9-214 Ekonomska aktivnost Industrijska proizvodnja je u lipnju ponovno zabilježila pad dok je promet u trgovini na malo ostvario skroman rast Kalendarski prilagođeni indeks industrijske proizvodnje u lipnju 214. pao je za 1,7% u odnosu na isti mjesec prethodne godine, što predstavlja znatnije usporavanje u odnosu na mjesec ranije kada je, prema podacima DZS-a, industrijska proizvodnja na godišnjoj razini porasla za 1,2%. Najveći pad industrijske proizvodnje zabilježen je u sektoru energije (-11,2%), a najveći rast u kategoriji trajnih proizvoda (3,5%). Prema NKD-u, prerađivačka industrija zabilježila je rast od,5% u odnosu na isti mjesec prethodne godine, dok su sektor energetike i djelatnost rudarstva i vađenja zabilježile značajniji pad. Kalendarski prilagođeni podaci o prometu u trgovini na malo pokazuju da je realni promet u lipnju porastao za,1% u odnosu na isti mjesec 213., dok je na mjesečnoj razini porastao za 1,3%. Međutim to nije dovoljno za promjenu trenda. 13 12 1 9 Indeks industrijske proizvodnje 2= sij-5 srp-5 sij-6 srp-6 sij-7 srp-7 sij-8 srp-8 sij-9 srp-9 sij- srp- sij-11 srp-11 sij-12 srp-12 sij-13 srp-13 sij-14 13 12 1 9 sij-8 svi-8 Realni promet u trgovni na malo 2= ruj-8 sij-9 svi-9 ruj-9 sij- svi- ruj- sij-11 svi-11 ruj-11 sij-12 svi-12 ruj-12 sij-13 svi-13 ruj-13 Indeks indsustrijske proizvodnje (2=) Realni promet u trgovni na malo (2=) Bruto domaći proizvod Pad BDP-a za,8% u drugom tromjesečju 214. veći je od očekivanog. Preliminarni podaci pokazuju da je pad BDP-a prvenstveno uzrokovan padom investicija Prema prvim procjenama DZS-a BDP je u drugom tromjesečju 214. realno smanjen za,8% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, što je veći pad od očekivanja analitičara. Prema rashodnoj metodi najveći doprinos povećanju obujma bruto domaćeg proizvoda u drugom tromjesečju 214. ostvaren je većim izvozom roba, dok je najveći doprinos smanjenju obujma prouzročen padom bruto investicija u fiksni kapital. Prema proizvodnoj metodi, najveći doprinos rastu bruto domaćeg proizvoda ostvaren je u djelatnosti prerađivačke industrije, dok je najveći doprinos smanjenju obujma ostvaren u djelatnosti građevinarstva. Potrebno je istaknuti da je procjena BDP-a za drugo tromjesečje 214. prvi put utemeljena na metodologiji ESA 2., pa procijenjena stopa rasta nije usporediva s dosad objavljenim podacima. Ažurirana (usporediva) serija BDP-a očekuje se sredinom rujna. Bruto domaći proizvod (desezonirani podaci) Bruto domaći proizvod (godišnja promjena) 85 11 75 65 55 6 1 45 2Q1 21Q1 22Q1 23Q1 24Q1 25Q1 26Q1 27Q1 28Q1 29Q1 2Q1 211Q1 212Q1 213Q1 214Q1-4 -9 21Q1 22Q1 23Q1 24Q1 25Q1 26Q1 27Q1 28Q1 29Q1 2Q1 211Q1 212Q1 213Q1 214Q1 BDP (desezonirani podaci) BDP y-o-y
Životni standard i raspoloženje potrošača Bez obzira na nepovoljna kretanja proizvodnje, optimizam građana povećan je u lipnju prvenstveno zahvaljujući pozitivnijim procjenama financijske situacije kućanstava Podaci DZS-a pokazuju da je realna neto plaća u lipnju 214. u odnosu na isti mjesec prethodne godine bila viša za 1,7%. Realni porast plaća na godišnoj razini zabilježen je u desetak djelatnosti prerađivačke industrije, u čemu prednjače proizvodnja kože te popravak i instaliranje strojeva i opreme. Kretanje Indeksa pouzdanja i očekivanja potrošača u lipnju 214. upućuju na rast optimizma među građanima. Rast optimizma zabilježen je u odgovorima na šest od ukupno sedam pitanja, pri čemu je najveći porast optimizma zabilježen u odgovorima na pitanje o ukupnoj financijskoj situaciji kućanstava u prethodnih 12 mjeseci. Negativni odgovori zabilježeni su samo na pitanju o očekivanom kretanju broja nezaposlenih u sljedećih 12 mjeseci. 8% 6% 4% 2% % -2% -4% -6% Godišnja promjena realne neto plaće vlj-7 lip-7 lis-7 vlj-8 lip-8 lis-8 vlj-9 lip-9 lis-9 vlj- lip- lis- vlj-11 lip-11 lis-11 vlj-12 lip-12 lis-12 vlj-13 lip-13 lis-13 vlj-14 lip-14 - -2-3 -4-5 -6 Indeks pouzdanja i očekivanja potrošača sij.6 svi.6 ruj.6 sij.7 svi.7 ruj.7 sij.8 svi.8 ruj.8 sij.9 svi.9 ruj.9 sij. svi. ruj. Relne neto plaće (yoy) Indeks pouzdanja potrošača Indeks očekivanja potrošača Tržište rada Povoljna turistička kretanja doprinijela su većem zapošljavanju u djelatnostima smještaja i pripreme hrane Prema privremenim dnevnim podacima HZZ-a u Hrvatskoj je 1. rujna 214. bilo nezaposleno 289 889 osoba. U odnosu na kraj srpnja ukupan broj nezaposlenih se smanjio za više od 6 osoba, čemu ponajviše doprinosi turistička potražnja. Razlog za blagi optimizam daje podatak da je tijekom srpnja 214. iz evidencije nezaposlenih izašlo 35 824 osoba, što je za 6,6% više nego u istom mjesecu prethodne godine. Međutim, na temelju zasnivanja radnog odnosa iz evidencije je izašlo 19 364 osoba, što je 4,6% manje. Promatrano po djelatnostima, najveći se broj novozaposlenih zaposlio u djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane (4 292 ili 22,2%), trgovini na veliko i na malo (3 365 ili 17,4%), i prerađivačkoj industriji (3 141 ili 16,2 %) 35. 3. 25. 2. 15.. 5. Zaposleni s evidencije I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII 4 35 3 25 2 15 sij-8 Kretanje broja nezaposlenih (desezonirano ARIMA X12) svi-8 ruj-8 sij-9 svi-9 ruj-9 sij- svi- ruj- sij-11 svi-11 ruj-11 sij-12 svi-12 ruj-12 sij-13 svi-13 ruj-13 211 212 213 214 Kretanje broja nezaposlenih (desezonirano ARIMA X12)
Financijsko tržište i inflacija U proteklim mjesecima došlo je do popuštanja deflacijskih pritisaka, smanjenja kamatnih stopa i CDS spreada U srpnju 214. došlo je do ponovnog međugodišnjeg pada Indeksa potrošačkih cijena, koji je u odnosu na isti mjesec prethodne godine bio niži za,1%. Taj podatak upućuje na popuštanje deflacijskih pritisaka budući da je pad u lipnju bio za,3 postotna boda veći nego u srpnju. Bez cijena energije i hrane, cijene su u odnosu na srpanj 213. porasle,7%, te su u odnosu na lipanj porasle za,1 postoni bod. Prosječne kamatne stope na kratkoročne i dugoročne kunske kredite (s valutnom klauzulom) u srpnju 214. nastavile su se smanjivati Najveći pad je zabilježen kod kamata na kratkoročne i dugoročne kredite trgovačkim društvima. CDS spread za Hrvatsku se u odnosu na početak svibnja 214. smanjio, ali je i dalje najviši u regiji CESEE. Pad CDS spreada (premije rizika) u cijeloj regiji može se tumačiti porastom apetita za rizikom na međunarodnim tržištima. 5% 3% 1% -1% sij. Indeks potrošačkih cijena - promjene u odnosu na isti mjesec prošle godine CPI ukupno tra. srp. CPI bez energije i hrane lis. tra.12 tra.13 srp.13 Vanjska trgovina i svijet tra.14 9 8 7 6 5 sij. tra. C CDS Spread Kamatne stope banaka na kunske kredite s valutnom klauzulom srp. lis. Kratkoročni krediti Država 1.7.214. 1.8.214. 1.9.214. Hrvatska 27 26 255 Češka 55 5 5 Mađarska 1 175 165 Poljska 6 55 65 Rumunjska 145 14 135 Izvor: CEE Macro/Fixed Income Daily, Erste Bank tra.12 tra.13 srp.13 Dugoročni krediti tra.14 srp.14 Rast industrijske proizvodnje u EU pozitivno je djelovao na rast hrvatskog izvoza u svibnju 214. godine. Naredni mjeseci bi za hrvatski izvozni sektor mogli biti izazovniji Ukupan robni izvoz je u svibnju 214. zabilježio rast od 4,2% u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Ako se serija izvoza korigira za izvoz brodova i nafte, rast je iznosio 5,3%. Najznačajniji (kumulativni) rast izvoza ostvarila je djelatnost opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija, proizvodnje računala i računalne opreme te namještaja. Na ovakva kretanja djelovala je i industrijska proizvodnja u Europskoj uniji koja je u svibnju 214. zabilježila porast u odnosu na isti mjesec prethodne godine od 1,2%, a u lipnju,7%. Među zemljama glavnim trgovačkim partnerima Hrvatske, u Njemačkoj je u lipnju 214. zabilježen pad industrijske proizvodnje od,4%, dok je u Italiji industrijska proizvodnja zabilježila godišnji porast od,4%. S obzirom na mješovita kretanja u industrijskoj proizvodnji ovih zemalja može se očekivati kako će rezultati hrvatskog izvoznog sektora u lipnju i srpnju biti malo slabiji. 1-1 sij. tra. Robni izvoz - promjena u odnosu na isto razdoblje prethodne godine srp. lis. Izvoz tra.12 tra.13 srp.13 Izvozbezbrodovainafte tra.14 2 - -2-3 sij.9 lip.9 Industrijska proizvodnja u EU28 i glavnim trgovinskim partnerima (u odnosu na isti mjesec prethodne godine) stu.9 tra. ruj. vlj.11 pro.11 ožu.13 EU28 Njemačka Italija kol.13 lip.14
POSLOVNA OČEKIVANJA U HRVATSKOJ Indeks pouzdanja u industriji U kolovozu 214. došlo je do rasta Indeksa pouzdanja u industriji pod utjecajem rasta optimizma u odgovorima na pitanja o proizvodnji i stanju narudžbi Prva četiri pitanja u poduzetničkoj anketi u sektoru industrije odnose se na procjenu prethodne i trenutačne poslovne situacije. Indeks P1 pokazuje da je veći dio poduzetnika ocijenio da se njihova proizvodnja u posljednja tri mjeseca razvijala nešto snažnije od uobičajenog. Međutim indeks stanja ukupnih narudžbi P2 pokazuje da je veći dio poduzetnika ocijenio njihovu razinu nižom od uobičajene, što upućuje na nedovoljnu potražnju za proizvodima. Također, prema kretanju indeksa P3, može se zaključiti kako su poduzetnici u kolovozu 214. ocijenili da je stanje izvoznih knjiga narudžbi slabije od uobičajenog. Međutim, oba indeksa pokazuju pozitivne promjene (rast optimizma) u posljednjim mjesecima. Odgovori na pitanje o stanju zaliha gotovih proizvoda (P4) upućuju da je najveći broj poduzetnika stanje zaliha ocijenio nešto nižim od uobičajenog. Preostala tri indeksa prikazuju rezultate odgovora na pitanja o očekvanjima poduzetnika. Kretanje indeksa P5 upućuje da je veći broj poduzetnika odgovorio kako će se u sljedeća tri mjeseca proizvodnja u njihovim poduzećima povećati nego smanjiti. Indeks P6 upućuje da nešto veći broj poduzetnika očekuje kako će se njihove prodajne cijene u nadolazećem razdoblju povećavati, a očekivanja poduzetnika o kretanju zaposlenosti (P7) su i dalje negativna iako već nekoliko mjeseci taj indeks pokazuje pozitivne pomake. 6 4 2-2 -4-6 - 6 4 2-2 -4-6 svi.8 ruj.8 sij.9 svi.9 ruj.9 sij. svi. ruj. P1 P2 P3 P4 svi.8 ruj.8 sij.9 svi.9 ruj.9 sij. svi. ruj. Legenda: Broj pitanja P1 P2 P3 P4 P5 P6 P7 Objašnjenje Ako isključite uobičajene sezonske promjene, kako se razvijala Vaša proizvodnja tijekom protekla 3 mjeseca? je trenutno stanje Vaših narudžbi? je trenutno stanje izvoznih narudžbi? je trenutno stanje Vaših zaliha gotovih proizvoda? način prema Vašem mišljenju razvijati proizvodnja tijekom sljedećih 3 mjeseca? Hoće li se ona način prema Vašem mišljenju mijenjati Vaše prodajne cijene tijekom sljedećih 3 mjeseca? Hoće li se one Ako isključite uobičajene sezonske promjene, na koji način će se prema Vašem mišljenju mijenjati ukupan broj zaposlenih u vašem poduzeću tijekom sljedećih mjeseci? Hoće li se on Kvalitativni odgovori +/=/- povećati se/ostati isto/smanjiti se; više nego dovoljno/dovoljno/manje nego dovoljno P5 P6 P7 Na temelju odgovora na ranije objašnjenja pitanja o stanju ukupnih knjiga narudžbi, stanju zaliha te očekivanjima o proizvodnji u sljedeća tri mjeseca, konstruira se Indeks pouzdanja u industriji. Budući da su poduzetnici optimističniji u očekivanjima vezanim uz rast proizvodnje u sljedeća tri mjeseca, da su stanje zaliha ocijenili uobičajenim te da su optimističniji u odgovorima na pitanja o stanju narudžbi, u kolovozu 214. došlo je do rasta pouzdanja poduzetnika u sektoru industrije. Indikator BCI Eurozone pokazuje da je rast optimizma poduzetnika u Eurozoni stabilniji i dugotrajniji nego u Hrvatskoj. 2 - -2-3 -4 Indeks pouzdanja u industriji lip.8 lis.8 vlj.9 lip.9 lis.9 vlj. lip. lis. vlj.11 lip.11 vlj.12 lip.12 vlj.13 lip.13 vlj.14 lip.14 2 - -2-3 IPI (HR) BCI -4 svi.8 lis.8 ožu.9 kol.9 sij. lip. stu. vlj.12 pro.12 ožu.14 kol.14 2 1-1 -2-3 -4-5
Kvartalni pokazatelji Najveća prepreka proizvodnji i dalje je nedostatak potražnje, a financijska ograničenja su se u drugom kvartalu 214. ponovno povećala. Iskorištenost kapaciteta poduzeća blago je pala u odnosu na početak 214. Osim na mjesečnoj razini, ankete u sektoru industrije provode se i na kvartalnoj razini. Jedan od najzanimljivijih kvartalnih indikatora je onaj koji pokazuje procjenu faktora koji ograničavaju proizvodnju pojedinog poduzeća. Najvišu vrijednost od početka mjerenja imaju indikatori 2 i 6, koji su vezani uz faktore nedovoljne potražnje i ostale faktore. U tom kontekstu razlog za blagi optimizam daje pad faktora koji upućuje na ograničenu potražnju u drugom kvartalu 214. godine. U istom je razdoblju došlo i do pada indeksa koji upućuje na ograničenja vezana uz nedostatak materijala te nedostatak radne snage. Ponovni rast je zabilježen u odgovrima na pitanje o financijskim ograničenjima, iako taj podatak treba tumačiti s dozom opreza budući da pokazuje velika kolebanja u proteklim mjesecima. 6 4 2 28-Q3 29-Q1 29-Q3 2-Q1 2-Q3 211-Q1 211-Q3 212-Q1 212-Q3 213-Q1 213-Q3 214-Q1 Legenda Pitanje Koji su trenutno glavni ograničavajući faktori Vaše proizvodnje? Odgovor 1. Nema ih 2. Nedovoljna potražnja 3.Nedostatak radne snage 4. Nedostatak materijala i/ili opreme 5. Financijska ograničenja 6.Neki drugi faktori 1 2 3 4 5 6 U kvartalinim se odgovorima mogu dobiti i vrijedne informacije o kapacitetima proizvodnje i osiguranoj proizvodnji u budućem razdobllju, kao i o razvoju stanja nadudžbi u prethodnim mjesecima. Iz prvog se grafikona može vidjeti da su u drugom kvartalu 214. poduzetnici ocijenili kako su njihovi kapaciteti dovoljni s obzirom na stanje narudžbi i očekivanu potražnju. Odgovor o osiguranoj proizvodnji na temelju trenutačnih narudžbi upućuje da se broj mjeseci osigurane proizvodnje u prosjeku blago povećao na 5,1. Djelomičan pad je zabilježen kod indeksa koji pokazuje kretanje narudžbi u posljednja tri mjeseca te kod indikatora očekivanja o kretanju izvoznih narudžbi. Prema odgovorima o iskorištenosti kapaciteta može se zaključiti kako je ona u drugom kvartalu 214. blago smanjena te je dosegnula razinu od 71,8%. 5 4 3 2 - -2-3 -4-5 75 7 65 28-Q4 29-Q1 29-Q2 29-Q3 29-Q4 2-Q1 2-Q2 2-Q3 2-Q4 211-Q1 211-Q2 211-Q3 211-Q4 212-Q1 212-Q2 212-Q3 212-Q4 213-Q1 213-Q2 213-Q3 213-Q4 214-Q1 214-Q2 P9 P P11 P12 Legenda: Broj pitanja P9 P P11 P12 P13 Objašnjenje Ako uzmete u obzir trenutno stanje Vaših narudžbi i očekivane promjene u potražnji tijekom narednih mjeseci, kako ocjenjujete trenutni kapacitet Vaše proizvodnje? Kapacitet proizvodnje je. Koliko mjeseci proizvodnje Vam je osigurano trenutnim stanjem Vaših narudžbi? Na koji način su se razvijale Vaše narudžbe tijekom proteklih 3 mjeseca? Jesu li se Kako će se prema Vašem mišljenju razvijati Vaše izvozne narudžbe tijekom narednih 3 mjeseca? Hoće li se one S kojim kapacitetima trenutno radi Vaše poduzeće? Molim Vas da izrazite kapacitet kojim radite kao postotak od ukupnog mogućeg kapaciteta. Kvalitativni odgovori +/=/- povećati se/ostati isto/smanjiti se; više nego dovoljno/dovoljno/manje nego dovoljno N Na pitanje P i P 13 se odgovara brojkom 6 28-Q3 29-Q1 29-Q3 2-Q1 2-Q3 211-Q1 211-Q3 212-Q1 212-Q3 213-Q1 213-Q3 214-Q1
Indeks pouzdanja u trgovini na malo Indeks pouzdanja u trgovini na malo u kolovozu 214. ponovno je pao uslijed pada optimizma u odgovorima na pitanja o očkivanom rastu narudžbi, prodaje i ciiena Anketa o pouzdanju i očekivanjima u sektoru trgovine na malo vrlo je slična anketi o industriji. Prva dva pitanja u anketi o poslovnim očekivanjima u sektoru trgovine na malo odnose se na procjenu prethodne i trenutačne poslovne situacije. Indeks P1 pokazuje da je veći dio poduzetnika ocijenio da je njihova prodaja u posljednja tri mjeseca bila slabija od uobičajene. Međutim indeks stanja ukupnih narudžbi P2 pokazuje da su poduzetnici procijenili njihovu razinu višom nego što je uobičajeno s obzirom na razdoblje u godini. Preostala četiri indeksa prikazuju rezultate odgovora na pitanja o očekvanjima poduzetnika. Kretanje indeksa P3 upućuje da poduzetnici očekuju kako će narudžbe u narednom razdoblju biti smanjene. Indeks P4 upućuje da malo veći broj poduzetnika očekuje kako će se njihova prodaja u nadolazećem razdoblju povećati. Indeks očekivanja poduzetnika o kretanju zaposlenosti (P5) ponovo je kliznuo u negativan teritorij, što govori da veći broj poduzetnika očekuje pad zaposlenosti u narednom razdoblju. Na pitanje (P6) o kretanju prodajnih cijena u sljedeća tri mjeseca nešto je veći broj poduzetnika odgovorio da očekuje njihovo smanjenje, pa bi se blagi deflacijski pritisak mogao nastaviti. 3 2 - -2-3 -4-5 -6 4 2-2 -4-6 svi.8 ruj.8 sij.9 svi.9 ruj.9 sij. svi. ruj. svi.8 lis.8 ožu.9 kol.9 sij. lip. stu. P1 vlj.12 P2 pro.12 ožu.14 kol.14 Legenda: Broj pitanja P1 P2 P3 P4 P5 P6 Objašnjenje Ako isključite uobičajene sezonske promjene, kako se razvijala Vaša prodaja tijekom protekla 3 mjeseca? je trenutno stanje Vaših narudžbi? način prema Vašem mišljenju kretati narudžbe tijekom sljedeća 3 mjeseca? Hoće li se ona način prema Vašem mišljenju kretati prodaja tijekom sljedeća 3 mjeseca? Hoće li se ona Ako isključite uobičajene sezonske promjene, na koji način će se prema Vašem mišljenju mijenjati ukupan broj zaposlenih u vašem poduzeću tijekom sljedećih mjeseci? Hoće li se on način prema Vašem mišljenju mijenjati Vaše prodajne cijene tijekom sljedećih 3 mjeseca? Hoće li se one Kvalitativni odgovori +/=/- povećati se/ostati isto/smanjiti se; više nego dovoljno/dovoljno/manje nego dovoljno P3 P4 P5 P6 Na temelju odgovora na ranije objašnjenja pitanja o stanju ukupnih knjiga narudžbi, stanju zaliha te očekivanjima o prodaji u sljedeća tri mjeseca, konstruira se Indeks - -2-3 -4 Indeks pouzdanja u trgovini na malo pouzdanja u trgovini na malo. Budući da su poduzetnici stanje u knjigama narudžbi ocijenili višim od uobičajenog te da očekuju blaži rast narudžbi i prodaje u sljedeća tri svi.8 ruj.8 sij.9 svi.9 ruj.9 sij. svi. ruj. mjeseca, ukupan indeks pouzdanja poduzetnika u trgovini na malo je pao na razinu iz svibnja uz vrijednost od -7. Stoga ne treba očekivati zamjetniji oporavak 5-5 - -15-2 -25-3 -35 potrošnje. Za razliku od hrvatskih, poduzetnici u EU su bili optimističniji, pa se ukupan indeks nastavio kretati u pozitivnom teritoriju. svi.8 ruj.8 sij.9 svi.9 ruj.9 sij. svi. ruj. HR EU Mišljenja koja se iznose u ovoj publikaciji ne predstavljaju preporuku za ulaganje ili investicijski savjet. HUP ne jamči točnost primarnih statističkih izvora na temelju kojih su sastavljeni prikazi i napisani komentari. Izvori: www.dzs.hr, Priopćenja; www.hzz.hr, Bilten; www.hnb.hr, Statistika; www.imf.org, World Economic Outlook, www.erstegroup.com, CEE Macro/Fixed Income Daily, Europska Komisija