zdravko_147_Zdravlje1

Транскрипт

1 BIHA] Ulica Darivalaca krvi 67 juli/srpanj godine Broj 147 KANTONALNA BOLNICA DR. IRFAN LJUBIJANKI] BIHA] TRANSAKCIJSKI RA^UN ZA POMO] HYPO ALPE ADRIA BANK UNICREDIT BANKA IBAN: BA SWIFT: UNICRBA 22 SKUP[TINA UNSKO-SANSKOG KANTONA Odobreno kreditno zadu`enje Kantonalnoj bolnici str. 2 UPRAVA KANTONALNE BOLNICE U BIHA]U UNAPRE\UJE I JA^A MJERE Efikasnija prevencija i suzbijanje korupcije u zdravstvenoj ustanovi str. 2. PREDSTAVLJAMO: ODJEL NEONATOLOGIJE Neophodno pro{irenje prostornih i kadrovskih kapaciteta n Odnedavno je uvedena i nova dijagnosti~ka pretraga ultrazvuk mozga kod novoro en~adi i nedono{~adi, tako da bi odjel uskoro trebao dobiti i vlastiti aparat. Ina~e su bebe zbog ovog prije bile upu}ivane u tercijalne klini~ke centre, isti~u na odjelu str. 4. i 5. ZU Kantonalna bolnica Dr. Irfan Ljubijanki} Biha} SERVISNE INFORMACIJE t e l e f o n: centrala: fax: Svakim danom od 14 do 16 sati. P O S J E T E Subotom, nedjeljom i praznicima posjete su u isto vrijeme, ali pola sata du`e. Specijalisti~ke ambulante po~inju sa radom od 9 sati, a knji`ice se primaju od 7 do 9 sati. Informacije o bolesnicima se mogu dobiti van vremena posjete putem telefona. Tokom dana u krugu bolnice radi bolni~ki parking na kojem mo`ete ostaviti automobil. http: bolnica@kbbihac.ba

2 2 SKUP[TINA UNSKO-SANSKOG KANTONA Odobreno kreditno zadu`enje Kantonalnoj bolnici n Hajrudin Havi}, direktor Kantonale bolnice... Prvi sam za ovom govornicom godine tra`io saglasnost za taj revolving kredit da ga zanovimo, jer niko nikada nije tra`io saglasnost za to. Tada su se prvi put zastupnici u tom sazivu o~itovali o tome i svake naredne godine smo tra`ili saglasnost za taj revolving kredit. Kad smo tra`ili saglasnost ponudili smo i rje{enja kako mo`emo rje{iti sva ta dugovanja od bolnice... N agomilani problemi Kantonalne bolnice u Biha- }u, bili su u fokusu posljednjeg skup{tinskog zasjedanja. U prvom redu su dugovi bolnice prema dobavlja~ima ali i kreditna zadu`enja. Za spas je neophodno vi{e od 12 miliona maraka koliko trenutno iznose dugovanja ove zdravstvene ustanove po svim osnovama. Financijsko optere}enje prati i drugi niz problema s kojima je suo~ena Kantonalna bolnica. Kantonalna bolnica grca u dugovima. Ukupan dug ove zdravstvene ustanove prema{uje 12 miliona maraka. Samo za jedno utu`eno dugovanje od pro{le godine, na glavnicu od 800 hiljada maraka, bolnica vra}a oko 400 hiljada maraka samo kamata koje se ispla}uju u osam rata po 45 hiljada maraka. Kako je kazao za skup{tinskom govornicom njen direktor Hajrudin Havi}, samo 7,5 miliona je dug prema dobavlja~ima, 5 miliona maraka dugovanja u revolving kreditu i pozajmici od Zavoda zdravstvenog osiguranja Unskosanskog kantona USK. Na te brojke obra~unate su i kamate. S obzirom da ugovor kojeg Kantonalna bolnica Dr. Irfan Ljubijanki} ima sa Raiffeisen bankom d.d. Sarajevo o pru`anju usluga revolving kredita u iznosu od KM na period od godinu dana isti~e 15. oktobra godine, na osnovu mi{ljenja menad`menta Kantonalne bolnice, neophodno je da se radi odr`avanja teku}e likvidnosti bolnice ponovo provede postupak javne nabavke u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama BiH i izabere najpovoljnija banka za pru`anje navedene usluge. Na osnovu trenutne cijene usluga revolving kredita u iznosu od KM na period od godinu dana, Slu`ba za nabavu je procjenila da bi maksimalni tro{ak za navedenu uslugu iznosio oko KM. Slu- `ba za nabavku je zamolila Upravni odbor da razmotri zahtjev menad`menta i donese Odluku o odobrenju javne nabavke usluga revolving kredita. Vlada Unsko-sanskog kantona je na sjednici odr`anoj godine razmatrala i utvrdila Prijedlog Odluke o davanju saglasnosti za kreditno zadu`enje za likvidnost putem revolving kredita ZU Kantonalna bolnica Dr. Irfan Ljubijanki} obra iva- ~a Ministarstva zdravstva, rada i socijalne politike i isti prosijedila i uputila ga u skup{tinsku proceduru, te je on razmatran na redovnoj sjednici Skup{tine Unskosanskog kantona koja je odr`ana 12. jula ove godine u Biha}u. Zastupnici su raspravljali o trinaest ta~aka, a jedna od njih tretirala je i odobravanje kreditnog zadu`enja za Kantonalnu bolnicu Dr. Irfan Ljubijanki} u Biha- }u. Iako je ovakva vrsta aran- `mana postala uobi~ajena praksa u ovoj ustanovi svake godine, tokom rasprave se poku{ao prona}i model rje{avanja ovog problema. Rasprava zastupnika trajala je vi{e od sat vremena, a izme u ostalih obratio se i direktor Kantonalne bolnice dr. Hajrudin Havi} koji je zastupnicima pojasnio da je menad`ment Kantonalne bolnice iz godine, bez saglasnosti uzeo revolving kredit, zadu`io ustanovu i koristio ta sredstva, te ih potro- {io na isplatu dobavlja~ima. Ova vrsta zadu`enja, istakao je direktor Havi}, prije toga su se koristila u slu~aju ka{njenja pla}a i kad pla}e legnu zatvori se kredit koji je bio bez kamata u to vrijeme. - Prvi sam za ovom govornicom nkantonalna bolnica grca u dugovima. Ukupan dug ove zdravstvene ustanove prema{uje 12 miliona maraka. Samo za jedno utu`eno dugovanje od pro{le godine, na glavnicu od 800 hiljada, bolnica vra}a oko 400 hiljada maraka samo kamata nugovor kojeg Kantonalna bolnica ima sa Raiffeisen bankom d.d. Sarajevo o pru`anju usluga revolving kredita u iznosu od KM na period od godinu dana isti~e 15. oktobra godine godine tra`io saglasnost za taj revolving kredit da ga zanovimo, jer niko nikada nije tra`io saglasnost za to. Tada su se prvi put zastupnici u tom sazivu o~itovali o tome i svake naredne godine smo tra`ili saglasnost za taj revolving kredit. Kad smo tra`ili saglasnost ponudili smo i rje{enja kako mo`emo rje{iti sva ta dugovanja od bolnice. Ponudili smo opcije za koje je re~eno da ne postoji zakonska osnova i da ne mo`e to uraditi. Tra`ili smo da uzmemo jedan ve}i kredit i to zatvorimo, a onda dalje nastavimo normalno raditi. I onda me kaznite ako sam kriv, onda ja nemam problema da odgovaram. Re~eno je da ne mo`e i da je to protivzakonito. Mi nismo i{li dalje u tu pri~u, niti smo je mogli zavr{iti, istakao je dr. Hajrudin Havi}, direktor Bolnice. Fahrudin Voji}

3 UPRAVA KANTONALNE BOLNICE U BIHA]U UNAPRE\UJE I JA^A MJERE Efikasnija prevencija i suzbijanje korupcije u zdravstvenoj ustanovi n Preventivnim mjerama koje su, pored ostalog, precizirane ovim pravilnikom ustanova }e uspostaviti sistem koordiniranih i kontinuiranih aktivnosti koje su usmjerene na spre~avanje koruptivnih pona{anja i praksi radnika, pacijenata i drugih pravilnih ili fizi~kih lica koja sara uju sa zdravstvenom ustanovom prava Kantonalne bolnice U Dr. Irfan Ljubijanki} u Biha}u uskoro }e donijeti Pravilnik za prevenciju i spre~avanje korupcije u zdravstvenim ustanovama. Rije~ je o antokorupcionom dokumentu u kome je sadr`an skup mjera pravne i prakti~ne prirode kojima se spre~avaju i otklanjaju mogu- }nosti za nastanak i razvoj razli~itih oblika koruptivnog pona{anja u okviru javne zdravstvene ustanove kao cjeline, njenim organizacionim jedinicama i pojedina~nim radnim mjestima. Svrha dono{enja ovog pravilnika je prihva}anje, afirmacija i inkorporacija antikorupcionih na~ela i stvaranje primjerene antikoruptivne atmosfere i radne klime, kako bi njegove odredbe postale ustaljeno pona{anje svih radnika u skladu s eti~kim, moralnim i profesionalnim normama, te op}eprihva}enim civilizacijskim vrijednostima. Pravilnikom se ure uje pojam korupcije, op{ta na~ela i principi, pravila, uslovi, ovla{tenja i odgovornosti u prevenciji i borbi protiv korupcije za vrijeme obavljanja funkcija, radnih zadataka ili poslova ili pru`anja usluga u zdravstvenoj ustanovi, u skladu sa pozitivnim zakonskim i podzakonskim aktima u Bosni i Hercegovini. Aktivnosti koje }e se voditi u zdravstvenoj ustanovi na realizaciji ovog Pravilnika, bi}e zasnovane na pozitivnoj zakonskoj i drugoj regulativi koja tretira pitanja borbe protiv korupcije, a u prvom redu u UN Konvenciji protiv korupcije, Krivi~nom zakonu federacije BiH i Strategiji za borbu protiv korupcije u BiH ( ). Preventivnim mjerama koje su, pored ostalog, precizirane ovim pravilnikom ustanova }e uspostaviti sistem koordiniranih i kontinuiranih aktivnosti koje su usmjerene na spre~avanje koruptivnih pona{anja i praksi radnika, pacijenata i drugih pravilnih ili fizi~kih lica koja sara uju sa zdravstvenom ustanovom. Prevencija i spre- ~avanje korupcije }e u odredbama Statuta biti definirani u okviru op}ih na~ela i principa djelovanja zdravstvene ustanove koja }e preventivne mjere precizirane pravilnikom provoditi u suradnji sa Vladom kantona, timom za spre~avanje korupcije, Agencijom za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH, ugovorenim davaocima usluga, drugim dr`avnim organima i institucijama, organizacijama civilnog dru{tva, na bazi pozitivne zakonske i druge regulative. Korupciju }e biti mogu}e prijaviti u pisanoj formi, na posebnom obrazcu za prijavu nepravilnosti i/ili povrede slu`bene du`nosti sa obilje`jem korupcije u zdravstvenoj ustanovi. Popunjeni obrazac mo}i }e se ubaciti u sandu~e koje je postavljeno na ulazu u centralnu zgradu Kantonalne bolnice u Biha}u, a najkasnije u roku od 15 dana, ukoliko ste naveli svoje kontakt podatke, bit }ete obavije{teni o odbacivanju, rje{avanju ili o finalnom roku potrebnom za zaklju~enje slu~aja. U cilju spre~avanja gubljenja javnog povjerenja pacijenata i gra- ana, kao i radnika, zdravstvena ustanova }e kontinuirano provoditi edukaciju radnika o rizicima, spre~avanju i borbi protiv korupcije. Edukacija radnika u zdravstvenoj ustanovi }e se provoditi na godi{njem nivou, u skladu sa Programom edukacije radnika koji }e biti izra en u roku od tri mjeseca od dana dono{enja ovog pravilnika. U postupku izrade i realizacije programa edukcije radnika, odgovorna osoba zdravstvene ustanove }e koordinirati sa kantonalnim Timom za spre~avanje korupcije. Program edukcije }e pored radnika zdravstvene ustanove obuhvatiti i druge zainteresovane korisnike usluga (pacijente, dobavlja~e, organizacije civilnoh dru{tva i sl.). Tako er, zdravstvena ustanova }e u skladu sa va`e}im kantonalnim strate{kim dokumentommza borbu protiv korupcije najmanje dva puta godi{nje odr`ati predavanja o eti~kom pona{anju radnika zdravstvene ustanove. Povremena provjera znanja radnika o eti~kim standardima i korupciji, kao i analiza slabosti u procesuiranju prijavljene korupcije u zdravstvenoj ustanovi obavljat }e se u skladu sa procjenom direktora zdravstvene ustanove, u suradnji sa koordinatorom za borbu protiv korupcije u zdravstvenoj ustanovi, a najmanje jednom godi{nje. S.P. 3 U UPRAVI KANTONALNE BOLNICE ODR@ANO DRUGO INTERAKTIVNO PREDAVANJE ZA LJEKARE Kako razlikovati razne tipove vrtoglavice i kuda uputiti pacijenta? n Vrtoglavica je ne{to o ~emu se puno zna, ali ne jo{ uvijek dovoljno. Sli~ne probleme i nedoumice imaju i na znatno ve}im klini~kim centrima, kako u na{oj zemlji, tako i regiji, gdje od vrtoglavica u neurolo{koj ambulanti boluje zna~ajan procenat bolesnika organizaciji Stru~nog vije}a Kantonalne bolnice U Dr. Irfan Ljubijanki} u Biha- }u po~etkom jula ove godine odr`ano je drugo interaktivno predavanje za ljekare o temi: Pristup vrtoglavicama, kako razlikovati razne tipove vrtoglavica I kuda uputiti pacijenta?. O vrtoglavici, njenim uzrocima, dijagnostici I terapiji-neurolo{kom aspektu predavanje je odr`ao dr. Muhamed Lepuzanovi}, neurolog. O otogenim vrtoglavicama gvorio je dr. Roman Juri}, otorinolaringolog. Vrtoglavica je, re~eno je u odgovoru na pitanje za{to je ba{ ova tema odabrana za predavanje, jedan od naj~e{}ih simptoma na koje se pacijenti `ale u neurolo{koj ambulanti. Veliki broj tih vrtoglavica otpada na benigne paroksizmalne i druge periferne vrtoglavice, dok znatno manji broj, ~ak manje od 1/3 ~ine vrtoglavice centralnog porijekla, koje su uzrokovane nekim incidentom u mo`danom stablu, malom mozgu. - Vrtoglavica je ne{to o ~emu se puno zna, ali ne jo{ uvijek dovoljno. Sli~ne probleme i nedoumice imaju i na znatno ve}im klini~kim centrima, kako u na{oj zemlji, tako i regiji, gdje od vrtoglavica u neurolo{koj ambulanti boluje zna~ajan procenat bolesnika. Dok sam boravio na edukaciji na KB Sestre milosrdnice u Zagrebu imao sam priliku da prisustvujem njihovim okruglim stolovima i stru~nim sastancima, a na jednom tak-vom je upravo obra ivana tema vrtoglavice, dijagnosti~ke smjernice i nedoumice u vezi vrtoglavice. U toku jednog neformalnog razgovora to sam ispri~ao dr. Kaniti Dedi}, koja je predsjednica Strucnog vije}a Kantonalne bolnice, te smo do{li na ideju da jedno takvo stru~no predavanje organiziramo u okviru na{e zdravstvene ustanove. S obzirom na pozitivne reakcije po zavr{etku predavanja, koje je bilo vi{estruko korisno za sve prisutne, zaklju~eno jena kraju diskusije da isto predavanje u organizaciji Ljekarske komore USK-a odr`imo za sve ljekare u Unsko-sanskom kantonu, kako bi pacijent bio sto adekvatnije tretiran u datom trenutku. U slu~aju periferne i bezazlene vrtoglavice bi dobio terapiju bez bespotrebnog upu}ivanja u bolnicu, ili ako je na osnovu pregleda to neophodno uraditi, da najkra}im putem do e do pravovremenog i adekvatnog upu- }ivanja u odre enu ambulantu ili na adekvatan odjel u Kantonalnoj bolnici, istakao je dr. Lapuzanovi}, neurolog u okviru druge interaktivne diskusije o temi razlikovanja tipova vrtoglavica, brzih dijagnosti~kih testova i upu}ivanja pacijenata na odgovaraju}i odjel. S.P.

4 4 PREDSTAVLJAMO: ODJEL NEONATOLOGIJE Neophodno pro{irenje prostorni N eonatologija je grana medicine koja prou~ava razvoj novoro en~adi, te brine za njih do navr{enoga 28. dana `ivota. Neonatologija je strukovna grana pedijatrije, a istovremeno, zajedno s porodili{tom, nau~no i organizacijski ~ini perinatalnu medicinu. Odjel neonatologije pri Kantonalnoj bolnici Dr. Irfan Ljubijanki} u Biha}u, osnovan je godine kao odsjek Pedijatrije s ciljem zbrinjavanja nedono{~adi i vitalno ugro`ene novoro en~adi. Razvojem slu`be i pove- }anjem palete pru`enih zdravstvenih usluga do{lo je do formiranja zasebne organizacione jedinice koja je godine dobila status odjela. Odjel ima sedam inkubatora od ~ega jedan transportni. Na odjelu tre-nutno ima davanest kreveti}a. Briga o zdravstveno ugro`enim bebama Na ovom odjelu zbrinjavaju novoro en~ad do mjesec dana starosne dobi i nedono{~ad, tako da na odjel primaju djecu sa Porodili{ta i od ku}e, ukoliko su starosne dobi do mjesec dana. Na odjelu je trenutno zaposleno pet ljekara od ~ega su ~etiri ljekara specijalista i jedan specijalizant. Trenutno rade dva subspecijalista neontologa i jedan subspecijalista dje~ije kardiologije. Odjel vr{i zbrinjavanje djece od gestacijske dobi ve} od 28 nedjelja gestacije, pa sve do terminski ugro`ene novoro en~adi. Kada su u pitanju usluge na ovom odjelu tokom posljednjih godina je unaprije en rad, tako da sada postoji i mogu}nost pru`anja neinvazivne respiratorne potpore koja se, prije svega, odnosi na nedono{~ad. - Dakle, to su djeca ro ena negdje od 28 do 32 nedjelje gestacije. Osim toga, nabavili smo i aparat koji se zove CPAP (sipap) vje{ta- ~ka plu}a. Do sada nismo imali ovaj aparat tako da smo bili prinu eni djecu slati u Klini~ki centar Sarajevo, budu}i da takva djeca nisu bila sposobna da samostalno di{u bez te dodatne respiratorne potpore. Tako da smo sa dobivanjem tog ure aja smanjili broj djece koju na godi{njem nivou {aljemo prema tercijarnim centrima. Uveli smo i neke dodatne dijagnosti~ke protokole tipa skrininga na uro ene sr~ane anomalije, koji nam omogu}ava da ranije prepoznamo dijete sa sr~anom manom tako da i takva djeca mogu pravovremeno biti zbrinuta. Uveli smo i skrining sluha kod novoro en~adi {to je do sada ra eno sve do odlaska radiologa u inostranstvo, zbog ~ega smo imali odre enu pauzu u sprovo enju tog skrininga, ali smo ponovo vratili tu uslugu i sada se ona opet obavlja kod nas ovdje na odjelu. Dobili smo, zahvaljuju}i donacijama, transportni inkubator koji nam omogu}ava da takvu djecu {aljemo u optimalnim uslovima, jer za transport takve djece potrebno je osigurati adekvatnu vla`nost, temperaturu i monitoring tokom samog transporta, jer neadekvatan transport ga ugro`ava jednako kao i njegovo privremeno ro enje. Uveli smo neke invazivne pretrage koje do sada nismo radili a to su umbilikalne katerizacije. To je jedan poseban vaskularni pristup koji se koristi kod nedono- {~adi i novoro en~adi gdje se putem pup~ane vene ulazi umbilikalnim kateterom u umbilikalnu venu (pup~ana vena) a samim tim to se dijete po{tedi maltretiranja i bodenja perifernih vena. Dakle i za dijagnosti~ke n Doktorica Mediha Karda{evi}, specijalista pedijatar, subspecijalista dje~iji kardiolog i magistar medicinskih nauka... Odjelu su potrebni dodatni prostorni kapaciteti, jer smo pove}ali usluge a nismo se pro{irili, niti kadrovski niti prostorno. Do sada je rad odjela bio koncipiran i baziran na pripravnostima, ali pove}anjem usluga javila se i potreba za ve}im brojem ljekara i medicinskog osoblja da bi se rad slu`be mogao adekvatno organizovati... procedure i davanje terapija koristimo taj vaskularni pristup {to je dosta unaprijedilo njegu djece, ka`e doktorica Mediha Karda{evi}, specijalista pedijatar, subspecijalista dje~iji kardiolog i magistar medicinskih nauka, koja na ovom odjelu obavlja funkciju zamjenik {efa odsjeka. Nova dijagnostika Odjel je u principu onakav kakav je bio kada je i otvoren. Vrlo malo donacija je bilo na ovom odjelu tako da je potrebno uve}ati prostorne i kadrovske kapacitete. Odnedavno je uvedena i nova dijagnosti~ka pretraga ultrazvuk mozga kod novoro en~adi i nedono{~adi, tako da bi odjel uskoro trebao dobiti i vlastiti aparat. Ina~e su bebe zbog ovog prije bile upu}ivane u tercijalne klini~ke centre, isti~u na odjelu. - To je uveliko unaprijedilo rad odjela, s obzirom da gravitiramo klini~kim centrima u Tuzli i Sarajevu ~ija udaljenost je velika. Odjelu su potrebni dodatni prostorni kapaciteti, jer smo pove}ali usluge a nismo se pro{irili, niti kadrovski niti prostorno. Do sada je rad odjela bio koncipiran i baziran na pripravnostima, ali pove- }anjem usluga javila se i potreba za ve}im brojem ljekara i medicinskog osoblja da bi se rad slu`be mogao adekvatno organizovati. Dvije sestre sa na{eg odjela su oti{le na rad u inostranstvo, ali u pitanju je i taj prirodni tok stvari gdje imamo dvije sestre koje uskoro idu u penziju, ali i doktorice jedna po jedna dolaze u dob pred penzionisanje, tako da imamo potrebu za obnovom kadrova. U principu specijalizacija pedijatrije traje pet godina, s tim da je ovo opet specifi~an tip odjela gdje se mora specijalizirati za tu novoro en~ad {to dodatno traje, te samim tim treba na vrijeme misliti na popunjavanje tih mjesta, umjesto ~ekati da se ona fizi~ki uprazne i tek onda krene u njihovo rje{avanje. Nekako smo gledali da u na{im uslovima, koliko je to mogu}e vi{e, pratimo trendove i na{oj djeci omogu}imo {to bolji

5 5 i kadrovskih kapaciteta n Odjel je u principu onakav kakav je bio kada je i otvoren. Vrlo malo donacija polja vezano za tematiku s kojom radimo i to znanje prenosimo na ostale kolegice. Imamo odjeljenske sastanke, edukativne sastanke izme u dnevne i no}ne smjene, vr{i se stalni nadzor, kontrola i unapre enje rada. Moram se pohvaliti da, otkako je za`ivio ovaj BISI PIS program u smislu unapre enja informati~kog sistema, sve sestre barataju s unosom podataka. Ispo~etka je to malo izgledalo nemogu}e i pitale smo se kako }emo sve to sti}i, ali ipak se sti`e i ja kao glavna sestra sam zadovoljna. posao, jer djeca ne pri~aju i mi moramo imati jako dobra zapa- `anja, te prepoznati dijete po pla~u kako bi utvrdili o ~emu se radi. Mi na brzo zvonjene i danas u`urbano tr~imo i to vam dovoljno govori o visini stresnosti ovog posla. Mislim da je rad sestara koje odu sa ovog odjela prepoznatljiv svugdje i to dovoljno govori o kvalitetu procesa edukacije kojeg ovdje pro u. [to se ti~e unutra{njosti odjela, s obzirom da smo mi odjel zatvorenog tipa i da se redovito odr- `ava, poprili~no je o~uvan, ka`e... U principu specijalizacija pedijatrije traje pet godina, s tim da je ovo opet specifi~an tip odjela gdje se mora specijalizirati za tu novoro en~ad {to dodatno traje, te samim tim treba na vrijeme misliti na popunjavanje tih mjesta, umjesto ~ekati da se ona fizi~ki uprazne i tek onda krene u njihovo rje{avanje. Nekako smo gledali da u na{im uslovima, koliko je to mogu}e vi{e, pratimo trendove i na{oj djeci omogu}imo {to bolji tretman, ali ima tu jo{ prostora da se to sve dodatno unaprijedi je bilo na ovom odjelu tako da je potrebno uve}ati prostorne i kadrovske kapacitete n Odnedavno je uvedena i nova dijagnosti~ka pretraga ultrazvuk mozga kod novoro en~adi i nedono{~adi, tako da bi odjel uskoro trebao dobiti i vlastiti aparat. Ina~e su bebe zbog ovog prije bile upu}ivane u tercijalne klini~ke centre, isti~u na odjelu tretman, ali ima tu jo{ prostora da se to sve dodatno unaprijedi i nadamo se da }emo s tim prostornim i kadrovskim rje{enjima dodatno napredovati u tom smislu, isti~e doktorica Karda{evi}. Redovna edukacija i usavr{avanje Po osnovu sistematizacije Odjel neonatologije ima 18 medicinskih sestara i taj broj trenutno ne zadovoljava potrebe odjela, s obzirom da jedna sestra za nekoliko mjeseci ide u penziju a druga idu}e godine. Zbog toga se javlja prirodna potreba za obnavljanjem kadra {to je, isti~u sa odjela, potrebno u~initi na vrijeme, jer cijeli proces zahtijeva du`i vremenski period koji obuhvata edukaciju i prakti~no osposobljavanje za rad na istom. - Da bi jedna sestra u{la u intenzivnu njegu i samostalno radila potrebno je da pro e najmanje godinu dana edukacije intenzivnog rada ovdje na odjelu. Na{e sestre se redovno educiraju i svake godine negdje neko od nas ide na edukaciju u sklopu ~ega budemo educirani iz raznih... Nabavili smo i aparat koji se zove CPAP (sipap) vje{ta~ka plu}a. Do sada nismo imali ovaj aparat tako da smo bili prinu eni djecu slati u Klini~ki centar Sarajevo, budu}i da takva djeca nisu bila sposobna da samo-stalno di{u bez te dodatne respiratorne potpore. Moram re}i da sam sretna {to smo dobili taj SIPAP aparat za potpomognuto disanje kod novoro en~adi i ugro`ene novoro- en~adi koja imaju ugro`ene respiratorne smetnje, jer nam je time smanjen broj transporta i odlazaka u udaljene klini~ke centre. Ranije smo na godi{njem nivou imali jako mnogo transporta, a sada je to svedeno na minimum. Ovo je jako stresan Katarina Halilagi}, diplomirana medicinska sestra i glavna sestra ovog odsjeka koji pripada odjelu Porodili{ta i Ginekoligije. Broj poroda u padu Na odjelu isti~u da je u posljednjim godinama prisutan pad broja poroda, tako da, od ukupnog broja djece, negdje oko {est posto bude nedono{~adi koja zavr{e na ovom odjelu. To ukazuje na to da broj privremeno ro ene djece koja se tretiraju na ovom odjelu, ovisi od ukupnog broja poroda. Ostale stvari koje se tretiraju na odjelu su neke standardne komplikacije i patologija, kao {to su perinatalne infekcije {to, u saradnji sa ginekolozima, poku{avaju suzbiti kako bi se smanjio broj djece koja }e se ovdje lje~iti. [to se ti~e stope uro enih anomalija ona je poprili~no konstantna i ta djeca se tretiraju na klini~kim centrima. S obzirom da odsjek neonatologije pripada Odjelu porodili{ta i ginekoligije, te da je s obzirom na to saradnja izme u uposlenika koji posao obavljaju u okviru ovog Odjela neophodna i uska, sestra Katarina je na kraju istakla dobru saradnju sa Jasminom Nuhagi}, glavnom sestrom Odjela za ginekologiju i aku{erstvo koju smo zajedno sa sestrama Odjela neonatologije uslikali u prostoriji gdje borave bebe. Fahrudin Voji}

6 6 SVJETSKI DAN HEPATITISA JULA Testiraj. Lije~i. H S vjetski dan hepatitisa obilje`ava se svake godine 28. jula u cilju podizanja svijesti javnosti o va`nosti prevencije, ranog otkrivanja i lije~enja virusnih hepatitisa. Virusni hepatitisi, posebno hepatitis B i C, jo{ uvijek predstavljaju globalni javnozdravstveni izazov. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) ovu inicijativu uvrstila je me u ~etiri kampanje za pojedina~ne zarazne bolesti. Svjetski dan hepatitisa obilje`ava se na dan ro enja Barucha S. Blumberga, ameri~kog znanstvenika zaslu`nog za otkrivanje hepatitisa B i razvoj cjepiva protiv ovog virusa, za {to je godine primio Nobelovu nagradu. Prevencija i kontrola Tema ovogodi{njeg Svjetskog dana hepatitisa Svjetske zdravstvene organizacije je Testiraj. Lije~i. Hepatitis (engl. Test. Treat. Hepatitis), a slogan kampanje obilje`avanja Svjetskog dana hepatitisa SZO-a i Svjetskog saveza za hepatitis (engl. World Hepatitis Alliance) je Prona i izgubljene milione (engl. Find the Missing Millions), koja prenosi poruke o va`nosti prevencije, testiranja, ra-nog otkrivanja i lije~enja virusnih hepatitisa da bi se postigli ciljevi Globalne zdravstvene strategije o virusnim hepatitisima i Globalnih ciljeva odr`ivog razvoja Ujedinjenih naroda, a to je eliminacija oboljenja i smrti od hepatitisa B i C do godine. Prevencija i kontrola hepatitisa B je i jedan od ciljeva Europskog akcijskog plana cijepljenja (engl. European Vaccine Action Plan ; EVAP). Procjenjuje se da gotovo 300 milijuna ljudi {irom svijeta imaju virusni hepatitis B ili C, a da to niti ne znaju, jer ove bolesti ~es-to nemaju vidljive simptome. Bez pronala`enja nedijagnosticiranih i njihovog povezivanja sa zdravstven- Virusni hepatitis nhepatitis je difuzna upala jetre koja mo- `e biti uzrokovana brojnim faktorima, ali naj~e{}e je uzrokovana specifi- ~nim virusima koji isklju- ~ivo napadaju jetru tzv. hepatotropnim virusima. Suvremena medicina do danas poznaje {est tipova virusa hepatitisa. Hepatitis je difuzna upala jetre koja mo`e biti uzrokovana brojnim faktorima, ali naj~e{}e je uzrokovana specifi~nim virusima koji isklju~ivo napadaju jetru tzv. hepatotropnim virusima. Suvremena medicina do danas poznaje {est tipova virusa hepatitisa koji su ozna~eni slovima od A-G od kojih su najpoznatiji B, C i D jer s vremenom dovode do kroni- ~nog o{te}enja jetre. Virusni hepatitisi me usobno se razlikuju po du`ini inkubacije (vrijeme koje protekne od ulaska virusa u organizam do pojave simptoma bolesti), putevima prijenosa, te`ini bolesti i mogu}nostima lije~enja. Virusna upala jetre mo`e biti kratkotrajna pa govorimo o akutnom hepatitisu ili mo`e prije}i u kroni~nu fazu kao {to je slu~aj kod hepatitisa B i C. Va`no je istaknuti da se kroni~ni hepatitis mo`e razviti i samostalno bez prethodne akutne faze bolesti. Do razvoja kroni~nog hepatitisa kod virusa hepatitisa B dolazi u 5-15% slu~ajeva, kod hepatitisa C u % slu~ajeva, a kod hepatitisa D do razvoja kroniciteta dolazi u 70% slu~ajeva. Nakon niza godina kroni- ~ne infekcije bolest mo`e napredovati do ciroze jetre kada se tkivo jetre postupno uni{tava i zamjenjuje o`iljnim tkivom. Ciroza mo- `e napredovati do zatajenja jetre i razvoja raka jetre. Vrlo rijetko u akutnoj fazi bolesti nastaje te`ak i brz tok bolesti (takozvani fulminantni hepatitis) koji napreduje do akutnog zatajenja jetre s ~estim smrtnim ishodom. Simptomi hepatitisa su vrlo sli~ni bez obzira na uzro~nika. Bolest je u akutnoj fazi pra}ena nespecif~nim simptomima u vidu anoreksije, mu~nine, povra}anja i bolova ispod desnog rebranog luka. Najupadljivi znak je `utica (ikterus) - `uta boja ko`e i vidljivih sluznica, no ona mo`e biti sasvim blaga ili ne mora uop}e biti prisutna. S epidemiolo{kog aspekta u {irenju infekcije najva`nije su inficirane osobe s blagom klini~kom slikom ili asimptomatske osobe. Hepatitis A Hepatitis A virusna infekcija uzrokovana je virusom iz roda enterovirusa, te se ubraja u crijevne zarazne bolesti. Naj~e{}e obolijevaju djeca i mladi, a prenosi se fekalno-oralnim putem. [to zna~i da se uzro~nik izlu~uje stolicom i/ili mokra}om iz organizma bolesnika dok jo{ nisu razvijeni simptomi bolesti, a ulazi u organizam kroz usta preko neopranih ruku, zaga ene hrane i vode. Bolestje poznata kao bolest prljavih ruku ili zarazna `utica. Akutni hepatitis A ~esto prolazi asimptomatski ili s nespecifi~nim simptomima bez `utice. Oboljele osobe izlu~uju virus stolicom i prije pojave simptoma bolesti, a s epidemiolo{kog gledi{ta u {irenju bolesti najzna~ajnije su oboljele osobe s blagom klini~kom slikom ili asimptomatske klicono{e. Samo 10% oboljelih ima simptome bolesti (`uticu), a od oboljelih 0,1% razvije fulminantni hepatitis koji je

7 7 patitis n Kroni~ni hepatitis C i B su glavni uzrok nastanka ciroze i raka jetre i naj~e{}i razlog za transplantaciju jetre u Evropi. Komplikacije virusnih hepatitisa B i C godi{nje uzrokuju smrt oko 1,34 milijuna svjetske populacije, {to je usporedivo ili vi{e od broja smrti od HIV/AIDS-a (jednog miliona) i tuberkuloze (1,7 miliona) om skrbi, milijuni }e biti kroni~no bolesni i `ivoti }e biti izgubljeni. Aktivnostima povodom Svjetskog dana hepatitisa `eli se podsjetiti na va`nost svjesnosti o globalnom optere- }enju virusnim hepatitisom i po-kretanja promjena unaprje enja prevencije i lije~enja. Epidemiologija virusnih hepatitisa Virusni hepatitis je akutna ili kroni~na zarazna upalna bolest jetre uzrokovana virusima A, B, C, D i E. S virusnim hepatitisom `ivi stotine milijuna ljudi diljem svijeta i ta je skupina bolesti zna~ajan javnozdravstveni izazov koji zahtijeva globalni odgovor i zdravstvene intervencije. Virusi hepatitisa A i E se prenose oralnim putem, zaga enom hranom i vodom i naj~e{}i su u zemljama niskog higijenskog standarda. Hepatitis A, koji se naziva jo{ i zarazna `utica, tj. bolest prljavih ruku, uzrokuje akutnu, prolaznu bolest, a u Hrvatskoj se pojavljuju samo sporadi~no. Virusni hepatitisi B i C, prenose se krvlju ili spolnim putem i ~esto imaju blage ili ~ak nikakve, simptome, ali kad prije u u neprepoznatu kroni~nu bolest, kod dijela bolesnika mogu uzrokovati cirozu i rak jetre. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije u svijetu `ivi oko 325 miliona ljudi oboljelih od kroni~nog hepatitisa B ili C (257 miliona ljudi od kroni~nog hepatitisa B, a oko 71 milion od kroni- ~nog hepatitisa C). Kroni~ni hepatitis C i B su glavni uzrok nastanka ciroze i raka jetre i naj~e- {}i razlog za transplantaciju jetre u Evropi. Komplikacije virusnih hepatitisa B i C godi{nje uzrokuju smrt oko 1,34 milijuna svjetske populacije, {to je usporedivo ili vi{e od broja smrti od HIV/AIDS-a (jednog miliona) i tuberkuloze (1,7 miliona). Prevencija virusnih hepatitisa Prevencija uklju~uje epidemiolo{ko pra}enje, edukaciju o rizicima i na~inima za{tite, cijepljenje protiv hepatitisa B, osiguranje kvalitete krvi i krvnih pripravaka u sustavu zdravstvene za{tite, spre- ~avanje i suzbijanje bolni- ~kih infekcija, nadzor nad invazivnim kozmeti~kim zahvatima (piercing, tetoviranje), rad s populacijom korisnika droga, uklju~uju}i programe smanjenja {tete (programi zamjene igala i {prica u populaciji osoba koje injektiraju droge). U zavodima za javno zdravstvo i organizacijama civilnog dru{tva djeluju centri za anonimno i besplatno savjetovanje i testiranje na HIV u kojima je dostupno i testiranje na hepatitis B i C za osobe koje su bile izlo`ene riziku. Rano otkrivanje Kampanja Testiraj. Lije~i. Hepatitis provodi se od sredine jula do kraja augusta u suradnji s brojnim partnerima preventivnim i edukativnim porukama ogla- {avanjem na plakatima, lecima i spotovima u domovima zdravlja, zavodima za javno zdravstvo, bolnicama i drugim zdravstvenim ustanovama, centrima za prevenciju ovisnosti, centrima za socijalnu skrb, probacijskim uredima, udrugama i organizacijama civilnog dru{tva, te na internetu i dru{tvenim mre`ama. Namijenjena je prvenstveno osobama u riziku od zaraze virusnim hepatitisima i zdravstvenim djelatnicima te op}oj populaciji. Glavni cilj kampanje je poticanje informiranja o virusnim hepatitisima B i C upotrebom modernih tehnologija te poticanje na komunikaciju s lije~nicima i drugim zdravstvenim djelatnicima o rizicima i na~inima za{tite. Cilj je doprinijeti ranom otkrivanju, povezivanju sa zdravstvenom skrbi i pravovremenom lije~enju, {to je va`no za smanjenje zdravstvenih komplikacija koje mogu nastupiti kao posljedica kroni~ne infekcije i prevenciju {irenja virusnih hepatitisa u dru{tvu. U sredi{tu kampanje je edukativna internetska platforma i mobilna aplikacija Sve o hepatitisu, koja omogu}uje informiranje o svim aspektima virusnih hepatitisa s posebnim naglaskom na kalkulatoru rizika koji omogu}uje procjenu rizika od zaraze hepatitisom B i C, preporuke za testiranje, informiranje o na~inima smanjenja rizika i za{titi. A, B, C... lo{e prognoze. Hepatitis A nikada ne prelazi u kronicitet niti dovodi do razvoja ciroze jetre. Zbog na~ina prijenosa hepatitis A danas je ~e{}i u zemljama niskog higijenskog standarda gdje uglavnom obolijevaju djeca. ^este su epidemije hepatitisa A koje se {ire zaga enom hranom i vodom. Za sprije~avanje nastanka hepatitisa A va`ne su higijensko-sanitarne mjere osobito pravilno pranje ruku teku}om vodom i sapunom nakon vr{enja nu`de i prije pripreme hrane, dobra termi~ka obrada hrane i upotreba zdrave higijenski ispravne vode. Ponekad su mogu}e epidemije hepatitisa A nakon konzumacije {koljki koje su uzgajane u blizini kanalizacijskih odvoda. Nakon preboljenja hepatitisa A do`ivotno ostaju u krvi protutitijela (IgG anti- HAV) koja su znak preboljenja ili asimptomatske infekcije virusom hepatitisa A. Hepatitis B Virus hepatitisa B drugi je naj~e{}i uzro~nik virusnog hepatitisa na globalnoj razini i jedini virus protiv kojeg se mo`emo za{titi cjepivom. Kroni~ni nosioci virusa hepatitisa B (HbsAg) predstavljaju izvor zaraze za druge. Naj~e{}e se prenosi: parenteralnim putem, obi~no zara`enom krvlju i krvnim produktima, zajedni~kim kori{tenjem {prica i igala kod intravenskih ovisnika, tetoviranjem,body piercingom i bu{enjem u{iju ako se ne koriste pravilno sterilizirani instrumenti, kori- {tenjem zajedni~kog pribora za brijanje, manikiranje i ~etkice za zube, spolnim putem kod heteroseksualnih i homoseksualnih partnera (osobito promiskuitetnih), s majke na dijete u toku trudno}e i poroda. Nakon uvo enja rutinskog testiranja krvi dobrovoljnih darivatelja na antigen hepatitisa B tzv. HBsAg u~estalost posttransfuzijskog hepatitisa drasti~no je pala. Vertikalni prijenos virusa hepatitisa B s majke na dijete mogu} je u trudno}i transplacentarno (2-5%), za vrijeme trudova i poroda mikrotraumatskim prodorima maj~ine krvi u tijeku truda, prolaskom kroz poro ajni kanal preko sluznice o~iju i probavnog trakta, te poslije poro aja uskim kontaktom dojen~eta s majkom i ostalim uku}anima preko sline. Kod ve}ine novoro- en~adi krv postaje HbsAg pozitivna oko 3. mjeseca `ivota koliko iznosi vrijeme inkubacije hepatitisa B. Preventivne mjere kod hepatitisa B Najva`nija preventivna mjera je cijepljenje protiv hepatitisa B. Radi otkrivanja kroni~nih nosioca virusa hepatitisa B uvedeno je testiranje svih trudnica kako bi se nakon poroda provela specifi~na imunoprofilaksa novoro en~adi HbsAg pozitivnih majki. Najkasnije unutar 12 sati od poroda primjenjuje se jednokratno hepatitis B imunoglobulin i zapo~inje cijepljenje protiv hepatitisa B po shemi 0, 1, 2, 12 mjeseci. Cijepljenje protiv hepatitisa B provodi se u okviru obveznog programa cijepljenja sve novoro ene djece i u~enika 6. razreda osnovne {kole, zdravstvenih djelatnika, osoblja i {ti}enika u ustanovama za mentalno oboljele osobe, spolnih partnera HbsAg pozitivnih osoba, kod oboljelih na hemodijalizi i intravenskih ovisnika. Cijepljenje se preporu- ~a i za osobe koje imaju visok rizik zara`avanja - heteroseksualne promiskuitetne osobe, mu{ke homoseksualne osobe i za putnike koji putuju u podru~ja visokog rizika zara- `avanja. Osim cijepljenja ostale preventivne mjere su testiranje krvi, organa i tkiva dobrovoljnih darivatelja, kori{tenja prezervativa u spolnom odnosu s partnerom, kori{tenje vlastite {price i igle kod intravenskih ovisnika i kori{tenjem vlastitog pribora za osobnu higijenu. Hepatitis C Infekcija virusom hepatitisa C prenosi se sli~no kao i infekcija virusom hepatitisa B: preko krvi, primarno kod intravenskih ovisnika droga kori{tenjem zajedni~kih {prica i igala, tetoviranjem ili body piercingom, spolnim putem i vertikalnim prijenosom s majke na dijete. Va`no je istaknuti da hepatitis C u ve}ini slu~ajeva ima tihi tijek i da ve}ina oboljelih nema nikakvih simptoma bolesti ili su oni blagi i nespecifi~ni. Kroni- ~ni hepatitis C mo`e biti prisutan i desetke godina, a da ne izaziva nikakve pote{ko}e. Bolest se ve}inom otkriva slu~ajno pri rutinskoj laboratorijskoj kontroli krvi. Nakon uvo enja testiranja krvi dobrovoljnih darivatelja prijenos putem transfuzije postao je rijedak. Ovim virusom danas su naj~e{}e pogo eni intravenski ovisnici, homoseksualne i promiskuitetne osobe. Oko % osoba zara- `enim HCV-om razvije kroni~ni hepatitis, a od njih jedna ~etvrtina razvije cirozu jetre koja mo`e napredovati u zatajenje i rak jetre. Preventivne mjere za hepatitis C jednake su preventivnim mjerama kod hepa-titisa B s izuzetkom cijeplj-enja jer za hepatitis C jo{ uvijek nema u~inkovitog cjepiva zbog velike sposobnosti mutacije ovog virusa. Hepatitis D Virus hepatitisa D je defektni RNK virus tzv. delta agens koji se mo`e umno- `avati samo u prisutnosti virusa hepatitisa B. Prenosi se sli~no kao hepatitis B, a najrizi~nije skupine su intravenski ovisnici i osobe oboljele od hemofilije. Hepatitis E Prema na~inu prijenosa hepatitis E sli~an je hepatitisu A, no uz ne{to te`u klini~ku sliku i ve}u mogu- }nost razvoja fulminantnog hepatitisa osobito kod trudnica. ^este su hidri~ne epidemije hepatitis E virusom osobito u nerazvijenim zemljama svijeta. Kao i hepatitis A, hepatitis E ne stvara kroni~ni hepatitis ili cirozu, niti postoji stanje kroni~nog nosila{tva virusa. Lije~enje Akutni virusni hepatitis u ve}ini slu~ajeva spontano prolazi, te specifi~no lije- ~enje i ne postoji. U akutnoj fazi va`ne su higijensko-dijetetske mjere u smislu izbjegavanje alkohola jer alkohol pove}ava o{te- }enje jetre, mirovanja, ograni~avanja tjelesne aktivnosti i dijetnog re`ima prehrane. Lije~enje kroni~nog hepatitisa provodi se: interferonom koji sprije~ava replikaciju virusa, protuvirusnim lijekovima-lamivudinomi ribavirinom i transplantacijom jetre u poodmakloj cirozi ili u po~etnoj fazi raka jetre. Kombinirana terapija pegiliranim interferonom i ribavirinom daje najbolje rezultate, osobito kod hepatitisa C, a rezultati lije~enja ovise o genotipu virusa i stadiju bolesti

8 8