Glas Islama vjera dru{tvo kultura Interwiev: Generalni sekretar Islamske svjetske federacije studenata (IIFSO) Mr. Omer Faruk Jasir U AMERIKU PO [EHAD

Glas Islama vjera dru{tvo kultura Interwiev: Generalni sekretar Islamske svjetske federacije studenata (IIFSO) Mr. Omer Faruk Jasir U AMERIKU PO [EHADET OMLADINA JE SNAGA JEDNOG NARODA Ja sam primjetio velike promjene kod moje `ene. Postala je ozbiljnija u odnosu na mene i djecu, odjednom je po~ela da nosi dugu suknju, ko{ulje dugih rukava, nije se vi{e {minkala i prestala je da prati modu. Strana 4 Strana 16 SPECIJALNI DODATAK IV GENERACIJA MATURANATA GAZI-ISABEG MEDRESE Reporta`a JEZIK NA[E VJERE JE NEPREVODLJIV Strana 10 DRUGO SAV J E T OVA N J E O DALJEM RADU ISLAMSKE ZAJEDNICE SAND@AKA

2 OGLEDALO Mudri Allah je stvorio ljude s ciljem da upoznaju jedni druge, kako bi zajedni~ki ìvjeli na ovome svijetu. A najbolji put koji vodi zajedni{tvu je savjetovanje ({ura), princip kojeg je praktikovao Boìji Poslanik sa ~asnim ashabima. PAMETNOM JE I[ARET DOVOLJAN I SAVJETUJ SE SA NJIMA Rje{avati probleme i planirati programe i akcije dèmatski i dogovorno, znak je naprednih zajednica i odlu~nih ljudi. Ne zaboravimo da su muslimani jedina skupina kojoj Bog d`.{. izravno nare uje dogovaranje i to u svim bitnim pitanjima. E pa ako je tako, ako nemamo prigovora, a ne smijemo ga imati jer se radi o Boìjoj rije~i, onda se prihvatimo posla pa naprijed. Drugo Savjetovanje o daljem radu Islamske zajednice Sandàka prilika je da se otvorimo i iznesemo probleme koji ko~e efikasan rad, te predloìmo konstruktivna rje{enja u cilju napretka i prosperiteta na{e zajednice. Jedan ovakav skup trebao bi da zamijeni sva ona mjesta sjedni~arenja na kojima se jednoglasno konstatuje da treba ne{to uraditi, ali {ta uraditi, kada i kako, pitanja su koja bivaju uvijek nedore~ena ili pak potpuno izostavljena. Ovakvo Savjetovanje na nivou Islamske zajednice ne zna~i grubu podjelu poslova i zadataka bez prethodno jasno definisanog plana razrade i realizacije, ve} prije svega istinski podstrek ka ostvarivanju ciljeva i uspjeha. Stoga se savjetujmo na svim nivoima: u svojim ku}ama, dèmatima, Odborima... pa }e Allah d`.{. dati da na{i planovi zaìve, na{e ideje na u plodno tlo a njeni nosioci se prihvate posla i prakti~ne primjene. S nadom da }emo skup koji slijedi razumjeti u svjetlu re~enog, molim Boga d`.{. da ga u~ini uspje{nim i beri}etnim za sve nas. Mustafa Feti} SA DRUGOG SAVJET VJETOVANJA Muamer ef. Zukorli}: @elim da ovaj skup bude u skladu sa bratskim dogovorom, kako Kur'an kaè: "Dogovaraj se sa njima o najva`nijim pitanjima", a s ciljem da dana{nji stavovi ovdje budu na{i zajedni~ki. Hajro ef. Tuti}: Pozvao bih sve imame da slobodno, argumentovano i dobronamjerno reaguju kriti~ki na sve {to ne valja. Ramiz ef. Hamidovi}: Ovaj skup je uspio ~im smo do{li u ovom broju, bez obzira na razli~ita mi{ljenja. Da nije bilo imama, ne bi nas bilo kao Bo{njaka. Nadir ef. Daci}: Autonomnost Islamske zajednice treba sa~uvati, jer vjera nije promjenljiva, politika jeste. Mevlud ef. Dudi}: Zalagao sam se uvijek za skupove imama, {to ne zna~i da ne treba da se sastajemo i sa onima koji to nisu. Islamska zajednica nije bila nikada protiv svoga naroda, kako neki misle, ve} ona ho}e mjesto koje joj pripada. Enes ef. Svraka: Problem je kako dovesti djecu na vjersku pouku. U Priboju je ona intenzivna za vrijeme Ramazana kada je imam najupo{ljeniji. Ljeti ih nema nigdje. Glas Islama vjera dru{tvo kultura Izdava~: Izdava~ka ustanova El-Kelimeh, Novi Pazar Glavni i odgovorni urednik: Mustafa FETI] Urednik: Fehim KAJEVI] Tehni~ki urednik: Hasudin HAJROVI] Lektor: Samir [KRIJELJ Foto reporter: Dèmaludin DEMIROVI] Redakcija: Mevlud ef. DUDI], Ramiz ef. HAMIDOVI], Hajro ef. TUTI], Esad KOLA[INAC, Enver UJKANOVI], Mirsada BURD@OVI] i Midhat HAJROVI] Saradnici: Nezir ef. SALIHOVI] (Novi Pazar), Te{rif [AÎ] (Sjenica), Umer HAD@I] i Muhamed FETI] (Roàje), Adem ef. ZILKI] i Nusret ef. GUSINAC (Tutin), Nadir ef. DACI] i Fejsal HALILOVI] (Prijepolje), Enes ef. SVRAKA i Ismet TRBOVI] (Priboj), [a}ir ef. SMAILOVI] (Podgorica), Selman LJAÊVI] (Tuzi), Rifat ef. CUKOVI] (Ulcinj), Sinan ef. LATI] (Plav), Redèp ef. LJULJANOVI] (Gusinje), Mr Ismail BARD- HI (Makedonija), Enes ef. ZUKORLI] (Njema~ka), Jasmin ef. DEMI] ([vicarska) Kompjuterska priprema: Grafi~ki studio El-Kelimeh [tampa: GRAFOKARTON, Prijepolje Adresa redakcije: Ul. 1 Maj 70/b 36300 Novi Pazar tel/fax: (381) 20 25 626 @iro ra~un: 42600-603-1-2138 Rukopisi i fotografije se ne vra}aju Rje{enjem od 12.12.1996. g. GLAS ISLAMA je registrovan kod Ministarstva za informacije Republike Srbije pod registarskim brojem 2281.

NE[E VI\ENJE 3 SA ISTOKA SU SVE LIJEPE STVARI DOLAZILE [ta je sa drevnim civilizacijama? Od kru`nog grada Bagdada koji je Al- Mansur osnovao 762. godine kao novu prijestonicu, nazvav{i je Medinet-es-selam, {to zna~i "Grad mira", nije ostalo ni{ta. Naàlost, sasvim malo je preostalo iz zlatnog doba ovog grada koji je bio centar dunjaluka u kojem je legendarni halifa iz 1001 no}i Harun el-ra{id sakupio sva materijalna duhovna i kulturna bogatstva tada{njeg poznatog svijeta. Bagdad se dugo opirao silama razaranja. Najteè udarce [eherzadinom gradu zadao je Hulagu u XIII stolje}u, ubijaju}i masovno ljude, pale}i i ru{e}i njihove ku}e i uni{tavaju}i jednu od najve}ih biblioteka koju su ikada ljudi iznjedrili, i u kojoj je bila sabrana gotovo sva pamet koju su civilizacije do tada dale. U predve~erju XXI vijeka historija se ponovila nad na{om bra}om u Bosni: ubijale su ih kom{ije neislamske vjeroispovjesti, ~ere~ili ih u masovne grobnice, palili im ku}e, dàmije i biblioteke, vr{ili etni~ka "~i{}enja". Kada je Bagdad ru{en, Europa je ìvjela primitivno u mraku, jela kiselicu i dugo nije znala za kupatila i svilu. Kada je Bosnu do ju~e, skoro ~etiri godine "jeo" fa{izam, Europa je sve to posmatrala sterilno u salonskim rukavicama, registruju}i samo pravac i broj ispaljenih projektila! A gdje je Jerusalim, Alhamra i Kordova? [ta je sa Samarom? Surra-men-rea, sretan onaj ko je vidi, to zna~i Samara, persijski milionski grad usred Srednjeg stolje}a sa blistavo obasjanom javnom rasvjetom, sa rije{enom gradskom infrastrukturom, putevima, vodovodom i kanalizacijom. [ta je radila gospo a Europa? Opet je jela kiselicu i korijenje i mu~io je isti javni komunalni "problem" jo{ skoro punih 1.000 godina kasnije, rje{avaju}i ga istresanjem tuta kroz pendère!? U isti vakat, na Istoku su vr{ene sloène operacije na mozgu, napredovala medicina, astronomija, filozofija, pjesni{tvo... Kakav (ne)civilizacijski paradoks! Prvi svjetski Kongres muslimanske omladine odràn je u Turskom gradu Konji (21-25. maja o.g.) pod geslom: "Dani poziva na mir". I u ovom ~asu, kada su mnogi muslimani {irom svijeta doìvjeli palestinski "sindrom" svoje nesre}e, Svjetska islamska federacija studenata "îm se neki od njih do~epa poloàja, nastoji da napravi na Zemlji nered, ni{te}i usjeve i stoku. A Allah ne voli nered!" (El-Bekare, 205) u gradu Dèlaludina Rumija, velikog pjesnika, razumno i civilizovano je donijela rezolucije o op{tem miru, harmoniji i uzajamnoj toleranciji na ovoj na{oj planeti. U ime milijarde i vi{e svoje bra}e i sestara. I ne samo njih, - ve} i onih koji }e ubudu}e primiti Islam. Vjerovatno }e evropski pa i jugo-"eksperti" za javno informisanje i ovu humanu [uru osuditi kao "fundamentalisti~ku" i "dìhadovsku", negiraju}i opet da sve lijepe stvari ne dolaze sa Istoka ve} sa Zapada, odnosno, konkretno i prakti~no, iz "Balkanske kr~me". Za{to je zabrinut akademik Mihajlo Markovi} zbog prisutnosti sve izraènije "bijele kuge" u zemlji Srbiji? Svoje nezadovoljstvo je izrazio na nedavnom skupu koji je odràn u SAN-u: "Demografska situacija se posljednjih godina u Srbiji znatno pogor{ava. U Srbiji se sve vi{e umire a sve manje ra a, opada stopa prirodnog prira{taja. Stanje je dramati~no, a bilo bi i tragi~no da nema priliva srpskog stanovni{tva iz drugih dijelova zemlje..." Markovi} obja{njava ovakav drasti~an mortalitet da je to "tiho umiranje Srbije", a glavne uzroke za "bijelu kugu" nalazi upravo u pretjeranom hedonizmu i posesivnom individualizmu, {to takva "pojava" nije prisutna ni na Kosovu ni u Sandàku, gdje prete`no ìve muslimani. "Glavni uslov da bi neko radio za budu}nost jeste da bude optimista, jer o~ajna osoba nije u stanju uraditi ni{ta za budu}nost", rekao je jednom prilikom dr. Jusuf Kardawi. A budu}nost ostaje prvenstveno na na{oj mladeì, zavaravali se mi ili ne. Odnosno, u na{oj civilizovanoj i tolerantnoj vjeri i imanu, jeziku i porijeklu, bez imalo mr`nje i oholosti. Danas nam je sve bistrije za{to je toliko tragao rahmetli ]amil Sijari} za jednim na{im izgubljenim gradom - Bihorom. Taj grad u predgra u (sa njegovim izgubljenim karavansarajima, kadilucima, veleljepnim dàmijama, ba{~ama i visokim vodovima) bio je njegova metafora pro{losti, sada- {njosti i budu}nosti. Od svega toga, kako je govorio, ostao je iznad Bio~e, na visokom brdu, prazni i bezdani bunar i minara, sru{ena do pola ili vi{e, veleljepne dàmije u Crn~i, koja seiri prema nebu, opominju}i ôvjeka i Vrijeme... Priznaju}i stvarnu koliko i duhovnu mo} Islama, zvani~ni organi OUN-a objavili su ovih dana da je PRVI DAN KURBANSKOG BAJRAMA neradni dan i zvani~no praznik koji }e ubudu}e biti obiljeàvan i u ovoj najve}oj me unarodnoj organizaciji, koja je zaduèna da {titi ljudska prava. Zar je trebalo da se ~eka punih 50 godina (tolika je starost OUN-a) da se donese jedna tolerantna odluka za vi{e od milijardu muslimana. Ovaj Boìji dar iznu en u OUN-a posebno }e biti utje{an za Palestince koji punih 30 zima sanjaju za svojim izgubljenim ognji{tem - domovinom. Dok njihove kom{ije sretne i zadovoljne otetom tu om imovinom, u Jerusalemu isto toliko slave postojanje svoje dràve, ne sanjaju}i da je to haram. No, {to kaè narod: sabur selamet. Gazali navodi rije~i Hatima el-esamma: "@urba je {ejtanska, osim u pet slu~ajeva, koji su sunnet Boìjeg Poslanika s.a.v.s.: hranjenje potrebnog, opremanje umrlog, udaja djevojke, otpla}ivanje dugova i pokajanje za grijehe."

4 INTERWIEV Interwiev: Generalni sekretar Islamske svjetske federacije studenata (IIFSO) Mr. Omer Faruk Jasir Gospodine Jasire, eselamu alejkum. Koristim svoje prisustvo na ovom Prvom svjetskom kongresu omladine da Vas kao prvog ~ovjeka IIFSO upitam kako je potekla ideja za organizovanje ovog veli~anstvenog skupa i kako procjenjujete njegov uspjeh? O. F. Jasir: Ovo je vrijeme, hvala Bogu, kada se ljudi vra}aju vjeri. OMLADINA JE SNAGA JEDNOG NARODA Prvi svjetski kongres omladine je inicijativa i èlja svih nas, cjelokupnog ~lanstva IIFSO. Mi smo po~a{}eni da smo dobili priliku da budemo organizatori ovog skupa i to ba{ ovdje u gradu Mevlane Dèlaludina Rumija. Kongres je bio zami{ljen u dva dijela i to prvi na kojem su u~estvovali profesori sa stru~nim predavanjima vezanim za akutne probleme omladine, kao i Ekspertna grupa kojoj je povjeren zadatak da osmisli nacrt budu}eg djelovanja i organizovanja IIFSO. U drugom dijelu kongresa su se sastajale radne grupe sastavljene iz svih zemalja u~esnica a ~iji je cilj bio da iznesu goru}e probleme omladine svojeg podru~ja, te na kraju sa~ine zajedni~ki elaborat prioritetnih problema, ~ijem se rje{avanju treba odmah pristupiti. Sama ~injenica da je Kongresu prisustvovalo preko 130 delegacija iz ~itavog svijeta govori o njegovom uspjehu, s tim da prihvatamo i uvaàvamo sve primjedbe i propuste. Moète li nam re}i kao generalni sekretar IIFSO kada je nastalo ovo udruènje i koji su mu prioritetni ciljevi? Islamska svjetska federacija studenata (IIFSO) je udruènje osnovano 70-ih na inicijativu studenata vi{e svjetskih univerziteta. U po~etku nije bilo povezano u zajedni~ku cjelinu, bez organizovanog rada i programa. Bilo je i onih sa desnom i lijevom orijentacijom koji su stremili ka uspostavljanju svojih programa, da bi ih IIFSO kasnije objedinio i poveo jednim putem ka zajedni~kom cilju. U statutu IIFSO kojeg su radili eminentni islamski autoriteti, stoji da je to udruènje svih studenata svijeta koji vide sebe u ovoj organizaciji. Sada IIFSO broji preko sedamdeset ogranaka {irom cijelog svijeta koji su me usobno povezani. Koliko je IIFSO zastupljen u me unarodnim i svjetskim institucijama i udruènjima? IIFSO ima svoje predstavnike u UN, kao i u drugim svjetskim institucijama, koje tamo zastupaju na{e interese i prenose povratne informacije nama. Svjedoci smo da se muslimanska omladina u posljednje vrijeme sve vi{e vra}a Islamu kao jedinoj alternativi i to u cijelom svijetu. To je posebno izraèno ovdje u Turskoj gdje se Islam kao ìva vjera osje}a na svakom koraku. Recite nam gospodine Jasir ne{to vi{e o muslimanskoj mladeì kao i njenoj organizovanosti? Ovo je vrijeme, hvala Bogu, kada se ljudi vra}aju vjeri op}enito, sve jedno, mla i i stariji, ljudi i ène. Islamu se vra}aju ~ak i kr{}ani, jer je kr{}anska kultura nikla na osnovama islamske renesanse. Tako je o~ekivati i u Turskoj, koja ima iza sebe jednu slavnu historiju i jo{ ljep{u kulturu i tradiciju, da se vra}aju ljudi svojim korijenima, jer muslimani u Islamu vide sre}u na ovom i budu}em svijetu. Na turskim univerzitetima je veliki broj studenata koji ne prave probleme i ne gube vrijeme besposleni. Oni ne zapostavljaju nauku. Takvi su u na{im redovima. Dok oni drugi {kolu smatraju igrom i zabavom. Za njih je dopustiv terorizam, nered i java{luk. Islamski momci u Turskoj za svaki problem na fakultetima i drugdje koriste dijalog, mir i razumijevanje. Zato su oni na{a nada u bolje sutra. Da li spremate jo{ neki projekat poput ovog velikog Kongresa u cilju povezivanja i ujedinjenja islamske omladine? Mi smo doista sretni {to vidimo va{u sandà~ku delegaciju na ovom skupu omladine. Imaju}i u vidu va{u volju i spremnost na saradnju, mi }emo, ako Bog da, {tampati i prevoditi na bosanski jezik zna~ajnija djela, od autora poput dr Jusufa Kardavija i drugih va`nijih i m e n a. Planiramo njihovu distribuciju i podjelu bo{nja~kom narodu Sandàka i Bosne, pri ~emu }e nam biti va{a pomo} nezaobilazna. Tu su i na{a zajedni~ka logorovanja i jo{ niz drugih vidova druènja koja predstoje, in{allah. Omladina je najbitniji dio jednog naroda ili nacije. Ashabi Resulullaha su bili mladi ljudi. [ta u tom svjetlu poru~ujete na{oj mladoj bra}i u svijetu, sa akcentom na Sandàk? Velika je istina da je omladina snaga jednog naroda, jer ako je mladost ummeta dobra, dobar je i sam ummet i suprotno. Neprijatelji Islama to dobro znaju. Zato kada ho}e da uni{te jedan narod, prvo poku{avaju razoriti njegovu omladinu. Uloga IIFSO je da ~uva i odgaja islamsku omladinu na prirodan na~in i ne smijemo dozvoliti na bilo koji na~in da skrenu ili zalutaju. Za kraj, jedno konkretno pitanje. Kada }ete nas posjetiti u Sandàku? Hvala Vam na ovom pozivu, kojim }u biti po~a{}en da se na em me u va{om omladinom u Sandàku. Posebno se zahvaljujem bratu Muameru, sandà~kom muftiji, koji nas je pozivao vi{e puta u zijaret. Me utim, prilike u Turskoj kao i li~na zauzetost mi do sada nisu Gospodin Omer Faruk Jasir u razgovoru sa glavnim i odgovornim urednikom. dozvoljavale da vas posjetim. Ipak, u prvoj prilici }u obi}i, ako Bog da, balkansko podru~je a prije svega Makedoniju, Sandàk i Bosnu. Gospodine Jasire, iskreno vam se zahvaljujemo na razgovoru i èlimo vam istinski uspjeh u radu. Razgovarao: Mustafa Feti}

AKTUELNI TRENUTAK 5 DRUGO SAVJETOVANJE O DALJEM RADU ISLAMSKE ZAJEDNICE SAND@AKA UTutinu je 09.06.1997. godine odràno Drugo savjetovanje o daljnem radu Islamske zajednice Sandàka, u gradu na Vidrenjaku, gradu koji je poznat mnogima kao najnerazvijenija op{tina u biv{oj Jugoslaviji. [to je veoma karakteristi~no jeste i to da na ovim prostorima ìvi procentualno najvi{e bo{nja~kog stanovni{tva i to oko 97% muslimana i da niko ne pamti da je ikada ovdje bilo nekakvih me unacionalnih problema, {to govori da na{ narod èli ravnopravnost, toleranciju i mir. Ko je boravio u Tutinu re}i }e vam da su ljudi tamo duhovno najbogatiji, bez obzira na sve neda}e koje ih pritiskaju. I zaista su oni gostoprimljivi, komunikativni i po{teni. Eto, ulema Sandàka je èljela da boravi u ovom tihom mjestu i iz nekoliko gradova Sandàka do{li su predstavnici na drugo po redu Savjetovanje Islamske zajednice. Svi su toplo do~ekivani od strane mje{tana koji su nas selamili i svojim osmjesima nam iskazivali dobrodo{licu. ûlo se i od strane prolaznika: "[ta je hodà!", "Je li mogu}e da ih ovoliko ima u Sandàku?" i sl. Pa da, sigurno je mogu}e. Ranije je bilo dosta problemati~no postati efendija jer se moralo odlaziti daleko u Sarajevo ili Pri{tinu. Ali hvala Allahu d`.{., od prije nekoliko godina mi smo smogli snage, i u na{em Pazaru osnovali obrazovne institucije koje nam pomaù da svoju vjeru odràvamo onako kako treba. I zaista, bilo je mnogo mladih efendija koji su li~ili na cvije}e koje je na{a Medresa u Novom Pazaru osposobila da obavljaju ovu ~asnu du`nost. Sastanak je po~eo u sali Doma kulture, gdje je bilo i za nas prisutne interesantno vidjeti toliko efendija sa uniformama na jednom mjestu. Ovom impozantnom skupu, kao {to je i prili~ilo, najprije se obratio na{ uvaèni predsjednik profesor h. Muamer ef. Zukorli}. Toliko je bilo prijatno slu{ati jednog tako vrsnog alima, koji je od ranije svima poznat kao ~ovjek koji posjeduje velike nau~ne sposobnosti i vrline i kojemu je po{lo za rukom da svojim dolaskom na ~elo IZ-e Sandàka povede sve nas Bo{njake ka jednom velikom napretku, usponu i pravom cilju. Izme u ostalog, Muamer ef. je rekao da su ovo historijski trenuci za sve nas na ovim prostorima. Traìo je od svih vjerskih radnika da zajedni~ki smognu snage i nastave raditi na ovim prostorima. Dakle, svi se zajedni~ki moramo uklju~iti u zada}e koje nam predstoje i kao takvi moèmo se nadati prosperitetu. Naglasio je i to da ve} posjedujemo glavne izvore odakle se napajamo, tj. Me{ihat, Medrese i ostale institucije. Istina, imao se predsjednik ~ime i pohvaliti, jer svjedoci smo svih na{ih pro{lih slabosti i nedostataka koje smo nosili sve do ovih svijetlih trenutaka. I mi sada sa ponosom moèmo parirati, odnosno porediti se sa Islamskim zajednicama koje su imale pomenute institucije neprekidno dugi niz godina. Predsjednik Zukorli} je konkretizovao svoje izlaganje u nekoliko bitnih ta~aka o kojima treba raspravljati i dati svoje stavove i mi{ljenje. I upravo kada su diskutanti dobili pravo na svoju rije~, nastao je tajac. Svak se ustru~avao da zapo~ne. A onda Iz uvodnog izlaganja predsjednika Me{ihata Nakon zahvale Allahu d`.{., predsjednik Me{ihata prof. Muamer ef. Zukorli}, na po~etku samog skupa, u svom uvodnom izlaganju, izme u ostalog, je rekao: Nakon 11 mjeseci od osnivanja Sabora i Me{ihata u oktobru 1994. godine, odràno je Prvo savjetovanje o daljem radu Islamske zajednice, a sada evo i Drugo. O radu Islamske zajednice govorimo sa vi{e odgovornosti ali i olak{anja. Tada nismo imali vremena da se dokaèmo a ni da grije{imo. Sada nakon tri i po godine moèmo kriti~ki posmatrati ovaj period. @elim da ovaj skup bude u skladu sa bratskim dogovorom, kako Kur'an kaè: "I dogovaraj se sa njima o najva`nijim pitanjima..." (Kur'an) Za ove tri i po godine, uzimaju}i u obzir sve okolnosti, na{ saldo je pozitivan, o ~emu }ete Vi presuditi, a apsolutni Sudac Allah d`.{. }e to potvrditi. Na{ najve}i uspjeh je da smo opstali, ali to nije dovoljno. Fabrika je tek napravljena i radnici upo{ljeni ali sada treba proizvoditi i to kvalitetno. Akcenat treba staviti na ono {ta }e biti a ne {ta je bilo. Ova analiza treba da bude samo pouka za na{u budu}nost. U narednom periodu treba obratiti pa`nju posebno na ~etiri ta~ke: 1. Organizacija je ki~meni stub Islamske zajednice, jer IZ-a Sandàka je prerasla u sistem slu`bi i institucija (Medrese, Biblioteka, Izdava~ka djelatnost, "Glas Islama", Humanitarna organizacija...) Tu treba potencirati pitanje saradnje, hijerarhije, kontakata - cirkulisanja na svim nivoima. Na àlost, prava Islamske zajednice nisu za{ti}ena argumentom sile a prema teoriji Rimskog prava to zna~i da i ne postoje. Ostaje nam samo interni mehanizam, opet bez prinude, koji se bazira na dobroj volji, bogobojaznosti, imanu... kao lavina, pokrenule su se diskusije jedna za drugom. U~esnici su se otvorili, koriste}i priliku da kaù ono {to im je na srcu. Od kritika preko priznanja uspjeha za sve u~injeno, do me usobnih prozivki... Sve u svemu, op{ta konstatacija svih, a i samog predsjednika Me{ihata, jeste da je skup uspio i da se ~esto trebamo ovako okupljati. Veoma je bitno da me u ulemom nema velikih mimoilaènja i uglavnom se sve svodi na odre ene manje probleme koje }emo, ako Bog da, svi zajedni~ki prevazi}i dogovaranjem i istinskim trudom. Daj Boè da ovakvih hairli okupljanja bude {to vi{e, jer to je najbliì put ka èljenom uspjehu. Te{rif [a~i} ORGANIZACIJA JE KI^MENI STUB ISLAMSKE ZAJEDNICE 2. Stru~ni kadrovi su oni bez kojih nema uspjeha, jer ugledni sistem kao {to je IZ-a mora imati ulemu sa visokim {kolama. 3. Vjerska prosvjeta koja obuhvata: - {kolstvo (medrese, vi{a {kola), - vjerska pouku - vjeronauku u {kolama. 4. Medijske aktivnosti u Islamskoj zajednici koje se trenutno realizuju posredstvom "Glasa Islama". I na kraju }u spomenuti dva va`na problema o kojima èlim danas ~uti va{e mi{ljenje i stavove. 1. Zbog sve u~estalijih nasrtaja na IZ-u kroz poku{aje mije{anja raznih faktora u njene unutra{nje stvari, smatram neophodnim da danas ovaj uvaèni skup zauzme takve stavove koji }e garantovati neophodnu autonomnost u radu IZ-e. 2. Obzirom da postoji inicijativa administrativnog povezivanja IZ-e Sandàka sa IZ-e BiH, smatram posebno va`nim da, iznose}i svoja argumentovana mi{ljenja, do emo do takvih stavova koji }e obezbijediti najbolji organizacioni oblik budu}nosti IZ-e Sandàka u predstoje}im integracionim procesima islamskog ummeta. Molim Allaha d`.{. da nam pomogne da saslu{amo jedni druge i da svi ponaosob damo doprinos prosperitetu Islama na ovim prostorima, nu`no uvaàvaju}i princip jedinstva.

6 AKTUELNI TRENUTAK OTVORENO, ISKRENO, ARGUMENTOVANO... Drugo savjetovanje o daljem radu IZ-e Sandàka odràno u Tutinu ima veliki zna~aj i va`nost iz dva osnovna razloga, ako ne i vi{e. Prvo, dogodio se je ve}i skup sandà~ke uleme, rukovodilaca organa IZ-e, predstavnika obrazovnih institucija, Medresa, Izdava~ke djelatnosti i lista "Glas Islama", s jedne strane, i drugo, otvorena je mogu}nost da svaki prisutni u svojoj diskusiji, ili dersu, iznese javno, otvoreno {ta nije do sada bilo dobro u radu i to od "vrha" do "dole" ili obratno, i {ta treba i valja ubudu}e raditi. Mikrofon je bio otvoren, sala obezbije ena i data mogu}nost otvorenog razgovora. Ja bih se kao predsjednik Ilmije u Novom Pazaru osvrnuo na ulogu i zna~aj uleme. Ulema je, strogo uzev{i, mnoìna od alim, "onaj koji posjeduje 'ilm", tj. znanje, u~enost u naj{irem smislu. Ulema su posebni ~uvari islamske nauke. To su {eriatski pravnici i teolozi. Kod nas pod imenom ulema podrazumijevaju se: imami, hodè i profesori medresa i islamskih fakulteta. Oni to i jesu, s tim {to su ulema i svi oni koji imaju islamsko obrazovanje i ~lanovi su svoga Udruènja, sa svojim aktivnim anga`manom u njemu. Ulema su nasljednici Boìjih Poslanika. Ulema su nosioci i tuma~i nauke Kur'ana. Predvodnici dèmata, skupina u duhovnom smislu. Oni predvode one kojima treba i koji traè nauku. Alejhiselam je podijelio svijet na dvije skupine: oni koji nauku nose i tuma~e (ulema) i one koji nauku traè. Za onog koji ne pripada jednoj od te dvije skupine, kod takvog nema nikakva dobra, pa nastavlja: "Budi u~en, ili traì nauku, ili slu{aj u~ene ljude, ili ih voli! Nemoj biti peto, tj. da ih mrzi{ i da ostane{ glupak". Kakav alim danas treba da bude i Ilmija kao udruènje, odgovor bi se mogao dobiti nakon nekoliko odrànih savjetovanja ovakve vrste, seminara i kurseva unutar Islamske zajednice. Uspjelo bi se ako bi se na prvom mjestu potencirao op{ti interes i misionarska uloga alima, a na kraju i rje{avanje ostalih pitanja stale{kog karaktera. Druga dobra strana ovog Savjetovanja jeste otvaranje mogu}nosti prisutnoj ulemi da iznese svoje vi enje o dosada{njem radu IZ-e Sandàka i da sa svojim prijedlozima pomogne u iznalaènju rje{enja za bolji rad i organizovanje svih ~inioca u IZ-i: od imama, dèmata, Odbora, Me{ihata, Medresa i dr. Otvoreno, iskreno, argumentovano a sve u cilju boljeg nam sutra. Data je mogu}nost da se raspravlja o su{tinskim pitanjima. Nije se u tome do kraja uspjelo, ali s obzirom da je tek Drugo savjetovanje ove vrste, dosta se postiglo. Ubudu}e, ~e{}e treba organizovati ovakva druènja a u~esnike pozvati, posebno ulemu, hodè, da otvore du{u, udare lijevo i desno, gore i dole, u sebe i od sebe. Sve u cilju iznalaènja boljih rje{enja, za bolji vjerski ìvot na{ih dèmatlija, jer smo radi njih tu i njima polaèmo ra~un, kao i odgovornost prema Allahu d`.{. Hajro ef. Tuti} Na osnovu odluke sa XVII redovne sjednice Me{ihata IZ-e Sandàka od 10.05.1997. god., u Tutinu je 09. juna odràno Drugo savjetovanje o daljem radu Islamske zajednice Sandàka, na kojem su u~e{}e uzeli imami, glavni imami, predsjednici Odbora IZ-e, rukovodstvo Me{ihata, profesori Medrese, predstavnici Izdava~ke djelatnosti i drugi, te donijeti sljede}i Z A K LJ U ^ C I 1. Daje se puna podr{ka dosada{njim aktivnostima organa IZ-e Sandàka. 2. U potpunosti se podràvaju sve aktivnosti na polju o~uvanja i rada Medresa, uz ocjenu da one predstavljaju temelj vjersko-prosvjetne budu}nosti muslimana ovih prostora. 3. Skup podràva inicijativu za uvo enje vjeronuke u {kole i u tom smislu se apeluje na nadle`ne organe IZ-e (Me{ihat i Odbori) da hitno pristupe pripremama, kako bi se potrebni kadrovi osposobili za ulazak u nastavni proces. Za realizaciju toga smatraju se nu`nim pripreme za osnivanje Vi{e islamske {kole (Islamsko-pedago{ke akademije). 4. Vjerska pouka je ìla kucavica o~uvanja kontinuiteta vjerskog odgoja i edukacije, te se stoga apeluje Me{ihatu da {to prije oformi vjersko-prosvjetnu slu`bu, kako bi se vjerska pouka uspje{no organizovala. 5. Najo{trije se osu uju medijski nasrtaji na autonomnost IZ-e, njenih ustanova i slu`bi, te se od nadle`nih organa IZ-e traì da dalje aktivnosti budu uskla ene sa principom potpune nepovrjedivosti suverenosti IZ-e, koja se isklju~ivo mora napajati sa izvora Kur'ana i Sunneta. 6. Islamska ulema (imami) su stub IZ-e i Islama, te kao takvi trebaju u zajednici zauzeti ono mjesto koje im po Kur'anu i Sunnetu i pripada. 7. Ukazuje se ju`nim Odborima IZ-e (Roàje, Bijelo Polje i Petnjica) da ne postoje nikakvi valjani razlozi za dosada{nji odnos prema organima IZ-e Sandàka, te se od njih traì da kona~no zauzmu takve stavove koji }e omogu}iti muslimanima tih prostora da u okviru IZ-e Sandàka ostvare svoj puni vjerski prosperitet. 8. Formiran je Inicijativni odbor za osnivanje Udruènja uleme Sandàka, sa zaduènjem da uz konsultacije sa predsjednikom i pravnom slu`bom Me{ihata pripreme nacrt Statuta Udruènja uleme i osniva~ku skup{tinu. Inicijativni odbor sa~injava}e predsjednici postoje}ih Odbora Udruènja uleme sa podru~ja Sandàka, predsjednik Savjeta i direktor Medrese, te predstavnik Me{ihata. 9. Sarajevo je vjerski duhovni centar muslimana Bo{njaka Sandàka, te je stoga potrebno odràvati vezu sa Riasetom IZ-e u BiH. U tom smislu, Saboru i Me{ihatu se preporu~uje da, zauzimaju}i stav po pitanju platforme Ustava IZ-e BiH, osiguraju ostvarivanje interesa IZ-e Sandàka, {to podrazumijeva o~uvanje postoje}eg ustrojstva (Sabor, Me{ihat, Odbori). 10. Skup podràva stav Me{ihata po pitanju negativnog odnosa aktuelne vlasti prema IZ-i Sandàka, te najo{trije osu uje poku{aj nametanja predstavnika IZ-e iz Beograda i Podgorice na ime legitimnih predstavnika muslimana u Jugoslaviji. 11. Prisutni su pozdravili organizovanje Savjetovanja, uz napomenu da je potrebno da se ista uprili~e ~e{}e.

AKTUELNI TRENUTAK 7 PREDSJEDNIK ME[IHATA PRIMIO ATA[EA ZA KULTURU ISLAMSKE REPUBLIKE IRANA U BEOGRADU U srijedu 11. juna, predsjednik Me{ihata Muamer ef. Zukorli} je u svom kabinetu primio delegaciju Iranske ambasade u Beogradu na ~elu sa Hamid Muhamedijem, ata{eom za kulturu. U jedno~asovnom srda~nom razgovoru su razmijenjena mi{ljenja o mogu}oj kulturnoj saradnji izme u na{a dva Predsjednik Me{ihata Islamske zajednice Sandàka, Muamer ef. Zukorli}, uputio je poziv Reisul-ulemi dr. Mustafi ef. Ceri}u da sa svojim saradnicima posjeti Islamsku zajednicu Sandàka. Posjeta ove visoke delegacije Islamske zajednice iz naroda, oko ~ega su i postignuti prvi dogovori. Ina~e, gospodin Muhamedi je posjetio i Izdava~ku djelatnost Me{ihata "El-Kelimeh", te razgovarao sa glavnim i odgovornim urednikom lista "Glas Islama" Mustafom ef. Feti}em. [.S. OÊKUJE SE POSJETA VISOKE DELEGACIJE IZ-e BOSNE I HERCEGOVINE Bosne i Hercegovine o~ekuje se uskoro. Kako saznajemo, zvani~nici iz Sarajeva }e pozijaretiti na{u Islamsku zajednicu ~im bude okon~ana zvani~na procedura oko bezbjednog boravka u Sandàku. AGONIJA ISA-BEGOVOG HAMAMA Najstariji spomenik islamske kulture ove vrste na Balkanu - Isabegov hamam u Novom Pazaru, pod formalnom za{titom dràve, dospio je u jadno stanje iza kojeg slijedi ru{enje. Jedinstveni spomenik islamske kulture i arhitekture - Isabegov hamam u Novom Pazaru postao je jedinstven i po tome {to je u toku dvije zadnje decenije nekoliko puta mijenjao gazde. Dràva pod ~ijom je "za{titom" bio nije imala interesa da ga odràva pa je kao "turisti~ka atrakcija" preuziman i prodavan po pravilu: uzmi ga ti, ne}u ga ja! Istini za volju, Zavod za za{titu spomenika kulture izvr{io je djelimi~nu popravku krova (kupola od olovnog lima). Nakon toga je Hamam zaobilaèn raznim planovima i poduhvatima koji su preduzimani na ovom podru~ju. Nije ovaj islamski op{tinska vlast u Novom Pazaru. Sa sjeverne strane ga zaklanja Arap dàmija a sa zapadne - zanatske radnje Stare ~ar{ije. U historijskim izvorima koji nisu sasvim pouzdani, prvi put se ovaj spomenik pominje 1489. godine, a ko zna koliko je prije podignut. Dakle, Evlija êlebi je na~inio prvi zapis o ovom Hamamu prije 508 godina a to je najilustrativniji podatak koliko je stara ova gra evina. Naravno, na{ zapis, naàlost, ne govori o ljepoti Isabegovog hamama, nego o njegovoj agoniji propadanja. Naime, Hamam u Novom Pazaru je imao mnoge detalje koje danas nema. Zbog toga se moramo vratiti na po~etak ove storije, jer sami podaci o ovom spomeniku kulture govore o razlozima da se niko nije mogao usuditi da i ovo {to sada vidimo poru{i. Tako je ovaj Hamam i uvr{}en me u spomenike od KAMEN TEMELJAC ZA D@AMIJU U KARAULI U nedjelju 08.06.1997. godine u selu Karauli (Prijepolje) postavljen je kamen temeljac za ponovnu izgradnju ve} davno sru{ene dàmije (1943). Lijepi proljetni dan omogu}io je da se na ovom nesvakida{njem skupu na u mnoge ugledne zvanice i gosti. Sve~anost je zapo~eta melozvu~nim u~enjem Kur'ana imama Mali} ef. Nurovi}a koji je pokrenuo suze i uzdrhtao srca prisutnih dèmatlija. Potom je Mustafa ef. Feti}, predstavnik Me{ihata Islamske zajednice Sandàka, odrào kra}i vazu-nasihat u kojem je ukazao na zna~aj podizanja Boìjih ku}a i njihovu ulogu u izgradnji islamske li~nosti. Uz dovu Allahu d`.{. da nas oja~a u ovim hairli akcijama, zavr{ili smo ovaj skup. Vrijedni i gostoljubivi mje{tani Karaule pokazali su se kao dobri organizatori dostojni ovakvih skupova. I.R. Isabegov Hamam ''pod za{titom dràve'' spomenik civilizacije bio ravnopravan konkurent, iako je uvr{}en me u najzna~ajnije spomenike kulture uop{te. Evlija êlebi obilaze}i ovaj kraj 1660. godine, zabiljeìo je u svojem Putopisu da se u ovom gradu nalaze dva hamama - stari i novi. Do danas je, kako-tako, sa~uvan samo jedan, a po svemu sude}i ba{ onaj stariji - Isabegov hamam. U stanju koje nije nikako prijatno za oko, vremenu jo{ odolijeva Hamam, sada stije{njen izme u novih gra evina zgrade Poreske uprave, koja ga nadvisuje i zaklanja i najnovijeg poslovnog kompleksa koji je na trgu {to pripada ovom Hamamu podigla biv{a posebne historijske vrijednosti te na taj na~in i svrstan u one {to su pod za{titom dràve. Pod kakvom je za{titom stvarno bio, svakako svjedo~i i ova slika. Ali, dakako, pri~u o ovom spomeniku islamske kulture ne moèmo zavr{iti a da ne kaèmo da nije mogu}e prihvatiti da je sve u nedostatku sredstava kojim je raspolagao regionalni Zavod za za{titu spomenika. Tako se dogodilo da novopazarski Hamam ~esto mijenja gazde, od Ugostiteljskog preduze}a "Lipa", Saobra}ajnog preduze}a "Sandàktrans" do Gra evinskog preduze}a "Razvitak", u ~ijem se posjedu sada nalazi. Ibrahim Mehmedovi}

8 AKTUELNI TRENUTAK ODR@AN SASTANAK REDAKCIJE LISTA SA IMAMIMA Sazvan od strane predsjednika Me{ihata IZ-e Sandàka, 20. maja ove godine u prostorijama Srednje medrese "Gazi-Isabeg", odràn je sastanak rukovodstva Redakcije lista "Glas Islama" sa imamima Odbora IZ-e Novi Pazar. Tema sastanka, kojeg je vodio predsjednik Muamer ef. Zukorli}, bila je: Uloga imama u radu lista "Glas Islama", obzirom da najve}i doprinos u distribuciji ovih novina mogu imati imami, koji su u direktnoj vezi sa dèmatom kao potencijalnim ~itala{tvom. Odaziv imama je bio dobar i iz njihovih rije~i, te zaklju~aka koji su donijeti, moè se vidjeti zainteresovanost da svojim radovima, informacijama sa terena i direktnom promocijom lista putem DELEGACIJU IRANSKE AMBASADE PRIMIO DIREKTOR MEDRESE Dana 11.06.1997. godine Srednju medresu "Gazi-Isabeg" je posjetio gospodin Hamid Mohammadi, ata{e za kulturu pri ambasadi Islamske Republike Irana u Beogradu, sa svojim Direktor Medrese Mevlud ef. Dudi} u razgovoru sa iranskom delegacijom Nastava za {kolsku 1996/97. godinu u Srednjoj medresi "Gazi-Isabeg" je zavr{ena dana 14.06.1997. godine po planu i programu. U~enici }e biti na ljetnjem raspustu do 01.09.1997. godine, kada po~inje nova {kolska godina. O uspjehu u~enika u ovoj {kolskoj godini, diplomskim ispitima i drugim pojedinostima vezanih za Medresu, bi}e vi{e u narednom broju Glasa Islama. saradnicima. Delegaciju je primio direktor Medrese prof. Mevlud ef. Dudi} koji ih je detaljno upoznao o postojanju i radu Medrese u Novom Pazaru. Gosti su nakon razgovora sa direktorom obi{li u~enike mu{ke i ènske Medrese. Gospodin Hamid je nakon obilaska u~enika i kra}eg razgledanja Medrese istakao da je jako zadovoljan {to mu se pruìla prilika da na ovim prostorima moè da vidi toliko mladih ljudi zainteresovanih za izu~avanje Islama i uop{te islamske kulture. Obe}ao je da }e ovakvih posjeta biti ubudu}e, ako Bog da, vi{e i da na{i u~enici ako èle mogu odlaziti na studije u Republiku Iran. H.K VANREDNI ISPITI SVE USPJE[NIJI KRAJ [KOLSKE GODINE dùmanskih hutbi i na skupovima u dàmiji i van nje, daju zna~ajan doprinos boljoj distribuciji jedinog islamskog glasila u Sandàku. S.[. Dana 6,7. i 8. juna 1997. godine odràni su ispiti za vanredne u~enike u Srednjoj Medresi "Gazi-Isabeg" u Novom Pazaru. Na ispite je iza{lo ukupno 46 u~enika i polagalo 204 ispita, od ~ega je poloèno 117, {to izraèno u procentima iznosi 57%. Valja napomenuti, kao {to se vidi iz procenta prolaznosti u~enika, da je do{lo do vidnog pobolj{anja nivoa znanja vanrednih u~enika u odnosu na prethodne rokove. To iz razloga {to su vanrednim u~enicima dati na uslugu programi nastavnog gradiva i odre ena potrebna literatura, a i profesori su uvijek na zahtjev u~enika obavljali konsultacije i davali smjernice za pravilno u~enje i kori{}enje potrebne literature. Vrijedno je napomenuti i to da su u ovom ispitnom roku tri u~enice zavr{ile sa uspjehom ~etvrtu godinu Medrese, {to je pokazatelj da se ona i vanredno moè okon~ati, uz maksimalno zalaganje i trud. Harun Ka~apor Sa lica mjesta BOLJI DANI PO@EGE Poèga je ruralno poveliko naselje, s vi{e od 280 doma}instava. I staro naselje. Pamti i bolje godine od ovih. Udaljena svega 7 km od op{tinskog sredi{ta Novog Pazara, ostala je zaturena na periferiji, tzv. brige za socijalisti~ki preobraàj. Osim skromnog objekta osnovne {kole (isturenog odjeljenja mati~ne {kole na Dojevi}u) u Poègi za 50 i vi{e godina na planu revitalizacije sela nije ni{ta ura eno. Ovaj kraj je mimoi{la gradnja fabrika, ambulanti, veterinarskih stanica, telefonizacije i sl. i pored svih pogodnosti u geografskom, saobra}ajnom i demografskom smislu. Stoga je Poèga, odupiru}i se usudu reìmske zapostavljenosti, postala "zemlja bez Adema", selo ~iji su iole sposobniji mu{karci po{li trbuhom za kruhom diljem zapadne Evrope i ostalog svijeta. Ne treba posebno biti pronicljiv da se primjeti da ovo uskoro prigradsko naselje bude "prioritet" nad prioritetima nove op{tinske vlasti. Jedan op{ti pogled na vjerski ìvot Tek razmahalo zelenilo prika{njelog, usnulog ovogodi{njeg prolje}a, jorgovani u punom cvatu, pitomina koja {iri plu}a i evo visoko uzdignuti minaret dàmije poput svjetionika koji usmjerava one na zemlji da ne zalutaju u nepreglednom moru stranputica. Sa minareta jutrom i ve~eri ezani zovu i opominju! A opomena sluì, kaù musalije koje redovito zijarete ovu Boìju ku}u. Protekli Ramazani-{erif }e biti upam}en po masovnosti. Prave rijeke ljudi su hitale ramazanskim mubarek danima. Ima i onih koji se samo Ramazanom sjete da pripadaju Muhammedovom a.s. ummetu. Dèmatlije Poège su uspostavili pored sabah i ak{am namaza i jaciju namaz, tako da je ova dàmija trovaktovna. Ima klanja~a koji su od dàmije udaljeni i do 20 minuta pje{a~kog hoda, ali im to ne umanjuje redovnost. Najbrojniji su Curi}i, Bronje, Hasanovi}i, a i predstavnici iz redova Tatarevi}a, Kola{inaca i Koca. S kraja Ramazana, u ovom dèmatu je uveden lijep adet. Po jaciji namazu dèmatile se je obilazio svaki musalija gdje se na tim sijelima u koordinaciji sa mjesnim imamom razgovaralo o Islamu. Ovaj dèmat vodi, nadasve stru~ni imam, Hafiz ef. Demirovi} koji je u startu ispo{tovao kur'anski imperativ a ujedno i odluku Me{ihata IZ-e Sandàka o polaganju stru~nog ispita, odnosno usavr{avanju u struci. Vjersku pouku ef. Demirovi} tokom {kolske godine izvodi subotom i nedjeljom, dok u vrijeme ferija ~etiri puta nedjeljno. Osjetno je prisustvo ve}eg broja polaznika vjerske pouke u ljetnjem periodu gdje njih 50-tak redovnih u~i osnovna na~ela u Islamu i arapsko pismo. Vjersku pouku pored mati~ne dàmije, obavlja i u mektebu u Raj~inovi}u. Zbog mnogih zaseoka koji gravitiraju, bila je prisutna ideja o gradnji mekteba u selu Petrovi. Naàlost, proces demografskog starenja sela je davno za{ao u kriti~nu fazu. Aktivnost dàmijskog odbora i dèmata u ovom trenutku je usmjerena na formiranje biblioteke, gdje su na~injeni konkretni koraci. Stoga molimo vakife da daruju ovaj dèmat nekom knjigom o Islamu. Dalje, u planu je dogradnja aneksa uz dàmiju u cilju pove}anja prostora, {to je pokazalo iskustvo iz pro{log Ramazana i Bajrama. Aprilskih dana smo se radovali povratku hadìja, njih ~etvoro sa ovih prostora. U pro{lim aktivnostima, organizovana je mukabela, ve~ernja {kola za odrasle, unutra{nje kompletno renoviranje dàmije, izgradnja abdesthane, porodi~ne ku}e za imama i sl. Na ovome se, in{allah, ne}e stati. Molimo Uzvi{enog Allaha d`.{. da nam da prisebnost u ovom na{em postupku. Esad Kola{inac

IZ NA[IH D@EMATA 9 ODBOR ISKLAMSKE ZAJEDNICE B I J E L O P O L J E Na sjeveru Crne Gore, u srednjem Polimlju, nalazi se grad Bijelo Polje, u kome se odvija, te~e i traje Islam sa svojom kulturom i civilizacijom. Dàmija u Bijelom Polju Historijski posmatrano, Bijelo Polje je imalo i svoja stradanja, kao npr. 1689. godine od strane austrijske vojske, {to je bila sudbina i drugih sandà~kih gradova. Sredinom 18. vijeka, ta~nije 1741. godine, u Bijelom Polju je sagra ena Zaimovi}a dàmija (Gornja Mahala). Prvobitno je sagra ena po pisanim podacima u selu Jabu~inu, pa je u dijelovima ru~no prenijeta u grad. Godine 1852. Akovo (Bijelo Polje) sa Bihorom ulazi u sastav jednog od mudirluka (srez) Bosanskog ajaleta. Ve} 1868. godine Bijelo Polje je jedna od kaza Novopazarskog Sandàka, a 1877. godine Akovo je imalo jednu ru`diju i 15 sibijan mekteba, u kojima se {kolovao 431 u~enik i 159 u~enica. U toku Drugog svjetskog rata Bijelo Polje je tako e pretrpjelo puno `rtava u ljudstvu i objektima. Prilikom savezni~kog bombardovanja Bijelog Polja 19.11.1944. godine, pogo ena je i sru{ena dàmija na ~ar{iji - Hadìhanumin vakuf. U samom gradu Bijelom Polju nalazi se jedna dàmija u kojoj se klanja svih pet vaktova namaza, a pri Odboru IZ-e Bijelo Polje ima jo{ 5 dàmija aktivnih i to: dàmija u Sutivanu, Gubav~u, Bistrici, Loznoj, Koritima. U pet navedenih se obavljaju dùmanski i Bajram namazi. U toku je izgradnja dàmija u selu Rasovu i Kanjama. U selima Metanjcu i Dobrakovu se grade mektebi. U selu Raduli}i u op{tini Bijelo Polje, postojala je jedna dàmija koja po svojoj monumentalnosti spada u red boljih dàmija u doskora{njoj Jugoslaviji. Vihor Drugog svjetskog rata je tu dàmiju ostavio u ru{evinama. Apel IZ-e da izvr{i sanaciju pomenutog objekta u toku 1996. godine, ostao je bez uspjeha. êkamo bolja vremena. U toku 1997. godine, od strane novog dàmijskog odbora Bijelo Polje, potekla je inicijativa za{tite i ogra ivanja na lokaciji starog groblja u naselju ]ukovac, koja je uspje{na i privodi se kraju. Odbor IZ-e Bijelo Polje, sa svojim usponima i padovima, koji su odraz udaljenosti od matice i dosta malog broja vjerskih slu`benika. Ali, u perspektivi se naziru mogu}nosti ka brìm reformama i boljem opstanku Islama na ovom lokalitetu. Vakufsku imovinu OIZ-e Bijelo Polje ~ine vjerski objekti, administrativna zgrada, gasulhana, jedno turbe, ~etiri stana za imamsku upotrebu. Ja~anjem islamske svijesti, pove}a}e se i broj drugih objekata koji su u slu`bi za op{te namjene muslimana ove regije. Na planu oìvljavanja vjerskog ìvota OIZ-e Bijelo Polje, osje}a se uspon kroz primjetljiv broj musalija u toku Ramazana, Bajrama, dùmanskog namaza, pet dnevnih namaza, a rast klanja~a u podmlatku u gradskoj dàmiji je najbolje upe~atljiv, zahvaljuju}i vrijednom pregaocu i imamu hadì Hasan ef. Bo{njaku. Vjerska pouka radi u toku cijele godine, na {kolskim ferijama svaki dan, a ina~e samo nedjeljom. Medijska kultura kroz upoznavanje Islama u pisanoj dostupnoj literaturi, jo{ zakazuje na ovom podru~ju, {to u svakom slu~aju moramo korigovati, kada znamo da je knjiga najbolji prijatelj, a islamska svakako. Islamske vjerske manifestacije u Bijelom Polju su najupe~atljivije u toku Ramazana, a onda po~inju svoj postepeni pad. To je stvar koja otvara {irok dijapazon za polemiku i stru~na savjetovanja, kako kroz ostale manifestacije, mevlude, hatme, dènaze, susrete sa prijateljima, islamska Omladina sve vi{e prisutna u dàmiji vjen~anja, sunnete, nadijevanje imena, treba ostavljati traga kroz pri~u i nasihate, buditi baklju vjere u Allaha d`.{. i Sunnet Muhammeda a.s. Iskra nade za vjeru u tevhid su mladi izdanci, kadar koji je na {kolovanju kroz medrese, u skorije vrijeme, u razdoblju od 1990/91. {kolske godine, i to djeca sa podru~ja op{tine Bijelo Polje, na {kolovanju u Gazi-Isabegovoj medresi u Novom Pazaru: êlebi} Mirsad - prva generacija, Martinovi} Meho, Hasanovi} Nedàd, Kapetanovi} Re{ad, Kijamet Enver, Burdòvi} Enis, Hasanovi} Irfan, Nasufovi} Sead i Bo{njak Ahmedin. To je u svakom slu~aju generacija koja }e nastaviti da na svoj stru~an na~in ostavi i nastavi sa sprovo enjem aktivnosti na polju Islama. Uz Allahovu pomo} bi}e jo{ i bolje. Nadati se je. Mirsada Burdòvi} Bihor TRI BRATA IZGRADILA D@AMIJU Bra}a Refik, Rifat i Esad Tiganj iz Vrbice izgradili su velelepnu dàmiju u svom selu u ime Allaha i duga prema zavi~aju. Me u vrijednim dèmatlijama je svakako i Refik Tiganj koji je znatan dio svoga ìvota proveo u inostranstvu, rade}i i zara uju}i da bi mogao sebi i drugima pomo}i. Melek koji donosi dobre vijesti, naputio je Boìjom voljom Refika i njegovu bra}u Rifata i Esada da uloè dio svoga zara enog kapitala u izgradnju dàmije u toku 1996. godine, koja je dovr{ena u januaru 1997. Savladavaju}i mnogobrojne prepreke, me u kojima je i vrlo lo{ put i pristup do mjesta gdje se gradila dàmija, Refik je uloìo sve svoje fizi~ke i materijalne mogu}nosti i sposobnosti i uspio da za ne{to vi{e od pola godine zavr{i zapo~etu dàmiju koja je ukrasila Vrbicu, o ~emu }e vam svi muslimani Bihora koji su imali prilike da je vide i posjete potvrdno odgovoriti. Bra}a Tiganj su uloìli svoja sredstva, pa nije bilo potrebe za donacijama iz Turske i bilo kojih drugih mjesta. Izgradnja je otpo~ela 24. aprila 1996. godine, ~ijoj sve~anosti su prisustvovali brojni vjernici, preko 400 prisutnih. Dàmija je ve} u toku ovogodi{njeg Ramazana vr{ila svoju funkciju. Projekat dàmije je uradio li~no Refik Tiganj. Dàmija je utemeljena na povr{ini od 62 kv. metra i ima dva sprata. Predstoji izgradnja minare u visini od 25 metara, koja bi trebala da bude skladna dàmiji. U toku ovogodi{njeg Ramazana dàmija je otvorena i nezvani~no, ~ijoj sve~anosti su prisustvovali i Bo{njaci muslimani sela: Petnjice, Lagatora, Trpezi, Vr{eva, Kalice i drugih dèmata, koji su se pridruìli èljama i dovi za uspjeh i sre}u Vrbi~anima. Prilikom mog posljednjeg susreta s Refikom Tiganjom, u toku na{eg muhabeta izdvoji}u neka njegova kazivanja: "O veli~ini i va`nosti ovog hairli djela uvjerili smo se kada je dàmija po~ela vr{iti svoju funkciju, okupljaju}i muslimane u ime Boga, radi pou~avanja osnovnim vrijednostima Islama. Svakom bratu muslimanu bih preporu~io da dàmiju ima u svojoj blizini, svom mjestu i svom srcu. Mnogi }e re}i da ima va`nijih i potrebnijih poslova i objekata od dàmije, ali ja ne mislim tako. U mjestu gdje nema dàmije, {kole i makar ambulante, nije dostojno ìvljenja jednog muslimana. Zahvaljujem se svakom bratu a posebno u~enim ljudima IZ-e koji su mi pruìli moralnu podr{ku a posebno mladom Irfan ef. Tuti}u koji je na{oj omladini pokazao put sre}e i spasa u praktikovanju Islama. Naravno, molim Boga da nagradi i sve vrijedne Vrbi~ane: Tarhani{e, Cikoti}e, Agovi}e, Aliba{i}e, \uki}e, Hadrovi}e i Adrovi}e, Tiganje koji su svojim raznim prilozima u~estvovali u ovom hairli poslu." Na kraju, sve bih pozvao na sve~ano otvaranje dàmije u na{oj Vrbici, koje }e se obaviti nakon dovr{enja minareta, o ~emu }emo haber u~initi putem na{eg glasila GLASA ISLAMA. Uz mahsus selam! Sead Ramdedovi}

10 REPORTA@A JEZIK NA[E VJERE JE NEPREVODIV Kako promovisati GLAS ISLA- MA skromno u nekim crnogorskim gradovima, a ne biti nimalo nametljivi a jo{ manje dosadni, bila je jedna od dilema dok smo putovali nas trojica: Mustafa ef. Feti} - glavni i odgovorni urednik, Hasudin Hajrovi} - tehni~ki urednik i moja malenkost, jednog svjeèg i prohladnog majskog jutra iz Novog Pazara, preko Sjenice i Prijepolja za Podgoricu u kojoj je temperatura bila do 32 stepena. U musafirskoj atmosferi kod na{e bra}e u podgori~kom Me{ihatu, uz kahvu i ~aj odagnali smo svaku pomisao i ku{nju da }emo ostati sa nesigurnim kolima na pola puta, i shvatili da smo do{li na pravo mjesto. Istina, Idriza ef. Demirovi}a, predsjednika Me{ihata IZ-e Crne Gore nismo Podgorica: Sa predstavnicima Odbora Islamske zajednice vidjeli, jer je bio slu`beno zauzet oko pravne procedure jednog vakufskog objekta (porodi~ne ku}e) u Tuzima za budu}u Medresu, prvu u Crnoj Gori. Reisa su zamjenjivali na{i stari ahbabi, [a}ir ef. Smailovi}, Bajro ef. Agovi} te mladi imam Husein efendija, svr{enik Islamskog fakulteta u Medini. Efendija [a}ir je jedan od slu`benika OIZ-e u Podgorici, pa je ovom prilikom prijatno uprili~io na{ bratski susret, rekav{i jo{ na po~etku da je sretan {to je doìvio da ima u svojim rukama GLAS ISLAMA na bo{nja~kom jeziku i kao takvog su ga prihvatili svi Albanci ovdje u Podgorici, Tuzima, Baru i Ulcinju, jer jezik na{e vjere je neprevodjiv i mi se najbolje me usobno razumijemo slijede}i ispravno Allahov put... Izme u redova rije~i na{e bra}e primijetili smo da je dosta te{ko biti musliman u Podgorici, posebno u ovom "smutnom" vremenu. A to jo{ bolje kazuje da je u glavnom gradu Crne Gore sa preko 20.000 muslimana samo jedna aktivna dàmija, dok jedna od najstarijih, Glavatovi}eva dàmija jo{ ~eka svoju restauraciju, iako je samo na "papiru" za{ti}ena nekim zakonom. Ono {to su nam na{a bra}a rekla u Podgorici jeste da ne postoji dovoljna svijest tolerancije na relaciji dràva - vjera, pa nije ~udo {to su skoro svi akutni problemi svedeni na marginu deùrnih pitanja osu enih na zaborav, bez povratne informacije. Klju~ni problem skoro svih OIZ-e u Crnoj Gori, kako nam reko{e na{i sagovornici, jeste nedovoljan broj imama. Primjera radi, imam Bajro ef. Agovi} mora svakog petka da bude na dùmi u Baru. Na{a bra}a su bila samokriti~na pa su nam istakla jedan vidan problem koji se javlja me u prispjelim kadrovima, novim imamima koji dolaze iz razli~itih islamskih centara (Kaira, Medine, Istanbula i sl.) kada se ~uje pomalo razli~ito tuma~enje nekih, vi{e formalnih nego su{tinskih, islamskih normi. Kroz GLAS ISLAMA valjalo bi ih pripremiti i uskladiti sa ostalim kolegama, naglasili su na{i doma}ini, jer je veoma bitno kako }e se mladi imami pona{ati na terenu, u svojoj sredini koju su napustili prije ~etiri-pet godina. I u Crnoj Gori je jedan od glavnih problema kako povratiti vakufsku imovinu Islamskim zajednicama? Nismo znali da je Ostros na Skadarskom jezeru vakufski posjed, kao i Gornji i ''Kada sam se otrijeznio poslije operacije (u Beogradu) izgovorio sam, kaù, samo ove tri rije~i: Allah, Ahmet i Azra... ime tre}eg djeteta nisam umio da izgovorim'', rekao je stari imam Halil ef. Seferovi} iz Starog Bara. Ulcinj: Promocija ''Glas Islama'' u dàmiji Donji Muri}i i da je dàmija u Muri}ima jedna od najstarijih dàmija iz XVI stolje}a... Nismo znali da je bilo pet hafiza samo iz porodice Zaimovi}a iz Bijelog Polja... A o svemu tome na{a bra}a bi voljela da se progovori u GLASU ISLAMA. Nakon musafirskog ru~ka u Staroj Varo{i, u kojoj se jedva nazire Sahat kula kao minorni urnek stare islamske ~ar{ije {to su je razbili i potrli hladni soliteri, hitali smo prema Ulcinju. Razmi{ljao sam o maloj ulici Dàn, koje vjerovatno vi{e nema... Usput smo susretali duge kolone kamiona koji su i{li iz Albanije u pravcu Nik{i}a, natovareni starim gvo` em. Kroz na{e misli ve} smo vidjeli kako se surovo tope (da ne kaèmo rustikalno) neki hromi dijelovi Albanije u nik{i}koj èljezari "Boris Kidri~", koja se odavno tako ne zove. Dakle, prevoz starog gvo` a se vr{i ilegalno preko albansko-crnogorske granice a "topljenje" rude vr{i se sasvim legalno. Usput smo pro~itali vijest u novinama (kakva koincidencija!) da je Albanija optuìla Crnu Goru za javnu plja~ku... Od ovih tu`nih i morbidnih prizora na{e bra}e, kom{ija preko Prokletija, voze}i se pored samog mora u lahkom predve~erju, samo nam daju neki natprirodni kuvet i sigurnost bjeli~asti obrisi krotkih dàmija, koje sve ju`nije streme u visinu poput raketnih projektila koje ne}e nikog ubiti. Gradska dàmija u Ulcinju za vrijeme ak{am namaza bila je puna dèmatlija, od mla ih do starijih. Poslije namaza u istoj dàmiji u vjerni~kim rukama na{ao se GLAS ISLAMA. Bile su to skromne hedije na{e Redakcije, odnosno spontana promocija koju je lijepim rije~ima izgovorio Mustafa ef. Feti} kao glavni i odgovorni urednik. Na{a bra}a ne mogu da vjeruju da imaju svoje glasilo. Uzgred, Bar: Halil ef. Seferovi} ispred masline stare preko 2000 godina. znatièljno nas pitaju: da li smo bili u podgori~kom Me{ihatu? Nakon odgovora da jesmo, na{a bra}a se osloba aju jo{ jedne formalne sjenke, koja vi{e nije ni sumnja ni dilema, ve} istina da se moramo {to vi{e i tje{nje povezivati Allahovim uètom, kako jedan stari Albanac re~e, jer sloga se sti~e i prima samo dinom i imanom. Priznajemo, da predstavu o Ulcinju mijenjamo. Nismo znali da u ovoj op{tini ima blizu tridesetak

REPORTA@A 11 Stari Bar: Omerba{i}a dàmija aktivnih dàmija i da je samo Ulcilj imao 13 hafiza. A svaka stopa zemlje je historija i legenda. I ovom prilikom postavljamo sebi ono isto vru}e pitanje gospodina Emira [ekiba Arslana: Za{to su muslimani zaostali a drugi napredovali? Dio odgovora nalazimo u konkretnim primjerima. Naàlost, kako smo ~uli u Ulcinju, ni ova najju`nija jadranska obala nije po{te ena uzurpacije vakufske (kao ni one li~ne) imovine. Dràva, odnosno vojna, je oduzela samo u zadnje vrijeme blizu 3.000 stabala maslina i preko 15.000 maslinovih stabala privatnicima sa zemlji{nim posjedom. O{te}eni su prete`no muslimani, odnosno Albanci. A zlatno pravilo je dugo vaìlo: ni jedan mladi} nije mogao da se oèni, ukoliko prethodno ne posadi najmanje 20 maslinovih sadnica. Kod na{e bra}e smo te no}i dugo zijaretili i ostali na konak jer hotel nije za musafire koji prvi put dolaze, reko{e. Sutradan nakon obilaska Pa{ine dàmije u Starom gradu, mladi imam Rifat ef. Cukovi} odveo nas je u Vladimir da vidimo jo{ jednu novu i lijepu dàmiju. êtvrtak je pazarni dan u ovom malom pograni~nom mjestu poznatom po pelinu (kao i cijela Krajina) koji se otkupljuje onako tek ubran za samo 1 DM. Primje}ujemo pored puta tek sazrele tre{nje i velike kamene bulke, samo {to nisu rascvjetale, streme prema nebu, koje se ljubi i utapa sa prozra~nom bojom morskog plavetnila. Sporednim putevima (da bi izbjegli sve u~estalije konvoje kamiona iz Albanije) stièmo u Stari Bar, kod jo{ krepkog starog imama, Halila ef. Seferovi}a. Njegova ljubazna hanuma do~ekuje nas u njihovoj avliji iz koje se tek "pustila" p~ela. "...Kada sam se otrijeznio poslije operacije u Beogradu izgovorio sam, kaù, samo ove tri rije~i: Allah, Ahmed i Azra... Ime tre}eg djeteta nisam umio da ovari{em Plav: Gradska dàmija Gusinje: Vezirova dàmija (izgovorim)", prisje}a se hadìja Halil, àle}i se da tri dana nije mogao da klanja! Prolje}a '95. je i{ao na had` sa svojom hanumom, zajedno sa {ezdesetak sandà~kih hadìja. Iako je prevalio sedmu deceniju, Halilaga je jedan od najstarijih aktivnih imama u Omerba{i}a dàmiji u Starom Baru. Rado se prisje}a svoje mladosti koju je poklonio imamskom poslu, organizuju}i vjerske pouke na terenu Malesije pa i {ire. Ovaj krepki starac (nakon "savijanja" odbjegle p~ele) vodio nas je do najstarije masline, a potom ispod Tvr ave do Podgradske dàmije, koju godinama odràva Rizvan Muri} sa svojom porodicom. Naàlost, ova lijepa dàmija je bez imama. U haremu dàmije nalaze se tri {ehidska mezara, koji su kao branioci grada, kako kaù, od Kova~ke mahale i{li blizu 150 metara bez svojih glava i na tom mjestu gdje su pali, oni su i ukopani. Kadija [abi} ostavio je amanet, kada bude preselio na ahiret da ga ukopaju ispod njihovih nogu. @elja mu je ispunjena. "Moja najve}a èlja je da u ovoj dàmiji svakodnevno ~ujem ezan", poàlio se Rizvan, rekav{i nam da je otvoren konkurs za imama. Kaè, da je razgovarao sa svojim Roàjcima, ali jo{ ni{ta nema. ''Uslovi su povoljni: trosobni stan i kori{}enje stotinu stabala maslina. Ako ne}e stan, moè da napravi ku}u, evo, plac je tu, pored dàmije''. Zanimljivo je koliko je indikativno da dàmije u Starom gradu nemaju stalne imame, dok po selima ne oskudijevaju sa kadrovima. Musafirski re~eno, ak{amski ezan u Omerba{i}a dàmiji u~io je Mustafa ef. Feti} a klanjala je kompletna porodica efendije Seferovi}a, nakon ~ega su nas ~lanovi OIZ-e Bara prihvatili u svojim prostorijama, vidno zaogrnuti brojnim problemima. Predsjednik OIZ-e Bara dr. Muftar ef. Kaveri}, ina~e stomatolog, rekao nam je da je njegov babo bio hafiz, a bio je i djed. "Me utim, izmijenila su se vremena, zato je najvi{i sevab da do ete bar na jednu na{u dùmu petkom. Mi smo svjesni da od kurbanskih koìca ne moèmo pla}ati socijalno osiguranje, jer nemaju sve dàmije vakufsku imovinu kao izvor finansiranja", naglasio je Kaveri}, isti~u}i da je ipak optimista. "Eto, ljudi su oti{li u Ameriku, a ja kaèm, ne treba im bolja Amerika od Bara. Ono {to je najbitnije je da se usaglase komunikacije na cijelom podru~ju od Novog Pazara i Podgorice", izraàvaju}i radost {to se GLAS ISLAMA na{ao i u njihovom Baru. Odlazimo iz Bara u pono} u pravcu Podgorice gdje }emo prekona~iti u mojoj ku}i na Koniku, u kojoj ne ìvim vi{e od sedam godina. Razmi{ljamo krivudavom magistralom uz Petrove strane, koju je svaki visoki politi~ar razvla~io kao pitu kotura~u preko sofre, svoje nahije, preko svoga sela. Rado se sje}am seljaka sa Skadarskog jezera koji je prodao par volova, po{to-za{to, da bi oti{ao na had`. Razmi{ljam i o onoj zmiji iz turske Tvr ave u Starom Baru koja je ujela u tamnici jednog tamni~ara od dvadesetorice, te je umro. Devetnaestorica su govorila straàru da je zmija ujela njihova brata! Osioni straàr nije to htio ni ~uti, pa ga je Selim-beg objesio po {eriatskom sudu. Sutradan, u petak bili smo u Tuzima i vidjeli se sa Bratom Selmanom Lja~evi}em, vrsnim pjesnikom i dèmatlijom koji je nedavno objavio drugu knjigu poezije "Dova za Bosnu" uz recenzije na{ih poznatih knjièvnika, Huseina Ba{i}a i Zuhdije Hodì}a. Helem, na{ GLAS ISLAMA na{ao je svoje vjerne ~itaoce i u Malesiji. Preko Bijelog Polja stigli smo na dùmu u Plav. Stara Redèpagi}a dàmija je bila prepuna klanja~a. Ma{allah. U Gusinju smo posjetili (od tri) Vezirovu dàmiju koju su adaptirali prije dvije godine od pomo}i Gusinjana koji ìve i rade u SAD, uloìv{i preko sto hiljada dolara. "Bio sam u Kaliforniji u Los An elesu za Ramazan", rekao nam je imam Redèp ef. Ljuljanovi}, dok smo, {etali i obilazili jedinstvene po ljepoti Alipa{ine izvore, da je i tamo u toj dalekoj zemlji na{ao Plavljane i Gusinjane: ~etrdeset porodica samo iz Tuza, zatim iz Ulcinja, Bara, Podgorice... Istina, u ovaj kraj, koji se sa bogatstvom prirodnih ljepota moè ravnati sa [vicarskom, nijedna vlast nije ulagala ni jednog dinara. Zato su mladi masovno odlazili u svijet, napu{taju}i ovu zadnju stanicu na kraju svijeta, u koju se moè do}i samo iz jednog pravca. Govore}i o fenomenu na{ih ljudi, Ljuljanovi} je rekao da smo mi bolji muslimani kada odemo u svijet, nego ovdje. Naveo je vi{e primjera. U Los An elesu Ljuljanovi} je klanjao u pet dàmija i svakog dana su po dvije-tri osobe prelazile u Islam. Sve su dàmije bile pune pa su prekobrojne dèmatlije morale da klanjaju po parkovima. Prolaznici su posmatrali taj vjerski ~in, mnogi su im se priklju~ili i pre{li u Islam. Vlast je zabranila tu opasnu "lokaciju" u parku, na{li su im drugo mjesto, na periferiji, na kojoj im se pridruìla (u novoj vjeri) kompletna grupa studenata koja je bila na ekskurziji. Eto, tako se ìvi i prima Islam u vi{espratnoj Americi. Tre}i dan vra}amo se u Novi Pazar, odakle smo po{li. U pono} smo na Mehovom kr{u. Odnosno, na "granici" Srbije i Crne Gore na kojoj Beograd "vje`ba" monotonu strogo}u nad svim putnicima, otvaraju}i im torbe i li~ne karte. Boè, {ta li traè? Insan poèli da zaspi i da ne misli da je to stvarnost. Fehim Kajevi}

12 U SVJETLU KUR'AN-I-KERIMA Sejjid Qutb: U OKRILJU KUR'ANA EL-FATIHA Nakon definisanja osnovnih cjelina o islamskoj koncepciji, kao i definisanja smjera prema Allahu i ibadetu i traènju pomo}i od Njega, po~inje se sa prakti~nom primjenom upu}ivanja dove, molbe Allahu na na~in kako to odgovara atmosferi i prirodi poglavlja. "Uputi nas na pravi put, na put onih kojima si milost Svoju darovao, a ne onih koji su protiv sebe srd`bu izazvali, niti onih koji su zalutali!" (El-Fatiha, 5-7) Uputi nas na pravi put... Zadràli smo se na spoznaji pravog puta koji spaja, a zatim i na ustrajnosti na tom putu... I spoznaja i ustrajnost na pravom putu plod su Allahove upute, Njegove milosti i rahmeta. Okretanje prema Bogu kod svega, plod je vjerovanja da je Allah jedini Onaj Koji pomaè. Pomo} je ne{to najve}e i prvo {to vjernik traì od svoga Gospodara. A uputa na pravi put je sigurna garancija sre}e i na ovom i na budu}em svijetu. To je uistinu uputa po prirodi ~ovjeka ka tajni Allahovoj koja dovodi u sklad kretanje ~ovjeka i kretanje cjelokupnog postojanja prema Allahu Gospodaru svjetova. Prirodu ovog pravog puta otkrivaju ajeti: "Na put onih kojima Si milost Svoju darovao, a ne onih koji su protiv sebe srd`bu izazvali, niti onih koji su zalutali!" (1/6,7) To je put onih kojima je Allah udijelio Svoju blagodat, a ne onih koji su protiv sebe srd`bu izazvali, zbog toga {to su spoznali istinu, a onda se odvojili od nje, niti onih koji su zalutali od istine i nisu bili uop}e upu}eni na pravi put... On je put sretnih, upu}enih koji odràvaju kontinuitet. Ovo poglavlje odabrano je da se ponavlja u svakom namazu. Nijedan namaz ne}e biti ispravan bez Fatihe. I premda je ovo poglavlje dosta kratko, ono u sebi sadrì osnovne cjeline islamske koncepcije. Muslim navodi hadis koga prenosi Ebu Hurejre od Resulullaha, alejhi-s-selam: *Allah Uzvi{eni kaè: "Podijelio (III) Sam namaz izme u Sebe i Svoga roba na dva dijela podjednako. Pola Meni tog namaza, a pola Mome robu. Mome robu pripada i sve ono {to zatraì kada kaè: "Tebe, Allaha, Gospodara svjetova hvalimo." Allah dodaje: "Hvali Me Moj rob," a kada kaè: "Milostivog, Samilosnog", Allah dodaje: "Slavi Me Moj rob", a kada kaè: "Gospodar Sudnjeg dana", Allah kaè: "Visoko Me cijeni Moj rob", a kada kaè: "Tebi se klanjamo i od Tebe pomo} traìmo", Allah dodaje: "Ovo je ozme u Mene i Mog roba i Mome robu pripada sve ono {to traì". A kada kaè: "Uputi nas na pravi put, na put onih kojima Si Svoju milost darovao, a ne onih koji su protiv sebe srd`bu izazvali, niti onih koji su zalutali", Allah kaè: "Ovo pripada Mom robu i Mome robu pripada sve ono {to on traì."* Mo`da ovaj sahih hadis otkriva svojim obja{njenjem teksta Fatihe, tajnu izvora ovog poglavlja da ga vjernik ponavlja 17 puta u 24 sata, odnosno onoliko puta koliko ho}e, kad ustane vjernik da se moli u namazu... ZANIMLJIVI PODACI O KUR'ANU - Kur'an ima 114 sura i 6666 ajeta. - Najve}a sura u Kur'anu je II (El- Beqare) - Najmanja sura u Kur'anu je CVIII (El- Kewser) - Najve}a rije~ u Kur'anu je (Sura XV, ajet 22) - Najmanja rije~ u Kur'anu je slovo u - Najve}i ajet Kur'ana je ajet 282 u suri El-Beqare. - Najmanji ajet Kur'ana je (Sura LV, ajet 64). - Rije~ koja se nalazi ta~no u sredini Kur'ana je u dùzu 15, Suri XVIII i ajetu 19, a to je rije~ - Prva sura Kur'ana je sura El-Fatiha (Pristup). - Poslednja sura Kur'ana je sura En-Nas. - Prva sura koja je objavljena je sura El- Aleq. - Poslednja sura koja je objavljena je sura En-Nasr. - Prvi ajet koji je objavljen je (Sura XCVI, ajet 1) - Poslednji ajet koji je objavljen je - Prva rije~ Kur'ana je (Sura V, ajet 3). - Poslednja rije~ Kur'ana je - Jedina sura u Kur'anu koja po~inje bez (''U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog) je sura IX (sura Tewbe) NAJMLA\I HAFIZ KUR'ANA U SVIJETU S ejjid Muhamed Husein Tabatabai iz Hona je najmla i hafiz Kur'ana u svijetu koji je uspio da novom metodom "e{are" zapamti Kur'an u cjelini. Ovaj hafiz koji ima pet godina, sa dvije godine je po~eo pamtiti Kur'an i poslije tri godine je napamet nau~io ovu svetu knjigu uz prijevod svih ajeta zajedno sa tematskom naukom Kur'ana. On moè veoma lako napamet recitovati i prevesti traèni ajet kao i navesti broj ajeta, broj strane, dùza (poglavlja) i rije~i na po~etku i kraju stranice u kojoj se nalazi ajet. Ovo dijete moè jezikom Kur'ana da razgovara sa sagovornicima i da, koriste}i ajete, odgovara na njihova pitanja. Muhamed Husein Tabatabai jo{ nije krenuo u {kolu ali moè da vrlo lako ~ita knjige koje su vezane za nauku i komentare Kur'ana, kao i druge nau~ne knjige. On, tako e, osim Kur'ana jo{ zna napamet nekoliko drugih knjiga na arapskom i perzijskom jeziku kao {to su "\ulistan" i druge knjige. NUR, broj 13, april 1997.

IZ SUNNETA RESULULLAHA DRUGI O NAMA 13 ULUL EMR Prenosi se od Dùmadeta B. Ebi Umejje da je rekao: "Svratili smo kod Ubade B. Samita koji je bio bolestan i rekli mu: "Kaì nam, Bog ti dao zdravlje, hadis kojim nam Bog pokazuje svoju blagotvornost koji si ~uo od Poslanika, pa je rekao: "Allahov poslanik nas je pozvao i mi smo mu dali prisjegu na vjernost. Izme u ostalih obaveza kojima nas je on zaduìo bila je poslu{nost vladaru, odnosno imamu (emiru) i u zadovoljstvu i u trenucima nezadovoljstva, i u nesre}i i u trenucima sre}e, ~ak i kada je nekome neopravdano data prednost u odnosu na nas i da ne osporavamo onoga ko je sasvim valjano izabran. Poslu{nost prema njemu je bezuvjetna, osim kada imate jasne dokaze koji vas apsolutno uvjeravaju da on ne ispunjava Njegove naredbe." (prenosi Muslim) Ve} duè vremena me u muslimanima je prisutna kriza autoriteta. U stanju na{e sveop}e, rekli bismo, egzistencijalne krize kroz koju ovih dana veoma ozbiljno prolazimo, taj problem dobija jednu posve novu dimenziju. Nerijetko }emo ~uti kako se u obi~nim razgovorima ili sredstvima informisanja nastoji udariti na dostojanstvo najvi{ih islamskih autoriteta, kako pred uòm tako i pred {irom javno{}u. Ba{ zbog toga u ovome komentaru predmetnog hadisa èlimo kazati nekoliko rije~i o "ulul emru", tj. ljudima ~ije mi{ljenje muslimane obavezuje, oslanjaju}i se pri tom na izvore Islama - Kur'an i Poslanikov Sunnet. Tri su bitna pitanja o kojima }e ovdje biti rije~i i koje valja nu`no raspraviti. Prvo, {ta je to ululemr ili ko su njegovi predstavnici, koja i kakva poslu{nost se ima iskazati takvim ljudima i tre}e, pod kojim je uvjetima dopu{teno muslimanima ustati, odnosno di}i glas protiv spomenutih prestavnika. Op}enito re~eno, ulul-emr ozna~ava one osobe koje zauzimaju istaknute funkcije u dru{tvu ili zajadnici. U Islamu su to oni koji rukovede poslovima Islamske zajednice. Kako primje}uje poznati islamski u~enjak Hafiz Ibnu Kajjim, Kur'an stalno dovodi u vezu Allaha d`.{. i Poslanika kada govori o autoritetima. Naravno, to nije slu~ajno jer Kur'an ne poznaje slu~ajnost. Dakle radi se o istinskim sljedbenicima Resulullaha u imametu. Taj emanet mogu nositi jedino oni koji su se osvjedo~ili u pravoj vjeri i koji su potpuno Poslanika prihvatili kao najuzoritiji primjer. Stoga, da bi muslimani iskazali svoju poslu{nost izabranim predstavnicima, temeljni je uvjet da se oni bezuvjetno pokoravaju Allahu i Njegovom Poslaniku. Sve dok se ulul-emr u svom svakida{njem ìvotu pridràvaju i rukovode islamskim zahtjevima, muslimani su ih obavezni slijediti. Onoga ~asa kada njihova praksa ne bi bila u skladu sa osnovnim izvorima Islama, muslimani nisu vi{e obavezni slijediti njihove instrukcije i programsku politiku. Centralno je pitanje, zapravo, da li je muslimanima dopu{teno da na najvi{e funkcije postavljaju ljude, vode}i pri tome isklju~ivo ra~una o profesionalnim i stru~nim sposobnostima a zanemaruju}i njihove moralne i vjerske kriterijume. To je ona ta~ka koja bi trebalo da zajednicu muslimana ~ini druga~ijom u odnosu na sve druge tipove dru{tva i organizacija, i na kraju postavlja se pitanje kada je dozvoljeno muslimanima di}i svoj glas protiv izabranih autoriteta koji zloupotrebljavaju povjereni im poloàj ili onih koji su uzurpirali poloàj u zajednici. Ve}ina hadiskih u~enjaka je mi{ljenja da bez obzira na prestupe koje ~ine ulul-emr, ipak muslimanima nije dozvoljeno da se svim sredstvima diù protiv njih, bez obzira na okolnosti. Muslimani su obavezni osporavati njihovu neislamsku politiku kroz dijalog, podsticaj i razgovor i tako korigovati ih u pogre{nim stavovima. Time se stvaraju mogu}nosti za uspje{nu promjenu, da umjesto nepravednog vo e izaberu pravednog, bez prolijevanja krvi i uni{tavanja ìvota. Mustafa Feti} Schlagentweit: Sumnjam da postoji jedan prepoznatljiv oblik islamske politike. Na primjer, u indijsko-pakistanskim odnosima, spremnost Indije da ratuje protiv Pakistana ni{ta manja nije bila nego spremnost Pakistana. Zato je neumjesno pitanje ho}e li se muslimani, posjeduju}i bombu, druga~ije pona{ati od protestanata. Isto tako, malo vjerujem da je povreda ljudskih prava tipi~na samo za muslimanski svijet. Bilo je i ima povrede ljudskih prava i kod kr{}ana i u najmanju ruku su onakve za kakve prebacujemo muslimanima. Steppat: [to se ti~e upotrebe hemijskog oru`ja: Da li su mu islamske vlade bliè? Pomenuti su Sadam Husein i Naser. Nijedan nije islamista, i ni jedan ni drugi nisu tipi~ni islamski politi~ari. Kamphaus: Moramo se uvijek pitati: Kakav je to predstavnik Islama, ili protestantske ili katoli~ke crkve, koji u bombi vidi rje{enje i koliko se to moè identificirati sa njegovom religijom? U osnovi, otvara se pitanje rata i religije. Sommer: @elio bih dodati, kada govorite o bombi: Pitanje koje se krije iza svega jeste: Postoji li ravnoteà izme u racionalnog i straha kod muslimana? Trebamo li se bojati ako bomba do e u ruke muslimanima ili moèmo po}i od toga da se racionalnost sprovodi atomskim oru`jem. Arkoun: Na~ini, na koje se postavljaju ova pitanja, ne uvaàvaju realnost u odnosu snaga u svijetu. Govorite o Islamu, o islamskom dru{tvu, kao da ono danas predstavlja tako jako dru{tvo, tako sna`no kao {to su Amerika, Njema~ka ili Francuska. Sva islamska dru{tva su danas manje vi{e zavisna. Ako i posjeduju oru`je ono dolazi sa Zapada. Niti jedno islamsko dru{tvo, na bilo koji na~in, danas nije autonomno. Pitanja koja postavljate ovdje, za muslimane nisu razumljiva. Muslimani znaju da su oni ovisnici. I kaù: ''Ja se bojim vas, vi na Zapadu ste tako jaki, imate mogu}nost da u mojoj zemlji izazovete probleme''. Scholl-Latour: Kada ve} govorimo o "islamskoj bombi": stvari }e se sigurno iskristalizirati i to ne}e biti sprije~eno ali, razmislimo o tome da Sadam Husein nije islamista ve} jedan nacionalista-laicista koji je, kada je po~eo gubiti rat, dao da se na nacionalnu zastavu napi{e "Allahu ekber". On je pod za{titom Amerikanaca vodio rat protiv Irana, da potisne Islam i fundamentalizam. Ovaj ~ovjek je posegao za hemijskim oru`jem. [to se ti~e hemijskog oru`ja u ju`nom Jemenu, to je jedna jako nesigurna stvar, mo`da gola saudijska propaganda, u svakom slu~aju ISLAM - OPASNOST ZA SVIJET? (II) ne{to poput upotrebe nervnih gasova u Afganistanu od strane Rusa ili Amerikanaca u Vijetnamu. Vjerujem da }e Iran u dogledno vrijeme do}i do atomske bombe i tada snositi potpunu odgovornost za ono {to slijedi. Opasnost dolazi od neodgovornih politi~ara. Sadam Husein bi bez sumnje upotrijebio atomsku bombu kada bi je imao. Schlagentweit: Prijetnje miru dolazile su u pro{lom vijeku ne samo iz dominantno muslimanskih dràva (proislamskih vlada) ve} i od sekulariziranih kakve su Irak ili Egipat koji je zapo~eo rat protiv Izraela, ili u slu~aju gra anskog rata u Libanonu od kr{}ana, koji su sebe vidjeli kao ugroène. Wright: Za mene je potpuno jasno da odre ene zemlje, a posebno Iran, èle imati bombu. Iz prepoznatljivih razloga. Iran se osje}a usamljenim: osam godina uàsnog ratovanja sa Irakom a niko mu nije pomogao. UN-u je bilo potrebno tri godine da prihvati dokaze o upotrebi hemijskog oru`ja od strane Iraka. Zato oni èle bombu koja }e im, po njihovom mi{ljenju, u najmanju ruku dati takav uticaj da }e ih drugi shvatiti ozbiljno. âk i ako ga uop{te ne èle upotrijebiti. Ja vjerujem da }e oni biti mudri. âk su i u mojoj zemlji, Sjedinjenim Ameri~kim Dràvama, mi{ljenja da Iran nikada ne}e upotrijebiti hemijsko oru`je, mada ga je Irak upotrijebio u periodu 1981-1988. Opasnost od tzv. "islamske bombe" je porasla. U Kazahstanu ih ima, Kirgistan u centralnoj Aziji je isporu~ivao uran pomo}u kojeg su Rusi napajali i jo{ uvijek napajaju svoje atomsko naoruànje. Pakistan ima bombu. Mi sada moramo, kada posmatramo islamski svijet, pa`nju osim na Bliski Istok obratiti i na centralnu Aziju. Turska, Iran, centralnoazijske dràve, Pakistan i Afganistan razvijaju se u jedan novi region. Kohlschuter: Ja vjerujem, da }e svaka od tih zemalja, svaka zajednica naroda, predstavljati opasnost za Zapad. Na primjer, u Kazahstanu }emo doìvjeti novu liniju razdvajanja izme u Evrope i Azije. Opasnost odnosima izme u Zapada i Islama leà}e u tome, da tamo situacija nije ~ista. Bi}e opasno blokirati put promjenama, put ka ne~emu novom, kao {to je u~injeno sa Alìrom ili u Persijskom zalivu. [titimo {eike, nalazi{ta nafte i blokiramo sve ono {to moè ubrzati razvoj pluralizma. Tamo smo pogazili ono {to smo sami proklamovali kao {to su ljudska prava, sloboda mi{ljenja itd. Mi tamo nikoga ne hrabrimo na demokratske oblike izraàvanja. (Nastavi}e se) S nema~kog: Midhat Hajrovi}

14 U FOKUSU Konja PRVI SVJETSKI KONGRES ISLAMSKE OMLADINE Mladost je najljep{i dio ìvota a omladina snaga i nada jednog naroda. Od 21. do 25. maja ove godine u Turskoj, u njenom lijepom gradu Konji, odràn je veli~anstven skup "Dani poziva na mir". Konja, grad a{ka, ljepote, dobrih ljudi, hladne i bistre vode, cvije}a i zelenila, okupila je muslimansku mlade` ba{ kao u dènetu. Neupu}eni bi postavili pitanje za{to je ba{ izbor pao na Konju, historiskom gradu gdje se prepli}u kulture, sufijski tarikati, pjesni~ka ostvarenja... Konja zapravo simbolizira mladost, ìvot, jer u njoj se sve kre}e, sve je veselo. Mir, harmonija i ravnoteà osje}aju se na svakom koraku. A svijet je danas èljan mira, posebno omladina koja s nestrpljenjem o~ekuje poziv k suradnji i prijateljstvu. "Dani poziva na mir" su svojstveni Konji jer sve ono {to ba{tini ova muzej-kasaba je u znaku mira i ljubavi. Mevlana Dèlaludin Rumi, Bog mu se smilovao i nagradio ga, veliki mudrac i alim, neizbje`no je bio prisutan, kako u dovama kojima se traì Boìja milost, tako i u predavanjima izlaga~a, mislima prisutnih, gotovo da je bio tu sa nama... Ove susrete mladih, èljnih druènja i iskrenog prijateljstva, okupljenih oko zajedni~kog cilja - islamskog bratstva - organizovao je IIFSO na zaista dostojanstven na~in kakav se samo poèljeti moè. Ina~e, da napomenem da je IIFSO Svjetska islamska federacija studenata, kojoj naravno i mi Sandàklije pripadamo. Za razliku od svih prija{njih okupljanja omladine, ovaj Kongres je pokazao ozbiljnost i ekspeditivnost u samom radu, upravo ono bez ~ega nema pravog uspjeha. Stoga }e nam posluìti kao U~esnici kongresa iz preko stotinu zemalja lijep primjer kako se ubudu}e moè i treba organizirati, kako na lokalnom tako i na svjetskom planu. Poseban kuriozitet ovog skupa bilo je me usobno upoznavanje delegacija-u~esnica, gdje su se istinski otvorila srca bra}e i sestara i progovorilo o svim problemima sa kojima se suo~avaju dana{nje delegacije. Na Prvi kongres islamske omladine bile su pozvane delegacije iz 130 zemalja i mahom su se sve odazvale, {to jo{ jedanput govori o èlji da skupa ja~amo i u~vr{}ujemo islamski ummet. Na{a delegacija je bratski do~ekana i istinski uvaèna. Tokom cijelog Kongresa aktivno je u~estvovala u radnom dijelu sa zapaènim prijedlozima i diskusijom. Molimo Boga d`.{. da i ubudu}e bude ovakvih susreta mladi}a i djevojaka koji se okupljaju u ime Boga jer to je garant skore pobjede Islama. Ibnu Ridvan DELEGACIJA ME[IHATA POSJETILA GRADONAÊLNIKA KONJE Muamer ef. Zukorli} sa Halilom Urunom Delegacija Me{ihata IZ-e Sandàka koju je predvodio predsjednik Muamer ef. Zukorli} je od 21. do 25. maja ove godine posjetila Konju, jedan od najljep{ih gradova Turske. Ova gotovo milionska kasaba spada me u sedam najurbanijih gradova svijeta, i nije ~udo kada te prilikom njena zijareta na svakom koraku susre}u parkovi, zelenilo, bistra voda. Me u brojnim blagodatima ovog grada je besplatna voda koja je na Istoku nazvana izvorom ìvota. Delegacija je posjetila vjerske institucije ovog grada kao i mnogobrojne zna~ajne kulturnohistorijske spomenike: dàmije, muzeje, tekije... Ne zaboravimo da je u Konji najstariji univerzitet u svijetu, {to ponovo govori o va`nosti nauke i kulture, te pa`nje koja im je ukazivana na ovim prostorima. Ovaj lijepi zijaret zavr{en je susretom sa gradona- ~elnikom Konje dr. Halilom Urunom. U razgovoru je posebno istaknuto da Konja predstavlja onaj zlatni spoj islamske teorije i prakse, i da je svako po~a{}en ko se na e u njenom okrilju i blagodatima. Na kraju moèmo re}i sasvim sigurno: ko jedanput zakora~i u Konju, ona }e postati gradom njegovih snova, za kojim ~eznu srca i osje}a se neodoljiva è za jednim neponovljivim vilajetom, sli~nim samo dènetu. M. F. U ZIJARET NA[IM STUDENTIMA Prilikom boravka u Konji, delegacija Me{ihata Islamske Zajednice Sandàka na ~elu sa predsjednikom Muamerom ef. Zukorli}em, posjetila je na{e studente koji se u ovom lijepom gradu znanja i mudrosti nalaze na studijama. Uz zajedni~ku ve~eru koju su studenti sami pripremili, naravno po turskom receptu, muhabetili smo do kasno uve~e. Muamer ef. je ukazao na veliki zna~aj ispravnog i kvalitetnog studiranja, te potrebu Islamske zajednice Sandàka za valjanim i stru~nim kadrom, {to prije svega zna~i da moraju dati maksimum u radu i stru~nom usavr{avanju. Osim toga, kao budu}i misionari Allahove vjere, trebaju biti informisani o zbivanjima koja se de{avaju u svijetu a posebno u svom vatanu, gdje }e se sutra Konja: Zajedni~ka ve~era vratiti i pokazati u praksi ono {to su nau~ili. Tom prilikom im je jo{ jedanput data podr{ka da {to prije zavr{e studije i vrate se u svoje mjesto, spremni preuzeti obaveze koje ih o~ekuju. Kona~no, rastali smo se nose}i lijepa osje}anja: mi uspomene na studentski ìvot i atmosferu, a oni nadu da se vrate u svoj Sandàk i daju puni doprinos svom narodu i zajednici. M.F.

TRAGOM UMMETA 15 ISLAM I MUSLIMANI U ETIJOPIJI Postoji predaja da su drevni Grci bili ti koji su skovali rije~ "Etiopija" {to zna~i "Regija izgorjelih lica". Me utim, njena rana politi~ka historija obavijena je misterijom i legendom. Tradicija tvrdi da je Etiopija bila zemlja ~uvene kraljice od Sabe koju je posjetio kralj i Boìji poslanik Sulejman a.s. Otuda je jedan broj pro{lih vladara Etiopije tvrdio da su potomci ~ovjeka po imenu Menelik, koji je navodno izdanak Sulejmana a.s. i kraljice od Sabe. Za razliku od drugih afri~kih zemalja, Etiopija nije nikada prolazila kroz neki dug period evropske kolonizacije, osim za vrijeme kratke italijanske prisutnosti. Godine 1974. vojni udar doveo je do naglog kraja starog carstva. NARODI I NJIHOVA KULTURA Te{ko je generalizovati stvari s obzirom na Etiopljane, po{to je raznolikost me u njima tako velika. To su nomadi Afari koji tumaraju pustinjom Danakil koja cvr~i. Prema zapadu su tamnoputi Niloti. Na jugu ìve naro~ito Oromi. Amhari borave u centralnim visoravnima gdje obra uju vjetrovite planinske vrhove. Onda ne iznena uje {to Etiopija ima blizu 300 jezika. Etni~ke grupe imaju svoju arhitekturu, no{nju i frizure. Arhitektura se kre}e od kru`nih tukula od bambusa uobi~ajenih na jugu, do ku}a od ~erpi}a sa krovovima pokrivenim slamom u centralnoj Etiopiji i gra evina na sprat od kamena na sjeveru. A vjeroispovjest je posebna tema! I ne treba da ~udi to {to ima vi{e kalendara u upotrebi, od kojih neki imaju i po 13 mjeseci. GEOGRAFSKE ODLIKE Na{ prvi pogled na Etiopiju treba tako e da obuhvati njenu prekrasnu geografiju. Jedna istaknuta odlika jeste dolina Grejt Rift koja presjeca ovu zemlju na putu ka Keniji. Du` njenih ivica nalaze se mnogi topli izvori i pe}ine. Sedam divnih jezera obiljeàvaju njen put. Visine od preko 2.000 metara diù se sa obje strane, kulminiraju}i na sjeveru u planine Semijen. One se nazivaju krovom Afrike s najve}om visinom od preko 4.600 metara! Veoma visoki potporni lukovi i vrtoglave klisure ove oblasti stvarno su spektakularni. Nedaleko odavde nalaze se jezera Tana. Plavi Nil tako e pruà divan spektakl - Tisasat Jedna od najstarijih afri~kih dràva, Etiopija je godinama bila poznata kao skriveno carstvo. I kad su se vijekovi njene izolovanosti okon~ali malo njih je danas svjesno njene fascinantne historije, raznovrsnih ljudi i kultura i neobi~nih geografskih odlika. Sa vi{e od 50 miliona stanovnika (skoro koliko i u Francuskoj), te{ko da je to zemlja koju treba prevideti. vodopade, koji u kaskadama padaju preko litica kao manja verzija ~uvenih Viktorijinih vodopada. Na sjeveroistoku, mnogobrojne slane depresije ukra{avaju Danakil, pustinju koja sa~injava najniù ta~ku Afrike. Ona je ispod nivoa mora. Etiopija proizvodi zadivljuju}u raznolikost usjeva, od p{enice, je~ma, banane, kukuruza i pamuka do gro` a, pomorandì i obilja za~ina. Etiopija tako e tvrdi da je izvorni dom biljke kahve i do dana{njeg dana ona je glavni proizvo a~ zrnevlja kahve. Zatim je tu neobi~na ìtarica zvana kosmatika. Ona li~i na travu a njene sitne semenke melju se i daju indèru, etiopsku glavnu hranu i nacionalno jelo. Indèra se pravi u posebnoj pe}i, ~esto se iznosi u velikoj okrugloj korpi, dekorativnom mesobu. Kao {to je op{te poznato, daleko od toga da je ova zemlja bez problema. Glavni grad Adisabeba, moderna je metropola s vi{e od milion ljudi. Ali on pati od stambene nesta{ice i nezaposlenosti. Su{a i gra anski rat doveli su do besku}ni{tva, osaka}enosti i velikog broja udovica i siro~adi. TRI VJERSKE [KOLE Ne postoje ta~ni podaci o broju pripadnika Islamu u ovoj afri~koj zemlji. Muslimanski izvori navode cifru od 50% stanovni{tva. E. Luter navodi da to iznosi 1/3 stanovni{tva, a D`. Linski 35% stanovnika. U etni~koj strukturi stanovni{tva pripadnici Islama su u cjelini svi Somalci, najve}i dio naroda Tigre i zna~ajan broj pripadnika naroda Gala i Danakil, kao i jedan dio naroda Gurage, Saho, Bedà i drugi, te Arapi, Pakistanci i dio Indijaca. Do kraja 15. vijeka Islam nije u Etiopiji imao zna~ajan uticaj. Stvarno {irenje Islama se moè povezati sa invazijom vojske imama Ahmed Ahni Ibrahima El-Gazalija koga u Etiopiji nazivaju Gran, kada su neki narodi Etiopije, naro~ito Somalci i Gala, po~eli da primaju Islam. Na sjevernoj strani Etiopije, vjerovatno pod uticajem misionara iz Sudana i Arabije, Islam se po~eo {iriti ne{to ranije. Najintenzivnije {irenje Islama zapaèno je u 20. vijeku u provincijama Arusi, Arar i Bale gdje su preko 80% stanovnika pripadnici Islama, dok pribli`no polovina stanovni{tva u provincijama Eritreji, Volo i Kafa su muslimani, a u ostalim provincijama su u manjini. Etiopski muslimani su pripadnici muslimana sunitskog pravca. Najrasprostranjenije su tri vjersko-pravne {kole. Vi{e od polovine muslimana su pripadnici malikijskog mezheba, a ostali {afijskog. Pristalice malikijskog mezheba su nastanjeni prete`no na sjeveru, a to su pripadnici naroda Tigre, Bedà, dio naroda Saho, Danakil, Gala i dr. Pripadnici hanefijskog mesheba su nastanjeni na sjeveroistoku, a oni su iz naroda Danakil, Somali, dio naroda Saho, kao i indijski i pakistanski muslimani i Arapi. [afije su nastanjene na istoku i jugoistoku i mnogi pripadaju narodu Somali, dio naroda Gala, a jedan dio su i Arapi. Me u jednim dijelom muslimana Etiopije osje}a se utjecaj sufijskih redova (tarikata). Svaki mezheb ima svoje {eriatske sudove, kao i vjerske {kole za osnovno vjersko obrazovanje. Vjerski se kadar obrazuje na koledìma i Islamskom institutu. Na ~elu odbora muslimana u svakoj provinciji nalazi se muftija. Me u muslimanima iz inostranstva susre}emo pripadnike i drugih tarikata - redova. Na primjer, me u Arapima iz Jemena ima pripadnika sekte Zejdija, a me u muslimanima koji su porijeklom iz Indije i Pakistana susre}emo pripadnike sekte Ismailita, dok me u Arapima iz Saudijske Arabije - pripadnike sekte Vehabita i dr. Pripremio: Esad Kola{inac

16 ZA[TO ISLAM U AMERIKU PO [EHADET Amerika je, kaù, obe}ana zemlja. Na{i sagovornici, Naser (Branko) i Jasmina (Ruà) @ivkovi}, sa kojima smo razgovarali u jednom od mekkanskih hotela za vrijeme hadà, nisu nam o tome ni{ta rekli, ali su nam zato ispri~ali interesantnu pri~u o dvoje mladih koji su se, u potrazi za boljim ìvotom, uputili iz svog rodnog mjesta iz okoline [ibenika u daleki New York. Traè}i bolji ìvot nai{li su na milost Allaha d`.{. koji ih je Svojom voljom uveo u okrilje Islama. Naser, koji danas ima 47 godina, zavolio je i ubrzo oènio ne{to mla u Jasminu te davne 1973. godine i, s obzirom da nisu bili materijalno obezbije eni, krenuli su, poput mnogih drugih, na Zapad. Prva stanica bio je Be~, odakle su poslije godinu dana oti{li za Ameriku. Dogovorili smo se da im ne postavljamo nikakva pitanja ve} da oni sami ispri~aju svoju pri~u. Po~eli su od samog po~etka. Naser: Odmah poslije vjen~anja uvidjeli smo da je bra~na zajednica ne{to mnogo ozbiljnije od slobodnog mladala~kog ìvota, jer, osim osnovnih ìvotnih sredstava kojih nije bilo u izobilju, u prvi plan su izbili i problemi organizacije same porodice. Naime, ja sam odgajan u patrijarhalnom duhu, po prirodi povu~ena osoba i volio sam porodi~an ìvot dok je moja èna voljela izlaske, dru{tvo, da prati modu i sli~no. To je meni puno smetalo, ali gajio sam nadu da }e na{ odlazak na Zapad u~initi situaciju boljom. Suprotno mojim o~ekivanjima, situacija je bivala sve gora, tako da je i na{ brak do{ao u pitanje, ali, ja nisam gubio nadu. Osim toga, moja ljubav prema Jasmini je bila dovoljno velika da smognem snage i suo~im se sa tim problemima. U mojoj porodici vjera nikada nije predstavljala vaàn segment ìvota. U crkvu smo i{li jednom ili dva puta godi{nje, tek reda radi. Tako, ja nisam imao nikakvu predstavu o Bogu. Pa ipak, traè}i izlaz iz situacije koja je zadesila mene i moju ènu, ja sam ~esto upu}ivao molbu Bogu, da nam pomogne i da nas rije{i muka nesnosnih. Koliko je situacija bivala nesnosna svjedo~i i jastuk na kojem sam spavao. Bio je sav mokar od suza prolivenih iz nemo}i da u~inim bilo {ta. Meni }e tek kasnije postati jasno da }e mojim molbama biti udovoljeno. Odmah po dolasku u Ameriku ja sam se zaposlio a moja èna godinu dana kasnije. Dobili smo dvoje djece i ìvot je i{ao uobi~ajenim tokom, uz manje ili ve}e krize. I sve tako do 1992. godine. Tada se kod moje hanume Jasmine dogodilo ne{to {to }e promijeniti na{ ìvot. Jasmina: Ja sam u to vrijeme radila u jednoj agenciji koja se bavila trgovinom nekretnina. Sudbina je bila da jedna muslimanska porodica kupi ku}u posredstvom na{e agencije. To su zapravo bili Amerikanci koji su primili Islam. Moram re}i da ja o muslimanima i o Islamu dok smo ìvjeli u Hrvatskoj nisam znala skoro ni{ta. U Americi sam ne{to vi{e saznala ali i dalje vrlo malo. Zbog prirode posla imala sam prilike ~esto se sresti sa ovom porodicom i oni su mi se jako dopali. Poslije zavr{enog posla ja sam i dalje nastavila obilaziti ih. Oni su ìvjeli strogo islamski i ja sam od njih po~ela dobijati prve lekcije o Islamu. Naravno, to nisu bila nikakva predavanja, ve} su mi oni svojim na~inom ìvota demonstrirali Islam. Njihov ìvot je bio "simple life" (jednostavan ìvot) i vremenom mi se sve vi{e dopadao. Poku{ala sam da uporedim ìvot moje porodice, koja manje vi{e li~i na sve druge porodice u Americi, i ìvot ove sre}ne muslimanske porodice. Tada sam postala svjesnija bijede ìvota kakvim mi ìvimo. Znate, ìvot na Zapadu se pretvorio u op{tu trku za novcem. ôvjek nikada nije zadovoljan. Mi nismo imali jasno definisan cilj. @ivot je postao jedan beskona~an krug: radi-jedispavaj. Za ~im ùdi{? Gdje ide{? Za ~im tr~i{? To su bila pitanja na koja niko od nas nije mogao dati valjan odgovor. To je jedan surov i hladan ìvot. Dakle, vremenom ìvot postane jedna op{ta trka za novcem, ku}om, stvarima. U toj trci ima{ pa nema{, pa opet ima{ i sve tako do u nedogled. Dunjalu~kim èljama nikad kraja. Nama je {ejtan u~inio dunjaluk lijepim. Znate ono: mislite da je ne{to lijepo za vas, a ono je lo{e. Kada smo bili mali, na{ otac nije mogao da nam priu{ti niti jedan obi~ni tranzistor. Ja sam sada imala sve a bila sam nezadovoljna. Ovo nezadovoljstvo je trajalo sve dotle dok nisam upoznala te ène, muslimanke mojih godina i mla e od mene, sve visoko obrazovane, islamski odjevene, pokrivene od glave do pete. Od njih sam prvi put ~ula za dènnet i dèhennem. Razgovarale smo o starenju, o ovozemaljskom ìvotu i o smrti. Tada sam prvi put ~ula o uslovima za dènnet. To me je nekako ustra{ilo ali sam istovremeno shvatila, za{to su one ostavile svoje poslove te sada ìve kao doma}ice, pokrivene i nigdje ne izlaze bez svojih muèva, i pored svega toga imaju svoje ja. Sve ovo me je natjeralo da razmi{ljam. Tada sam zaklju~ila da mora postojati ne{to u toj vjeri {to je natjeralo ~ovjeka, odnosno te ène, da promjene svoj ìvot. Na pamet su mi pala dva ~ovjeka iz restorana u kojem sam nekada radila. Bili su muslimani i postili su Ramazan. Cijeli dan su bili bez hrane i vode i nisu pu{ili. Pitala sam se kako mogu da izdrè, jer i sama sam bila strastveni pu{a~. Tako razmi{ljaju}i, dolazim do zaklju~ka da je Islam ono {to im daje mir, snagu i motiv, te da je kao takav, ne{to posebno, ne{to van doma{aja ljudskog, ne{to {to samo Bog moè dati. Istog momenta, ne razmi{ljaju}i o budu}nosti, o tome {ta }e re}i moj mu` i djeca, ja poèlim da budem dio toga svega, da Islam bude moj dom, da budem muslimanka. Od svoje prijateljice saznajem za {ehadet i za obaveze koje proisti~u iz izgovorenog {ehadeta. Bez i trunke oklijevanja, u moje srce ulazi {ehadet i ja, elhamdulillah, postajem muslimanka. Osje}ala sam se kao da sam na najuzvi{enijem mjestu zemljine kugle. Bez ikakvih briga. Ranije sam ~ula da je onaj ko primi Islam ~ist kao novoro en~e. E tako sam se i ja osje}ala i shvatila da je to zaista istina. Taj osje}aj sam doìvjela jo{ dva puta u ìvotu: Kada su Naser, a kasnije i na{ mla i sin primili Islam. Saznala sam za islamske {arte: za namaz, zekat, post, had`. Po~ela sam da klanjam i da u~im sure iz Kur'ana. Naser: Ja sam primjetio velike promjene kod moje ène. Postala je ozbiljnija u odnosu na mene i djecu, odjednom je po~ela da nosi dugu suknju, ko{ulje dugih rukava, nije se vi{e {minkala i prestala je da prati modu. Vi{e je pa`nje posvje}ivala porodi~nom ìvotu a i krug prijatelja se promijenio. Ni{ta mi nije bilo jasno ali sam se radovao promjeni. No, Jasmina se pripremala da mi sve ispri~a. Najprije je pri~ala o svojim novim prijateljima muslimanima. Ja sam joj rekao da i u mojoj firmi radi jedan musliman iz Banglade{a koji klanja na krovu zgrade i za kojeg svi mislimo da je lud. Kada mi je rekla da je i ona primila Islam iznenadio sam se, ali nisam to uzeo za ozbiljno. Me utim, kada mi je predloìla da i ja primim Islam pomislio sam da je poludjela. Jasmina: (kroz smijeh) Da, tako je bilo. To su bili te{ki trenuci za mene. Ja sam po primanju Islama shvatila da nemam pravo biti u braku sa nemuslimanom i to je bio moj najve}i problem. Pribliàvao se Ramazan, mjesec posta, kome sam se jako radovala, ali sam u pogledu svog muà gubila strpljenje. Po{to Hadìja Naser @ivkovi} sam mu ve} dva puta predlagala da primi Islam, u~inila sam to i tre}i put pozivaju}i ga da odemo u posjetu na{im prijateljima muslimanima. Pristao je. Tamo smo sjedili odvojeno: ène u jednoj sobi a mu{karci u drugoj. Moje prijateljice su mi pri~ale ne{to ali meni je pamet bila u drugoj prostoriji. [ta }e biti sa mojim muèm, jer, mu` moje prijateljice je trebao da mu objasni Islam i da mu predloì da ga prihvati. Kada smo po{li ku}i ja sam ga nestrpljivo pitala: "[ta je bilo?", on se nasmijao i odgovorio: "Da, primio sam Islam! Naser: On mi je ispri~ao sve o Islamu, za razliku od Jasmine koja mi je o Islamu, iz straha da je ne odbijem, pri~ala veoma {turo. Meni je sve ono {to sam ~uo bilo prihvatljivo. Jedino me je mu~ilo pitanje alkohola. Naime, ja nisam bio alkoholi~ar, ali sam volio uz ru~ak popiti ~a{u vina, pa sam se interesovao mogu li zadràti taj obi~aj. Re~eno mi je da je Islam ~ist i ne trpi ne~isto}u: "Kada bi ti u punoj ~a{i ~iste, hladne vode ubacio kap mokra}e, da li bi je iko popio?" - upitao me je na{ prijatelj. Vi{e nije bilo potrebe da me ubje uje. Jasmina: To je bilo divno. Moj mu` je postao musliman i ja kona~no mogu otvoreno da praktikujem Islam, da nosim mahramu, i da se ne krijem kad obavljam namaz. Moram ista}i da sam svo vrijeme tog te{kog perioda osje}ala pomo} Allaha d`.{. Jedna stvar iz tog perioda je jako u~vrstila moje vjerovanje. Naime, dok sam klanjala kriju}i, za sabah namaz nisam smjela naviti sahat ve} bih nave~e zamolila Allaha d`.{. da se probudim na vrijeme i, elhamdulillah, nikada nisam prespavala sabah. To je za mene bio jasan dokaz da sam na pravom putu. Naser: Sa mnom je bilo sli~no. Ja sam radio u fabrici {pageta gdje je bilo puno Jevreja, Hrvata, Italijana i drugih. Kada su saznali da sam prihvatio Islam i po{to sam pustio

ZA[TO ISLAM AKO NISTE ZNALI 17 bradu, provokacijama nije bilo kraja. Nazivali su me pogrdnim imenima, govorili mi da sam ~etnik, usta{a. Crtali su moj lik po zidovima fabrike uz uvrjedljive komentare, a ja bih samo uzvra}ao: "Vama va{a a meni moja vjera!" Moram priznati da je moje znanje o Islamu jo{ uvijek bilo {turo pa tako nisam bio ni potpuno siguran da je to pravi put za mene. Zato sam zamolio Allaha d`.{. da mi da neki znak kao dokaz da nisam pogrije{io. I odgovor je do{ao. Sanjao sam hazreti Merjemu kako me bodri tap{u}i me po ramenu govore}i: "Ne boj se, na pravom si putu!" Tog jutra sam se probudio kao ponovo ro en, sretan {to sam najzad na{ao mir. Jasmina: Mi smo tada po~eli ìvjeti jedan sasvim novi ìvot. Sada su na{e brige bile posve drugog karaktera. Na primjer, ja sam se brinula kako }e moj mu` nau~iti Fatihu i druge sure iz Kur'ana. Znate, on je jako vrijedan ~ovjek. Dajte mu alat i za ~as posla }e vam napraviti ku}u, a dajte mu papir i olovku - zaboravite ga. Me utim, desilo se ne{to predivno. Kada sam mu rekla da treba da nau~i Fatihu, on ju je ve} znao. Desilo se da mu je najbolji prijatelj postao onaj kolega sa posla, onaj iz Banglade{a {to je klanjao na krovu. On bi, prolaze}i pored Nasera u toku rada, svaki put izgovorio po neki ajet, sve dotle dok ga Naser ne bi zapamtio. Zatim drugi ajet i sve tako redom. Najprije Fatiha i neke druge sure. Naser me je upoznao sa njegovom ènom a ona je, ma{allah, jedna jaka muslimanka. Svakog petka sam je posje}ivala dok sam drugim danima i{la kod starih prijateljica. Naser je primio Islam ta~no {est dana prije po~etka Ramazana tako da smo, elhamudulillah, cijeli Ramazan ispostjeli. Tako e smo postili i {est dana u mjesecu [evalu. Na{oj sre}i nije bilo kraja. Na{i prijatelji su se bavili da'wom (misionarstvom). Njih nije mnogo zanimao ovaj svijet. Porodi~no su odlazili i po nekoliko dana od ku}e da bi {irili Islam. Od njih smo nau~ili mnogo o Islamu te smo jednom i mi oti{li sa njima van na{eg mjesta. Tamo se desilo ne{to {to nas je podsjetilo na jednu na{u veliku obavezu. Neki mladi}i su igrali ko{arku a me u njima je bio i jedan na{ dèmatlija osamnaestogodi{njak. On je igraju}i doìvio infrakt. Pao je i umro. Tada mi je bilo te{ko. Nisam mnogo mislila na njega jer on je bio musliman i kao takav je umro. Brinula sam se za svoju djecu, {ta }e biti sa njima. Za njega sam znala da }e, in{allah, u dènnet. A moja djeca, koja nisu muslimani, kada umru {ta }e biti sa njima? Toliko sam plakala i ~inila dovu Allahu d`.{. za svoju djecu. I stvarno, {est mjeseci poslije Nasera na{ mla i sin je primio Islam i uzeo je sebi ime Adem, i eto opet manje tereta za mene. Stariji sin je tada imao 18 godina i dan danas ìvi po starom. On je jedno fino dijete, zove se Robert. Molimo se Allahu d`.{. za njega. êsto mi napamet padnu moja bra}a i sestre. Oduvijek smo bili u dobrim odnosima. Oni sada ìve u Hrvatskoj. Kada sam primila Islam roditelji su ve} bili umrli. Problem je bio objasniti bra}i i sestrama moj novi ìvot. Njima je godinama tu~eno u glavu {ta su nam Turci uradili, a Turci su muslimani, zna~i, muslimani su nam neprijatelji. Da se razumijemo, moja porodica je uvijek bila tolerantna, jer, kako ina~e tuma~iti njihov pristanak da se ja Srpkinja udam za Hrvata. No, moj prelazak na Islam ih je zaista pogodio. Moj mla i brat, koji je tada boravio u Americi, me je pitao za{to nisam traìla svoju vjeru. Iscrpno sam mu obja{njavala Islam i pogre{ke kr{}anstva ali on nije mogao da me razumije. Nije shvatio da sam ja na{la u Islamu ono {to kr{}anstvo nije moglo da mi pruì. Jedno va`no pitanje na koje Islam daje odgovor je porodica. Kako je ustrojiti. Brat mi je prigovorio da sam ja takav tip, da su mi kojim slu~ajem Kinezi ponudili svoju vjeru, ja bih je prihvatila. Naravno, to nije tako. Islam sam prihvatila iz ubje enja da je to istina. Islamu me je privukla ljubav me u narodima, ta povezanost, briga jednih za druge i iznad svega svjesnost da nas je stvorio jedan Allah d`.{., i to da nam kom{ija ne smije biti gladan a mi siti, da patnja i bol bilo kojeg muslimana u svijetu su i moja patnja i bol. U kr{}anstvu toga nema. Nemuslimanima poru~ujem da Islam nije terorizam. Islam je predanje Allahu d`.{. a musliman je onaj ko prati to predanje. Poru~ujem im jo{ da trebaju upoznati Islam. @ivot na ovom dunjaluku je samo put do kona~nog cilja. Tim putem moèmo kora~ati sigurno samo uz pomo} svjetla. A svjetlo koje }e nam pokazati put i dovesti nas do cilja je Islam. Prava je tragedija ne prihvatiti Islam - poklon koji nam je dat od Allaha d`.{. Mi smo mnogo razo~arani zbog neke na{e bra}e i sestara koje smo sreli u Americi i {ire. Moje sestre muslimanke hodaju Na hadù: Naser sa na{im novinarem gologlave i tako se ne razlikuju od drugih, a znamo da se muslimani trebaju prepoznati svugdje u svijetu po odijevanju, po govoru i po pona{anju. Islam je kompletan ìvot. Islam je spas. Naser: Cijelom ummetu poru~ujem da se ~vrsto drè Allahovog uèta. Onima koji se kolebaju poruka je: Poùrite sa tewbom. Mi ne znamo kada }e nam Allah d`.{. uzeti du{u. Nemamo prava tek tako se nadati opro{taju - Allah d`.{. jeste Milostiv ali nam je dao i obaveze. [ehadet je ugovor koji obavezuje i koji moramo ispo{tovati. Molimo Allaha d`.{. da pomogne muslimanima {irom svijeta i da im oprosti grijehe. Midhat Hajrovi} ZAMIJENILI BO@IJEG POSLANIKA Kada je Muhammed s.a.w.s. prilikom Hid`re stigao u mjesto Kuba nadomak Medine, smjestio se pod palmino stablo. Kako ga je malo ljudi li~no poznavalo dogodilo se da su ga neki zamijenili s Ebu Svemir je toliko velik da ako bismo ga mjerili miljama ili kilometrima, to bi bilo kao da mikrometrom mjerimo razdaljinu izme u Londona i Tokija. Stoga je najprihvatljivija astronomska jedinica mjere - svjetlosna godina. Svjetlosna godina je put (razdaljina) koju svjetlost pre e za "Samo u bolnicama, prema procjeni, svakog dana se dogodi jedan milion bakterijskih infekcija {irom svijeta, i ve}ina njih su otporne na lijekove" - podaci su koje iznosi Svjetska zdravstvena organizacija. Jedan mali mikrob poznat kao bakterija teì toliko malo 0,00000000001 gram. Plavi kit teì 100 miliona grama. A ipak bakterija moè ubiti kita. Me u bakterijama od kojih se najvi{e strahuje, a {to se mogu na}i u bolnicama, jesu sorte zlatnog stafilokoka, otporne na lijekove. Ova sorta mu~i bolesne i Bekrom, pa tek kad je sunce ja~e zapeklo i kad je Ebu Bekr poùrio za{tititi skromnog velikana razapev{i galabiju, bilo je izvan svake sumnje ko je Poslanik. "TAKO MI SMOKVE I MASLINE..." Masline (oleaseae) su porodica biljaka dvosupnica iz umjerenih i toplih krajeva na{e planete. Ima ih oko 390 vrsta! (I jorgovan, na primjer, spada u rod maslina). Plodovi masline sadrè ~ak 30-35% ulja. Nakon cije enja i ostaci se koriste kao hrana za stoku i gnojivo. Drvo je cijenjeno u izradi namje{taja, li{}e u farmaceutskoj industriji, ko{tice plodova u izradi plasti~nih masa. Rafinisano ulje lije~i stoma~na oboljenja i sluì za pripremanje ljekovitih masti, sapuna, mehlema. Maslinov plod sadrì brojne minerale potrebne ljudskom organizmu: Na, K, Ca, Mg, Zn, Al, P, silikate i druga jedinjenja kao P2, O5, MNo, CuO, SiO2 i td. Masline spadaju me u najstarije biljke na zemlji. Najstarije stablo nalazi se na ostrvu Rodos, zatim masline u okolini Aleksandrije, u Baru i na Siciliji blizu Palerma. Prema historijskim zapisima, smatra se da je najstarija maslina na Rodosu, koju nazivaju "Platonova", stara oko 5.000 godina!!! Stara maslina na Mirovici u Baru najstarija je maslina u jadranskoj strani i ona je prema nalazu stru~njaka stara 2.700 godina. Iako je svojevremeno stradala u poàru, ponovo se razgranala i osvjeèna novim mladicama, tako da sada izgleda jo{ zanosnije, kao prava maslinova ruà. Pod za{titom je dràve. Maslina je oduvijek smatrana za drvo mira i drvo ìvota. Allaha d`.{. se u Kur'anu zaklinje maslinom: "Tako mi smokve i masline, i Sinajske gore, i grada ovog bezbjednog..." (Et-tin, 1-3) Ova maslina u Starom Baru, prema nalazu stru~njaka, stara 2.700 godina SVJETLOSNA GODINA - KOSMI^KI AR[IN godinu dana idu}i brzinom od 300.000 km u sekundi ili pribli`no 9.460.000 000 000 za godinu. Kako je svjetlost ne{to najbrè u svemiru i potrebno joj je samo 1,3 sekunde da bi oti{la do Mjeseca, a oko 8 minuta do Sunca, svetlosna godina zaista izgleda ogromna. KAD MIKROBI UZVRATE UDARAC slabe izazivaju}i smrtonosnu infekciju krvi, upalu plu}a i toksi~ni {ok. Prema jednom ra~unanju, staf svake godine ubija 60.000 ljudi u SAD, {to iznosi vi{e od onih koji stradaju u saobra}ajnim nesre}ama. Tokom godina ove sorte bakterija su postale toliko otporne na antibiotike da je do 1988. postojao samo jedan antibiotik koji je bio djelotvoran protiv njih, lijek vankomicin. Me utim, uskoro su izvje{taji o vrstama otpornim na vankomicin po~eli da stiù iz svih dijelova svijeta. Pripremio: Esad Kola{inac

18 HUTBA KOCKA I HAZARDNE IGRE Muhammed a.s. rekao: "Ona koju ~ovjek zaradi svojom rukom i trgovina u kojoj nema prevare" (Buhari) Od Mikdama se prenosi da je Muhammed a.s. rekao: "Nikad niko nije jeo bolju hranu od one koju je zaradio vlastitom rukom, a i vjerovjesnik Davud a.s. je jeo od onoga {to je vlasitom rukom zaradio." Islamska bra}o! "O vjernici, vino i kocka i kumiri i strelice za gatanje su odvratne stvari, {ejtanovo djelo, zato se toga klonite da biste postigli {ta èlite. [ejtan èli da pomo}u vina i kocke unese me u vama neprijateljstvo i mr`nju i da vas od sje}anja na Allaha i od obavljanja namaza odvrati. Pa ho}ete li se okaniti?" (El-Maide, 90-91) Islamska bra}o! U prvom ajetu se govori o dvije zabrane - dva harama. Alkohol i kocka. Ovom prilikom }emo ne{to re}i o kocki. To ~inimo iz vi{e razloga. Na prvom mjestu radi se o haramu u kog nema nikakve sumnje. O ovom haramu se jako malo govori kao da to nije veliki grijeh. Ovih dana je aktuelno kockanje ili bolje re~eno BINGO, kako na dràvnim tako i lokalnim medijima. Uzima veliki mah, kako me u mladima tako i kod starih. Prosto smo opsjednuti bingo-karticama. Na medijima se nude ogromne nagrade, novac, auta, i druge vrijedne stvari. [ta je kocka? Islamska bra}o! Kockanje je u Islamu svaka igra u novac, uz opkladu i neku vrijednost gdje svaki u~esnik mora dobiti ili izgubiti. Nekoliko je vrsta kocke od: karata, lutrije, lota, tombole itd. Svaka od njih je u Islamu haram i nema mjesta nekim opravdanjima i svrstavanjima u manji grijeh. Valja ista}i da po pitanju {aha islamska ulema je podijeljena u mi{ljenjima. Neki smatraju da je haram, drugi mekruh a neki ga smatraju dizvoljenim. Dozvoljenim samo u slu~aju kada se ne dangubi i ne provodi vrijeme uzaludno. Islamska bra}o! U gore navedenom ajetu Allah d`.{. govori o zabrani kockanja. U ajetu je upotrebljena rije~ - mejsir - koja etimolo{ki ukazuje na sr` problema - lahko}u u zadobijanju tu eg imetka, {to je protivno kur'anskoj zabrani bespravnog jedenja tu eg imetka. "O vjernici, jedni drugima na nedozvoljen na~in imanja ne prisvajajte..." (En-Nisa, 29) Kur'an nas u~i da mal moramo sticati na halal na~in svojim rukama, ni u kom slu~aju izrabljivanjem drugih ili sa tu ih le a. Islam traì po{ten rad od ~ovjeka. Svako drugo sticanje imetka je haram. Otkud se za bingo moè re}i da nije ba{ veliki grijeh, na osnovu ~ega? Od usta svoje djece zalogaj je izdvojio samo da bi bingo-karticu kupio. Posljednji dinar iz dèpa daje samo da bi bingo igrao. Bogati i ne razmi{lja o na~inu na koji je stekao mal ili, bolje re~eno, da li neko ima haka u tom njegovom malu. A Islam nam je samo "zakrpa" i gdje god zafali, za Islam se ugrabimo. Na{e ime nas ne ~ini muslimanima, potrebno je i izvr{avanje Allahovih naredbi. A Allah je zabranio kocku. Resulullah traì sticanje imetka na halal na~in: "Prenosi Rifaat b. Rafi, da je Muhammed a.s. upitan koja je zarada najbolja, pa je Islam od ~ovjeka traì radnika vrijedna i po{tena. Ni u kom slu~aju parazita, ljen~ugu itd. Bingom se postiè mal na parazitski na~in, s tu ih le a. Umjesto da izgra ujemo zajednicu iskrenih, po{tenih i radnih, kockom se dobija neradno dru{tvo, dru{tvo parazita i dr. Posebna je opasnost od kocke (bingo) {to je ona "{ejtanovo djelo". Kockom se zadobija "Boìja srd`ba" te "kocka unosi me u ljude neprijateljstvo" i na kraju ona "odrva}a od sje}anja na Allaha d`.{.". Psiholozi govore kakve posljedice ostavlja kocka. Jedan kockar se ispovjeda: "...za mene je vrijednost ìvota jedino u onom neobi~nom golicanju i uzbu enju za vrijeme igre." Drugi govori: "...kada se kockam gubim svaki osje}aj za okolinu. Bez obzira ko se tu nalazio, za mene tada ni{ta ne postoji." Islamska bra}o! Doista kocka uni{tava ~ovjeka, porodicu, zajednicu. Ono {to je najopasnije jeste {to ona bez sumnje odvodi u kufr. Neka nam za rami{ljanje posluè rije~i Muhammeda a.s. koji kaè: "Iskoristi pet stvari prije pet drugih: 1. ìvot prije smrti, 2. zdravlje prije bolesti, 3. slobodno vrijeme prije zauzetosti, 4. mladost prije starosti, 5. bogastvo prije siroma{tva. Boè! u~ini nas od tvojih iskrenih robova. Boè! Grijehe nam oprosti. Boè! Ne daj da kora~amo {ejtanovim stopama. Boè! Ne daj da me u nama bude pro{irena kocka. Boè! Smiluj nam se i podari dènnet. Amin!

NA[A MLADOST 19 "Kad bi Bog ka`njavao za svako u~injeno zlo, ne bi na Zemlji ostalo ni jedno ìvo bi}e." (Kur'an) Oduvijek je most predstavljao vezu izme u ljudi. @elja da se spoje obale bila je prisutna i u drevnim vremenima. Niko nije slutio da }e ta veza postojati stolje}ima i da }e je jednom prekinuti ljudski bijes i mr`nja. Ispunila se èlja predaka, podignut je most na Neretvi, most koji je svojom bjelinom i ljepotom prkosio Mjesecu i zvijezdama, jer je podsje}ao na njih. Divili su se svi tom mostu u Mostaru, njegovom divnom luku koji je nastao u ma{ti graditelja Hajrudina. Bljesnula je ta slika budu}eg mosta posve neodre ena i maglovita, a kad je ostvarena li~ila je na ma{tu i na dugu od oblaka, od snova. Na tom mostu je ro eno i umrlo mnogo ljubavi, ro eno mnogo novih nada. Slu{ali su ljudi na tom mostu {um rijeke, gledali splavove kako se kre}u ne slute}i da }e taj most jednom biti samo sje}anje, samo slika u na{em pam}enju. Niko ni slutio nije da }e jednom od tog mosta ostati PODARI MI BO@E Podari mi Boè noge ~vr{}e od ~elika, da gazim puteve {to ih je tuga izatkala. samo slika na zidu. Stajao je taj most i prkosio stolje}ima, a onda u jednom trenutku prestalo je sve. Ostao je p r a z a n prostor izme u zapadne i isto~ne obale, prekinuta je posljednja veza bez nade da }e neko odgovarati za varvarsko djelo. Uni- {ten je spomenik jedne civilizacije, jednog vremena, uni{ten je ne~iji san, ne~ije dobro djelo. Zasmetala je jednom ne~ijim o~ima bjelina luka, njegov ~udesni polukrug koji je podsje}ao na dugu, zasmetalo je nekome {to je tim mostom prolazila [anti}eva Emina, {to su sve o~i, sve Podari mi sunce da mi se smije, jer kada ne grije tu`no je. Podari mi Boè osmijeh od breze. Adela Drpljanin I razred @enske medrese PRED SLIKOM SRU[ENOG MOSTA pjesme bile uprte u taj predivni objekat turskog doba. Jo{ se sje}am dana kad su u u{ima odzvanjale rije~i: "Sru{en je most nad Neretvom." îni mi se da su mi suze krenule i da sam u daljini ~uo rije~i pjesme : "Sino} kad se vra}ah iz topla hamama..." Sje}am se jo{ uvijek uàsne slike kad je bijelo kamenje, pod naletom granata, letjelo ka nebu i zatim palo u plave dubine Neretve. Sje}am se uàsnog zvuka koji je nastao pri padu dijelova mosta u rijeku. Bio je to zvuk sli~an kriku vremena. I dok se most ru{io bio sam svjestan da vi{e ni{ta ne}e biti kao prije. Da ne}u mo}i pro}i divnom stazom i ~uti ezan kad budem na mostu, da ne}u mo}i doìvjeti {apat vjetra koji donosi rije~i ezana. Bilo je uàsno gledati taj prizor, bilo je te{ko srcu da shvati da nestaje ne{to ~emu sam se divio ja i ~itav svijet. @elio sam da osvetim bol tog grada koji je zauvijek izgubio svoje obilje`je, svoje ime, grad koji }e zauvijek biti ranjen jer niko ne}e mo}i nadoknaditi taj gubitak, jer kad ne{to umre ni{ta vi{e ga ne moè vratiti u ìvot. Ostala je samo nada da }e ipak neko jednom odgovarati za ovo varvarsko djelo i da }e platiti za bol nanijet vjekovima. Asmir Hodì} III razred Medrese Nije odolio pred neobuzdanom mr`njom JEDAN DAN U MEDRESI @ivot je kao rijeka koja te~e, a svaka godina kamen koji se polako pomjera. Zna~i da vrijeme brzo prolazi ali nam neki dani ostanu urezani duboko u nama, a pogotovo oni prvi. Internatski ìvot je interesantan i nikada dosadan. Ve}i dio dana je isplaniran {to je vrlo dobro po nas. Ujutro nas probudi muezinov glas koji nas sa sabaha razvedri i cijeli dan nas ~ini veselim. Namaz se klanja dèmatile sa puno skru{enosti i odanosti Allahu d`.{. Zatim predstoji ~i{}enje koje tako e s'ljubavlju radimo, jer je jo{ u nama ono raspoloènje sa sabah namaza. Poslije toga vrijeme je nastavi kojoj se ponekad i ne radujemo. Poslije nastave vakat je za uzimanje abdesta i klanjanje podne namaza. Sa podne namaza je opet ~i{}enje a poslije ~i{}enja slobodno vrijeme do 15 ~asova, koje provodimo, neko pred vratima (u dvori{tu), neko u u~enju, neko u spavaoni, pa ~ak neko i u klanjanju nafile namaza. U 15.00 po~inje prva korepeticija. Za to vrijeme u~imo i pripremamo se za sutra{nji dan. Poslije korepeticije je ikindija namaz, zatim ve~era i opet slobodno vrijeme do 19.00. U 19.00 je vrijeme druge korepeticije. Zatim je tu ak{am namaz, pa ~i{}enje i zadnji u toku dana tj. peti namaski vakat - jacija. Izme u ak{ama i jacije, te~e u~enje Kur'ana na kaseti, pa ~ak i koja ilahija. Poslije jacije je pove~erje, odnosno, tada se gasi svjetlo, a djevojke ostaju u svojim krevetima razmi{ljaju}i o sutra{njem danu, svjesne svog zanimljivog internatskog ìvota koji te~e svojim tokom. Za sve ovo vrijeme me usobno se rodila velika ljubav i prijateljstva koja }e se pamtiti vje~no, jer mi smo ovdje jedna cjelina, jedna porodica, gdje brinemo jedna za drugu i hvala Allahu d`.{. {to smo pobjegli od lo{ih djela koja bi nas pratila do kraja na{eg ìvota. Toliko je lijep, zanimljiv i ispunjen ovaj ìvot da se to sve ne bi moglo opisati, naslikati ili do~arati, dok osoba sama ne doìvi. Birsena Dànkovi} I razred @enske medrese PO ÊMU PREPOZNAJEM [EHERZADU îtaju}i "Hiljadu i jednu no}" preda mnom su se otvorila jedna ogromna vrata. Vrata koja vode u svijet ~udnih stvari, vilajet u kojem je sve mogu}e - vilajet ma{te. Si{la sam laganim koracima u njega, ragledaju}i sva ta ~udna prostranstva. Najednom, ugledah [eherzadu... Bila je to prelijepa djevojka. Njena visina davala je sklad vitkom tijelu, koje je imalo drànje prave princeze. Kosa joj je padala niz le a poput morskih talasa, crna, pri dnu prelomljena odvajaju}i se u krupne lokne. Njene crne o~i blistale su zavodni~kim sjajem i odavale njenu sigurnost u svakom pogledu. Kada bi se savr{eni obrisi njenih usana izvili u osmjeh, bljesnuli bi blistavo bijeli zubi... Vidim je kako na dovitljiv na~in osvaja nemilosrdnog i povrije enog kralja, zavodi ga smireno, kako ljepotom tako i svojim nedore~enim pri~ama. I ne samo njega. [eherzada umije da vodi glavnu rije~ i razgovor, da MEDINA Bogu hvala, vje~no Bogu hvala, {to preda mnom pruì se prilika da obi em zemlju postojbinu nalmilijeg Bo`jeg Poslanika. Bogu hvala, vje~no Bogu hvala, {to u glavu ulazi mi slika, gdje ja klanjam i Bogu se molim u dàmiji Boìjeg Poslanika. Bogu hvala, vje~no Bogu hvala, {to sam jedan od bezbroj putnika, {to sam selam srcem nazivao kraj mezara Boìjeg Poslanika. [efkija [abovi} bude znimljiva, umije da se istakne na pravi na~in i da na svakom postoje}em mjestu bude u centru pa- `nje. Puna je doga- anja i veoma je ma{tovita. Pobijedila je sopstvenu smrt kao i mnoge druge koje su trebale da se dese. Ukrotila je mudro{}u i ljepotom [ahrijara koji je uzima za ènu. Azra Zukorli} I razred @enske medrese

20 ISLAMSKI PREPOROD S E L A M E T PARTIJA U TURSKOJ U~enje i ideologija ove partije u svojoj osnovi temelji se na Kur'anu i Sunnetu, slijede}i put Ehli-Sunneta u potvr ivanju vjerske koncepcije, koristila je narastaju}i vjerski entuzijazam pripadnika dèmata ''Nur'' u pravcu ja~anja svojih redova. Pozornica djelovanja partije je prostor turske dràve, gdje sa uspjehom radi na bu enju islamskog duha i o~uvanja islamske tradicije u njoj, a ~ije je postojanje dovedeno pred ~in uni{tenja naletom zapadnja{tva i laicizma u Turskoj. Govore}i o islamskom fakulteta po dvijema stvarima: po politi~kom pokretu u ~estom obavljanju namaza i neumornom radu na projektima. Na Turskoj, pominju}i njegove modalitete i specifi~nosti u tre}em broju "Glasa vi{e poloàja, a isto tako objavio univerzitetu u Turskoj zauzimao je Islama" iznijeli smo analiti~ko predavanje profesora libanskog univerziteta Muhameda Nurudina na temu ''Islamski pokret u Turskoj''. Pomenuti ekspert libanskog univerziteta za pitanja Turske je analiziraju}i rast i razvoj ovog pokreta pomenuo prve korake uplitanja organizovanih je vi{i broj nau~nih radova iz njegove stru~ne oblasti. Svoj prvi politi~ki anga`man ostvario je 1968. godine kao ~lan tijela za razvoj turske trgovine i industrije. Na izborima 1969. godine kao nezavisni kandidat, pokupio je ve}inu glasova. Taj uspjeh na izborima donijeli su mu glasovi snaga islamskog opredjeljenja u desetine hiljada mladeì, politi~ke vode Turske, analiziraju}i ih u kontekstu faktora, spolja{njih i unutra{njih, koji determini{u razvoj i budu}nost pokreta ne ulaze}i u detaljnije opisivanje samog pokreta iznutra. svr{enika vjerskih {kola. Osjetiv{i potrebu za postojanjem organizovane islamske snage u borbi za vlast, Erbakan je vr{io konsultacije sa vi{e islamskih autoriteta te je sa Avangarda islamskog grupom svojih prijatelja osnovao politi~kog pokreta u Turskoj je partija Selamet, koja je ustvari dana{nja vode}a politi~ka snaga u Turskoj, uz novo ime Refah, na partiju Domovinsko ure enje 26. januara 1971. godine, ~iji je simbol naprijed uzdignuta ruka sa stegnutom pesnicom, simbol ~elu sa Ned`metinom te`nje napretku i progresu. Erbakanom. Partija Selamet je islamska, turska partija koja je svoje aktivnosti usmjerila ka povratku i obnovi ìvota turskog dru{tva na temeljima i u~enju Islama, odabiraju}i put politi~ke borbe kao srdestva za ostvarivanje svojih ideala i njihove realizacije na terenu, ulaù}i sav svoj potencijal u pravcu zaustavljanja lai~kih struja, koje su preuzele vlast u Turskoj nakon prestanka Osmanskog halifata. Utemeljitelj i pokreta~ ove partije je Ned`metin Erbakan, ro en 1926. godine u gradu Sinob na obalama Crnog mora. Godine Me utim, ubrzo su pali pod nemilost reìma koji je obazrivo i{ao demokratiji, ali demokratiji unutar kemalovske vizije Turske. Aprila iste godine sud je donio odluku o ukidanju pomenute partije, zabraniv{i njenim osniva~ima politi~ku aktivnost kroz bilo koju drugu partiju, zatim osnivanje bilo kakve druge politi~ke organizacije, ~ak i njihovu kandidaturu, pa makar kao i nezavisni kandidati. Burna politi~ka zbilja Turske i njeno konstantno uslo`njavanje tokom 1971. godine, nave{}e vlast na reviziju donijetih odluka u pravcu islamski opredjeljenih 1948. diplomirao je na masa, misle}i da }e ponovni Tehni~kom univerzitetu u povratak islamskih struja na politi~ku Istanbulu, da bi se nakon toga uputio put postdiplomskih studija pozornicu donekle smiriti tenzije. Me utim, i pored nastalih u Zapadnu Njema~ku, na promjena Erbakan nije uspio Ahenskom univerzitetu, gdje je 1953. godine dobio zvanje doktora nauka iz oblasti termodinamike. Tokom studija isticao se svojom natprose~no{}u. U{ao je u anale njema~kog Tehni~kog dobiti dozvolu za registraciju nove partije te je posredstvom Abdul- Kerima Dogara, direktora kompanije za proizvodnju azota, a koji je kasnije postao ministar tehnologije i Turhana Ekjula, stru~njaka za ekonomiju, osnovao 11.10.1972. godine partiju Selamet uz dozvolu i saglasnost vlasti. Izbori koji }e uslijediti 1973. godine pokaza}e uspjeh Selamet partije, koja je uz koaliciju sa Narodnom strankom zauzela vi{e ministarskih mjesta. Erbakan je tada dobio mjesto zamjenika premijera vlade. Me utim, ova vlada je nakon devet mjeseci pala. Godine 1978. turski javni tuìlac je podigao optu`nicu protiv Erbakana optuùju}i ga za zloupotrebu vjere u politi~ke svrhe, a {to je protivurje~no polazi{tima kemalovog laicizma. Dràvnim vojnim udarom od strane generala Kenana Evrena zaustavljeno je dalje pogor{anje krize vlasti u Turskoj koja je bila na ivici gra anskog rata. Nakon ovih doga aja uslijedi}e hap{enja koja naravno, nisu mogla mimoi}i Erbakana. Sa jo{ svoja 33 saradnika iz partije izveden je pred sudnicu vojnog suda 24.04.1981. godine. U prvim mjesecima 1985. godine biva pu{ten na slobodu ali pod strogom prismotrom, {to }e trajati do kraja iste godine. Po~etkom 1986. godine odlazi obaviti Umru, poslije ~ega se vra}a ponovnom politi~kom anga`manu kroz novu politi~ku organizaciju koja je dobila ime Refah. Analiti~ki gledano radi se o partiji Domovinsko ure enje ili Selamet. Sama promjena naziva partije je formalnog karaktera, bez ideolo{kih i programskih inovacija. Polazi{ta partije Selamet zasnivaju se na realizaciji sljede}ih ciljeva: - mir i bezbjednost na unutra{njem planu, - velika Turska iznova, - radikalni ekonomski preporod, - preporod u moralnom smislu. Govore}i pred Turskim parlamentom 26.04.1980. godine, Erbakan je zagovarao sljede}e: - formiranje tijela poput UN, ali ograni~enog na zemlje islamskog svijeta, - osnivanje zajedni~kog islamskog trì{ta, - pokretanje islamske valute (islamski dinar), - formiranje islamske vojne sile odgovorne za odbranu islamskih zemalja, - osnivanje kulturnih asocijacija koje }e jam~iti duhovno, kulturno i idejno jedinstvo islamskog svijeta. U~enje i ideologija ove partije u svojoj osnovi temelji se na Kur'anu i Sunnetu. Slijede}i put Ehli-Sunneta u potvr ivanju vjerske koncepcije, koristila je narastaju}i vjerski entuzijazam pripadnika dèmata ''Nur'' u pravcu ja~anja svojih redova. Pozornica djelovanja partije je prostor turske dràve, gdje sa uspjehom radi na bu enju islamskog duha i o~uvanja islamske tradicije u njoj, a ~ije je postojanje dovedeno pred ~in uni{tenja naletom zapadnja{tva i laicizma u Turskoj. Odlu~uju}i faktor vitalnosti i rasta partije je u njenom opredjeljenju edukaciji i prosvje}ivanju {irokih masa u svim aspektima ~ovjekova ìvota: obrazovanju, kulturi, vjeri, moralu i sli~no. Dana{nji politi~ki sistem Turske, kao demokratski sistem, vrlo je optere}en krutim stavom Armije prema islamski opredjeljenim snagama. To potvr uju i najnoviji doga aji na relaciji armijski generali - Erbakan i njihova direktna prijetnja njegovoj politici kao predsjedniku turske vlade. E.U.

IZ SVIJETA ISLAMA 21 "Alem Islamij" PRVA POBJEDA MUSLIMANA NA IZBORIMA U BRITANIJI Prvi put da u historiji Britanije pobijedi musliman na izborima za predstavnike op{tinske vlasti. Muhammed Sirvar, trgovac iz Pakistana, uspio je osvojiti mjesto u skup{tini izborne jedinice Dùfan u [kotskoj, kao predstavnik laburisti~ke partije. êtrdesetogodi{nji Sirvar dobio je 44% glasova, 9% vi{e od svog najblièg protukandidata. Pomenuta izborna jedinica ima 50.000 bira~a od kojih je 6.000 muslimana. Muhammed Sirvar je iz Pendàba, oblasti u Pakistanu, do{ao prije 20 godina u Britaniju i za kratko vrijeme se nametnuo kao uspje{an biznismen. On je jedan od 39 kandidata muslimanske vjere na izborima u Britaniji. "Alem Islamij" PROTEST ISLAMSKIH ZEMALJA U OUN-u Predsjednik vije}a UN za ljudska prava zatraìo je da se iz teksta godi{njeg izvje{taja izbaci dio koji pogrdno govori o Islamu. Odluku je podràlo 53 ~lana vije}a nakon protesta islamskih zemalja na dio izvje{taja. Sadràj spornog dijela izvje{taja je preuzet iz izvje{taja izraelske vlade vije}u UN u kome se nagla{ava rastu}e islamsko neraspoloènje i ekstreman stav prema ateizmu, laicizmu i da islamski ekstremisti kao izvor neprijateljstva prema Jevrejima nalaze u kur'anskim ajetima u kojima su Jevreji negativno prikazani. Predstavnik za {tampu ispred pomenutog vije}a UN istakao je da je predsjednik vije}a izrazio àljenje zbog propusta uno{enja takvog neprihvatljivog sadràja u tekst godi{njeg izvje{taja. "Ann" UPLITANJE VOJSKE U POLITIKU "All-Daa'wah" U sjedi{tu Islamske Banke za razvoj u Dèdi potpisan je dogovor o dodjeli pomo}i BiH u vrijednosti 15 miliona ameri~kih dolara. Kako navode svjetske novinske agencije, krajem ovog mjeseca mjesto premijera turske Vlade trebalo bi da zauzme gospo a Tansu îler, koja je kao koalicioni partner Refah partije obavljala funkciju potpredsjednika Vlade i ministra ino-poslova. Promjene ovakvog karaktera posljedica su direktnog mije{anja vojnog vrha turske armije u politiku rada predsjednika Vlade gospodina Erbakana, optuùju}i ga da svojom islamski obojenom politikom naru{ava temelje turskog lai~kog dru{tva. U cilju prevazilaènja nastale politi~ke situacije, u Turskoj se najavljuju prijevremeni izbori. Govore}i o vanrednim izborima u Turskoj, predsjednik Erbakan, ujedno i vo a Refah partije, izraàva svoj optimizam isti~u}i spremnost svoje partije u pogledu izbora. Optimizam vo stva Refah partije proizilazi iz posljednjih ispitivanja javnog mnjenja Turske u kojima je vidan porast snaga Refah partije. 15 MILIONA DOLARA POMO]I BiH podr{ke bosanskoj vlasti i potpora njenom trudu za obnovu i izgradnju oblasti zahva}enih ratnim razaranjem. Dogovor je potpisan u Dèdi u "Ann" IZBORI U AL@IRU Dana 06.06.1997.godine odràni su parlamentarni izbori u Alìru. Izbori su poku{aj prevazilaènja krvave Alìrske zbilje koja traje ve} punih pet godina i ~iji je tragi~ni bilans preko 60.000 `rtava. U cilju bezbjednog odràvanja izbora, vlasti su angaòvale vi{e od 100.000 policajaca. [to se rezultata ti~e najve}i broj glasova osvojila je partija sada{njeg predsjednika Zervala, dok su islamske partije dobile 27% poslani~kih mjesta. Kako javljaju svjetske TV agencije, `rtava tokom izbora nije bilo a izborima se odazvalo 64% bira~kog alìrskog tijela. Dodijeljena sredstva bi}e namjenski upotrijebljena za revitalizaciju i opremu {kola, instituta i univerziteta u BiH. Dodjela ove pomo}i od strane Islamske Banke Bosni je gest "All-Daa'wa" 33,5 MILIONA DOLARA POMO]I SIROMA[NIM AVGANISTANA U cilju ublaàvanja te{kog materijalnog stanja civilnog stanovni{tva Avganistana, UN je usvojila novi program pomo}i osiroma{enom stanovni{tvu koji sadrì 33,5 miliona dolara. Ovim sredstima èli se lokalnim vlastima i zajednicama dati podsticaj za otvaranje radnih mjesta i stabilizaciji prehrambenih artikala. Akteri ovog programa su 13 zemalja. U i{~ekivanju pomo}i prisustvu predsjednika Islamske banke Ahmeda Muhammeda Alija i bosanskog ambasaroda u Saudijskoj Arabiji Senahida Bristri}a. "All-Daa'wa" 15.000 JEVREJA PONOVO KU]I Izraelska sredstva informisanja iznijela su podatak da je od po~etka ove godine u Izrael do{lo novih 15.000 Jevreja i to ve}ina njih iz biv{ih Sovjetskih republika. O~igledno, da u zemlji biv{eg (raspalog) komunizma Jevreji nemaju nikakvu budu}nost. S arapskog: Enver Ujkanovi}

22 KULTURNA BA[TINA PET STOLJE]A POSTOJANJA GAZI-ISABEGOVE MEDRESE I slam je od svojih prapo~etaka sticanju znanja i obrazovanja dao karakter jedne od najva`nijih vjerskih obaveza svakog muslinama. U Kur'anu se na vi{e mjesta zapovijeda i preporu~uje prosvjeta i nauka kao imperativ svakom sljedbeniku Islama. U skladu sa tim, onima koji su stekli najvi{e obrazovanje i raspolagali najvi{im znanjima, Islam je oduvijek davao najve}i stepen i zna~aj u muslimanskoj zajednici, ali i obavezu da svoje znanje prenesu drugima. U sli~nom duhu govore i mnogobrojni hadisi iz kojih se slikovito moè vidjeti koliko je Muhammed a.s. cijenio obrazovanje i nauku. Nave{}emo nekoliko najilustrativnijih hadisa: "Najbliì poslanicima su u~eni ljudi", "Smrt jednog cijelog plemena manji je gubitak od smrti jednog alima", "Ako mi pro e jedan dan ìvota u kojemu nisam stekao vi{e znanja koje me pribliùje Allahu d`.{. ja ne smatram blagoslovom za sebe ra anje sunca toga dana", "Meleki podme}u krila onima koji traè nauku", "Bolje je da urani{ i nau~i{ jedan odjeljak neke nauke, nego da izvr{i{ molitvu Allahu d`.{. sa stotinu rekata", "Traìte nauku makar i u Kini", "Nauka je obavezna za svakog muslimana i muslimanku"... Ovakav progresivan stav Islama i posljednjeg Boìjeg poslanika su imali vi{e nego blagotvoran utjecaj na sve muslimanske narode da nauku i obrazovanje i potrebu za njima uzdignu na nivo dogme i da u ovim oblastima postignu kolosalne rezultate koji su postali sastavni dio temelja svjetske kulturne ba{tine. DA LI JE NOVI PAZAR VE] U XVI STOLJE]U IMAO FAKULTET? Mektebi i medrese }e postati dva osnovna tipa muslimanskih {kola i sve do sredine XIX stolje}a one }e predstavljati ki~mu {kolskog sistema na cijeloj teritoriji Osmanske imperije, pa i u Novopazarskom Sandàku. Za razliku od kasnijih dràvnih svjetovnih {kola, koje je osnivala i finansirala osmanska dràva, mektebe i medrese su osnivala privatna lica, tj. bogati zadu`binari (vakifi) koji su svoju imovinu za ìvota uvakufljavali i iz sredstava tako osnovane vakufske fondacije finansiran je rad ovih obrazovnih ustanova. Kako }e se tro{iti vakufski prihodi, u koje svrhe i u kojoj koli~ini bilo je strogo precizirano u vakfiji ili vakufnami (zadu`binskoj povelji), u kojoj je volja vakifa imala snagu naloga zakonodavca. O tome da li se u svakodnevnoj praksi po{tuju odredbe vakufname brinuo se kadija. Muteveliju (upravitelja vakufa) koji bi kr{io vakifove uslove, kadija je imao pravo smijeniti, pa makar mutevelija bio i sam vakif. Za razliku od doba u kome ìvimo, materijalni status profesora je bio na zavidnom nivou. Tako je bilo slu~ajeva da muderis (profesor) prima platu od 40 ak~i dnevno, {to je bilo blizu jednog zlatnika. Za jednu takvu dnevnicu mogao je kupiti tada dvije ovce, a za mjese~nu platu 60 ovaca, {to dovoljno govori o visokom tretmanu obrazovanja i prosvjetnih radnika u osmansko doba. U mektebima se dobijalo osnovno, a u medresama, zavisno od njihovog ranga, srednje ili visoko obrazovanje. Mektebi i medrese su gra eni obi~no u dvori{tima dàmija ili nedaleko od njih. Pogre{no je medrese tretirati kao ~isto vjerske {kole, jer u njima su oduvijek osim teolo{kih bili prisutni i svjetovni predmeti. Najstarija islamska {kola u Novom Pazaru i Sandàku je mekteb koji je osniva~ Novog Pazara Isa-beg Ishakovi} podigao uz svoju dàmiju 1460. godine. Iz popisa vakufskih objekata na tlu Bosanskog pa{aluka koji je izvr{en 1540. godine, registrovani su i vakufi u kadiluku Novi Pazar. Iz ovog popisa saznajemo da Novi Pazar osim mekteba posjeduje i prvu medresu, koja je ne samo najstarija na prostoru budu}eg novopazarskog Sandàka, ve} vjerovatno i u cijelom Bosanskom pa{aluku. Graditelj ove medrese bio je Sinan-beg, sin bogatog novopazarskog spahije Hadim Jakubbega. Sinan-beg je poput svog brata Iskender- êlebije (graditelja dana{nje Melajske dàmije) uvakufio svoje bogatstvo i podigao nekoliko objekata u Novom Pazaru: medresu, mekteb, imaret, hamam, nekoliko trgova~kih radnji i karavan-saraj. Zgrada Sinan-begove medrese je locirana preko puta Altun-Alem dàmije, neposredno iznad novopodignute zgrade Islamske zajednice. Sada{nji njen izgled vjerovatno poti~e iz kasnijih stolje}a. Medresa ima oblik }irili~nog slova "[" sa pozadinom, dugom 40 metara. Bo~ne strane su duge oko 12 metara. Velika isturena dershana (zgrada gdje su smje{tene u~ionice) sa visokom krovnom konstrukcijom nalazila se u sredini {kolskog kompleksa. Medresa je sa manjim prekidima (prekidala je rad u periodu 1912-1918. i u periodu 1941-1942. g.) radila od svog osnivanja pa sve do septembra 1946. godine. U posljeratnom periodu, u njenim prostorijama, u kojima se jo{ uvijek vide hudàre za odje}u i rafovi za knjige u~enika (softi, taleba), nastanjene su socijalno nezbrinute porodice. Centralni dio medrese tzv. dershana, stradao je u poàru, koji je prouzrokovalo 18.09.1982. g. jedno od djece podstanara. Osim dershane u ~ijim su u~ionicama muderizi (profesori) dràli ders (predavanja, nastavu) u~enicima (softama), koji su bili raspore eni u sunufe (razrede), ostali dijelovi medrese su sluìli kao internatske prostorije, u ~ijih 10 ve}ih i 3 manje sobe je stanovalo po 3 do 4 u~enika. Gospoda Ejup Mu{ovi} i Sait Ka~apor smatraju da je ova medresa bila {kola najve}eg ranga. To bi prakti~no zna~ilo da je Novi Pazar ve} prije skoro 5 stolje}a imao svoj fakultet. Nasuprot njima gospodin Ja{ar Redèpagi} smatra da nijedna novopazarska medresa (krajem XVII stolje}a ih je bilo 5 a do druge polovine XIX stolje}a odràle su se dvije do tri medrese), pa ni Sinan-begova nisu spadale u medrese najvi{eg ranga. Po njemu, samo su tri medrese kod nas imale taj rang: Ishak-begova u Skoplju, Husrev-begova u Sarajevu i Imaret medresa u Beogradu. U Sinan-begovoj medresi su se {kolovali budu}i vjerski slu`benici i funkcioneri, a njeni svr{eni u~enici su se lahko zapo{ljavali i u dràvnim ustanovama. REFORMA GAZI-ISABEGOVE (SINAN-BEGOVE ) MEDRESE Medresa se u XIX stolje}u sve vi{e pribliàvala nastavi u svjetovnim {kolama, tj nastavi u ru`dijama - niìm gimnazijama i dadijama - vi{im gimnazijama. Do njene reforme koja je bila izvedena prema S. Ka~aporu 1934., a prema M. Dudi}u {kolske 1936/37. godine, u medresi se radilo stihijno, bez pridràvanja bilo kakvog plana i programa. Medresa nije raspolagala skoro nikakvim nastavnim sredstvima. Tokom rada predava~i su koristili samo tablu i kredu. Nastava je izvo ena samo prije podne i to isklju~ivo u frontalnom obliku. Poslije reforme, ova {kolska ustanova pod novim nazivom "Gazi- Isabegova medresa" dobija rang niè ~etvororazredne medrese sa mogu- }no{}u nastavljanja {kolovanja u Skopskoj medresi. Ranije je poha anje medrese trajalo punih 12 godina, a prije reforme 8 godina. Njeni u~enici su za vrijeme {kolovanja bili oslobo eni vojne obaveze. Osmansko pismo i turski jezik su u njoj upotrebljavani sve do 1928. godine. Od te godine se koristi maternji, bo{nja~ki jezik, a nakon njene reforme zastupljeni su i mnogobrojni svjetovni predmeti (fizika, geografija, historija, matematika, higijena, njema~ki jezik). Njeni u~enici, a kasnije njeni muderizi ili slu`benici, bili su i na{i poznati pjesnici: Arif Brkani} Sarajlija, Nazif-efendija [u{evi} i Vehbija efendija Hodì}. Poslije Drugog svjetskog rata veliki broj biv{ih u~enika novopazarske medrese radili su kao slu`benici ili kao visoki funkcioneri u mnogim sandà~kim op{tinama. Tako su prvi predsjednici op{tina nakon rata u Dugoj Poljani, Tutinu, Ra`daginji, Bu evu i drugim mjestima bili svr{enici Novopazarske medrese. Cijela administracija u dràvnom aparatu u tutinskoj op{tini i privredi bila je u rukama "Talebe" Novopazarske medrese. Od 17. septembra 1990. godine Gazi-Isabegova medresa je obnovila svoj rad i nastavila blistavu prosvjetnu tradiciju dugu punih 5 stolje}a. Dok je srpski narod imao prvu srednju {kolu tek 1808. godine, prvu vi{u {kolu od 1838. godine, a prve fakultete od 1905. godine, Novi Pazar je imao {kolsku instituciju najmanje srednjo{kolskog, a mogu}e i fakultetskog nivoa ve} po~etkom XVI stolje}a. Esad Rahi} Kori{tena literatura: 1. Dr. Sait Ka~apor, [kolstvo u Novom Pazaru i okolini od 1918. do 1941. godine, Novi Pazar 1987. g. 2. Mevlud Dudi}, Uloga i zna~aj Isa-beg medrese u obrazovnom procesu Bo{njaka Sandàka, Takvim 1996. g., Novi Pazar, 3. Ja{ar Redèpagi}, [kolstvo i prosvjeta u Novom Pazaru od XV do XX stolje}a, Novopazarski zbornik 1994. g. 4. Novi Pazar i okolina, grupa autora, Beograd 1969. g. 5. Dèvad Hodì}, Vakuf i islamska prosvjeta u na{im krajevima, Islamska misao br. 66, juni 1984. g.

PREDSTAVLJAMO KNJIGU NA[I MERHUMI 23 DOVA A ZA NAS Dèlaludin Rumi, slavni filozof, mistik i mudrac, li~nost svestranog interesovanja i obrazovanja, koji je jo{ u XIII vijeku, jezikom dana{njih nau~nika govorio o fuziji atoma, najzna~ajniji i najve}i islamski pjesnik, izvr{io je ogroman uticaj na cjelokupnu knjièvnost stvaranu na prostorima koje je vjekovima obasjavao sjaj polumjeseca i zvijezde. Mevlana, U~itelj, kako su iz po{tovanja prozvali Rumija, uticao je, mimo svoje èlje, i na osnivanje dervi{kog tarikata mevlevija. Pripadnici ovog reda, pored molitve, obreda zikra i u~enja Kur'ana, njegovali su i slu{anje muzike, ~itanje i recitovanje poezije, razgovore o raznim ìvotnim, vjerskim i filozofskim temama. Jo{ u najranijoj mladosti, opijen Rumijevom li~no{}u i djelom, Selman Lja~evi} }e boravak u Sarajevu iskoristiti da stupi u mevlevijsku tekiju da, druguju}i sa mnogim ljudima, pro{iruje znanja i duhovno se napaja i oboga}uje. Molitve i meditacije, suo~avanja sa lo{}u. No, poslije tregi~nih doga aja koji su bo{nja~ki narod doveli gotovo do istrebljenja - zrake mediteranskog sunca sve vi{e gasnu. Nad Lja~evi}evom poezijom nadvija se te{ka balkanska no}, prijeti da proguta i nju i pjesnika. Sve {to se zbilo s njegovim narodom, nezapam}eni zlo~ini, pomame i mr`nja s kojom su se "zakleti u svece i ikone" obru{ili na neja~ i nevine, duboko je iznenadilo i jo{ vi{e potreslo pjesnika, ina~e istinskog vjernika koji nikako nije mogao da shvati i prihvati da se "u ime Boga - ljudi gone". Pogo en ~injenicom da "sramno skon~ava vijek", da je "Balkan opet si{ao s uma" i "ispo~etka, lobanjama zida dom", Lja~evi} je na{ao snage i upori{ta da se "upaljenim kandilom poezije" probije kroz te{ku karamra~inu i prona e put. U tome su mu pomogli i ljubav prema Bogu, i ljubav prema narodu, i snaàn osje}aj i plemenite misli koje je pretvorio u jezgrovite pjesni~ke poruke, moderne i po fakturi i po strukturi, zavidnih umjetni~kih dometa i humanisti~kog stava vrijednog najdubljeg po{tovanja. Husein ef. \ozo 1912-1982 Ove godine navr{ava se petnaest godina od smrti jednog od na{ih najuglednijih i najzna~ajnijih autora islamskog promi{ljanja u novijem dobu, profesora na na{im vjerskim Zavodima, pokreta~a i urednika nekih od na{ih najzna~ajnijih listova i ~asopisa, te predvodnika i pregaoca aktivnosti u institucionalnim islam- sudova. Nakon rata, kao imam biva osu en na pet godina robije zbog slu`bovanja u dvadesetosmoj SS regimenti, kako navode, zbog "podizanja morala u neprijateljskim jedinicama". Poslije godina robije \ozo radi u privredi i to kao knjigovo a. Godine 1958. u "Glasniku VIS-a" objavio je svoj prvi rad poslije "Gospodaru usli{i dovu... Neka je mir i spas svima..." sobom i svijetom oko sebe, podstaknute izvornim umjetni~kim darom i nabojem, uobli~avale su se u poetske forme. Tako je nastala i Lja~evi}eva prva zbirka stihova ZEMLJA DOBRE NADE koja je ~itaoce iznenadila zrelo{}u i izbjegavanjem zamki i osobeno{}u iskaza i "aromom" Orijenta. Naravno, samo su upu}eniji u poeziji Selmana Lja~evi}a mogli da osjete njena izvori{ta - misli, poruke i mudrosti islamskih mislilaca i pjesnika; da je ona na fonu islamske tradicije i filozofije, zapravo - tamo su joj korijeni ali su joj stablo i razgranata kruna u Selmanovom srcu i du{i, vidljivi i prepoznatljivi, visoki, obasjani polumjesecom i zvijezdom, ali jo{ vi{e - mediteranskim suncem i svjet- Jednostavne i obi~ne rije~i Lja~evi}eve pjesme - molitve "za spas svih" postaju najè{}a i najteà opomena i prijekor ne samo po~iniocima zla ve} i svima koji su dopustili da do njega do e ili ostane neka`njen. Vi{e od hiljade stranica dosijea, dokaza i optu`nica za Hag, ovakve poruke pokazuju svijetu kakva je du{a naroda koji moè da iznjedri pjesnike Lja~evi}eve eti~ke strukture. A takvih pjesama - molitvi za ljude i ljudsko, puna je zbirka "DOVA ZA BOSNU". Njen autor - i kad klanja i kad sanja, i kad se moli i kad zbori, i kad se budi i kad se ~udi, i kad pita i kad se preispituje - ~ini to i kao ~ovjek i kao pjesnik plemenitog srca i dara, sa vjerom u Boga i pravdu, u Sudnji dan i njegove terazije, u ljude od kojih traì, za koje se moli da budu "trajno svjetlo svog ognji{ta", dakle da ne izgube vezu sa onim {to je najsvetije, sa ognji{tem koje se u njegovoj viziji razgorijeva u univerzalni simbol ljudskog postojanja i trajanja. Gospodaru, usli{i mu dovu. Neka njegova poezija ostane trajno svjetlo i "svog" ognji{ta i svih koji se oko njega okupljaju i na njemu griju, i neka nas njegova svjetlost, sjaj i toplina prate kroz ìvot, oplemenjuju}i nas i oboga}uju}i. Zuvdija Hodì} skim oblicima na{eg djelovanja, Huseina ef. \oze. Prema oskudnom broju dokumenata i kazivanjima \ozinog sina Dèmaludina, Husein ef. \ozo je ro en 1912. godine u Barama (Fo~a). [eriatskosuda~ku {kolu u Sarajevu je zavr{io vrlodobrim uspjehom. Izme u mnogih profesora predavali su mu: Besim ef. Korkut, Muhammed Tuto, Ba{i} Salih Safet i drugi. U njegovoj diplomi se veli da je Husein \ozo ocijenjen sposobnim da moè vr{iti svaku islamskoznanstvenu slu`bu, a naro~ito da moè slu`bovati kod {eriatskih zatvora. Od 1959. pa do svoje smrti 1982. \ozo je glavno pero Glasnika. Kao profesor i pedagog bio je privla~an i sa prepoznatljivim stilom i logi~kim tuma~enjima. Bio je neumorni radnik i podstreka~ na putu dobra i ~estitosti. Pokreta~ je inicijative za osnivanje Islamskog teolo{kog fakulteta te ideje da se zekat i sadekatul-fitr organizovano prikuplja za vjerskoprosvjetne zavode, Medresu i Fakultet. Impozantno brojna posjeta na dènazi h. Husein ef. \oze potvrdila je njegovu vi{estranu vrijednost i djelo.

SJE]ANJE NA POSLANIKOVE ASHABE Da li znate? OSMAN Dova Da je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao: Ko svakog dana sabahom i ak{amom prou~i sedam puta (Hasbijellahu la ilahe illa huve, alejhi tevekkeltu ve huve rabbul- ar{il- azimi. - Allah mi je dovoljan, nema drugog Allaha osim Njega, na Njega se oslanjam, On je Gospodar uzvi{enog ar{a), Allah }e ga za{tititi briga ovog i budu}eg svijeta. V o a pravovjernih Omer, neka je Allah zadovoljan njime, je pravo na izbor novog halife ograni~io na krug {estorice ashaba, ~lanova "[ure", a kojima je Allahov poslanik s.a.v.s. bio zadovoljan za vrijeme svoga ìvota. Suàvaju}i krug osoba za izbor predvodnika muslimana Omer r.a. je i pored te{ke povrede koju je zadobio, a koja mu je i uzrokovala smrt, dao precizna uputstva i pouzdan put izbora halife. Nakon obavljene dènaze vo i pravovjernih, ashabi, njih pet, okupi{e se s ciljem izbora halife me u njima. Talha bin Ubejdullah kao {esti ~lan [ure nije bio prisutan. Kako je vrijeme promicalo, ispoljavala se bojazan svakog od prisutnih da mu kruna halife ne izmakne iz ruku. Rasprava je dobijala sve o{triji tok bez nagovje{taja mogu}eg dogovora. Abdurahman bin A uf, iznena en i upla{en tokom rasprave, razmi{ljao je kako da izna e model rje{enja nastale situacije. Obrati im se: Koji od vas odustaje od izbora u korist boljeg od sebe.? Ostao je bez odgovora. Ja odustajem, re~e on. Ovakav gest Abdurahmana prisutni s ushi}enjem pozdravi{e. Alija r.a. koji je bio me u prisutnima, {utio je sve dok ga Abdurahman ne upita: [ta kaè{ ti, o~e Hasanov?" Daj mi istinsko obe}anje, prisegu da èli{ posti}i pravdu, da ne}e{ slijedeti emocije ili naklonost prema ikom, da ne}e BIN 'AFAN prednost imati bliì po krvi i da sebe ne}e{ kandidovati", bi Alijin odgovor. Abdurahman uzvrati: Traìm va{e obe}anje da }ete biti zadovoljni mojim prijedlogom i uvaìti ga, a ja vam obe}avam da rodbinske veze ne}e biti presudne u izboru li~nosti halife, a niti }u ja biti taj. Tako oni razmijeni{e me usobno obe}anje i prisegu i Abdurahman preuze na sebe obgovornost izbora novog halife. Probdio je Abdurahman no}i ispituju}i mi{ljenje ashaba i ljudi od ugleda. Izbor se uglavnom sveo na dvojicu ljudi, Aliju i Osmana r.a. Po{to je dogovoreno vrijeme sastanka muslimana do{lo, oni se skupi{e u Poslanikovoj dàmiji. Me u okupljenim se osjeti podvojenost u odabiru budu}eg vo e muslimana, uglavnom, na Alijine i Osmanove pristalice. Vidjev{i atmosferu u dàmiji i mogu}e tenzije me u okupljenim, Abdurahman poùri na mimberu kako bi sprje~io neèljeni smjer skupa ili mogu}e podsticanje fitne od strane zlonamjernih. Obrati se prisutnima obavje{tavaju}i ih da su se prijedlozi o izboru Medina: Dàmija Osmana r.a. (II) prvog ~ovjeka muslimanske dràve sveli na dvije li~nosti, Aliju i Osmana. Rekav{i ovo on pozva Aliju i kada pri e uze ga za ruku govore}i mu: Da li }e tebi kao budu}em predvodniku muslimana u svemu biti uzor Allahova knjiga, Sunnet N j e g o v a poslanika i na~in vladavine dvojice prethodnika, Ebu Bekra i Omera r.a.? Postupa}u i raditi koriste}i svoje znanje i energiju, bijahu rije~i Alije r.a. Izjavu koju on d a d e Abdurahman shvati kao da se Alija ne}e dràti okvira vladavine prvih dvojice halifa, te spusti njegovu ruku ne progla{avaju}i ga halifom. Odmah zatim Abdurahman pozva Osmana r.a., uzev{i ga za ruku ponovi mu iste rije~i kao i Aliji r.a., na{ta on potvrdno odgovori i tako posta tre}i halifa, odnosno vo a muslimanskog ummeta. Okupljeni u dàmiji pohrli{e ~estitati novoizabranom halifi, {to je, naravno, i Alija r.a. u~ino. Me utim, Alija je zadrào za sebe ono {to je uvideo, da su svi Kurej{ije dali prednost Osmanu iz bojazni da bi Alijinim izborom, vo stvo tj. izbor halife Nema boga osim Blagog i Velikog Allaha, Gospodara velikog ar{a, nema Boga osim Allaha, Gospodara nebesa i zemlje. Gospodaru na{, traìm Tvoju milost, ne prepu{taj me samom sebi ni treptaj oka, a ni manje, pobolj{aj postupke i namjere moje, nema drugog boànstva osim Tebe. mogao dobiti oblik naslje a po principu kraljevine. Izbor Osmana r.a. kao tre}eg halife dogodio se zadnjeg dana zul-hidèta 23. godine po hid`ri. Svoje prvo obra}anje Osmana r.a. sljedbencima karakterisali su savjeti o vjeri, bez politi~kih izjava ili detalja njegove politike upravljanja islamskom dràvom. Kao da sebe nije èlio vidjeti inonovatorom u politici upravljanja ummetom. Po mnogima, razlog njegova ovakvog nastupa treba traìti u njegovim poodmaklim godinama, njegovoj prirodnoj stidljivosti i mehko}i, pobo`nosti i ~vrstoj vezanosti za svoje prethodnike ne èle}i mijenjati kurs njihove vladavine, èle}i zadràti tok vladavine prethodne dvojice halifa. To potvr uje i njegovo neobavje{tavanje emira, upravitelja pokrajina, sakuplja~a prihoda, pismom u kojem bi im pomenuo svoj izbor i dao im upustva o daljem radu i pona{anju. U vrijeme Osmana r.a. muslimanske teritorije dobile su novi geografski oblik. Bila je to velika islamska dràva ~ije su se granice pruàle sa istoka, od rijeke Dèjhun do Atlanskog okeana na zapadu, zatim od kavkazkih zemalja sa sjevera, do Nubije (oblast u sjeverno-isto~noj Africi), na jugu. U okrilje islamskih teritorija u{lo je i Sredozemno more kao i ostrvo Kipar. Nastavi}e se! Abdullah LEKSIKON ISLAMA [ART (a. {art mno`. {ara'it, {urut), "uvjet". Ta rije~ se razli~ito definira. Tako, npr., kaè al-gazali (Kitab almustafsa, II, 180): {art je ono ~ijim nepostojanjem (nebi}em) uvjetovano (ma{rut) ne postoji, ali i ne mora postojati; suprotno uzroku ('illa), ~ije postojanje zahtijeva postojanje prouzro~enog. Nepostojanje uvjeta ({art) zahtijeva nepostojanje uvjetovanog; ali njegovo postojanje ne zahtijeva postojanje uvjetovanog (npr. mjesto i ìvot). Kao pojam iz okvira usula, hanefiti ga definiraju kao ono na {to se neka stvar oslanja, ali {to niti leì u njoj (suprotno ruknu) niti u njoj ostavlja neki trag (suprotno od 'illa). Tako je {art, npr., kod kra e najmanja vrijednost ukradenog, a rukn - otu enje stvari iz pohrane. Osim ovih zna~enja, {art ima posebni smisao u obligacionom pravu: uvjet (lat. conditio) = ugovorna klauzula; u gramatici je {art pogodbena re~enica, apodoza (gawab a{- {art) i pogodbena partikula (harf a{-{art). Glas Islama

GAZI-ISABEG MEDRESA Devedesetih godina, padom komunisti~ke ideje i sistema, ra a se nova nada bu enjem islamskog preporoda. Na seminaru imama odrànom 21.6.1990. godine formiran je Inicijativni odbor koji inicira otvaranje Medrese. Prijedlog je upu}en Saboru IZ-e u Pri{tini, da bi Sabor 26.6.1990. godine donio odluku o formiranju Isturenog odjeljenja Alauddin medrese u Novom Pazaru. Te iste {kolske godine, 17.09.1990. godine startuje nastava sa upisanih trideset u~enika. Na po~etku je {kola bila smje{tena u zgradi Vakufa, a izvo enje nastave je bilo vrlo oteàno jer se odvijalo u dvije u~ionice, te se nastava morala izvoditi u dvije smjene. Formiranjem Me{ihata IZ-e Sandàka preuzima se cjelokupna briga o Medresi. Na sjednici Me{ihata IZ-e Sandàka odrànoj 20.08.1994. godine, donijeta je odluka da Istureno odjeljenje Alauddin medrese preraste u samostalnu {kolu pod imenom Srednja medresa "Gazi-Isabeg" u Novom Pazaru, koja nastavlja kontinuitet Medrese iz XV stolje}a, dav{i joj ime po utemeljitelju i osniva~u Novog Pazara. Ura en je projekat za izgradnju nove zgrade na temelju stare u kojoj }e biti obezbije eni makar pribli`ni uslovi onima koje je Medresa imala na vrhuncu svog razvoja krajem XVII stolje}a. U kompleksu nove zgrade ima}e prostora i za rad ènske Medrese koja }e kao i mu{ka biti internatskog tipa. U Medresu se do sada upisalo 360 u~enika, od kojih su u ovoj {kolskoj godini 134 redovna (4 mu{ka i 1 ènsko odjeljenje). Ostali su vanredni. Zavr{ile su ~etiri generacije maturanata, od kojih je zaklju~no sa 31.12.1996. godine diplomiralo njih 33. [kolske 1996/97. godine po~elo je sa radom i ènsko odjeljenje Medrese koje broji 20 u~enica. Ono je smje{teno u zgradi koja je napravljena u krugu Bor dàmije. Za njih je obezbije en smje{taj i ishrana. Nastava za ~etiri mu{ka odjeljenja se izvodi u novoj zgradi koja je izgra ena u krugu Altun-Alem dàmije. Za njih je obezbije ena samo ishrana. Za ishranu u~enika je otvorena a~ka kuhinja sa tri obroka dnevno, u kojoj su zaposleni jedan glavni kuhar i 4 kuharice. Ovo je samo privremeno rje{enje za obadvije Medrese jer, kao {to je i poznato, u toku je priprema dokumentacije i potrebnih saglasnosti za izgradnju Nove mu{ke i ènske Medrese sa internatima i ostalim prate}im objektima. Od samog po~etka rada Medrese nastava se izvodi po jedinstvenom programu koji je donijet u Sarajevu 1990. godine za sve medrese na prostorima BiH, Sandàka, Kosova i Makedonije, s tim {to su kao novine u Sandà~koj medresi od {kolske 1995/96. godine uvedena i dva nova predmeta: matematika i informatika. Nastavu izvodi 16 profesora koji su visoko-stru~no obrazovani a ve}ina ih je i uèstru~no osposobljena. Pored profesora u Medresi su zapo{ljena jo{ dva vaspita~a u mu{koj Medresi i 3 vaspita~ice u ènskoj. Nakon ~etvorogodi{njeg {kolovanja u Gazi-Isabegovoj medresi, u~enici nastavljaju {kolovanje u islamskim zemljama {irom svijeta, tako da je iz prve tri generacije na islamskim univerzitetima upisano 19 studenata. Svr{enici na{e Medrese se od ove godine mogu upisivati i na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, Islamskopedago{kim akademijama i drugim fakultetima u BiH. Gazi-Isabegova medresa u Sandàku je po~etak ili nastavak vi{estoljetnog {kolstva koje se razvijalo i cvjetalo u ovome dijelu Evrope i koje je nasilno bilo prekinuto polovinom XX stolje}a, odnosno dolaskom komunista na vlast. I danas Gazi-Isabegova medresa predstavlja pe~at, izraz petstotina godina postojanja i razvoja {kolstva u Sandàku. Zadatak je Islamske zajednice Sandàka da uloì dodatne napore kako bi ova ustanova od izuzetnog vjerskog i civilizacijskog zna~aja mogla odgajati takve imame koji bi bili dostojni nasljednici Boìjih poslanika, imame koji }e biti duhovni vo e svog naroda. Harun Ka~apor PORUKE DIREKTORA MEDRESE MATURANTIMA Dragi maturanti: ako se budete odlu~ili da radite u Islamskoj zajednici onda su pred vama dva puta: - Da obavljate svoj posao zanatlijski, {to postoji mogu}nost da vam se desi. Ako se tako budete pona{ali onda znajte da ne}ete imati svijetlu budu}nost. Stoga vas molim da dobro povedete ra~una i ne upadnete u tu klopku, jer znajte da }ete se kajati. - Drugi put jeste da budete nasljednici Allahovih Poslanika. Vi to morate i biti, jer se tu moè o~ekivati pravi uspjeh. Dragi maturanti, molim Vas izaberite ovaj drugi put. Znajte da ni malo nije lahak, ve} je trnovit i sa mnogo pote{ko}a. Na ovom putu morate imati nekoliko stvari na umu: - Morate voditi ra~una kako raditi sa dèmatom. Neka vam je uvijek na umu ajet "Na Boìjem putu pozivaj mudro." Resulullah je Allahovom pomo}u, svojom mudro{}u i lijepim savjetima osvajao srca najve}ih neprijatelja Islama. Neka je mudrost va{e oru`je, ne}ete se pokajati. - Kao imami morate biti mnogo saburli, jer se saburom postiù mnoge vrijednosti a i dènnet tako e. U svom poslu budite dosljedni. Budite uvijek prvi koji izvr{avaju dobra djela. Okitite sebe dobrim svojstvima pa tek drugim preporu~ite. Dana 18. Muharrema 1418. h. godine, odnosno 25. maja 1997. okupili smo se da prou~imo dovu u povodu zavr{etka {kolovanja ~etvrte generacije u~enika Srednje medrese ''Gazi-Isabeg''. U to ime ispred {kole, profesora, te li~no u svoje ime svima vam se, koji ste do{li, zahvaljujem. Cijenjeni prisutni od danas je islamski ummet bogatiji za jo{ trinaest boraca na Boìjem putu, ''Gazi-Isabeg je bogatiji jo{ za trinaest svr{enika, Medresa je bogatija jo{ za jednu generaciju alima, a profesori su sretni {to su uspjeli regrutovati jo{ trinaest nasljednika Boìjeg poslanika. U {koli ste u~ili da se nauka dijeli na farzi-ajn i farzikifaje. Ovu prvu smo du`ni svi izu~avati - praktikovati, a to je da budemo pokorni Allahu d`.{. Stoga, i ako ne budete radili u slu`bi Islamske zajednice zapamtite da vam je farz da budete muslimani. Nije vam farz da budete imami ali vam je farz da budete muslimani. Znajte da }ete doìvjeti neuspjeh ako poku{ate drugima govoriti o Islamu a sami se toga ne budete pridràvali. Bog najvi{e mrzi one koji jedno pri~aju a drugo rade, kaè se u Kur'anu. Dragi maturanti! Neko }e i nastaviti {kolovanje na fakultetu, {to vam i preporu~ujem. No u svakom slu~aju vas molim da nikada ne smetnete sa uma da ste zavr{ili Medresu. Va{i muderisi i profesori su dali sve od sebe da biste vi bili nasljednici Allahovih poslanika. Znajte i to da su va{i roditelji i zadnji zalogaj izdvajali samo da bi vama bilo dobro. Va{e kom{ije, prijatelji i dèmat su tako e zaslu`ni za va{e {kolovanje i niko od njih ne traì zahvalnost. Svima njima bi}e zadovoljstvo a i oduì}ete im se ako va{ ìvot bude u slu`bi Islama, ili bolje re~eno, budete dosljedni nasljednici Allahovih poslanika. Dragi maturanti, to }ete posti}i ako se budete bojali Allaha istinskom bogobojazno{}u i ne budete umirali nikako druga~ije nego kao muslimani, kako nas Kur'an u~i. I na kraju, dragi maturanti, molim Boga da vam pomogne. Molim Boga da vam podari snage do cilja. Molim Boga da bude koristi od vas za Islam na prostorima Sandàka. Neka va{ ìvot bude u duhu ajeta: "I sve dok si ìv oboàvaj Allaha d`.{." Amin!

^ETVRTA GENERACI MEDRESE GAZI-ISABEG Mirsada Burd`ovi} profesor [emso [a}irovi} profesor Harun Rebronja profesor Te{rif [a~i} profesor, razredni Mevlud Dudi} direktor Re{ad Kapetanovi} Ertan Fetahovi} RASTANAK 1997 Isah Daci} Edin Mujevi} Aref Durakovi} Hanefija Ahmetovi} Adem Hasanovi}

IJA MATURANATA G U NOVOM PAZARU lud Dudi} irektor Muamer Zukorli} profesor Mensur Zukorli} vaspita~ Jonuz D`ankovi} vaspita~ Harun Ka~apor sekretar Ifet Ali~kovi} Irfan Tuti} Ferid Novali} SASTANAK 2001 Hasanovi} Raif Pepi} Senad Gluhavi~anin Selim Dazdarevi}

NASLJEDNICI ALLAHOVIH POSLANIKA Dana 25.05.1997. godine, poslije ikindije namaza odràna je u Arap dàmiji sve~ana Akademija povodom zavr{etka {kolovanja IV generacije maturanata "Gazi-Isabeg" medrese u Novom Pazaru. Uz prisustvo profesora i u~enika Medrese, slu`benika IZ-e, roditelja, rodbine i prijatelja, maturanti su izveli kra}i program koji su sami osmislili. Na~in na koji su se maturanti predstavili ostavio je snaàn utisak na sve prisutne. Po{to bi bili prozvani od strane razrednog starje{ine prof. Te{rifa [a~i}a, svaki od maturanata bi, kada bi do{ao red na njega, prou~io kur'anski ajet ili citirao hadis Resulullaha s.a.v.s. koji su tematski vezani za nauku. Na taj na~in jasno su dali do znanja a i podsjetili sve prisutne da je nauka koju su stekli u toku {kolovanja u Medresi sada oru`je u njihovim rukama kojim }e, uz pomo} Allaha d`.{., prije svega sebe ~uvati od svih isku{enja koja ih ~ekaju, sebe i svoje porodice izgraditi strogo u skladu sa Kur'anom i Hadisom kako }e sutra sa pravom mo}i re}i da se rije~i Boìjeg Poslanika s.a.v.s. "Imami su nasljednici Boìjih Poslanika" odnose i na njih, a zatim iskoristiti poziciju pa druge podu~avati i podsje}ati na obaveze prema Allahu d`.{. Ove godine je maturiralo 13 u~enika IV generacije iako ih je 31 upisalo prvi razred. To dovoljno govori o samoj Medresi, o ozbiljnom pristupu njenih profesora svom poslu i o èlji da kadrovi kojima }e ova Medresa zadovoljavati potrebe Islamske zajednice budu visoko kvalitetni. Na samom po~etku, poslije prou~enog a{ereta, prisutnima se obratio gospodin Islam Avdi}, predsjednik Sabora IZ-e Sandàka, koji je uz ~estitke i èlje da maturanti sa uspjehom nastave svoje {kolovanje, istakao zna~aj nauke za ovaj kraj i ovaj narod. Zatim je razredni starje{ina prof. Te{rif [a~i} predstavio maturante i obratio se prisutnima govorom iz kojeg izdvajamo: "Danas smo se okupili da ispratimo ~etvrtu generaciju maturanata "Gazi-Isabeg" u Novom Pazaru. Ovo je historijski doga aj za nas. Dugo smo morali odlaziti na razne strane da bi izu~avali islamske znanosti. Tamo gdje smo i{li jedni su nas smatrali Albancima, drugi pak Bo{njacima. Sami vidimo da me u nama postoji odre ena grupa ljudi koja u cilju islamskog prosperiteta neumorno radi. Rezultati njihovog rada su jasno vidljivi. Razne islamske institucije koje polako cvjetaju pozivaju sve nas da se maksimalno uklju~imo da ovaj iskreni nijet podrìmo. Mi imamo najbolju mudìzu na svijetu - Kur'an a.{. Dokaz te istine jeste i to {to mnogo ljudi zna cijeli Kur'an napamet. Uzmimo bilo koju knjigu na na{em jeziku i poku{ajmo napamet da je nau~imo, sigurno ne}emo uspjeti. A neko, ko ne govori arapski, 300 listova nau~i napamet. Prenosi Ebu Hurejre da je Alejhiselam rekao: "Zaista ona ku}a u kojoj se u~i Kur'an je prostrana za ku}nu ~eljad. Puna je haira a malo je {era. U nju dolaze meleki a bjeè {ejtani. A ku}a u kojoj se ne u~i Kur'an - ona je tijesna za porodicu. Malo je haira a puno je {era, odatle odlaze meleki a nastanjuju je {ejtani." Dakle gdje imadne Kur'ana, zikra, namaza i dova, tu }e imati meleka i sva sre}a }e tu postojati." Zatim su u~enici izveli svoj program. U~enje Kur'ana, citiranje hadisa te izvo enje ilahija i kasida, napunili su srca prisutnim i u~inili ovaj skup veli~anstvenijim. Roditelji su bili ispunjeni rado{}u zbog svoje djece, dèmatlije zbog mladosti koja je na Allahovom putu, a profesori puni ponosa {to su aktivno u~estvovali u ovako ~asnom poslu, procesu izgradnje kadrova i li~nosti kakve treba da budu pripadnici naroda koji je najbolji na svijetu, naroda koji poziva na dobro a odvra}a od zla. Zatim se skupu obratio prvi ~ovjek Medrese, njen direktor prof. Mevlud ef. Dudi}, koji je na kraju prou~io dovu. Po zavr{enom programu profesori i maturanti su oti{li do kluba u prostorijama zgrade IZ-e, gdje su uz kahvu i slatko vodili prijatne razgovore, prijatnije od onih u u~ionicama Medrese, jer sada nije bilo ocjenjivanja. Vjerska nam je du`nost ukazati na one stvari kojima se ne moèmo pohvaliti a kojih smo bili svjedoci na dan Akademije. Odziv dèmatlija je bio daleko ispod o~ekivanog a odziv predstavnika sandà~kih Odbora razo~aravaju}i. [ta re}i na podatak da osim novopazarskog i roàjskog niti jedan drugi Odbor IZ-e nije prisustvovao Akademiji. Izgleda da na{ narod jo{ uvijek nije svjestan zna~aja Medrese za ovaj kraj i za sve nas. Bolno je saznanje da je gradski stadion u vrijeme odràvanja Akademije bio prepun zbog fudbalske utakmice i te{ko da je iko znao {ta se de{ava u Arap dàmiji. Jo{ bolnija je ~injenica da su gra ani Novog Pazara s nestrpljenjem o~ekivali "Bingo-izvla~enje" koje je lokalna televizija direktno prenosila iz hotela "Vrbak", raduju}i se tom prilikom estradnim zvijezdama iz Beograda, kao da im roditelji ustaju iz mezarja, dok vjerovatno i ne znaju da u njihovom gradu postoji Medresa. Neka svima nama Allah d`.{. pomogne u nastojanjima da budemo Njegovi iskreni robovi a na{im maturantima da puno snage, pameti i mudrosti kako bi nastavili putem kojim su po{li. M.H. Senad Gluhavi~anin - maturant: Mislim da smo svr{etkom Medrese pre{li jedan veoma vaàn period na{eg ìvota. Svaka pro{lost je daleka a svaka budu}nost je blizu. Ova konstatacija se i ovog puta potvrdila. Jer gledano s distance vremena, ~etiri godine {kolovanja u Medresi su pro{le brzo kao tren, kao laki vihor. Jo{ mi je pred o~ima prizor negdje 1993. godine kada sam sa jo{ 31 u~enikom polagao prijemni ispit. @agor ~ete tek svr{enih osnovaca kao i i{~ekivanje rezultata prijemnog. I tako iz godine u godinu tekli su nam dani najljep{eg doba ìvota. U Medresi smo mnogo nau~ili, kako iz domena islamske nauke tako i iz oblasti koje }e nam koristiti u svakodnevnom ìvotu. Pored mnogih obaveza koje smo imali, kao i mnogo ~ega {to smo se odrekli, a ~ega se drugi nisu, smatram da smo u Medresi iskusili mnogo toga lijepog i da }emo jo{ mnogo puta poèljeti da se vratimo u svoje klupe. Zakuska poslije svje~anosti IMENA MEDRESINIH MATURANATA '97. 1. AHMETOVI] /Husnije/ HANEFIJA, \erekare, Tutin 2. ALI^KOVI] /Murata/ IFET, Jukova~a, Novi Pazar 3. DACI] /Dèma/ ISAH, Cetanovi}e, Sjenica 4. DAZDAREVI] /Mustafe/ SELIM, Sebe~evo, Novi Pazar 5. DURAKOVI] /Raifa/ AREF, Velika @upa, Prijepolje 6. FETAHOVI] /Mehdije/ ERTAN, Novi Pazar 7. GLUHAVIÂNIN /Iljaza/ SENAD, Novi Pazar 8. HASANOVI] /Hasana/ ADEM, Novi Pazar 9. KAPETANOVI] /Alja/ RE[AD, Dobrakovo, Bijelo Polje 10. MUJEVI] /Rama/ EDIN, Novi Pazar 11. NOVALI] /Feriza/ FERID, Sebe~evo, Novi Pazar 12. PEPI] /Velije/ RAIF, Roàje 13. TUTI] /Hoda/ IRFAN, Dobri Dub, Tutin Ertan Fetahovi} - maturant: "Panta rei" - sve te~e, kaè jedna filozofska izreka. Jasno je da tu spada i vrijeme koje se ne moè zaustaviti. Dobro se sje}am kada smo do{li u {kolu, i to u {kolu za kojom smo svi ~eznuli. Vrijeme je odmicalo. Mi smo u~ili i sticali znanje i prelazili iz razreda u razred. Skakali smo stepenicu po stepenicu da bi stigli pred jedan od na{ih ìvotnih ciljeva. êtiri godine su brzo pro{le. Nastava je postala sastavni dio na{eg ìvota. Zavoljeli smo svoje profesore i oni }e nam ostati neizbrisivi u sje}anju. Oni su nam dali najve}e blago, blago koje je sticano pune ~etiri godine. Kamo sre}e da smo sve ponijeli {to smo mogli. Nismo sve iskoristili. Takav je ~ovjek, sklon vje~itom kajanju za propu{tenim.