... 9::.. ~.!.~~~~~-~~:.. ~>.r..~!.?.g ~-~~.l~:':.~~-~~j.~- -~-~.!.?.~~-~~~g-~}!.~ _ij_s_~?.g!r.~.~-~!.~~~g P.E~~-~!~ Mr. GORDANA ŠTEFANČIĆ Pla

Транскрипт

1 ... 9::.. ~.!.~~~~~-~~:.. ~>.r..~!.?.g ~-~~.~:':.~~-~~J.~- -~-~.!.?.~~-~~~g-~}!.~ _ij_s_~?.g!r.~.~-~!.~~~g P.E~~-~!~ Mr. GORDANA ŠEFANČIĆ Paniranje prometa Fakutet prometnih znanosti Prethodno prioćenje Zagreb, Vukeićeva 4 UDK: : Primjeno: Prihvaćeno: PRILOG UNAPREĐENJU AUOBUSNOGA LINIJSKOGA RANZINOG PROMEA SAŽEAK 2. PUNICI U RANZIU U radu su specifičnosti inijskoga tranzitnog autobusnog prometa razmatrane na temeju podataka Autobusnoga koodvora u Zagrebu. Dano je nekoiko prijedoga za unapređenje prometa putnika u tranzitu, prometa autobusa u tranzitu i međunarodnoga inijskoga tranzitnog prometa metodama prognoziranja prometa.. UVOD Značajke putničkih tokova izravno utječu na dimenzioniranje kapaciteta koodvorskih površina, te na organizacij u i kapacitet svih operativnih funkcija na koodvoru. Prethodnim istraživanjem provedenim na Autobusnom koodvoru u Zagrebu (1), dobivene su spoznaje o korisnicima koodvora. Od ukupnog broja putnika, 8,8% putnika je u tranzitu. Istraživanje je pokazao da se tranzitni tokovi odvijaju u dva obika: Autobusni inijski promet (prijevoz putnika) zauzima važno mjesto u povezivanju naše zemje s Europom. o je promet koji je na osnovi objavjenih voznih redova i tarife pri s tupačan veikom broju judi. Svrha ispitivanja je unapređenje inijskoga tranzitnog prometa putnika autobusima- jedinog koji omogućuje povezivanje svih mjesta u zemji katkada i s većim brojem presjedanja što se obavjaju na koodvorima. Da bi koodvori mogi uspješno udovojiti zahtjevima korisnika, u ovom radu tranzitnih putnika, anaizirano je reguiranje tranzitnih putničkih tokova, prometna organizacija autobusa na operativnim punktovima i tehnika prijevoza unutar koodvora. Apikativno rješenje inijskoga tranzitnog autobusnog prijevoza putnika istraženo je snimanjem i anaiziranjem podataka za Autobusni koodvor u Zagrebu koji je cij i poazište većine autobusnih Iinija, pa tako i tranzitnih. J>mmet, vo. 3, br. 6, %, Z X Sika. Raspodjea korisnika na autobusnom koodvoru ) s promjenom prijevoznog sredstva, odnosno preaženjem s jedne inije na drugu. hkva kategorija tranzitnih putnika koja preazi na drugi autobus radi nastavjanja započetog putovanja kao i ona koja mijenja vrstu prijevoznog sredstva nastavjajući putovanje zrakopovom ii vasnikom, može imati sjedeći smjer koji determinira njihovu separaciju, i to izravnim odaskom na peron ii izravnim odaskom s koodvora; 299

2 3. AUOBUSI U RANZIU DIAEXU OOLArAK MR PERON ehnika prijevoza unutar koodvora organizirana je tako da autobusi u tranzitu doaze na odazni peron i na njemu čekaju vrijeme za nastavak vožnje. Na taj način oni smanjuj u propusnu moć odaznih perona, što je prometno a i dohodovna nedopustivo, naročito u vršnim opterećenjima. ranzitni autobusni prometni tok trebao bi biti uvjetovan vremenom zadržavanja na koodvoru do nastavka putovanja, i to: -zadržavanje do 30 minuta: doazak na odazni peron, - zadržavanj1e do 45 minuta: doazak na doazni peron, Sika 2. ranzitni putnici s promjenom autobusa 2) bez promjene autobusa, odnosno nastavak putovanja na istoj iniji. ranzitni putnici koji nastavjaju putovanje ne mijenjajući prijevozna sredstvo, osim prometnih površina u zavisnosti od vremena zadržavanja do nastavka putovanja, koriste i prateće sadržaje ugostitejske djeatnosti, trgovine ii usužne djeatnosti. - zadržavanje duje od 45 minuta: iskrcaj putnika na doazni peron, te odazak na parkiraište. Postavjanje na odazni peron obavjao bi se 15 minuta prije nastavka putovanja u unutarnjem i 30 minuta u međunarodnom prometu putnika e.e"' ~ 15 'e' "' O ~ ~ W OO 100 1W Vrijeme čekanj a do poaska (u minutama) Sika 3. ranzitni putnici bez promjene autobusa Budući da putnici u tranzitu čine 8,8% od ukupnog broja putnika na Autobusnom koodvoru u Zagrebu, čiji se promet odvija od 0,00 do 24,00 sata, potrebno je osigurati djeovanje i primjerene kapacitete operativnih i pratećih sadržaja preko kojih se ti tokovi obavjaju. o obvezuje još više kada se zna da o odgovarajućim tehničkim i tehnooškim rješenjima ovisi kvaiteta, a i kvantiteta prometnih tokova na koodvorima. 300 Sika 4. Iistrogram vremena zadržavanja autobusa na peronima Prema histogramu stvarnog zadržavanja autobusa na odaznim peronima vidi se da određeni broj autobusa ostaje na njima i duje od 45 minuta. Snimanje intenziteta ukupnih autobusnih tokova na Autobusnom koodvoru u Zagrebu u godini rezutirao je sjedećim podacima:

3 ~: $._t_~f.~~~-i-~:_!~-~!.?.g!1_~-~-~>~-e~-~~j.!1.. ~.!1.!.?.'>.!1:S.~~-g~!~ij_~_~_?.g ~~~-~-~!.t~~g_ p _~?.~-~~~ ) broj 1 autobusa u odasku-ukupno dnevno: 591 od toga autobusi u tranzitu 13% 3.1. Metode mjerenja vršnog prometa 2) broj autobusa u odasku-ukupno dnevno: 578 od toga autobusi u tranzitu 13,3% ijekom 24 sata Autobusni koodvor u Zagrebu tranzitira 77 autobusnih inija, čije vrijeme zadržavanja do nastavka putovanja varira od 5 do 110 minuta. Vro je važno za optimano iskorištenje prometnih sredstava.- povećanje broja prevezenih putnika i uskađivanje voznih redova raznih sredstava prijevoza putnika. Dnevna varijacija autobusa u tranzitu predstavjena je u tabici L abica. ranzitni promet tijekom 24 sata Vremenski interva DOLAZAK ODLAZAK ~ Izvor: Prometni dnevnik Podaci o vršnom prometu determiniraju fizički i kadrovski kapacitet koodvora. Optimanim dimenzioniranjem koodvorskih kapaciteta omogućuje se uredno odvijanje prometa, te odredeni stupanj tehničko-tehnooške Oeksibinosti i adaptibinosti za svadavanje dnevnih vršnih prometnih opterećenja. Za mjerenje i opisivanje vršnoga prometnog opterećenja mogu se koristiti neke od sjedećih metoda (2): ) metoda standardne razine opterećenosti, 2) metoda prosječne opterećenosti, 3) metoda satne razine opterećenosti, 4) metoda tipičnoga putničkoga satno g vrška i 5) metoda prosječno ga satno g vrška. U ovom je radu, s pomoću dijagrama doazaka, odazaka i ukupnog broja autobusa na Autobusnom koodvoru u Zagrebu u godini, korištena metoda prosječno ga satno g vrška, što se vidi na sici 5. Metoda sc temeji na izračunavanju prosječnog opterećenja za svaki sat u danu najfrekvcntnijeg mj eseca u godini. hko se ustanovi i opterećeno s t vršnog sata. Ova metoda ne daje sa mo reativne vrij ednosti već i stvarne prosječn e vrijednosti opter eće nja sata. 90 ~~~~-----r======i r\ r- ~ r, ~ t ~, \ t ~. j... :,::.... ukupno -+- / i... \... /. \. ;rj: K \. doazak~ odazak -+- so ~ E 40 '... ~-. \,1 ~ \.... ) \... - ~ /~..9 \~ :. ~30 E ~ ~ -- ~ - /- \.. \ 1/' ' ) ;j.r\~i \ a:i 20 - i~v.. )i t\ \.,..., 8 t 10,-.:~~~ij~ \- o Sati tokom jednog dana Sika S. 301

4 - - ~:.. ~.!-~~~~~-~~:.. ~r:-~! _()g ~-~-~-(._._~~-~~j-~--~-~-!_()~~- ~~~-g-~}.!~~j~-~-()g ~!:~~-z.!.~~~g (._._()~-~~~ Iz sike se vidi da je vršno opterećenje na koodvoru -s Itaijom 3 inije, -s.srancuskom 2 inije, u vremenski_~ intervaima od 6,00 do 7,~0 sat!, od J.4,90 do 16,00 s~iii_od 19,qo do 20,00 sati, pa ~e preporu~~je, _s Ceško-Sovačkom 7 inija, pri sa~tavjanju vozmh redova, smanjenje broja IIniJa u _s Mađarskom 4 inije, tranzitu. N" čk -s Jema om 61. IniJa, -s Austrijom 3 inije i -s urskom inija. 4. MEĐUNARODNI LINIJSKI RANZINI PROME Međunarodni inijski promet autobusima povezuje našu zemju sa sedam europskih zemaja. Dnevni intenzitet povezanosti Zagreba s Europom ogeda se u 26 medunarodnih inija, od čega je za ovaj rad interesantno onih 13 u tranzitu. Dinamika je sjedeća: abica 2 Međunarodne autobusne inije U vrijeme vršnih opterećenja ova povezanost se udvostručuje, posebno s Austrijom i Njemačkom. Stoga je vro važno prognoziranje prometa radi optimane organizacije kapaciteta operativnih i pratećih sadržaja Metode prognoziranja prometa Redni broj iz prometnog dnevnika Medunarodna autobusna inija rst-zagreb-beograd Pariz-Zagreb-Beograd Spit-Zagreb-Brno Beograd-Zagreb-rst 13eognJd-Zagrcb-Pariz Z<greb-Barcs tranzitna Zbog značenja međunarodnoga inijskog prometa putnika, osobito u budućnosti, vro je važno prognoziranje putničkih prometnih tokova. Najčešće korištene metode su (2): ) subjektivno prognoziranje, 2) metoda interpoacije, 3) metoda ekstrapoacije i 4) ogističko prognoziranje Brno-Zagreb-Spit Miinchen-Zagreb-Virovitica U inijskom prometu putnika autobusima najčešće sc koristi subjektivno i ogističko prognoziranje Zagreb-Graz Zagreb-rst Zagreb-Istambu Zagreb-Graz Brno-Zagreb-Crik-venica Praha-Zagreb-Rijeka Subjektivno prognoziranjc temeji se na skupjanju i sređivanju podataka koji su rezutat dugogodišnjeg iskustva u autobusnom prometu. Prognoza se može pobojšati na osnovi prosuđivanja većeg broja pokazateja, i to s pomoću ponderiranja respondenata, što rezutira većom vjerojatnošću događanja: Zagreb-Ba res Zagreb-Ba res (1) 299 Zagreb-Nagykanizsa Zagreb-Zurich Zagreb-Stugart Virovitica-Zagreb Stuttgart Rijeka-Zagreb-Praha Makarska -Zagreb-Brno Zagrcb-Miinchen Zagrcb-Stugan Zagreb - Beč Sp -subjektivna prognoza Xi- prognoza i-respondenata Pi - ponder stručnosti (mjera izobrazbe ii radno iskustvo) Logistička prognoza poazi od toga da je poznat godišnji rast ii pad prometa što se prenosi u iduću godin u te se može izrazi t i jednadžbom inijsko g trenda, tj. jednažbom pravca: Ye= a+ bx (2) 578 Brno-Zagreb-Makarska Izvor: Prometni dnevnik Ye = a± bx (xi), gdje je povećanje funkcija varijabi Xi 302 Promet, vo. 3, br. 6,

5 ~- :.. ~.!-~~~~~ -~~:--~~-~!~g--~-~-~1~ -~-~~~~j_~.~.!-~~ij.':is.~<?.g~}_! ~_j_~_~_?.g!ei.~.z.i _!~~g Pt~~-~~.... Ye- dinamička srednja vrijednost jer ukjučuje Za sve, a posebno za međunarodne tranzitne inije, vremensku komponentu uvođenje modernih informacijskih sustava i informiranje i na stranim jezicima stvorio bi uvjete za a- parametar koji pokazuje prosječnu razinu pojave optimano iskorištenje kapaciteta i boje povezivanje s Europom. b- parametar koeficijenta smjera trenda Međusobne ovisnosti Xi poznate su izdeterminiranih odnosa, koje se poznaju egzaktno. P_rognoziranje putničkih prometnih tokova u međunarodnom inijskom prometu, zbog visokih troškova, mora biti što pouzdanije. SUMMARY CONRIBUION O HE IMPROVEMEN OF LINER RANSI RAFFIC 5. ZAKLJUČAK Osim prijedoga koji vrijede za unapređenje ukupnoga inijskog autobusnog prometa, primjerice povećanje frekvencije Iinija, udobnost, redovitost i s., mogu sc izdvojiti i oni važni prijedozi za tranzitni promet: -za putnike u tranzitu ) uskađivanje voznih redova raznih prijevoznih sredstava i 2) mogućnost korištenja operativnih i pratećih sadržaja tijekom 24 sata -za autobuse u tranzitu ) ako je zadržavanje duje od 45 minuta, osigurati dnevnu njegu i odazak na parkiraište his paper dea/s with the specific aspects of iner bus traffic reviewed based upon the information provided by the Main Zagreb Bus Station. A coupe of recommendations have been given for the aspired-to improvement of transit passenger transport transit bus traffic and internationa transit traffic by methods of transport projections of voumes and fows. LIERAURA [1 ]G. ŠEFANČIĆ, M. GJUMBIR: Istraživanja ponašanja i kretanja korisnika usuga na Autobusnom koodvoru Zagreb. Suvremeni promet, Fakutet prometnih znanosti Sveučiišta u Zagrebu, 1 O, 1988, 6. [2]N. ASHFORD, H.P.M. SANON, C.A. MOORE: Airport Operations. John Wiey, New York, 1984, str. 21 i 25. 2) za vrijeme "vrška" smanjiti broj tranzitnih inija [3]1nterni podaci poduzeća Zagreb", Zagreb, "Autobusni koodvor 303