DEVET MJESECI 2015. Kontakt: INA-Industrija nafte, d.d. Sektor korporativnih komunikacija, Zagreb Služba za odnose s javnošću E-mail: PR@ina.hr Press centar na www.ina.hr

Више

JAMSTVENI PROGRAM PLUS Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (u daljnjem tekstu: HAMAG-BICRO) u okviru ovog Jamstvenog progr

JAMSTVENI PROGRAM PLUS Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (u daljnjem tekstu: HAMAG-BICRO) u okviru ovog Jamstvenog progr JAMSTVENI PROGRAM PLUS Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (u daljnjem tekstu: HAMAG-BICRO) u okviru ovog Jamstvenog programa PLUS (u daljnjem tekstu: Program) izdaje za pokriće

Више

Srijeda, 2. rujna GLASNIK«Broj 7 - Stranica 505 Četvrtak, 17. prosinca GLASNIK«Broj 11 Stranica 505 GLASNIK SLU

Srijeda, 2. rujna GLASNIK«Broj 7 - Stranica 505 Četvrtak, 17. prosinca GLASNIK«Broj 11 Stranica 505 GLASNIK SLU Srijeda, 2. rujna 2015.»SLU@BENI GLASNIK«Broj 7 - Stranica 505 Četvrtak, 17. prosinca 2015.»SLU@BENI GLASNIK«Broj 11 Stranica 505 SLU@BENI GLASNIK SLU@BENO GLASILO GRADA VINKOVACA ISSSN 1846-0887 11 VINKOVCI,

Више

Microsoft Word - 3. KODEKS SAVJETOVANJA SA ZAINTERESIRANOM JAVNOŠĆU U POSTUPCIMA DONOŠENJA ZAKONA, DRUGIH PROPISA I AKATA

Microsoft Word - 3. KODEKS SAVJETOVANJA SA ZAINTERESIRANOM JAVNOŠĆU U POSTUPCIMA DONOŠENJA ZAKONA, DRUGIH PROPISA I AKATA VLADA REPUBLIKE HRVATSKE 3402 Na temelju članka 30. stavka 3. Zakona o Vladi Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 101/98, 15/2000, 117/2001, 199/2003, 30/2004 i 77/2009), Vlada Republike Hrvatske

Више

INTERDEPENDENCE OF TOTAL REVENUE AND EMPLOYMENT IN THE WOOD SECTOR

INTERDEPENDENCE OF TOTAL REVENUE AND EMPLOYMENT IN THE WOOD SECTOR ANALIZA TRŽIŠTA NAMJEŠTAJA U REPUBLICI HRVATSKOJ Priča o hrvatskom namještaju Prof dr sc Darko Motik dr sc Andreja Pirc Barčić Sveučilište u Zagrebu Šumarski fakultet 28 siječnja 2014, Poslovni centar

Више

Temeljem odredbi Ċlanka 16. Zakona o proraĊunu (“Narodne novine RH” broj: 92/94 i Ċlana ka 16 i Statuta Grada Omiša ( “Službeni glasnik Grada Omiša”

Temeljem odredbi Ċlanka 16. Zakona o proraĊunu (“Narodne novine RH” broj: 92/94 i Ċlana ka 16 i  Statuta Grada Omiša ( “Službeni glasnik Grada Omiša” Temeljem odredbi čl. 14. Zakona o proračunu (NN RH 87/08 i 136/12) i temeljem odredbi članka 30. Statuta Grada Omiša (Službeni glasnik Grada Omiša 4/09, 9/10, 2/13 i 10/13), Gradsko vijeće Grada Omiša

Више

KONSOLIDIRANI IZVJEŠTAJ O POSLOVANJU ZA RAZDOBLJE BELJE d.d. KONSOLIDIRANI IZVJEŠTAJ O POSLOVANJU

KONSOLIDIRANI IZVJEŠTAJ O POSLOVANJU ZA RAZDOBLJE BELJE d.d. KONSOLIDIRANI IZVJEŠTAJ O POSLOVANJU KONSOLIDIRANI IZVJEŠTAJ O POSLOVANJU ZA RAZDOBLJE 1. - 3.2017. SADRŽAJ OPĆI PODACI... 3 IZVJEŠTAJ O OSTVARENIM REZULTATIMA POSLOVANJA BELJA D.D. ZA RAZDOBLJE 1. 3. 2017. GODINE... 4 OPĆI PODACI Belje d.d.

Више

PRILOG I DOKUMENTACIJA ZA PODNOŠENJE PRIJAVE PROJEKTA ZA TIP OPERACIJE [ Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava ] OBAVEZNA DOKUMENT

PRILOG I DOKUMENTACIJA ZA PODNOŠENJE PRIJAVE PROJEKTA ZA TIP OPERACIJE [ Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava ] OBAVEZNA DOKUMENT PRILOG I DOKUMENTACIJA ZA PODNOŠENJE PRIJAVE PROJEKTA ZA TIP OPERACIJE [2.1.2. Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava ] OBAVEZNA DOKUMENTACIJA ZA SVE NOSITELJE PROJEKATA Napomena: Svi dokumenti

Више

„Razvoj poduzetništva“

„Razvoj poduzetništva“ 1 Financijski instrumenti HAMAG-BICRO Tomislav Pašalić, Ravnatelj sektora Sektor za financijske instrumente 2 Sadržaj Opće informacije o financijskim instrumentima ESIF jamstva ESIF zajmovi 3 Opde informacije

Више

ANALIZA LOKALNE EKONOMIJE OPŠTINA LAKTAŠI

ANALIZA LOKALNE EKONOMIJE OPŠTINA LAKTAŠI ANALIZA LOKALNE EKONOMIJE OPŠTINA LAKTAŠI Izdavač: Agencija za razvoj preduzeća Eda, Banja Luka eda@edabl.org Za izdavača: Zdravko Miovčić Autor: prof. dr Stevo Pucar Dizajn i kompjuterska priprema: Nenad

Више

PRILOZI 11

PRILOZI 11 PRILOZI 11 Prilog A: Realna kretanja Tabela 1: Pregled makroekonomskih kretanja Izvor: MONSTAT OPIS 2017 XII/XI Industrijska proizvodnja (index) 98,4 95,5 113,7 111,4 83,7 83,0 113,4 Potrošačke cijene

Више

tDon't miss it. Visit it now!

tDon't miss it. Visit it now! Lokalna akcijska grupa Sjeverna Bilogora Braće Radić kbr. 28, 43226 Veliko Trojstvo Žiro račun: 2402006 1100547660 OIB: 36736744335 MB: 02493799 OBRAZAC ZA PRIJAVU PROJEKTNIH IDEJA Poštovani, Molimo Vas

Више

Službeni glasnik Općine Vela Luka br. 8/19

Službeni glasnik Općine Vela Luka br. 8/19 ISSN 1846-8713 SLUŽBENI GLASNIK O P Ć I N E V E L A L U K A Godina XXVI., Broj 8, Vela Luka, S A D R Ž A J OPĆINSKO VIJEĆE str. Program poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske za općinu

Више

REPUBLIKA HRVATSKA

REPUBLIKA HRVATSKA KLASA: 400-05/17-01/01 Temeljem članka 110. Zakona o proračunu (NN RH, br. 87/08, 136/12 i 15/15), članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN RH, br. 19/13 pročišćeni tekst),

Више

ПРИВРЕДНА КОМОРА РЕПУБЛИКЕ СРПСКЕ П р и в р е д н а к р е т а њ а у Републици Српској за период јануар-децембар године Бања Лука, јануар г

ПРИВРЕДНА КОМОРА РЕПУБЛИКЕ СРПСКЕ П р и в р е д н а к р е т а њ а у Републици Српској за период јануар-децембар године Бања Лука, јануар г ПРИВРЕДНА КОМОРА РЕПУБЛИКЕ СРПСКЕ П р и в р е д н а к р е т а њ а у Републици Српској за период јануар-децембар 2018. године Бања Лука, јануар 2019. године Привредна комора Републике Српске Ђуре Даничића

Више

PowerPoint Presentation

PowerPoint Presentation Zakon o poljoprivrednom zemljištu MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE travanj 2019. godine Poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države raspolaže se prema odredbama Zakona o poljoprivrednom zemljištu (NN 20/18

Више

SLUŽBENE NOVINE

SLUŽBENE NOVINE SLUŽBENE NOVINE OPĆINE PIĆAN GOD. XVII BROJ 6 PIĆAN, 16. PROSINCA 2015. LIST IZLAZI POVREMENO S A D R Ž A J AKTI VIJEĆA Stranica 1. Odluka o donošenju Dopuna Prostornog plana uređenja Općine Pićan. 2 AKTI

Више

MergedFile

MergedFile 1/ 2 Obveznik: Adresa: Žiro račun: Klasa: Ur.broj: Mjesto i datum: Srebreno,, 15.03.2017 Matični broj: Šifra djelatnosti: 8411 PRORAČUN ZA 2017. GODINU OPĆI DIO rbr. 1 Prihodi Rashodi UKUPNO 63.696.616,00

Више

Microsoft PowerPoint - KR-Aleric.ppt

Microsoft PowerPoint - KR-Aleric.ppt Potreba za prekograničnom nom suradnjom na tržištu tu rada O nama Broj stanovnika - 4.437.460 Stopa zaposlenosti (15-64) 56,7% Stopa nezaposlenosti: Administrativni izvori 14,9% Anketa radne snage - 9,0%

Више

Izvješće o agencijskom radu za godinu

Izvješće o agencijskom radu za godinu Analiza pristiglih podataka o radu agencija za privremeno zapošljavanje Izvješće o agencijskom radu za 2018. godinu Godina I. Zagreb, ožujak 2019. 1 U V O D Zakon o radu (Narodne novine, br. 93/14 i 127/17)

Више

ПРИЛОГ: Табеле

ПРИЛОГ: Табеле САВЕЗ САМОСТАЛНИХ СИНДИКАТА СРБИЈЕ Оделење за економска и социјална питања ПРИКАЗ ОСНОВИХ МАКРОЕКОНОМСКИХ ПОКАЗАТЕЉА У РЕПУБЛИЦИ СРБИЈИ У 2011. ГОДИНИ /Саопштење бр. 09/11 од 08.11.2011. године/ Београд,

Више

IMF Country Focus Autoput sa gustim saobraćajem u Holandiji: Ekonomski rast je ubrzao u cijeloj Europi, pretvarajući kontinent u pokretač globalne trg

IMF Country Focus Autoput sa gustim saobraćajem u Holandiji: Ekonomski rast je ubrzao u cijeloj Europi, pretvarajući kontinent u pokretač globalne trg IMF Country Focus Autoput sa gustim saobraćajem u Holandiji: Ekonomski rast je ubrzao u cijeloj Europi, pretvarajući kontinent u pokretač globalne trgovine (foto: Halfpoint/iStock by Getty Images) IMF

Више

ПРИЛОГ: Табеле

ПРИЛОГ: Табеле САВЕЗ САМОСТАЛНИХ СИНДИКАТА СРБИЈЕ Оделење за економска и социјална питања ПРИКАЗ ОСНОВИХ МАКРОЕКОНОМСКИХ ПОКАЗАТЕЉА У РЕПУБЛИЦИ СРБИЈИ У 2011. ГОДИНИ /Саопштење бр. 08/11 од 23.09.2011. године/ Београд,

Више

PowerPointova prezentacija

PowerPointova prezentacija Velike mogućnosti za razvoj Hrvatske Prof.dr.sc. Branko Grčić, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Ulaganje u budućnost Europska unija Varaždin, 22. travnja 2015.

Више

ПРИЛОГ: Табеле

ПРИЛОГ: Табеле САВЕЗ САМОСТАЛНИХ СИНДИКАТА СРБИЈЕ Оделење за економска и социјална питања ПРИКАЗ ОСНОВИХ МАКРОЕКОНОМСКИХ ПОКАЗАТЕЉА У РЕПУБЛИЦИ СРБИЈИ У 2012. ГОДИНИ /број 3/12 од 18.04.2012. године/ Београд, април 2012.

Више

PowerPoint Presentation

PowerPoint Presentation Rezultati programa poticanja poduzetništva i obrta Poduzetnički impuls 2013. Gordan Maras, ministar 13.3.2014. 1 Ukupno uloženo sredstava u poticanje poduzetništva i obrta u 2013. Bespovratne potpore PODUZETNIČKI

Више

PowerPoint Presentation

PowerPoint Presentation II. Znanstveni forum: Kako potaknuti regionalni ekonomski rast i razvoj u RH? Osijek, 26.09.2016. I. Pozvano predavanje: Ekonomska (ne)razvijenost RH i regionalni izazovi I. Panel: Uloga makroekonomske

Више

BILJEŠKE Bilješka br. 1 Ukupni prihodi za razdoblje siječanj-prosinac godine iznose ,22 kuna i za 1,22% su manji u odnosu na isto razd

BILJEŠKE Bilješka br. 1 Ukupni prihodi za razdoblje siječanj-prosinac godine iznose ,22 kuna i za 1,22% su manji u odnosu na isto razd BILJEŠKE Bilješka br. 1 Ukupni prihodi za razdoblje siječanj-prosinac 2017. godine iznose 17.621.292,22 kuna i za 1,22% su manji u odnosu na isto razdoblje 2016. godine. Ukupni rashodi iznose 17.754.783,61

Више

(Mjere za poticaj razvoja poduzetništva Grada Dubrovnika)

(Mjere za poticaj razvoja poduzetništva Grada Dubrovnika) Dubrovnik, 17. svibnja 2012. SADRŽAJ: DURA Razvojna Agencija Grada Dubrovnika Poduzetnički inkubator Tvornica ideja Program poticanja razvoja obrta, malog i srednjeg poduzetništva Grada Dubrovnika Potpora

Више

+224e

+224e REPUBLIKA HRVATSKA ZAGREBAČKA ŽUPANIJA OPĆINA POKUPSKO Jedinstveni upravni odjel KLASA:350-01/16-01/09 URBROJ: 238-22-1-17-72 Pokupsko, 30. listopada, 2017. godine Na temelju članka 102. i 104. Zakona

Више

PRIJEDLOG!!! Na temelju članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (»Narodne novine«broj 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08,

PRIJEDLOG!!! Na temelju članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (»Narodne novine«broj 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, PRIJEDLOG!!! Na temelju članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (»Narodne novine«broj 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13 proč. tekst i 137/15 ispr.),

Више

SIGURNOST 53 (4) (2011) OZLJEDE NA RADU I PROFESIONALNE BOLESTI U HRVATSKOJ GODINE OZLJEDE NA RADU U HRVATSKOJ U GODINI U go

SIGURNOST 53 (4) (2011) OZLJEDE NA RADU I PROFESIONALNE BOLESTI U HRVATSKOJ GODINE OZLJEDE NA RADU U HRVATSKOJ U GODINI U go OZLJEDE NA RADU I PROFESIONALNE BOLESTI U HRVATSKOJ 2010. GODINE OZLJEDE NA RADU U HRVATSKOJ U 2010. GODINI U 2010. godini je u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo zaprimljeno ukupno 15.791 individualnih

Више

Na temelju članka 11. Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva (Narodne novine 29/2, 63/07, 53/12, 56/13 i 121/169) i članka 37. Statuta Grada De

Na temelju članka 11. Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva (Narodne novine 29/2, 63/07, 53/12, 56/13 i 121/169) i članka 37. Statuta Grada De Na temelju članka 11. Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva (Narodne novine 29/2, 63/07, 53/12, 56/13 i 121/169) i članka 37. Statuta Grada Delnica (SN PGŽ 28/09, 41/09, 11/13, 20/13-pročišćeni

Више

PROGRAM RADA

PROGRAM RADA Broj: 01-2014-62 Donji Miholjac, 15. travnja 2014. Temeljem utvrđenih CILJEVA MIHOLJAČKOG PODUZETNIČKOG CENTRA Lokalne razvojne agencije u 2014. g. 1. Kao relevantna agencija za pružanja konzultantskih

Више