Microsoft Word _GODIŠNJE_ IZVJEŠĆE_v 3 6a-verzija

Транскрипт

1 GODIŠNJE IZVJEŠĆE O RADU HRVATSKE AGENCIJE ZA POŠTU I ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJE ZA GODINU Zagreb, travanj 2010.

2 SADRŽAJ 1. UVOD 3 2. PREGLED RAZVOJA TRŽIŠTA ELEKTRONIČKIH KOMUNIKACIJA 4 3. PREGLED RAZVOJA TRŽIŠTA POŠTANSKIH USLUGA REGULACIJA TRŽIŠTA ELEKTRONIČKIH KOMUNIKACIJA REGULACIJA TRŽIŠTA POŠTANSKIH I KURIRSKIH USLUGA ZAŠTITA KORISNIKA REALIZACIJA PROGRAMA RADA FINANCIJSKO IZVJEŠĆE I ZAVRŠNI RAČUN 72 SAŽETAK 85 Privici: Sa etak iz programa rada za godinu 97 Popis kratica 103 Popis slika 106 Popis tablica 108 2

3 1. UVOD Hrvatska agencija za po tu i elektroni ke komunikacije (u daljnjem tekstu: HAKOM) temeljem lanka 13. stavka 1. Zakona o elektroni kim komunikacijama (u daljnjem tekstu: ZEK) ovime podnosi Hrvatskom saboru i Vladi Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: RH) godi nje izvje e o svom radu. Godi nje izvje e HAKOM-a sadr i podatke o stanju razvoja tr i ta elektroni kih komunikacijskih mre a i usluga i tr i ta po tanskih i kurirskih usluga, pregled provedbe utvr enih na ela i ciljeva regulacije tr i ta elektroni kih komunikacijskih mre a i usluga i tr i ta po tanskih i kurirskih usluga, podatke o ispunjavanju ciljeva i zada a utvr enih godi njim programom rada HAKOM-a te sve druge podatke mjerodavne za prikaz razvoja tr i ta elektroni kih komunikacijskih mre a i usluga i tr i ta po tanskih i kurirskih usluga u RH. U skladu sa Strategijom razvoja irokopojasnog pristupa internetu i pripadaju im Akcijskim planom, u ovome izvje u posebno je obra eno stanje i razvoj irokopojasnog pristupa internetu. Rad HAKOM-a u godini u bio je, u prvom redu, usmjeren na ostvarivanje utvr enih na ela i ciljeva regulacije tr i ta elektroni kih komunikacijskih mre a i usluga i tr i ta po tanskih i kurirskih usluga, u okviru ega je poseban naglasak stavljen na odr avanje i promicanje djelotvornog i odr ivog tr i nog natjecanja, kao i na poticanje pristupa tr i tu novim operatorima i davateljima usluga. Pored toga, HAKOM je osobito vodio ra una o osiguranju dobre kakvo e elektroni kih komunikacijskih usluga uz prihvatljivu cijenu te o visokoj razini za tite korisnika. HAKOM je tijekom pro le godine nastavio s aktivnostima, vezano uz za titu potro a a, nastoje i preventivnim (edukacija korisnika) i korektivnim (rje avanjem prigovora) djelovanjem osigurati visoku razinu za tite korisnika elektroni kih komunikacija. HAKOM je svojim regulatornim aktivnostima, kroz dono enje niza odluka i rje enja od zna enja za daljnju liberalizaciju i regulaciju tr i ta elektroni kih komunikacijskih mre a i usluga i tr i ta po tanskih i kurirskih usluga, osigurao uvjete za u inkovito tr i no natjecanje. Aktivnosti HAKOM-a u godini bile su usmjerene na daljnju liberalizaciju tr i ta u RH te stvaranje jednakih uvjeta operatorima i davateljima usluga, kako bi korisnici imali mogu nost izbora operatora i usluga prema elji. HAKOM je i u godini nastavio provoditi program Modernizacija s ciljem podizanja kapaciteta i vlastite sposobnosti regulacije i razvoja tr i ta kroz informatizaciju procesa i usluga, pove anje regulatornih kompetencija, pove anje produktivnosti i u inkovitosti te irenjem i olak avanjem pristupa regulatornim uslugama HAKOM-a. Financijsko izvje e i zavr ni ra un HAKOM-a za godinu sastavni su dio godi njeg izvje a i sadr i izvje e o prihodima, izvje e o rashodima, prikaz vi ka (manjka) prihoda, bilancu, izvje e o investicijama, prikaz strukture zaposlenika i izvje e o prihodima dr avnoga prora una. 3

4 2. PREGLED RAZVOJA TRŽIŠTA ELEKTRONIČKIH KOMUNIKACIJA Temeljem pristiglih slu benih podataka o stanju tr i ta elektroni kih komunikacija u godini, mo e se zaklju iti kako je tr i te elektroni kih komunikacija ostvarilo sveukupno pad prihoda prikazan na slici 2.1. milijuni kuna S l u ž b e n i S l u ž b e n i S l u ž b e n i S l u ž b e n i S l u ž b e n i S l u ž b e n i p o d a c i p o d a c i p o d a c i p o d a c i p o d a c i p o d a c i Slika 2.1. Ukupan prihod od svih djelatnosti Ukupan prihod od svih djelatnosti elektroni kih komunikacija u godini u odnosu na godinu smanjio se za 1,67 posto. Ohrabruju e je to najve i porast prihoda od 44,9 posto pokazuje djelatnost prijenosa podataka koji je najve im dijelom rezultat ubrzanog razvoja i kori tenja irokopojasnog pristupa internetu prikazan na slici 2.2. Smanjenje prihoda od 2,9 posto zabilje en je u pokretnim komunikacijskim mre ama dok je u nepokretnim komunikacijskim mre ama prihod manji za 9,6 posto. U segmentu tr i ta najma komunikacijskih vodova bilje i se porast prihoda od 6,8 posto te u segmentu kabelske televizije porast iznosi 10,1 posto. milijuni kuna godina godina godina godina godina godina pokretna mre a nepokretna mre a prijenos podataka najam vodova kabelska televizija Slika 2.2. Ukupni prihodi prema glavnim segmentima mre e Za usporedbu, ukupan prihod u zemljama Europske unije (u daljnjem tekstu: EU) je ostao na nivou ukupnih prihoda iz 2008.godine. Pri tome su se, u ovim zemljama, prihodi javne 4

5 govorne usluge u nepokretnim komunikacijama zna ajno smanjili i to za 6,3 posto dok su se isti prihodi u pokretnim komunikacijama smanjili za 1,8 posto. Zna ajan porast u zemljama EU je zabilje en kod irokopojasnog pristupa internetu u nepokretnoj mre i od 5,6 posto te u pokretnoj mre i od 9,3 posto. Na kraju godine hrvatsko tr i te elektroni kih komunikacija obilje avaju pokazatelji prikazani na tablici 2.1. Tablica 2.1. Osnovni podaci o tr i tu elektroni kih komunikacija Pokazatelj Operatori javne telefonske usluge u nepokretnoj elektroni koj komunikacijskoj mre i 9 Neaktivni operatori javne telefonske usluge u nepokretnoj elektroni koj komunikacijskoj mre i 8 Operatori u pokretnoj elektroni koj komunikacijskoj mre i GSM/DCS 3 Operatori u pokretnoj elektroni koj komunikacijskoj mre i UMTS 3 Dozvole za nepokretni be i ni pristup 42 Operatori davanja u najam elektroni ke komunikacijske mre e i/ili vodova 31 Operatori usluga pristupa internetu (ISP) 51 Operatori usluga prijenosa govora putem internetskog protokola (VoIP) 36 Operatori usluga kabelske distribucije 20 Broj radijskih mre a 173 Broj televizijskih mre a (analogna televizija) 25 Broj televizijskih mre a (digitalna televizija) 2 Broj televizijskih mre a (digitalna televizija) - eksperimentalna 4 Korisnici nepokretnih komunikacijskih mre a Korisnici predodabira operatora Korisnici pokretnih komunikacijskih mre a Korisnici interneta Korisnici irokopojasnog pristupa internetu - ukupno u nepokretnim komunikacijskim mrežama u pokretnim komunikacijskim mrežama Korisnici kabelske distribucije Realizirane kolokacije 478 Realizirane izdvojene lokalne petlje Preneseni brojevi u nepokretnim komunikacijskim mre ama Preneseni brojevi u pokretnim komunikacijskim mre ama

6 46,56% 46,43% 45,74% 2.1. JAVNA TELEFONSKA NEPOKRETNA KOMUNIKACIJSKA MREŽA Broj pretplatnika javne govorne usluge, prikazan na slici 2.3, putem javne telefonske nepokretne komunikacijske mre e (PSTN-Public Switched Telephone Network) u RH je u stagnaciji. 45% 42,13% 42,50% 42,38% 41,52% 41,83% 42,34% 41,92% 40% 35% 30% 25% 20% 15% 10% 5% 0% Slika 2.3. Gusto a u nepokretnoj komunikacijskoj mre i Ta tendencija razvoja je zahvatila i zemlje EU (1), kao to je prikazano na slici 2.4, a posljedica je zamjene nepokretnih komunikacija pokretnim te prelaska na irokopojasni pristup internetu. Predvi a se daljnji pad broja krajnjih korisnika javne telefonske mre e nepokretnih komunikacija s obzirom da korisni ki ure aji u mre i pokretnih komunikacija (mobiteli) sve vi e postaje sredstvo osobne komunikacije, dok korisni ki ure aji u nepokretnoj komunikacijskoj mre i (ra unala) sve vi e postaju sredstvo obiteljske i poslovne komunikacije. 48% 46% 44% 42% 44,76% 44,00% 43,12% 42,31% 41,73% 42,13% 42,50% 42,38% 41,52% 41,83% EU prosjek Hrvatska 42,34% 41,92% 41,29% 40% 40,40% 41,09% 38% 39,20% 36% 34% Slika 2.4. Kretanje gusto e u nepokretnoj komunikacijskoj mre i (1) Podaci o tr i tu elektroni kih komunikacija zemalja EU preuzeti su od ITU, OECD, COCOM, EUROSTAT 6

7 Spomenutu tendenciju razvoja ilustrira usporedba kretanja gusto e korisnika javne govorne usluge u nepokretnoj komunikacijskoj mre i u zemljama EU. Mo emo uo iti tendenciju znatnog smanjenja broja korisnika nepokretne komunikacijske mre e u odnosu na 100 stanovnika gusto e, to je naro ito prisutno u tehnolo ki razvijenijim zemljama EU. Na kraju godine RH se nalazila u prosjeku zemalja EU (41,29 posto) prema gusto i korisnika nepokretne komunikacijske mre e kao to je prikazano na slici % 60% 50% 40% 30% 20% 20,4% 22,4% 23,3% 23,6% 27,1% 28,3% 29,8% 30,9% 31,2% 34,0% 37,4% 38,7% 39,8% 42,3% 42,5% 44,5% 45,3% 45,6% 47,9% 50,3% 50,5% 53,5% 54,4% 55,2% 56,5% 59,1% 60,4% 62,4% 10% 0% Slova ka e ka Rep. Litva Rumunjska Poljska Latvija Bugarska Ma arska Finska Italija Estonija Portugal Austrija Hrvatska Belgija Nizozemska panjolska Danska Cipar Irska Slovenija Gr ka Ujed. Kralj. Luksemburg Francuska Malta vedska Njema ka Slika 2.5. Gusto a korisnika javne govorne usluge u nepokretnoj komunikacijskoj mre i (EU i RH) Udio novih operatora (uklju uju i Iskon) na tr i tu javne nepokretne komunikacijske mre e u RH na kraju godine, prikazan na slici 2.6, porastao je s obzirom na broj korisnika te iznosi 26,73 posto. Tako er je porastao i ukupan ostvaren prihod tijekom cijele godine i iznosi 18,81 posto. Usporedbe radi, krajem godine udio novih operatora na tr i tu javne nepokretne komunikacijske mre e u RH s obzirom na broj korisnika je iznosio 22,35 posto dok je s obzirom na ukupan ostvaren prihod tijekom cijele godine iznosio 16,99 posto. HT d.d. (73,27 %) HT d.d. (81,19 %) novi operatori (26,73 %) 73,27% novi operatori (18,81 %) 81,19% 26,73% 18,81% Slika 2.6. Tr i ni udio novih operatora prema broju korisnika i ukupnom prihodu 7

8 rujan prosinac lipanj prosinac lipanj 2007 prosinac lipanj prosinac lipanj prosinac Slika 2.7. Preneseni brojevi u nepokretnoj komunikacijskoj mre i Rast broja prenesenih brojeva u nepokretnoj komunikacijskoj mre i ukazuje ne samo na pove anu dinami nost ovog tr i ta ve i na pove ani izbor za krajnje korisnike. Udio novih operatora najma komunikacijskih vodova i najma komunikacijske mre e u RH na kraju godine, s obzirom na ostvaren prihod tijekom protekle godine, iznosi 47,87 posto kao to to prikazuje slika 2.8. HT d.d. (52,13 %) novi operatori (47,87 %) 52,13% 47,87% Slika 2.8. Tr i ni udio operatora najma komunikacijskih vodova i mre a 8

9 2.2. JAVNA POKRETNA KOMUNIKACIJSKA MREŽA Broj korisnika javnih pokretnih komunikacijskih mre a, prikazan na slici 2.9, lagano je porastao tijekom godine. Najva niji razlozi tog porasta su: sni avanje cijena kori tenja pokretnih komunikacijskih mre a, poja ano tr i no natjecanje posebno djelovanjem tre eg operatora pokretnih komunikacijskih mre a, prelazak korisnika s nepokretnih na pokretne komunikacijske mre e i op a tendencija ve eg kori tenja usluga pokretnih komunikacijskih mre a. 140% 132,55% 136,08% 120% 113,39% 100% 98,99% 80% 60% 57,12% 63,83% 81,99% 40% 20% 0% Slika 2.9. Gusto a korisnika u pokretnoj komunikacijskoj mre i Usporedba gusto e (penetracije) korisnika pokretnih komunikacijskih mre a sa zadnjim dostupnim podacima EU (prosinac godine) na slici 2.10 pokazuje da smo iznad prosjeka zemalja EU iji je prosjek 119 posto, to pokazuje da je na e tr i te izrazito razvijeno, uvelike liberalizirano, ali ima i jo dovoljno prostora za pobolj anja i u pogledu kakvo e i u pogledu sni avanja cijena. 160% 140% 120% 100% 90% 100% 101% 102% 102% 103% 106% 108% 115% 116% 118% 119% 121% 125% 126% 126% 128% 132% 133% 134% 136% 136% 137% 139% 142% 146% 146% 147% 80% 60% 40% 20% 0% Francuska Slova ka Malta Latvija Slovenija Belgija Ma arska Poljska Rumunjska Estonija panjolska Irska vedska Gr ka Danska Ujed. Kralj. Nizozemska Njema ka Austrija e ka Rep. Cipar Hrvatska Finska Bugarska Luksemburg Italija Portugal Litva Slika Gusto a korisnika pokretnih komunikacijskih mre a (EU i RH) 9

10 Udio tre eg operatora na tr i tu javne pokretne komunikacijske mre e u RH u godini, s obzirom na broj korisnika iznosio je 9,91 posto, dok je udio u prihodu porastao na 10,18 posto kao to to prikazuje slika VIPnet (42,72 %) T-Mobile Hrvatska (47,37 %) Tele2 (9,91%) VIPnet (40,00 %) T-Mobile Hrvatska (49,82 %) Tele2 (10,18%) 47,37% 49,82% 42,72% 40,00% 9,91% 10,18% Slika Tr i ni udio operatora pokretnih komunikacijskih mre a s obzirom na broj korisnika i ukupan prihod Broj prenesenih brojeva u pokretnoj komunikacijskoj mre i u stalnom je porastu to je prikazano slikom listopad prosinac lipanj prosinac lipanj prosinac lipanj prosinac Slika Preneseni brojevi u pokretnoj komunikacijskoj mre i Rast broja prenesenih brojeva poput onog u nepokretnoj komunikacijskoj mre i ukazuje na pove anu dinami nost ovog tr i ta i na pove ani izbor za krajnje korisnike. OECD (Organisation for Economic Co-operation and Development) ko ara javne govorne usluge u pokretnoj komunikacijskoj mre i prikazuje uravnote enu mjerljivu potro nju prosje nih korisnika na na in da je izra unata ko ara usporediva po operatorima i po zemljama. Prilikom izra una uzimaju se u obzir svi tarifni paketi i sve bitne specifi nosti pojedinih paketa, operatora ili razmatrane zemlje. Sve cijene uklju uju porez na dodanu 10

11 vrijednost. Analiza kretanja cijena pokazuje da su cijene kori tenja usluga pokretne komunikacijske mre e ne to iznad EU prosjeka kao to to prikazuje slika [EUR] EU - mali korisnik EU - srednji korisnik EU - veliki korisnik HR - mali korisnik HR - srednji korisnik HR - veliki korisnik 50 30,0% ,7% 31,1% 28.3 % 28,5 % 25,2 % Slika OECD ko ara kori tenja usluga pokretnih komunikacijskih mre a Gornja slika prikazuje kontinuirano smanjenje cijena kori tenja usluga u pokretnim komunikacijskim mre ama od godine. Cijene usluga ni e su za male korisnike 28,5 posto, za srednje korisnike 31,1 posto te za velike korisnike 30,0 posto to je vrlo blizu tendencijama razvoja u EU INTERNET Razvoj interneta, irokopojasnog pristupa internetu te irokopojasnih aplikacija i usluga u svijetu su prepoznati kao klju ni pokreta i sveukupnog ekonomskog rasta, zaposlenosti, konkurentnosti i u inkovitosti te nezaobilazni imbenik osiguranja u inkovitijeg zdravstva, obrazovanja, znanosti, kulture, turizma itd. Ukupan broj korisnika interneta u cijelom svijetu pa tako i u RH pokazuje tendenciju ubrzanog rasta. U pro loj godini broj korisnika interneta, prikazan na slici 2.14, porastao je za 11,2 posto i dosegnuo korisnika. Me utim, kad je u pitanju irokopojasni pristup RH, nema eljenu irokopojasnu konkurentnost u usporedbi sa zemljama EU. Broj pretplatnika irokopojasnog pristupa internetu putem nepokretne komunikacijske mre e tijekom godine je porastao za 30,54 posto te je tako dosegnuta gusto a s obzirom na broj stanovnika od 15,44 posto. Tijekom godine na tr i tu elektroni kih komunikacija uvedeno je mjerenje irokopojasnog pristupa internetu putem pokretnih komunikacijskih mre a (2). Pokretni pristup internetu je u znatnom porastu u cijelom svijetu. (2) COCOM u izvje u iz listopada godine po prvi put daje prikaz irokopojasnog pristupa internetu kori tenjem pokretnih mre nih platformi. 11

12 Slika Broj korisnika interneta irokopojasni pristup internetu putem pokretnih komunikacijskih mre a na kraju godine, prikazan na slici 2.15, dosegnuo je , to predstavlja gusto u s obzirom na broj stanovnika od 5,69 posto Slika Ukupan broj korisnika irokopojasnog pristupa Na kraju godine u RH bilo je ukupno priklju aka irokopojasnog pristupa internetu to predstavlja gusto u od 21,13 posto s obzirom na broj stanovnika. Posebnu pa nju valja posvetiti ravnomjernijem razvoju irokopojasnog pristupa internetu po regijama. Grafi ki prikaz zastupljenosti irokopojasnih priklju aka u nepokretnoj komunikacijskoj mre i (3) po pojedinim upanijama prikazan je na slici (3) Prikaz je napravljen uz geoinformacijsku podr ku HAKOM-a 12

13 Slika Rasprostranjenost irokopojasnih priklju aka po upanijama Slika pokazuje vrlo neravnomjernu rasprostranjenost zastupljenosti irokopojasnih priklju aka po pojedinim upanijama, a time i opravdanost selektivnih poticaja u razvoj irokopojasnog pristupa internetu u RH. Nadalje, ve oj zastupljenosti ukupnog broja irokopojasnih priklju aka pridonosi i zna ajan razvoj i uvo enje pristupa putem pokretnih komunikacijskih mre a rujan prosinac o ujak lipanj rujan prosinac o ujak lipanj rujan prosinac o ujak lipanj rujan prosinac Slika Izdvojene lokalne petlje od po etka dostupnosti usluge Brz rast izdvojenih lokalnih petlji potvrda je ubrzane liberalizacije elektroni kog komunikacijskog tr i ta u RH, slika Isto vrijedi i za kolokacije na slici

14 velja a o ujak lipanj rujan prosinac o ujak lipanj rujan prosinac o ujak lipanj rujan prosinac Slika Kretanje broja kolokacija od do godine [EUR] , ,10 7,23 7,47 7,80 8,43 9,06 9,09 9,14 9,47 9,53 9,57 9,59 10,05 10,05 10,19 10,39 10,51 11,10 11,16 11,19 11,34 11,64 11,97 13,28 13,72 15,25 6 5, Poljska Hrvatska Austrija Estonija Ma arska Nizozemska Ujed. Kralj. Litva Gr ka panjolska vedska Slovenija Italija Portugal Bugarska Slova ka Francuska Rumunjska Belgija Cipar Njema ka Danska e ka Rep. Malta Luksemburg Latvija Finska Irska Slika Mjese na naknada za potpuni pristup izdvojenoj petlji (EU i RH) Prema zadnjim dostupnim podacima EU (listopad godine), iz slika 2.19 i 2.20 vidljivo je da su mjese ne naknade za potpuni i dijeljeni pristup izdvojenoj petlji me u najjeftinijima. Naime, HAKOM je politikom cijena pridonio razvoju tr i nog natjecanja i br em rastu irokopojasnog pristupa. 14

15 [EUR] , ,95 1,05 1,73 2,36 2,59 2,78 2,92 2,97 3,00 3,14 3,24 3,57 3,78 4,04 4,06 4,57 4,81 4,83 4,95 5,31 6,16 6,34 6,61 7,57 7,59 7,83 8,46 0 Nizozemska Belgija Poljska Ma arska Ujedinj. Kralj. Cipar Hrvatska Italija Njema ka e ka Rep. Gr ka Portugal Malta panjolska Austrija Francuska Slovenija Bugarska Slova ka vedska Danska Rumunjska Estonija Luxemburg Litva Latvija Finska Irska Slika Mjese na naknada za dijeljeni pristup izdvojenoj lokalnoj petlji 2.4. DIGITALNA TELEVIZIJA Proces digitalizacije i prelaska s analogne na digitalnu televiziju (u daljnjem tekstu: DTV) krenuo je i uzima sve vi e maha. Digitalizacija audiovizualnog sadr aja omogu uje brojne nove usluge koje se temelje na personalizaciji i interaktivnosti poput vlastite selekcije i rasporeda programa, odgo ene programe, video na zahtjev, interaktivno glasanje, sudjelovanje u kvizovima, eliminacija ili samo ciljane reklame. Tr i te se suo ava s problemom standardizacije, za titom vlasni tva, za tite korisnika, ogla avanja, o uvanja javnih i kulturnih vrijednosti. EU nastoji ubrzati proces prelaska na zemaljsku DTV kako bi se oslobodio spektar i osigurala tzv. digitalna dividenda za dodatne televizijske sadr aje te nove informacijske i komunikacijske usluge te je stoga Europska Komisija (u daljnjem tekstu: EK) objavila preporuku isklju ivanja analogne zemaljske televizije do godine. Zemlje poput vedske, Finske, vicarske, Njema ke, Nizozemske, Luksemburga, Danske i Norve ke ve su provele postupak isklju ivanja analogne zemaljske televizije dok ve ina ostalih zemalja EU to namjerava u initi do godine. Sukladno Strategiji prelaska s analognog na digitalno emitiranje televizijskih programa u Republici Hrvatskoj, Hrvatska e isklju ivanje analogne televizije provesti do 31. prosinca godine, postupnim isklju ivanjem devet regija. HAKOM je u okviru provedbe Strategije proveo postupak javnog natje aja te 24. travnja godine izdao prvu dozvolu za pru anje usluge upravljanja elektroni kim komunikacijskim mre ama digitalne televizije za Multipleks (MUX) A i Multipleks (MUX) B na podru ju RH, ime su uz postoje a etiri programa (HRT1, HRT2, Nova TV i RTL) osigurani tehni ki preduvjeti i za novih est programa digitalne televizije na dr avnoj razini. Do kraja godine osigurana je pokrivenost stanovnika od 96% za Multipleks A i 91% za Multipleks B na podru ju RH. 15

16 Slika Pokrivanje teritorija RH DVB-T signalom Tijekom godine nastavljeno je eksperimentalno emitiranje televizije visoke kakvo e (HDTV- High Definition Television) u Osijeku, Splitu, Rijeci i Zagrebu, a u prvoj polovici godine provedeno je eksperimentalno emitiranje DVB-H (Digital Video Broadcasting Handheld: Radiodifuzija digitalnog videosignala za prijam na dlanovnicima) najprije u Zagrebu, a zatim i u Rijeci. U posljednjem tromjese ju HAKOM je raspisao javne natje aje za izdavanje dozvola za uporabu radiofrekvencijskog spektra za digitalnu televiziju za Multipleks D u digitalnim regijama D5, D1, D3, D7 i D9, za postoje e lokalne/regionalne sadr aje i nove dodatne sadr aje Slika Ukupan broj pretplatnika kabelske televizije 16

17 Broj korisnika kabelske televizije je u laganom porastu u odnosu na prethodne godine, kao to to prikazuje slika S obzirom na tehnolo ki napredak koji omogu ava objedinjavanje javne govorne usluge, pristupa internetu i kabelske televizije te na sve ve i interes za ulaganje u izgradnju ovih vrsta mre a, o ekuje se zna ajniji porast broja korisnika kabelske televizije u predstoje em razdoblju. injenica da rast kabelske televizije nije zadovoljavaju i, ukazuje na potrebu daljnjeg poticanja konvergencije i konsolidacije na tr i tu nepokretnih komunikacija te daljnje izgradnje nepokretne elektroni ke komunikacijske mre e. 17

18 3. PREGLED RAZVOJA TRŽIŠTA POŠTANSKIH USLUGA Od stupanja na snagu ZEK-a, a u skladu sa Zakonom o po ti (u daljnjem tekstu: ZOP), odnosno u skladu sa Zakonom o po tanskim uslugama (u daljnjem tekstu: ZPU) u nadle nosti HAKOM-a je pra enje stanja i razvoja po tanske djelatnosti, tr i ta po tanskih i kurirskih usluga, kao i poduzimanje potrebnih mjera za osiguranje ravnopravnog i djelotvornoga tr i nog natjecanja na tr i tu po tanskih i kurirskih usluga. Tako er, zbog dosada njih davatelja kurirskih usluga potrebno je naglasiti da se sredinom godine izmijenio zakonski okvir jer je u srpnju godine stupio na snagu ZPU. U prijelaznim odredbama ZPU-a propisana je obveza postoje eg davatelja po tanskih i/ili kurirskih usluga, koji je pravo na obavljanje po tanskih i/ili kurirskih usluga stekao na temelju prijave podnesene prema propisima koji su va ili do dana stupanja na snagu ZPUa, da u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ZPU-a uskladi uvjete za stjecanje prava obavljanja po tanskih usluga na temelju prijave u skladu sa ZPU-om. Nadalje, ZPU odre uje kurirske usluge kao prijam, prijenos i uru enje po tanskih po iljaka izravno od po iljatelja do primatelja, bez usmjeravanja, na na in da isti radnik davatelja usluga obavlja sve navedene radnje te ukoliko davatelj obavlja uslugu isklju ivo na gore opisan na in, smatra se da obavlja kurirsku uslugu, koja nije predmet ZPU-a i za stjecanje prava obavljanja opisane usluge nije potrebno podnositi prijavu HAKOM-u. Ali ako davatelj obavlja uslugu na na in da usmjerava po iljku, ili prijam, prijenos i uru enje po iljaka, ne obavlja isti radnik davatelja, to se smatra po tanskom uslugom koja je predmet ZPU-a i u nadle nosti je HAKOM-a. Naime, prija nji ZOP je kurirsku uslugu definirao kao uslugu s dodatnom vrijednosti, a ZPU unutar po tanskih usluga razlikuje univerzalnu po tansku uslugu i ostale po tanske usluge u koje spadaju po tanske usluge s dodanom vrijednosti i druge po tanske usluge koje nisu univerzalne po tanske usluge. Stoga, ono to je ZOP svrstao pod kurirsku uslugu, prema na inu i uvjetima obavljanja usluge, ZPU svrstava ili pod univerzalnu po tansku uslugu, ili pod ostale po tanske usluge, ili pod kurirsku uslugu. Slijedom navedenog, u ovome izvje u e se navoditi podaci za davatelje usluga i po ZOP-i i po ZPU-u. Pokazatelji o tr i tu po tanskih i kurirskih usluga, prikazani u ovom godi njem izvje u, temeljeni su upravo na podacima za davatelje usluga i po ZOP-i i po ZPU-u. Svi podaci u ovom izvje u prikazani su posebno za javnog operatora HP-Hrvatsku po tu d.d. (u daljnjem tekstu: HP) i zajedni ki za sve ostale davatelje (skupina ostali davatelji) DAVATELJI POŠTANSKIH I KURIRSKIH USLUGA U RH Do stupanja na snagu ZPU-a, HAKOM-u su bila prijavljena 22 davatelja po tanskih i kurirskih usluga. Na kraju godine u RH je bilo prijavljeno ukupno devetnaest (19) davatelja po tanskih usluga od kojih je samo HP davatelj svih univerzalnih po tanskih usluga i temeljem ZPU-a ima pravo i obvezu obavljati univerzalne usluge na cijelom podru ju RH. Ostalih osamnaest davatelja kao i HP je prijavljeno za ostale po tanske usluge (Tablica 3.1). 18

19 Tablica 3.1. Popis davatelja po tanskih usluga DAVATELJI POŠTANSKIH USLUGA DAVATELJI UNIVERZALNIH POŠTANSKIH USLUGA HP-HRVATSKA PO TA d.d. Juri i eva 13 ZAGREB DAVATELJI OSTALIH POŠTANSKIH USLUGA HP-HRVATSKA PO TA d.d. Juri i eva 13 ZAGREB DHL-INTERNATIONAL d.o.o. Turinina 3 ZAGREB DPD CROATIA d.o.o. Franje Lu i a 23 ZAGREB LAGERMAX AED CROATIA, d.o.o. Franje Lu i a 23 ZAGREB INTEREUROPA, LOGISTI KE USLUGE, d.o.o. Josipa Lon ara 3 ZAGREB IN TIME d.o.o. Velika cesta 78 ZAGREB RHEA d.o.o. Buzinski prilaz 36/a ZAGREB LIDER EXPRESS d.o.o. Ulica Sv. Roka 3, Donje Sitno RNOVNICA ZUM DISTRIBUCIJA d.o.o. Tomislavova 11 ZAGREB BICIKL EXPRESS d.o.o. Radi ev odvojak 37 VEL. GORICA OVERSEAS TRADE Co Ltd d.o.o. Kovinska 20 ZAGREB ZAGREB PED d.o.o. Vodovodna 20/a ZAGREB TISAK TRGOVA KO d.d. Slavonska avenija 2 ZAGREB NOVA DISTRIBUCIJA d.o.o. Kneza Branimira 11 DUBROVNIK BRZO SREBRO d.o.o. Vrap anska 195 ZAGREB D.F.F.. d.o.o. Potok 41 ZAGREB A1 DIREKT d.o.o. Zrinskih i Frankopana 18 OZALJ CityBOX d.o.o. krl eva 8 ZAGREB SPRINT, obrt za dostavu tiskovina, Hrvoje Cvite i Turanj 81 KARLOVAC DAVATELJI KOJI NISU USKLADILI POSLOVANJE PO ZPU INTEREUROPA SAJAM d.o.o, me unarodno otpremni tvo Avenija Dubrovnik 15 Zagreb City EXPRESS d.o.o. za prijenos poslovne dokumentacije Mrljane 13 Nevi ane ATLANTIK EXPEDITUS d.o.o. za poslovne usluge Radni ka cesta 27 Zagreb TOMATANE d.o.o. trgovina, prijevoz i usluge Bosutska 31 Zagreb CITY EX d.o.o. za prijenos poslovne dokumentacije Donje Svetice 40 Zagreb 3.2. PODACI O USLUGAMA Prema dostavljenim podacima davatelji po tanskih i kurirskih usluga su u godini ostvarili ukupno po tanskih, kurirskih usluga i srodnih usluga, ime je broj usluga smanjen za pribli no pet posto u odnosu na godinu. Na ukupnom tr i tu, HP je sa ostvarenih usluga ostvario udjel od pribli no 89 posto, a skupina ostali davatelji je sa ostvarenih usluga imala udjel od pribli no 11 posto. Skupina ostali davatelji je u 2009., u odnosu na godinu, pove ala svoj tr i ni udjel za pribli no jedan posto (slika 3.1). 19

20 Ostali davatelji ( ,30%; ,33%) Hrvatska po ta ( ,70%; ,67%) 100% 10,30 11,33 80% 60% 89,70 88,67 Udjel 40% 20% 0% Slika 3.1. Tr i ni udjeli u ukupnom broju ostvarenih usluga U strukturi ukupno ostvarenih usluga (slika 3.2), vidljivo je da su pismovne po iljke (pisma, preporu ene po iljke i pisma s ozna enom vrijednosti) u HP-u inile pribli no 89 posto svih usluga, dok su u skupini ostali davatelji one inile pribli no 69 posto. Udjel paketa u ukupno ostvarenim uslugama u HP-u je bio pribli no jedan posto, dok je u skupini ostali davatelji bio pribli no 12 posto. U odnosu na prethodnu godinu, HP je smanjio udjel pismovnih po iljaka za ne to manje od etiri posto, udjel paketa ostao je pribli no isti, a pove ao se udjel neadresiranih po iljaka za pribli no etiri posto. U skupini ostali davatelji udjel pismovnih po iljaka smanjio se za pribli no 13 posto, a pove ao se udjel paketa za ne to vi e od jedan posto i neadresiranih po iljaka za 17 posto. 100% 80% 5,53 0,00 1,34 18,31 10,83 12,33 0,36 0,36 5,88 9,60 1,03 0,86 Ostale po tanske po iljke (ostali: ,53%; ,00%) (HP: ,36%; ,36%) Neadresirane po iljke (ostali: ,34%; ,31%) (HP: ,88%; ,60%) Paketi (ostali: ,83%; ,33%) (HP: ,03%; ,86%) Udjel 60% 40% 82,30 69,37 92,74 89,18 Pismovne po iljke (ostali: ,30%; ,37%) (HP: ,74%; ,18%) 20% 0% Ostali davatelji Hrvatska po ta Slika 3.2. Udjeli ukupno ostvarenih usluga po davateljima Gledaju i pojedina no kategorije usluga i udjele skupine ostali davatelji i HP-a u ukupnom broju ostvarenih usluga u godini, u odnosu na prethodnu godinu vidljivo 20

21 je pove anje udjela skupine ostalih davatelja u odnosu na HP-a u kategorijama paketskih usluga i neadresiranih po iljaka, dok je udjel pismovnih po iljaka ostao isti (Tablica 3.2.). Tablica 3.2. Broj ostvarenih usluga po kategorijama usluga i udjeli po davateljima Ukupne usluge Pismovne pošiljke Paketi Neadresirane pošiljke Ostale poštanske pošiljke Indeks Indeks Indeks Indeks Indeks Ostali davatelji Hrvatska po ta Ukupno Udjel ostalih davatelja Udjel Hrvatske po te ,76 93, ,30 89, ,33 88, / / ,50 94, ,25 90, ,04 90, / / ,53 47, ,81 45, ,68 35, / / ,51 96, ,56 97, ,59 80, / / ,05 37, ,95 36, ,00 100, / / Od ukupno ostvarenog broja usluga svih aktivnih davatelja po tanskih i kurirskih usluga, u unutarnjem prometu ostvareno je pribli no 94 posto, u me unarodnom prometu u dolazu ne to vi e od tri posto, a u me unarodnom prometu u polazu ostvareno je ne to manje od tri posto usluga (slika 3.3). Na slici 3.4 prikazani su udjeli pismovnih po iljaka skupine ostali davatelji i HP u ukupno ostvarenom prometu. Iz slike je vidljivo da se udjeli u unutarnjem prometu HP-a i skupine ostali davatelji u godini u odnosu na godinu ranije nisu bitno mijenjali. U me unarodnom prometu pismovnih po iljaka HP je u i godini imao udio ve i od 99 posto. 21

22 Unutarnji promet (93,93%) Me unarodni promet u dolazu (3,18%) Me unarodni promet u polazu (2,89%) 93,93% 3,18% 2,89% Slika 3.3. Udjeli ostvarenih usluga prema vrstama prometa u godini 99,50 99, ,73 90,34 80 Udjel u % ,27 0,50 9,66 0,65 0 Unutarnji promet Me unarodni promet Unutarnji promet Me unarodni promet Ostali davatelji (unutarnji: ,27%; ,66%) (me unarodni: ,50%; ,65%) Hrvatska po ta (unutarnji: ,73%; ,34%) (me unarodni: ,50%; ,35%) Slika 3.4. Udjeli pismovnih po iljaka prema vrstama prometa Za razliku od pismovnih po iljaka, gdje je HP imao znatno ve i udio od skupine ostali davatelji, u kategoriji paketa udjeli su razli iti, gledaju i unutarnji i me unarodni promet. Skupina ostali davatelji imala je tri puta ve i udjel paketa u me unarodnom prometu u godini. U unutarnjem prometu paketa udio skupine ostali davatelji je bio ve i od udjela HP za pribli no 28 posto i taj udjel je u godini, u odnosu na prethodnu godinu, pove an za pribli no deset posto (slika 3.5). 22

23 80 74,87 76,48 64, ,68 46,32 Udjel u % ,13 35,96 23,52 0 Unutarnji promet Me unarodni promet Unutarnji promet Me unarodni promet Ostali davatelji (unutarnji: ,68%; ,04%) (me unarodni: ,87%; ,48%) Hrvatska po ta (unutarnji: ,32%; ,96%) (me unarodni: ,13%; ,52%) Slika 3.5. Udjeli paketa prema vrstama prometa 3.3. POSLOVANJE DAVATELJA USLUGA Prihodi davatelja od obavljanja poštanskih i kurirskih usluga Prema dostavljenim podacima iz neslu benih, nerevidiranih financijskih izvje a, odnosno procijenjenim podacima za davatelje koji osim obavljanja po tanskih i kurirskih obavljaju i druge usluge, iskazani prihodi ostvareni isklju ivo od obavljanja po tanskih i kurirskih usluga u godini iznosili su kuna i u odnosu na godinu su ve i za pribli no deset posto. U taj prihod nisu uklju eni prihodi ostvareni od prodaje tiskovina, financijskih usluga, telekomunikacijskih usluga, prodaje robe, pediterskih usluga, prijevoza tereta i sli no. HP je, u odnosu na godinu, pove ao svoje prihode za pribli no 16 posto, a skupina ostali davatelji je smanjila prihode za pribli no 3 posto. Udjel HP-a u iskazanim prihodima, isklju ivo od obavljanja po tanskih i kurirskih usluga, u godini pove ao se za pribli no tri posto, u odnosu na prethodnu godinu. Ostali davatelji ( ,65%; ,20%) 100% Hrvatska po ta ( ,35%; ,80%) 80% 28,65 25,20 60% Udjel 40% 20% 71,35 74,80 0% Slika 3.6. Udjeli prihoda u ukupno ostvarenim prihodima od obavljanja po tanskih i kurirskih usluga 23

24 Od ukupno iskazanih prihoda svih aktivnih davatelja, HP je u godini ostvario kuna prihoda ili pribli no 75 posto, a skupina ostali davatelji kuna prihoda, odnosno pribli no 25 posto (slika 3.6) Rashodi davatelja od obavljanja poštanskih i kurirskih usluga Prema dostavljenim podacima iz neslu benih, nerevidiranih financijskih izvje a, odnosno procijenjenim podacima za davatelje koji osim obavljanja po tanskih i kurirskih obavljaju i druge usluge, iskazani rashodi ostvareni isklju ivo od obavljanja po tanskih i kurirskih usluga u godini iznosili su kuna i pribli no su na istoj razini kao i godine. U taj rashod nisu uklju eni rashodi od obavljanja prodaje tiskovina, financijskih usluga, telekomunikacijskih usluga, prodaje robe, pediterskih usluga, prijevoza tereta i sli no). HP je, u odnosu na godinu, pove ao svoje rashode za pribli no jedan posto, a skupina ostali davatelji je smanjila rashode za pribli no etiri posto. Udjel HP u iskazanim rashodima, isklju ivo od obavljanja po tanskih i kurirskih usluga, u godini pove ao se za pribli no jedan posto, u odnosu na prethodnu godinu. Od ukupno iskazanih rashoda svih aktivnih davatelja, HP je u godini ostvario kuna rashoda ili pribli no 79 posto, a skupina ostali davatelji kuna rashoda, odnosno pribli no 21 posto (slika 3.7). 100% 80% 21,55 20,66 Ostali davatelji ( ,55%; ,66%) Hrvatska po ta ( ,45%; ,34%) 60% Udjel 40% 78,45 79,34 20% 0% Slika 3.7. Udjeli rashoda u ukupno ostvarenim rashodima od obavljanja po tanskih i kurirskih usluga Rezultati poslovanja davatelja od obavljanja poštanskih i kurirskih usluga Prema iskazanim podacima aktivni davatelji po tanskih i kurirskih usluga su, isklju ivo od obavljanja po tanskih i kurirskih usluga, u godini ostvarili ukupnu dobit prije oporezivanja od kuna, dok su u godini ostvarili negativan poslovni rezultat u iznosu od kuna (slika 3.8), to zna i da je sveukupni poslovni rezultat od obavljanja po tanskih i kurirskih usluga u godini, u odnosu na prethodnu godinu, bio bolji za gotovo 150 milijuna kuna. 24

25 ,07 0 Iznos u milijunima kuna , Slika 3.8. Ukupno ostvareni rezultati poslovanja od obavljanja po tanskih i kurirskih usluga prije oporezivanja Gledaju i ukupne rezultate poslovanja, isklju ivo od obavljanja po tanskih i kurirskih usluga (slika 3.9), vidljivo je da je skupina ostali davatelji u godini pove ala svoju dobit, odnosno pove ala razliku izme u ostvarene dobiti jednog dijela davatelja i ostvarenog gubitka preostalih davatelja, u odnosu na prethodnu godinu, dok je, HP u godini ostvario gubitak, ali koji je u odnosu na godine smanjen za pribli no 148 milijuna kuna. 100,00 50,00 74,51 76,54 Ostali davatelji ( ,51; ,54) Hrvatska po ta ( ,64; ,47) Iznos u milijunima kuna 0,00-50,00-100,00-150,00-200,64-52,47-200,00-250, Slika 3.9. Ukupno ostvareni rezultati poslovanja od obavljanja po tanskih i kurirskih usluga prije oporezivanja za HP i skupinu ostalih davatelja Potrebno je naglasiti da su podaci koji se odnose na iskazane prihode i rashode kao i na rezultate poslovanja, isklju ivo od obavljanja po tanskih i kurirskih usluga, kod jednog dijela davatelja, temeljeni na stvarno utvrdivim prihodima i rashodima isklju ivo od obavljanja po tanskih i kurirskih usluga. Za drugi dio davatelja, posebno one koji su, osim obavljanja po tanskih i kurirskih usluga, obavljali i druge vrste usluga i(ili) djelatnosti, 25

26 podaci su dobiveni procjenama davatelja i nisu provjerljivi iz slu benih financijskih izvje a te se ne mogu, sa zadovoljavaju om sigurno u, smatrati potpuno vjerodostojnima. Ovi podaci daju okvirnu sliku stanja tr i ta po tanskih i kurirskih usluga u dijelu financijskog poslovanja davatelja, isklju ivo od obavljanja po tanskih i kurirskih usluga, jer je, ZOP-om koji je bio na snazi i ve im dijelom godine, obveza vo enja odvojenih ra unovodstvenih evidencija, iz kojih je mogu e utvr ivati prihode i rashode ostvarene isklju ivo od obavljanja po tanskih i kurirskih usluga, bila propisana samo javnom operatoru. 26

27 4. REGULACIJA TRŽIŠTA ELEKTRONIČKIH KOMUNIKACIJA Rad HAKOM-a u godini u prvom redu bio je usmjeren na ostvarivanje utvr enih na ela i ciljeva regulacije tr i ta elektroni kih komunikacija, u okviru ega je poseban naglasak stavljen na promicanje djelotvornog i odr ivog tr i nog natjecanja, kao i na poticanje pristupa tr i tu novim operatorima i davateljima usluga. Pored toga, HAKOM je osobito vodio ra una o osiguranju dobre kakvo e elektroni kih komunikacijskih usluga uz prihvatljivu cijenu te o visokoj razini za tite korisnika ANALIZE TRŽIŠTA Rad HAKOM-a u godini u prvom redu bio je usmjeren na ostvarivanje utvr enih na ela i ciljeva regulacije tr i ta elektroni kih komunikacija u okviru ega je poseban naglasak stavljen na zavr etak postupka analiza tr i ta koji je zapo eo u srpnju godine. HAKOM je u srpnju godine zapo eo postupak analiza tr i ta na tri skupine tr i ta, odnosno na tr i tima me upovezivanja u nepokretnim elektroni kim komunikacijskim mre ama (3 tr i ta), tr i tima veleprodajnog pristupa (2 tr i ta) i tr i tima me upovezivanja i maloprodajnog tr i ta u pokretnim elektroni kim komunikacijskim mre ama (4 tr i ta). Navedeni postupci zavr ili su u srpnju godine odlukama Vije a HAKOM-a na na in da su pojedina tr i ta predmet prethodne regulacije dok su pojedina tr i ta deregulirana, odnosno nisu predmet prethodne regulacije obzirom da je na istima utvr eno djelotvorno tr i no natjecanje. Prije dono enja prethodno navedenih odluka HAKOM je proveo postupak javne rasprave kako bi se svim zainteresiranim stranama omogu ilo davanje mi ljenja, primjedaba i prijedloga. Sve pristigle komentare HAKOM je uzeo u obzir prilikom dono enja kona nih odluka. HAKOM je u provedbi postupka analize tr i ta osobito vodio ra una o primjeni mjerodavne Preporuke EK o mjerodavnim tr i tima podlo nih prethodnoj regulaciji i o mjerodavnim Smjernicama EK o analizi tr i ta i utvr ivanju zna ajne tr i ne snage sukladno zajedni kom regulatornom okviru za elektroni ke komunikacijske mre e i usluge. Osnovni je cilj postupka analize tr i ta utvrditi postoji li na odre enom tr i tu djelotvorno tr i no natjecanje ili na tom tr i tu postoji operator ili vi e operatora koji imaju zna ajnu ili zajedni ku zna ajnu tr i nu snagu. Na temelju rezultata provedene analize ili testa tri mjerila, HAKOM je odredio, izmijenio, zadr ao ili ukinuo regulatorne obveze. Utvr ivanje mjerodavnog tr i ta predstavlja temelj za provo enje analize tr i ta koja se sastoji od odre ivanja mjerodavnog tr i ta i procjene postojanja jednog ili vi e operatora sa zna ajnom tr i nom snagom na tom tr i tu te odre ivanja regulatornih obveza operatorima sa zna ajnom tr i nom snagom. Smisao procesa odre ivanja mjerodavnog tr i ta je utvrditi ograni enja odnosno prepreke s kojima se na tr i tu suo avaju operatori elektroni kih komunikacijskih mre a. Nakon to odredi mjerodavno tr i te, HAKOM na temelju mjerila potrebnih za procjenu operatora sa zna ajnom tr i nom snagom, odnosno provedene analize tr i ta odre uje operatore sa zna ajnom tr i nom snagom kojima odre uje regulatorne obveze na temelju prepreka koje bi ko ile razvoj tr i nog natjecanja, a koje se mogu pojaviti na mjerodavnom tr i tu i na pripadaju em maloprodajnom tr i tu 27

28 na koje operator sa zna ajnom tr i nom snagom mo e prenijeti svoj dominantni polo aj s mjerodavnog tr i ta. Detaljna obrazlo enja za to je pojedinim operatorima na tr i tima koja su odre en status operatora sa zna ajnom tr i nom snagom, detaljna obrazlo enja svake pojedine regulatorne obveze kao i razloge za to pojedina tr i ta vi e nisu predmet prethodne regulacije, mogu e je prona i pod dokumentima analiza tr i ta koje se nalaze na internetskoj adresi HAKOM je na svakom pojedinom tr i tu utvrdio sve prepreke razvoju tr i nom natjecanju te na temelju vrstih argumenata donio odluke koje e na najbolji na in omogu iti daljnju liberalizaciju i stabilan razvoj tr i ta elektroni kih komunikacija u RH. Isto tako, HAKOM je u godini, osim zavr etka postupka analiza tr i ta na prethodno navedene tri skupine tr i ta, zapo eo i pripreme za postupak analiza tr i ta u skladu sa ZEK-om na preostalim tr i tima, ija se regulacija tijekom cijele godine odvijala u skladu sa Zakonom o telekomunikacijama (u daljnjem tekstu: ZOT), ili je na preostalim tr i tima odgovaraju im regulatornim odlukama, u skladu s odredbama iz ZOT-a, omogu io daljnju liberalizaciju i regulaciju tr i ta elektroni kih komunikacija Tržište započinjanja (originacije) poziva iz javnih komunikacijskih mreža koje se pruža na fiksnoj lokaciji Tr i te zapo injanja (originacije) poziva iz javnih komunikacijskih mre a koje se pru a na fiksnoj lokaciji, sastavni je dio skupine tr i ta me upovezivanja u nepokretnim elektroni kim komunikacijskim mre ama. HAKOM je utvrdio tr i te zapo injanja (originacije) poziva iz javnih komunikacijskih mre a koje se pru a na fiksnoj lokaciji, kao mjerodavno tr i te podlo no prethodnoj regulaciji te na temelju dimenzije usluga i zemljopisne dimenzije odredio granice mjerodavnog tr i ta na kojem je, na temelju analize mjerila potrebnih za procjenu operatora sa zna ajnom tr i nom snagom, utvrdio da se operator Hrvatske telekomunikacije d.d. (u daljnjem tekstu: HT) odredi operatorom sa zna ajnom tr i nom snagom. HAKOM je HT-u, kao operatoru sa zna ajnom tr i nom snagom na temelju prepreka koje se mogu pojaviti na tr i tu zapo injanja (originacije) poziva iz javnih komunikacijskih mre a koje se pru a na fiksnoj lokaciji i na pripadaju em maloprodajnom tr i tu na koje HT mo e prenijeti svoju zna ajnu tr i nu snagu, odredio regulatornu obvezu pristupa i kori tenja posebnih dijelova mre e, obvezu nediskriminacije, obvezu transparentnosti uz obvezu objave standardne ponude me upovezivanja, obvezu nadzora cijena i vo enja tro kovnog ra unovodstva, obvezu ra unovodstvenog razdvajanja te obvezu odabira i predodabira operatora Tržište završavanja (terminacije) poziva u određenu javnu komunikacijsku mrežu koja se pruža na fiksnoj lokaciji Tr i te zavr avanja (terminacije) poziva u odre enu javnu komunikacijsku mre u koje se pru a na fiksnoj lokaciji, sastavni je dio skupine tr i ta me upovezivanja u nepokretnim elektroni kim komunikacijskim mre ama. 28

29 HAKOM je utvrdio tr i te zavr avanja (terminacije) poziva u odre enu javnu komunikacijsku mre u koje se pru a na fiksnoj lokaciji kao mjerodavno tr i te podlo no prethodnoj regulaciji te na temelju dimenzije usluga i zemljopisne dimenzije odredio granice mjerodavnog tr i ta na kojem je, na temelju mjerila potrebnih za procjenu operatora sa zna ajnom tr i nom snagom, odredio devet operatora (Amis Telekom, H1 Telekom, HT, Iskon Internet, Metronet telekomunikacije, Optima Telekom, Primatel, Vipnet i Voljatel) operatorima sa zna ajnom tr i nom snagom i to na na in da su isti operatori sa zna ajnom tr i nom snagom na tr i tu zavr avanja (terminacije) poziva u vlastitu mre u. Uzev i u obzir da na spomenutom tr i tu HT u odnosu na ostale operatore nema isti polo aj, HAKOM je HT-u odredio obvezu pristupa i kori tenja posebnih dijelova mre e, obvezu nediskriminacije, obvezu transparentnosti uz objavu standardne ponude me upovezivanja, obvezu nadzora cijena i vo enja tro kovnog ra unovodstva te obvezu ra unovodstvenog razdvajanja dok je ostalim operatorima sa zna ajnom tr i nom snagom odredio obvezu pristupa i kori tenja posebnih dijelova mre e, obvezu nediskriminacije, obvezu transparentnosti uz obvezu objave minimalne ponude uvjeta me upovezivanja te obvezu nadzora cijena Tržište prijenosa (tranzita) poziva u nepokretnoj javnoj komunikacijskoj mreži Tr i te prijenosa (tranzita) poziva u nepokretnoj javnoj komunikacijskoj mre i sastavni je dio skupine tr i ta me upovezivanja u nepokretnim elektroni kim komunikacijskim mre ama, ali nije sastavni dio Preporuke o mjerodavnim tr i tima iz ega proizlazi da je za regulaciju istog potrebno provesti test tri mjerila. HAKOM je na temelju dimenzije usluga i zemljopisne dimenzije odredio granice mjerodavnog tr i ta te proveo test tri mjerila iz kojeg je zaklju io da tr i te prijenosa (tranzita) poziva u nepokretnoj javnoj komunikacijskoj mre i, kao mjerodavno tr i te, nije podlo no prethodnoj regulaciji i to iz razloga to nisu istodobno zadovoljena sva tri mjerila. Uzev i u obzir da nisu zadovoljena sva tri mjerila, HAKOM je ukinuo sve prethodno odre ene regulatorne obveze HT-u, kao operatoru sa zna ajnom tr i nom snagom na tr i tu me usobnog povezivanja prema odredbama ZOT-a, u dijelu koji se odnosi na uslugu prijenosa (tranzita) poziva, odnosno usluga prijenosa (tranzita) poziva koju pru a HT, prestala je biti predmet regulacije obzirom da je utvr eno postojanje djelotvornog tr i nog natjecanja Tržište veleprodajnog (fizičkog) pristupa mrežnoj infrastrukturi na fiksnoj lokaciji Tr i te veleprodajnog (fizi kog) pristupa mre noj infrastrukturi na fiksnoj lokaciji sastavni je dio skupine tr i ta veleprodajnog pristupa. HAKOM je utvrdio tr i te veleprodajnog (fizi kog) pristupa mre noj infrastrukturi (uklju uju i dijeljeni ili potpuni izdvojeni pristup) na fiksnoj lokaciji kao mjerodavno tr i te podlo no prethodnoj regulaciji te je na temelju dimenzije usluga i zemljopisne dimenzije odredio granice mjerodavnog tr i ta na kojem je na temelju analize mjerila 29

30 potrebnih za procjenu operatora sa zna ajnom tr i nom snagom utvrdio da se operator HT odredi operatorom sa zna ajnom tr i nom snagom. HAKOM je HT-u, kao operatoru sa zna ajnom tr i nom snagom, na temelju prepreka koje se mogu pojaviti na tr i tu veleprodajnog (fizi kog) pristupa mre noj infrastrukturi (uklju uju i dijeljeni ili potpuni izdvojeni pristup) na fiksnoj lokaciji i na pripadaju em maloprodajnom tr i tu na koje HT mo e prenijeti svoju zna ajnu tr i nu snagu, odredio regulatornu obvezu pristupa i kori tenja posebnih dijelova mre e, obvezu nediskriminacije, obvezu transparentnosti uz obvezu objave standardne ponude za uslugu izdvojenog pristupa lokalnoj petlji i pripadaju im sadr ajima, obvezu nadzora cijena i vo enja tro kovnog ra unovodstva te obvezu ra unovodstvenog razdvajanja Tržište veleprodajnog širokopojasnog pristupa Tr i te veleprodajnog irokopojasnog pristupa sastavni je dio skupine tr i ta veleprodajnog pristupa. HAKOM je utvrdio tr i te veleprodajnog irokopojasnog pristupa kao mjerodavno tr i te podlo no prethodnoj regulaciji te je na temelju dimenzije usluga i zemljopisne dimenzije odredio granice mjerodavnog tr i ta na kojem je na temelju analize mjerila potrebnih za procjenu operatora sa zna ajnom tr i nom snagom utvrdio da se operator HT odredi operatorom sa zna ajnom tr i nom snagom. HAKOM je HT-u, kao operatoru sa zna ajnom tr i nom snagom na temelju prepreka koje se mogu pojaviti na tr i tu veleprodajnog irokopojasnog pristupa i na pripadaju em maloprodajnom tr i tu na koje HT mo e prenijeti svoju zna ajnu tr i nu snagu, odredio regulatornu obvezu pristupa i kori tenja posebnih dijelova mre e, obvezu nediskriminacije, obvezu transparentnosti uz obvezu objave standardne ponude veleprodajnog irokopojasnog pristupa, obvezu nadzora cijena i vo enja tro kovnog ra unovodstva te obvezu ra unovodstvenog razdvajanja Tržište završavanja (terminacije) poziva u određenu pokretnu javnu komunikacijsku mrežu Tr i te zavr avanja (terminacije) poziva u odre enu pokretnu javnu komunikacijsku mre u sastavni je dio skupine tr i ta me upovezivanja u pokretnim elektroni kim komunikacijskim mre ama. HAKOM je utvrdio tr i te zavr avanja (terminacije) poziva u odre enu pokretnu javnu komunikacijsku mre u kao mjerodavno tr i te podlo no prethodnoj regulaciji te je, na temelju dimenzije usluga i zemljopisne dimenzije, odredio granice mjerodavnog tr i ta na kojem je, na temelju mjerila potrebnih za procjenu operatora sa zna ajnom tr i nom snagom, utvrdio da se tri operatora (T-Mobile Hrvatska, Vipnet i Tele2) odrede operatorima sa zna ajnom tr i nom snagom i to na na in da su isti operatori sa zna ajnom tr i nom snagom na tr i tu zavr avanja (terminacije) poziva u vlastitu mre u. Uzev i u obzir da na spomenutom tr i tu operatori T-Mobile Hrvatska i Vipnet nemaju isti polo aj u odnosu na operatora Tele2, HAKOM je operatorima T-Mobile Hrvatska i Vipnet odredio obvezu pristupa i kori tenja posebnih dijelova mre e, obvezu nediskriminacije, obvezu transparentnosti uz obvezu objave standardne ponude 30