Sažetak radionica u okviru Matra projekta, Zagreb, svibanj, 2011. Istraživanje kompleksnih nesreća, analiziranje i učenje na temelju nesreća Prezentacijom je istaknuta potreba provo enja istrage, tko, to, kako i kada istra uje te razli ite metode istra ivanja. Predstavljeni su na ini kako organizirati projekt istrage nesre e, kako provesti istragu, va nost suradnje sa ostalim dionicima (predstavnicima radnika, neposredni m rukovoditeljima, stru njacima za tite na radu, istra iva kim timom, zakonodavnim tijelima, osiguravateljem,...), kako napraviti zavr ni izvje taj koji mora sadr avati opisati direktne i indirektne uzroke nesre e, mjere za pobolj anje stanja i slu iti kao podloga za u enje iz nesre e te va nost objavljivanja i irenja informacija utvr enih istragom. U prakti nom dijelu radionice dani su primjeri stvarnih nesre a koje su se dogodile pri obavljanju radnih aktivnosti te su provedene kratke vje be gdje smo podijeljeni po radnim skupinama morali provesti teoretsku istragu nesre a definiranjem direktnih i indirektnih uzroka te dati preporuke mjera za sprje avanje sli nih nesre a u budu nosti na nivo poduze a, sektora i vlade. Smjernice za istraživanje nesreća na radu Smjernica je rezultat rada stru njaka u istra ivanju i analizi nesre a iz deset europskih zemalja iz gotovo svakog industrijskog sektora. Smjernica poku ava predstaviti op eniti pristup konceptu istra ivanja nesre a u raznim sektorima te obuhvatiti najnovija saznanja u istra ivanju kao i osvrnuti se na budu i razvoj tog podru ja. Istra ivanjem nesre a i otkrivanjem krajnjih uzroka dobivamo mogu nost da na temelju iskustava u imo kako sprije iti da se takav doga aj ne ponovi. Vodič Istraživanje nesreća Opisuje koncepte i metode za provo enje u inkovite istrage na mjestu rada. Na jednostavan na in opisuje definicije glavnih pojmova, procedure istra ivanja, daje upute za rad lanova istra iva kog tima te razne obrasce koji mogu pomo i u provo enju istrage. Vodič - Uspješno upravljanje zdravljem i sigurnošću Namijenjen je direktorima, menad erima, stru njacima sigurnosti i predstavnicima radnika koji ele unaprijediti zdravlje i sigurnost u svojim organizacijama, te opisuje principe i praksu koje su temelj za u inkovito upravljanje zdravljem i sigurno u. Vodi nagla ava da poslovne organizacije, kako bi u inkovito kontrolirale rizike i o uvale zdravlje radnika, moraju zdravljem i sigurno u upravljati sa jednakom stru no u i po istim standardima kao i sa ostalim klju nim aktivnostima poslovanja. 1
Nacionalnih odbor za istra ivanje nesre a Predstavljen je rad nizozemskog nacionalnog odbora za istra ivanje nesre a koji je prvobitno osnovan za istra ivanje nesre a u eljezni kom i zrakoplovnom prometu. Danas se bavi istra ivanjem svih nesre a od ireg javnog interesa, bez obzira na podru je ili sektor te kao takav nema ograni enja u smislu nadle nosti. O svojim rezultatima utvr enim istragom obavje uje javnost te predla e mjere za pobolj anje stanja na nacionalnom nivou. Profesionalne kvalifikacije (kompetencije) Nizozemski model Bez obzira na podru je u kojem je ste en odre eni nivo stru ne spreme, stru njaci za tite na radu u Nizozemskoj (osim stru njaka pkolovanih u podru ju sigurnosti) moraju zavr iti edukaciju prema programima te ovisno o kurikulumu djelimo ih na tri nivoa: MBO Bachelor Master Stru njaci za tite na radu mogu se registrirati (biti lanom organizacije stru njaka za tite na radu ukoliko ispune uvjete koja organizacije propisuje) a mogu se i certificirati to podrazumijeva postupke kontrole i vrednovanja njihova rada. Certifikaciju stru njaka provodi SKO/HOBEN a postupak recetifikacije ponavlja se nakon tri godine. Kako bi ispunili uvjete za obnovu certifikata pristupnici moraju dokazati da tijekom tjedna propisani broj sati rade na poslovima za tite na radu (pisana dokumentacija ) te prikupiti odre eni broj bodova koji se stje u sudjelovanjem na seminarima, radionicama, izradom stru nih radova, odr avanjem predavanja...) Zakonom su jasno definirani poslovi koje mogu obavljati isklju ivo certificirani stru njaci za tite na radu (ovjera procjene opasnosti). Profesionalne kvalifikacije stručnjaka zaštite na radu u Republici Hrvatskoj Potrebno je jasno definirati stru ne kvalifikacije stru njaka za tite na radu Izraditi kurikulum koji e definirati potrebna znanja za tra ene kompetencije Potreba za preispitivanjem postoje eg na ina stjecanja statusa stru njaka za tite na radu Razmotriti mogu nosti za rangiranje stru njaka za tite na radu (ovisno o kompetencijama) i u skladu sa time Zakonom propisati njihove obveze i du nosti Uspostaviti obvezno trajno stru no usavr avanje stru njaka za tite na radu u okviru obveznog licenciranja Uloga stručnjaka u razvoju akcijskih planova za čimbenike radnog okoliša Stru njak za tite na radu u pogledu imbenika radnog okoli a mora imati znanja i vje tine koje izme u ostalih uklju uju i : prepoznavanje izvora opasnosti, tetnosti i napora 2
poznavanje obilje ja pojedinih opasnosti, tetnosti i napora, na in djelovanja i utjecaj na zdravlje i sigurnost radnika analiziranje opasnosti i tetnosti u radnom okoli u poznavanje mjernih instrumenata i metoda mjerenja mjerenje pojedinih imbenika radnog okoli a analiziranje rezultata mjerenja predlaganje mjera za pobolj anje uvjeta rada tehni ke mjere za tite (osnovna pravila ZNR) osobne mjere za tite (posebna pravila ZNR) kontinuirano pra enje stanja u suradnji sa svim sudionicima zadu enim za brigu o sigurnosti i zdravlju na mjestu rada promicanje kulture sigurnosti. PREPOZNATI -------------- OCIJENITI ------------------ KONTROLIRATI Najva niji imbenici koji se javljaju u radnom okoli u su: - buka - vibracije - kemijske tetnosti - mikroklimatski parametri: temperatura zraka u prostoriji (19-27 C) vla nost zraka (30-70%) strujanje zraka (brzina i smjer), (0,1-0,15 m/s) temperatura ploha prostorije (zra enje) razina odijevenosti razina fizi ke aktivnosti Buka i Vibracije Mjerenje buke i vibracije osim samog tehni kog postupka mjerenja podrazumijeva poznavanje karakteristika ovih tetnosti i njihova utjecaja na ljudsko zdravlje. Zadatak je stru njaka za tite na radu znati tuma iti rezultate mjerenja temeljm istih izraditi plan mjera kojima se utvr ene opasnosti dovode u prihvatljive okvire. Izlo enost toksi nim tvarima na radu Kod prepoznavanja ove situacije za stru njaka je najbitnije da poznaje na ine ulaska toksi nih tvari u tijelo. Naravno, treba poznavati i karakteristike kao i grani ne vrijednosti izlo enosti za toksi ne tvari kojima je radnik izlo en. Prilikom izrade procjene opasnosti obavezno uklju iti toksikologa i koristiti sve dostupne informacije (REACH, GHS,...) i dokumentaciju (STL,...) a voditi brigu i o isticanju znakova upozorenja i opasnosti na radnom mjestu. Mjere za otklanjanje ili smanjenje opasnosti treba provoditi po tuju i osnovna na ela ZNR. Tako er je bitno poznavanje na ina rukovanja i skladi tenja toksi nih tvari i postupak njihova odlaganja. 3
Mikroklima (toplinska ugodnost) Toplinska ugodnost rezultat je zajedni kog djelovanja temperature zraka u prostoriji, vla nosti zraka i brzine strujanja zraka te osobnih faktora kao to su razina aktivnosti i razina odjevenosti. Razina ugodnosti vrednuje se prema skali odnosa PMV i PPD indeksa. PMV (Predicted Mean Vote) indeks predvi a subjektivno ocjenjivanje ugodnosti boravka u radnoj okolini od grupe ljudi. PPD (Predicted Percentage of Dissatisfied) indeks predvi a postotak nezadovoljnih osoba. Prihvatljiva op a toplinska ugodnost (srednja razina o ekivanja) je postignuta ako se PMV kre e u rasponu 0,5 (od neutralnog prema prohladnom) do + 0,5 (od neutralnog prema blago toplom) i predvi eni postotak nezadovoljnih osoba je manji ili jednak 10% od ukupno promatranih radnika. Najprihvatljivije toplinsko radno okru enje postignuto je onda kada 80% osoba na koje se odnosi toplinsko okru enje bude zadovoljno pri izvo enju radnih operacija. Da bi do li do takvih podataka potrebno je sa radnicima izvr iti analizu (anketu) o prihvatljivosti radnog okru enja te na temelju dobivenih podataka poduzeti mjere; stalna komunikacija sa radnicima je neophodna. Za toplinsku ugodnost bitna je temperaturna ravnote a u prostoru i uskla enost svih faktora koji utje u na stvaranje mikroklime u radnom okru enju. Odnos vlade i istraživačkih institucija Radionica je pokazala da primjenjiva znanstvena istra ivanja i institucije koje predla u i provode dugoro ne planove i programe za njihovu provedbu u razli itim podru jima interesa (TNO) i koje provode takva istra ivanja, a uz prethodne konzultacije sa socijalnim partnerima te u skladu sa javnim potrebama, bitno pridonose kvalitetnom funkcioniranju i radu takvog podru ja. Smanjivanje stope nesreća Strategija EU o zdravlju i sigurnosti na radu (2007-2012) Strategijom Europske Unije o zdravlju i sigurnosti na radu (2007-2012) zadan je cilj smanjenja ukupne stope nesre a na radu za 25 % a u svrhu ostvarivanja toga potrebno je: pobolj ati i pojednostaviti zakonske okvire kako bi se osigurala njihova lak a i u nkovita provedba promovirati zdravlje i sigurnost na radu na nacionalnom i internacionalnom nivou poticati razvoj i implementaciju nacionalnih strategija 4
razvijati kulturu sigurnosti ( promjene u ljudskom pona anju), po ev i od pred kolske dobi suo avati se sa novim rizicima i rizicima koji su u porastu (bolja identifikacija i procjena potencijala novih rizika) pobolj ati mjerenja postignutog napretka (u skladu sa nacionalnim strategijama prikupljanje statisti kih podataka i razvoj kvalitativnih indikatora) Nacrt izvještaja o dobroj praksi u smanjenju stope nesreća Za cilj ima sakupiti podatke te objediniti primjere dobre prakse u smanjenju stope nesre a iz svake pojedine zemlje lanice EU. U tu svrhu su prikupljeni materijali sa konferencija (Prag, Gr ka) i KSS ( The Knowledge Sharing Site) portala Europske unije koji je namijenjen za razmjenu podataka i iskustava me u lanicama EU. Nacrt je podijeljen u osam poglavlja ( 1. Analiza podataka, kori tenje indikatora, trendovi mjerenja, 2. Metode istra ivanja, 3. Tehni ke mjere, 4. Sistemski pristup, 5. Ljudsko pona anje, kultura sigurnosti, 6. Edukacija i trening, 7. Uspje ne kampanje, Kori tenje medija, 8. Poticaji za istra ivanje nesre a, financijski poticaji, sustavi osiguranja) u kojima je opisano stanje i praksa u pojedinim zemljama lanicama. Rasprava o anketnom upitniku Prezentacija rezultata ankete i zaklju aka do kojih se do lo analizom prikupljenih podataka Glavni zaklju ci istra ivanja: potreba za a uriranjem baze podataka stru njaka za tite na radu stru njaci ZNR u RH imaju potrebu za dodatnom edukacijom i dodatnim profesionalnim usavr avanjem naj e i problemi vezani su upravo za pristup odre enim informacijama i novim saznanjima (zakonodavstvo, primjeri dobre prakse, smjernice...) kao i lo a komunikacija sa tijelima javne uprave i razmjena iskustava izme u stru njaka ZNR s obzirom da su ispitanici ve inom zaposleni kod velikih poslodavaca pretpostavka je da uo eni problemi jo vi e dolaze do izra aja kod malih poslodavaca Temeljem definiranih problema sa kojima se u radu susre u stru njaci ZNR predlo ene su mogu e aktivnosti HZZZSR-a: podr ka stru njacima u pra enju zakonodavstva, savjetovanjem i davanjem preporuka u kontekstu izrade smjernica, uputa za rad, primjera dobre prakse i sl. izrada planova, organizacija i odr avanje edukativnih programa, seminara i radionica sudjelovanje u povezivanju stru njaka me usobno kao i sa dr avnim institucijama 5