SVEUČILIŠTE U ZAGREBU KINEZIOLOŠKI FAKULTET (studij za stjecanje visoke stručne spreme i stručnog naziva: magistar kineziologije) Ivana Serdarušić TRE
|
|
- Kiril Stanković
- пре 6 година
- Прикази:
Транскрипт
1 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU KINEZIOLOŠKI FAKULTET (studij za stjecanje visoke stručne spreme i stručnog naziva: magistar kineziologije) Ivana Serdarušić TREND KRETANJA KARDIORESPIRACIJSKOG FITNESA UČENIKA OSMIH RAZREDA OSNOVNIH ŠKOLA U RAZDOBLJU OD DO 2012.GODINE (diplomski rad) Mentor: doc.dr.sc. Marija Rakovac Zagreb, lipanj 2016.
2 Zahvala: U prvom redu najveća zahvala mojoj mentorici doc.dr.sc. Mariji Rakovac koja mi je svojim stručnim savjetima, strpljenjem, i vremenu za moje brojne upite omogućila izradu ovog diplomskog rada. Nadalje, veliko hvala dr.sc. Vilku Petriću koji je svojom idejom pokrenuo moje veliko zanimanje za temu diplomskog rada, te na svemu što je bilo potrebno kako bi se ovo znanstveno istraživanje uspješno provelo. Veliko hvala svim profesorima Kineziološkog fakulteta koji su mi kroz sve godine studija omogućili veliko znanje za daljnji rad. Jedno veliko hvala svim mojim prijateljima i kolegama za nesebičnu podršku i predivne dane tokom cijelog studiranja. I na kraju najveće hvala mojim roditeljima, sestrama i Iliji na strpljenju, podršci, razumijevanju te usmjeravanju na pravi put.
3 Trend kretanja kardiorespiracijskog fitnesa učenika osmih razreda osnovnih škola u razdoblju od do godine SAŽETAK Glavni cilj ovoga rada je prikazati trend kretanja kardiorespiracijskog fitnesa kod učenika osmih razreda u periodu između i godine. U svijetu i u Hrvatskoj bilježi se pad razine tjelesne aktivnosti kod djece i mladih, posebno u razdoblju adolescencije. Jedan od važnih čimbenika koji je povezan s tjelesnom aktivnosti je kardiorespiracijski fitnes. Nije dovoljno poznat trend kretanja razine kardiorespiracijskog fitnesa kod djece osnovnoškolske dobi u Republici Hrvatskoj u razdoblju od posljednjih 15-ak godina. Uzorak ispitanika sastojao se od 687 ispitanika (304 učenika i 383 učenice) osmih razreda dvije zagrebačke osnovne škole. Provodilo se testiranje trčanja u 6 minuta, kao inicijalno testiranje na početku školske godine, te se rezultati prikazuju u metrima. Testom se procjenjuje razina kardiorespiracijskog fitnesa. Podaci pokazuju da su rezultati testa trčanja kod učenica u 6 minuta u godini (1178,1 ± 174,5 m) značajno bolji od rezultata iz godine (1030,2 ± 205 m). Kod učenika također su bolji rezultati zabilježeni godine (1281,9 ± 163,9 m), nego godine (1185,6 ± 200,3 m). Ključne riječi: test trčanja u 6 minuta, adolescencija, funkcionalne sposobnosti Trend of the cardiorespiratory fitness of the eighth grade students of primary schools in the period from 1999 to 2012 SUMMARY The main aim of this study was to show the trend of the cardiorespiratory fitness in the eighth-grade students between 1999 and In the world and in Croatia there are decreasing levels of physical activity among children and youth, especially in adolescence. Not enough is known about the trend in the level of cardiorespiratory fitness among children of primary school age in the Republic of Croatia in the period of the last 15 years. The examinee sample consisted of a total of 687 subjects (304 male students and 383 female students) of the eighth grade of primary schools in Zagreb. The tests of running in 6
4 minutes were conducted, as initial testing at the beginning of the school year, and the results are shown in meters. The test assesses the level of cardiorespiratory fitness. The data show that the results of the test run in schoolgirls in 6 minutes in 1999 (1178,1 ± 174,5 m) were significantly better than the results in 2012 (1030,2 ± 205 m). Also, the boys recorded better results in 1999 (1281,9 ± 163,9 m) than in 2012 (1185,6 ± 200,3 m). Key words: test run in 6 minutes, adolescence, functional abilities
5 SADRŽAJ 1. UVOD KARDIORESPIRACIJSKI FITNES Definicija Zdravstvena važnost 8 3. ODREĐIVANJE KARDIORESPIRACIJSKOG FITNESA DOSADAŠNJA ISTRAŽIVANJA O TRENDU KRETANJA KARDIORESPIRACIJSKOG FITNESA KOD DJECE I ADOLESCENATA U SVIJETU I HRVATSKOJ CILJ RADA METODE Uzorak ispitanika Mjerene varijable Statistička obrada podataka REZULTATI RASPRAVA ZAKLJUČAK LITERATURA 27
6 1.UVOD Među najveće javnozdravstvene probleme vezane uz dječju i adolescentsku dob spada nedovoljna tjelesna aktivnost (Inchley i sur., 2016). Očekuje se da će s njom biti povezano i sniženje razine kardiorespiracijskog fitnesa. Kardiorespiracijski fitnes je važan zdravstveni čimbenik, ali i mjera fizičke aktivnosti djece i adolescenata. Nizak kardiorespiracijski fitnes povezan je s rizikom od razvoja različitih bolesti (Ortega i sur., 2008). Jedan od vodećih problema smanjene razine tjelesne aktivnosti je i pojava rastućeg trenda prekomjerne tjelesne težine i pretilosti (Inchley i sur., 2016). Pretilost predstavlja jedan od najvećih problema današnjice. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (World Health Organization WHO), u svijetu je godine više od 1,9 milijarde ljudi imalo prekomjernu tjelesnu masu, a od toga je više od 600 milijuna bilo pretilo (WHO, 2016). U podlozi ove pojave je poremećaj ravnoteže između unosa i potrošnje energije. Razlog tome svakako se može pripisati sedentarnom načinu života, nedovoljnom kretanju, nedovoljnoj količini tjelesne aktivnosti u slobodno vrijeme. To nije problem samo odrasle populacije nego sve više i djece te adolescenata. Tako je u svijetu godine zabilježeno da 41 milijun djece u dobi mlađoj od 5 godina ima prekomjernu masu ili je pretilo (WHO, 2016). Djeca danas sve manje vremena provode u igri, malo vremena provode u prirodi samostalno istražujući svijet oko sebe, razlog tome je svakako vrijeme koje provode za računalom i pred televizijskim ekranima. Svjetska zdravstvena organizacija tjelesnu neaktivnost navodi kao četvrti vodeći uzrok mortaliteta u svijetu i jednu od glavnih odrednica kroničnih bolesti (WHO, 2010). 5
7 2.KARDIORESPIRACIJSKI FITNES 2.1. DEFINICIJA Zdravstveni fitnes, kao razina funkcionalnih sposobnosti povezanih sa zdravljem, sastoji se od nekoliko komponenti koje utječu na cjelokupno zdravstveno stanje. To su: kardiorespiracijski fitnes, fleksibilnost, mišićna jakost i izdržljivost te sastav tijela (ACSM, 2008). Kardiorespiracijski fitnes važan je pokazatelj zdravlja, uvelike povezan sa smrtnošću od kardiovaskularnih bolesti, a moguće ga je poboljšati kroz redovitu tjelesnu aktivnost (Kodama i sur., 2009). "Kardiorespiracijski fitnes je sposobnost održavanja visokog intenziteta aktivnosti kroz duži vremenski period" (Vučetić, 2004:17). Odražava sposobnost prijenosnog sustava za kisik (srčanožilni i dišni sustav) da adekvatnu količinu kisika dopremi radno aktivnim mišićima (ACSM, 2008). Kardiorespiracijski fitnes jedna je od mjera tjelesnih funkcija, njegova procjena treba imati vodeću ulogu u aktivnostima vezanim za promicanje tjelesnih aktivnosti koje su važan dio zdravog načina života. Kardiorespiracijski fitnes je izraz zdravstvenog potencijala svakog bića. Kardiorespiracijski fitnes jedna je mjera opće kondicije koja je bitna sportašima na svim razinama baljenja tjelesnom aktivnošću, kako rekreativcima tako i vrhunskim sportašima te svim ljudima koji žele unaprijediti i očuvati zdravlje kao i sportsku formu. Visoka razina aerobnog kapaciteta ima niz pozitivnih učinaka na zdravlje s utjecajem na prevenciju raznih bolesti poput bolesti srca i krvnih žila, pluća, osteoporoze, raka debelog crijeva, visoke razine kolesterola, povišenog krvnog tlaka kao i prevenciju pojave pretilosti, anksioznosti i depresije (Laukkanen i sur., 2001). 6
8 Aerobni kapacitet (aerobna izdržljivost, kardiorespiratorna izdržljivost ili aerobni fitnes) definira se i kao sposobnost obavljanja rada kroz duži vremenski period u uvjetima aerobnog metabolizma. Aerobni energetski kapacitet po definiciji je mjera energetskog tempa, odnosno intenziteta oslobađanja energije u jedinici vremena (Vučetić, Sukreški, & Sporiš, 2013). Prihvaćeni parametri za procjenu aerobnoga kapaciteta, tj. kardiorespiracijskog fitnesa, su: maksimalni primitak kisika (VO 2max ), aerobni (AeP) i anaerobni prag (AnP), odnosno maksimalni intenzitet radnog opterećenja pri kojemu su nakupljanje i razgradnja mliječne kiseline u ravnoteži (Vučetić, 2009). Najčešća korištena mjera kardiorespiracijskog fitnesa je maksimalan primitak kisika (VO 2max ), a definira se kao maksimalna razina primitka kisika u minuti pri kojoj daljnje povećanje radnog opterećenja ne dovodi do daljnjeg povećanja primitka kisika. VO 2max se definira i kao maksimalna količina kisika koju organizam može potrošiti u jednoj minuti pri intenzivnoj tjelesnoj aktivnosti. Maksimalni primitak kisika (VO 2max ) izražava se u apsolutnim (litre kisika u minuti l O 2 min -1 ) ili relativnim vrijednostima (mililitri kisika po kilogramu tjelesne težine ml O 2 kg -1 min -1 ). Maksimalni primitak kisika ovisi o sposobnosti srčanožilnog i dišnog sustava da dopremi atmosferski kisik do mišićnih stanica i o sposobnosti radno aktivnih mišića da kisik iskoriste u procesu oksidativne razgradnje hranjivih tvari (Vučetić & Šentija, 2005). 7
9 2.2. ZDRAVSTVENA VAŽNOST Svjetska zdravstvena organizacija kao definiciju zdravlja navodi stanje potpunog tjelesnog, duševnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti (WHO, 2003). Jedan od uzroka narušenog zdravlja svakako može biti i tjelesna neaktivnost. Sama neaktivnost dovodi do sve većih zdravstvenih problema i može joj se pripisati razvoj niza bolesti. Srčane bolesti, rizik od visokog tlaka, moždani udar, maligne bolesti, dijabetes, narušeno psihičko zdravlje te depresija samo su neke od bolesti u čijoj podlozi može biti tjelesna neaktivnost (Pedersen & Saltin, 2015). Bavljenje tjelesnom aktivnosti uvelike prevenira i odgađa pojavu kroničnih bolesti. Nizak kardiorespiracijski fitnes smatra se prediktorom kardiovaskularnog obolijevanja, kardiovaskularnog mortaliteta i smrtnosti od svih uzroka (Kodama i sur. 2009). Svjetska zdravstvena organizacija (WHO, 2010) preporučuje da djeca i mladi provode minimalno 60 minuta dnevno u nekoj od kinezioloških aktivnosti umjerenog intenziteta, u cilju očuvanja zdravlja i prevencije nastanka prethodno navedenih bolesti. Kardiorespiracijski fitnes ima velike učinke na kardiovaskularno zdravlje. Značajna je uloga vježbi izdržljivosti i kardiorespiracijskog fitnesa u prevenciji hipertenzije, inzulin nezavisnog dijabetesa i pretilosti (Heimer, 2004). Vrste tjelesne aktivnosti u kojima pretežno dominira aerobni sustav potrošnje energije značajno utječe na povećanje kardiorespiratornog fitnesa, ali i povećanje potrošnje energije što omogućava i smanjene prekomjerne tjelesne težine. Prekomjerna tjelesna težina i nizak kardiorespiratorni fitnes smatraju se bitnim rizičnim čimbenicima za predviđanje buduće koronarne srčane bolesti (Heimer, 2004). Radi poboljšanja kardiorespiracijskog fitnesa provode se aerobne aktivnosti koje su kontinuirane i ritmičkog karaktera, održavaju frekvenciju srca na povišenom nivou dulji vremenski period, djeluju na adaptaciju prijenosnog sustava za kisik, a uključuju velike mišićne skupine, kao, npr. trčanje, plivanje, hodanje i biciklizam (ACSM, 2010). 8
10 Mladima bi svakako trebalo ukazati na stil života, koji postaje sve brži i užurbaniji, na način prehrane koji zbog sve užurbanijeg načina života postaje sve nepravilniji, te ih učiti o važnosti tjelesne aktivnosti koja je jednako bitna i pomaže u sprečavanju prekomjerne tjelesne mase i pojave različitih bolesti. Osoba koja se ne bavi tjelesnom aktivnošću, njena aerobna sposobnost opada i dolazi do različitih tegoba, dok osobe koje se bave tjelesnom aktivnošću poboljšavaju rad svih organa i na taj način sprječavaju poremećaje. Kardiorespiracijski fitnes je sposobnost na koju se mora i može utjecati tijekom cijeloga života te djecu i mlade treba učiti tome kako bi postali svjesni kako se poželjna razina kardiorespiracijskog fitnesa relativno lako održava, teže postiže, a vrlo lako i brzo gubi (Findak i sur., 1996). 9
11 3.ODREĐIVANJE KARDIORESPIRACIJSKOG FITNESA Za određivanje kardiorespiracijskog fitnesa koriste se terenski i laboratorijski testovi. Testovi se mogu provoditi do otkaza odnosno do maksimuma ispitanika i to su progresivni testovi maksimalnog opterećenja. Također kardiorespiracijski fitnes se može procijeniti i submaksimalnim testovima opterećenja. Određivanje kardiorespiracijskog fitnesa svoju ulogu ima u očuvanju zdravlja, dijagnostici srčanih bolesti te u planiranju i programiranju treninga vrhunskih sportaša (ACSM, 2008). Terenski testovi puno su pristupačniji kako zbog toga što su financijski povoljniji jer zahtijevaju manje opreme, a moguće je istovremeno testirati i veći broj ispitanika. Iz toga razloga oni se najčešće provode u sustavu školstva. Terenski testovi za procjenu kardiorespiracijskog fitnesa su najčešće testovi trčanja i hodanja na određenim udaljenostima ili u određenim vremenskim intervalima (Heyward i Gibson, 2014). Neki od terenskih testova su: Bip test, test trčanja na 9 ili 12 minuta, test hodanja na jednu milju, test trčanja ili hodanja na 1,5 milju, Yo-yo test. Laboratorijski testovi su puno skuplji i zahtijevaju sofisticiranu opremu te nisu uvijek pristupačni. Testiranjem u laboratorijskim uvjetima osim maksimalnog primitka kisika dobivaju se i podaci o drugim metaboličkim i ventilacijskim parametrima. Nedostaci testiranja u laboratorijskim uvjetima su svakako uvijek isti specifični laboratorijski uvjeti, vrsta podloge, te nedostatak specifičnih uvjeta i okruženja. Neki od laboratorijskih testova su: spiroergometriski testovi na pokretnom sagu, biciklergometru ili veslačkom ergometru (Heyward i Gibson, 2014). 10
12 4. DOSADAŠNJA ISTRAŽIVANJA O TRENDU KRETANJA KARDIORESPIRACIJSKOG FITNESA KOD DJECE I ADOLESCENATA U SVIJETU I HRVATSKOJ Do sada su u svijetu provedena brojna istraživanja o trendu kretanja kardiorespiracijskog fitnesa kod djece i adolescenata. Promatrani su različiti vremenski periodi, a u određivanju kardiorespiracijskog fitnesa korišteni su različiti testovi. Tomkinson i Olds (2007) proveli su opsežan pregled 33 pedijatrijske studije koje su ispitivale promjene u aerobnim sposobnostima na ukupnom uzorku od 25,455,527 djece i adolescenata od 6 do 19 godina iz 27 zemalja, iz pet zemljopisnih regija, između i godine. U navedenom 45-godišnjem razdoblju došlo je do globalnog pada aerobnih sposobnosti od 0,36% godišnje. Obrazac kretanja rezultata se u nekim periodima razlikovao. Tako su od kasnih 1950-ih do otprilike zabilježena i poboljšanja, ali u desetljećima koja su uslijedila bilježio se sve veći pad. Ova opsežna studija pokazuje kako je došlo do izraženog pada nakon godine, a taj se pad može pripisati nizu čimbenika, poput socijalnih, fizičkih, psiholoških i fizioloških čimbenika (Tomkinson i Olds, 2007). U sustavnom pregledu istraživanja provedenih na školskoj populaciji djece subsaharske Afrike (Muthuri i sur., 2014), na ukupnom uzorku od 77,515 ispitanika djece i adolescenata u dobi od 5 do 17 godina utvrđeno je kako dječaci imaju bolje kardiorespiracijske kapacitete te ostvaruju bolje rezultate na testovima za procjenu kardiorespiracijskog fitnesa od djevojčica iste dobi. Također djeca nižeg socijalnoekonomskog statusa iz ruralnih sredina postižu bolje rezultate od djece višeg socijalnoekonomskog statusa iz gradskih sredina. Iako su u pregled uključena istraživanja od do godine, raznolikost korištene metodologije (različiti protokoli mjerenja) onemogućila je jasno određivanje trenda kretanja promatranih parametara u vremenu. Podaci ipak pokazuju da je urbanizacija povezana s trendom pada razine tjelesne aktivnosti i kardiorespiracijskog fitnesa (Muthuri i sur., 2014). Rad autora Petrića i sur. (2010), iako ne istražuje vremenski trend kretanja funkcionalnih sposobnosti, prikazuje rezultate ispitivanja funkcionalnih sposobnosti 11
13 učenika osnovnih škola iz ruralnih i urbanih sredina u testu trčanja 6 minuta. Uzorak ispitanika sastojao se od ukupno 1117 učenika osnovnih škola od 5. do 8. razreda. Učenici su bili iste kronološke dobi i istog stupnja uhranjenosti. Rezultati su pokazali da postoji statistički značajna razlika (p<0,05) u funkcionalnim sposobnostima između formiranih grupa ispitanika s obzirom na kronološku dob, stupanj uhranjenosti i pripadnost urbanom, odnosno ruralnom području. Učenici iz ruralnih sredina, neovisno o kronološkoj dobi i stupnju uhranjenosti imali su značajno višu razinu funkcionalnih sposobnosti (1359 ± 149 m) od učenika iz urbanih naselja (1250m ± 186) (p<0,001). Također, učenici normalne tjelesne mase imaju najvišu razinu funkcionalnih sposobnosti, a najnižu razinu imaju pretili učenici (Petrić, Cetinić, & Novak, 2010). U istraživanju Honga i Hamlina (2005) su na uzorku od 343 južnokorejske i 260 novozelandske djece starosti godina između i godine mjerene visina i masu te kondicijska pripremljenost. Dobiveni podaci su uspoređeni s prethodno provođenim istraživanjima iz obje zemlje, da bi se ispitali mogući sekularni trendovi ispitivanih varijabli. Utvrđeno je kako južnokorejska djeca rastu brže te je i porast tjelesne mase brži od djece s Novog Zelanda. Nije utvrđena značajna razlika u kardiorespiracijskom fitnesu kod djece, osim za 11-godišnje djevojčice novozelandske djevojčice su imale značajno lošije rezultate na testu trčanja 550 metara. Trend bržeg rasta tjelesne mase djece u Južnoj Koreji je zabrinjavajuć, jer se očekuje rast udjela djece povećane tjelesne mase, što kao posljedicu može imati i smanjenje kardiorespiracijskog fitnesa i ostalih zdravstvenih pokazatelja (Hong i Hamlin, 2005). Dollman i sur. (1999) su na uzorku od 1463 australske djece dobi godina uspoređivali rezultate u testu trčanja na 1,6 km između generacije mjerene i U odnosu na generaciju iz 1985., djeca testirana imala su slabiji rezultat, tj. bila su sporija za prosječno 38-48,5 s. U svakoj grupi, po dobi i po spolu, utvrđen je značajan porast dužine trajanja testa (rezultati iz naprema rezultatima iz [aritmetičke sredine + standardne devijacije (sek)] kod 10-g. dječaka: 506,8 ± 90,6 naprema 554,8 ±105,4, p<0,0001; rezultati kod 11-g. dječaka: 502,1 ± 96,1 vs 544,2 ± 108,0, p<0,0001; rezultati kod 10-g. djevojčica: 601,6 ± 99,5 naprema 645,7 ± 107,5, p<0,0001; rezultati kod 11-g. djevojčica: 589,2 ± 110,0 naprema 627,5 ± 109,2, p<0,0001) (Dollman i sur., 1999). 12
14 Dyrstad, Berg, & Tjelta (2011) proveli su istraživanje u kojem su za razdoblje između i godine uspoređivali rezultate na testu trčanja 3000m na kohorti srednjoškolskih učenika dvije srednje škole iz grada Stavangera u Norveškoj. Uzorak je činio 4981 učenik srednjih škola (od čega 2827 dječaka) u dobi od 16 do 18 godina. Rezultati pokazuju kako se vrijeme trčanja u razdoblju od 1980-ih do 2000-ih povećalo za 10% (za dječake) i 6% (za djevojčice). Za dječake se vrijeme trčanja najbržih 10% povećalo sa 10:19 min:s na 10:43 min:s ili 3,9% od 1980-ih do 2000-ih godina, dok se vrijeme najsporijih 10% rezultata povećalo s 16:05 min:s do 18:57 min:s ili 17,8% u istom vremenskom razdoblju. Kod učenica vrijeme trčanja u 10% najbržih rezultata povećalo se s 12:28 min:s na 13:10 min:s ili 5,6%, a vrijeme trčanja za najsporijih 10% povećalo se s 20:57 min:s na 22:30 min:s ili 7,4% u istom vremenskom periodu. Istraživanje je pokazalo kako više učenika završava testiranje u odnosu na učenice (Dyrstad, Berg, & Tjelta, 2011). Møller i sur. (2007) su istraživali sekularni trend kardiorespiracijskog fitnesa uspoređujući rezultate istraživanja provedenih na danskoj djeci trećih razreda osnovne škole (dobi 8-10 godina) u razdoblju između godine (589 djece) i godine (458 djece). Utvrđen je značajan sekularan pad kardiorespiracijskog fitnesa kod djevojčica (pad od 2,8%). Nije utvrđen značajan sekularni trend kod dječaka. Rezultati su također pokazali manje povoljne trendove za djecu s niskim socijalno-ekonomskim statusom (Møller i sur., 2007). 13
15 5. CILJ RADA Cilj diplomskog rada je opisati trend kretanja rezultata testa trčanja u 6 minuta, kao pokazatelja kardiorespiracijskog fitnesa, kod učenika osmih razreda dviju osnovnih škola u gradu Zagrebu, u razdoblju od do godine. Prikazat će se kretanje prosječnih rezultata generacija djevojčica i dječaka testiranih u navedenom periodu, te kod oba spola usporediti prosječni rezultati iz i godine. Postavljena je sljedeća hipoteza: H1: prosječne vrijednosti rezultata testa trčanja u 6 minuta kod generacije učenica i učenika osmih razreda iz godine statistički značajno će se razlikovati od rezultata generacije učenica i učenika osmih razreda iz godine. 14
16 6.METODE 6.1. UZORAK ISPITANIKA Uzorak ispitanika čine učenici (N=687, 70,1% (383) učenica i 29,9% (304) učenika) osmih razreda osnovnih škola Ivan Mažuranić i Ivan Cankar u Gradu Zagrebu, generacije od do godine. U tablici 1 prikazan je broj testiranih učenica i učenika po pojedinim godinama promatranog vremenskog razdoblja. Tablica 1. Broj ispitanika po godinama i po spolu Godina Dječaci n (%) Djevojčice n (%) Ukupno (n) (26,9%) 79 (73,1%) (50,8 %) 30 (49,2%) (100%) (60%) 6 (40%) (57,6%) 25 (42,4%) (52,5%) 29 (47,5%) (39,4%) 43 (60,6%) (46,3%) 29 (53,7%) (46,8%) 33 (53,2%) (51,4%) 17 (48,6%) (55,6%) 8 (44,4%) (66,7%) 5 (33,3%) (37,2%) 27 (62,8%) (57,9%) 24 (42,1%) 57 Ukupno 304 (29,9%) 383 (70,1%)
17 6.2. MJERENE VARIJABLE Analizirana varijabla je rezultat testa trčanja u 6 minuta (F6), izražen u metrima. Test se koristi za procjenu kardiorespiracijskog fitnesa. Testiranja su se provodila od do godine, provodili su ih nastavnici tjelesne i zdravstvene kulture kao inicijalno testiranje kardiorespiracijskog fitnesa na početku svake školske godine. Test trčanja u 6 minuta (F6) je terenski kontinuirani test za procjenu kardiorespiratornog fitnesa. Skraćena je verzija Cooperovog testa trčanja na 12 minuta. Test služi za procjenu kardiorespiracijskog fitnesa, odnosno sposobnosti tijela da koristi kisik kao izvor energije kod djece i adolescenata u osnovnim i srednjim školama. Utvrđene su zadovoljavajuće metrijske karakteristike testa (Bolonchuk, 1975). Potrebna oprema i uvjeti testiranja: dvorana, trkačka staza ili druga ravna podloga na kojoj je poznata duljina kruga; oznake za označavanje kutova; sat za mjerenje vremena. Podijeliti krug na četvrtine i osmine, kako bi se po završetku testiranja lakše izračunali prijeđeni metri. Protokol: Ispitanici trče 6 minuta. Kreću na znak, te na znak i završavaju trčanje i ostaju stajati na svom mjestu kako bi se pretrčani metri točnije mogli zabilježiti. Važno je napomenuti kako trebaju kontinuirano svladavati stazu tijekom 6 minuta, a dozvoljeno je i hodanje ukoliko učenici više ne mogu nastaviti trčanjem. Prednosti testiranja: veći broj učenika test može provoditi istovremeno, brz i jeftin način testiranja bez obzira na materijalne uvjete. Nedostaci testiranja: nedovoljna motivacija među učenicima, loše procjena vlastitih sposobnosti te krivi tempo. 16
18 Tablica 2. Orijentacijske vrijednosti trčanja u 6 minuta - učenici (5.-8. razred)* Razred Loše Ispodprosječno Prosječno Iznadprosječno Izvrsno 5 < < < < *(prema Findak i sur., 1996.) Tablica 3. Orijentacijske vrijednosti trčanja u 6 minuta - učenice (5.-8. razred)* Razred Loše Ispodprosječno Prosječno Iznadprosječno Izvrsno 5 < < < < *(prema Findak i sur., 1996.) 6.3. STATISTIČKA OBRADA PODATAKA Izračunati su osnovni deskriptivni parametri za rezultat testa trčanja u 6 minuta (F6) (aritmetička sredina (AS), medijan, standardna devijacija (SD), minimalna i maksimalna vrijednost) za uzorak učenika i učenica po godinama. Provedeni su inicijalni statistički postupci. Prikazano je kretanje prosječnih vrijednosti rezultata u testu trčanja u 6 minuta u intervalu od do godine. Normalnost distribucije varijable testirana je Kolmogorov-Smirnovljevim testom. Studentovim t-testom za nezavisne uzorke testirana je razlika između vrijednosti rezultata F6 testa kod učenika osmih razreda i godine. Razlika između vrijednosti rezultata F6 testa kod učenica osmih razreda i godine testirana je neparametrijskim Mann-Whitney U testom jer vrijednosti rezultata F6 testa u godini nisu slijedile normalnu distribuciju. Statistička značajnost testirana je uz pogrešku od 0,05. U analizi je korišten program STATISTICA, vers. 12, StatSoft., Inc., Tulsa, OK, USA). 17
19 7.REZULTATI U tablici 4. prikazani su deskriptivni podaci o rezultatima testa trčanja u 6 minuta (aritmetička sredina, centralna vrijednost, minimalna i maksimalna vrijednost i standardna devijacija) za učenice osmih razreda u razdoblju od do godine. Tablica 4. Deskriptivni podaci o rezultatima testa F6 za učenice osmih razreda za razdoblje od do Godina N Aritmetička sredina (m) Medijan (m) Minimum (m) Maksimum (m) SD (m) , ,00 800, ,00 174, , ,00 650, ,00 118, , ,00 780, ,00 124, ,00 950,00 784, ,00 103, , ,00 910, ,00 128, , ,00 750, ,00 155, , ,00 840, ,00 116, , ,00 910, ,00 127, , ,00 790, ,00 136, , ,00 920, ,00 115, ,38 950,00 720, ,00 152, ,00 980,00 700, ,00 159, , ,00 840, ,00 141, , ,00 700, ,00 205,01 18
20 Slika 1. prikazuje aritmetičke sredine i standardne devijacije rezultata F6 testa za učenice u razdoblju od do 2012.g. s vidljivim blagim trendom pada prosječnih vrijednosti rezultata Rezultati testa F6 (m) Godina AS AS±2SD Slika 1. Prikaz rezultata testa F6 (aritmetička sredina (AS) ± SD) za učenice osmih razreda u razdoblju od do godine. 19
21 U tablici 5. prikazani su deskriptivni podaci o rezultatima testa trčanja u 6 minuta (aritmetička sredina, centralna vrijednost, minimalna i maksimalna vrijednost i standardna devijacija) za učenike osmih razreda u razdoblju od do godine. Tablica 5. Deskriptivni podaci o rezultatima testa F6 za učenike osmih razreda za razdoblje od do Godina N Aritmetička sredina (m) Medijan (m) Minimum (m) Maksimum (m) SD (m) , ,00 840, ,00 163, , ,00 820, ,00 145, , ,00 840, ,00 138, , ,00 880, ,00 134, , ,00 840, ,00 203, , ,00 910, ,00 138, , ,00 930, ,00 157, , ,00 815, ,00 202, , ,00 770, ,00 188, , ,00 790, ,00 197, , , , ,00 101, , ,00 840, ,00 202, , ,00 710, ,00 200,25 20
22 Slika 2. prikazuje aritmetičke sredine i standardne devijacije rezultata F6 testa za učenike u promatranom razdoblju. Nije uočen jasan trend pada prosječnih vrijednosti prisutan kod djevojčica Rezultati testa F6 (m) Godina AS AS±2SD Slika 2. Prikaz rezultata testa F6 (aritmetička sredina (AS) ± SD) za učenike osmih razreda u razdoblju od do godine. 21
23 Razlika između rezultata F6 testa kod učenica mjerenih i godine prikazana je u tablici 6. S obzirom da vrijednosti F6 testa u godini nisu slijedile normalnu distribuciju, u analizi razlika korišten je neparametrijski Mann-Whitney U Test. Rezultati generacije učenica iz godine bili su statistički značajno niži u odnosu na rezultate generacije učenica iz godine. Tablica 6. Razlika između vrijednosti rezultata F6 testa kod učenica osmih razreda i godine (Mann-Whitney U Test) Godina Medijan (m) U Z-vrijednost p ,50 3,14 0,002 Rezultati t-testa za nezavisne uzorke za utvrđivanje razlika izmedu rezultata F6 testa kod učenika mjerenih i godine prikazani su u tablici 7. Rezultati iz godine bili su statistički značajno niži u odnosu na rezultate iz godine. Tablica 7. T-test razlika između prosječnih vrijednosti rezultata F6 testa kod učenika osmih razreda i godine Godina Aritmetička sredina (m) Standardna devijacija (m) Razlika t-vrijednost p ,86 163, ,61 200,25 96,25 2,05 0,044 22
24 8. RASPRAVA Istraživanje kretanja kardiorespiracijskog fitnesa kod učenika osmih razreda dvije osnovne škole u Gradu Zagrebu u vremenskom razdoblju od do godine uključivalo je 687 učenika od čega 383 (70,1%) učenica. Od ukupnog broja učenika najveći broj obuhvaćao je ispitanike godine te je iznosio 108 učenika, najmanji broj ispitanika obuhvaćen je u i godine te je iznosio 15 ispitanika svake godine. Uspoređujući rezultate testa trčanja u 6 minuta za učenice osmih razreda osnovne škole vidljivo je da najveća aritmetička sredina (AS) ostvarena u godini te je iznosila 1226,96 m, u istoj godini je ostvarena najviša razina medijana koja je iznosila 1260 m, a to znači da je od 28 ispitanih učenica te godine njih 14 ostvarilo rezultat bolji od 1260 m. Najlošiji rezultati promatrajući aritmetičku sredinu ostvareni su godine te su iznosili 924 m, dok je najniža razina medijana ostvarena u i godini iznoseći 950 m. U navedenim godinama testiran je najmanji broj ispitanika godine 6 učenica, u godine njih svega 8, a u godini 5 učenica. Uspoređujući rezultate testa trčanja u 6 minuta za učenike osmih razreda osnovne škole vidljivo je da najveća aritmetička sredina (AS) ostvarena u godini te je iznosila 1293,60 m, dok je najviša razina medijana ostvarena godine te je iznosila 1320 m, a to znači da je od 29 ispitanih učenika te godine njih 14 ostvarilo rezultat bolji od 1320 m. Najlošiji rezultati promatrajući aritmetičku sredinu ostvareni su godine te su iznosili 1093,67 m, dok je najniža razina medijana ostvarena u istoj godini iznoseći 1145 m, te najniža aritmetička sredina i medijan koreliraju s najmanjim brojem ispitanika u navedenoj godini koji je iznosio 9 ispitanika. Promatrajući trend kod učenica vidljiv je pad aritmetičke sredine kroz razdoblja uz povećanje standardne devijacije (SD), to znači da kroz razdoblje koje je promatrano nastaju sve veće razlike između najboljih i najlošijih rezultata u testu trčanja u 6 minuta. Kod učenika nije uočen jasan trend pada prosječnih vrijednosti koji je prisutan kod učenica u istom testu. Standardna devijacija kod učenika je ukupno gledajući veća nego kod učenica, to znači da postoje veće razlike između minimalnih i maksimalnih rezultata. 23
25 Prosječno su učenice u godini za razliku od godine ostvarivale rezultat bolji za 147,87 m. Učenici su godine u odnosu na godinu ostvarivali lošiji rezultat za 96,25 m. Iz navedenih podataka vidljivo je da je negativan trend vrijednosti aritmetičke sredine manji kod učenika nego kod učenica. Slični rezultati dobiveni su i u istraživanju Muthuri i sur. (2014). Usporedivi su i rezultati Dollman i sur. (1999). koji su utvrdili slabije rezultate australske djece dobi godina u testu trčanja na 1,6 km između generacije mjerene i te rezultati istraživanja autora Dyrstad, Berg, & Tjelta (2011) koji su utvrdili lošije rezultate na testu trčanja 3000 m između generacija učenika srednjih škola testiranih i godine. Svakako je važno istraživanje Tomkinson i Olds (2007) koje je utvrdilo značajan pad aerobnih sposobnosti djece između 6 i 19 godina na razini 27 zemalja svijeta u vremenskom periodu nakon godine. Pad je strmoglav i svake godine kod djece aerobne sposobnosti padaju za 0,36 %. Razlike u trendu kretanja rezultata testa kardiorespiracijskog fitnesa između dječaka i djevojčica uočili su i Dollman i Olds (2007), koji su na uzorku australske djece uspoređivali rezultate u trčanju 1,6 km iz i godine. Analiza je bila provedena na 965 dječaka i 935 djevojčica godine te 661 dječaka i 553 djevojčice godine. Djeca su bila starosti između 10 i 11 godina. Kod dječaka je uočen značajan porast koeficijenta varijacije aritmetičkih sredina rezultata, tj. značajniji pad kod dječaka koji su bili u kategoriji prosječnih rezultata. Kod djevojčica je pad u rezultatima bio ravnomjerno raspoređen po svim kategorijama. Tražeći moguće odrednice uspješnosti u testovima tjelesnog fitnesa, Tomkinson, Olds i Borms (2007) su analizirali 67 studija koje izvještavaju o varijabilnosti Eurofit podataka za djecu i adolescente iz različitih dijelova Europe. Podaci su prikupljeni na 1,185,656 Eurofit ispitivanja djece od 7 do 18 godina starosti iz 23 zemlje Europe. Istraživanje je pokazalo kako su najuspješnija djeca bila ona iz sjeverne i središnje Europe. U istraživanju je kao moguća odrednica uspješnosti u testiranju promatran i socijalno-ekonomski status zemlje, ali nije utvrđena značajna povezanost pokazatelja socijalno-ekonomskog statusa i uspješnosti u testiranju. U istraživanju je također potvrđena značajna povezanost BMI s 24
26 izvedbom testa za procjenu kardiorespiracijskog fitnesa na većem uzorku ispitanih zemalja. Važno je napomenuti da je mogućnost donošenja zaključka na temelju rezultata dobivenih u ovom istraživanju ograničena. Uzorak je prigodan i relativno malen, obuhvaća učenike samo dvije osnovne škole u gradu Zagrebu, a broj testiranih učenika i učenica u nekim godinama značajno varira. Stoga je dobivene rezultate nemoguće generalizirati te bi u budućim istraživanjima bilo potrebno uključiti veći, reprezentativni i slučajan uzorak učenika u svrhu utvrđivanja trenda kretanja kardiorespiracijskog fitnesa. Ipak, iako je naš uzorak nereprezentativan, za očekivati je da bi i sa većim uzorkom ispitanika pronašli slične rezultate, sudeći po podacima o udjelu tjelesno aktivne djece školske dobi dobivenim u zadnjem opsežnom epidemiološkom istraživanju provedenom na uzorku iz preko 42 zemlje. Istraživanje Health Behaviour in School-aged Children (HBSC) s podacima iz 2013./2014. godine za Hrvatsku na uzorku djece dobi od 11, 13 i 15 godina, prema kriteriju provođenja tjelesne aktivnosti 60 minuta dnevno, utvrdilo je sljedeće (Inchley i sur., 2016): a) kod jedanaestogodišnje djece 74% djevojčica i 61% dječaka nije dovoljno tjelesno aktivno; b) kod trinaestogodišnjaka 81% djevojčica i 67% dječaka nije dovoljno tjelesno aktivno; c) kod petnaestogodišnjaka sve su lošiji rezultati te tako 88% djevojčica i 75% dječaka ne provodi dovoljno tjelesne aktivnosti tijekom dana. Vidljivo je kako svakom godinom života djeca postaju sve manje aktivna, te je za očekivati da bi se ti rezultati odrazili i na podacima o kardiorespiracijskom fitnesu. Iako u našem istraživanju nije ispitivana razina tjelesne aktivnosti, ni druge moguće odrednice kardiorespiracijskog fitnesa, istraživanja provedena u svijetu jasno ukazuju na globalni pad sposobnosti i bavljenja tjelesnom aktivnosti kod djece s istovremenim povećavanjem indeksa tjelesne mase. To ukazuje na potrebu da se djecu od malena uključuje u tjelesne aktivnosti različitih tipova kako bi stekli naviku bavljenja tjelesnom aktivnosti i, povrh toga, upoznali dobrobiti koje tjelesna aktivnost donosi njihovom zdravlju. 25
27 9. ZAKLJUČAK Glavni cilj ovog rada bio je prikazati trend kretanja rezultata u testu trčanja u 6 minuta u vremenskom razdoblju od do godine kod učenika i učenica osmih razreda osnovnih škola. Uočeni su znatno bolji rezultati postignuti godine od onih postignutih godine. Kardiorespiracijski fitnes jedna je od komponenti zdravstvenog fitnesa, ima veliku ulogu u ukupnom zdravstvenom stanju te u prevenciji različitih kroničnih bolesti. Nedovoljna tjelesna aktivnost doprinosi snižavanju kardiorespiracijskog fitnesa, ali i povećanju tjelesne mase, tj. pojave pretilosti koja postaje jedan od vodećih problema današnjice kod djece i mladih. Kako navodi Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), preporuka je da djeca i mladi provedu minimalno 60 minuta dnevno u nekoj od kinezioloških aktivnosti umjerenog intenziteta za prevenciju razvoja različitih bolesti. Usvajanje zdravih obrazaca korištenja tjelesne aktivnosti, načina života i prehrane tijekom djetinjstva i mladosti uvelike će olakšati i pomoći u odrasloj dobi. Djeci tijekom djetinjstva i mladosti treba ukazivati na dobrobiti bavljenja tjelesnom aktivnosti, kao i na rizike i poremećaje koja tjelesna neaktivnost donosi. 26
28 10. LITERATURA 1. American College of Sports Medicine (ACSM) (2008). ACSM's Health-Related Physical Fitness Assesment Manual, 2nd ed. Philadelphia: Lippincott Williams & Wilkins. 2. American College of Sports Medicine (ACSM) (2010). ACSM s Resource Manual for Guidelines for Exercise Testing and Prescription, 6th ed. Philadelphia: Lippincott Williams & Wilkins. 3. Bolonchuk, W.W. (1975). The Accuracy of the Six Minute Run Test to Measure Cardiorespiratory Fitness. Grand Forks: University of North Dakota. 4. Dollman, J., Olds, T., Norton, K., & Stuart, D. (1999). The Evolution of Fitness and Fatness in Year-Old Australian Schoolchildren: Changes in Distributional Characteristics Between 1985 and Pediatric Exercise Science, 11, Dollman J., & Olds T.S. (2007). Distributional changes in the performance of Australian children on tests of cardiorespiratory endurance. Medicine and Sport Science, 50, Dyrstad, S.M., Berg, T., & Tjelta, L.I. (2011). Secular trends in aerobic fitness performance in a cohort of Norwegian adolescents. Scandinavian Journal of Medicine & Science in Sports. doi: /j x. 7. Findak, V. i sur. (1996). Primjenjena kineziologija u školstvu norme. Zagreb: Fakultet za fizičku kulturu Sveučilišta u Zagrebu ; Hrvatski književno-pedagoški zbor. 8. Heimer, S. (2004). Vrednovanje u sportskoj rekreaciji (Praćenje karakteristika tjelesne aktivnosti i učinaka vježbanja). 3. ljetna škola kineziologa Republike Hrvatske, Zbornik radova ; Vrednovanje u području edukacije, sporta i sportske rekreacije / Findak, Vladimir (ur.). - Zagreb : Hrvatski kineziološki savez, 2004., str Heyward, V.H., & Gibson, A.L. (2014). Advanced Fitness Assessment and Exercise Prescription, 7th ed. Champaign, IL: Human Kinetics. 10. Hong, S.W., & Hamlin, M.J. (2005). Secular trends and contemporary differences in physique and health-related fitness levels of year-old South Korean and New Zealand children. The Southeast Asian Journal of Tropical Medicine and Public Health, 36(5),
29 11. Inchley, J. i sur. (2016). Growing up unequal: gender and socioeconomic differences in young peopleʹs health and well-being. Health Behavior in School-age children( HBSC) study : International report from 2013/2014 survey. Copenhagen: WHO Regional Office for Europe. 12. Kodama S, Saito K, Tanaka S i sur. (2009). Healthy Men and Women: A Metaanalysis All-Cause Mortality and Cardiovascular Events in Healthy Men and Women: A Meta-analysis. JAMA 301(19), Laukkanen, J.A., Lakka, T.A., Rauramaa, R., Kuhanen, R., Venäläinen, J.M., Salonen, R., & Salonen, J.T. (2001). Cardiovascular fitness as a predictor of mortality in men. Archives of internal medicine, 161(6), Møller, N.C., Wedderkopp, N., Kristensen, P.L., Andersen, L.B., Froberg, K. (2007). Secular trends in cardiorespiratory fitness and body mass index in Danish Children: The European Youth Heart Study. Scandinavian Journal of medicine and science in sports 17(4), Muthuri, S., i sur. (2014). Temporal Trends and Correlates of Physical Activity, Sedentary Behaviour, and Physical Fitness among School-Aged Children in Sub- Saharan Africa: A Systematic Review. International Journal of Environmental Research and Public Health, 11, Ortega, F.B., Ruiz, J.R., Castillo, M.J., & Sjöström, M. (2008). Physical fitness in childhood and adolescence: a powerful marker of health. International Journal of Obesity, 32, Pedersen, B.K., & Saltin, B. Exercise as medicine evidence for prescribing exercise as therapy in 26 different chronic diseases. Scandinavian Journal of Medicine & Science in Sports, 25, Petrić, V., Cetinić, J., & Novak, D. (2010). Razlike u funkcionalnim sposobnostima između učenika iz urbane i ruralne sredine. Hrvatski Športsko-medicinski Vjesnik 25(2), Tomkinson, G.R., & Olds, T.S. (2007). Secular Changes in Pediatric Aerobic Fitness Test Preformance: The Global Picture. Medicine and Sport Science, 50, Tomkinson, G.R., Olds, T.S., & Borms, J. (2007). Who Are the Eurofittest? Medicine and Sport Science, 50,
30 21. Vučetić, V. (2004). Bip test - terenski test za procjenu maksimalnog aerobnog kapaciteta. Kondicijski trening: stručni časopis za teoriju i metodiku kondicijske pripreme, 2(1), Vučetić, V. (2009). Dijagnostički postupci za procjenu energetskih kapaciteta sportaša // Zbornik radova 7. godišnje međunarodne konferencije Kondicijska priprema sportaša 2009, Trening izdržljivosti / Jukić, Igor ; Milanović, Dragan ; Šalaj, Sanja; Gregov, Cvita (ur.). Zagreb: Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Udruga kondicijskih trenera Hrvatske, str Vučetić, V., & Šentija, D. (2005). Dijagnostika funkcionalnih sposobnosti zašto, kada i kako testirati sportaše?- zašto, kako i kada testirati sportaše? Kondicijski trening : stručni časopis za teoriju i metodiku kondicijske pripreme 2(2), Vučetić, V., Sukreški, M., & Sporiš, G. (2013). Izbor adekvatnog protokola testiranja za procjenu aerobnog i anaerobnog energetskog kapaciteta. U I. Jukić i sur. (ur.), Zbornik radova 11. godišnje međunarodne konferencije Kondicijska priprema sportaša, Zagreb, veljače, (str ). Zagreb: Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu. 25. World Health Organization (WHO) (2003). WHO definition of Health /on line/. S mreže skinuto 3.lipnja s: World Health Organization (WHO) (2010). Global Recommendations on Physical Activity for Health. Geneva: WHO. 27. World Health Organization (WHO) (2016). Obesity and overweight Fact sheet /on line/. S mreže skinuto 28. lipnja s: 29
35-Kolic.indd
Sandra Kolić Zlatko Šafarić Davorin Babić ANALIZA OPTEREĆENJA VJEŽBANJA TIJEKOM PROVEDBE RAZLIČITIH SADRŽAJA U ZAVRŠNOM DIJELU SATA 1. UVOD I PROBLEM Nastava tjelesne i zdravstvene kulture važan je čimbenik
ВишеSos.indd
STRUČNI RADOVI IZVAN TEME Krešimir Šoš Vlatko Vučetić Romeo Jozak PRIMJENA SUSTAVA ZA PRAĆENJE SRČANE FREKVENCIJE U NOGOMETU 1. UVOD Nogometna igra za igrača predstavlja svojevrsno opterećenje u fiziološkom
Више48-Blazevic.indd
znanstveni radovi izvan teme Iva Blažević Damir Božić Jelena Dragičević Originalni znanstveni rad RELACIJE IZMEĐU ANTROPOLOŠKIH OBILJEŽJA I AKTIVNOSTI PREDŠKOLSKOG DJETETA U SLOBODNO VRIJEME 1. UVOD Tjelesno
ВишеRaspodjela i prikaz podataka
Kolegij: ROLP Statistička terminologija I. - raspodjela i prikaz podataka 017. Neki temeljni statistički postupci u znanstvenom istraživanju odabir uzorka prikupljanje podataka određivanje mjerne ljestvice
Више84-Vilko.indd
Vilko Petrić Originalni znanstveni rad TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA U FUNKCIJI RAZVOJA HRVATSKOG DRUŠTVA: ANALIZA TIJEKA RAZVOJA ANTROPOLOŠKIH OBILJEŽJA 1. UVOD Tjelesna i zdravstvena kultura obvezan
Више65-Petric.indd
ZNANSTVENI RADOVI IZVAN TEME Vilko Petrić Iva Blažević Prethodno znanstveno priopćenje UTJECAJ MATERIJALNIH UVJETA RADA U NASTAVI NA PROMJENE U ANTROPOLOŠKIM OBILJEŽJIMA 1. UVOD Neprocjenjivo je važno
Више71-Segedi.indd
22. ljetna škola kineziologa republike hrvatske Ivan Segedi Davor Rožac Hrvoje Sertić Damir Labaš Prethodno znanstveno priopćenje MOTIVACIJA ZA BAVLJENJEM BUKYO RYU JU-JITSOM I STAV PREMA TOJ VJEŠTINI
ВишеSport radovi izvan teme RAZLIKE U FUNKCIONALNO-MOTORIČKIM KAPACITETIMA NOGOMETAŠA U10 RAZLIČITOG NATJECATELJSKOG STATUSA I IGRAČKE POZICIJE Dražen Koš
Sport radovi izvan teme RAZLIKE U FUNKCIONALNO-MOTORIČKIM KAPACITETIMA NOGOMETAŠA U10 RAZLIČITOG NATJECATELJSKOG STATUSA I IGRAČKE POZICIJE Dražen Koštro Nogometni klub Rudeš, Zagreb, drazen.kostro@gmail.com
Више1
ТЕСТ: ТЕОРИЈА И ПРАКСА ПЕРСОНАЛНОГ ФИТНЕСА 1. Наведи разлике између термина рекреација и фитнес: 2. Наведи бар два начина за дозирање интензитета на тренингу издржљивости: 3. Наведи шест параметара који
ВишеMicrosoft PowerPoint - bergman
Prof.dr.sc.Biserka Bergman Marković Prof.dr.sc. Milica Katić Davorka Vrdoljak,dr.med. Ksenija Kranjčević,dr.med. Suzana Maltar Delija,dr.med. Valerija Bralić Lang,dr.med. Marija Klarić,dr.med. Data analysis:
Више2-Milinovic.indd
LJETNA ŠKOLA KINEZIOLOGA REPUBLIKE HRVATSKE Ivan Milinović Marko Čule Mislav Papec Prethodno znanstveno priopćenje UTJECAJ PLIOMETRIJSKOG TRENINGA NA KVANTITATIVNE PROMJENE U NEKIM MORFOLOŠKIM I MOTORIČKIM
Више84-Knjaz.indd
Damir Knjaz Vesna Alikalfić Željko Lukenda Davor Pavlović Tomislav Rupčić Originalni znanstveni rad PRILOG ANALIZI ULOGE RODITELJA KAO TEMELJA RAZVOJA DJETETA SPORTAŠA 1. UVOD Roditelji su oduvijek bili
Више94-Jozic.indd
Marijan Jozić Miroslav Hrženjak Prethodno znanstveno priopćenje UTJECAJ PROGRAMIRANOG TAEKWONDO TRENINGA NA ANTROPOLOŠKI STATUS UČENIKA PETOG I ŠESTOG RAZREDA OSNOVNE ŠKOLE 1. UVOD Kao i svaki drugi trenažni
ВишеEdukacija radovi unutar teme MOGUĆNOSTI PRIMJENE MOBILNE APLIKACIJE U NASTAVI TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE Ilija Majstorović Kineziološki Fakultet S
Edukacija radovi unutar teme MOGUĆNOSTI PRIMJENE MOBILNE APLIKACIJE U NASTAVI TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE Ilija Majstorović Kineziološki Fakultet Sveučilišta u Zagrebu, ilija.majstorovic93@hotmail.com
Више36-Rada.indd
25. LJETNA ŠKOLA KINEZIOLOGA REPUBLIKE HRVATSKE Ante Rađa Marko Erceg Renato Koturović Originalni znanstveni rad RELACIJE TESTOVA BAZIČNE MOTORIKE SA SITUACIJSKIM TESTOVIMA KOD FUTSAL IGRAČA 1. UVOD Futsal
ВишеMicrosoft PowerPoint - Bazdaric_vrste istrazivanja 2014_ pptx [Read-Only]
Sveučilišni diplomski studij medicinsko-laboratorijske dijagnostike Kolegij: Medicinska informatika u kliničko-laboratorijskoj dijagnostici (MIKLD 2014./15.) Vrste istraživanja Biomedicinska istraživanja
Више46-Skender-utjecaj.indd
Nikolina Skender Iva Gričar Gordana Furjan-Mandić Prethodno priopćenje UTJECAJ ŠESTOMJESEČNOG TRENINGA NA NEKE MOTORIČKE SPOSOBNOSTI SINKRONIZIRANIH PLIVAČICA 1. UVOD Za ostvarivanje uspjeha i što boljih
ВишеУНИВЕРЗИТЕТ У КРАГУЈЕВЦУ
УНИВЕРЗИТЕТ У КРАГУЈЕВЦУ МЕДИЦИНСКИ ФАКУЛТЕТ НАУЧНО-НАСТАВНОМ ВЕЋУ ПРЕДМЕТ: ИЗВЕШТАЈ КОМИСИЈЕ ЗА ОЦЕНУ НАУЧНЕ ЗАСНОВАНОСТИ ТЕМЕ ДОКТОРСКЕ ТЕЗЕ 1. Одлука Изборног Већа Медицинског факултета Универзитета
ВишеUpravni stručni studij (redovni i izvanredni studenti) Syllabus predmeta Tjelesne i zdravstvene kulture I Akademska godina: 2018./2019. Izradio/la: To
Upravni stručni studij (redovni i izvanredni studenti) Syllabus predmeta Tjelesne i zdravstvene kulture I Akademska godina: 2018./2019. Izradio/la: Tomislav Lopac, v.pred. Nositelj predmeta: Tomislav Lopac,
ВишеVrjednovanje diplomskih studija od strane studenata koji su tijekom akademske godine 2015./2016. završili studij Fakultet kemijskog inženjerstva i teh
Vrjednovanje diplomskih studija od strane studenata koji su tijekom akademske godine 2015./2016. završili studij Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Primijenjena kemija Ured za upravljanje kvalitetom
ВишеSlide 1
Ovaj projekt financira EUROPSKA UNIJA IPA Komponenta IV - Razvoj ljudskih potencijala - Program Europske Unije za Hrvatsku Partner u projektu Samovrednovanje u srednjim strukovnim školama u Republici Hrvatskoj
ВишеOrginalni naučni rad SPORT I ZDRAVLJE IX (2014) 1: ORGINALNI NAUČNI RAD Ranko Bojanić 1, Jelena Pejčić 2, Sreten Marković 3 1 Mup Republike srps
Orginalni naučni rad SPORT I ZDRAVLJE IX (2014) 1: 16-23 ORGINALNI NAUČNI RAD Ranko Bojanić 1, Jelena Pejčić 2, Sreten Marković 3 1 Mup Republike srpske, Pale 2 Dečije odmaralište u Divljani, Srbija 3
ВишеNalaz urina – čitanje nalaza urinokulture
Kreni zdravo! Stranica o zdravim navikama i uravnoteženom životu https://www.krenizdravo.rtl.hr Nalaz urina - čitanje nalaza urinokulture Urinokultura ili biokemijska analiza mokraće jedna je od osnovnih
ВишеVrjednovanje diplomskih studija od strane studenata koji su tijekom akademske godine 2015./2016. završili studij Fakultet organizacije i informatike O
Vrjednovanje diplomskih studija od strane studenata koji su tijekom akademske godine 2015./2016. završili studij Fakultet organizacije i informatike Organizacija poslovnih sustava Ured za upravljanje kvalitetom
ВишеVrjednovanje diplomskih studija od strane studenata koji su tijekom akademske godine 2015./2016. završili studij Grafički fakultet Grafička tehnnologi
Vrjednovanje diplomskih studija od strane studenata koji su tijekom akademske godine 2015./2016. završili studij Grafički fakultet Grafička tehnnologija Ured za upravljanje kvalitetom Sveučilište u Zagrebu
ВишеVrjednovanje diplomskih studija od strane studenata koji su tijekom akademske godine 2015./2016. završili studij Fakultet organizacije i informatike I
Vrjednovanje diplomskih studija od strane studenata koji su tijekom akademske godine 2015./2016. završili studij Fakultet organizacije i informatike Informacijsko i programsko inženjerstvo Ured za upravljanje
ВишеPaper Title (use style: paper title)
Статистичка анализа коришћења електричне енергије која за последицу има примену повољнијег тарифног става Аутор: Марко Пантовић Факултет техничких наука, Чачак ИАС Техника и информатика, 08/09 e-mal адреса:
Више51-Trost.indd
17. LJETNA ŠKOLA KINEZIOLOGA REPUBLIKE HRVATSKE Tatjana Trošt Bobić Emil Nimčević Goran Bobić Originalni znanstveni rad RAZLIKE U NEKIM MOTORIČKIM I MORFOLOŠKIM VARIJABLAMA IZMEĐU DJEVOJČICA I DJEČAKA
ВишеTvrtka prijatelj zdravlja Sadržaj publikacije isključiva je odgovornost Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Korisnik: Hrvats
Tvrtka prijatelj zdravlja www.strukturnifondovi.hr Sadržaj publikacije isključiva je odgovornost Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Korisnik: Hrvatski zavod za javno zdravstvo / Ukupan iznos projekta:
ВишеVrjednovanje diplomskih studija od strane studenata koji su tijekom akademske godine 2015./2016. završili studij Hrvatski studiji Psihologija Ured za
Vrjednovanje diplomskih studija od strane studenata koji su tijekom akademske godine 2015./2016. završili studij Hrvatski studiji Psihologija Ured za upravljanje kvalitetom Sveučilište u Zagrebu Zagreb,
ВишеVrjednovanje diplomskih studija od strane studenata koji su tijekom akademske godine 2015./2016. završili studij Hrvatski studiji Kroatologija Ured za
Vrjednovanje diplomskih studija od strane studenata koji su tijekom akademske godine 2015./2016. završili studij Hrvatski studiji Kroatologija Ured za upravljanje kvalitetom Sveučilište u Zagrebu Zagreb,
ВишеMetode psihologije
Metode psihologije opažanje, samoopažanje, korelacijska metoda, eksperiment Metode služe za istraživanja... Bez znanstvenih istraživanja i znanstvene potvrde, spoznaje i objašnjenja ne mogu postati dio
ВишеMicrosoft Word - 1.Prehrana i zdravlje ORT
This image cannot currently be displayed. DETALJNI IZVEDBENI NASTAVNI PLAN PREDMETA OPĆE INFORMACIJE Naziv predmeta Prehrana i zdravlje Studijski program Diplomski sveučilišni studij Održivi razvoj turizma
ВишеGLAZBENA UČILICA Marko Beus Filozofski fakultet u Zagrebu 098/ Sažetak Glazbena učilica je projekt osmišljen kao nadopuna
GLAZBENA UČILICA Marko Beus Filozofski fakultet u Zagrebu beusmarko@gmail.com 098/938-8295 Sažetak Glazbena učilica je projekt osmišljen kao nadopuna nastavnom programu solfeggia u osnovnim glazbenim školama.
ВишеAvokado – čarobno voće
Kreni zdravo! Stranica o zdravim navikama i uravnoteženom životu https://www.krenizdravo.rtl.hr Avokado - čarobno voće Avokado je tropsko voće koje raste u Srednjoj Americi i Meksiku. Naziv avokado potječe
ВишеOŠ ŠIME BUDINIĆA - ZADAR
OŠ ŠIME BUDINIĆA - ZADAR učenici: Petra Višić, Luka Rušev, Petra Marušić, Nina Bukulin mentor: Anita Mustać Zagreb, 15. 17. 3. 2019. SOL ZAČIN ŽIVOTA ISTRAŽILI SMO Sol značajna za ljudsku civilizaciju:
ВишеНова школа број IX (2), 2014 Бијељина Наташа Бабић Универзитет у Новом Саду Факултет спорта и физичког васпитања Нови Сад Недељко Родић Универзитет у
Наташа Бабић Факултет спорта и физичког васпитања Нови Сад Недељко Родић Педагошки факултет Сомбор Соња Бабић Алпен-Адриjа Универзитет Клагенфурт Дарко Бауер Факултет спорта и физичког васпитања Нови Сад
ВишеBROSURA nn
Preventivni program Za zdravlje. Danas. Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva Izdavač: Ministarstvo zdravlja Republike Hrvatske Autori: Povjerenstvo za organizaciju, stručno praćenje
ВишеVol 5, Broj 17, 7. siječnja Zdravlje u Virovitičko podravskoj županiji Trendovi konzumiranja droga među mladima Virovitičko podravske županije (
Vol 5, Broj 17, 7. siječnja 2009. Zdravlje u Virovitičko podravskoj županiji Trendovi konzumiranja droga među mladima Virovitičko podravske županije (Trend in drug consumption among young people in Virovitica
ВишеVrjednovanje integriranih preddiplomskih i diplomskih studija od strane studenata koji su tijekom akademske godine 2015./2016. završili studij Kinezio
Vrjednovanje integriranih preddiplomskih i diplomskih studija od strane studenata koji su tijekom akademske godine 0./06. završili studij Kineziološki fakultet Ured za upravljanje kvalitetom Sveučilište
Више(Microsoft Word - 15\) PROGRAM JAVNIH POTREBA U SPORTU M\ \(2\).doc)
Na temelju članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi ( Narodne novine, broj 33/01, 60/01 vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13 - pročišćeni
Више(Microsoft Word - 7\) Prijedlog programa javnih potreba u \232portu za 2019.doc)
Na temelju članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi ( Narodne novine, broj 33/01, 60/01 vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13 - pročišćeni
ВишеKRITERIJI OCJENJIVANJA UČENIKA -2.r. PID
KRITERIJI OCJENJIVANJA UČENIKA PID 2.razred Usmeno ŠKOLA I DOM ( Teme :Ponašanje u školi i odnos među učenicima, Obitelj, Rodbina, Kultura stanovanja, Kućanski uređaji, Zaštita od požara, Upoznajmo svoje
ВишеIstraživanje kvalitete zraka Slavonski Brod: Izvještaj 3 – usporedba podataka hitnih medicinskih intervencija za godine i
Služba za medicinsku informatiku i biostatistiku Istraživanje kvalitete zraka Slavonski Brod: Izvještaj 3 usporedba podataka hitnih medicinskih intervencija za 1.1.-31.8.2016. godine i 1.1.-31.8.2017.
ВишеVELEUČILIŠTE VELIKA GORICA REZULTATI STUDENTSKE ANKETE PROVEDENE NA VELEUČILIŠTU VELIKA GORICA ZA ZIMSKI SEMESTAR AKADEMSKE 2013/2014 GODINE 1. Uvod E
REZULTATI STUDENTSKE ANKETE PROVEDENE NA VELEUČILIŠTU VELIKA GORICA ZA ZIMSKI SEMESTAR AKADEMSKE 2013/2014 GODINE 1. Uvod Evaluacijska anketa nastavnika i nastavnih predmeta provedena je putem interneta.
Више28-Badric.indd
Marko Badrić Zvonimir Tomac Prethodno znanstveno priopćenje KONSTRUKCIJA MJERNIH INSTRUMENTA KOORDINACIJE I AGILNOSTI 1. UVOD U sustavu odgoja i obrazovanja, a ponajprije u tjelesnom i zdravstvenom odgojno-obrazovnom
ВишеPROJEKT „ISTRA BEZ KARIJESA”
ISTRA BEZ KARIJESA Projekt preventivne stomatologije Istarskih domova zdravlja Zagreb, 28.8.2019. Kristijan Dujmenović, dr.med.dent. Ante Ivančić dr.med. Davorka Rakić dipl. med. sestra Karijes Karijes
ВишеHrvatska proljetna pedijatrijska škola XXXVI. seminar Split, USPOREDBA UTJECAJA VISOKO INTENZIVNOG INTERVALNOG TRENINGA I KONVENCIONALNOG NAČINA
Hrvatska proljetna pedijatrijska škola XXXVI. seminar Split, 2019. USPOREDBA UTJECAJA VISOKO INTENZIVNOG INTERVALNOG TRENINGA I KONVENCIONALNOG NAČINA AEROBNOG TRENINGA NA PROCIJENJENI PRIMITAK KISIKA
ВишеPLAN I PROGRAM RADA DRUŠTVA SPORTAŠA VETERANA I REKREATIVACA ZA GODINU U Zagrebu, siječanj prosinac godina
PLAN I PROGRAM RADA DRUŠTVA SPORTAŠA VETERANA I REKREATIVACA ZA 2016. GODINU U Zagrebu, siječanj prosinac 2016. godina I. UVOD Društvo sportaša veterana i rekreativaca osnovano je 2010. godine radi kvalitetne
ВишеPRIJEDLOG Na temelju članka 76. Zakona o sportu («Narodne novine» broj 71/06, 150/08, 124/10, 124/11, 86/12, 94/13 i 85/15, 19/16) i članka 28. točka 8. Statuta Sisačko moslavačke županije («Službeni glasnik
ВишеMicrosoft PowerPoint - BATERIJA_testova1.ppt
BATERIJA TESTOVA ZA OTKRIVANJE POREMEĆAJA SLUŠNOG PROCESIRANJA Mladen Heđever,, Maja Vincek, Senka Sardelić Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet POREMEĆAJI SLUŠNOG PROCESIRANJA TERMINOLOGIJA: (C)APD:
ВишеUpala pluća – koji su faktori rizika i uzročnici, liječenje
Kreni zdravo! Stranica o zdravim navikama i uravnoteženom životu https://www.krenizdravo.rtl.hr Upala pluća - koji su faktori rizika i uzročnici, liječenje Upala pluća jedan je od vodećih uzroka oboljenja
ВишеGSK radionica hipertenzije
Uloga liječnika obiteljske medicine u liječenju šećerne bolesti Ivica Cvetković Samobor, Gajeva 37 www.ordic.hr 9/24/2011 ŠEĆERNA BOLEST Termin šećerna bolest označava metabolički poremećaj multiple etiologije
ВишеMicrosoft PowerPoint - Odskok lopte
UTJEČE LI TLAK ZRAKA NA ODSKOK LOPTE? Učenici: Antonio Matas (8.raz.) Tomislav Munitić (8.raz.) Mentor: Jadranka Vujčić OŠ Dobri Kliška 25 21000 Split 1. Uvod Uspjesi naših olimpijaca i održavanje svjetskog
ВишеMicrosoft Word - HIK_natjecÌ„aj_KOSÌ„ARKA_IV. grupa.docx
NATJEČAJ Poštovani, Upravno vijeće Hrvatskog instituta za kineziologiju na svojoj 7. redovnoj sjednici dana 18. travnja 2017. godine donijelo je odluku o raspisivanju NATJEČAJA za upis polaznika u program
Више72-Gosnik.indd
STRUČNI RADOVI IZVAN TEME Jelka Gošnik Mladen Sedar Igor Topolovac MOGUĆNOST IZBORA KINEZIOLOŠKE AKTIVNOSTI U NASTAVI TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE STUDENTICA FILOZOFSKOG FAKULTETA U ZAGREBU PREMA NJIHOVIM
ВишеU trotjednom istraživanju „Kako mršavimo“ provedenom na portalu Ordinacija
ISTRAŽIVANJE PORTALA ORDINACIJA.HR: Hrvati pola života provedu na dijeti! Za idealnu liniju spremni smo narušiti svoje zdravlje! U trotjednom istraživanju (kolovoz/rujan 2010.) portala Ordinacija.hr Kako
ВишеIgre na sreću i patološko kockanje
Igre na sreću i patološko kockanje Osnovni nalazi 2016. godina U izveštaju su prikazani osnovni rezultati istraživanja prisustva patološkog kockanja kod učenika III i IV razreda srednje škole na opštini
ВишеФИЗИЧКО ВАСПИТАЊЕ ГЕНЕТИКА И МОРФОЛОГИЈА 1 ПРВА ГОДИНА СТУДИЈА школска 2014/2015.
ФИЗИЧКО ВАСПИТАЊЕ ГЕНЕТИКА И МОРФОЛОГИЈА 1 ПРВА ГОДИНА СТУДИЈА школска 2014/2015. Предмет: ФИЗИЧКО ВАСПИТАЊЕ Предмет носи 5 ЕСПБ бодова.укупно има 45 часова активне наставе. НАСТАВНИЦИ И САРАДНИЦИ: РБ
ВишеGLEDANOST TELEVIZIJSKIH PROGRAMA LIPANJ Agencija za elektroničke medije u suradnji s AGB Nielsenom, specijaliziranom agencijom za istraživanje g
GLEDANOST TELEVIZIJSKIH PROGRAMA LIPANJ 2016. Agencija za elektroničke medije u suradnji s AGB Nielsenom, specijaliziranom agencijom za istraživanje gledanosti televizije, mjesečno će donositi analize
Вишеevaluacija09-10
SVEUČILIŠTE JURJA DOBRILE U PULI SREDIŠNJI URED ZA KVALITETU PROCJENA I SAMOPROCJENA KVALITETE NASTAVE I SEMINARA/VJEŽBI ZIMSKI SEMESTAR AKADEMSKE 2009./200. GODINE Procjena i samoprocjena kvalitete nastave
Вишеevaluacija10112
SVEUČILIŠTE JURJA DOBRILE U PULI SREDIŠNJI URED ZA KVALITETU PROCJENA I SAMOPROCJENA KVALITETE NASTAVE I SEMINARA/VJEŽBI LJETNI SEMESTAR AKADEMSKE 200./20. GODINE Procjena i samoprocjena kvalitete nastave
ВишеDani psihologije u Zadru, svibnja 2012.
Dani psihologije u Zadru, 19. 21. svibnja, 2016. Valjanost Testa uvjetovanog rezoniranja za agresivnost u predviđanju nepoželjnog organizacijskog ponašanja Željko Jerneić 1, Zvonimir Galić 1 i Maša Tonković
ВишеPRIMJER DOBRE PRAKSE SLOVENIJA: DARS d.d., Družba za avtoceste v Republiki Sloveniji Helena Pleslić, 20. studeni 2014 Zagreb
PRIMJER DOBRE PRAKSE SLOVENIJA: DARS d.d., Družba za avtoceste v Republiki Sloveniji Helena Pleslić, 20. studeni 2014 Zagreb DARS d.d. Glavni zadatki: Rad i održavanje autocesta u Sloveniji Nadzor i upravljanje
ВишеPROCES UPISA U SREDNJU ŠKOLU 2016./2017.
PROCES UPISA U SREDNJU ŠKOLU 2018./2019. SMJERNICE NA TEMELJU PROCESA UPISA 2016./2017. Šk. godina 2017./2018. Proces upisa i kriterije za upis u srednje škole donosi MZO uz pomoć 2 dokumenta: Pravilnik
ВишеMaster slide prezentacija
Javnozdravstveni problem premalignih i malignih lezija vrata maternice u Republici Hrvatskoj Ante Ćorušić Zagreb,23. svibnja 2018. Cervical Cancer Second Most Frequent Cancer in Young European Women 1
ВишеMicrosoft PowerPoint - Ispitivanje povezanosti Regresija redovni decembar 2007 [Compatibility Mode]
Ispitivanje povezanosti Jelena Marinkovi Institut za medicinsku statistiku i informatiku Medicinskog fakulteta Beograd, decembar 2007.g. Kakav je odnos DOZA-EFEKAT (ODGOVOR)? Log Doza vs Odgovor 150 y-osa
ВишеBICIKLIZAM I PRODUŽENJE TURISTIČKE SEZONE
PRIVATNI SMJEŠTAJ I PRODUŽENJE TURISTIČKE SEZONE HOTEL PARK PLAZA BELVEDERE MEDULIN, 26.02.2019. UVOD : ŠTO JE ONO ŠTO ODUVJEK MUČI TURISTIČKU BRANŠU, ŠTO ZNAČI I PRIVATNI SMJEŠTAJ? Izrazita sezonalnost:
ВишеNATJEČAJ ZA UPIS UČENIKA U I. RAZRED SREDNJE ŠKOLE U ŠKOLSKOJ GODINI 2019./2020. IV. gimnazija Zagreb, Ulica Žarka Dolinara 9;
NATJEČAJ ZA UPIS UČENIKA U I. RAZRED SREDNJE ŠKOLE U ŠKOLSKOJ GODINI 2019./2020. IV. gimnazija Zagreb, Ulica Žarka Dolinara 9; http://www.gimnazija-cetvrta-zg.skole.hr/; centrala: 01/66 77 188; tajništvo
ВишеZagreb, 31. svibnja Klasa: /19/300 Ur.broj: I Predmet: Obavijest gospodarskim subjektima prije formalnog početka postupk
Zagreb, 31. svibnja 2019. Klasa: 100-930/19/300 Ur.broj: I52377-650-42-19-1 Predmet: Obavijest gospodarskim subjektima prije formalnog početka postupka javne nabave s ciljem prethodnog istraživanja tržišta
Више“ZNAM, MOGU, ŽELIM”
EVALUACIJA PROJEKTA ZNAM, MOGU, ŽELIM Projekat podržalo i finansiralo Ministarstvo omladine i sporta Republike Srbije u periodu avgust 2016- februar 2017. SADRŽAJ O PROJEKTU :... 2 PROBLEM... 2 Ciljevi...
ВишеUvod u statistiku
Uvod u statistiku Osnovni pojmovi Statistika nauka o podacima Uključuje prikupljanje, klasifikaciju, prikaz, obradu i interpretaciju podataka Staistička jedinica objekat kome se mjeri neko svojstvo. Svi
ВишеUGOSTITELJSKA ŠKOLA OPATIJA Kumičićeva 14, Opatija p.p. 99 Tel/fax: 051/ ; OIB:
UGOSTITELJSKA ŠKOLA OPATIJA Kumičićeva 14, Opatija p.p. 99 Tel/fax: 051/718-520; 711-154 e-mail: uso@ss-ugostiteljska-opatija.skole.hr OIB: 82328508097 KLASA: 602-01/16-01/2 URBROJ: 2156-23/UG-01-16-6
ВишеUVOD
TREND RIZIČNIH PONAŠANJA KOD STUDENTICA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU Mr.sc. Sanja Ćurković, 1 Doc. Dr.sc. Romana Caput-Jogunica, 1 Vesna Alikalfić 2 1 Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, 21 Sveučilište
ВишеPrilagodba koncepta NIPP-a zahtjevima srednjoškolskog obrazovanja dr. sc. Vesna Poslončec-Petrić Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Organizacijs
Prilagodba koncepta NIPP-a zahtjevima srednjoškolskog obrazovanja dr. sc. Vesna Poslončec-Petrić Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Organizacijska struktura RS za tehničke standarde NIPP-a, RS za
ВишеPrilagodba koncepta NIPP-a zahtjevima srednjoškolskog obrazovanja dr. sc. Vesna Poslončec-Petrić Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Prilagodba koncepta NIPP-a zahtjevima srednjoškolskog obrazovanja dr. sc. Vesna Poslončec-Petrić Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Organizacijska struktura RS za tehničke standarde NIPP-a, RS za
ВишеTjelesna neaktivnost i zdravlje
Tjelesna (ne) aktivnost i zdravlje Svake minute u svijetu 5 ljudi umre zbog tjelesne neaktivnosti. Na godišnjoj razini riječ je o 2 milijuna smrti koje su njezina izravna posljedica. Tjelesna neaktivnost
ВишеPowerPoint Presentation
Sveučilište u Rijeci Filozofski fakultet u Rijeci Doktorska konferencija za doktorande poslijediplomskih doktorskih studija pedagogije i obrazovnih znanosti, DOKON 2017. Profesionalna socijalizacija mladih
ВишеREPUBLIKA HRVATSKA OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA SKUPŠTINA Materijal za sjednicu PRIJEDLOG ZAKLJUČKA O PROVEDBI PROJEKTA OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE "ŠKOL
REPUBLIKA HRVATSKA OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA SKUPŠTINA Materijal za sjednicu PRIJEDLOG ZAKLJUČKA O PROVEDBI PROJEKTA OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE "ŠKOLSKI OBROK ZA SVE" Materijal pripremljen u Upravnom
ВишеНаставно-научном већу Факултета медицинских наука Универзитета у Крагујевцу (Свака рубрика мора бити попуњена) (Ако нема података, рубрика остаје праз
Наставно-научном већу Факултета медицинских наука (Свака рубрика мора бити попуњена) (Ако нема података, рубрика остаје празна али назначена) I ПОДАЦИ О КОНКУРСУ, КОМИСИЈИ И КАНДИДАТИМА 1. Одлука о расписивању
ВишеSVEUČILIŠTE U RIJECI UČITELJSKI FAKULTET U RIJECI Nika Vincetić Vrednovanje programa edukacije roditelja o važnosti tjelesnoga vježbanja ZAVRŠNI RAD R
SVEUČILIŠTE U RIJECI UČITELJSKI FAKULTET U RIJECI Nika Vincetić Vrednovanje programa edukacije roditelja o važnosti tjelesnoga vježbanja ZAVRŠNI RAD Rijeka, 2018. II SVEUČILIŠTE U RIJECI UČITELJSKI FAKULTET
ВишеGLEDANOST TELEVIZIJSKIH PROGRAMA LIPANJ Agencija za elektroničke medije u suradnji s AGB Nielsenom, specijaliziranom agencijom za istraživanje g
GLEDANOST TELEVIZIJSKIH PROGRAMA LIPANJ 2018. Agencija za elektroničke medije u suradnji s AGB Nielsenom, specijaliziranom agencijom za istraživanje gledanosti televizije, mjesečno će donositi analize
ВишеAutor: Bruno Lazinica, mag.cin. UVOD Sastav tijela jedna je od pet sastavnica zdravstvenog fitnesa koja opisuje komponente tkiva koja se nalaze u tije
Autor: Bruno Lazinica, mag.cin. UVOD Sastav tijela jedna je od pet sastavnica zdravstvenog fitnesa koja opisuje komponente tkiva koja se nalaze u tijelu. Vrlo je važna komponenta za fitnes trenere, pogotovo
ВишеIRL201_STAR_sylab_ 2018_19
Detaljni izvedbeni nastavni plan za kolegij: Statistika i analiza znanstvenih podataka Akademska godina: 2018/2019 Studij: Diplomski sveučilišni studiji: Biotehnologija u medicini, Istraživanje i razvoj
ВишеPERIODIZACIJA KONDICIJA
PERIODIZACIJA KONDICIJA TENIS Tenis sve vise postaje igra snage i izdrzljivosti. Svakako tenis je prvenstveno igra realizacije, niza vestina i usmerene inteligencije. Preduslov za uspesnu realizaciju tehnike
ВишеIZVJEŠĆE O PRAĆENJU KVALITETE ZRAKA NA POSTAJI SLAVONSKI BROD U PERIODU OD 01
REPUBLIKA HRVATSKA DRŽAVNI HIDROMETEOROLOŠKI ZAVOD SEKTOR ZA KVALITETU ZRAKA PRELIMINARNO IZVJEŠĆE O PRAĆENJU KVALITETE ZRAKA NA POSTAJI SLAVONSKI BROD U PERIODU OD 1.1.-.3.13. GODINE Izrađeno za: Ministarstvo
ВишеMP_Ocena hleba bodovanjem
Izveštaj o rezultatima međulaboratorijskog poređenja Određivanje kvaliteta ocena osnovne vrste pšeničnog hleba sistemom bodovanja Avgust 2013. godine 1 Organizator međulaboratorijskog poređenja: NAUČNI
ВишеSPORT I ZDRAVLJE
PREGLEDNI RAD Nenad Nikolić, 1 Pandurević Milan 1 1 Student master studija, Fakultet fizičkog vaspitanja i sporta, Univerzitet u Istočnom Sarajevu. UDK: 796: 613.25-053.6 DOI: 10.7251/SIZ0217050N UTICAJ
Више2-Milic-Pesec.indd
STRUČNI RADOVI IZVAN TEME Željka Milić-Pešec PROGRAMI SPORTSKOG DANA U RAZREDNOJ I PREDMETNOJ NASTAVI 1. UVOD Sport djece i mladih u školama je uvijek zauzimao važno mjesto. Mogućnost za potvrđivanjem
ВишеМОДЕЛИРАЊЕ ТРЕНИНГА У СПОРТСКОЈ ГРАНИ Висока спортска и здравствена школа Београд Доц. др Предраг Лазаревић
МОДЕЛИРАЊЕ ТРЕНИНГА У СПОРТСКОЈ ГРАНИ Висока спортска и здравствена школа Београд Доц. др Предраг Лазаревић ДИЗАЈНИРАОЕ ПРПГРАМА ТРЕНИНГА Припремни период 1-4 недеље Загревање и флексибилност Кад год тренинг
ВишеNo Slide Title
Statistika je skup metoda za uređivanje, analiziranje i grafičko prikazivanje podataka. statistika???? Podatak je kvantitativna ili kvalitativna vrijednost kojom je opisano određeno obilježje (svojstvo)
ВишеNAJČEŠĆE POSTAVLJENA PITANJA O UPISU U SREDNJE ŠKOLE 1) U koliko škola mogu predati prijavu za upis u I. razred srednje škole za šk. god /2015.?
NAJČEŠĆE POSTAVLJENA PITANJA O UPISU U SREDNJE ŠKOLE 1) U koliko škola mogu predati prijavu za upis u I. razred srednje škole za šk. god. 2014./2015.? U svakome upisnom roku kandidat se može prijaviti
ВишеSveučilište J.J. Strossmayera Fizika 2 FERIT Predložak za laboratorijske vježbe Lom i refleksija svjetlosti Cilj vježbe Primjena zakona geometrijske o
Lom i refleksija svjetlosti Cilj vježbe Primjena zakona geometrijske optike (lom i refleksija svjetlosti). Određivanje žarišne daljine tanke leće Besselovom metodom. Teorijski dio Zrcala i leće su objekti
ВишеSveučilišna avenija Rijeka Hrvatska S V E U Č I L I Š T E U R I J E C I Filozofski fakultet u Rijeci tel. (051) (051) faks. (
Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska S V E U Č I L I Š T E U R I J E C I Filozofski fakultet u Rijeci tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: dekanat@ffri.hr mrežne stranice:
ВишеSveučilište u Zagrebu KINEZIOLOŠKI FAKULTET P r i j e d l o g O D L U K A O IMENOVANJU VODITELJA STUDIJA I KOORDINATORA ZAJEDNIČKIH SEMESTARA NA IZVAN
Sveučilište u Zagrebu KINEZIOLOŠKI FAKULTET P r i j e d l o g O D L U K A O IMENOVANJU VODITELJA STUDIJA I KOORDINATORA ZAJEDNIČKIH SEMESTARA NA IZVANREDNOM STRUČNOM STUDIJU ZA IZOBRAZBU TRENERA I IZVANREDNOM
ВишеNAZIV PREDMETA UNUTARNJETRGOVINSKO POSLOVANJE I Kod Godina studija 2. Nositelj/i predmeta dr.sc. Ivana Plazibat, prof. Bodovna vrijednost 6 ECTS v.š.
NAZIV PREDMETA UNUTARNJETRGOVINSKO POSLOVANJE I Kod Godina studija 2. Nositelj/i predmeta dr.sc. Ivana Plazibat, prof. Bodovna vrijednost 6 ECTS v.š. (ECTS) Suradnici nema Način izvođenja nastave P S V
ВишеSeminar Novi zakonodavni okvir za elektroenergetski sektor
Seminar TRŽIŠTE ELEKTRIČNE ENERGIJE NA RAZINI DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA ULOGA OPERATORA DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA NA TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, mag.ing.el. HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. Zagreb,
Више30-Findak.indd
Vladimir Findak KINEZIOLOŠKA PARADIGMA PRIMJENE ODGOJNO-OBRAZOVNE TEHNOLOGIJE U PODRUČJU KINEZIOLOŠKE EDUKACIJE 1. UVOD Ekspanzija znanstvenih i tehnoloških otkrića, ubrzana globalizacija i informatizacija
ВишеKineziološki fakultet
KINEZIOLOŠKI FAKULTET Josip Cvenić PROMJENE ZDRAVSTVENOG FITNESA STUDENTICA SVEUČILIŠTA U OSIJEKU POD UTJECAJEM EKSPERIMENTALNOG PROGRAMA TEORIJSKE NASTAVE TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE DOKTORSKI RAD
Више