Predlozak

Транскрипт

1 Izvješće s participativnih radionica Hrvatska kakvu želimo Interpretacija podataka

2 Dokument je objavljen na mrežnoj stranici: Dopušteno je preuzimanje objavljenog dokumenta, sadržaja, odnosno dijelova sadržaja koje je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u ovom dokumentu stavilo na raspolaganje, pod uvjetom navođenja izvora. Preuzimanjem dokumenta, sadržaja ili dijelova sadržaja korisnik se obvezuje da će se njime koristiti u nekomercijalne svrhe. Upotreba u komercijalne svrhe i distribucija trećim osobama dopuštena je isključivo uz prethodnu pisanu suglasnost koja se može zatražiti putem elektroničke pošte na adresi strategija@mrrfeu.hr. Upotreba dokumenta, sadržaja ili dijelova sadržaja pri predavanjima, seminarima, radionicama, drugim oblicima nastave te u popratnim materijalima ili u svrhu informiranja javnosti neće se smatrati upotrebom u komercijalne svrhe niti distribucijom trećim osobama i za takvu upotrebu nije potrebna prethodna pisana suglasnost, pod uvjetom navođenja izvora. Sadržaj publikacije isključiva je odgovornost Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije. Zagreb, ožujak 2018.

3 SADRŽAJ 1. UVOD Zakonodavni okvir Struktura izvješća PARTICIPATIVNE RADIONICE REZULTATI WORLD CAFÉ REZULTATI WORLD CAFÉ 1. KRUG Gdje smo sada? Koji su ključni razvojni izazovi Hrvatske danas? Koji su ključni razvojni potencijali Hrvatske danas? REZULTATI WORLD CAFÉ 2. KRUG Gdje želimo biti? Koje su najvažnije društvene vrijednosti u Hrvatskoj godine? Kakvu Hrvatsku želimo 2030? ZAGREB, 30. listopada godine 116 sudionika Gospić, 3. studenoga sudionika Dubrovnik, 6. studenoga godine 57 sudionika Zadar, 8. studenoga godine 48 sudionika Osijek, 14. studenoga godine 54 sudionika Sv. Martin na Muri, 15. studenoga godine 53 sudionika Opatija, 9. studenoga sudionika REZULTATI WORLD CAFÉ 3. krug - Kako ćemo tamo doći? Kako ćemo odgovoriti na ključne razvojne izazove? Kako ćemo osigurati ostvarivanje razvojnih potencijala? ZDRAVLJE, DEMOGRAFSKE PROMJENE I KVALITETA ŽIVOTA SIGURNOST HRANE, ODRŽIVA POLJOPRIVREDA I ŠUMARSTVO, ISTRAŽIVANJE MORA, POMORSTVA I UNUTARNJIH VODA I BIO-EKONOMIJA SIGURNA, ČISTA I UČINKOVITA ENERGIJA PAMETAN, ZELENI I INTEGRIRANI PROMET KLIMATSKA AKTIVNOST, OKOLIŠ, UČINKOVITOST RESURSA I SIROVINE Klimatska aktivnost, okoliš, učinkovitost resursa i sirovine EUROPA U PROMJENJIVOM SVIJETU UKLJUČIVA, INOVATIVNA I PROMIŠLJENA DRUŠTVA SIGURNA DRUŠTVA SINTEZA 1. I 3. KRUGA WORLD CAFÉA

4 1. UVOD 1.1. ZAKONODAVNI OKVIR Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije izradilo je Zakon o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 123/2017 ), (u daljnjem tekstu: Zakon), koji je stupio na snagu 20. prosinca godine i obuhvaća strateško planiranje, izradu, praćenje i vrednovanje akata strateškog planiranja te će zajedno s povezanim propisima osigurati usklađenost i međusobnu koordinaciju odluka donesenih od strane svih središnjih tijela državne uprave. Svrha izrade i donošenja ovoga Zakona je propisivanje jasnih i preciznih pravila i postupke izrade i praćenja provedbe akata strateškog planiranja s ciljem uklanjanja svih prepoznatih problema. Zakonom se propisuje izrada i donošenje manjeg broja koherentnih i konzistentnih akata strateškog planiranja koji će se moći koristiti kao kvalitetni alati za upravljanje razvojem. Procesi strateškog planiranja u Republici Hrvatskoj su do donošenja ovog Zakona bili pretežito definirani Zakonom o regionalnom razvoju i Zakonom o proračunu, međutim, nije bio uspostavljen jedinstven, cjelovit, standardiziran i zakonski uređen skup pravila, postupaka i procedura u procesima planiranja, izrade, provedbe i praćenja akata strateškog planiranja što je rezultiralo stihijskim i neujednačenim pristupom u njihovoj izradi. Važno je napomenuti da nikada nije izrađena i usvojena sveobuhvatna dugoročna nacionalna strategija koja bi služila kao okvir za izradu drugih akata strateškog planiranja, dok je detaljnom analizom utvrđeno da je izrađeno više od 140 nacionalnih strateških dokumenata. Zakon, između ostalog, propisuje izradu Nacionalne razvojne strategije koja sadrži dugoročnu viziju razvoja Republike Hrvatske te definira razvojne smjerove i strateške ciljeve. Zakon se temelji na primjerima dobre prakse drugih europskih država te je tijekom provedbe Twinning light projekta IPA 2013 FFRAC Podrška uspostavi sustava strateškog planiranja na nacionalnoj razini (CRO Strategija), u suradnji s Uredom Vlade Republike Litve, razrađen prijedlog modela za učinkovitiji sustav strateškog planiranja razvoja koji je predstavljao kvalitetnu podlogu za izradu novog Zakona. Nacionalna razvojna strategija je Zakonom definirana kao najviši hijerarhijski akt strateškog planiranja u Republici Hrvatskoj koji služi za oblikovanje i provedbu razvojnih politika Republike Hrvatske. U okviru procesa izrade Nacionalne razvojne strategije, planirano je uključivanje svih relevantnih dionika u svrhu dobivanja novih ideja i kvalitetnih podataka koji će služiti kao polazišta za izradu dijelova dokumenta. 3

5 1.2. STRUKTURA IZVJEŠĆA U ovom Izvješću sadržani su rezultati do sada održanih participativnih radionica provedenih u okviru pripremne faze za proces izrade Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do Održano je sedam radionica, počevši s prvom u Zagrebu 30. listopada (sudionici s područja Grada Zagreba i Zagrebačke županije) te potom u Gospiću 3. studenoga (Ličkosenjska, Karlovačka i Sisačko-moslavačka županija), Dubrovniku 6. studenoga (Dubrovačko-neretvanska županija), Zadru 8. studenoga (Zadarska, Splitsko-dalmatinska i Šibensko-kninska županija), Osijeku 14. studenoga (Osječko-baranjska, Vukovarskosrijemska, Brodsko-posavska, Požeško-slavonska i Virovitičko-podravska županija), Svetom Marinu na Muri 15. studenoga (Međimurska, Varaždinska, Krapinsko-zagorska, Koprivničko-križevačka i Bjelovarsko-bilogorska županija) te posljednja u Opatiji 20. studenoga godine (Istarska i Primorsko-goranska županija). Radionice su, ovisno o broju sudionika, u prosjeku trajale oko četiri sata. Program svih radionica bio je unaprijed pripremljen u suradnji Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) te istraživačkog tima tvrtke Urbanex. Sadržavao je pozdravnu riječ predstavnika Ministarstva, uvodno izlaganje o procesu izrade Nacionalne razvojne strategije (također predstavnik Ministarstva) te je potom od strane predstavnika Urbanexa predstavljena metoda World Caffea te ciljevi i način izvođenja radionice. 4

6 2. PARTICIPATIVNE RADIONICE Radi dobivanja kvalitetnog polazišta za izradu dokumenta planiran je i odrađen rad u velikim grupama te su u tu svrhu organizirane participativne radionice diljem zemlje. Predviđena je i izvršena organizacija sedam radionica s različitim ciljnim skupinama (javni, poslovni, znanstveno-istraživački sektor) u Zagrebu, Gospiću, Dubrovniku, Zadru, Osijeku, Sv. Martinu na Muri i Opatiji. Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije je putem regionalnih koordinatora poslalo pozive za sudjelovanje na participativnim radionicama relevantnim dionicima. Na svakoj pojedinoj radionici planirano je sudjelovanje sudionika no posjećenost radionica je bila kako slijedi: Zagreb, 30. listopada godine 116 sudionika (Grad Zagreb i Zagrebačka županija) Gospić, 3. studenoga godine 28 sudionika (Ličko-senjska, Karlovačka i Sisačkomoslavačka županija) Dubrovnik, 6. studenoga godine 57 sudionika (Dubrovačko-neretvanska županija) Zadar, 8. studenoga godine 48 sudionika (Zadarska, Splitsko-dalmatinska i Šibenskokninska županija) Osijek, 14. studenoga godine 54 sudionika (Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Brodsko-posavska, Požeško-slavonska i Virovitičko-podravska županija) Sv. Martin na Muri, 15. studenoga godine 53 sudionika (Međimurska, Varaždinska, Krapinsko-zagorska, Koprivničko-križevačka i Bjelovarsko-bilogorska županija) Opatija, 9. studenoga sudionika (Istarska i Primorsko-goranska županija). Ukupan broj sudionika na participativnim radionicama za oblikovanje vizije je

7 3. REZULTATI WORLD CAFÉ Rezultati rada u regionalnim participativnim radionicama obrađeni su prema tri kruga održanih diskusija predviđenih usvojenom metodologijom. 1. krug Gdje smo sada? a. Koji su ključni razvojni potencijali Hrvatske danas? b. Koji su ključni razvojni izazovi Hrvatske danas? 2. krug Gdje želimo biti? a. Koje su najvažnije društvene vrijednosti u Hrvatskoj godine? b. Kakvu Hrvatsku želimo godine? 3. krug - Kako ćemo tamo doći? a. Kako ćemo odgovoriti na ključne razvojne izazove? b. Kako ćemo osigurati ostvarivanje razvojnih potencijala? Sudionici su u svakom diskusijskom krugu u formi otvorenog razgovora zajednički odgovarali na postavljena pitanja. Svoja razmišljanja bilježili su na papirima velikog formata. U pauzama nakon prva dva kruga voditelji radionica su papire s odgovorima izložili na vidljivo mjesto u dvorani kako bi svi sudionici mogli dobiti uvid u razmišljanja onih diskusijskih grupa u kojima nisu sudjelovali. Svi papiri s odgovorima su fotografirani, zapisi su dokumentirani te je svaki zapis povezan s mjestom održavanja radionice. 6

8 4. REZULTATI WORLD CAFÉ 1. KRUG Gdje smo sada? Koji su ključni razvojni izazovi Hrvatske danas? Koji su ključni razvojni potencijali Hrvatske danas? U prvom diskusijskom krugu sudionici su odgovarali na dva pitanja cilj kojih je bio dobiti uvid u razmišljanja o ključnim razvojnim potencijalima i izazovima Hrvatske danas. Obrada i analiza podataka obuhvaćala je povezivanje svakog pojedinog zapisa s mjestom održavanja radionice te pridruživanje u jednu ili više tematskih kategorija. Kategorije su definirane na temelju prethodne analize predstavnika Urbanexa i smjernica dobivenih od Ministartsva. Nakon povezivanja svakog pojedinog zapisa (potencijala ili izazova) s kategorijom (ili više njih), unutar svake kategorije tematski su povezani slični zapisi. Za svaku skupinu potom je oblikovana sintagma koja odražava bit tematski sličnih zapisa, što je omogućilo da se iz više desetaka (čak i više od stotine) zapisa u pojedinim tematskim kategorijama izdvoji manji broj potencijala i izazova. S obzirom na učestalost ponavljanja pojedinih sličnih zapisa, izdvojeni su oni koji se najčešće javljaju i time ukazuju na značaj za veći broj sudionika participativnih radionica. Tablični popis svih pojedinačnih zapisa (potencijala i izazova) svrstanih prema tematskim kategorijama nalazi se u prilogu Izvješća. Oznaka uz svaki zapis označava istu sintagmu (npr. oznaka 1I1.1. označava istu sintagmu u tablici 1). 7

9 Tablica 1. Najčešći izazovi i potencijali prema tematskim skupinama Kategorija Izazovi Potencijali 1. Vanjska politika, geopolitički položaj 1I1.1. Ovisnost o globalnom tržištu, kompeticija za strane investicije 1I.1.2. Geografski položaj 1P1.1. Povoljan geostrateški i prometni položaj 1P1.2. Članstvo u Europskoj uniji 1P1.3. Dostupnost i poslovanje na tržištu Europske unije 2. Društvena načela 2I1.1. Negativna percepcija društvene atmosfere (korupcija, nepotizam), poboljšanje zadovoljstva građana životom 2P1.1. Vizija razvoja društva neovisna o politici 2I1.2. Percepcija negativne uključenosti politike u sve sfere društva 2I1.3. Podizanje svijesti građana za proaktivnost, aktivno sudjelovanje u društvu, tolerancija i ujedinjenost 2I1.4. Ostvarivanje neovisnosti i kvalitete medija 3. Demografske promjene 3I1.1. Negativni demografski trendovi (starost stanovništva, iseljavanje, odljev mozgova, odlazak mladih) 3P1.1. Demografska obnova i realizacija politike pronatalitetne 4. Zdravlje i kvaliteta života 4I1.1. Poboljšanje kvalitete 4P1.1. Reforma i unapređenje života građana i smanjivanje sustava javnog zdravstva socijalnih razlika 8

10 4I1.2. Reforma zdravstvenog sustava, izgradnja zdravstvene, socijalne i sportske infrastrukture 4P1.2. Razvoj zdravstvenog turizma 4P1.3. Percepcija kvalitete života 4P1.4. Postojanje sportske infrastrukture 5. Uključivo društvo, siromaštvo i socijalna osjetljivost 6. Inovacije, kulturno i kreativno društvo 5I1.1. Nezaposlenost, niska primanja, velik udio radno neaktivnog stanovništva, zaduženost, potreba za reformom mirovinskog sustava, siromaštvo i socijalno raslojavanje 5I1.2. Razvijanje kulture građanstva (društveno i ekološki odgovornih, kritičkih i tolerantnih građana) 5I1.3. Konzervativizam, položaj žena, društva retradicionalnizacija 5I1.4. Smanjivanje socijalnih razlika. 6I1.1. Nedovoljan stupanj razvoja ICT sektora i inovacija, nedovoljna potpora novim tehnologijama 5P1.1. Otvaranje dječjih vrtića, rodiljne naknade, sigurnost zaposlenja majke 5P1.2. Civilni sektor i civilno društvo 6P1.1. Bogatstvo kulturnog naslijeđa 6I1.2. Nedovoljno poticanje 6P1.2. Razvoj digitalnog inovativnosti i kreativnosti društva 9

11 7. Energetska sigurnost, čista energija 7I1.1. Nedovoljno korištenje obnovljivih izvora energije, nedostatak dugoročne strategije energetskog sektora 7P1.1. Korištenje obnovljivih izvora energije 8. Okoliš, klimatske promjene, prirodni resursi 9. Infrastruktura, prometna povezanost i mobilnost 10. Održiva poljoprivreda, sigurnost opskrbe hranom, ribarstvo i bioekonomija 8I1.1. Zaštita i održivo korištenje prirodnih resursa. obnovljivih 8I1.2. Prilagodba na klimatske promjene i smanjenje emisija CO 2 8I1.2a. Održivo gospodarenje otpadom 8I1.3. Podizanje svijesti građana o ekologiji 9I1.1. Poboljšanje prometne povezanosti (ceste, luke, željeznica, zračne luke, granice, rekreativne staze), izoliranost otoka i juga Hrvatske 9I1.2. Zastarjela infrastruktura, potreba za ulaganjima u razvoj komunalne (vodovod, širokopojasni infrastrukture kanalizacija, internet, navodnjavanje, gospodarenje otpadom) 10II1.1. Modernizacija, primjena novih znanja i tehnologija u poljoprivredi, okrupnjavanje zemljišta i udruživanje poljoprivrednika 8P1.1. Zaštita i održivo korištenje obnovljivih prirodnih resursa. 8P1.2. Povoljni klimatski uvjeti 8P.1.3. Održivo gospodarenje prirodnim resursima 8P1.4. Razvoj cirkularne ekonomije 9P1.1. Unapređenje prometne infrastrukture i povezanosti juga Hrvatske 9P1.2. Povoljan geoprometni položaj i povezanost kontinentalne i primorske Hrvatske infrastrukturom cestovnom 10P1.1. Razvoj moderne poljoprivrede i iskorištavanje poljoprivrednog i šumskog zemljišta 10I1.2. Osiguravanje 10P1.2. Stvaranje sinergije navodnjavanja i kvalitete poljoprivrede i turističkog poljoprivrednih zemljišta 10

12 sektora i stvaranje kratkih lanaca opskrbe 10I1.3. Osiguravanje sigurnosti i kvalitete hrane 10I1.4. Razvoj održive i ekološke poljoprivrede te pristupačnost ekoloških proizvoda 10P1.3. Bogatstvo poljoprivrednih zemljišta i potencijal za ekološku poljoprivredu, poticanje kružne ekonomije, ekološka proizvodnja hrane i poticanje lokalnih sustava hrane 10P1.4. Potencijal za razvoj ribarstva i marikulture 10I1.5. Razvoj tržišta poljoprivrednih proizvoda 11. Sigurnost 11I1.1. Očuvanje sigurnosti društva i države 11P1.1. Sigurno okruženje i sigurna država 12. Obrazovanje i razvoj ljudskih resursa 12I1.1. Odgađanje potrebne reforme za osuvremenjivanje obrazovanja u skladu s obrazovnim potrebama društva 12I1.2. Aktiviranje postojećih ljudskih potencijala i kadrova, usklađivanje tržišta rada i obrazovnog sustava 12I1.3. Odlazak radne snage i visokoobrazovanih stanovnika, nedostatak kvalificirane radne snage 12I1.4. Nedostatak građanskog odgoja, inovativnosti, kreativnosti, odgovornosti i kritičkog razmišljanja u obrazovanju 12P1.1. Kvalitetni ljudski potencijali (obrazovano stanovništvo, radna snaga, mladi, kreativni) 12P1.2. Potencijal u povezivanju institucija, obrazovnih znanstvenih institucija i gospodarstva 11

13 12I1.5. Nedovoljna ulaganja u znanost i obrazovanje 13. Turizam 13I1.1. Prevelika ovisnost o turizmu, prevelik udio masovnog turizma te nepovezanost turizma s ostalim gospodarskim granama 13I1.2. Nedostatak brendiranja i profiliranja turističkih destinacija 13I1.3. Kvaliteta turističkih kapaciteta, turističkih proizvoda i ponude 13I1.3a. Razvoj selektivnih oblika turizma 13P1.1. Razvoj selektivnih oblika turizma i produljenje turističke sezone 13P1.2. Turizam kao potencijal 13P1.3. Razvijanje prepoznatljivosti Hrvatske kao turističke destinacije 13P1.4. Stvaranje sinergija između turizma i drugih gospodarstvenih grana 14. Gospodarstvo, industrija i poduzetništvo 14I1.1. Izgradnja gospodarske infrastrukture, neiskorištenost gospodarskih potencijala, nepovoljna struktura gospodarstva i industrije, smanjenje uvoza 14P1.1. Potaknuti razvoj prerađivačkih korištenje industrijskih industrija, tradicije djelatnosti (brodogradnja, drvna, metalna i tekstilna industrija) 14I1.2. Visoka stopa nezaposlenosti i izazov stvaranja novih radnih mjesta 14I1.3. Privlačenje investicija i poboljšanje investicijske i poduzetničke klime 14P1.2. Ulaganje u razvoj gospodarstva i proizvodnje te poticanje poduzetništva i obrtništva (razvijanje poduzetničke infrastrukture) 14P1.3. Smanjivanje ovisnosti o uvozu 14I1.4. Poticanje i razvoj 14P1.4. Poboljšanje uvjeta poduzetništva i obrtništva rada 12

14 15. Teritorijalni i regionalni razvoj, prostorni potencijali 16. Javno upravljanje i učinkovita pravna država 14I1.5. Odlazak kvalificirane radne snage u inozemstvo, manjak kvalitetne radne snage u Hrvatskoj i problem zadržavanja kvalitetne radne snage 14I1.6. Jačanje socijalnog poduzetništva i cirkularne ekonomije 14I1.7. Poticanje poduzetničke kulture i kulture rada 15I1.1. Decentralizacija, neravnomjeran regionalni razvoj 15I1.2. Prostorno planiranje, neriješeni imovinsko-pravni odnosi, bespravna gradnja. 15I1.3. Zapušteno, usitnjeno i neiskorišteno poljoprivredno zemljište 15I.1.4. Neiskorišteni prostorni kapaciteti i infrastruktura 16I1.1. Vraćanje povjerenja građana u institucije, suzbijanje korupcije, netransparentnosti i pravne nesigurnosti 16I1.2. Poboljšanje efikasnosti javne uprave, smanjivanje birokratskih ograničenja i provedba digitalizacije društva 15P1.1. Očuvan, neizgrađen i nezagađen prostor, napušteni industrijski i vojni objekti 15.P1.2. Razvoj ruralnih područja, regionalizacija i decentralizacija 16P1.1. međusektorske suradnje Jačanje 16P1.2. Strateški i uravnotežen pristup razvoju Hrvatske 16I1.3. Uspostava dugoročnog 16P1.3. Provedba reforme strateškog planiranja i poreznog sustava realizacija planova i strategija, 13

15 uključivanje građana u lokalno planiranje 16I1.4. Neriješeni pravnoimovinski odnosi i neuređene zemljišne i katastarske knjige 16P1.4. Korištenje sredstava fondova Europske unije 16I1.4.a Porezna opterećenja, porezni sustav i nameti 16I1.5. Jačanje sinergija između privatnog, znanstveno-istraživačkog, civilnog i javnog sektora 16I1.6. Nedovoljna usklađenost korištenja sredstava fondova EU sa stvarnim potrebama na regionalnoj razini te potreba za jačanjem kapaciteta javne uprave za učinkovitije povlačenje sredstava 16I1.7. Usklađivanje i pravovremena provedba zakonskih akata usklađenih s Europskom unijom Prvi rezultati analize regionalne zastupljenosti zapisa u pojedinim tematskim kategorijama pokazuju da je kategorija broj 8 Okoliš, klimatske promjene, prirodni resursi najzastupljenija u sedam od osam gradova (izuzetak je Zagreb gdje je najveći udio zapisa bio svrstan u kategoriju broj 16 Javno upravljanje i učinkovita pravna država ). Detaljnija analiza kategorije broj 8 otkriva da je daleko najveći broj zapisa moguće povezati s prirodnim resursima, što u konačnici donosi navedenu prevlast. Najmanji udio zapisa povezan je s kategorijom broj 11 Sigurnost koja je u četiri grada bila kategorija s najmanje zapisa. U Gospiću i Zadru kategorija broj 2 Društvena načela imala je najmanje pridruženih zapisa, a u Zagrebu je to bila kategorija broj 7 Energetska sigurnost, čista energija (tablica 2 i slike u nastavku). 14

16 Grad Zagreb i Zagrebačka županija Zadarska, Splitsko-dalmatinska i Šibensko-kninska županija Međimurska, Varaždinska, Krapinskozagorska, Koprivničko-križevačka, Bjelovarsko-bilogorska županija Osječko-baranjska, Vukovarskosrijemska, Brodsko-posavska, Požeško-slavonska i Virovitičkopodravska županija Istarska i Primorsko-goranska županija Ličko-senjska, Karlovačka i Sisačkomoslavačka županija Dubrovačko-neretvanska županija Tablica 2. Udjeli pojedinih zapisa (potencijala i izazova) prema tematskim kategorijama TEMATSKA SKUPINA / UDJELI POJEDINIH ZAPISA 1. Vanjska politika, geopolitički položaj 2. Društvena načela 3. Demografske promjene 4. Zdravlje i kvaliteta života 5. Uključivo društvo, siromaštvo i socijalna osjetljivost 6. Inovacije i kreativno društvo 7. Energetska sigurnost, čista energija 8. Okoliš, klimatske promjene, prirodni resursi 9. Infrastruktura, prometna 4,9 3,3 4,1 5,3 3,2 4,2 2,6 3,8 2,0 5,1 3,2 2,4 0,6 5,8 5,2 4,6 3,1 6,3 6,4 3,6 4,6 2,1 3,9 0,0 4,2 1,6 3,0 4,8 4,5 7,2 3,1 7,4 5,6 4,2 7,7 8,0 5,9 9,2 7,4 8,8 5,4 6,5 2,8 3,3 5,1 3,2 0,8 1,8 2,4 14,0 17,8 23,5 17,9 11,2 15,0 12,7 10,5 3,3 5,1 2,1 5,2 12,0 5,0 15

17 povezanost i mobilnost 10. Održiva 4,5 9,2 6,1 10,5 13,1 9,6 4,3 poljoprivreda, sigurnost opskrbe hranom, ribarstvo i bioekonomija 11. Sigurnost 1,7 3,9 0,0 1,1 0,8 2,4 2,2 12. Obrazovanje i 7,0 3,3 9,2 11,6 11,6 4,2 7,0 razvoj ljudskih resursa 13. Turizam 4,2 6,6 5,1 3,2 6,4 8,4 5,0 14. Gospodarstvo, 4,9 8,6 5,1 7,4 8,0 6,6 8,9 industrija i poduzetništvo 15. Teritorijalni i 8,7 2,6 9,2 0,0 2,4 4,8 3,8 regionalni razvoj, prostorni potencijali 16. Javno upravljanje i učinkovita pravna država 12,9 14,5 7,1 9,5 12,7 14,4 16,6 16

18 Dubrovačko-neretvanska županija 14,0 12,9 10,5 8,0 7,0 8,7 4,9 3,8 5,2 2,1 4,5 2,8 4,5 1,7 4,2 4,9 Slika 1. Udjeli pojedinih zapisa (potencijala i izazova) prema tematskim kategorijama u Dubrovačko-neretvanskoj županiji 17

19 Ličko-senjska, Karlovačka i Sisačko-moslavačka županija 17,8 14,5 3,3 2,0 4,6 3,9 7,2 5,9 3,3 3,3 9,2 3,9 3,3 6,6 8,6 2,6 Slika 2. Udjeli pojedinih zapisa (potencijala i izazova) prema tematskim kategorijama u Ličko-senjskoj, Karlovačkoj i Sisačkomoslavačkoj županiji 18

20 Istarska i Primorsko-goranska županija 23,5 9,2 9,2 9,2 4,1 5,1 3,1 0,0 3,1 5,1 5,1 6,1 0,0 5,1 5,1 7,1 Slika 3. Udjeli pojedinih zapisa (potencijala i izazova) prema tematskim kategorijama u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji 19

21 Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Brodsko-posavska, Požeškoslavonska i Virovitičko-podravska županija 17,9 10,5 11,6 9,5 5,3 3,2 6,3 4,2 7,4 7,4 3,2 2,1 1,1 3,2 7,4 0,0 Slika 4. Udjeli pojedinih zapisa (potencijala i izazova) prema tematskim kategorijama u Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Brodsko-posavskoj, Požeško-slavonskoj i Virovitičko-podravskoj županiji 20

22 Međimurska, Varaždinska, Krapinsko-zagorska, Koprivničko-križevačka i Bjelovarsko-bilogorska županija 11,2 13,1 11,6 12,7 8,8 8,0 6,4 5,6 5,2 6,4 3,2 2,4 1,6 0,8 0,8 2,4 Slika 5. Udjeli pojedinih zapisa (potencijala i izazova) prema tematskim kategorijama u Međimurskoj, Varaždinskoj, Krapinskozagorskoj, Koprivničko-križevačkoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji 21

23 Zadarska, Splitsko-dalmatinska i Šibensko-kninska županija 15,0 14,4 12,0 9,6 8,4 6,6 4,2 0,6 3,6 3,0 4,2 5,4 1,8 2,4 4,2 4,8 Slika 6. Udjeli pojedinih zapisa (potencijala i izazova) prema tematskim kategorijama u Zadarskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Šibenskokninskoj županiji 22

24 Grad Zagreb i Zagrebačka županija 16,6 12,7 2,6 5,8 4,6 4,8 7,7 6,5 2,4 5,0 4,3 2,2 7,0 5,0 8,9 3,8 Slika 7. Udjeli pojedinih zapisa (potencijala i izazova) prema tematskim kategorijama u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji 23

25 5. REZULTATI WORLD CAFÉ 2. KRUG Gdje želimo biti? Koje su najvažnije društvene vrijednosti u Hrvatskoj godine? Kakvu Hrvatsku želimo godine? Drugi krug World Caféa bio je posvećen prikupljanju mišljenja i stavova sudionika o elementima oblikovanja Izjave o viziji. U metodološkom smislu to je podrazumijevalo promišljanje temeljnih društvenih vrijednosti u Hrvatskoj 2030., a potom izražavanje vizije Hrvatske u obliku rečenice. Za razliku od prvog pitanja, u obradi prikupljenih stavova i mišljenja o viziji Hrvatske nije provedeno tematsko kategoriziranje zbog toga što su rečenice kojima se opisivala vizija kompleksne, sastavljene od niza elemenata demografske, socio-kulturne, gospodarske, okolišne dimenzije i kao takve nisu pogodne za kodiranje. Također, iako se u prilozima Izvješća nalaze popisi svih evidentiranih vrijednosti, smatramo da je za tumačenje puno pogodnija vizualizacija koja ne počiva na kvantitativnom pristupu. Stoga su rezultati za svaku održanu radionicu prikazani u obliku oblaka riječi koji tek naznačava učestalost pojedinih pojmova. Kao metodološku napomenu valja istaknuti da je, iako su sudionici dobili jasne upute o tome što se smatra pod pojmom društvene vrijednosti, u obradi i analizi primijećen niz zapisa koji se ne mogu svesti pod njega (npr. zdravlje, građani i sl.). Međutim, svi su zapisi ipak zadržani u oblacima riječi kako bi se što vjernije prenijela razmišljanja sudionika. Nakon vrijednosti (i povezanih pojmova) prikazanih oblakom riječi, slijede zapisi o viziji, prema gradovima u kojima su radionice održane. 24

26 5.1. ZAGREB, 30. LISTOPADA GODINE 116 SUDIONIKA Koje su najvažnije društvene vrijednosti u Hrvatskoj godine? 25

27 Vizija: Kakvu Hrvatsku želimo godine? Hrvatska kao eko oaza zadovoljnih građana koji žive u solidarnom, kreativnom i inovativnom društvu. Hrvatska s gospodarstvom i turizmom visoke dodane vrijednosti. Sigurnost građana i poželjna destinacija za život. Poželjna za život za svoje građane, ali i otvorena za druge. Temeljena na znanju i inovativnosti. Hrvatska na jasnom putu demografskog oporavka. Hrvatska zemlja znanja i visoke zaposlenosti. Hrvatska koja hrani svoje stanovništvo. Zemlja ekonomske i društvene afirmacije. Zemlja sretnih ljudi i očuvanih prirodnih i kulturnih vrijednosti. Uređena država na svim razinama. Država u kojoj se vrednuje: znanje, poštenje, uključivost. Vizija: Uređena, poštena, zelena, sigurna, čista, Hrvatska zdravih i proaktivnih građana. Zemlja koja je očuvala svoje prirodne resurse. Politički i gospodarski stabilna zemlja. Zemlja pravne sigurnosti i neovisnog učinkovitog pravosuđa. Zemlja visoke zapošljivosti i visokih plaća. Vizija: Hrvatska je zemlja koja je iskoristila sve svoje razvojne potencijale i omogućila visok standard i kvalitetu života svim svojim građanima. 26

28 5.2. GOSPIĆ, 3. STUDENOGA SUDIONIKA Koje su najvažnije društvene vrijednosti u Hrvatskoj godine? Vizija: Kakvu Hrvatsku želimo godine? Hrvatska zemlja optimizma, puna mladih ljudi, bez korupcije, bez nezaposlenih, okrenuta budućnosti, a ne prošlosti. Želimo Hrvatsku po mjeri svakog građanina. Hrvatska je država u kojoj svi građani imaju jednake mogućnosti ostvarivati svoje osobne ciljeve i živjeti u sigurnom i poticajnom okruženju. Hrvatska je zemlja visokog gospodarskog standarda, zemlja tolerancije i dijaloga temeljena na ravnopravnosti svih građana. 27

29 5.3. DUBROVNIK, 6. STUDENOGA GODINE 57 SUDIONIKA Koje su najvažnije društvene vrijednosti u Hrvatskoj godine? Vizija: Kakvu Hrvatsku želimo godine? Hrvatska - zemlja poželjan za život. Hrvatska prepoznatljiva unutar EU po dobroj kvaliteti života. Hrvatska - zemlja zdravih, sretnih, obrazovanih, tolerantnih i okolišno osviještenih ljudi. Hrvatska zemlja u koju se ljudi doseljavaju i vraćaju. Godine želimo sigurnu, moralno osviještenu, gospodarski razvijenu, informatiziranu, obrazovanu i pravno uređenu državu! Hrvatska - zemlja sigurnosti, povjerenja, znanja i ravnomjernog razvoja. Hrvatska koja vjeruje i gradi svoje vrijednosti. 28

30 5.4. ZADAR, 8. STUDENOGA GODINE 48 SUDIONIKA Koje su najvažnije društvene vrijednosti u Hrvatskoj godine? Vizija: Kakvu Hrvatsku želimo godine? Gospodarski razvijena država kojoj se gospodarstvo temelji na znanju i inovacijama uz uvjet očuvanja resursa. Hrvatska je država humanističke ekonomije koja osigurava visoku kvalitetu života svojih građana i uravnotežen razvoj svih njenih krajeva. Gospodarski razvijena, konkurentna, propulzivna, međunarodno prepoznatljiva zemlja ugodnog življenja. Želimo Hrvatsku odgovornih, hrabrih, poduzetnih i osviještenih ljudi. Želimo Hrvatsku s većim životnim standardom, visokom kvalitetom života, atraktivnog prostornog uređenja, s pouzdanim pravosudnim sustavom i efikasnom državnom upravom. Hrvatska: gospodarski razvijena, energetski neovisna zemlja tolerantnih obiteljskih ljudi. Zemlja po mjeri čovjeka. 29

31 5.5. OSIJEK, 14. STUDENOGA GODINE 54 SUDIONIKA Koje su najvažnije društvene vrijednosti u Hrvatskoj godine? Vizija: Kakvu Hrvatsku želimo godine? Zemlja po mjeri čovjeka. Želimo tehnološki naprednu i samoodrživu RH! Želimo Hrvatsku u kojoj svatko može ostvariti svoje potencijale kroz obrazovanje i rad te pri tome kvalitetno živjeti. Hrvatska je zemlja ljudi koji preuzimaju odgovornost za svoju budućnost. Hrvatska - zemlja u kojoj ću i ja ostati! Želimo Hrvatsku koja pametno koristi svoje potencijale! Želimo Hrvatsku koja je poželjna zemlja za život! Želimo Hrvatsku zadovoljnih ljudi! Hrvatska zemlja ljudi s osmjehom! Hrvatska je lijepa, inovativna, uređena s očuvanom prirodom i tradicijom u kojoj su ljudi zaposleni i u koju ljudi žele doći živjeti. 30

32 5.6. SV. MARTIN NA MURI, 15. STUDENOGA GODINE 53 SUDIONIKA Koje su najvažnije društvene vrijednosti u Hrvatskoj godine? Vizija: Kakvu Hrvatsku želimo godine? Hrvatska zdrava, sretna i uspješna. Država hrabrih ljudi koji se ne boje sanjati! 31

33 5.7. OPATIJA, 9. STUDENOGA SUDIONIKA Koje su najvažnije društvene vrijednosti u Hrvatskoj godine? Vizija: Kakvu Hrvatsku želimo godine? Pravedna, konkurentna, održiva i otvorena zemlja snažnih regija. Mirna, tolerantna, samoodrživa, kreativna, puna mladih, zaposlenih i optimističnih ljudi. Otvoreno društvo temeljeno na znanju, inovacijama i regionalnom identitetu. Želimo Hrvatsku zajedništva i samoodrživosti, zemlju zadovoljnih, samouvjerenih i visokoosviještenih ljudi. 32

34 6. REZULTATI WORLD CAFÉ 3. krug - Kako ćemo tamo doći? Kako ćemo odgovoriti na ključne razvojne izazove? Kako ćemo osigurati ostvarivanje razvojnih potencijala? U trećem krugu World Caféa od sudionika je traženo da se pridruže jednoj tematskoj grupi prema vlastitom odabiru. Prema zahtjevu Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije tematske grupe su bile: 1. Zdravlje, demografske promjene i kvaliteta života 2. Sigurnost hrane, održiva poljoprivreda i šumarstvo, istraživanje mora, pomorstva i unutarnjih voda i bio-ekonomija 3. Sigurnost, čista i učinkovita energija 4. Pametan, zeleni i integrirani promet 5. Klimatska aktivnost, okoliš, učinkovitost resursa i sirovine 6. Europa u promjenjivom društvu uključiva, inovativna i promišljena društva 7. Sigurna društva. Grupe su u skladu s glavnim područjima ulaganja koja mogu utjecati na poboljšanje kvalitete života građana EU prepoznatih od strane Europske unije (Obzor 2020). S obzirom da je na radionicima sudjelovao različit broj sudionika s različitim interesima i područjima stručnosti, zastupljenost definiranih tema u 3. krugu nije bio jednak. Na radionicima s manje sudionika neke teme stoga nisu izabrane, a na radionicima s više sudionika neke teme su birane dva puta, sukladno interesima sudionika. Iz navedenih razloga, za razliku od prvog pitanja gdje nije bio unaprijed definiran broj tema, u ovom pitanju ne smatramo regionalnu analizu metodološki opravdanom. 33

35 Radionica Opatija Radionica Dubrovnik Radionica Gospić Radionica Sv. Martin Radionica Zadar Radionica Osijek Radionica Zagreb Teme/županije održavanja 1. Zdravlje, 3 stola 1 stol 1 stol 1 stol 1 stol 1 stol 0 demografske promjene i kvaliteta života 2. Sigurnost hrane, 1 stol 2 stola 1 stol 0 1 stol 1 stol 1 stol održiva poljoprivreda i šumarstvo, istraživanje mora, pomorstva i unutarnjih voda i bio-ekonomija 3. Sigurnost, čista i 2 stola 1 stol 0 1 stol 1 stol 0 1 stol učinkovita energija 4. Pametan, zeleni i 1 stol 1 stol 1 stol stol 1 stol integrirani promet 5. Klimatska 2 stola 0 1 stol 1 stol 1 stol 1 stol 1 stol aktivnost, okoliš, učinkovitost resursa i sirovine 6. Europa u 3 stola 1 stol 1 stol 2 stola 2 stola 1 stol 1 stol promjenjivom društvu uključiva, inovativna i promišljena društva 7. Sigurna društva 1 stol U nastavku slijede zapisi po tematskim grupama kako su bile definirane za vrijeme održavanja participativnih radionica i prikupljene u 3. krugu World Caféa, sortirane po županijama iz kojih su dolazili sudionici. U tablicama se nalaze svi zapisi nastali u sklopu rasprava po grupama koje su sudionici grupa zapisali na papire i koji su trag njihove rasprave. Rasprave nisu strogo pratile zadanu temu već su sudionici povezivali i druge teme i sektore koji imaju utjecaj na zadane teme. 34

36 6.1. ZDRAVLJE, DEMOGRAFSKE PROMJENE I KVALITETA ŽIVOTA 1 Zdravlje, demografske promjene i kvaliteta života Grad Zagreb i Zagrebačka županija Zapis Broj stola smanjenje listi čekanja 3.1. bavljenje sportom i tjelesnom kulturom 3.1. jačanje preventivnih aktivnosti 3.1. ulaganje u zdravstvenu infrastrukturu 3.1. bolja stimulativna primanja za zdravstvene radnike 3.1. aktivnosti za sprječavanje odljeva zdravstvenog osoblja 3.1. smanjenje dugova u zdravstvu 3.1. efikasno korištenje EU fondova 3.1. jačanje zdravstvenog turizma (uz pretpostavku zakonske regulative) 3.1. efikasna kontrola u sustavu zdravstva 3.1. edukacije o zdravom načinu života 3.1. beneficije za pacijente sa zdravim načinom života 3.1. kvalitetniji informacijski sustav u zdravstvu (umrežavanje) 3.1. organizirati tjelesno vježbanje unutar institucija, na radnom mjestu i u lokalnoj 3.2. zajednici zdrava prehrana za sve 3.2. učinkovito korištenje kapaciteta zdravstvenog sustava (kao cjeline) 3.2. briga/skrb za branitelje 3.2. razvoj zdravstvenog i sportskog turizma 3.2. reindustrijalizacija 3.2. razvoj malog i srednjeg poduzetništva 3.2. razvijena infrastruktura 3.2. donijeti nacionalni program zdravog življenja s konkretnim akcijskim planom 3.2. nagrađivanje prema učinkovitosti u zdravstvu 3.2. potpuna analiza sustava zdravstvene zaštite 3.2. kreiranje novog unaprijeđenog sustava s učinkovitim korištenjem svih 3.2. kapaciteta unaprijediti sustav palijativne skrbi za starije i nemoćne i branitelje 3.2. širenje mreže veteranskih centara 3.2. poticajne mjere za razvoj MSP obrta 3.2. podrška reindustrijalizaciji 3.2. maksimalno korištenje EU fondova 3.2. odgovornost prema vlastitom tijelu

37 poticanje razvoja kreativnosti u sustavu obrazovanja i radnim sredinama 3.3. osigurati kvalitetan socijalni status građana 3.3. razviti gospodarstvo visoke dodane vrijednosti temeljeno na kreativnosti i 3.3. inovacijama očuvanje i unaprjeđenje vlastite kulture 3.3. korištenje inovacija i kreativnih i kuturnih industrija u gospodarstvu 3.3. usmjeravanje zdravstvenog sustava prema prevenciji i osiguravanju napredne 3.3. zdravstvene skrbi posebnih populacija pametni, kulturni, ekološki i kreativni gradovi i lokalne zajednice 3.3. stvoriti uvjete/poticati kvalitetno slobodno vrijeme stanovništva 3.3. demografska sigurnost osiguranika 3.3. podizanje kvalitete života 3.3. Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Brodsko-posavska, Požeško-slavonska i Virovitičko-podravska županija Zapis Broj stola iseljavanje, povezivanje obrazovanja i gospodarstva 3.2. bolje plaćen rad 3.2. povećati učinkovitost rada (poslodavci) 3.2. porezni suav poticajan 3.2. poticajna stanogradnja 3.2. zakonodavni okvir - provediv i konzistentan 3.2. bolja dostupnost socijalnih usluga kao horizontalna mjera 3.2. bolja dostupnost društvene i rekreativne i zdravstvene infrastrukture 3.2. dualno obrazovanje 3.2. dobro planiranje potrebe i potražnje na tržištu rada 3.2. cjeloživotno učenje 3.2. javno obrazovanje 3.2. bolje upravljanje javnim financijama 3.2. obrazovana radna snaga (bonusi, vrednovanje, upravljanje ljudskim 3.2. potencijalima) Zadarska, Splitsko-dalmatinska i Šibensko-kninska županija Zapisi Broj stola sinergija znanosti, obrazovanja i gospodarstva 3.2. provedba cjelovite obrazovne politike 3.2. učinkovit sustav provođenja znanstvenih ekspertiza u gospodarske svrhe 3.2. jačanje ureda za transfer tehnologije pri sveučilištima

38 učinkovitija/fleksibilnija raspodjela sredstava za znanost i komercijalizaciju 3.2. inovacija patent box, porezne povlastice za korištenje intelektualnog vlasništva 3.2. regionalni tehnološki specijalizirani parkovi 3.2. veća dostupnost zdravstvenih i socijalnih usluga kroz formiranje mobilnih 3.5. timova prilagodba sustava predškolskog i školskog odgoja suvremenom načinu života 3.5. uz uvažavanje lokalnih specifičnosti decentralizacija s političkog, administrativnog i fiskalnog aspekta 3.5. stvaranje boljih preduvjeta za život društvenih skupina u nepovoljnom 3.5. položaju stvaranje vertikalnih i horizontalnih uvjeta za povezivanje poljoprivrednih 3.5. djelatnosti Međimurska, Varaždinska, Krapinsko-zagorska, Koprivničko-križevačka i Bjelovarskobilogorska županija Zapisi Broj stola uspostava funkcionalnog sustava poticajnih mjera demografske obnove poticaji (besplatni vrtići, udžbenici, pribor, prehrana, psihosocijalna pomoć djeci, vrednovanje) programi za osobe starije životne dobi (daljnje uključivanje na tržište rada, 3.2. cjeloživotno obrazovanje) poticajne mjere za zaposlene u radno intenzivnim industrijama (poticajna 3.2. stanogradnja, mentorstvo) efikasniji zdravstveni sustav (kraće liste čekanja, centar za naručivanje po 3.2. bolnicama) decentralizacija obrazovanja (lakše prilagođavanje potrebama lokalne 3.2. zajednice) depopulacija i iseljavanje 3.3. ciljani obrazovni sustav 3.3. planiranje obrazovanja u skladu s potrebama gospodarstva 3.3. promoviranje strukovnih obrazovanja uz mjere sufinanciranja 3.3. uvođenje poreznih olakšica za gospodarstvenike koji sudjeluju u mjerama 3.3. sufinanciranja kreiranje financijskih mehanizama koji će omogućiti mlađim obiteljima lakšu 3.3. egzistenciju te tako utjecati na pronatalitetnu politiku depolitizacija društva i građenje sustava vrijednosti temeljenog na znanju, 3.3. sposobnosti i kompetencijama 37

39 stvaranje inovativnih brendiranih proizvoda namjenjenih za izvoz, a koji imaju visoku dodatnu vrijednost stvaranje institucionalne platforme koja će pomoći preradivačkoj industriji u kreiranju, proizvodnji i plasmanu izvozno konurentnih proizvoda Ličko-senjska, Karlovačka, Sisačko-moslavačka županija Zapisi Broj stola jača pronatalitetna politika 3.1. hrana - plasman eko proizvoda 3.1. geotermalna energija aktivirana 3.1. Hrvatska Tradicija. Budućnost. Život zdravlje, demografske promjene i kvaliteta života 3.2. ljudski resursi, mladi, odljev mozgova 3.2. materijalna sigurnost 3.2. mogućnost napredovanja 3.2. edukacija 3.2. poboljšanje uvjeta rada (dostupnost novih tehnologija, cjeloživotno učenje) 3.2. kontinuitet u provedbi mjera 3.2. depopulacija, starenje stanovništva 3.2. preventivni i sistemski pregledi dostupni svima 3.2. promicanje zdravlja i prevencija bolesti 3.2. povećanje kapaciteta vaninstitucionalnog smještaja za stare i nemoćne 3.2. poticajne natalitetne mjere 3.2. Dubrovačko-neretvanska županija Zapisi Broj stola demografska obnova 3.1. osigurano radno mjesto riješeno stambeno pitanje 3.1. osiguran smještaj u vrtiće i usklađenost radnog vremena roditelja 3.1. zaštita prava trudnice (materijalna i pravna) 3.1. gospodarske mjere za zadržavanje stomatologa i mladih obitelji u ruralnim 3.1. područjima nezaposlenost - poboljšan pristup tržištu rada 3.1. međusektorska suradnja 3.1. ujednačen gospodarski razvoj 3.1. obrazovanje ranjivih (marginaliziranih) skupina 3.1. unaprjeđenje sustava potpora potrebama 3.1. usklađivanje obrazovnih programa s tržištem rada 3.1. zdravlje - ulaganje u ljudske resurse

40 zadržavanje školovanog kadra u zdravstvu (poticajnim mjerama) 3.1. međusektorska suradnja na prevenciji bolesti i očuvanju zdravlja 3.1. zdravstveni turizam 3.1. bez zdravlja nema Hrvatske bolja dostupnost zdravstvenih usluga (otoci/ruralna područja) - povezanost 3.1. O temi Zdravlje, demografske promjene i kvaliteta života odlučili su raspravljati sudionici iz svih županija osim iz Istarske. U Zagrebu su formirane čak tri grupe koje su raspravljale o toj temi. Tema je sadržavala zapise i o drugim povezanim sektorima te su rasprave uključivale sagledavanje šireg društvenog konteksta koji utječe na zdravlje, demografske promjene i kvalitetu života stanovnika: gospodarstvo i zaposlenost, obrazovna reforma, povezivanje gospodarstva i obrazovanja, ljudski resursi u zdravstvu, preventivne aktivnosti: sport i rekreacija, razvoj sportskog i zdravstvenog turizma, socijalni status, rješavanje stambenog pitanja i drugo. 39

41 6.2. SIGURNOST HRANE, ODRŽIVA POLJOPRIVREDA I ŠUMARSTVO, ISTRAŽIVANJE MORA, POMORSTVA I UNUTARNJIH VODA I BIO-EKONOMIJA 2 Sigurnost hrane, održiva poljoprivreda i šumarstvo, istraživanje mora, pomorska i unutarnjih voda i bio-ekonomija Grad Zagreb i Zagrebačka županija Zapis Broj stola primjena novih tehnologija (digitalna poljoprivreda) 3.4. povezivanje prehrambeno-prerađivačkog s turističkim sektorom i kreativnim industrijama 3.4. proizvodnja hrane visoke dodatne vrijednosti (zdrava i funkcionalna hrana) 3.4. brendiranje proizvodnje namještaja na temelju autohtone sirovine (slavonski hrast) 3.4. stvaranje veće dodane vrijednosti putem primjene digitalne tehnologije i dizajna 3.4. izrada i monitoring stanja tla u RH 3.5. izraditi pedološke karte (postojeće starije od 50 godina) 3.5. uspostaviti instituciju koja bi se bavila gore navedenim 3.5. proizvodnja zdrave hrane 3.5. smanjiti opterećenje za poljoprivrednu proizvodnju (administrativno, porezi, znanja i tehnologije) 3.5. udružiti male poljoprivrednike - zadruge 3.5. inicijativu daje lokalna samouprava 3.5. razvoj proizvodnje za izvoz 3.5. distributivni centri za proizvode (hrana) u vlasništvu županija 3.5. neovisni laboratoriji 3.5. rješavanje imovinsko-pravnih odnosa 3.5. poticanje ekološke proizvodnje i kupnja tih proizvoda 3.5. uvođenje poreza na neekološki uvoz 3.5. Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Brodsko-posavska, Požeško-slavonska i Virovitičko-podravska županija Zapis Broj stola proizvod više dodane vrijednosti (patenti, inovacije) 3.1. kukuruz - svinja - kulen - turist 3.1. smanjenje poreznog opterećenja uz rad 3.1. smanjenje troškova/ostalih nameta, administrativnih opterećenja proizvodnje 3.1. razvoj i istraživanje 3.1. edukacija poljoprivrednika/dionika 3.1. pojednostavljenje i prilagodba zakonske regulative

42 udruživanje i zajednički nastup na tržištu 3.1. stvaranje specijaliziranih potpornih institucija 3.1. širenje optimističnog okruženja 3.1. manje politike više primjera dobre prakse iz gospodarstva 3.1. ravnoteža između zaštite i korištenja 3.3. preborno gospodarenje šumama umjesto jednodobnog 3.3. poticanje žigovanja stoke 3.3. tradicionalno korištenje šume (poljoprivreda) 3.3. priznavanje općekorisnih funkcija šume (čist zrak, borba protiv klimatskih promjena, erozije, poplave, rekreacija) 3.3. Hidroenergija nije zelena energija! 3.3. dati prostora rijeci (bolja obrana od poplave) 3.3. restauracija vodotoka gdje je moguće 3.3. kvalitetne cost-benefit analize kod zahvata u okolišu 3.3. kontrola plodnosti tla (gnojenje prema preporukama) 3.3. ekološki uzgoj 3.3. konzervacijska obrada poljoprivrednog zemljišta 3.3. raditi na popravku degradiranih tla 3.3. bolji marketing eko (bio) proizvoda 3.3. inovativnost i prilagodba za stvaranje osnove održivog razvoja 3.3. Zadarska, Splitsko-dalmatinska i Šibensko-kninska županija Zapis Broj stola stvaranje integrirane poljoprivrede 3.1. funkcionalnija raspodjela sredstava potpore 3.1. formiranje kratkih opskrbnih lanaca uz sufinanciranje 3.1. smanjenje uvoza poljoprivrednih proizvoda 3.1. primjena novih tehnologija u proizvodnji 3.1. sustavna edukacija poljoprivrednika dionika 3.1. Ličko-senjska, Karlovačka i Sisačko-moslavačka županija Zapis Broj stola sustavi navodnjavanja i odvodnje 3.4. povećanje površina pod staklenicima i plastenicima 3.4. podizanje osiguranja imovine i usjeva 3.4. suvremeni monitoring područja 3.4. uređenje šuma 3.4. unaprjeđenje sustava civilne zaštite i informiranja stanovništva 3.4. mjere za smanjenje ispuštanja stakleničkih plinova u industriji, poljoprivredi i prometu

43 Istarska i Primorsko-goranska županija Zapisi Broj stola poljoprivreda 3.2. razvoj zadruga 3.2. okrupnjavanje zemljišta kroz zadruge 3.2. izvoz hrane i poljoprivrednih proizvoda kroz turizam (brendiranje) 3.2. školovanje i edukacija poljoprivrednika (inovativno i cjeloživotno) 3.2. poticanje proizvodnje na temelju nacionalne strategije (ekološka poljoprivreda, zatvoreni ciklus "od polja do stola") 3.2. GMO free 3.2. razvoj i poticanje OPG-ova 3.2. smanjena upotreba pesticida 3.2. navodnjavanje kišnicom 3.2. zaštita od tuče (smanjenje cijene osiguranja) 3.2. proizvodnja peleta za grijanje od otpada u pilanama 3.2. poticanje kompostiranja 3.2. Dubrovačko-neretvanska županija Zapisi Broj stola rješavanje imovinsko-pravnih odnosa 3.2. uvođenje poreza na neiskorištene nekretnine 3.2. modernizacija katastra i ZK integracija 3.2. ubrzanje i pojednostavljenje pravnih procesa 3.2. modernizacija i osuvremenjivanje proizvodnje i prerade 3.2. brendiranje na razini mikroregije 3.2. kratki lanci opskrbe i distribucije 3.2. promocija i marketing suvremenim tehnologijama 3.2. poticanje razvijanja i uzgoja tradicijskih kultura 3.2. konstantna edukacija proizvođača 3.2. okupljanje malih proizvođača u zadruge i klastere 3.2. osiguravanje pristupa vodi kroz vodovod i bušotine 3.2. Najveći interes za temu bio je u Osijeku gdje su formirane dvije grupe, dok u Sv. Martinu na Muri nije bilo raspravljano o ovoj temi. Podteme koje su se ponavljale u raspravama su ekološka proizvodnja, kratki lanci opskrbe i bolji plasman proizvoda, udruživanje malih proizvođača, rješavanje imovinsko-pravnih odnosa. 42

44 6.3. SIGURNA, ČISTA I UČINKOVITA ENERGIJA 3 Sigurna, čista i učinkovita energija Grad Zagreb i Zagrebačka županija Zapis Broj stola usklađenost zakonodavstva na svim razinama 3.6. jasno utvrđivanje ciljeva i prioriteta 3.6. diverzifikacija izvora energije i opskrbnih pravaca 3.6. poticanje OIE i EE koji su u funkciji razvoja hr gospodarstva 3.6. iskorištavanje vodnih potencijala 3.6. iskorištavanje geotermalnih potencijala 3.6. iskorištavanje biomase 3.6. iskorištavanje energije sunca i vjetra 3.6. pametne mreže, upravljanje potrošnjom 3.6. podizanje svijesti 3.6. kontrola provedbe 3.6. ojačati kapacitete nadležne za energetiku 3.7. moderna strategija razvoja energetike 3.7. modernizirati i racionalizirati energetska postrojenja 3.7. edukacija kadrova i potrošača 3.7. politička volja za prepoznavanjem važnosti energetskog sektora 3.7. osigurati ostvarivanje razvojnih potencijala 3.7. moralni pristup investicijama u energetici 3.7. toplinska izolacija na objektima u cilju maksimalne uštede energije 3.7. odgovorno raspolaganje energijom 3.7. osigurati provedbu zakona - zakoni postoje 3.7. energetska održivost 3.7. ravnoteža između energetskog razvoja i zaštite okoliša 3.7. Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Brodsko-posavska, Požeško-slavonska i Virovitičko-podravska županija Zapis Broj stola istražiti postojeći potencijal/mogućnosti obnovljivih izvora energije 3.4. postavljanje stručnih ljudi na čelo timova koji će osigurati ostvarenje potencijala 3.4. staviti u funkciju postojeći potencijal za ostvarenje većeg doprinosa/dodane vrijednosti 3.4. Međimurska, Varaždinska, Krapinsko-zagorska, Koprivničko-križevačka, Bjelovarsko-bilogorska županija Zapisi čista energija Broj stola 43

45 definirati energetske potrebe Hrvatske 3.4. stvaranje i poticanje školstva 3.4. stvaranje i poticanje razvojnih instituta 3.4. stvaranje i poticanje ljudskih potencijala 3.4. poticanje tvrtki iz prometne energetike 3.4. pogodnosti za tvrtke u energetici 3.4. edukacija - nove tehnologije 3.4. Ličko-senjska, Karlovačka i Sisačko-moslavačka županija 3.4. Zapisi izrada strateškog dokumenta Broj stola izmjena zakonske regulative u energetskom sektoru 3.3. sustav mjera i poticaja za korištenje čiste energije 3.3. smanjenje administrativnog opterećenja povezanog s čistom energijom 3.3. smanjenje nuklearnog otpada 3.3. strože sankcije 3.3. radionice i edukacije 3.3. medijska kampanja 3.3. Istarska i Primorsko-goranska županija 3.3. Zapisi energetska učinkovitost Broj stola maksimalno iskoristiti betonizirani prostor i krovove za fotonaponske ćelije 3.3. brownfield investicije 3.3. izgradnja vjetroelektrana 3.3. razvoj energetskih zadruga 3.3. iskorištavanje sekundarnih sirovina 3.3. poticanje kućanstava na samoodrživost (kišnica za zalijevanje, sanitarna voda) 3.3. poticanje električnih automobila (subvencioniranje) i izgradnja punionica 3.3. javni prijevoz na plin + poticanje putovanja javnim prijevozom 3.3. poticanje kupnje kućanskih aparata s visokom energetskom učinkovitošću 3.3. poticanje izgradnje/preuređenja energetski učinkovitih zgrada 3.3. obuka na visokim učilištima za razvoj biotehnologije za prirodno pročišćavanje vode, zraka, tla 3.3. srednjoškolsko obrazovanje za održavanje i proizvodnju proizvoda namijenjenih održivoj energiji 3.3. Tema Sigurna, čista i učinkovita energija je izazvala interes na radionicama u Zagrebu, Osijeku, Sv. Martinu na Muri, Gospiću i Opatiji. U raspravama su se ponavljale podteme obnovljivi izvori energije, energetska učinkovitost i održivost, čista energija, potencijal za razvoj gospodarstva kroz energetiku i obrazovanje i zapošljavanje u energetskom sektoru. 44

46 6.4. PAMETAN, ZELENI I INTEGRIRANI PROMET 4 Pametan, zeleni i integrirani promet Grad Zagreb i Zagrebačka županija Zapis Broj stola uključivanje više izvora financiranja u prometnu infrastrukturu, ne samo EU fondovi (javno-privatno partnerstvo) 3.9. energetski prihvatljivi tipovi prometa 3.9. proširivanje postojećih koridora i dodavanje novih 3.9. izrada masterplana za svaku županiju + strategija pametnog razvoja RH 3.9. obrazovanje pametnog kadra željezničkog, cestovnog, ali i intermodalnog prometa 3.9. edukacija građana o integriranom prijevozu 3.9. sustavno rješenje za razvoj integriranog prijevoza putnika 3.9. razvoj HAB-oa u regijama 3.9. sustavno prikupljanje podataka na lokalnoj i višoj razini (metodologije) 3.9. proširiti bazu nacionalnog prometnog modela 3.9. lobirati domaću prometnu industriju na vanjskom tržištu 3.9. prilagoditi obrazovni sustav novim oblicima prometa 3.9. tranzitni promet je budućnost (geografski položaj) 3.9. razvoj pješačkog i biciklističkog prometa i infrastrukture 3.9. povezanost pješačkog biciklističkog prometa s javnim prijevozom 3.9. razvoj e-tehnologije 3.9. razvoj punionica za e-aute i e-bicikle 3.9. Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Brodsko-posavska, Požeško-slavonska i Virovitičko-podravska županija Zapisi Broj stola bolja povezanost Slavonije i Dalmacije željeznicom i zrakom 3.6. daljnje ulaganje u prometnu infrastrukturu 3.6. prometna povezanost je ovisna o strukturi upravljanja HŽ - više koncesija 3.6. digitalizacija i razvoj software-a u prometu 3.6. integrirati promet u zaštitu okoliša (javni prijevoz) 3.6. završavanje Koridora Vc 3.6. Zadarska, Splitsko-dalmatinska, Šibensko-kninska županija Zapisi Broj stola željeznica - teretni promet 3.1. veza pomorskih luka na međunarodne koridore 3.1. zračni promet - brža veza s Europom omogućuje razvoj turizma 3.1. pomorski promet