Osnovice za obračun doprinosa za Milivoj Friganović, mag. oec. Ministar financija za svako obračunsko razdoblje kalendarsku godinu Naredbom obja

Транскрипт

1 Osnovice za obračun a za Ministar financija za svako obračunsko razdoblje kalendarsku godinu Naredbom objavljuje iznose osnovica za obračun a (koje su propisane kao umnožak iznosa prosječne plaće i određenog koeficijenta) i iznos mirovine do iznosa prosječne neto plaće te početni iznos mirovine čiji je iznos iznad iznosa prosječne neto plaće. Naredba se donosi do 30. studenoga tekuće godine za slijedeću godinu i objavljuje u Narodnim novinama. Međutim, Naredba o iznosima osnovica za obračun a za obvezna osiguranja za godinu ( Narodnim novinama, broj 153/14) objavljena je 23. prosinca i to iz opravdanih razloga (čekalo se objavljivanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ima koji je objavljen 3. prosinca u Narodnim novinama broj 143/14 a čije je pojedine odredbe trebalo ugraditi u Naredbu). O svemu navedenom čitajte u nastavku članka. 1. Osnovice za obračun a za obvezna osiguranja za Prema članku 254. stavku 1. Zakona o ima ( Narodne novine, broj 84/08, 152/008, 94/09 i 18/1, 22/12, 144/12, 148/13, 41/44 i 143/14 u daljnjem tekstu: Zakon) i članku 9. stavku 4. Zakona o poticanju zapošljavanja ( Narodne novine, broj 57/12 i 120/12) ministar financija, za svako obračunsko razdoblje kalendarsku godinu, naredbom objavljuje iznose osnovica za obračun a koje su propisane kao umnožak iznosa prosječne plaće i određenog koeficijenta te iznos prosječne mjesečne neto plaće koja je referentna veličina za obračun dodatnog a za zdravstveno osiguranje na isplaćene mirovine te nezaposlene osobe. Ministar financija donio je Naredbu o iznosima osnovica za obračun a za obvezna osiguranja za godinu ( Narodne novine, broj 153/14 u daljnjem tekstu: Naredba) u kojoj su objavljeni iznosi osnovica za obračun a za godinu izračunati kao umnožak iznosa prosječne plaće i propisanih koeficijenata za njihov obračun propisanih Zakonom i to: 1) najniže mjesečne osnovice 2) najviše mjesečne osnovice 3) najviše godišnje osnovice 4) mjesečne osnovice za obveze koje rješenjem utvrđuje Porezna uprava 5) mjesečne osnovice za obveze koje utvrđuju obveznici obračunavanja 6) izabrane više mjesečne osnovice i 7) godišnje osnovice za obveze po osnovi obavljanja druge djelatnosti Naredbom se objavljuju i iznosi posebnih osnovica (članci Naredbe) za godinu prema iznosu prosječne neto plaće koji su propisani Zakonom i to: 1) do iznosa prosječne neto plaće i 2) iznad iznosa prosječne neto plaće. Naredbom su objavljeni i iznosi dnevne osnovice za obračun a sezonskim radnicima u poljoprivredi. Iznosi osnovica propisani Naredbom primjenjuju se za obračun a za staž mirovinskog osiguranja i za ostala prava iz obveznih osiguranja koji započinje primicima i obvezom a za siječanj i završava primicima i obvezom a za prosinac godine Prosječna mjesečna bruto i neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama RHa za razdoblje siječanj kolovoz Sve mjesečne i godišnje osnovice u sustavu obveznih a za godinu ovise o visini prosječnog iznosa mjesečne plaće (bruto) isplaćene po zaposlenom kod pravnih osoba u Republici Hrvatskoj u razdoblju siječanj kolovoz godine. Prema članku 7. točci 39. Zakona, prosječna plaća je prosječni iznos mjesečne plaće (bruto) isplaćene po jednom zaposlenom kod pravnih osoba u Republici Hrvatskoj u razdoblju siječanj kolovoz 213

2 214 tekuće godine, koju objavljuje Državni zavod za statistiku. Sastoji se od iznosa a koji se obračunavaju iz osnovice te od iznosa poreza i prireza porezu na dohodak i od neto iznosa a služi za izračun mjesečnih osnovica i najniže mjesečne osnovice, najviše mjesečne osnovice, najviše godišnje osnovice i godišnje osnovice za obračun a za razdoblje u obveznom osiguranju u godini koja slijedi iza godine na koju se prosječna plaća odnosi. Prosječna plaća, u skladu s odredbom članka 7. točka 39. Zakona i prema Objavi Državnog zavoda za statistiku o prosječnoj mjesečnoj bruto plaći po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje siječanj kolovoz (»Narodne novine«, broj 133/14), iznosi 7.943,00 kuna. Prosječna plaća za razdoblje siječanj kolovoz godine (7.943,00 kuna) u odnosu na prosječnu plaću za razdoblje siječanj kolovoz godine (koja je iznosila 7.941,00 kuna) veća je za 2,00 kune. Posebno treba istaknuti da je od 1. siječnja na tragu zdravstvene reforme uvedeno plaćanje dodatnog a za zdravstveno osiguranje, u kojem je referentna veličina o kojoj ovisi plaćanje navedenog dopinosa, prosječna neto plaća koja je definirana u članku 7. stavku 40. Zakona i to na slijedeći način: Prosječna neto plaća je prosječni iznos mjesečne neto plaće isplaćene po jednom zaposlenom kod pravnih osoba u Republici Hrvatskoj za razdoblje siječanj kolovoz tekuće godine, koju objavljuje Državni zavod za statistiku i služi za utvrđivanje obveze a za razdoblje u osiguranju godine koja slijedi iza godine na koju se prosječna neto plaća odnosi. Prema članku 2. stavku 2. Naredbe, prosječna neto plaća, u skladu s odredbom članka 7. točka 40. Zakona i prema Objavi Državnog zavoda za statistiku o prosječnoj mjesečno isplaćenoj neto plaći po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje siječanj kolovoz (»Narodne novine«, broj 133/14), iznosi 5.510,00 kuna i u odnosu na prosječnu mjesečnu plaću za razdoblje siječanj kolovoz Godine, koja je iznosila 5.507,00 kuna, je veća za 3,00 kune. To znači da dodatni za zdravstveno osiguranje od 1. siječnja plaćaju: umirovljenici čiji je mjesečni iznos mirovine do iznosa prosječne neto plaće (5.510,00 kn) uključujući i iznos prosječne neto plaće i obračunava se po stopi od 1% (na teret sredstava Državnog proračuna a obveznik obračunavanja je HZMO). Mjesečna osnovica do iznosa prosječne neto plaće, prema članku 134.c stavak 1. Zakona, zbrojeni je iznos mjesečnih mirovina koje se isplaćuju svim korisnicima mirovine čiji je pojedinačni mjesečni iznos mirovine do iznosa prosječne neto plaće, uključujući i iznos prosječne neto plaće, odnosno 5.510,00 kuna. za umirovljenike, čiji je mjesečni iznos mirovine viši od iznosa prosječne neto plaće (5.510,00 kn), obračunava se po stopi od 3% (obveznik a je umirovljenik a obveznik obračunavanja i plaćanja HZMO). za nezaposlene osobe obračunava se po stopi od 5% na najnižu mjesečnu osnovicu (na teret sredstava Državnog proračuna a obveznik obračunavanja je Hrvatski zavod za zapošljavanje) koja za iznosi 2.780,05 kuna. Mjesečna osnovica, prema članku 134.g Zakona, umnožak je broja nezaposlenih osoba, prema službenim podacima obveznika obračunavanja sa stanjem na zadnji dan u mjesecu za koji se utvrđuje obveza, s iznosom najniže mjesečne osnovice za godinu na koju se odnosi obveza odnosno za godinu s iznosom od 2.780,05 kuna, za osiguranika po osnovi osobe kojoj je oduzeta sloboda (plaća se dodatni za zdravstveno osiguranje po stopi od 5%), mjesečna osnovica, prema članku 134.k Zakona, umnožak je broja osoba kojima je oduzeta sloboda prema služb enim podacima obveznika obračunavanja sa stanjem na zadnji dan u mjesecu s iznosom najniže mjesečne osnovice za godinu na koju se obveza odnosi (za godinu iznosi 2.780,05 kuna). Za ove nove osiguranike (osobe kojima je oduzeta sloboda članak 9. stavak 1. točka 33. i idu na teret sredstava državnog proračuna a obveznik obračunavanja je Ministarstvo pravosuđa. Doprinos dospijeva na naplatu do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec a o iznosu obračunatog a obveznik obračunavanja izvješćuje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Navedene posebne osnovice (5.510,00 kn i 2.780,05 kn) propisane su u člancima 15. do 17. Naredbe. Prema članku 15. stavku 3. Naredbe, dnevna osnovica za obračun a sezonskim radnicima u poljoprivredi prema članku 9. stavak 3. Zakona o poticanju zapošljavanja je umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,35 podijeljen brojkom 30 te iznosi 92,67 kuna Opće osnovice za obračun obveznih a za Najnižu i najvišu mjesečnu osnovicu te najvišu godišnju osnovicu možemo definirati kao opće osnovice za obračun obveznih a. U nastavku dajemo prikaz navedenih osnovica kako slijedi: Opće osnovice za obračun obveznih a za godinu Vrste osnovica Najniža mjesečna osnovica (čl st. 3. Najviša mjesečna osnovica (čl Najviša godišnja osnovica (čl.208. Visina osnovice za ,05 kuna (7.943,00 x 0,35) ,00 kuna (7.943,00 x 6) ,00 kuna (7.943,00 x 6 x12) Napomena najniža mjesečna osnovica najniži je iznos prema kojem postoji obveza obračunati i uplatiti e za jedan mjesec staža u mirovinskom osiguranju te za prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, zdravstvenog osiguranja zaštite zdravlja na radu i osiguranja u slučaju nezaposlenosti za određeni mjesec proveden u tim osiguranjima s punim radnim vremenom najviša mjesečna osnovica najviši je iznos do kojega postoji obveza obračunati i uplatiti e za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (I.stup) i za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (II. stup) kada je osnovica za obračun a plaća za rad u određenom mjesecu (mjesečna osnovica) najviša godišnja osnovica najviši je iznos do kojega postoji obveza uplatiti za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (I. stup) prema svim osnovama za jednu godinu.

3 1.3. Mjesečne osnovice za obveze koje utvrđuje Porezna uprava rješenjem Osim općih osnovica (najniža i najviša mjesečna osnovica, najviša godišnja osnovica) najveći broj Naredbom utvrđenih osnovica odnosi se na mjesečne osnovice po pojedinim vrstama obveznika a tj. osiguranika. Prema članku 7. točci 16. Zakona, mjesečna osnovica propisani je iznos prema kojem je obveza obračunati i uplatiti e, o osnovi osiguranja, za jedan mjesec staža u mirovinskom osiguranju i za prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja te zdravstvenog osiguranja zaštite zdravlja na radu za određeni mjesec proveden u tim osiguranjima s punim radnim vremenom. Iznosi mjesečnih osnovica za obveze koje rješenjem utvrđuje Porezna uprava, umnožak su iznosa prosječne plaće (7.943,00 kuna) i Zakonom propisanih koeficijenata prema osnovama obveznih osiguranja. Prema izmjenama i dopunama Zakona o ima ( Narodne novine, broj 143/14) koji je stupio na snagu 1. siječnja (dok će neki članci stupiti na snagu 1. siječnja godine) donesene su slijedeće novosti: od 1. siječnja osobe koje dohodak utvrđuju temeljem poslovnih knjiga postaju obveznici obračunavanja a to se odnosi na: obrtnike, slobodna zanimanja (tu, osim klasičnih profesionalnih djelatnosti pripadaju i medicinske sestre, zubotehničari, fizioterapeuti, filmski radnici, novinari, predstavnici obiteljskog doma, sportaši, osobe koje obavljaju poljoprivrednu i šumarsku djelatnost, domaću radinost i sporedno zanimanje, ostale samostalne djelatnosti (npr. osobe koje utvrđuju dohodak od imovine i imovinskih prava), ove osobe same obračunavaju e i sastavljaju mjesečna izvješća (obrazac JOPPD) i dostavljaju ga Poreznoj upravi dospjelost a se ne mijenja pa se i obračunavaju i dospijevaju na naplatu do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec od 1. siječnja za pojedine osobe PU donosi rješenje o ima samo po utvrđenom statusu u osiguranju koje vrijede do donošenja novog rješenja, do promjene osnove osiguranja ili do prestanka osiguranja i to se odnosi na: djelatnosti obrta, domaće radinosti i sporednog zanimanja i poljoprivrede i šumarstva koji porez plaćaju prema paušalnom dohotku članu uprave, izvršnog direktora trg. društva i izvršnog upravitelja zadruge, svećenika i druge članove vjerskih zajednica zaposlenja u inozemstvu kod međunarodnih org., stranih poslodavaca i institucija, zaposlenja u tuzemstvu kod poslodavca sa sjedištem u inozemstvu koji nema registriranu podružnicu u RHa ostali osiguranici kojima će Porezna uprava i na dalje donositi rješenja o mjesečnim obvezama a za svaku kalendarsku godinu (rješenje vrijedi do prestanka osiguranja, do promjene osnove osiguranja ili do prestanka obveze a, a najdulje do posljednjeg dana u godini na koju se obveza odnosi) poljoprivrednik upisan u upisnik kao nositelj ili član OPGa, šumoposjednik te član njegova domaćinstva osiguranik po osnovi poljoprivrede (upisani u OPGe ali nisu obveznici poreza na dohodak ili dobit i nisu radnici ni umirovljenici) produženo mirovinsko osiguranje osiguranik po osnovi mirovine ili invalidnine iz inozemstva osoba koja zdravstveno osiguranje ostvaruje po drugoj osnovi član obitelji osobe zaposlene u inozemstvu stranac i član obitelji stranca za pomorce članove posade broda u međunarodnoj plovidbi od Porezna uprava će donositi rješenje o ima po isteku godine za koju se obveza a utvrđuje do donošenja rješenja, odnosno izvršnosti rješenja kojim se utvrđuje obveza a, pomorci su dužni plaćati predujam za svaku vrstu a za godinu obveza a bi se utvrđivala kao i do sada (prema rješenju PU i prema dosadašnjim rokovima dospijeća do 15. u mjesecu za prethodni mjesec te za za zaštitu zdravlja na radu do 15. u mjesecu za prethodno tromjesečje. U nastavku dajemo pregled osnova osiguranja, koeficijenata, mjesečnih osnovica, stopa i ukupnih mjesečnih iznosa a za godinu. Telefon za savjete 01/ / (isključivo putem PINa) Ponedjeljkom i četvrtkom od do sati, utorkom, srijedom i petkom od 8.30 do sati. 215

4 Pregled osnova osiguranja, koeficijenata, mjesečnih osnovica, stopa i ukupnih mjesečnih iznosa a za Osnova obveznog osiguranja sa člancima Zakona koji utvrđuju koeficijente za izračun mjesečnih osnovica 1. Samostalna djelatnost obrta Koef. Osnovica * Mirov. osig. Obv. zdrav. osig. Stope Zaštita zdravlja na radu ** Za slučaj nezaposlenosti Ukupni mj. iznos a 1.1. utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti (čl. 66. st.1. točka porez plaćaju u paušalnom iznosu (čl , ,20 20% 15% 0,5% 1,7% 1.181,92 2. Samostalna djelatnost slobodnog zanimanja 2.1. utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti (čl. 66. st.1. točka 2. 1, ,30 20% 15% 0,5% 1,7% 3.250, športaš utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti (čl. 66. st.1. točka 3. 1, ,30 20% 15% 0,5% 1,7% 3.250, športaš porez plaća po odbitku (čl.74. 1, ,00 20% 15% 0,5% 1,7% 2.954, umjetnik porez plaća po odbitku (čl.74. 1, ,00 20% 15% 0,5% 1,7% 2.954, novinar porez plaća po odbitku (čl Ostale samostalne djelatnosti 3.1. medicinska sestra utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti (čl. 66. st zubotehničar utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti (čl. 66. st fizioterapeut utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti (čl. 66. st novinar utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti ili porez po odbitku (čl. 66. st filmski radnik utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti (čl. 66. st predstavnik obiteljskog doma utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti (čl. 66. st ostale samostalne djelatnosti osiguranici po osnovi upisa u RPO (čl. 66. st.1. točka Samostalna djelatnost poljoprivrede i šumarstva 4.1. porez plaćaju prema paušalnom dohotku (čl , ,20 20% 15% 0,5% 1,7% 1.181, utvrđuju dohodak od samostalne djelatnosti (čl. 66. st. 1. točka 4. 0, ,65 20% 15% 0,5% 1,7% 1.625, Poljoprivreda nije obveznik poreza na dohodak, upisan u OPG (85.c Poljoprivreda nije obveznik poreza na dohodak niti je upisan u OPG (čl , ,05 10% (5%+5%) 7,5% 0,5% 1,7% 547,66 0, ,05 7,5% 208,50 7. Svećenik i drugi članovi vjerske zajednice (čl , ,05 20% 7,5% 0,5% 778, Korisnik mirovine ili invalidnine od stranog nositelja mir. i inv. osiguranja (čl Zaposleni u inozemstvu kod međunarodnih organizacija i str. poslodavaca (čl Zaposleni u tuzemstvu kod poslodavaca sa sjedištem u inozemstvu koji nemaju registriranu podružnicu u tuzemstvu (čl Član uprave tgovačkog društva i izvršni direktor trgovačkog društva i upravitelji zadruga (čl. 92. Produženo mirovinsko osiguranje (čl Osoba koja zdravstveno osiguranje ne ostvaruje po drugoj osnovi (čl ,35 1, , ,00 15% 417, ,45 1, ,00 20% 15% 0,5% 1,7% 2.954,80 1, ,00 20% 15% 0,5% 1,7% 2.954,80 1, ,00 20% 15% 0,5% 1,7% 2.954,80 0, ,05 20% 556,00 0, ,05 15% 417, Član obitelji osobe zaposlene u inozemstvu (čl , ,05 15% 417, Stranac (čl , ,05 15% 417, Član obitelji stranca (čl , ,05 15% 417,01 * Za osiguranike II. stupa mirovinskog osiguranja obračunava se i plaća po stopi od 5% te i za mirovinsko osiguranje za I. stup po stopi od 15%. U tablici je, zbog preglednosti, obuhvaćena samo stopa od 20% a za mirovinsko osiguranje. Naravno, za osiguranike koji su osigurani samo u I. stupu mirovinskog osiguranja obračunava se i plaća za mirovinsko osiguranje po stopi od 20%.

5 1.4. Mjesečne osnovice za obveze koje utvrđuju obveznici obračunavanja Iznosi mjesečnih osnovica za obveze koje utvrđuju obveznici obračunavanja umnožak su iznosa prosječne plaće (7.943,00 kuna) i Zakonom propisanih koeficijenata prema osnovama obveznog osiguranja ili statusa u osiguranju. Pregled osnova osiguranja, koeficijenata, mjesečnih osnovica, stopa i ukupnih mjesečnih iznosa a za Koje utvrđuju obveznici obračunavanja a Osnova obveznog osiguranja sa člancima Zakona Stope Ukupni mjesečni koji utvrđuju koeficijente za izračun mjesečnih osnovica Koef. Osnovica Mirov. Obv. zdrav. Zaštita zdravlja iznos a te obveznik obračunavanja a osig.* osig. na radu 1. OSIGURANICI IZ ČLANKA 9. ZAKONA 1.1. volonteri stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa (čl. 44. obveznik obračunavanja je poslodavac 0, ,05 20% 15% 0,5% 986, nezaposlene osobe (čl. 49. st 1. obveznik obračunavanja je HZZ 0, ,05 5% 139, korisnici mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad (čl. 49. st 2. obveznik obračunavanja je HZMO 1, ,00 5% Razmjerno stažu 1.4. roditelji njegovatelji (čl. 58. obveznik obračunavanja je Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi 0, ,05 20% 15% 0,5% ** 1.034,18 ** 1.5. samostalni umjetnici kojima se i plaćaju iz državnog proračuna (čl. 78. obveznik obračunavanja je Ministarstvo kulture 0, ,40 20% 15% 0,5% 2.363,84 ** (to radi HZMO u ime Ministarstva kulture) 1.6. roditelji koji obavljaju roditeljske dužnosti (čl obveznik obračunavanja je HZMO 0, ,05 5% 139, produženo mirovinsko osiguranje bračnog druga profes. odnosno ugovornog diplomata (čl obveznik obračunavanja je 0, ,05 20% 556,01 Ministarstvo poslodavac diplomata 1.8. produženo mirovinsko osiguranje stalnog sezonskog radnika (čl obveznik obračunavanja je poslodavac 0, ,05 20% 556, osobe koja su prekinule rad a bivši ih je poslodavac uputio na obrazovanje ili stručno usavršavanje (čl obveznik obračunavanja je osoba 0, ,05 15% 417,01 koja je izvršila prijavu osobe koje je pravna ili fizička osoba, prije stupanja u radni odnos, uputila na praktični rad (čl obveznik obračunavanja je osoba koja je 0, ,05 15% 417,01 izvršila prijavu osobe upućene u inozemstvo u sklopu međunarodne tehničkoprosvjetne suradnje (čl obveznik obračunavanja je osoba koja je izvršila 0, ,05 15% 417,01 prijavu 2. OSIGURANICI IZ ČLANKA 10. ZAKONA učenici i studenti na dodiplomskom studiju za vrijeme praktične nastave i za vrijeme praktične nastave i za vrijeme stručne prakse kod poslodavca te stručnih putovanja (čl Zakona i čl Pravilnika) obveznik obračunavanja je škola ili ustanova koja upućuje (ako praksa traje kraće od mjesec dana i se obračunavaju razmjern trajanja praktičnog rada u odnosu na broj dana tog mjeseca čl nezaposlene osobe za vrijeme stručnog osposobljavanja ili profesionalne rehabilitacije na koje ih je uputila nadležna služba zapošljavanja (čl Zakona obveznik obračunavanja je HZZ djeca i mladež sa smetnjama u tjelesnom i duševnom razvoju na praktičnoj nastavi ili na obveznom praktičnom radu u pravnoj osobi za osposobljavanje (čl Zakona i 119. Pravilnika) obveznik obračunavanja je škola ili ustanova koja upućuje ostale osobe (čl Zakona i 123. Pravilnika) obveznik obračunavanja je tijelo koje je izvršilo prijavu posebni i se plaćaju o tome u kojem osiguranju su obvezno osigurani OSIGURANICI IZ ČLANKA 11. ZAKONA (zdravstvena zaštita stranaca) Stranci za koje troškove zdravstvene zaštite snosi davatelj stipendije (čl. 11. st. 1. toč. 3. i čl Zakona i čl Pravilnika) obveznik obračunavanja je davatelj stipendije 0, ,05 0, ,05 5% *** posebni 5% posebni 0, ,05 0, ,05 5% posebni 0,5% *** posebni 0,5% posebni 0,5% posebni 0,5% posebni 152,90 152,90 13,90 152,90 0, ,05 15% 417,01 217

6 Osnova obveznog osiguranja sa člancima Zakona koji utvrđuju koeficijente za izračun mjesečnih osnovica te obveznik obračunavanja a OSIGURANJE RADI KORIŠTENJA PRAVA NA ZD ZAŠTITU U INOZEMSTVU ZA VRIJEME SLUŽBENOG BORAVKA ZAPOSLENIH KOJIMA SE NE ISPLAĆUJE PLAĆA radni odnos (čl st. 1 toč. 2. i 4. i čl st. 2. Zakona obveznik obračunavanja je poslodavac (osnovica je plaća a ako se ne isplaćuje onda je to prosječna plaća) izabrane i imenovane osobe (čl toč. 6. i čl st. 2. obveznik obračunavanja je tijelo u kojem obavlja dužnost OSIGURANJE RADI KORIŠTENJA PRAVA NA ZD ZAŠTITU U INOZEMSTVU ZA VRIJEME SLUŽBENOG PUTA U INOZEMSTVO radni odnos (čl st. 1. toč. 3. i 5. i čl st. 3. obveznik obračunavanja je poslodavac izabrane i imenovane osobe (čl st. toč. 7. i čl st. 3. obveznik obračunavanja je tijelo u kojem obavlja dužnost primatelji primitaka od kojeg se utvrđuje drugi dohodak (čl st. 1. toč. 8. i 9. i čl st. 3. obveznik obračunavanja je isplatitelj primitka osiguranici samostalnih djelatnosti obrta, slobodnog zanimanja, poljoprivrede i šumarstva i ostalih samostalnih djelatnosti (čl st. 1. toč. 10. i 12. i čl st. 3. obveznik obračunavanja je sam osiguranik osiguranici samostalnih djelatnosti koji imaju status osiguranika izaslanog na rad u inozemstvo (čl st. 1. toč. 11. i čl st. 3. obveznik obračunavanja je sam osiguranik Koef. Osnovica Mirov. osig.* 1, ,00 1, ,00 0, ,05 0, ,05 0, ,05 0, ,05 0, ,05 Stope Obv. zdrav. osig. 10% posebni dopr.**** 10% posebni dopr.**** 20% posebni dopr.**** 20% posebni dopr. 20% posebni dopr. 20% posebni dopr. 20% posebni dopr. Zaštita zdravlja na radu Ukupni mjesečni iznos a 794,30 794,30 * Za osiguranike II. stupa mirovinskog osiguranja obračunava se i plaća po stopi od 5% te i za mirovinsko osiguranje za I. stup po stopi od 15%. U tablici je, zbog preglednosti, obuhvaćena samo stopa od 20% a za mirovinsko osiguranje. ** Za ove osiguranike plaća se i za zapošljavanje po stopi od 1,7% pa je skupna stopa a 35,2%. *** Radi se o posebnom u za mirovinsko osiguranje za osobe osigurane u određenim okolnostima koji se obračunava po stopi od 5% i posebnom u zaštite zdravlja na radu koji se obračunava po stopi od 0,5%. **** Radi se o posebnom u za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu koja može biti ili 10% ili 20%. Mjesečna osnovica, prema članku 198. Zakona, za obračun dodatnog a za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za staž osiguranja koji se računa s povećanim trajanjem za osiguranika osobu s invaliditetom kojem se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem iznos je prosječne plaće te iznosi 7.943,00 kuna. Prema članku 9. Naredbe najniža mjesečna osnovica PODUZETNIČKA PLAĆA, prema članku 82. stavak 2. Zakona, za osiguranika po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti od koje utvrđuje dobit (članak 9. stavak 1. točke 9. do 13., umnožak je iznosa prosječne plaće i koeficijenta 1,1 te iznosi 8.737,30 kuna. Prema članku 202. Zakona, kada je mjesečna osnovica propisana kao umnožak iznosa prosječne plaće i određenog koeficijenta a razdoblje u osiguranju kraće je od mjesec dana, iznos osnovice za taj mjesec razmjeran je broju dana u osiguranju u odnosu na ukupan broj dana tog mjeseca pa stoga i za svaki dan službenog putovanja osnovica za obračun posebnog a za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu iznosi: Osnovica za obračun = 2.780,05 kn 92,67 kn (2.780,05 : 30) je dnevna osnovica za mjesec koji ima 30 dana, iznos a za 1 dan iznosi 18,53 kn (92,67 x 20%), 89,68 kn (2.780,05 : 31) je dnevna osnovica za mjesec koji ima 31 dan, iznos a za 1 dan iznosi 17,94 kn (89,68 x 20%), 99,29 kn (2.780,05 : 28) je dnevna osnovica za mjesec koji ima 28 dana, iznos a za 1 dan iznosi 19,86 kn (99,29 x 20%). 218 Prema članku 188. stavku 2. Zakona, za osiguranika koji je izaslan na rad ili službeno boravi ili boravi na službenom putu u državi članici ili u državi s kojom je međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju uređeno pitanje korištenja zdravstvene zaštite u inozemstvu ne obračunava se posebni radi prava na korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu.

7 1.5. Izabrane više mjesečne osnovice Prema članku 203. stavku 2. Zakona obveznik a kojemu je osnovica za obračun a propisana u mjesečnom iznosu, kao umnožak iznosa prosječne plaće i određenog koeficijenta a sam je obveznik a za svoje osiguranje, može izabrati višu osnovicu za obračun a od mjesečne osnovice propisane za osnovu po kojoj je osiguran. Radi izbora više osnovice osiguranik može izabrati viši koeficijent za izračun više osnovice a to mogu biti koeficijenti: 1,0 ili 2,0 ili 3,0 ili 4,0 ili 5,0 ili 6,0. Pregled izabranih viših mjesečnih osnovica, stopa i ukupnih mjesečnih iznosa a za godinu Stope Ukupni mjesečni Više izabrane osnovice Osnovica Zaštita zdravlja Za slučaj Mirov. osig.* Obv. zdrav. osig. iznos a na radu nezaposlenosti 1. Jedna prosječna plaća (koef. 1,0) 7.943,00 20% 15% 0,5% 1,7% 2.954,80 2. Dvije prosječne plaće (koef. 2,0) ,00 20% 15% 0,5% 1,7% 5.909,59 3. Tri prosječne plaće (koef. 3,0) ,00 20% 15% 0,5% 1,7% 8.864,39 4. Četiri prosječne plaće (koef. 4,0) ,00 20% 15% 0,5% 1,7% ,18 5. Pet prosječnih plaća (koef. 5,0) ,00 20% 15% 0,5% 1,7% ,98 6. Šest prosječnih plaća 6,0) ,00 20% 15% 0,5% 1,7% ,78 * Za osiguranike II. stupa mirovinskog osiguranja obračunava se i plaća po stopi od 5% te i za mirovinsko osiguranje za I. stup po stopi od 15%. U tablici je zbog preglednosti obuhvaćena samo stopa od 20% a za mirovinsko osiguranje. Naravno, za osiguranike koji su osigurani samo u I. stupu mirovinskog osiguranja obračunava se i plaća za mirovinsko osiguranje po stopi od 20%. Viša mjesečna osnovica primjenjuje se za obračun svih a koji su propisani prema osnovi osiguranja osiguranika koji je izabrao višu osnovicu. Kada e prema višoj mjesečnoj osnovici za svoje osobno osiguranje obračunava sam obveznik a, razdoblje za koje se i prema višoj mjesečnoj osnovici obračunavaju ne može biti kraće od mjesec dana. Iznimno, razdoblje za koje se i prema višoj mjesečnoj osnovici obračunavaju može biti kraće od mjesec dana ako je unutar tog mjeseca bio početak ili prestanak osiguranja. Osiguraniku kojemu se obveza a utvrđuje rješenjem Porezne uprave, obveza a prema višoj mjesečnoj osnovici nastaje od prvoga dana sljedećeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva i prestaje posljednjeg dana u mjesecu u kojem je podnesen zahtjev za prestanak obveze prema višoj osnovici. Iznimno, obvezniku a koji zahtjev podnese u roku od 15 dana od dana stjecanja svojstva osiguranika, obveza a prema višoj mjesečnoj osnovici može se, na njegov zahtjev, utvrditi danom početka razdoblja osiguranja. Način i rok te oblik i sadržaj zahtjeva za odabir više osnovice, kao i uvjete radi odabira više osnovice za obračun a pravilnikom propisuje ministar financija Najviše godišnje osnovice za obveze po osnovi obavljanja druge djelatnosti za Prema članku 7. točci 6. Zakona druga djelatnost je samostalna djelatnost obrta, djelatnost trgovca pojedinca, djelatnost slobodnog zanimanja, djelatnost poljoprivrede i šumarstva i ostale samostalne djelatnosti koju nositelj djelatnosti obavlja istodobno uz osiguranje po osnovi radnog odnosa ili po bilo kojoj od osnova obveznih osiguranja. Drugom djelatnošću smatra se i djelatnost samozaposlene osobe prema kojoj se, sukladno propisima Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, primjenjuje zakonodavstvo Republike Hrvatske, koja se obavlja u drugoj državi članici, ako se ista obavlja istodobno uz radni odnos, odnosno zaposlenje u Republici Hrvatskoj i/ili u drugoj državi članici ili uz neku drugu osnovu osiguranja. Utvrđivanje obveze a po osnovi obavljanja druge djelatnosti uređeno je člankom 183. do 187. Zakona na slijedeći način: Osoba koja obavlja drugu djelatnost obveznik je a i obveznik plaćanja a a osnovica za obračun i plaćanje a je iznos godišnje osnovice. Iznos godišnje osnovice, vrste i godišnje iznose a te razdoblje na koje se obveza odnosi utvrđuje Porezna uprava rješenjem. Prema članku 184. Zakona, na osnovicu (godišnju) se obračunavaju i za mirovinsko osiguranje (stopa 20% ili 15% + 5% za osiguranika II. stupa) i za zdravstveno osiguranje (stopa 15%). Godišnja obveza a dospijeva na naplatu u roku od 15 dana od dana uručenja rješenja obvezniku. Ovi obveznici (osim paušalista kojima će i na dalje Porezna uprava donositi rješenje) sami postaju obveznici obračunavanja godišnje obveze a te će dostavljati Obrazac JOPPD Poreznoj upravi i to: do kraja veljače za godišnju obvezu za godinu ako se radi o dohodašu, do kraja travnja za godišnju obvezu za ako se radi o dobitašu Posebno napominjemo da će Porezna uprava godišnju obvezu a za donijeti svojim rješenjem kao i do sada. Prema članku 185. Zakona propisane su 4 vrste godišnje osnovice o tome radi li se o tzv. dohodašima, dobitašima ili paušalistima i to: ostvareni dohodak u poreznom razdoblju godišnja osnovica za obračun a obvezniku koji, prema propisima o porezu na dohodak, od druge djelatnosti utvrđuje dohodak je dohodak ostvaren u poreznom razdoblju razlika između poslovnih primitaka i 219

8 poslovnih izdataka ili dohodak utvrđen procjenom, u skladu s odredbama Općeg poreznog zakona, prije umanjenja dohotka za preneseni gubitak i ostalih umanjenja dohotka prema propisima o porezu na dohodak i posebnim propisima. Prema članku 11. Naredbe najviša godišnja osnovica za obveznika po osnovi obavljanja druge djelatnosti od koje utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti sukladno članku 185. stavak 1. Zakona, umnožak je iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,65 i brojke 12 te za godinu iznosi ,40 kuna. ostvarena dobit u poreznom razdoblju godišnja osnovica za obračun a obvezniku koji, prema propisima o porezu na dobit, od druge djelatnosti utvrđuje dobit je dobit ostvarena u poreznom razdoblju razlika između prihoda i rashoda ili dobit utvrđena procjenom, u skladu s odredbama Općeg poreznog zakona, prije umanjenja za preneseni gubitak i ostalih umanjenja i uvećanja dobiti (radi se o računovodstvenoj dobiti) prema propisima o porezu na dobit i posebnim propisima. Prema članku 12. Naredbe najviša godišnja osnovica za obveznika po osnovi obavljanja druge djelatnosti od koje utvrđuje dobit sukladno članku 185. stavak 2. Zakona, umnožak je iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,65 i brojke 12 te za 2014.godinu iznosi ,40 kuna. paušalni dohodak godišnja osnovica za obveznika po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti obrta i/ili poljoprivrede kao druge djelatnosti od koje porez na dohodak plaća u paušalnom iznosu, sukladno članku 185. stavak 3. Zakona, iznos je paušalnog dohotka propisanog Pravilnikom o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti (»Narodne novine«, broj 143/06 i 61/12) te iznosi: ,00 kuna za poreznog obveznika koji je u poreznom razdoblju ostvario ukupni godišnji primitak do ,00 kuna, ,00 kuna za poreznog obveznika koji je u poreznom razdoblju ostvario ukupni godišnji primitak iznad ,00 kuna do ,00 kuna, ,00 kuna za poreznog obveznika koji je u poreznom razdoblju ostvario ukupni godišnji primitak iznad ,00 kuna do ,00 kuna. najviša godišnja osnovica za obveznika koji drugu djelatnost obavlja kao samozaposlena osoba u drugoj državi članici sukladno članku 185. stavak 4. Zakona, umnožak je iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,65 i brojke 12 te iznosi ,40 kuna, prema članku 186. stavak 1. Zakona. Posebno napominjemo da su od 1. siječnja izmijenjeni članci 186. i 187. Zakona koji potanje propisuju način utvrđivanja osnovice za obveze a po osnovi obavljanja druge djelatnosti Bilješke 220