Glas Islama vjera dru{tvo kultura EXKLUZIVNO - INTERVIEW: Naibu-Reis h. hafiz Ismet ef. Spahi} Strana 4 BLAGOSLOVLJENI ZIJARET Strana 11 had`ije ponov

Транскрипт

1 Glas Islama vjera dru{tvo kultura EXKLUZIVNO - INTERVIEW: Naibu-Reis h. hafiz Ismet ef. Spahi} Strana 4 BLAGOSLOVLJENI ZIJARET Strana 11 had`ije ponovo sa svojima SAND@A^KI TIBET Strana 9 PA A KADA ]ETE SE OPAMETITI?! Strana 3 ZNA^AJ HID@RE Strana 13 Sand`aklije u Americi Strana 5 MURASELA Strana 10 HID@RETSKA ^ESTITKA PREDSJEDNIKA ME[IHATA MUAMER EF. ZUKORLI]A Sa~uvati ljude i pobijediti, osnovna je poruka hid`re. U svjetlu te i niza drugih poruka, sje}aju}i se na dugi i zamorni put Vjerovjesnika s.a.w.s. od Meke do Medine koji je omogu}io da svjetlo Islama opstane i do nas dopre. Svim pripadnicima Islamske zajednice i cijelom Islamskom Ummetu od srca mubarekli{emo novu hid`retsku godinu, iskreno `ele}i i Uzvi{enog Gospodara mole}i da svima u njoj podari uspjeh, blagoslov i Njegovo zadovoljstvo

2 2 OGLEDALO NA[A Evo, hvala Bogu do~ekasmo jo{ jednu Novu hid`retsku godinu Uprkos mnogima koji zdu{no prizivahu na{u zlu sudbinu, mi Bo`ijim odre enjem ostadosmo na ovom par~etu zemlje, te krasne sed`ade, da na njoj ~uvamo one istinske vrijednosti koje nas ~ine Allahovim zastupnicima na dunjaluku - na{u vjeru, tradiciju, kulturu... Hid`ra, i to ona Resulullahova, koja se desila 622. je ogledalo svim generacijama kako se `ivi jedan vakat, odgajaju ljudi, kako se odlu~no i sr~ano treba boriti i na kraju ponosno i dostojanstveno pobje ivati. Hid`ra je i{aret umnim i razboritim kako po~eti i kako zavr{iti. Svaki napor bez vjerskog poleta i `ara (Islama) u srcima ljudi je prazan i bezuspje{an, a svaki zavr{etak bez Medinske povelje (dr`ave) je nepotpun i nedovr{en. Tako nas u~i hid`ra, a ona je zapravo prekretnica u povijesti Islama. Ona je udarila temelje islamskom carstvu koje }e ~ovje~anstvu dati pravi smisao i pokrenuti ga. Stoga ona s punim pravom i zauzima klju~no mjesto u slijedu doga aja neposredno nakon po~etka Bo`ije Objave. Zbog svog kapitalnog zna~aja za budu}nost islamskog ummeta uzeta je kao po~etna ta~ka muslimanske ere. Jer, vremena prije nje kao da nije ni bilo. Naime, ono je bilo prazno, ili jo{ gore, ispunjeno tamom d`ahilijeta. Svaki spomen na njega je bezvrijedan, osim kao ibret (pouka) da se nikada vi{e ne ponovi. i jo{ ne{to. Hid`ra je prije svega u nama samima. Stalno bje`anje iz mra~nja{tva du{e, napu{tanje grijeha i seoba pod okrilje imana, ~istote `ivota i moralnog savr{enstva. Danas, kada su muslimanski narodi gotovo u cijelome svijetu pokrenuti sa svojih stoljetnih ognji{ta, zbog istih onih razloga radi kojih su Poslanik i njegovi ashabi napustili Mekku, hid`ra postaje aktuelna i nezaobilazna tema sa kojom se moramo ozbiljno suo~iti i pravilno je razumjeti. Ne zaboravimo, Poslanik i ashabi su ostavili Mekku ali oni su se i vratili jo{ ja~i i ~vr{}i. Pokorili su mu{rike i kjafire. Pobjeda je bila potpuna. Zato i na{e hid`re moraju biti samo sredstvo, da oja~amo, spremimo na{u snagu i vratimo se u svoj vatan kao pobjednici. Time }e biti na{ cilj ostvaren a hid`ra opravdana i valjana. Neka nam i ova hid`retska Nova godina bude podsticaj za ja~anje i napredovanje na putu do skore pobjede koja je obe}ana na sigurnom mjestu rije~ima: ''Kada }e ve} jednom Allahova pomo}? Eto, zaista Allahova pomo} je blizu.'' (Kur'an) Mustafa Feti} PAMETNOM JE I[ARET DOVOLJAN XXI VIJEK POVRATAK SAND@A^KIH HAD@IJA ^INILI SU DOVU I ZA NAS NA AREFATU U petak 25. aprila, dok su novopazarskom ~ar{ijom odjekivali ikindijski ezani, dva autobusa sa 90 sand`a~kih had`ija ispunili su trg u centru grada. Preplanuli u licu, pomalo umorni ali vidno raspolo`eni, do~ekani su od rodbine, prijatelja i rukovodstva Me{ihata, nakon tri sedmice odsustva. Prepuni utisaka, ostavili su iza sebe suncem okupanu Kabu, mirisni kabur dragog nam Resulullaha, {ehidski Bedr i Uhud, neponovljivi Hendek, Brdo rahmeta na uzavrelom Arefatu... a zatekli nas, sretne {to ih `ive i zdrave do~ekasmo ali ujedno i tu`ne {to sa njima ne boravismo na ovim mubarek mjestima. Kada smo ih upitali da li su ~inili dovu za nas, reko{e da jesu. A dova Allahovih gostiju se ne odbija. S. [krijelj DO^EK U NOVOM PAZARU Glas Islama vjera dru{tvo kultura Izdava~: Izdava~ka ustanova El-Kelimeh, Novi Pazar Glavni i odgovorni urednik: Mustafa FETI] Urednik: Fehim KAJEVI] Tehni~ki urednik: Hasudin HAJROVI] Lektor: Samir [KRIJELJ Foto reporter: D`emaludin DEMIROVI] Redakcija: Mevlud ef. DUDI], Ramiz ef. HAMIDOVI], Hajro ef. TUTI], Esad KOLA[INAC, Enver UJKANOVI], Mirsada BURD@OVI] i Midhat HAJROVI] Saradnici: Nezir SALIHOVI] (Novi Pazar), Te{rif [A^I] (Sjenica), Umer HAD@I] i Muhamed FETI] (Ro`aje), Adem ef. ZILKI] i Nusret ef. GUSINAC (Tutin), Nadir ef. DACI] i Fejsal HALILOVI] (Prijepolje), Enes ef. SVRAKA i Ismet TRBOVI] (Priboj), Mr Ismail BARDHI (Makedonija), Enes ef. ZUKORLI] (Njema~ka), Jasmin ef. DEMI] ([vicarska) Kompjuterska priprema: Grafi~ki studio El-Kelimeh [tampa: GRAFOKARTON, Prijepolje Adresa redakcije: Ul. 1 Maj 70/b Novi Pazar tel/fax: (381) Rukopisi i fotografije se ne vra}aju Rje{enjem od g. GLAS ISLAMA je registrovan kod Ministarstva za informacije Republike Srbije pod registarskim brojem 2281.

3 NA[E VI\ENJE 3 PA KADA ]ETE SE OPAMETITI?! T oliko se rijetko na beogradskoj televiziji mo`e vidjeti bijela ahmedija, da, i kada se to dogodi, prije pomislimo na ranjenika zavijene glave nego na imama. Ovih dana smo imali prilike vidjeti dvije, a po nekome, i tri ahmedije kojima predsjednik Vlade SR Jugoslavije ukaza ~ast da uz prisustvo predstavnika i ostalih konfesija "ka`u" svoju rije~. Beogradski je sigurno bio prisutan, za podgori~kog nije sigurno, jer su kamere smjerale prema ovom prvom koji u zanosu ponavlja onu njegovu "Mi jugoslovenski orjentisani". Izgleda da lete}e svinjske kosti, podmetnuti po`ari i bombe u Bajrakli d`amiji predstavljaju ma~iji ka{alj za "muftijinu" ideju o jugo-naciji, koja, za sada, kod njega i nekolicine njemu sli~nih nema alternative. Tema "Jugoslovenstvo u Islamu" nas mnogo manje interesuje od apsurdnoironi~ne ~injenice da Konti}ev kabinet uporno ne zna da muslimani imaju svoju kiblu i da to ni u kom slu~aju ne mo`e biti Beograd. Vjera Islam ne zna za granice a jo{ manje za republi~ke prijestolnice, kojima je o~ito stalo da na ~elu Islamske zajednice imaju nekoga koji oprobano zna i ho}e igrati kako oni sviraju. Mnogi su mislili da }e se sve zavr{iti na izbacivanju Bo{njaka i Albanaca iz Saveznog i Republi~kih Ustava, ali je o~ito da i vjerski identitet muslimana na ovim prostorima, barem u ovom broju, nije po`eljan. Za{to Konti}evi savjetnici nisu kazali svom predsjedniku da u Sand`aku i na Kosovu postoje organizovane Islamske zajednice koje broje blizu tri miliona svojih ~lanova, nije nam potpuno jasno, mada nije te{ko zaklju~iti da su najpo`eljnije hod`e sa malim brojem ili bez vjernika iza sebe. No, jedno su `elje a drugo realnost. Ipak, neminovno dolazi vrijeme kada }e se morati aktuelne vlasti, ako `ele pred svijetom uvjerljivo tvrditi kako su sve konfesije u SRJ ravnopravne, morati uva`avati legitimne vo e Islamske zajednice, posebno o pitanjima koja se ti~u Islama i muslimana ovih prostora. Dugo ignorisano pitanje vjeronauke u {kolama o~ito da izaziva dodatnu nervozu kod nadle`nih organa vlasti, {to nije dovoljno opravdanje za gre{ku koja je, po Bog zna koji put, napravljena. Naime, u prvim konsultacijama na ovu temu sve su vjerske zajednice, osim Srpske pravoslavne crkve, ignorisane, {to sigurno ne obe}ava dobro. Uprkos svemu tome, za Islamsku zajednicu Sand`aka je pitanje broj jedan koliko }e spremna do~ekati uvo enje vjeronauke u {kole, {to je o~ito neizbje`na neminovnost. Za pravovjerne nema razloga da se `aloste, iako se te{ko oteti pitanju: ko li }e se prvi opametiti? Oni koji misle da }e ustupcima na ra~un Islama obezbijediti svoj opstanak, ili oni koji topuzom nastoje ugasiti Allahovo svjetlo? Gospodaru, uputi ih jer oni ne znaju. Amin.

4 4 INTERVIEW VJERA JE IZVOR NA[E SNAGE H ad`i hafiz efendija, esselamu alejkum i dobrodo{li u zemlju dva sveta hrama s nadom da }ete se lijepo osje}ati i u`ivati u Bo`ijim blagodatima koja nude ova mubarek mjesta. Ve alejkumu-s-selam ve rahmetullahi ve berekatuhu! Koristim ovu divnu priliku i va{ boravak ovdje na had`u da nam. ako je to mogu}e, odgovorite na par pitanja za na{ list Glas Islama. Vi ste, koliko nam je poznato, na ~elu bosansko-hercegova~kih had`ija. To je velika ~ast ali i istovremeno i ozbiljna odgovornost. Kako je protekla dosada{nja organizacija had`a i sa koliko had`ija dolazite ove godine? Ove godine je rekordan broj had`ija u organizaciji Riaseta IZ-e RBiH njih oko Ra~unaju}i i druge grupe koje su do{le mimo organizacije Riaseta, njihov broj prema{uje Dosada{nja organizacija je protekla dobro i bez ve}ih problema. ^uli smo od drugih da su i ostali bo{nja~ki had`ije doputovale dobro i zdravo, {to nas posebno raduje. Ovogodi{nja organizacija had`a kod nas, po zapa`anjima onih koji su vi{e puta dolazili u sli~nim organizacijama, smatra se najuspje{nijom. To posebno isti~emo u situaciji kada smo imali 35 ili 36 had`ija sa obaveznim pratnjom pratiocima zbog starosti ili bolesti. Kopnenim putem je bilo ne{to vi{e problema na carinskim prelazima u Siriji i Saudijskoj Arabiji, gdje je valjda zbog velike opreznosti vr{ena rutinska kontrola. Mo`da je to i dobro, jer se ove godine pokazalo na Mini (po`ar) da zbog nepa`nje stradaju nedu`ni ljudi. Jedan na{ had`ija }e ostati ovdje u bolnici zbog upale plu}a, a ostali }e, se ako Bog da, vratiti u svoju zemlju. Rukovodstvo had`a i vodi~i, kao i medicinska ekipa su svoj posao obavljali na zavidnom nivou i ~ini mi se dali su sve od sebe da pomognu na{im had`ijama. Koliko je had` biran kao svjetski kongres za ja~anje i uvezivanje institucija IZ-e i koliko }e po Vama had`ije kao budu}i misionari doprinijeti boljoj i uspje{nijoj organizaciji IZ-e kao i same organizacije had`a? Had` je vrlo zna{ajna institucija povezivanja muslimana, i ako jo{ nije dovoljno iskori{tena. To smo mogli ~uti i od hatiba u haremu Kabe koji je kroz suze ukazivao na nu`nost bratstva. Nadamo se da }e ubudu}e had` davati vi{e nego do sada. A had`ije }e kada se vrate ku}ama postati stubovi d`emata i nosioci islamske misli. Ba{ sam im ve~eras na predavanju tu stvar naglasio: Kao {to su hod`inske ahmedije simbol islama tako su i had`ijske simbol daije (misionara) i istinskog djelovanja, jer rije~i bez djela su prazne. O~ekivati je da }e had`ije svojim djelima to i pokazati i biti nosioci svake hairli akcije u okrilju IZ-e i {ire. Rat u Bosni je prestao i nadamo se da ga vi{e ne}e biti. Kakav je uticaj imao Islam na Za vrijeme had`a iskoristili smo prisustvo Naibu Reisa h.hafiza Ismet ef. Spahi}a, vo e bosansko-hercegova~kih had`ija, te smo uprili~ili kra}i intervju sa njim za Glas Islama. definitivno konstituisanje bo{nja~kog naroda i na o~uvanje i odbranu BiH. Ili, ako ho}ete, kakvog je uticaja imao rat u Bosni kada je u pitanju Islam? Rat je stao. Me utim ~injenica je da je osnovni faktor u odbrani BiH bila vjera, koja je motivisala ljude. Kad se uzmu u obzir na{e materijalne mogu}nosti i logistika, ostaje jedini odgovor ili rje{enje da je samo vjera mogla odr`ati borce u rovu, jer oni nisu ni imali i{ta drugo osim nje - vjere. Vjera je po meni i bitni faktor u formiranju bosanskog dru{tva i njenog o~uvanja. To se najbolje pokazalo u Albaniji. Muslimani u Albaniji su imali sve materijalne pretpostavke da budu jaki, da imaju dr`avu, ali na`alost, slaba{nost vjere u albanskom dru{tvu je pokazala nemaju snage, jer nema snage bez vjere i da nema ni jednog drugog faktora da mo`e sjediniti i uvezati ljude osim vjere. Kada sve to uzmemo u obzir onda se je nadati da je perspektiva Bosne svijetla. ^injenica je da se muslimani u svijetu bude i to na svim nivoima. Ipak, njihovi poku{aji da se oslobode i krenu naprijed ponekad ostaju bezuspje{ni. Da li je u pitanju nepostojanje institucije hilafeta i halife koji bi svim tim naporima dao pravi i `eljeni smjer - jedinstvo islamskog ummeta? Odgovor se nalazi gotovo u samom pitanju. Nepostojanje hilafeta je glavni razlog sporog uspravljanja muslimana u svijetu, odnosno njihovog, da ka`emo, slabog utjecaja u rje{avanju bitnih pitanja za ljudski rod a posebno za muslimane. Nadati se je ako Bog da da }e uz sazrijevanje vjerske svijesti muslimani jednog dana do}i na taj nivo da uspostave jednu zna~ajnu instituciju kao {to je hilafet. Ovih dana se me u bo{- n j a ~ k i m d`ematima {itom svijeta nalazi prednacrt Ustava IZ-e u RBiH. Ovim najvi{im aktom se ustrojava Islamska zajednica svih Bo{njaka, koja }e djelovati u novim uvjetima i sa novim zadacima. Kako vidite organicaziju IZ-e unutar RBiH kao i vani, s posebnim osvrtom na status IZ-e Sand`aka? Ustav je veoma zna~ajan, ne samo za Bo{njake-muslimane u BiH nego i za one u dijaspori pa i u Sand`aku. On je trenutno u prednacrtu i po prvi puta se defini{e bez i~ije prismotre sa strane, potpuno samostalan. Vrlo je bitno da muslimani u dijaspori i u Sand`aku imaju nekog koji }e se, bez obzira na uticaj mjesne vlasti, kod uspostavljnja vjerskih institucija postaviti kao ki{obran za te muslimane. Ono ~ega se ja pla{im je da li smo mi sposobni i svjesni da napravimo jedan dokument koji }e biti ogledalo i emanet svim muslimanima Bo{njacima a i drugima. Nadam se uz Allahovu pomo} i pamet Bo{njaka da }emo ga uraditi onako kako je najbolje za sve nas. Smatram da je Sand`aku zbog svog vlastitog interesa potrebno da bude uvezan u jedinstvenu IZ-u jer pravoslavna crkva kao i katoli~ka su maksimalno uvezane, i oni se u bitnim pitanjima zaklanjaju za Patrijarha ili Papu u Rimu. Sand`aklije }e u Ustavu, u zajedni{kim institucijama IZ-e RBiH biti zastupljeni jer oni su isto {to i muslimani BiH. Zato Bosanci sve {to `ele za sebe moraju dati i drugima u dijaspori i vani. I na kraju, Va{a poruka Sand`aklijama sa ovih svetih mjesta. Posebna poruka odavde i iz Bosne i Hercegovine je da se dr`ite svoje vjere i tradicije, te da zbijete redove i zajedni{tvo muslimana. Vjera treba da bude izvor na{e duhovne i fizi~ke snage. Ona treba da bude motiv zbijanja redova i snage kao u namaskim safovima. Nije slu~ajno u namazu da se svaka {upljina u safovima HAFIZ ISMET ef. SPAHI]: OBRA]ANJE NA[IM HAD@IJAMA NA AREFATU mora ispuniti od strane onog koje najbli`i. To je simbolika jedinstva. Ako budemo svjesni njenih vrijednosti to je garant opstanka muslimana u na{im i va{im krajevima. Stoga vam `elim mnogo sre}e i uspjeha te da `ivite i umirete samo kao muslimani, a u duhu kur'anskih rije~i: ''I ne umirite druga~ije osim kao muslimani.'' (Kur'an) Iskreno Vam se zahvaljujemo na razgovoru uz molbu Bogu d`.{. da Vam podari dug `ivot i dobro zdravlje. Razgovarao: Mustafa Feti}

5 AKTUELNI TRENUTAK 5 Sand`aklije u Americi AMERIKA JE PRAZNA KORPA ZA SME]E U KOJOJ NEMA NI[TA ZA SRCE I DU[U Mi dolazimo iz Njujorka, iz srca Amerike a na poziv Allaha d`.{. koji nas obavezuje petim islamskim {artom tj. had`om, rije~i su Ismaila, jednog od 13 Sand`aklija koji su do{li hodo~astiti Bejtullah. Ovako je po~eo razgovor izme u dvije skupine jednog te istog naroda (bo{nja~kog) koji su naizgled tako daleko, ali ipak blizu, sasvim blizu, jer su uistinu SAND@AKLIJE IZ AMERIKE I SAND@AKA OKUPLJENI NA HAD@U bra}a po dinu. Had` je bio divna prilika da se upoznamo i sjedinimo u mislima, srcima i osje}anjima. Pri~ali smo sa puno odu{evljenja, mi o Sand`aku i Sand`aklijama a oni o ~udima Amerike koja se de{avaju: Islam na ulici, u fabrici, u zatvoru... Svakog petka u jednoj poznatoj d`amiji u Njujorku oko 15 ljudi primi Islam. Njujork je grad sa preko 290 d`amija, gotovo tri puta vi{e nego Sarajevo. Naprosto, da ~ovjek ne povjeruje. Bili smo istinski zainteresirani za {to vi{e susreta i muhabeta, jer ovo su vijesti radosnice koje bude nadu u bolju budu}nost Amerike i cijelog Zapada. Ina~e, njihov d`emat koji je registrovan kao "Islamski centar" formiran je od Sand`aklija {irom Sand`aka: Novi Pazar, Plav, Gusinje, Ro`aje, Pe}, Prijepolje i drugih mjesta, me utim, u njemu egzistiraju i ostali muslimani gotovo ~itavog svijeta. D`amija i d`emat su ipak podignuti sand`a~kim rukama a vrata su svima otvorena. Jer, Bog ne dijeli ljude na nacije i lokalitete, pa za{to bi mi to ~inili, dodade jedan brat od prisutnih Sjenica Sa bismilom da u u u bra~nu luku, ovoga puta odlu~ili su mladenci Zeki} (Halida) Elsan i Crn~anin (Ibra) Ajhana. To su u~inili godine, pred glavnim imamom Odbora islamske zajednice Sjenica, svojim mualimom h. Ramiz ef. Hamidovi}em, koji je nakon {to je izvr{io vjen~anje i prou~io dovu, za`elio im dug i sretan zajedni~ki `ivot, podsjetio ih da im u zajedni~kom `ivotu budu pre~e obaveze od prava i zamolio Allaha musafira. D`emat u Njujorku je organizovan ve} pet godina i do sada uz Bo`iju pomo} i istinski trud vrijednog imama Bajrama ef. Muli}a funkcioni{e besprijekorno. Poseban kuriozitet je na{ brat Naser, ina~e Hrvat od [ibenika koji je primio Islam i koji aktivno djeluje u ovom d`ematu. "Islamski centar" u Njujorku okuplja trenutno oko 800 redovnih d`ematlija koji daju pomo} za d`amiju i u~estvuju u aktivnostima d`emata. D`emat je ustrojen po `elji d`emata, dakle na nesvakida{nji na~in. Na ~elu d`emata je emir (vo a) a umjesto d`amijskog Odbora - med`lisi-{ura. Tu je i "islahat" (mirovno vije}e) a kao humanitarno dru{tvo "Merhamet". Zvu~i indikativno da se u jednoj Americi muslimani organizuju na ovim ~istim islamskim principima. Ipak, brat Ismail nam poja{njava pa ka`e: "Na{ narod je u Ameriku do{ao za novcem a vidjeli su jednu lijepu kantu za sme}e, uvjerili su se da u toj kanti nema ni~eg za srce i za du{u. Dakle na{ d`emat je nastao iz potrebe da se na{ narod duhovno afirmi{e i oja~a. Zato je i nastalo sedam medresa, srednjih islamskih {kola u Njujorku, jer u toj takvoj zemlji ovosvjetskog sjaja prijeka je potreba vjera i to ba{ Islam. Stoga se Islam u Americi prihvata masovno. Statistike govore da u SAD-u svaki dan primi Islam vi{e od 100 ljudi." [ta re}i na kraju, poslije svega {to smo ~uli, do`ivjeli i osjetili od na{e bra}e koji privremeno borave u Americi a koji su svoj put kao muslimani jasno trasirali? Molimo Allaha d`.{. da ih u~vrsti u svom ubje enju i podari im jo{ bolje uspjehe i Njegovo zadovoljstvo. Mustafa Feti} [ERIATSKO VJEN^ANJE d`.{. da im podari halal nafaku i lijep islamski porod. Neka im je hairli. H.R. ODR@ANA XVII REDOVNA SJEDNICA ME[IHATA U subotu 10. maja odr`ana je XVII redovna sjednica Me{ihata IZ-e Sand`aka, sa dnevnim redom: 1. Izvje{taji predsjednika Me{ihata: - o akciji prikupljanja zekata i sadekatu-l-fitra, - o akciji nabavke i klanja kurbana, - o akciji prikupljanja kurbanskih ko`a, - o Had`u ' Pripreme za zasijedanje Sabora. 3. Razno. Nakon kra}e rasprave, Nastavljaju}i tradiciju iz prethodnih godina, Me{ihat IZ-e Sand`aka je i ove organizovao akciju klanja kurbana namijenjenih za ishranu u~enika na{ih dviju Medresa kao i siroma{nih u Sand`aku. Odaziv sand`a~kih muslimana, koji su posredstvom Me{ihata `eljeli ispuniti ovu islamsku du`nost, bio je znatno ve}i u odnosu na prethodne godine. Naime, upla}eno je 280 kurbana od ~ega samo sa podru~ja Odbora IZ-e Novi Pazar njih 220. Od na{ih d`ematlija koji `ive i rade u Njema~koj prikupljeno je 119 uplata a iz [vicarske 17. Kao i svake godine, Internacionalna Humanitarna Zdravstvena Organizacija iz Turske u~estvovala je sa 150 uplata. Treba pomenuti i 3 upla}ena kurbana iz SAD, 2 iz Zagreba, te po 1 iz Beograda i Para}ina. Od 573 uplate kupljeno je i zaklano 81 grlo krupne stoke i 6 brava, dok su 2 grla poklon od d`ematlija. Ukupna neto-te`ina dobijenog mesa je kgr, {to znatno prema{uje pomenuta ~etiri izvje{taja su usvojena u paketu, uz op{tu konstataciju da su akcije uspjele. Pored ostalog, odlu~eno je da se 09. juna ove godine u Tutinu odr`i Drugo Savjetovanje o daljem radu Islamske zajednice Sand`aka. Redovno zasijedanje Sabora je planirano za 25. juni teku}e godine. Na sjednici, koja je trajala vi{e od pet sati, ~lanovi Me{ihata su tretirali brojna pitanja organizacionog karaktera. AKCIJA KLANJA KURBANA USPJE[NO ZAVR[ENA [.S. Povodom kontinuiranog ignorisanja organa i predstavnika Islamske zajednice Sand`aka od strane najvi {ih dr`avnih organa, {to je nedavno potvr eno prijemom predstavnika vjerskih zajednica od strane saveznog premijera gospodina Radoja Konti}a, poslije odr`ane sjednice, Me{ihat Islamske zajednice San`aka izdaje: S A O P [ T E NJ E Najo{trije reagujemo na neodgovorno pona{anje nadle`nih dr`avnih organa prema Islamskoj zajednici Sand`aka. Sastanak premijera gospodina Radoja Konti}a sa predstavnicima vjerskih zajednica jasno ilustruje ignoriraju}i odnos Vlade prema dvjema najbrojnijim legalnim i legitimnim vjerskim zajednicama - Islamskoj zajednici Sand`aka i Islamskoj zajednici Kosova. Osu uju}i doti~ni gest isti~emo da promovisani u~esnici sastanka nisu stvarni predstavnici Islamske zajednice ovih prostora jer ne posjeduju legitimet muslimanskog naroda. Stoga, ovaj ne~asni ~in smatramo zloupotrebom kojom se nastoje zanemariti o~ite ~injenice te nametnuti muslimanima ''poslu{ne'' vjerske vo e. Ovim upoznajemo doma}u i svjetsku javnost apeluju}i na nadle`ne dr`avne organe da u skladu sa ustavnim na~elima, op{tim ljudskim normama i moralnom odgovorno{}u prepuste muslimanima da sami organiziraju Islamsku zajednicu, izaberu svoje predstavnike a vlast da ih prihvati i uva`i kao takve. U Novom Pazaru INFORMATIVNA SLU@BA ME[IHATA god. IZ-e SAND@AKA godi{nje potrebe na{ih Medresa, tako da }e se, kao i do sada, preostale koli~ine usmjeriti siroma{nim porodicama, te zdravstvenim centrima, dje~ijim vrti}ima i drugim ustanovama u Sand`aku. Klanje kurbana pod {eriatskim nadzorom Uspje{nost ove i ostalih akcija Me{ihata govori o ja~anju islamske svijesti sand`a~kih muslimana te dobroj organizaciji i nesebi~nom zalaganju pojedinaca, {to daje efekte od kojih haira ima kako Islamska zajednica, tako i njeno okru`enje. S.[.

6 6 AKTUELNI TRENUTAK SVE^ANO NOVA A HID@RETSKA GODINA U organizaciji Odbora IZ-e Novi Pazar, u srijedu 07. maja u Arap d`amiji poslije ak{am namaza, prire ena je sve~anost povodom Nove hid`retske godine. Program, kojeg je najavio glavni imam novopazarskog Odbora IZ-e Ramo ef. Nezovi}, oki}en lijepim glasovima Hora mu{ke Medrese "Gazi-Isabeg" u Novom Pazaru, bio je obilje`en iscrpnim vazi-nasihatom predsjednika Me{ihata IZ-e Sand`aka prof. Muamera ef. Zukorli}a. U prepunoj d`amiji, vidno inspirisan cjelokupnim ambijentom, govore}i o historijatu i porukama Hid`re, Muamer ef. je, izme u ostalog, istakao: "Poku{a}emo da se prisjetimo Hid`re i to kroz kur'ansko-sunnetsko vi enje, mada je na ovu temu mnogo toga re~eno i iscrpljeno do u detalje. No, Hid`ru prije svega treba do`ivjeti tako da ona, zapravo, bude obnova na{ega imana." Govore}i kroz historijsku prizmu, predsjednik Zukorli} je jo{ jedanput podsjetio na ono {to je prethodilo Hid`ri, kao i na sami njen tok. Tuma~e}i pojavu Hid`re, Muamer ef. je naglasio: "Hid`ra nije bje`anje, niti definitivna seoba. Ona je prije svega takti~ko premje{tanje kako bi se tamo organizovali i oja~ali, a onda se vratili da pokore kufr, zulum i Uporedo sa akcijom klanja kurbana, Me{ihat je sproveo i akciju prikupljanja kurbanskih ko`a na prostoru kojeg pokriva. Naime, sa podru~ja Odbora IZ-e Sand`aka prikupljeno je komada bravljih ko`a kao i kgr gove e ko`e, od ~ega je kgr I klase i 301 kgr II i III klase. Kao i prethodnih godina, najve}i broj prikupljenih ko`a, {to je i razumljivo, je pri Odboru IZ-e Novi Pazar i to komada ov~ije i kgr gove e ko`e. I za ovu akciju se mo`e re}i da je uspjela iako je prikupljeno manje bravljih ko`a nego lani, {to je kompenzirano sa mnogo ve}om koli~inom gove e ko`e u Tri slo`na brata iz sela Batrage (op{tina Tutin): Mahmut, Zeno i Tafil Mavri}, do{li su na karar kako da izgrade d`amiju u svom selu za d`emat od preko 20 doma}instava. Mahmut koji odavno radi u Njema~koj kupio je plac za DM. Za samo dva mjeseca d`amija (11x8m) je bila ukrovljena i skoro zavr{ena, izuzev munare i nekih preciznih gra evinskih radova. Oko DM stigla je pomo} od dobrovoljnih priloga iz 22 doma}instva koliko ima Batrage. {irk." "Drugi dio Hid`re je onaj od dolaska u Medinu pa sve do osvajanja Meke i karateristi~an je po ulasku Resulullaha u dru{tveni `ivot Medine. Za gra enje budu}e zajednice Poslanik je odgojio ljude, dakle pripremio ih za ovu ozbiljnu misiju. To, prevedenim jezikom dana{njice, zna~i da nema niti jedne zajednice, pa bilo da su to d`emati, Odbori ili Me{ihat, bez islamski odgojenih i zrelih ljudi da ponesu teret. To je najbolja skupina koja se ikada pojavila, jer Kur'an tako svjedo~i: Vi ste najbolja zajednica me u ljudima - nare ujete dobro a sprje~avate zlo, i vjerujete Allaha. " "Bratimljenje Ensarija i Muhad`ira kao znak istinske ljubavi u ime Boga, osta}e nepresu{na poruka za sve nas, kojima su ba{ ove vrline (ljubav i bratstvo) neophodni uvjet za bilo kakav uspjeh", kazao je na kraju svog nadahnutog predavanja Muamer ef. Zukorli}. Osim velikog broja d`ematlija, sve~anosti su prisustvovali imami, direktor "Gazi-Isabeg" medrese, njeni profesori i vaspita~i, te mnogobrojni d`ematlije Novog Pazara i okoline. KURBANSKE KO@E K - ZNA^AJAN DOPRINOS FONDU MEDRESE S.[. odnosu na pro{lu godinu. To je iz razloga {to je sve vi{e onih koji kurban upla}uju preko Me{ihata ili se odlu~uju na zajedni~ko klanje krupnog hajvana. Broj onih koji su kurbansku ko`u zadr`ali za svoje potrebe, uplativ{i njenu protuvrijednost, je zanemarljiv. Obzirom da je interesovanje za otkup ko`a bilo veliko, od svih ponuda je prihva}ena ona koja je garantovala maksimalnu cijenu i a`urnost u prikupljanju istih, {to je, nakon odbitka pripadaju}ih 30% provizije Odborima-sakuplja~ima, zna~ajno dopunilo finansijski fond Medrese. Tutin SLO@NA BRA]A IZGRADILA D@AMIJU S.[. Zeno Mavri} jedan od trojice investitora d`amije Sjenica Efendiju Adema Tahirovi}a (74) iz Sjenice poznatog po nadimku Aga, iako je vi{e od 20 godina u penziji, od tada pa do danas nije razminula ni jedna akcija OIZ-e Sjenica a da ovaj krepki starac nije u~estvovao. U selu Ra`daginje, nedaleko od Sjenice, po~eli su sa izgradnjom nove d`amije. ^uv{i za taj prijatni haber, Aga je uzeo svoje biciklo i Nakon {to su se stekli svi uslovi za po~etak izgradnje, zakazan je dan za postavljanje kamena temeljca. To je bila subota godine, kada je u Ratajskoj zaista bilo sve~ano. Trenutak koji su davno i `eljno o~ekivali. Do 11 sati, za koliko je bila zakazana sve~anost, sve je bilo spremno za po~etak, tako da gosti nisu morali dugo ~ekati po dolasku. Ovom sve~anom trenutku, pored velikog broja d`ematlija Ratajske, predsjednika OIZ-e Prijepolje i imama s ovog podru~ja, prisustvovali su na{i najve}i vjerski predstavnici iz Novog Pazara, ~lanovi Me{ihata, profesor Harun ef. Rebronja i imam Mali} ef. Nurovi}. Po~etak sve~anosti ozna~io je u~enjem Kur'ana Mali} ef., a Harun ef. se nakon toga prisutnima obratio kra}im vazu-nasihatom, u kome je vrlo nadahnuto govorio o ulozi i zna~aju d`amije, te KU]A U D@ENETU Adem Tahirovi}: Neumorni borac na Bo`ijem putu Prijepolje oti{ao u Ra`daginju da radi koliko mo`e, iako je ovo selo udaljeno 10 km od Sjenice. Radio je skoro svakog dana od sabaha do ak{ama bez ikakve nadoknade, sve dok se nije izgradila d`amija. Pitali smo ga otkuda mu tolika volja i snaga? - Radio sam dosta tu ih ku}a, a bogme se bojim da nisam slu~ajno zaradio koji grijeh, pa sam odlu~io da napravim i sebi ku}u, - odgovorio je. - Nemate jo{ ku}u? - Da, imam. Ali `elim ku}u u d`enetu, kao {to je na{ Poslanik s.a.v.s. rekao: "Ko napravi d`amiju Allah d`.{. }e mu napraviti ku}u u d`enetu". - Eto sinko, to mi daje snagu i volju da radim, iako sam ve} u osmoj deceniji svoga `ivota. Aga nam je rekao na kraju da ~ita dosta novina, ali mu se najvi{e svi a "Glas Islama". F.K. KAMEN TEMELJAC C ZA D@AMIJU U RATAJSK AJSKOJ njenom podizanju na temeljima takvaluka (bogobojaznosti). Skupu se obratio i predsjednik odbora za izgradnju Nurija Hasanagi}, nakon ~ega je prou~eno jo{ jedno a{ere iz Kur'ana a zatim je Harun ef. Rebronja prou~io dovu za po~etak izgradnje ovog hairli djela. Najstariji ~lan odbora za izgradnju d`amije [u}ro Obu}ina je u znak zahvalnosti Svevi{njem obavio {eriatsko klanje ovna koji je namjenjen kurbanom za ovu priliku. Da polo`i kamen temeljac kao znak otpo~injanja izgradnje ovog hairli objekta, ~ast je pripala Nuriji Hasanagi}u, ~ime je sve~anost u Ratajskoj zavr{ena a gostima je prire en skroman zijafet. Ina~e da ka`emo i to da je projektant d`amije dipl. ing. arh. Mehmed Had`i{ehovi}. Dimenzije d`amije su 13,5x8,60 m, a visina munare je 25 m. U sklopu d`amije bi}e abdesthana, gasulhana i sanitarni ~vor. Izvo a~ radova bi}e [u}rija Vlahovljak. Molimo Uzvi{enog Allaha d`.{. da ih pomogne u hairli radu i obilno nagradi za njihovu `rtvu, trud i ukupna nastojanja. Amin. Nadir Daci}

7 AKTUELNI TRENUTAK 7 Interwiev: Mevlud ef. Dudi}, direktor Medrese "Gazi Isabeg" u Novom Pazaru ISLAM NI ZA KOG NE MO@E BITI PRIJETNJA Nezavisni dnevnik "Na{a Borba" iz Beograda je tra`io intervju sa prof. Mevlud ef. Dudi}em, direktorom Medrese "Gazi-Isabeg" iz Novog Pazara, na{ta je prof. Dudi} pristao i odgovorio na sva pitanja. Nije nam jasno za{to je do{lo do cenzure, pa je objavljen samo onaj dio koji se dopao glavnom ili de`urnom uredniku. Ovom prilikom objavljujemo cio intervju (bez skra}ivanja) kako bi ~itaoci saznali {ta je sve rekao direktor Dudi} novinaru "Na{e Borbe" Ejubu [titkovcu. U kriznim ratnim godinama izgradili ste novu, veoma modernu {kolsku zgradu ne samo za novopazarske prilike. Da li se radi o dobrovoljnim prilozima samih vjernika ili pomo}i islamskih zemalja? Ono {to smo do sada uradili predstavlja 30% od ukupnog projekta Kompleksa Medrese u Novom Pazaru. Iako je ekonomska situacija ovda{njih muslimana posljednjih godina vrlo te{ka, bili smo prinu eni odlu~iti se na korak izgradnje, bez ~ega nismo imali ni minimum uslova za rad. Ovom prilikom `elim naglasiti da je vakuf Novopazarske medrese sve do II svjetskog rata bio najbogatiji u Sand`aku, poslije ~ega je nastupilo vrijeme nacionalizacije i drugih vidova otu ivanja vakufske imovine, tako da se uspjelo o~uvati svega 10% doti~nog vakufa. To {to je preostalo uglavnom su nekretnine u vidu ne{to malo zemlji{ta i nekoliko objekata, ~ija za{tita je konzervirana od strane Zavoda za za{titu kulturno-historijskih spomenika iz Kraljeva, tako da ti spomenici danas vi{e li~e na ru{evine nego na zgrade. [to se ti~e izvora finansiranja doti~nih objekata, oni su uglavnom iz Sand`aka, tj. od samih vjernika, dok su prispjele donacije iz inostranstva uglavnom od sand`a~kih iseljenika i privremenih radnika u Zapadnoj Evropi. Kako se Medresa sada finansira? Izvor finansiranja rada Medrese je decidno utvr en njenim Statutom, a najve}i dio tih sredstava predstavlja zekat i sadekatu-lfitr koji se daje u toku Ramazana. Pored toga, prihodi od prodatih kurbanskih ko`a, tako e zna~ajno osvje`uju bud`et Medrese. Na tre}em mjestu su dobrovoljni prilozi i razne druge donacije, kako vjernika tako i poslovnih i drugih firmi i institucija. Da li biste u n a j - kra}em predstavili nastavni program M e d - rese? Da li njeni u~enici i z u - ~avaju i druge vjere - religije? Koliko je zastupljeno, uslovno re~eno, "svjetovnih predmeta" s obzirom da u Islamu nema podjele na "vjersku" i "svjetovnu" nauku? Ta~no je da u principu Islam ne pravi podjelu me u znanostima, pogotovu ne prema njihovom zna~aju, ve} sa punom pa`njom prilazi svim naukama. Jedino {to Islam posebno nagla{ava, jeste motiv samog izu~avanja i uslovljava da on bude isklju~ivo u ime Boga koji je stvorio ljude i `eli im dobro. Drugim rije~ima, pristup mora biti human. Jedino takav odnos prema nauci koristi ljudima a, na`alost, svjedoci smo da mnoga nau~na dostignu}a od kojih svijet o~ekuje spas i sre}u, bivaju zloupotrijebljena i iskori{tena za izazivanje masovnog ubijanja ljudi i drugih katastrofa. To je su{tina na{eg pristupa nauci u Medresi. [to se samog programa ti~e, on se mo`e podijaliti na tri cjeline, i to: 1. Vjerski predmeti, koji zauzimaju najzna~ajniji broj ~asova a koji obuhvataju uglavnom sve aspekte islamistike, daju}i zna~ajan prostor drugim, kako monotisti~kim tako i paganskim religijama. 2. Pored maternjeg (bo{nja~kog) jezika, obavezni predmeti u Medresi su: arapski, engleski i turski jezik. 3. Ostale znanosti, me u kojima su uglavnom zastupljene humanisti~ke znanosti (filozofija, sociologija, psihologija, logika, pedagogija, historija, geografija), dok smo od egzaktnih znanosti na{li prostora za matematiku, informatiku i biologiju. Istina, usko gledano, ovaj program je vrlo opse`an, ali kada se uzme u obzir priroda posla budu}ih svr{enika Medrese (imama), ovo je minimum kako bi uspje{no obaljali svoju ulogu. prof. Mevlud ef. Dudi} U {koli, ~iji ste direktor, do{lo je svojevremeno do {trajka u~enika. Postoji veoma mnogo interpretacija tog doga aja. O ~emu se, zapravo, radi? U okru`enju u kome se nalazimo vrlo je te{ko normalno funkcionisati, posebno kada se ima na umu da su vjerske institucije zakonom potpuno neza{ti}ene. To je osnovni razlog {to mnogi, kako ovda{nji tako i drugi faktori, poku{avaju ovladati Medresom ili, u najmanju ruku, umije{ati svoje prste u njen rad. U komunisti~kom vaktu to se ~inilo pod pla{tom SSRN-a. Sada se koriste iste metode, samo su imena promijenjena. Naravno, krajnji cilj svega je da Medresa ne bude ono zbog ~ega i potoji. Na`alost, u ne tako dalekoj historiji imamo ru`an primjer Velike medrese u Skoplju, tzv. Kraljeve medrese, koja je dala vi{e komunista nego ijedna druga obrazovna ustanova na ovim prostorima. Sam {trajk je bio posljedica takvih tendencija. Djeca su izmanipulisana ali su organi Medrese pravovremeno reagovali te je svega 7 dana nastave izgubljeno, poslije ~ega se situacija potpuno normalizovala i nastava normalno te~e. Da li "Gazi-Isabeg" medresa mo`e da zadovolji potrebe Islamske zajednice u Sand`aku? Odlaze li njeni svr{enici na islamske studije u Sarajevo ili u neku od islamskih zemalja? Uloga Medrese je da primjeni obrazovno-odgojni plan i program, mada ona kao srednja {kola predstavlja prvu stepenicu u izgradnji budu}ih kadrova. U tom smilu, nedostatak vi{e ili visoke islamske {kole u Sand`aku prisiljava svr{enike na{e Medrese da potra`e svoja mjesta na fakultetima islamskih nauka, kako u Sarajevu tako i {irom islamskog svijeta. ^esto se taj odlazak tuma~i, naro~ito u nekim medijima, kao preno{enje, takozvanog, "islamskog fundamentalizma" na ove prostore. [ta ovaj termin, po Va{em vi enju, zna~i i {ta se njime ho}e konkretno na ovim prostorima? O~ito da ovda{nji mediji, napadaju}i druge, `ele obezbijediti opstanak za sebe. Na`alost, ova teorija je razvila mnoge bajrake rata proteklih godina, {to se iz dana u dan potvr uje kao neosnovano i, nadasve, {tetno. Govore}i o fundamentalizmu, upravo se nastoji krivo predstaviti Islam. Ako se fundamentalizam leksi~ki posmatra, u njemu se ne mo`e ni{ta na}i lo{e jer zna~i vra}anje temeljima, odnosno principima, a to je ono {to je danas cijelom svijetu potrebno a posebno zapadnoj civilizaciji. Historijski gledano, ovaj termin je kr{}anski proizvod, te ga je nekorektno pri{ivati Islamu. [to se politike ti~e, pad komunizma izazvao je nedostatak protivnika zapadnoj civilizaciji, zato gospo a Margaret Ta~er god. u [kotskoj izjavljuje: "Nacija koja nema protivnika, ne zaslu`uje da `ivi." Na istom skupu, nestanak komunizma vje{ta~ki je popunjen Islamom, odnosno islamskim fundamentalizmom, kao "realnim" protivnikom Zapada. Istina, te tvrdnje su neosnovane a historija potvr uje da Islam nikada nije proizveo nehumane i anticivilizacijske teorije i pokrete. Sa kr{}anskom Evropom to nije slu~aj, po~ev od inkvizicije u [paniji, preko nacizma, fa{izma, komunizma, pa sve do bolnih i najsvje`ijih sje}anja na Balkanu. Ima li Evropa razloga da se pla{i Islama? Dio odgovora je ve} u prethodnom pitanju, ali `elim ista}i su{tinu islamske teorije da onaj ko istinski prihvati Islam ni za kog ne mo`e biti prijetnja, kako u pojedina~nom tako i op{tem smislu. Bili ste predsjednik Organizacionog odbora za izbore i formiranje Me{ihata (Starje{instva) Islamske zajednice Sand`aka, kojeg ovda{nja dr`ava jo{ ne priznaje. Kakvo je bilo raspolo`enje vjernika? Mislim na prosje~ne, obi~ne ljude. Iako sam bio od samog po~etka uklju~en u osnivanje Me{ihata i Sabora za podru~je Sand`aka, nisam bio predsjednik Inicijativnog odbora, ve} njegov ~lan. Istina, ovda{nja vlast, iako dobro zna da Islamska zajednica na ~elu sa Me{ihatom ve} tri i po godine uspje{no funkcioni{e, sve do danas zvani~no ne `eli da se pomiri s time, a posljedice toga su, recimo, da zapo{ljeni u Me{ihatu i Medresi ne mogu ostvariti svoja prava (socijalno, zdravstveno i penzijsko osiguranje) i druge nelagodnosti. Nepostojanje Zakona o polo`aju vjerskih zajednica nam onemogu}ava da pravno otklonimo te i sli~ne nepravde, {to je potpuno apsurdno. Osnivanje Me{ihata na prostoru Sand`aka je, zapravo, rezulat kako potrebe tako i raspolo`enja pripadnika sand`a~kih muslimana. I pored svega, mi ipak o~ekujemo da }e se nadle`ni organi kona~no osvi-

8 8 AKTUELNI TRENUTAK jestiti i u okviru civilizacijskih, moralnih i ljudskih na~ela, otkloniti ovaj zulum i prestati sa diskriminatorskim odnosom prema pripadnicima Islama ovih prostora. Ko je Va{ uzor od islamskih u~enjaka - teologa? Vrhovni i bespogovorni uzor u Islamu je posljednji vjerovjesnik Muhammed a.s. dok su svi ostali izlo`eni osnovanoj kritici. No, i pored toga posebno me inspiri{e nau~ni opus i djelo Ebul-E'ala El-Mewdudija, koji je polovinom ovog vijeka na podru~ju indijskog podkontinenta, upravo kako to Islam zahtijeva, uspio objediniti teoriju i praksu Kur'ana. S obzirom da je za ovaj razgovor povod Kurban-bajram, iskoristi}u priliku da Vas upitam kakvo zna~enje, su{tinsko i simboli~ko, u Islamu? Taj pojam postoji i u drugim monoteisti~kim religijama? Stvoritelj svega Allah d`.{. je ~ovjeku sve podredio: "I podredio vam je sve {to je na Zemlji." (Kur'an) Oni koji se pokoravaju Bogu toga su svjesni, ali se mnogi, posebno u rahatluku, uzobijeste i zaborave na taj Bo`iji dar. U tom smislu, oduzimanje `ivota `ivotinjama je u principu delikatna stvar, jer ~ovjek nije davaoc `ivota, te ga stoga nema pravo ni oduzeti, osim uz posebnu dozvolu Stvoritelja. Ta dozvola je uslovljena svije{}u o Bogu kao Stvoritelju i zato Islam predvi a da se pri klanju `ivotinje izgovore rije~i "U ime Allaha - Allah je Najve}i". U tom smislu, bajramski Kurban predstavlja vrhunac te svijesti i potvrdu prihvatnja Bo`ijeg zakona. Osim toga Kurban ima i vrlo nagla{enu socijalnu dimenziju jer imu}ni dijele kurbansko meso siroma{nima tako da svi zajedni~ki u izobilju i zadovoljstvu provode ove Mubarek dane, {to makar i privremeno bri{e socijalne razlike i izgra uje ~vrste veze me u ljudima. Bajramska da naglasim kur'ansku poruku: "I nemoj da vas napadi drugih u~ine nepravednim. Budite pravedni, jer to je najbli`e potpunoj pokornosti Bogu." Dakle, princip pravde je spas za sve, kako unutar Islama tako i na me ukonfesionalnom planu. Ovom prilikom `elim da svim pripadnicima Islama uputim iskrene bajramske ~estitke. Bajram mubarek olsun! Iz Medrese NASTAVA A PO PLANU I PROGRAMU Dana godine Nastavni~ko vije}e Srednje medrese "Gazi Isabeg" u Novom Pazaru je odr`alo svoju redovnu sjednicu sa dnevnim redom: 1. Analiza rada na kraju II klasifikacionog perioda i 2. Disciplina u~enika. U uvodnom izlaganju direktor Medrese prof. Mevlud ef. Dudi} je istakao da se nastava u toku drugog polugodi{ta odvija po planu i programu bez bitnijih problema. Govore}i o radu i uspjehu, posebno je stavio akcenat na to da se treba posti}i kvalitet, kako u nastavi, tako i na obezbje ivanju kvalitetnog kadra. Pored ostalog, naveo je problem adekvatne literature za u~enike i nastavnike {to }e se, ako Bog da, uskoro i rije{iti. [to se ti~e discipline, konstantovano je da po tom pitanju maksimalno treba da se zalo`e, kako u~enici tako i nastavnici, a u cilju sprje~avanja pojave bilo kakvog neislamskog pona{anja. H.K. AKADEMIJA ADEMIJA MATURANA TURANATA Dana godine sa ikindije namaza u Arap d`amiji odr`a}e se AKADEMIJA u povodu zavr{etka IV generacije maturanata Srednje medrese "Gazi Isabeg" u Novom da akademiji prisustvuju svi oni koji budu zainteresovani. Direkcija medrese "Gazi Isabeg" - Novi Pazar Delegacija Me{ihata u Austriji na sve~anosti BAJRAM MI DO\E Iz nekoliko neuspjelih poku{aja u prethodnih nekoliko godina da se organizuju Bo{njaci-Sand`aklije koji se nalaze na privremenom radu ovdje u Austriji, uz veliku upornost uglednih pojedinaca, uspjeli su da formiraju udru`enje Sand`aklija koje nosi naziv "Prijatelji Sand`aka". Do formiranja ovog udru`enja do{lo je godine kada je i odr`ana sjednica Inicijativnog odbora na kojoj je donijeta odluka da se ranije formirani sand`a~ki d`emat pripoji ovom udru`enju kao i formiraju sportska, kulturna i humanitarna sekcija pri udru`enju. Ova odluka je donijeta iz razloga, da svaki Sand`aklija, shodno svom opredjeljenju, na e mjesto u ovom udru`enju, a u D`emaludin Lati} i Teufik Velagi} sa delegacijom Me{ihata IZ-e Sand`aka koju je predvodio Mevlud ef. Dudi} cilju sloge, jedinstva i iznala`enja na~ina da se Bo{njaci-Sand`aklije na teritoriji Austrije pribli`e jedni drugima ali i pomognu jedni drugima u o~uvanju svoje vjere, kulture i obi~aja ovdje u dijaspori. Od tada pa do danas ovo udru`enje je radilo prije svega na uklju~ivanju {to ve}eg broja Sand`aklija u njegovo ~lanstvo, tako do danas udru`enje broji oko 300 ~lanova i ta cifra je u stalnom porastu. Aktivnosti ovog udru`enja bila su usmjerena u nekoliko navrata ka prikupljanju donacija u humanitarne svrhe, za pomo}, kako sand`a~kim organizacijama tako i mnogim pojedincima iz Sand`aka kojima je pomo} bila potrebna. Nadalje radilo se i na organizovanju proslave Bajrama, kako ramazanskog tako i kurbanskog. Upravo, veliki muslimanski praznik Kurban-bajram bio je povod za organizovanje jedne velike sve~anosti radi proslave ovog izuzetnog muslimanskog praznika. Ova sve~anost je odr`ana dana godine ovdje u Be~u pod nazivom "Bajram mi do e". Kao gosti ovog skupa pozvane su ugledne li~nosti, kako iz vjerskog tako i politi~kog vrha iz Sand`aka i Bosne, od kojih se ve}ina odazvala. Sala od oko 600 mjesta, u kojoj se odr`ala ova sve~anost, bila je ispunjena do posljednjeg mjesta. Do{li su Sand`aklije iz Be~a i ostalih krajeva Austrije da proslave ovaj veliki vjerski praznik sa svojom bra}om, na na~in koji }e im makar donekle ubla`iti tugu {to nisu u mogu}nosti da ove mubarek dane provedu u svom rodnom Sand`aku me u svojim najmilijima. Skup je otvoren u~enjem kur'anskih ajeta koje je prou~io Adem ef. Emrovi} a onda su se mijenjali govornici, nastupali hor, sportska sekcija, kulturno dru{tvo i drugi. Atmosferi ove manifestacije posebnu dimenziju su dali na{i uva`eni gosti: delegacija Me{ihata IZ-e Sand`aka, koju je predvodio profesor Mevlud ef. Dudi} i na{ dragi gost D`emaludin Lati}, koji je do{ao iz Sarajeva kao li~ni izaslanik predsjednika BiH i tom prilikom uru~io priznanje gospodina Alije Izetbegovi}a ovom udru`enju. Svaki od njih se na svoj na~in obratio skupu lijepim rije~ima i uputama koje }e dugo ostati u sje}anju prisutnima. Pored gostiju u~e{}e u programu su uzeli i predsjednik sand`a~kog d`emata sa dje~ijim horom koji je izveo nekoliko ilahija i kasida na veliko zadovoljstvo prisutnih. Za njima su nastupila djeca, ~lanovi sportske sekcije koja su izvela nekoliko lijepih ta~aka sa polja karatea. Izme u ovih nastupa, folklorno dru{tvo iz Linca je izvodilo sand`a~ke i bosanske narodne igre. U vremenu od 16 do 21 ~asa u nekoliko navrata predstavnici kluba "Prijatelji Sand`aka" dodjeljivali su zahvalnice mnogima koji su na bilo koji na~in pomogli da se ova sve~anost organizuje u {to boljoj atmosferi i zadovoljstvu. Aktivnost humanitarne sekcije na{eg udru`enja do{la je do izra`aja i na ovom skupu. Sakupljena je finansijska pomo} za oboljelu djevojku iz Tutina Mukadesu Had`i}, u iznosu od oko DM. Ovaj potez najbolje govori koliku brigu na{i ljudi i na{e udru`enje ovdje u Austriji vode o Sand`aku i svakom njegovom pojedincu. U vremenu od 21 do 24 ~asa nastupili su estradni umjetnici u ~ijem izvo enju su preovladavale izvorne sand`a~ke pjesme, koje su dale povoda da se na{i mladi kao i stariji na ovom skupu, makar donekle osje}aju kao da su u svom rodnom Sand`aku. Aktivne Sand`aklije ova manifestacija nije umorila da u dva naredna Be~: Mevlud ef. Dudi} sa d`ematlijama Altun-Alem d`emata dana obave nekoliko razgovora sa delegacijom Me{ihata IZ-e Sand`aka, kako bi iskazali `elju za saradnjom sa institucijama u Sand`aku. Tema razgovora je bila uska saradnja i obostrana pomo} Me{ihata i ovog udru`enja. Razgovori su protekli u potpunom razumijevanju. Na povratku delegacije predstavnici udru`enja su uru~ili skroman poklon Me{ihatu u iznosu od DM. Goste su ispratili ~elni ljudi ovog udru`enja i po`eljeli im hairli povratak sa `eljom da se u {to kra}em vremenu opet sretnemo. Adem ef. Demirovi}, Be~

9 IZ NA[IH 9 Predstavljamo Odbor IZ-e Sjenica TIBET Svako spominjanje Sjenice asocira nas na niske temperature i dobar sir. Sam grad smje{ten je na sjeni~ko-pe{terskoj visoravni, nadmorske visine iznad 1000 m - pravi "sand`a~ki Tibet". Jo{ ponosnijom je ~ini d`amija koja jedina osta neporu{ena od starih d`amija, ~iji broj varira zavisno od vremena u kojem su putopisci nailazili kroz ovo mjesto. Tako neki raniji navode da je grad imao odre en broj stanovnika, ku}a, d`amija, dok kasniji navode mnogo manji broj. Sve to govori da je Sjenica bila ~esto na udaru jer se nalazila na veoma va`nom strate{kom, vojnom i politi~kom polo- `aju. Dugo je bila u sastavu Bosanskog sand`aka i preko nje su vodili svi putevi Bosna-Carigrad i obratno. Na drugoj strani, vjekovna te`nja o spajanju Srbije i Crne Gore u ratu i miru, vodila je opet preko Sjenice. Po jednom zapisu, Kara or e g. "osvoji Sjenicu, poru{i grad, pobi i izgna Turke" (K. Kosti}, Na{i novi gradovi na jugu - Beograd, 1922.). Poslije Berlinskog kongresa Sjenica se na{la na krajnjem zapadu Osmanske imperije i u nju se, povla~enjem Turaka iz Bosne, doselilo dosta muhad`ira mahom iz Hercegovine tako da i dan danas imamo ~itave mahale i sela nastanjena tim stanovni{tvom (muhad`er mahala) koji ~uvaju svoju tradiciju i jezik i danas - dakle autenti~ni su. Najvjerovatnije zbog interesa Turske da {to du`e ostane na ovom podru~ju i tu zadr`i muslimansko stanovni{tvo, odlu~uje se da gradi d`amiju tolikih dimenzija (krajnji gabariti 27,63x17,15) i to zadu`bina tako velike i va`ne li~nosti kao {to je majka sultana. Da je gra ena u poznom periodu turske vladavine na ovim prostorima govori ~injenica da je ostala dosta plitka i nedovr{ena, a njen kamen sa tarihom iznad porte nije stigao da se ugradi - na putu iz Carigrada je oplja~kan. Jo{ jedna karakteristika ove d`amije, {to je ~ini specifi~nom, jeste raspon centralne kupole od oko 15 m. Ova d`amija je smje{tena u centru grada i zdanje je koje puni vidik svakog prolaznika sa svojim vitkim i visokim minaretom, koje se isti~e u silueti grada. Podignuta je u XIX vijeku i zadu`bina je majke sultana Abdulhamida II, tj. `ene Abdulmed`ida Valida sultana i po njoj i ime dobija. Pored ove, u gradu ima jo{ jedna d`amija - zadu`bina Mustaj pa{e ]atovi}a, ne{to mla a i dosta manja. Pro{le godine na lokaciji starog groblja zapo~eta je gradnja nove d`amije koja bi uz klasi~nu d`amiju posjedovala i druge prate}e prostorije, kako bi zadovoljila potrebe vjernika u sada{njem vremenu. Gradnja je predvi ena u etapama i zato ovom prilikom apelujemo na sve vjernike da svojim donacijama, prilozima i drugim oblicima pomo}i pomognu izgradnju ovog va`nog objekta. Pored ove dvije d`amije na podru~ju Odbora IZ-e Sjenica egzistira jo{ 7 d`amija i to: Duga Poljana, Ugao, Dra`evi}e, Kladnica i Ra`daginja, te 16 mekteba koji rade povremeno po potrebi. Zapo~ete su, a neke su pri zavr{etku, tri d`amije: [are, Vapa i Sjenica i jo{ dva mekteba, a ove godine, ako Bog da, o~ekujemo jo{ nekoliko. O daljem ustrojstvu i radu Odbora IZ-e Sjenica pitamo njegovog glavnog imama Ramiza ef. Hamidovi}a: - Prije svega da vam ka`em nekoliko karakteristika Odbora IZ-e Sjenica. Da je to podru~je terenski dosta {iroko, a samim time udaljeno od sjedi{ta Odbora i Me{ihata. Pre~nik mu je od 60 do 80 km, sa vrlo lo{om, slobodno se mo`e re}i, nikakvom drumskom komunikacijom. Ovo je uglavnom sto~arski kraj, dakle veoma nerazvijen. Dosada{nji imami seoskih d`emata su uglavnom mje{tani kojima je izvor egzistencije rad na svojim imanjima a ne imamski poziv, sa jo{ niz okolnosti koje ote`avaju polo`aj i rad imama uop{te. Jedan broj imama je ve} oti{ao u penziju, dok se jedan broj sprema da ode i ovom prilikom im se u ime Odbora IZ-e zahvaljujem na svemu {to su u~inili dobra za Islam, a ujedno i apelujem na sve te imame i njihove d`ematlije da omogu}e uslove i pomognu da se u tim d`ematima uposle mla i i perspektivni imami jer smo radi toga otvorili medresu u Novom Pazaru. [ta je sa vakufskom imovinom? - Pored vjerskih objekata, administrativne zgrade, gasulhane, dva turbeta i jedne stare ku}e, vakufska imovina Odbora IZ-e Sjenica ogleda se kroz posjedovanje katastarskih parcela, zemlji{ta na {irem podru~ju op{tine koje su u dobroj mjeri ekspropriisane ili na drugi na~in oduzete i sada o~ekujemo od aktuelnih vlasti da nam pomognu u povra}aju ili nadoknadi istih i u tom pravcu su upu}eni odre eni zahtjevi i molbe. Vjerski `ivot na podru~ju Odbora IZ-e Sjenica? - Razvoj vjerskog `ivota nam je prioritet na ~itavom podru~ju Me{ihata a tako i Odbora. Normalno je da ima pote{ko}a, ne{to objektivne, ne{to subjektivne prirode. Jedna od tih aktivnosti je akcija "Ni jedno selo bez mekteba" koja jo{ nije privedena kraju na `alost vi{e iz objektivnih nego objektivnih razloga. U tome navodimo kao dobar primjer d`emat Ra`daginje koji broji 8 sela a ima 9 mekteba i d`amiju. Ali u isto vrijeme je neshvatljiva (ne)briga vjernika za vjerom - `ivjeti u selu koje broji 30, 40 ili 50 doma}instava, a nemati vjerskih objekata. Reonizacija Odbora je odavno napravljena i nu`no bi je bilo hitno korigovati u cilju pove}anja broja d`emata, upo{ljavanja ve}eg broja imama. A {ta je sa vjerskom poukom? - Vjerska pouka na terenu se obavlja uglavnom povremeno i tu nastojimo da pobolj{amo stanje, mada imamo dosta objektivnih pote{ko}a. U gradu je ne{to druga~ije, lak{e je organizovati a samim time i bolje. Mekteb radi tokom ~itave godine, za vrijeme trajanja {kolske godine, subotom i nedjeljom, a u vrijeme ferija svakim danom. Zastupljen je program vjerske pouke i vodi se evidencija djece. Kroz ovaj mekteb pro e godi{nje preko 250 djece, {to povremenih, {to redovnih, svih uzrasta i ovom prilikom molim roditelje da upute svoje dijete u mekteb makar 30-tak radnih dana, time }e dobiti i boljeg u~enika u {koli i bolje dijete u ku}i, a Boga mi i jednog klanja~a vi{e. Evidentno je da ste omiljeni me u djecom i da imate odre enog uspjeha u radu sa njima. U ~emu je tajna tog uspjeha? - Kao i sve druge nauke i pedagogija je napredovala (imam El-Gazali ka`e na jednom mjestu da svoju djecu moramo odgajati za vrijeme u kojem }e ona `ivjeti a ne u vremenu u kom smo mi `ivjeli). Ni roditelji nisu uzor {to su nekad bili a u~itelj pogotovu. Kriza morala je u~inila svoje. Strah je potisnut iz svih oblika rada a posebno u mektebu. A i Kur'an nas u~i "Pozivajte na put svoga Gospodara mudro i lijepim savjetom". ^itav uspjeh mualimskog rada je u trouglu: muallim-roditelj-dijete. I kao svaka trono{ka ako joj jednu nogu istrgnete, osu ena je da padne, a glavni stub ovog trougla je svakako muallim koji mora znati, umjeti i htjeti i na kraju biti dosljedan onoga {to ka`e. Razgovarala: Mejra Vejsilovi}

10 10 PITANJA I ODGOVORI ZA[TO ISLAM Dr. Ali Salman Benoist (Francuska) MURASELA D`ematlija sam u d`amiji na Paricama i, na`alost, svjedok sam svih doga aja u vezi sa aferom "Vi{egra anin". Koliko znam, protiv imama Sabahudina Vi{egra anina je vo en disciplinski postupak koji je okon~an trajnim isklju~enjem imenovanog iz slu`be. Ono {to me posebno ~udi jeste ~injenica da pomenuta osoba i nakon rje{enja o isklju~enju vr{i imamsku du`nost u na{oj d`amiji. Kako je to mogu}e? [ta se preuzima u cilju realizacije donijetog rje{enja? I kao najva`nije, da li nam je ispravan namaz kojeg klanjamo za takvim imamom? Molim argumentovan odgovor. Odgovor: Pitanje koje pokre}e na{ d`ematlija donekle ilustruje probleme sa kojima se suo~ava Islamska zajednica u Sand`aku. Naime, od oktobra mjeseca '93. godine, kada su osnovani Sabor i Me{ihat pa do danas, u~injeni su brojni pomaci na polju funcionisanja hijerarhijskog sistema Islamske zajednice, koja je bila pred potpunim rastrojstvom. Stalne tendencije onih koji ne `ele dobro Islamu i muslimanima da pocijepaju Islamsku zajednicu na Odbore i d`emate, za sada, hvala Bogu, nije dalo `eljene rezultate. Istina, tu i tamo se prona e pokoji nedisciplinovani slu`benik na terenu, koji podlegne ubje ivanju da }e odmjetni{tvom uspjeti da skrene pa`nju sa svojih propusta. Isklju~eni imam Vi{egra anin je upravo taj koji odbija da primjeni odluke disciplinskih organa, ne prezaju}i da zatra`i pomo} ni od dokazanih du{mana Islama i muslimana. Dakle, Vi{egra anin je isklju~en te su njegove trenutne aktivnosti u d`ematu i d`amiji nelegalne. Istina, Islamska zajednica nema mehanizam prisile kako bi natjerala slu`benika na primjenu njenih odluka. Razlog za to je i stalno nastojanje "pravne dr`ave" da nipoda{tava organe Islamske zajednice na ovim prostorima, posebno u organizacionoj formi kakva je danas. U trenutnom slu~aju, na{ najja~i argument su {eriatski propisi. Naime, isklju~enjem iz slu`be Vi{egra aninu je odu`eta murasela (posebno ovla{tenje za odr`avanje hutbe i klanjanje d`ume-namaza). Murasela je jedan od osnovnih uslova bez kojeg d`uma nije valjana, kako za imama tako i za d`ematlije. U cilju re{avanja doti~nog problema, Odbor IZ-e Novi Pazar je u pro{lom broju "Glasa Islama" objavio konkurs za popunu radnog mjesta imama, hatiba i mualima u d`amiji na Paricama. Podsje}amo da je za uspje{no rje{avanje ovakvih problema potrebna visoka svijest d`ematlija i njihovo iskreno nastojanje da imaju ~vrstu Islamsku zajednicu u okviru koje }e uspjeti prakticirati vjeru onako kako }e Uzvi{eni Gospodar biti zadovoljan. U ISLAMU JE, LJUBAV V I ^ISTO]A ISTINA, LJUBA Ja sam doktor i dolazim iz jedne porodice koja je fanati~no odana katoli~koj crkvi. Moj poziv - medicina, obezbijedio mi je prodor u pozitivne, eksperimentalne i prirodne nauke, {to je prouzrokovalo da moj pozitivan odnos prema kr{}anstvu, naslije en iz djetinjstva, preraste u mr`nju. Zbog toga sam se posva ao sa ostalim ~lanovima porodice. Da, i tada sam mislio da postoji Tvorac (Allah d`.{.). Apsurdnosti koje su se upetljale u kr{}anstvo, posebno kod katolika, predstava o Bogu, Sinu i Svetom duhu, nerazumne la`i fabrikovane u svrhu dokazivanja da je Isa a.s. Bo`iji sin i bezbroj drugih sujeverja, besmislica, ceremonija i obreda, odgurnulo me je od kr{}anstva umjesto da me privu~e, jer, ja sam vjerovao u Boga. Dakle, nisam mogao da prihvatim teoriju "svetog trojstva" niti to da je Isa a.s. Bo`iji sin. To zapravo zna~i da sam ja puno prije nego sam upoznao Islam, ve} prihvatio kelimei-{ehadet, onaj dio koji ka`e da "nema boga osim Allaha". Kada sam po~eo studirati Islam susreo sam se sa surom "Ihlas" u kojoj stoji: "Reci: On je Allah - Jedan! Allah je uto~i{te svakom! Nije rodio i ro en nije, i niko Mu ravan nije!" Tada sam uzviknuo: "Moj Allahu! Moje vjerovanje je identi~no ovome." Osjetio sam beskrajno olak- {anje. Shvatio sam da je sada najva`nije da malo dublje prou~im Islam. U toku svog prou~avanja sa divljenjem sam zapazio da je ta vjera u potpunom skladu sa mojim idejama. Islam posmatra vjernike, ~ak i Poslanika a.s., kao obi~ne ljude, ne ~ini od njih svece. Davanje sve{tenicima takav autoritet, da mogu opra{tati ljudima grijehe u ime Boga, je ne{to {to Islam nikada ne bi prihvatio. Islam ne sadr`i nikakvu besmislicu, sujeverje ili nerazumnu stvar. Islam je logi~an, ta~no onakva vjera kakvu sam tra`io. ^isto}a, koja je osnovna pretpostavka u medicini, u Islamu je nare ena od Allaha d`.{. Islam nare uje ~i{}enje prije ibadeta i to je jedan kvalitet kakav ja nisam sreo u bilo kojoj drugoj vjeri. Kod kr{}ana postoje takvi obredi gdje ljudi konzumiraju hljeb i vino ponu eno od sve{tenika, {to simbolizuje meso i krv Isa a.s., jedinstvo sa njim (neka nas Allah d`.{. sa~uva od toga). Vidio sam sli~nost izme u tih obreda i obreda neznabo`aca, primitivaca i zamrzio sam ih. Moje shvatanje `ivota, formirano pod uticajem pozitivne nauke, `estoko je odbacilo takve djetinjaste obrede koji ne pristaju jednoj ~istoj vjeri. Islam, s druge strane, uop{te ne sadr`i takve stvari. U Islamu postoje: istina, ljubav i ~isto}a. I ja sam odlu~io. Oti{ao sam kod svojih prijatelja muslimana i upitao {ta treba da uradim da bih postao musliman. Kazali su mi za kelimei-{ehadet, kako ga izgovoriti i {ta zna~i. Kao {to sam ve} rekao, prije nego sam postao musliman, ja sam prihvatio prvi dio kelimei-{ehadeta, dio u kome se ka`e da "nema boga osim Allaha...". Nije mi bilo te{ko da prihvatim i drugi dio koji ka`e "...Muhammed je Njegov rob i Poslanik". Odmah sam uzeo studirati knjige napisane o Islamu. Kada sam ~itao jednu od njih naslovljenu sa "Le D`amija u Strasburgu Phene Coranique", predivnu knjigu od Malak Banaabee, sa divljenjem sam vidio da je Kur'an veli~anstvena knjiga. ^injenice sadr`ane u toj Allahovoj knjizi, objavljenoj prije ~etrnaest vijekova, u potpunom su skladu sa nau~notehnolo{kim saznanjima. Kur'ani-kerim je vodi~, ne samo za jedno odre eno vrijeme, ve} zauvjek. 20. februara godine oti{ao sam u parisku d`amiju i, pred tamo{njim imamom i svjedocima, zvani~ni primio Islam. Uzeo sam ime Ali Salman. Volim svoju novu vjeru. Veoma sam sretan i s ponosom isti~em ~vrstinu kojom vjerujem u Islam, ~esto izgovaraju}i kelimei- {ehadet i razmi{ljaju}i o njegovom zna~enju. S engleskog: Midhat Hajrovi}

11 11 BLAGOSLOVLJENI ZIJARET Kao da smo se ju~e vratili sa onog pro{log had`a, tako su svje`a sje}anja i utisci a ve} evo no}as polazimo, jo{ jedanput na veliki musafirluk, u zijaret blagoslovljenim mjestima. U Domu kulture gotovo da nema mjesta, sve je prepuno, {arenilo had`ijskih kapa, NA AREFATU namazbeza i bijelih {amija. Vesela dje~ica se protinju kroz zgusnutu masu ne bi li ~uli, vidjeli svoje djedove, nane, amid`e... Tu u Novom Pazaru, u Domu kulture gdje je prou~ena i had`ijska dova uz ilahije, tekbire, odlomke Kur'ana, tu je ve} po~eo had`. Jer, had` je sva ta dra`, ispra}aj, suze radosnice, putovanje gdje svako prepozna granice sabura i snagu vlastitog imana. Selamimo se kroz pla~ i jecaje, halaljujemo jedni drugima, svjesni da se prepu{tamo Allahu u emanet i Njegovu odredbu, ali sasvim sigurno radosni, {to svjedo~e na{e suze i ~e`nja, vrlo ~esto izmije{ane. Ulazimo u autobuse i u `amoru tekbira napu{tamo ogromnu masu koja se okupila da poka`e kako je i sama spremna za had`ijski put. Svi pod nekim silnim nabojem ~e`nje, neizvjesnosti, uzbu enosti... Pred sam prelazak granice zate~e nas sabah. ^istim kamen~i}ima potiremo ruke i lice, simboli~no se spremaju}i za namaz. Za neke je to prvi put da tejemumom zamijene abdest, jer vode nismo imali. ^ari ovog neobi~nog putovanja se nastavljaju. Sti`emo na aerodrom u Skoplje i iznimno brzo zavr{avamo carinske formalnosti, tako da smo ve} u avionu koji je spreman za let prema D`edi, najve}em saudiskom pristani{tu. Poslije prou~ene Sefer-dove polije}emo sretni i sada ve} znatno smireniji. Predavanje, upoznavanje had`ija kuda i gdje se leti, ubla`ilo je njihovu radoznalost. A`urna posada aviona je najavila slijetanje u D`edi, na jedan od najve}ih i najljep{ih aerodroma svijeta. Dah vreline saudijskog tla nas je na momenat zapahnuo, no ipak bjelina ihrama pristiglih had`ija, koji su poput morske pjene plivali ugla~anim mermerskim platoom, stalno su nas vra}ali u stvarnost da smo had`ije i da }emo uskoro i mi biti ogrnuti bijelim pla{tom mehke tkanine. Iz D`ede autobusima kre}emo za Medinu i to u kasnim ve~ernjim satima. Razminjujemo posebno nagizdane i osvijetljene benzinske pumpe, odmarali{ta i restorane koji se nalaze duboko u pustinjskom sivilu, nedaleko od auto-puta. Bljesak zore je iscrtao nezaboravnu sliku pred na{im o~ima. Medina, najljep{i grad svijeta, Resulullahova d`amija, zeleno kube pod kojim le`i njegovo mubarek tijelo... U Medini smo, kako je to i obi~aj, boravili osam dana. Klanjali, zijaretili, susretali se i selamili. Ovaj grad je prepun odu{evljenja, dobro}udnosti ljudi, divnih mirisa, primamljivih glasova. Nakon zavr{enog medinskog ibadeta koji ostaje kao mehlem za du{u pravovjernih, upu}ujemo se u Meku, gdje nas ~eka Bejtullah sa svojim neponovljivim arhitektonskim stilom i nenadma{nim ljepotama. Kada poslije deseto~asovnog putovanja stigosmo u Meku na{i pogledi se uperi{e prema haremu, sa `eljom da ugledaju Ka'bu! Dok smo kora~ali smjerno u~e}i dove HAD@INICE IZ SAND@AKA NA UHUDU Gospodaru svjetova, najednom nam zastade dah: Bejtullah se ukazao onakav kakav mo`e biti samo u snovima, sa crnim prekriva~em na kojem su kaligrafski izvezeni kur'anski ajeti. Naprosto, had`ije da ne povjeruju da su tu pred Allahovom ku}om, Allahovi gosti. Tavafimo, klanjamo kod Mekami Ibrahima, ~inimo s'aj izme u Safe i Merve, u~imo telbije... Sve je veli~anstveno i u znaku had`a. A tek Arefat. Taj izlet u brdima Meke jedinstven je po svojoj formi i karakteru u svijetu. Milioni {atora, pod kojim vrve skru{ene had`ijske du{e u bijelim ihramima. Pa onda Muzdelifa, dolina mira kojom te~e povelika rijeka ljudi i automobila. Sakupljamo kamen~i}e kojima }emo ga ati {ejtana, simboli~no ali sa jakom porukom: kamenovati sve one zle sile koje su tu u nama i oko nas. Ubiti svog vlastitog {ejtana. Na Minu sti`emo sa prvim sun~evim zracima. Gu`va je nesnosna, ipak `elja da pokorimo {ejtana je ve}a. Bacamo kamen~i}e na d`emrad a onda pravo u Meku. Skidaju}i ihrame kao da se vra}amo iz jednog drugog svijeta u ovaj dunjalu~ki, svakodnevni. Pred sami polazak kupujemo i one posljednje hedije. Ne}emo nikoga da zaboravimo. Kre}emo nazad prema D`edi. U bljesak zore, kona~no smo u na{em avionu kojim }emo za ne{to vi{e od tri sahata biti u Skoplju. Ponosni na sebe i svoj had`, autobusima se vra}amo u Novi Pazar, na odredi{te sa kojeg smo prije dvadesetak dana i krenuli. Okupljena masa rodbine, prijatelja i svih po{tivalaca had`a nas o~ekuje. U~e}i tekbire HAD@IJE PONOVO SA SVOJIMA i grle}i se sa svojima zavr{avamo ovo nesvakida{nje putovanje i blagoslovljeni zijaret koji se nikada ne zaboravlja. Mustafa Feti}

12 12 U SVJETLU KUR'AN-I-KERIMA Sejjid Qutb: U OKRILJU KUR'ANA EL-FATIHA Sintagma Milostivi, Samilosni, koja obuhvata sva zna~enja milosti, stanja milosti i njene prostore, ponavlja se u sr`i samog poglavlja u posebnom ajetu da bi potvrdila istaknuti karakter te kompletne Bo`anstvenosti, da bi u~vrstila osnove stalne spone izme u Gospodara i Njemu pot~injenoga, izme u Stvaraoca i stvorenoga. To je spona milosti i za{tite koja aktivira zahvalnost, to je spona koja po~iva na smirenosti srca i pulsira ljubavlju. Otuda je zahvala prirodno usli{avanje pozivne milosti. Gospodar u Islamu ne progoni ~ovjeka koji mu ibadeti, kao {to se progoni onaj koji mu se suprotstavlja ili protivnik, ne progoni se kao {to to ~ini bo`anstvo Olimpa, kako nam prenose Gr~ka kazivanja, niti im ~ini osvetni~ke spletke, kao {to to nalazimo npr. u pri~i Starog zavjeta, koja se odnosi na kazivanje o izgradnji Babilonske kule. Sentenca Vladar Sudnjeg dana predstavlja zna~ajnu cjelinu koja sna`no djeluje u cjelokupnom `ivotu ~ovje~anstva i cjelinu vjerovanja u budu}i svijet. "Vladar" zna~i najve}i stepen upravljanja i vladanja, dok "Sudnji dan" zna~i dan nagrade ili kazne na budu}em svijetu. Vrlo ~esto susre}emo da ljudi vjeruju u Bo`anstvo Allaha i Njegovo stvaranje Kosmosa, ali pored toga oni ne vjeruju u Dan nagrade ili kazne... Kur'an ka`e o nekim od njih: A da ih upita{: "Ko je stvorio nebesa i Zemlju?" - sigurno bi rekli: "Allah!"... (31/25) A na drugom mjestu Kur'an govori o njima: ''Oni se ~ude {to im je do{ao jedan od njih da ih opominje, pa nevjernici, govore: "To je ~udna stvar: zar kad pomremo i zemlja postanemo...? Nezamisliv je to povratak!" (50/2,3) Vjerovanje u Sudnji dan jedan je od temelja islamske akide koji ima veliku va`nost i zna~aj za stavove ljudi i njihovo opredjeljenje prema drugom svijetu koji dolazi nakon `ivota na Zemlji; da ih potrebe u `ivotu na Zemlji ne bi despotski pot~inile nego da oni zagospodare nad ovim potrebama; da ih nemar ne bi tiranski pot~inio da za svoj trud po svaku cijenu tra`e nagradu u toku ovog kratkog, ograni~enog `ivota i na tlu blokirane zemlje, nego da sve ~ine radi Allaha i i{~ekivanja nagrade tamo gdje je Allah bude dosudio, bilo na ovom svijetu ili na budu}em. To vjerovanje ogleda se i u smirenosti i zadovoljstvu radi Boga u ~vrstom pouzdanju u dobro, u insistiranju na istini i primjeni tolerancije u ~vrstom uvjerenju... Ova cjelina i raskr{}e izme u obo`avanja, ~uda, fantazije ili `elje s jedne strane i slobodnog ljudskog kretanja u smjeru izgradnje ~ovjeka; raskr{}e izme u ~ovjekove pot~injenosti, shvatanje `ivota na Zemlji i njegove vrijednosti i pore enju toga sa Bo`ijim vrijednostima i nadvla ivanjima logike neznanja. To je razlika izme u ~ovje~nosti u njegovoj krajnjoj vrijednosti kakvu `eli Allah, Gospodar ~ovjeka, s jedne strane, i sumnjivih devijantnih slika bez vrijednosti i bez savr{enstva s druge. Ljudski `ivot ne}e biti usmjeren ka uzvi{enom Allahovom programu sve dok se ne ostvari ovo na~elo o koncepciji ~ovjeka i dok srca ljudi ne budu prihvatila da nagrada ~ovjeka na Zemlji nije njegov posljednji udio i dok ne budu ~vrsto vjerovali da ~ovjek ima i drugi `ivot za koji se treba boriti, `rtvovati radi pobjede istine i dobra, oslanjaju}i se na naknadu koju }e on jednoga dana sresti. Nisu jednaki oni koji vjeruju u ahiret i oni koji ga nije~u. Razlika je me u njima u osje}aju, moralu, pona{anju i radu. To su dva razli~ita svijeta, to su dvije prirode koje se me usobno razlikuju. Ne susre}u se u radu na ovom svijetu a ne}e se susresti ni kod nagrade na budu}em... To je ta raskrsnica. Tebi se klanjamo i od Tebe pomo} tra`imo. Ove rije~i predstavljaju na~elo vjerovanja, koje nastaje i razvija se na prethodnim na~elima ovog poglavlja. Otuda ibadet se ~ini samo Allahu i pomo} tra`i samo od Allaha. I ovdje je tako er raskr{}e... Raskr{}e izme u apsolutnog oslobo enja od svake vrste robovanja i izme u ~ovjekovog apsolutnog robovanja. Ovo na~elo nagovje{tava ro enje punog, kompletnog, ljudskog oslobo enja; oslobo enja od robovanja ilizijama, oslobo enje od robovanja sistemima, od robovanja situacijama. A kada postane Allah, u svijesti ~ovjeka jedini Onaj Koji se obo`ava i jedino Onaj od Koga se pomo} tra`i, tada }e se ljudska svijest osloboditi pot~injenosti sistemima, raznim situacijama i li~nostima, kao {to }e se osloboditi od poni`enja raznim mitovima, fikcijama i bajkama. Ovdje se izla`e i stav muslimana u odnosu na ljudsku snagu i snagu prirode. Ljudska snaga, u omjeru prema muslimanu, javlja se na dva na~ina: prvo - upu}ena snaga, tj. ona koja vjeruje u Boga i slijedi Allahov program. Ovu snagu treba potpomagati i sara ivati sa njom na dobru, istini i pru`anju dobra drugome, i drugo - zalutala snaga, koja ne kontaktira sa Allahom niti slijedi njegov program. Protiv ove snage treba se boriti i nastojati izmijeniti je. Musliman se ne treba ni u kom slu~aju pla{iti {to je ova zalutala snaga jaka i nezanemariva. Ona je zalutala po~ev{i od samog njenog po~etka - izvora - Bo`ije snage. Ona postepeno gubi svoju stra{nu snagu. Sa svojom zabludom od samog po~etka gubi svoju mo}, gubi stalni izvor koji je pothranjuje i koji je odr`ava. To je ne{to sli~no kao kad se odvoji veliki komad u`arene Zvijezde. Taj komad }e se vrlo brzo ugasiti, zahladnjeti i izgubiti svoj `ar i svjetlo bez obzira na njegovu veli~inu, dok i najmanji atom koji je ostao vezan za svoj svijetle}i izvor odr`ava svoju ja~inu, toplotu i svjetla. "Koliko su puta malobrojne ~ete, Allahovom voljom, nadja~ale mnogobrojne ~ete!" (2/249) Nadja~ale zahvaljuju}i vezi sa izvorom prve snage i tra`enju pomo}i od jedinog izvora energije i veli~ine svega i sva~ega. Stav muslimana prema prirodnoj snazi je stav upoznavanja sa prirodnom snagom i uspostavljanja prijateljstva, a ne stav straha i neprijateljstva. To zbog toga {to i snaga ~ovjeka i snaga prirode proisti~u iz Bo`ije volje i Njegova htijenja. Oblikovane su i definisane u Bo`ijoj volji i Bo`ijem htijenju, skladno djeluju i sura uju u kretanju i smjeru. Vjerovanje muslimana nadahnjuje da je Allah njegov Gospodar, da je On stvorio svu ovu energiju, da bude ~ovjeku prijatelj i pomaga~ sa kojim }e on sara ivati. Put zadobijanja ovog prijateljstva ogleda se u razumijevanju ove prirode, njenom upoznavanju i saradnji s njom, i zajedno s njom okretanju prema Allahu, njegovom i jedinom Gospodaru. Ako se dogodi da ga ova snaga katkada ozlojedi, to ozloje enje dolazi zbog toga {to on nije razumio

13 IZ SUNNETA RESULULLAHA 13 prirodu kako treba, niti dovoljno upoznao, ni uputio ka tajni koju priroda krije. Zapadnjaci, nasljednici bizantijske i gr~ke tvrdoglavosti, sveli su upotrebu snage prirode na pobjedu prirode. Ovaj izraz "pobjeda prirode" jasno govori o teoriji d`ahilijeta koja je dokinula sponu sa Allahom i duhom kosmosa koji usli{ava Allaha. Me utim, musliman, ~ije je srce vezano za njegova Gospodara Milostivog, Samilosnog - duh vezan sa duhom ovog postoje}eg koje se zahvaljuje Allahu Gospodara svjetova... i vjeruje da postoje drugi odnosi, a ne odnosi pobjede i grubosti. Musliman vjeruje da je Allah kreator svih snaga, da ih je sve stvorio prema skrivenoj tajni; da je Allah pot~inio te snage ~ovjeku na samom po~etku i olak{ao mu kako da otkriva tajne prirode i upoznaje njene zakone. Otuda je du`nost ~ovjeka da zahvaljuje Allahu kad god mu omogu}i da pobje uje uz pomo} neke od ovih snaga. Allah je Taj koji je ~ovjeku pot~inio te snage, a nije ~ovjek taj koji je nadvladao te snage. ''I daje vam se da se koristite onim {to je na nebesima i onim {to je na Zemlji, sve je od Njega.'' (45/13) Prema tome, iluzije ne}e nikada ispuniti osje}aj ~ovjeka prema snazi prirode niti }e uspostaviti strah izme u njega i prirode... Musliman vjeruje samo u Jednog Allaha, samo Allaha obo`ava i samo od Allaha pomo} tra`i. I ovu snagu je stvorio Njegov Gospodar o kojoj ~ovjek treba da razmi{lja, da uspostavlja prijateljstva, da spoznaje njene tajne i na taj na~in da `ive zajedno u svemiru, u prijateljstvu i me usobnoj naklonjenosti i ljubavi... O kako lijepo zvu~e rije~i Resulullaha, alejhi-sselam, dok posmatra brdo Uhud i govori: "Ovo brdo voli nas i mi njega volimo...", ove rije~i sadr`e sve ono {to u sebi nosi srce prvog muslimana, Muhammeda alejhi-s-selam, sadr`e ljubav, prijateljstvo i harmoniju koja vlada izme u njega i prirode na naj{irem i najobuhvatnijem prostoru. ZNA^AJ HID@RE Ovaj hadis spada u vrstu vjerodostojnih hadisa i nalazi se u svih 6 priznatih hadiskih zbirki. Njime i po~inje ve}ina hadiskih djela i poznatih zbirki. ^ist nijet je osnov dobrog djela, njegova ki~ma, i Allah d`.{. upravo i nagra uje ljude prema nijetu (namjeri). U tom kontekstu Resulullah s.a.v.s. ka`e: "Ko naumi da uradi dobro djelo pa ga u~ini ima}e nagradu od 10 do 700 sevaba, a ako ga ne u~ini ima jedan sevab. Pak, ko naumi da u~ini lo{e djelo pa ga uradi ima jedan grijeh - ravan tom djelu, a ko ga ne u~ini nema grijeha." Hadis, kao najvjerniji tuma~ doga aja iz islamske povijesti potanko nam obja{njava Hid`ru, njenu potrebu i smisao. Nesumnjivo je da Hid`ra spada u one rijetke povijesne doga aje koji ostaju upisani, na na{u radost, zlatnim slovima, jer je nagovijestila blistavu budu}nost jedne ideje pa i ~ovje~anstva. Njene poruke i pouke su velike i dalekose`ne koliko i ogromno islamsko carstvo koje je rezultat ovog znamenitog doga aja koji se s pravom mo`e nazvati prekretnicom povijesti ljudskog roda. Snagom istinske vjere, Hid`ra je od krvno zava enih plemena i pojedinaca napravila organizirani d`emat koji }e kasnije prerasti u veliki umet ~ije granice su prelazile [paniju, dijelove Kine i gotovo cijeli indijski potkontinent. Pravilno razumijevanje Hid`reta nas u~i da ako kanimo formirati organizovanu zajednicu vjernika, bilo da se radi o porodici, d`ematu ili {iroj zajednici, moramo prvenstveno odgojiti i pripremiti pojedince (individue) za taj ozbiljni zadatak koji tra`i genijalce ~vrste, vrijedne i odlu~ne. Hid`ra dolazi samo Prenosi se od Omera ibn Hattaba gdje ka`e: "^uo sam Bo`ijeg Poslanika s.a.v.s. gdje ka`e: Djela se presu uju prema namjeri i svakome pripada ono {ta je naumio. Pa ko u~ini Hid`ru radi Allaha i Poslanika ona je stvarno radi Allaha i Poslanika, a ko u~ini Hid`ru radi ovosvjetske koristi ili zbog `ene s kojom bi se o`enio, njegova Hid`ra }e biti radi onoga zbog ~ega se preselio." (Bilje`e Buharija, Muslim, Tirmizi) kao nastavak onog duhovnog preporoda koji se desio u srcima ljudi - prvih Pejgamberovih sljedbenika. Oni sada odlaze u Medinu imanski ja~i, zreliji, kako bi krunisali, ustrojstvom prve muslimanske zajednice i gradnjom d`amije, i prvu graddr`avu. Medinska povelja koja je tom prilikom donesena, jedinstvena je po svojoj formi do tada u svijetu. Ne zaboravimo nisu oti{li u nepovrat. Oni su se iselili da bi se ponovo vratili, ja~i, sa vojskom koja je hrabra, odlu~na i nepokolebljiva. Oslobo enje Mekke od {irka i mu{rika (pagana) je znak da su se Poslanikovi ashabi iselili samo Allaha i Poslanika radi. Hid`ra je, dakle, bila na~in da se ostvari svoj veliki cilj. Oni koji su se iselili ili iseljavaju radi nekog dunjalu~kog imetka ili da bi se o`enio, kako se spominje u pomenutom hadisu, njihova Hid`ra je radi onog zbog ~ega su je u~inili. ^injenica je da mnogi Bo{njaci iz Sand`aka i Bosne ~ine Hid`ru i to upravo radi ovog drugog: novca ili `enidbe, kako bi regulisao boravak u inozemstvu a da pri tom zaboravljaju da njihova seoba nije Hid`ra jer umjesto o~uvanja i ja~anja vjere oni upropa{tavaju sebe i svoju vjeru, a njihov brak obi~no sa kr{}ankama vi{e li~i na igru i zabavu nego na porodi~nu zajednicu. A Allah dragi u Kur'anu upozorava kad ka`e: "I ne prodajite Allahove ajete za ne{to {to malo vrijedi." (Kur'an) Hid`ra je divna prilika da ovih proljetnih dana analiziramo sebe, svoj `ivot. Dakle, da u~inimo onu duhovnu Hid`ru - napu{tanje grijeha i d`ahilijeta, jer to je najvi{i stepen borbe, kako ka`e Poslanik s.a.v.s.: "Vratili smo se iz malog d`ihada (bitke) u veliki d`ihad." Ashabi upita{e: "Ja Resulullah, zar ima ve}e borbe od ove iz koje smo se vratili?" On odgovori: "Da, d`ihad sa samim sobom." Stoga, neka nam svaka nova hid`retska godina bude {ansa za nove akcije i nastojanja da ostvarimo ovozemaljsku misiju - uspostavljanje pravednih Bo`ijih zakona me u ljudima. Mustafa Feti}

14 14 ISLAMSKI PREPOROD SLJEDBENICI SEJID NURSIJA Idejni pravac i u~enje ovog pokreta je tvorevina samog osniva~a. Skoro da se drugi i ne pominju kao u~esnici u formiranju i izgradnji idejnih i programskih opredjeljenja d`emata "Nur". U propagiranju i razvoju svoga u~enja d`emat se napajao sa nepresu{nih izvora ~asnog Kur'ana i prakse Allahova Poslanika `ele}i da'wom probuditi i ponovo o`ivjeti `ivu islamsku akidu u srcima sljedbenika, iznalaze}i metode njima svojstvene u prevazila`enju o{trih uslova gdje je samo izja{njavanje pripadni{tvu Islama bio zlo~in kojeg je zakon o{tro sankcionisao. Ignorisanje politike od strane vo e ovog pokreta, smatraju}i je {ejtanskom spletkom, rezultat je vi{e verbalnih sudara izme u njega i Mustafe Kemala koji je te`io postepeno privoljeti {ejha Nursija svojim krugovima. Me utim, {ejh Nursij je kona~no okrenuo le a politici godine tra`e}i od Allaha da ga za{titi od nje. Istori~ari su ovaj doga aj opisali kao granicu izme u dva perioda: period starog i period novog Sejida Nursija. Izveden iz zatvora (Eske{ir), rekao je u sudnici: "Pitate se da li sam od onih koji pripadaju sufijskim redovima a ja }u vam re}i sljede}e - na{e doba je doba o~uvanja imana a ne sufijskog bratstva, mnogo je onih koji }e u}i u d`ennet, a da nisu pripadnici tog bratstva ali je sigurno da u d`ennet bez imana niko nije u{ao." Tako e je rekao: "Kunem se Uzvi{enim Allahom da }u sebe i svoj `ivot posvetiti plemenitom Kur'anu, ma kakve opake namjere bile britanskog ministra", misle}i pri tom na britanskog ministra Goldstona koji je u tom vremenu izjavio: "Sve dok je Kur'an u muslimanskim rukama oni }e biti prepreka na na{em putu, zato ga moramo udaljiti iz njihova `ivota". "Da imam hiljadu `ivota ne bih razmi{ljao `rtvovati ih za "jednu jedinu vrijednost Islama". Ja ne priznajem ni{ta osim pripadni{tva Islamu, govorim vam a stojim pred berzahom kojeg nazva{e haps (zatvor), ~ekaju}i voz kojim }u se preseliti na ahiret", rije~i su {ejha Sejida Nursija koji je izme u ostalog i ovo rekao: "Isto kao {to pobo`nom i uva`enom alimu ne prili~i no{nja igra~a, tako ni Istanbulu ne prili~i evropski ahlak." Optu`be zbog kojih je proganjan {ejh Nursi po sudnicama mogu se svesti na ~etiri osnovne: - aktivnosti na ru{enju lai~ke dr`ave i Kemalove revolucije, - podsticanje i bu enje vjerskih ideja u da vam predstavimo {to potpuniju sliku pokreta "NUR" i u ovom broju nastavljamo pisati o njemu. - osnivanje tajnih udru`enja, - ataci na Mustafu Kemala Ataturka. Zahvaljuju}i svojoj umnosti i rje~itosti, odupirao se ovim optu`bama ~ine}i da su enje i sudnica budu prilika {irenja njegove da'we i pristalica. [ejh Nursi je svoju energiju usmjerio na otpor lai~kom utjecaju na turske mase koji se ogledao u sljede}em: - Dokinu}u osmanskog hilafeta, zamjeni islamskog zakonodavstva gra anskim zakonima preuzetim iz zapadnog zakonodavstva, ukidanju vjerske pouke, zabrani pisanja arapskim pismom i obavezom pisanja latini~kim pismom, u~enju ezana na turskom jeziku, primoravanje ljudi da kao kapu nose {e{ir, uzimanju nedjelje danom odmora umjesto petka, prijevodu Kur'ana na turskom i njegova podjela po d`amijama (1931. godine), zabrani proslave Bajrama, zabrana hid`retskog kalendara i dr. Za mla e pripadnike ovog d`emata mo`e se re}i da ih je krasila ~estitost i ~isto}a. To je mladost koja se ~vrsto dr`ala Islama u vremenu u kojem je smutnja osvojila tursko dru{tvo sa svim ostalim {tetnostima koje su neminovna pratilja takvih momenata. Slabost ili ono {to se prebacuje ovom d`ematu je da nisu uspjeli formirati organizovan islamski front koji bi se suprostavio jevrejskim spletkama i smutnji koja je ve} duboko za{la u pore politi~kog `ivota, {ire}i neprijateljstvo prema Islamu i muslimanima. Me utim, `eli li se realno suditi, vrijeme i okolnosti nastajanja ovog d`emata nisu nudile druga~iju alternativu u modelu organizovanja i rada. Ogra ivanje aktivista ovog pokreta od politike jo{ od godine ima}e negativan odraz na mnoge sljedbenike tako da }e potpasti pod utjecaj lai~kih struja. [ejhu Nursiju se zamjera da nije pru`io pomo} {ejhu Seidu Kurdiju koji je ustao protiv Mustafe Kemala godine brane}i opstanak halifata. Tada je do{lo do krvavih bitaka izme u {ejha Kurdija i kemalovaca u oblasti Dijar Bakar gdje je palo hiljade muslimana. Kasnije se kod nekih pripadnika ovog d`emata po~inje javljati izoliranost i osje}aj superiornosti nad drugima, {to }e im gubiti mo} utjecaja me u razli~itim slojevima muslimana. Tokom vremena ovaj d`emat se podijelio na tri pravca. Jedan se spojio sa partijom Selamet, drugi ostao dosljedan svom osnovnom kursu, dok je tre}i stupio u savez sa partijom koju predvodi Demirel a koja je i dobila najvi{e mogu}nosti i prostora za aktivnost. Pokret ili d`emat "Nur" neki nazivaju i "Jusufovom a.s. {kolom" iz razloga {to se njeni pripadnici na putu o~uvanja vjere i borbe za nju koriste saburom, izno{enjem argumenata, logikom, u odbrani od isku{enja koja ih susre}u (zatvor, tjelesna mu~enja). Kako smo ve} pomenuli, ovaj d`emat je po~eo sa aktivno{}u u Anadoliji da bi stigao do Istanbula. Broj njegovih pristalica prelazi milion. Aktivisti su prete`no mladi ljudi. Sljedbenici "Nur" d`emata danas se nalaze u Pakistanu i Indiji, a tako e i na ameri~kom kontinentu posredstvom studenata iz ovog d`emata. Dana{nji glavni autoritet ovog d`emata je Fetullah koji u`iva visok ugled kod pripadnika d`emata "Nur". S arapskog: Enver Ujkanovi}

15 TRAGOM UMETA 15 EKONOMSKA GEOGRAFIJA ARAPSKIH ZEMALJA Iz posljednjeg izve{taja o razvoju ~ovje~anstva i programu za razvoj kojeg su sastavile UN, jasno se vidi da dolazi do sve ve}e polarizacije bogatih i siroma{nih i takva situacija se odnosi na cio svijet. Gotovo ~etvrtina svjetskog stanovni{tva ne bilje`i nikakav privredni rast. Nerazvijena podru~ja svijeta uglavnom se poklapaju sa zemljama koje su u pro{losti bile kolonije. Kolonijalizam, taj sramni ~in Evrope, ~ije se posljedice i danas osje}aju pogodio je ponajvi{e afri~ke crnce, ameri~ke Indijance, Arape, Indijce, Vijetnamce i druge. ^injenica je da se kolonijalizam raspao, ali ne i te`nja biv{ih kolonizatora za daljom eksploatacijom, s tom razlikom {to se kolonijalizam javlja u novom ruhu. Nastavak politike kolonijalizma ovaplo}en je u neokolonijalizmu, koji podrazumijeva politi~ke i ekonomske neravnopravne i eksploatatorske odnose, koje biv{e kolonijalne imperije i druge kapitalisti~ke zemlje nastoje da uspostave i uspostavljaju sa biv{im kolonijama i drugim zemljama u razvoju. Na{iroko se koristi zavisnost nerazvijenih od razvijenih zemalja u pogledu znanja, tj u pogledu tehnologije i visokostru~nog kadra (tehnolo{ki kolonijalizam). Pla{e}i se konkurencije, razvijeni Zapad dr`i po strani zamlju u razvoju (nerazvijene) od tehni~kog progresa i industrijalizacije. Privrede arapskih zemalja u godini ostvarile su prose~an rast aktivnosti od oko 6%, pokazuje arapski ekonomski izvje{taj, koji su pripremile nekoliko regionalnih ekonomskih organizacija i Arapska liga. Bruto doma}i proizvod arapskih zemalja godine vrijedio je 529 mlrd. dolara. Po dinami~nom rastu u pretpro{loj godini prednja~ili su Saudijska Arabija, Tunis, Libija, Egipat, Liban, UAE, Oman i Kuvajt. Ove zemlje ostvarile su privredni rast i do 8,9% u pore enju sa 2,9% u godini i to prete`no zahvaljuju}i poskupljenju nafte na svjetskom tr`i{tu. Slijedi grupa zamalja koju sa~injavaju Maroko, Irak, Sirija, Mauritanija, D`ibuti, Bahrein i Katar. Ove zemlje ostvarile su prosje~an rast od 3% prema prosjeku od 5,1% u godini. U tre}oj grupi arapskih zemalja na{li su se Al`ir, Sudan i Jemen koji su produbili ekonomski pad na 4,3% sa 3,1% u godini. Negativan ekonomski razvoj u tim zemljama posljedica je unutra{njih nemira. Prosje~an prihod po stanovniku arapskih zemalja dostigao je pretpro{le godine $. Zemlje poput UAE i Kuvajta imale su nacionalni dohodak po glavi stanovnika od do $, dok Sudan i Jemen tek 500$. Udio {est zemalja Persijskog zaliva u ukupnom bruto doma}em proizvodu arapskih zemalja dosti`e ~ak 40%, mada njihovo stanovni{tvo ~ini tek 10% ukupne arapske populacije. ^lanice Savjeta za saradnju u Zalivu: Saudijska Arabija, UAE, Kuvajt, Oman, Katar i Bahrein, uspjele su u protekle dvije godine da stabilizuju svoju privredu, smanjuju}i bud`etski i deficit teku}ih pla}anja i primjenjuju}i politiku racionalizacije rashoda i fiskalne ravnote`e. Investiciona potra`nja je u arapskim zemljama godine porasla za 6,3% i dostigla 117 mlrd. dolara ili 22,1% arapskog bruto doma}eg proizvoda. Ukupan arapski izvoz vrijedio je u pretpro{loj godini 180,6 mlrd. dolara, {to je 10,4% vi{e nego u godini. Proizvo a~i nafte su ostvarili izvoz od 128,5 mlrd. dolara ili 71% ukupnog arapskog izvoza. U godini uvoz u arapske zemlje pove}an je za 11% na 179 mlrd. dolara ili 34% arapskog bruto doma}eg proizvoda. Posebno mjesto zauzima privreda Saudijske Arabije koja je i u pro{loj godini zuzela ~elnu poziciju u Persijskom zalivu. Privredni rast od 8,8% u godini obezbijedio je Saudijskoj Arabiji poziciju 28 svjetske privrede. Platni bilans zemlje u minuloj godini se popravio i zabilje`en je suficit od 186 miliona dolara poslije deficita od 5,3 mlrd. dolara u godini. Ukupni prihodi zemlje, zahvaljuju}i skupoj nafti, lane su porasli za 11 mlrd. dolara. Stanovni{tvo arapskih zemalja je u godini pove}ano za 6,3 miliona na 253 miliona ljudi a o~ekuje se da u 2000-toj dostigne 290 miliona. Istovremeno, broj zaposlenih u arapskim zemljama je dostigao 76 miliona (devet miliona vi{e nego u 1991.) i o~ekuje se da do 2000-te uve}a na 90 miliona, a do 2005-te na 105 miliona. U arapskim zemljama nastavlja se tendencija pada broja zaposlenih u poljoprivredi po{to je u od do taj broj prepolovljen. Opadaju}i broj arapskih zemljoradnika pripisuje se poja~anoj upotrebi agromehanizacije i migracije seoskog stanovni{tva ka gradovima. Najve}i broj Arapa danas zapo- {ljavaju uslu`ne djelatnosti, zatim poljoprivreda a industrija kao najva`nija grana privrede je tek na tre}em mjestu. Esad Kola{inac

16 16 Sommer: Koje su zapravo vanjskopoliti~ke opasnosti koje nam prijete iz muslimanskog svijeta? Kao {to re~e D`on Galvin - zapovjednik NATO snaga u Briselu: "Hladni rat smo dobili. Poslije 70-godi{njeg lutanja ponovo dolazimo do goru}eg problema starog 1300 godina. To je veliki konflikt sa Islamom. Da li je ta~na ova tvrdnja?" Steppat: Islamski svijet ja na{ veliki susjed. Jasno je da se sukob vjekovima razvijao. Ja ne bih me utim iz toga izvla~io zaklju~ak da se radi o neprijateljstvu koje uvijek mora dovoditi do nekakve krize. Scholl-Lotar: Ameri~ki stav prema Islamu koji je dirigovan iz visokih vojnih krugova ta~no odgovara ruskoj poziciji. Tu se dva velikana sla`u. Kao Evropljani moramo se ~uvati da se ne upetljamo u sve to. Mi smo geografski bli`i Islamu kao i kulturno i civilizacijski. Ne trebamo sebi dozvoliti da izgradimo imid` neprijatelja Islama, ve} se moramo distancirati od ameri~kog dr`anja. Steppat: Da se razumijemo. Postoje islamisti koji izjavljuju: "Ko ne slijedi na{u vjeru, nevjernik je. Sljeduje ga uni{tenje d`ihadom." Sa njima }emo se te{ko razumjeti. Me utim, pored njih ima puno iznijansiranih shvatanja a postoji jedna forma islamizma koja tra`i svoj identitet. Moj profesor Walter Brauner je to formulisao kao "povratak sebi", ne{to {to je ljudima potrebno. Postoje takvi oblici islamizma gdje se ka`e: "U mnogim stvarima trebamo slijediti Zapad, preuzeti neke zapadne tekovine, ali postoji ne{to {to je dio nas i ~ega se trebamo dr`ati. To je na{a vjera." To je tako e argument mnogih Turaka u Njema~koj. Bertran: Sje}am se kada je Golda Meier na po~etku gra anskog rata u Libanu postavila pitanje: "Gdje ste kr{}ani? U Libanu se kr{}ani proganjaju. Evropa i Amerika moraju im prite}i u pomo}." A mi slije`emo ramenima i pitamo: "Za{to!" Ja sam prvobitno do{ao sa predrasudom da postoji ne{to poput islamske internacionale. Primje}ujem da tako ne{to ne postoji, zar ne? Postoji li jedna relevantna snaga Islama na me unarodnom planu ili je to samo moje o~ekivanje kao {to je o~ekivanje Golde Meier prema kr{}anima? Schlagintweit: Ja sam mi{ljenja da jedna takva internacionala ne postoji. O`ivljenje vjere je u tim podru~jima mobiliziralo jednu iracionalnu snagu. Ova snaga se me utim kre}e u pravcu nacionalnog. To se pokazuje u bliskoisto~nom sukobu, zalivski rat je donio odli~uju}i preokret. Odjednom se oslobodila jedna velika vjerska snaga. Fundamentalisti su svugdje oja~ali. Ova snaga je tako e usmjerena protiv Izraela u obliku arapskog nacionalizma. Za ovo imamo potvrdu i u zalivskom ratu. Drugo saznanje je da u tom DRUGI O NAMA ISLAM - OPASNOST ZA SVIJET? U Hamburgu je pod vo stvom Helmuta Schmidta organizovan ZEIT - Forum, okrugli sto za kojim su o Islamu u kontekstu aktuelnih svjetskih zbivanja razgovarali politi~ari, profesori, nau~ni radnici, novinari... U nekoliko nastavaka prenijet }emo najva`nije detalje sa toga skupa. H. Schmidt: Organizator okruglog stola podru~ju nema vi{e sigurnosti. Sigurnost po~ica na odre enim politi~kim gledi{tima. Imaju}i u vidu ove ~injenice ameri~ki posrednici bi mogli imati uspjeha i mogli bi pokrenuti mirovni proces koje se proteklih godina za~u uju}e dobro razvio, bolje nego se je moglo pretpostaviti. Sada je jasno: {to se ovaj proces vi{e {iri ve}e su {anse miru. Name}e se pitanje: Je li Izrael spreman da prepusti suverenitet nad zauzetim teritorijama. Sa druge strane postavlja se pitanje: da li su Arapi spremni odre}i se nekih podru~ja kao {to je isto~ni Jerusalim i na taj na~in omogu}iti kompromis. Leicht: Besmisleno je diskutirati na temu Islam i kr{}anstvo a ne dota}i se jevrejskog pitanja. Oni su jedan od razloga zbog kojih mi Islam posmatramo kao problem. Postavljam pitanje: Razgovaramo li mi o Islamu zbog njegove vjerske dinamike ili su razlog druge dvije stvari: nafta, koje u tim muslimanskim podru~jima ima u izobilju i Izrael, kao dr`ava u centru toga svijeta? Da ne postoji ovo dvoje mi danas ovdje ne bi razgovarali o Islamu. Arkoun: [to se ti~e Izraela to je jedna cijela historija. Historija Izraela je usko povezana sa doga ajima u podru~ju Sredozemlja. To je jedna istorijska ~injenica. Scholl-Lotar: Za{to arapski svijet predstavlja takav problem? Zbog Izraela naravno. Sa svim tim usko je povezana i Amerika. Upozoravam da tu ~injenicu moramo imati u vidu pri svakom poku{aju da se u mirovnom procesu na e neko rje{enje. Jo{ nismo do{li do izvora problema. Jo{ nisam ~uo Palestinca da ka`e da `eli u Nablus ili Hebron ali ne i u Haifu, Jerusalem. Takav Palestinac ne postoji. Sommer: Ima li potrebe da budemo vi{e zabrinuti zato {to islamisti posjeduju bombu od toga {to se ta ista bomba nalazi u rukama protestanata ili pravoslavaca. Iza toga slijedi pitanje: Postoje li u Islamu fundamentalne te`nje koje bi za nas, kada bi oni imali atomsku bombu, mogle biti opasnije? Uvijek se upozorava na to da je u svim ratovima poslije drugog svjetskog rata hemijsko oru`je kori{teno svega dva puta, i to oba puta od strane Arapa. Jednom Naser u Jemenu a drugi put Sadam protiv Kurda. Smijem li zaklju~iti da bi se oni isto tako neodgovorno pona{ali i sa atomskom bombom. (nastavi}e se) Nisu ashabi, drugovi Muhammeda a.s. bili samo Arapi. Me u njima je bilo Perzijanaca, Etiopljana pa ~ak i jedan Grk - Suhejb! Kada je Suhejb, sa mnogim drugim muslimanima, spremao u~initi hid`ru mu{rici su ga pozivali da ostane Po~etkom XVI vijeka engleski kralj D`ekob I, francuski kralj Luj XIII, ruski car Mihailo i drugi vladari zabranjivali su pu{enje uz o{tre Ve} du`e vrijeme na sjevernoj hemisferi mogli smo posmatrati Hejl-Bopovu kometu koja prolazi kroz Sun~ev sistem. Odmah su po~ela naga anja o samom nebeskom tijelu od strane neukih i {to je jo{ opasnije o proricanju, bilo po pitanju vremena a i po pitanju stanovni{tva, {to nema nikakvu vjersku a samim tim i nau~nu konotaciju. Hejl-Bopovu kometu su otkrili ameri~ki astronomi amateri Alan Hejl i Tomas Bop 23. jula godine. Njeno jezgro u pre~niku iznosi 40 km i 5 puta je ve}a od ~uvene Halejeve komete. Ve} sada se mo`e zaklju~iti da njeno jezgro ~ine metali i da nema dovoljno smrznutog gasa od kojeg bi se formirao ve}i rep. Ova kometa se pojavljuje u sun~evom sistemu svakih 3100 godina. Ovog puta je pro{la 170 AKO NISTE ZNALI ME\U ASHABIMA JE BIO I JEDAN GRK DUHAN I SMRTNA KAZNA HEJL-BOPOVA KOMETA u Mekki. Prigovarali su mu da je me u njih stigao kao siromah, da se tu obogatio i sl. On je odgovorio da }e im sve to ostaviti a da su mu Islam i Allahov Poslanik pre~i i dra`i od svega. PO PRVI PUT ORGANIZOVANO NA HAD@ Ove godine su po prvi put organizovano u grupi i{li na had` i muslimani iz Japana. Grupa je brojala 43 had`ije, od ~ega 11 `ena. Do sada se iz ove daleke zemlje na had` i{lo samo pojedina~no. Na prijemu sa had`ijama iz Japana u Meki je napomenuto da je prvi had`ija iz Japana Ahmed Erigo obavio had` godine. kazne. A Sultan Murat IV je godine zabranio pu{enje pod prijetnjom smrtne kazne! miliona km od Zemlje brzinom od 80 km u sekundi. Astronomi su ina~e predvidjeli da }e do kraja ovog vijeka najsvjetlija biti Hejl-Bopova kometa koja se iz dubine svemira pribli`ava Sun~evom sistemu i 1. aprila godine je najbli`a Suncu. Njen veliki sjaj dobija se sagorijevanjem ugljenmonoksida dok druge gasove, prema tvrdnjama astronoma, nije jo{ po~ela da sagorijeva. Sjaj kometama daje, ustvari, sun~eva svjetlost koja se odbija od ~estica podignutih sa povr{ine komete. Ove ~estice su ve}inom od leda, ali je kometa Hejl-Bop bila suvi{e daleko od Sunca da bi se njene ledene ~estice pretvorile u paru. Pripremio: Esad Kola{inac

17 HUTBA 17 ''U ve}oj su ~asti kod Allaha oni koji vjeruju, i oni koji su se iselili (hid`ru u~inili) i koji se bore na Allahovom putu zala`u}i imetke svoje i `ivote svoje; oni }e posti}i {to `ele'' (Tewba, 20) "Oni koji vjeruju i koji se isele (hid`ru u~ine) i bore na Allahovu putu, oni se mogu nadati Allahovoj milosti. - A Allah pra{ta i samilostan je" (El- Bekare,218) Cijenjeni d`ematlije Nalazimo se u mjesecu muharremu h. godine. Ovaj mjesec je poznat po tome {to u njemu zapo~inje nova muslimanska godina kao i to {to se u ovome mjesecu desila hid`ra. Stoga }emo poku{ati ne{to re}i na ovu temu. Arapska rije~ "hed`r" je izvedena od rije~i "hid`r" {to zna~i: izlazak iz jednog mjesta u drugo, napu{tanje jednog i nastanjivanje u drugom kraju. Kur'ansko zna~enje hid`re je napu{tanje jednoga mjesta i odlazak u drugo, seoba iz jednog kraja u drugi u cilju izbjegavanja bilo koje vrste uznemiravanja i zlostavljanja i sve to radi Bo`ijeg zadovoljstva. VRIJEME I SEBEB HID@RE! Islamska bra}o, mjeseca muharrema 622. godine ili trinaeste godine poslanstva Muhammeda a.s. desila se hid`ra, tj. seoba iz Meke u Medinu. Muhammed a.s. je prije poslanstva pripreman za Objavu. Prvu objavu on prima u pe}ini Hira. Od samog po~etka na{ Pejgamber doslovno je primjenjivao objavu i prenosio na druge. 13 godina je pozivao Mekelije u Islam i susretao se sa mnogim te{ko}ama od kojih izdvajamo: - U desetoj godini poslanstva Muhamedu a.s. umire amid`a Ebu Talib koji ga je {titio od mu{rika. - Tri dana nakon toga Muhammedu a.s. umrije i najve}a uteha u te{kim danima, `ena mu h. Hatid`a r.a. Tada su idolopoklonici mislili da }e smr}u ovih dviju znamenitih li~nosti Muhammed a.s. prestati sa {irenjem rije~i Allaha d`.{. No Muhammed a.s. je sve bio ja~i i ~vr{}i te je ustrajao u svojoj misiji. To bi uzrok da mu{rici `estoko krenu u napad na Muhameda a.s. te donesu odluku da ga ubiju. Muhammed a.s. tada odlu~i da se obrati nekom drugom plemenu za za{titu. Otputovao je u Taif gdje bi do~ekan kamenjem i maltretiran na razne na~ine. To bi povod da se Muhammed a.s. odmah vrati u Meku. Tada Muhammed a.s., dakle u mjesecu muharremu 622. godine, bi prisiljen da sa svojim pristalicama napusti Meku i u~ini hid`ru u Medinu. To uradi nakon dobijene dozvole od Allaha d`.{. Islamska bra}o. U Meki doista nije bilo nikakvih uslova za napredak Islama, a i `ivot im je bio u opasnosti. Stoga Muhammed a.s. sa ashabima u~ini hid`ru. On je dobro znao da je Medina plodnije tle za {irenje Islama. Na putu Meka - Medina, u mjestu Kuba, Muhammed a.s. podi`e d`amiju u ~ijoj izgradnji je i sam u~estvovao. U Medini vr{i bratimljenje me u muhad`irima (doseljenici) i ensarijama (stanovnici Medine). U~estvuju u ratovima za odbranu Islama na Bedru, Uhudu, Hendeku, Hudejbiji itd. On obezbje uje uslove za oslobo enje Meke i povratak u nju, {to i ostvaruje 630. godine. Islamska bra}o! Da li je potrebno danas u~initi hid`ru? Islam nas u~i da je hid`ra farz uvijek kada ne budemo mogli izvr{avati Allahove naredbe a i `ivot nam je ugro`en. No, mi moramo napraviti razliku izme u muhad`ira - bjegunaca, kukavica i izbjeglica. Muhammed a.s. ka`e: "Djela se vrednuju samo prema namjerama, svakom ~ovjeku pripada ono {to je naumio. Pa ko preseli iz jednog mjesta u drugo radi ovozemaljskog ~ara ili radi `ene s kojom se naumio o`eniti, njegova je seoba radi onoga zbog ~ega se preselio. Ko u ime Allaha i Njegova poslanika preseli iz jednog u drugo mjesto, njegovo je preseljenje radi Allaha i Poslanika". (Buhari, Muslim i dr.) Islamska bra}o! Dobro nam je znano da su mnogi Bo{njaci ovih krajeva tih godina kao i odselili sa prostora Sand`aka. "Hid`ru" su u~inili pod izgovorom da `ele da spasu din - vjeru. Allah d`.{. najbolje zna sva~iji nijet a i djela se vrednuju prema nijetu kako nam Pejgamber re~e. Ipak, `ivot mnogih od njih nakon "hid`re" (~itaj bje`anja) govori nam da im nije stalo do vjere, ve} da im je stalo do spasa svoga d`ana. Pogledamo li njihov `ivot, vidjet }emo da nisu hid`ru u~inili, vidjet }emo da su se pobojali za svoj d`an, Ka'be nigdje, bratskog odnosa izme u njih samih ne postoji, ~ak i ne govore jedni sa drugima, a da i ne govorimo o Bedru... te osloba anju Ka'be". Islamska bra}o! Muhammed a.s. ka`e: "Musliman je onaj od ~ijeg jezika i ruku su sigurni ostali muslimani, a muhad`ir je onaj ko se kloni onoga {to je Allah zabranio". Na{a hid`ra mora biti u duhu ovog hadisa. Ovu godinu obilje`imo na taj na~in {to }emo svoj `ivot izmijeniti. Neka u nama i na{im porodicama ne vladaju novotarije i neislamski obi~aji. U~inimo hid`ru sa svojim djelima. Neka na{ `ivotni put bude Islam. Ispratimo ovu h. godinu kao bolji i ja~i muslimani, muslimani sa kojima }e Bog biti zadovoljan. Neka nemorala bude manje, neka na{e ku}e budu o~i{}ene od harama a na{a srca od kufra, {irka, nifaka (licemjerstva), zavidnosti, oholosti, sva a itd. Jednom rije~ju, neka ovaj ajet bude na{ put: "O vjernici, bojte se Allaha, onako kako Ga se treba bojati i umirite samo kao muslimani". (Ali-Imran, 102) Islamska bra}o! I ova godina }e pro}i kao Mnogi su 1417-tu do~ekali. Danas ih vi{e me u nama nema, kao {to mnogi me u nama ne}e do~ekati Stoga povedimo ra~una i upitajmo sebe kakav je na{ odnos prema Bogu, imamo li i koliko nedostataka, da li smo spremni izi}i pred svoga Gospodara (premda smrt mo`e nastupiti svakog momenta). Kako su nam djeca odgojena i gdje su nam? Da li smo svjesni hadisa Muhammeda a.s. gdje ka`e: "Noge ni jednog ~ovjeka ne}e napustiti (mjesto obra~una) Sudnjeg dana dok ne bude pitan: 1. O svom `ivotu, kako ga je proveo. 2. O svom znanju, da li je po njemu postupao. 3. O svom imetku, kako ga je stekao i u{ta ga je potro{io. 4. O svom organizmu, u {ta ga je potro{io." (Buhari) Islamska bra}o! Neka u tom dijelu razmi{ljanja bude na{a hid`ra. ^inimo hid`ru u djelima i ostajmo na ovim prostorima. Bo`e! Ti nas uputi na pravi put. Bo`e! Budi zadovoljan sa nama. Bo`e! Daj nam da shvatimo stvari kakve jesu a ne kakvim nam se pri~injavaju. Bo`e! U~ini nas muhad`irima s kojima }e{ Ti biti zadovoljan. Bo`e! Daj nam snage da ~inimo hid`ru u svojim djelima i podaj nam milost da `ivimo na ovim prostorima. Prof. Mevlud ef. Dudi}

18 U ISLAMU Ikada `iva sahranjena djevoj~ica bude upitana, zbog kakve krivice je umorena..." (Et-Tekvir, 8 i 9) Ro enje `enskog djeteta bilo je za predislamskog Arapa predskazanje zle sudbine. Ve}i dio njih je, kako svjedo~i Kur'an a.{., zakopavao svoju `ensku djecu. Ispod vlasti oca, predislamska Arapkinja prelazila je pod vlast mu`a, koji je nekada mogao ubiti, prodati, pa ~ak i drugom dati na tjelesno u`ivanje, {to je bio jedan od znakova neprisutnosti vjerske svijesti i odgovornosti. Poslije smrti oca, sinovi su naslje ivali njegove `ene, osim svoje majke. Uvo enjem kur'anskog zakona me u Arapima, do{ao je kraj ubijanju i lo{em postupku mu{karaca prema `enama. Pored mnogih kur'anskih koncepcija koje tretiraju `ensko pitanje ima jedno sure (poglavlje) koje nosi naslov En-Nisa' (@ene) i po~inje rije~ima: "O ljudi, bojte se Gospodara svoga, koji vas od jednog ~ovjeka stvara, a od njega je i drugu njegovu stvorio, i od njih dvoje mnoge mu{karce i `ene rasijao. i Allaha se bojte - s imenom ~ijim jedni druge molite - rodbinske veze ne kidajte, jer Allah, zaista stalno nad vama bdi." Islam je vjera koja `eni daje puna prava i za{titu. Na prvom mjestu zabranio je zakopavanje `ive `enske djece, i takve slu~ajeve strogo osudio. Poliandrija je za sva vremena ukinuta a poligamija je ograni~ena, odnosno strogo uslovljena. Punoljetstvom `ena po {eriatu postaje slobodna gra anka, sposobna je da vr{i sve dopu{tene pravne poslove. Ima pravo da raspola`e kako ona ho}e i kako nalazi za shodno sa svojom imovinom. Punoljetna muslimanka mo`e se obavezati i primati obaveze, ona mo`e i}i na sud, podnositi tu`bu sudu, a mo`e na sudu svjedo~iti. Muslimanka, kada je punoljetna mo`e biti i punomo}nik, mo`e se baviti svim poslovima, mo`e sama sticati zaradu i izdr`avati se. [eriatsko pravo daje `eni mogu}nost da postane sudija. Muslimanka se mo`e nesmetano prosvje}ivati i poha ati {kole isto kao i musliman mu{karac. Prosvje}ivanje i {kolovanje nije samo pravo koje {eriat daje `eni nego je to ujedno i njena vjerska du`nost. Islam podjednako tra`i i od mu{karca i U SVJETLU KUR'ANA I SUNNETA Poznate pravnice me u islamskim `enama su: Zejneba binti ebul-berekat i Fatima bintu Semerkandi. Zejneba je u Bagdadu dr`ala predavanja iz {eriatskog prava i bila veoma poznata. Poznavala je i druge islamske discipline. [panija je dala vrlo znamenitih `ena. Kordovska Ai{a binti Ahmed poznata je kao odli~an govornik i pjesnik. Poznata je i {panska pjesnikinja Esma; Merjema bintu ebi Jakub el-ensari, tako e [panjolka, dobro je poznavala islamsku teolo{ku nauku. Dr`ala je javna predavanja u Sevilji. `ene vr{enje svih vjerskih du`nosti. Muslimanka je du`na da klanja, posti, dijeli zekat, obavi had`, kao {to je to du`an mu{karac. Kao {to Islam ne osloba a `enu od vjerskih du`nosti, isto tako on joj ne uskra}uje pravo koje je dao mu{karcu. Kuran a.{. na mnogo mjesta podsti~e na prosvjetu i kulturu, pa ~ak i prve rije~i Objave: "^itaj, u i m e Gospodara tvoga koji stvara..." (El-Alek, 1). Kur'an a.{. nigdje ne izdvaja `enu kad je u pitanju prosvje}ivanje. U skladu sa tim Muhammed a.s. ka`e: "Tra`enje nauke je du`nost muslimana i m u s l i - manke." Ulo`eni trud, bilo mu{karca ili `ene, ima svoje mjesto u {eriatu, a to potvr uje tekst Kurana a.{.: "I Gospodar njihov im se odaziva: 'Ni jednom trudbeniku izme u vas trud njegov ne}u poni{titi, niti mu{karcu niti `eni - vi ste jedni od drugih. Onima koji se isele i koji budu iz zavi~aja svoga prognani i koji budu na putu Mome mu~eni i koji se budu borili i poginuli, sigurno }u preko r avih djela njihovih pre}i i sigurno }u ih u d`enetske ba{~e, kroz koje }e rijeke te}i, uvesti; nagrada }e to od Allaha biti, a u Allaha je nagrada najljep{a. (Ali-Imran, 195). Kako van braka, tako i u braku `ena je po Islamu ravnopravan ~lan dru{tva. Stupanjem u brak muslimanka ne gubi ni{ta od onih prava koja je imala dok je bila neudata. Punoljetna djevojka mo`e se udati za koga god muslimana `eli. Niko nema pravo, pa ni roditelji, da se mije{a u njen izbor. Brak punoljetne muslimanke pravno je neva`e}i ako je sklopljen protiv njene volje. Sve `ene Muhammeda a.s. bavile su se naukom, a me u njima prvo mjesto zauzima hazreti Ai{a. Ona je jedna od naju~enijih `ena, a to svjedo~i i njen ~asni naziv: Muftin-nisa (`ena muftija - pravnica). Hazreti Ai{a zauzima jedno od najzavidnijih mjesta me u prvim {eria t s k i m pravnicima. Bavila se islamskom tradicijom i vrlo veliki broj hadisa prenijela od Muhammeda a.s., {to je s a s v i m razumljivo, jer je bila `ivotni drug Bo`ijeg Poslanika. Poznavala je odli~no {eriatsko pravo, a i pjesni{tvo. Veliki broj hadisa govori o savremenicama hazreti Ai{e i njihovim javnim djelatnostima. Tako e, jo{ jedna `ena Muhammeda a.s. po imenu Zejneb bint Huzejme, {tave}i ko`e pomagala je su pomagale mu`evima u poljskim poslovima, poslu`ivale goste na sve~anostima i bavile se trgovinom poput `ene Poslanikove hazreti Hatid`e bint su kupovale od ljudi i prodavale njima i ljudi kupovali od njih i prodavali im. Halifa hazreti Omer je jednu muslimanku postavio na mjesto upravnika medinskog tr`i{ta. Prvo znanje koje se sti~e je znanje o Allahu d`.{., Kur'anu,a.{., Muhammedu a.s., {eriatskim propisima, Islamskom na~inu pona{anja i dr. To znanje je fardi-ajn, individualna stroga du`nost svakom ljudskom bi}u. Svako drugo znanje treba biti u ozra~ju ovoga, tako su i prve muslimanke nagla{avale i javno dokazale kroz praksu. Poznate pravnice me u islamskim `enama su: Zejneba binti ebul- Berekat i Fatima bintu Semerkandi. Zejneba je u Bagdadu dr`ala predavanja iz {eriatskog prava i bila veoma poznata. Poznavala je i druge islamske discipline. [panija je dala vrlo znamenitih `ena. Kordovska Ai{a binti Ahmed poznata je kao odli~an govornik i pjesnik. Poznata je i {panska pjesnikinja Esma; Merjema bintu ebi Jakub el- Ensari, tako e [panjolka, dobro je poznavala islamsku teolo{ku nauku. Dr`ala je javna predavanja u Sevilji. Na {panskim univerzitetima muslimanske `ene studirale su zajedno sa mu{karcima. Historija bilje`i da je u 9. i 10. vijeku bilo kod Arapa `enskih lije~nika, pa i hirurga svjetskog glasa. Po ugledu na {panske muslimanke, i `ene u kr{}anskoj Italiji po~e{e poha ati razne univerzitete u Palermu i Bolonji, ali im je to ubrzo i zabranjeno. [to se pak ti~e ustanova koje su posebno pridavale va`nost na obrazovanju i sticanju znanja o Islamu, na prostorima Balkana spominju se kroz hronologiju dr`avni mektebi u BiH (1891.), Muslimanska vi{a djevoja~ka {kola, Muslimanska `enska u~iteljska {kola, prijeratna poslijeratna medresa sa naznakom ove druge da je u sklopu Gazi- Husrefbegove medrese, a potom i `ensko odjeljenje medrese Gazi- Isabeg u Novom Pazaru otpo~elo sa radom {kolske 1996/97. muslimanka se nekada isticala i pokazivala na svim poljima ljudske djelatnosti. To je bilo vrijeme kada su muslimani bili nosioci kulture i civilizacije, kada se nauka gajila radi nauke i kada mra~nja{tvu nije bilo mjesta. Me utim, kasnije kada muslimani po~inju da nazaduju zbog udaljavanja od vjere, glas islamske `ene se slabo ~uje. Muslimanku polako potiskuju iz javnosti zanemarivanjem. Za ovakvo stanje stvari bi}e pitani oni koji su se udaljili od osnovnih principa Islama. Mirsada Burd`ovi}

19 IZ PERA MLADIH U^INILO MI SE DA JE TO Do{ao je Ramazan godine. ^ini mi se da je to za mene bio najljep{i mjesec u kom sam bila najsre}nija. Jedne ve~eri se moj otac spremao da ide u Sarajevo. Ja sam ga radoznalo pitala: ''Sa kim }e{? Kako }e{ sam?'' Sa njegovih usana ~ulo se ono: "Mo`e{ i ti ako ho}e{". Kliknula sam od radosti. Za pet minuta bila sam spremna i samo ~ekala da krenemo. I po{li smo. Meni je izgledalo kao da spavam pa sam protrljala o~i i vidjela da sve {to se doga a je stvarnost. Nije bio san. No} je uveliko sazrijevala. Vladala je potpuna ti{ina. ^uo se samo zvuk auta koji je munjevito brzo i{ao i cvrkut poneke izgubljene ptice koja je tra`ila svoj dom, svoje gnijezdo. Neko vrijeme sam odspavala a kad sam se probudila Sarajevo je bilo na vidiku. U~inilo mi se da je to d`ennet na ovome svijetu. Pred o~ima su mi bljesnula svjetla jo{ uvijek upaljenih kandila sa mnogobrojnih sarajevskih minareta. Kad smo stigli kod amid`e bilo je ve} vrijeme sufura. Dok sam se grlila sa njima, cijela sam drhtala od sre}e i uzbu enja. Bojala sam se da mi ne pobjegne i ne is~ezne taj predivni grad. Ipak, ostao je tu, da se upozna i sa mnom i otkrije mi svoje tajne. Cio dan {etala sam sa svojim babom Ba{-~ar{ijom, najljep{em dijelu grada, a zatim smo oti{li i na Vrelo Bosne gdje sam se napila po`eliv{i da ta slast ostane vje~ito u meni. I tako svaki dan do iftara ostajali bi {etaju}i po gradu. Poslije iftara posjetili bi neku novu d`amiju i klanjali u njoj teravije. Bila je to dra` koju samo Sarajevo mo`e da pru`i. Vje{to sam ~uvala stvari koje sam kupila, boje}i se da vi{e ne}u do}i i da je sve ovo samo bajka. Nakon desetak dana do{lo je vrijeme da se vratimo ku}i. Presretna {to mi se sve to izde{avalo, tu`na {to odlazim zaplakala sam. U tom trenutku sam po`eljela da ostanem i nikad ne ostavim moje Sarajevo. Dugo sam se okretala i `eljela da sve bude tako lijepo pred mojim o~ima. D`enetski grad koji je ostajao u rumenom pove~erju me u planinama, sa punim mjesecom na nebu, njegovim vjernim ~uvarem koji ga {titi od du{mana i svakog zla. Bila sam jo{ nekoliko puta u Sarajevo, sve dok nije kucnuo zao ~as i ranio ga i prili~no poru{io moj voljeni grad, a jednim dijelom i moje srce. Poslije svega {to se desilo, ~ekam novu priliku da odem i ostanem vje~no u njemu, me u planinama, nad kojim bdi mjese~eva zabrinutost, kako da nas sve pokrije svojom mlije~nom svjetlo{}u. Enisa Iki} [TA JE TO BILO PRESUDNO ZA MOJE je film sa bezbroj mnogo doga aja koji se strpljivo i sa razumijevanjem gleda, a mi smo, naravno, u tom filmu jedini glavni junaci, koji svoju ulogu iz dana u dan sve bolje glumimo. Sada, kada smo takore}i odrasli, polako primje}ujemo da smo bili djeca, da je iza nas pro{lo skoro {esnaest godina, burne djetinje avanture. Osje}anja su razli~ita, ali iskreno re~eno voljela bih da sam ono malo bezbri`no dijete ovisno od svojih roditelja... Poslije ~etvorogodi{njeg {kolovanja do{ao je peti razred. Na{e li~nosti su se formirale za jo{ jedan stepen ni same ne slute}i {ta nas ~eka. Torbe su nam bile jo{ te`e, obrazovanje je bilo sada vi{e. Ia dana u dan osje}ala sam se nesigurnije pored toliko razli~itih lica uvjerena u sebi da }u samo iza}i na vrata i pobje}i zauvijek. Predmeta je bilo vi{e. Ni{ta sli~no, a U majskom broju GLAS ISLAMA predstavljamo samo neke od ~lanova literarne sekcije "Softe" (koja je osnovana 9. maja o.g.) prozne i poetske radove u~enica, prve medrese "Gazi Isabeg" iz Novog Pazara. Dakle, s perom u ruci, na krilima ma{te, pred nama su nove mlade Semiramide. Svakako, njihove iskrene rije~i vi{e govore od ove formalne najave. Prema tome - bujrum. MEDRESA Ljubav prema njoj ne}u kriti, jer sve {to ne znam danas, Medresa }e me nau~iti. Sve {to je lijepo ona mi svojim srcem pru`a, zato sam sretna softa jer lahko odvajam trnje od ru`a. Hasna Zilki} *** Ti si rob, a ne po{tuje{ Gospodara svoga, Ne zavisi{ od ljudi, veý} samo od Boga. Ne po{tuje{ Islam, ne priznaje{ ga ti, Zar ne zna{ da }e propasti, takvi ljudi svi. Pokaj se du{o zalutala, Pokaj i uputi se na pravi put. Vjeruj u svoga Gospodara I sjeti se rije~i imama stara. GRIJE[NA DU[A Je l' ti `ao {to mo`da nisi tvoj ummet tako odgojila, ili je u pitanju {to ummeta nisi ni imala. Sada zna{, o grije{na du{o, da dunjaluk je varljiv san, ali sabur, sabur do zadnjeg, jer Allah strpljive najvi{e voli. Amela Be}irovi} MEDRESA Rodila se jedna zvijezda, i zasjala punim sjajem, ptice svi{e svoja gnijezda, ponosim se ovim krajem. Medresa je zvijezdi ime, i u centru grada `ivi, za nju pi{em ove rime, jer mi dani nisu sivi. Hasima Ra{ljanin Maida Malagi} ako razli~ito - "Poznavanje prirode i dru{tva"! Tu je bila geografija, istorija i biologija. Bilo je reagovanja na sve, smatraju}i da sam riba koja ne zna prolaz do vode i do svoje li~ne slobode. I tako svake godine, sve novo i novo u na{em filmu, odnosno uzburkanom mladom i nje`nom `ivotu jedne osobe, to jest mene, koja svoju ulogu svake sljede}e godine igra kao premijeru, smatraju}i da je to bilo presudno za bolje formiranje svoje li~nosti. Sa po~etkom prve godine (Medrese ), jo{ jednog vi{eg {kolovanja ostalo je u meni samo moje djetinjstvo, koje je ugravirano duboko u mojim sje}anjima. Polako, ali sigurno, sa vjerom u Jednog i Jedinog Allaha d`.{., smatram da }u uspjeti da svoj karakter u~vrstim i mojih mahana bude sve manje. Kao takva osoba bila bih jedna odrasla li~nost, neovisna od drugih, razmi{ljaju}i na kakav sam odgovoran put po{la. Mukerema Salihovi} BUDU]NOST JE MOJA SUDBINA 19 Ljudi robuju `ivotu i sudbini i zbog tog robovanja dani su im prepuni o~ekivanja i nadanja. Svi se nadamo da }e nam se Allah d`.{. smilovati i uputiti nas na pravi put, da }emo u `ivotu raditi ono {to volimo i {to nas vi{e od svih drugih stvari privla~i. To bi se moglo uporediti sa magnetom koji ima jaku mo} da privla~i metal. ^esto puta sebe vidim u liku jedne uspje{ne misionarke koja `eli da pomogne ljudima, da ih upozori da {to iskrenije vjeruju u Allaha d`.{. Posebna mi je `elja da se to ba{ desi u mom gradu gdje je narod vrlo slabo obrazovan {to se ti~e vjere, gdje ima puno nejasno}a, propusta koje ljudi jednostavno ne mogu i ne}e da se potrude da shvate. Zato je moja `elja da sama {to vi{e nau~im, da zavr{im neki od islamskih fakulteta, jer neznanje se samo mo`e pobijediti uporno{}u i velikim znanjem a ja sam toga svjesna, jer kakvo god mi imali ubje enje i pogre{no shvatanje a neko drugi ima jake argumente, dokaze i ako posjeduje iskrenost kao pravi vjernik on nas mo`e ubijediti u suprotno i ispravno mi{ljenje. Nekad kad razmi{ljam o svojoj budu}nosti vidim sve te neda}e, sve te probleme sa kojima }u se susresti, jer to su razni vidovi poni`enja koji se koriste kao argumenti malih ljudi na krivom putu. Nekad mi se ~ini da nemam dovoljno snage ali u tim trenucima utjehu i obja{njenje nalazim u sljede}em ajetu: "A kad {ejtan poku{a da te na zle misli navede, ti zatra`i uto~i{te kod Allaha, jer On uistinu sve ~uje i sve zna." (Fusilet, 36) I onda zamolim Allaha d`.{. da mi pomogne da ustrajem u onome {to sam naumila, da mi da snagu i da mi oja~a iman i da me ne sputaju poni`enja koja ljudi u svojoj zaslijepljenosti upu}uju. Nekad mi je te{ko da se oslobodim tog osje}aja i obuzme me velika briga i zebnja kakva }e biti moja sudbina, budu}nost. Sje}am se da sam negdje pro~itala da: "Briga ako je prevelika nije dobra, zabrinutost bez pravoga razloga vodi halucinaciji, melanholiji i propasti." (Al- Razi) Zato }u da se trudim da na neki na~in pobjedim sve oko sebe i da sa spretno{}u i dostojanstvom idem u budu}nost i nadam se da }e mi se Allah d`.{. smilovati i sve mi to na neki na~in olak{ati. Sudbina mo`e ~ovjeka posaditi i u zlatna kola, ali, ako ih on ne umije voziti ne}e se ni s mjesta maknuti. Admira Malagi}

20 20 KULTURNA BA[TINA RU[EVINE SRCA PRETVORENE U CVIJET POEZIJE (Pjesnik Ahmed Ali Gurbi-Baba) UNovom Pazaru je u proteklim stolje}ima `ivjelo i stvaralo nekoliko istaknutih knji`evnika, s ~ijim biografskim podacima i stvarala{tvom je na{a kulturna javnost jo{ uvijek slabo upoznata. Po obimu i zna~aju svog knji`evnog opusa naro~ito zna~ajno mjesto zauzima novopazarski knji`evnik iz XVIII stolje}a Ahmed B. Ali Gurbibaba. Na`alost, ovaj veliki pjesnik i prozni pisac je ostao potpuno nepoznat sve do godine kada je Sedetin Nizhet Ergin objavio svoju studiju o bekta{ijama, u okviru koje je dao kratku bilje{ku i o ovome knji`evniku, utvr uju}i njegov identitet, vrijeme i mjesta u kojima je `ivio i ideje koje je zastupao. Iz jedinog primjerka Gurbijevog "Divana" (zbirke pjesama), koji se ~uva u Muzeju revolucije u Istanbulu, Ergin je odabrao i objavio {est njegovih pjesama. U uvodu svoga Divana Gurbi nam saop{tava jedan vrlo va`an podatak, da je po~eo da ga pi{e 1157.h./1744. godine. Neke od Gurbijevih pjesama su prepisane i nalaze se u rukopisnom kodeksu koji se ~uva u Nacionalnoj biblioteci u Be~u, gdje je prepisiva~ autora nazvao imenom Dervi{ Bekta{i Gurbi Dede. IZME\U ZAVI^AJA I NOSTALGIJE Pravo ime ovog knji`evnika je Ahmed Ali. Ro en je u Novom Pazaru krajem XVII ili po~etkom XVIII stolje}a, u bogatoj spahijskoj porodici, koja je imala spahiluke na vi{e mjesta na Balkanu. Kada je odrastao pripao mu je spahiluk u okolini Jedrena, gdje }e provesti znatan dio `ivota. Usamljeni~ki `ivot koji je tamo provodio, daleko od svog rodnog {ehera Novog Pazara, koji je bezgrani~no volio, i od svoje domovine Bosne (novopazarski vilajet i kadiluk je tada pripadao pa{aluku Bosna), utjecali su da se on u Jedrenima stalno osje}a strancem, zbog ~ega }e za sebe izabrati neobi~no knji`evno ime Gurbi (tu inski). Osim ovog knji`evnog imena koristio je i drugo knji`evno ime Dervi{ Ahmed. Dok su valovi nostalgije zapljuskivali njegovo najtananijim emocijama ispunjeno srce, Gurbi je u poetskom zanosu pjevao: Zemlja Bosna je moja otad`bina, To ime poznaju svi narodi svijeta, Bog ju je u~inio gnijezdom heroja. Hodi i po~uj. Bosna je moja zemlja, a Novi Pazar boravi{te moje. Junaci-grani~ari su na{i ljudi, na braniku ~ojstva {to stoje. Svaki od njih za Jednog Boga znade, I slu`i mu pun ponosa i nade. Bo`e, koji si bogat javno i tajno, {titi narod od `alosti u mojoj domovini. U tu ini se priklonio nekom bekta{ijskom {ejhu koji se zvao Mehmed Musli i tako postao pripadnik bekta{ijskog tarikata (dervi{kog reda). Gurbi zauzima zna~ajno mjesto me u pjesnicima bekta{ijske dervi{ke orijentacije, kojih nije veliki broj kod nas. U njegovom poetskom opusu zapravo bekta{ijska orijentacija dominira nad ostalim temama. Pisao je pjesme u slavu halife Alije, zatim one posvje}ene Had`i Bekta{u Veliju, osniva~u ovog dervi{kog bratstva. Istovremeno Gurbi je pripadao i nak{ibendijskom dervi{kom redu. Zbog toga neke njegove pjesme pod utjecajem nak{ibendijskog dervi{kog u~enja imaju sasvim drugoja~iji prizvuk: Ni trenutak ne dospijeva u dru{tvo voljene, Ko ne prosipa vino-suze. Znaj, da niko ne mo`e na ]abu Ko svoje lice ne upra{i na tom putu. Ne mo`e svako da ni`e kao perle rije~i, I pravo reci, svako ne mo`e oti}i kao Gurbi, niti mo`e da pretvori u cvijet ru{evine srca Onaj koji do temelja ne sru{i vlast tijela. SA GURBI-BABOM DO[LE SU KI[E I BERI]ET Pritisnut neodoljivom ~e`njom Gurbi je odlu~io da se vrati u svoj rodni grad. U vezi s njegovim povratkom u Novom Pazaru se i dan-danas prepri~ava nekoliko legendi. Jedna od njih saop{tava da je poslije nekoliko uzastopnih i su{nih gladnih godina, koje izazva{e veliki pomor stanovni{tva i stoke, upravo dolazak Gurbi-babe ozna~io ~udan preokret. Nebo prekri{e oblaci iz kojih kona~no pado{e obilne ki{e koje natopi{e livade i polja i godina bi izrazito rodna. Ahmed je po povratku u Novi Pazar u`ivao ogroman ugled i po{tovanje kod svojih sugra ana, kako zbog svoje u~enosti i obrazovanja, tako i zbog vjerovanja da posjeduje nadljudske sposobnosti, jer sa njegovim dolaskom do{le su ki{e i beri}et. Narod je htio da mu se zahvali i odu`i, a on im re~e da bi `elio da mu daju njivu gdje bi nakon smrti bio ukopan, i gdje bi se pored njega ukopavale gazije, zbog ~ega groblje dobi ime Gazilar. Ahmed Gurbi-Baba nije samo pisao poeziju, ve} i prozna djela, naro~ito po povratku u Novi Pazar. Dio tog njegovog proznog stvarala{tva bio je do godine o~uvan u dervi{koj tekiji u Novom Pazaru (Pri{tinska ulica), ali je tada nestao, tako da su nam sadr`aj i vrijednost toga djela ostali nepoznati. Tako je za sada Gurbi-Baba jo{ uvijek poznat samo kao pjesnik i kao autor velikog Divana koji nije u cjelini obra en. U Beogradskoj ulici br , u naselju Jo{anica, jo{ uvijek je o~uvana, mada u dosta lo{em stanju, Ahmed Gurbi-Babina tekija, koju vi{e od dvjesta godina ~uva dervi{ka porodica Had`ihalitovi}. Ona se sastoji iz dvije prostorije i vjerovatno je gra ena kao ku}a za stanovanje, a tek kasnije adaptirana u tekiju. Prema predanju Gurbi je umro u ovoj ku}itekiji i prvobitno je bio sahranjen u njenom dvori{tu, a tek kasnije njegovi poklonici su mu podigli turbe na Gazilaru gdje su prinijeti njegovi posmrtni ostaci. Mehmed Mujezinovi} je g. obi{ao Gurbijinu tekiju i me u knjigama na enim na rafovima prona{ao je i manuskript u kome su pored ostalog sadr`ane i pjesme {to ih je na turskom spjevao dervi{ Gurbi-Baba. Gurbi-Babino turbe ima razmjere 4,80x5,20 metara i ~etvorougaoni krov pokriven }eremidom. U turbetu se nalazi kabur (drveni sarkofag iznad mezara) Ahmeda Gurbi-Babe, a pored njega je sahranjen i izvjesni Abdul Kadir. Na turbetu se nalazi natpis na kome je navedena godina sahrane ili mogu}e samo izgradnje turbeta 1189.h./1775. Prije drugog svjetskog rata, ako ne i ranije, neko je na turbetu dogradio trijem. Me u o~uvanim natpisima na starim ni{anima na Gazilaru nalaze se i ni{ani Abdulvehaba, sina dervi{a Ahmeda 1175.h/1761. i Dervi{ Mustafe, sina Had`i Ahmeda koji je umro 1229.h./1814. {to bi mogli biti ni{ani sinova Ahmeda Gurbi-Babe. Esad Rahi} Kori{tena literatura: 1. dr Hazim [abanovi}, Knji`evnost Muslimana BiH na orijentalnim jezicima, Sarajevo g. 2. dr Ejup Mu{ovi}, Novopazarski knji`evnici od XVI-XIX veka, Povelja 3-4 Kraljevo g., Dervi{i u Novom Pazaru, Novopazarski zbornik 17, g. 3. dr Fehim Nametak, Pregled knji`evnog stvaranja bosanskohercegova~kih Muslimana na turskom jeziku, Sarajevo g. 4. dr Smail Bali}, Kultura Bo{njaka, Wiena g. 5. Divanska knji`evnost kod nas, Islamska misao, Sarajevo majjuni 1987.g. 6. Mehmed Mujezinovi}, Islamski epigrafski spomenici Novog Pazara, Novopazarski zbornik 1. Novi Pazar g.

21 IZ SVIJETA ISLAMA 21 "El-Mud`temea" Uglavnom gradu Britanije, a na poziv islamskih udru`enja u Evropi, u periodu marta godine odr`an je osniva~ki skup Evropskog med`lisa za fetve i studie. Susret je po~eo ajetima ~asnog Kur'ana nakon ~ega se prisutnim obratio predsjednik Saveza islamskih udru`enja Evrope dr Ahmed Erranij. Skupu je prisustvovao odre eni broj eminentnih islamskih autoriteta, kako iz Evrope tako i iz islamskog svijeta. Skup je studiozno obradio ideju formiranja med`lisa, isti~u}i njegovu va`nost u narednom periodu, gdje su muslimani sastavni dio evropskog dru{tva i da njihov polo`aj i okru`enje zahtijeva posebnu islamsku studiju. Med`lis }e u svome radu te`iti realizaciji sljede}ih ciljeva: - Pribli`avanje i usagla{avanje stavova islamske uleme, koja boravi u Evropi, oko fikhskih "El-Mud`temea" FORMIRAN EVROPSKI MED@LIS ZA FETVE I STUDIJE Usaop{tenju koje je u Kuvajtu izdala grupa islamskih fakiha i uleme stoji upozorenje, kako vo ama islamskih zemalja tako i narodima, na obaveze im u pravcu kudsa (Jerusalema) koji je pod direktnom prijetnjom cionista. Naime, sastav{i se u Kuvajtu pomenuti prvaci uputili su upozorenje sveislamskom umetu svih dijelova planete, nagla{avaju}i im obaveze prema onom {to se de{ava u Kudsu, tj. poku{aji njegovog jevrejiziranja, posebno isti~uj}i va`nost d`amije Al-Aksa i njenog mjesta kod muslimana. pitanja koja name}e evropska sredina. - Dono{enje zajedni~kih fetvi koje }e rje{avati probleme muslimana u evropskim zemljama. - Razvoj {eriatskih istra`ivanja koja }e davati odgovore na savremene probleme. - Edukacija muslimana u Evropi, posebno mla ih generacija, s ciljem {irenja istinskog razumijevanja Islama i njegove originalne vrijednosti. U ostvarivanju ovih ciljeva pomenuto tijelo koristi}e {eriatska i zakonska sredstva uz nadu da }e ono biti faktor razvoja uloge muslimanskog iseljeni{tva na evropskom tlu u cilju ostvarivanja bezbjednosti, stabilnosti i su`ivota u evropskom dru{tvu. U~esnici skupa, odnosno med`lisa, odabrali su da sjedi{te ovog tijela bude London a za predsjednika izabran je [ejh dr jusuf Kardavi, njegov zamjenik je [ejh dr Fejsal Mevlevij, dok je generalni sekretar Muhammed Seid El-Bazand`ikij. Donijeta je odluka da }e prvo radno zasijedanje biti ovog leta u glavnom gradu BiH Sarajevu na poziv Reisul-uleme Mustafe ef Ceri}a. SAOP[TENJE ISLAMSKIH FAKIHA I ULEME U upozorenju dalje stoji da je odgovornost za bilo kakav tok doga aja u Kudsu na muslimanima. Palestina nije kao bilo koja druga islamska zemlja, ona je pravo svih muslimana i nije dozvoljeno njeno cijepanje niti prisvajanje od bilo koga pa makar i njen pedalj. Islamska ulema je tokom ovog saop{tenja upozorila islamski svijet na opasnost me unarodnog plana i zavjere kojim se omogu}ava Jehudijama ovladavanje Palestinom i Kudsom da bi nakon toga uslijedio drugi dio cionisti~kog plana izme u rijeke Nila i Eufrata. "El-Mud`temea" AMERI^KI ISLAMSKI MED@LIS ODR@AO GODI[NJI KONGRES U VA[INGTONU Uperiodu od aprila odr`an je kongres koji je organizovao Ameri~ki islamski med`lis (skup{tina). Kongres predstavlja veliku islamsku manifestaciju na koju je pozvan i predsjednik Klinton i gospo a Olbrajt. Skupu je prisustvovala najuglednija islamska ulema Amerike obra}aju}i se prisutnim predavanjima koja se ti~u problema koje susre}u muslimani Amerike i zakonske regulative tih problema kao i `albe muslimana na sve vidniju diskriminaciju na ameri~kim aerodromima, gdje je svaki musliman izlo`en potpunom pretresu i pregledu. Ovakvo pona- {anje ameri~kih slu`benika na "El-Mud`temea" Arapsko podneblje svjedok je `estoke konkurencije i `ivog rata me u televizijskim satelitskim kompanijama s ciljem osvajanja informativnopropagandnog tr`i{ta u ovom regionu. Vi{e od 120 kanala aktivno u~estvuje u emitovanju programa u regionu Arapskog zaliva i Bliskog istoka, gdje tri najve}e kompanije te`e da zadr`e prevlast emituju}i posebne programe ameri~ke proizvodnje. Centri emitovanja ovih programma su Rim i London. Direktor jedne najkonkurentnije televizije Piter Ajn{tajn u emiratskom gradu Dubaiu najavljuje otvaranje novog kanala "Sitajl" s prevashodnim ciljem emitovanja specijalizovanog programa za `enski pol ~ija bi starosna dob trebalo da bude od 18 do 50 godina. Neprijatelji Islama znaju da muslimanska `ena i dalje `ivi u bedemu ~estitosti i ~ednosti, da voli vjeru i aerodromima je rezultat novodone{enog zakona koji ih obavezuje na to. Na kongresu je pozvan i predsjednik udru`enja pilota koji bi trebao da govori o tretmanu putnika na aerodromima. Planirano je da jedna od tema kongresa budu odnosi USA i islamskih zemalja, posebno problem Bosne, Ka{mira i Kudsa. Tako e se razmatrao i na~in predstavljanja muslimana i Islama putem ameri~kih medija, gdje se ~esto daje nerealna i la`na slika,muslimana, posebno od informativnih ku}a koje kontroli{e cionisti~ki lobi. RAT SATELITSKIH TV STANICA NAD ARAPSKIM PODNEBLJEM Arapski poluotok moralan `ivot. Stoga i `ele sru{iti, za njihovo podneblje, te davno izgubljene vrijednosti, koriste}i se razli~itim metodama. Jedno od tih sredstava treba da bude i pomenuta TV stanica "Sitajl" ~iji osniva~i ne pominju pozadinu ideje formiranja ovog kanala, a to je : - obezvre ivanje vrijednosti, ~estitosti ~ednosti, - ru{enje braka i podsticanje razvrata, - ograni~avanje broja ra anja djece kod muslimana, ra~unaju{i da `enska narav brzo prihvata ono {to ~uje i vidi. S arapskog: Enver Ujkanovi}

22 22 PREDSTAVLJAMO KNJIGU ZA[TO SU MUSLIMANI ZAOSTALI A DRUGI NAPREDOVALI Djelo koje prezentujemo na{im ~itaocima nastalo je prije vi{e od {ezdeset godina. Stoga, nas Bo{njake obavezuje na njegovo i{~itavanje i analizu, jer govori o na{oj sudbini te razlozima uspjeha i neuspjeha. Naprosto je nevjerovatno koliko se sporo mijenjaju muslimani u svijetu, koliko se i mi sand`a~ki muslimani sporo mijenjamo i mlitavo uti~emo na promjenu svoga stanja. Emir [ekib Arslan mudro i pronicljivo analizira fakti~ko stanje muslimana u cjelini, kao i faktore koji su uticali na njegovo formiranje. U knjizi se spominju neke muslimanske zemlje i njihova bijeda i nemo} da pomognu sebi a kamoli drugom. Bolna je ~injenica kada se zna sasvim jasno da bogati arapski klanovi tro{e besmisleno diljem mo}nog i sjajnog Zapada milione dolara, a da istovremeno imaju more nepismenih i zaostalih, i da malo tro{e na obrazovnonau~no promi{ljanje svoje muslimanske budu}nosti. Muslimani kao da nisu shvatili Bo`ije poruke iz Kurana da se mora lijepo i dostojanstveno `ivjeti na ovome svijetu da bi se dostajenstveno i ugodno `ivjelo i u d`ennetu, na Onom svijetu. Jer i Allah se Dragi srdi na dana{nji arapski i cijeli islamski svijet, koji nikako da shvati da se d`ihad ne sastoji u ru{enju zapadnog d`ambod`eta ve} u nau~avanju da se takav d`ambo-d`et napravi u jednoj muslimanskoj fabrici! Moramo zna~iti ne{to na ovome svijetu da bi zna~ili i na onome svijetu. Ovaj plodonosni pisac autor je vi{e od 250 tekstova, pisama i djela. Po mnogima, najzna~ajnija a istovremeno i najopse`nija njegova djela su ona koja se odnose na stanje muslimana u zemljama i krajevima koje je on posjetio. Emir [ekib Arslan je djelovao svojim umom, srcem i perom na svim podru~jima ljudskoga `ivota: od politi~kog, socijalnog i ekonomskog do kulturnog i prosvjetnog, i takav pe~at nose i njegova djela. Za{to su muslimani zaostali a drugi napredovali zna~i u}i u stvarnost muslimanske svakodnevnice i dota}i se goru}ih problema koji nas priti{}u i koje treba rje{avati. Knjiga {tampana u izdanju na{e Izdava~ke djelatnosti El- Kelimeh u ~itala~koj javnosti je prihva}ena sa puno pa`nje i pozitivne kritike. M. Feti} OIZ-e Prijepolje NOVA BIBLIOTEKA Obavje{tavamo cijenjene ~itaoce lista "Glas Islama" i ostale gra ane, da je Odbor IZ-e Prijepolje otvorio svoju biblioteku, dana godine u prostorijama OIZ-e. Molimo sve gra ane dobre volje da pomognu na{u biblioteku u vidu raznih knjiga, stru~nih ~asopisa, glasnika i sl. Knjige ne moraju biti isklju~ivo vjerskog karaktera. H.F. U ponedeljak 28. aprila godine u 82. godini `ivota preselio je na ahiret dugogodi{nji profesor Gazi- Husrevbegove medrese i imam Gazi-Husrevbegove d`amije hafiz Kjamil ef. Silajd`i}. Hafiz Kjamil ef. Silajd`i} ro en je godine u Brezi, gdje je i stekao osnovno obrazovanje. U Visokom je zavr{io Medresu. Kasnije je zavr{io i Gazinu Medresu u Sarajevu a godine stekao titulu hafiza Kur'ana. Radio je kao muallim u mektebima a kra}e vrijeme je bio imam i muallim u rodnoj Brezi. Jedno vrijeme je bio zaposlen kao administrativni slu`benik u Ulema-Med`lisu. Nakon toga, od godine sve do penzionisanja godine radio je kao profesor u Gazi-Husrevbegovoj medresi gdje je predavao kiraet a kra}e vrijeme i akaid. Kada je do{ao u Medresu godine uvjeti za rad su bili izuzetno te{ki. Kasnije, sa prelaskom u zgradu sada{nje medrese, uslovi su bili znatno bolji i povoljniji, {to se direkno odrazilo na kvalitet i znanje samih u~enika. Rahmetli Kjamil efendija je bio za{tita i uto~i{te siroma{nih i nemo}nih u~enika. Pomagao bi im na svakom koraku. To je posebno praktikovao za one u~enike koji u~e hifz, jer je hafize iznad svega cijenio i uva`avao. Kao dugogo- NA[I MERHUMI H. HAFIZ KJAMIL ef.. SILAJD@I] Sa d`enaze Kjamil ef. Silajd`i}a ( ) di{nji imam Begove d`amije imao je priliku dru`iti se i boraviti sa u~enim ljudima. Izme u njih je odvajao ~etvoricu za koje je smatrao da su dali najvi{e na polju Islama. To su bili rahmetli Ahmed ef. Burek, Mehmed ef. Hand`i}, Kasim ef. Dobra~a i Husein ef. \ozo. Hafiz Silajd`i} je ina~e bio slu{alac ovih poznatih alima dugo vremena kao i njihovih predavanja iz tefsira, hadisa i perzijske klasike... Iskrenim odnosom prema Kur'anu, svakom suretu, ajetu, rije~i i harfu, koji je bio pa`ljivije od majke prema djetetu i odgovorniji od oca prema porodici, profesor je u u~enicima izazivao ljubav, vjeru, po{tovanje prema Kur'anu kao Allahovoj rije~i - Istini i Uputi, Pouci i Poruci. Svakom harfu koji je jedinstven i specifi~an takore}i neponovljiv, profesor je pristupao kao li~nosti. Vrhunac ljepote, sre}e i zadovoljstva u~enika bili su trenuci kada bi had`i hafiz zau~io nove stranice Kur'ana. Prate}i profesora a gledaju}i u Kur'an u~enici su imali osje}aj da svemir pliva i da brda i ptice kao sa Davud a.s. tespih ~ine veli~aju}i Allaha d`.{. Rahmetli hafiz Kjamil ef. je u~io Kur'an srcem, osje}ao ga du{om, izgovarao jezikom, pratio umom, gledao o~ima i kontrolirao sluhom. Svakog u~enika je bilo vi{e stid nego strah ne znati i ne nau~iti ne{to iz Kur'ana napamet. Profesor Silajd`i} nije bio ne samo najbolji hafiz kod nas nego i istinski alim, intelektualac, onaj koji je neprestano u~io i podu~avao, prijatelj i pomaga~ u~enjaka, te vjerni slu{alac mudrih rije~i i savjeta. Tri dana prije d`enaze rahmetli hafiza bila je d`enaza njegovoj `eni i saputnici. Umro je u Sarajevu a d`enazu mu je, u haremu Begove d`amije, klanjao Reisu-l-ulema dr. Mustafa ef. Ceri}. D`enaza se klanjala i u rodnoj Brezi gdje je ukopan. Hafiz Kjamil ef. Silajd`i} je bio i ostao simbol Begove d`amije i tako su ga osje}ali ahbabi i prijatelji na dan dunjalu~kog rastanka i ispra}aja do kaburistana. Molimo Allaha d`.{. da nagradi ~istu du{u plemenitog hafiza i podari mu d`ennetske perivoje. Mustafa Feti}

23 OGLASI I REKLAME 23 NA OSNOVU ^LANA 20. STATUTA SREDNJE MEDRESE ''GAZI-ISABEG'' NOVI PAZAR, DIREKCIJA MEDRESE RASPISUJE K O N K U R S Za prijem u~enica u I (prvi) razred u {kolskoj 1997/98. godini. [kolovanje u Srednjoj medresi ''Gazi-Isabeg'' traje ~etiri godine. Kandidati za prijem u Medresu treba da ispunjavaju sljede}e uslove: - da nije starija od 17 godina, - da je zavr{ila osnovnu {kolu s odli~nim ili vrlodobrim uspjehom i primjernim vladanjem, - da je du{evno i tjelesno zdrava, - da je zavr{ila drugi stupanj vjeronauke. Svaki kandidat }e polagati prijemni ispit iz u~enja Kur'ana i test iz op}eg znanja. Prednost za upis ima}e kandidati koji su zavr{ili osnovnu {kolu s odli~nim uspjehom i oni koji na prijemnom ispitu i testu poka`u najvi{e znanja. Prijemni ispit }e se odr`ati u Srednjoj medresi ''Gazi-Isabeg'' u ~etvrtak godine sa po~etkom u 9 (devet) sati. Molbe za prijemni ispit podnose se na adresu: Srednja medresa ''Gazi-Isabeg'' ul. 1. Maj 70 b Novi Pazar Krajnji rok za podno{enje molbi je godine. Uz molbu se prila`u sljede}a dokumenta: - izvod iz mati~ne knjige ro enih (original), - svjedo~anstvo o zavr{enoj osnovnoj {koli (original), ili svjedo~anstvo za 5, 6, 7 i 8 razred, - ljekarsko uvjerenje da je kandidat du{evno i tjelesno zdrav, - uvjerenje nadle`nog d`amijskog imama, ovjereno kod OIZ-e, o uspje{no savladanom drugom stupnju vjeronauke, - pismeni pristanak roditelja da kandidat mo`e upisati Medresu, - pismenu obavezu roditelja, staratelja ili d`amijskog odbora, odnosno Odbora Islamske zajednice, da }e redovno upla}ivati Direkciji Medrese odre eni doprinos za izdr`avanje u internatu. Molimo sve kandidate da ta~no nazna~e adresu prebivali{ta kako bismo ih uredno i na vrijeme izvjestili o rezultatima prijemnih ispita. Naknadne molbe i molbe s nepotpunom dokumentacijom ne}e se uzimati u obzir. Mole se imami i mualimi da preporu~uju samo podobne kandidate za upis u Medresu. DIREKCIJA MEDRESE NA OSNOVU ^LANA 20. STATUTA SREDNJE MEDRESE ''GAZI-ISABEG'', NOVI PAZAR DIREKCIJA MEDRESE RASPISUJE K O N K U R S Za prijem u~enika u I (prvi) razred u {kolskoj 1997/98. godini. [kolovanje u Srednjoj medresi ''Gazi-Isabeg'' traje ~etiri godine. Kandidati za prijem u Medresu treba da ispunjavaju sljede}e uslove: - da nije stariji od 17 godina, - da je zavr{io osnovnu {kolu s odli~nim ili vrlodobrim uspjehom i primjernim vladanjem, - da je du{evno i tjelesno zdrav, - da je zavr{io drugi stupanj vjeronauke. Svaki kandidat }e polagati prijemni ispit iz u~enja Kur'ana i test iz op}eg znanja. Prednost za upis ima}e kandidati koji su zavr{ili osnovnu {kolu s odli~nim uspjehom i oni koji na prijemnom ispitu i testu poka`u najvi{e znanja. Prijemni ispit }e se odr`ati u Srednjoj medresi ''Gazi-Isabeg'' u srijedu godine sa po~etkom u 9 (devet) sati. Molbe za prijemni ispit podnose se na adresu: Srednja medresa ''Gazi-Isabeg'' ul. 1. Maj 70 b Novi Pazar Krajnji rok za podno{enje molbi je godine. Uz molbu se prila`u sljede}a dokumenta: - izvod iz mati~ne knjige ro enih (original), - svjedo~anstvo o zavr{enoj osnovnoj {koli (original), ili svjedo~anstvo za 5, 6, 7 i 8 razred, - ljekarsko uvjerenje da je kandidat du{evno i tjelesno zdrav, - uvjerenje nadle`nog d`amijskog imama, ovjereno kod OIZ-e, o uspje{no savladanom drugom stupnju vjeronauke, - pismeni pristanak roditelja da kandidat mo`e upisati Medresu, Molimo sve kandidate da ta~no nazna~e adresu prebivali{ta kako bismo ih uredno i na vrijeme izvjestili o rezultatima prijemnih ispita. Naknadne molbe i molbe s nepotpunom dokumentacijom ne}e se uzimati u obzir. Mole se imami i mualimi da preporu~uju samo podobne kandidate za upis u Medresu. DIREKCIJA MEDRESE SREDNJA MEDRESA ''GAZI-ISABEG'', Ul. 1. Maj 70 b NOVI PAZAR O G L A [ A V A da }e se u junskom roku godine obaviti ispiti ovim redom: Vanredni ispiti 06. juna godine, pismeni u 8 (osam) sati, 07. i 08. juna godine, usmeni u 8 (osam) sati. Zavr{ni ispiti - matura 15. i 16. juna godine, u 8 sati. Molbe za vanredno polaganje Medrese podnose se od 02. do 04. juna godine. USLOVI ZA UPIS VANREDNIH U^ENIKA Vanredni u~enici-ce ne pola`u prijemni ispit, niti je broj kandidata ograni~en. Uz prijavu za upis podnose se sljede}a dokumenta: - izvod iz mati~ne knjige ro enih, - svjedo~anstvo iz osnovne {kole, - svjedo~anstvo prethodno zavr{enog razreda Medrese (za kandidate koji upisuju vi{i razred). DIREKCIJA MEDRESE PRODAJEM KU]U SA POMO]NIM OBJEKTIMA (IMANJE I [UMU) U RELJEVU KOD SARAJEVA. INFORMACIJE NA TELEFON ORGANIZUJE SVAKE NEDELJE PUTOVANJA IZ NOVOG OG PAZARA P ZA MINHEN, SA POLASKOM U 04.00, A POVRATAK IZ MINHENA U PUTOVANJA SE OBAVLJAJU MODERNIM AUTOBUSIMA VISOKE KLASE. INFORMACIJE NA TELEFONE: NOVI PAZAR, , MINHEN, KOMISION A L P E T O U R S BRA]E NICEVI] VR[IMO KOMISIONU PRODAJU SVIH VRSTA VIDEO I TV TEHNIKE KAO I MUZI^KIH LINIJA NAJRENOMIRANIJIH SVJETSKIH PROIZVO\A^A. TAKO\E VR[IMO PRIJEVOZ PUTNIKA ZA MA\ARSKU, AUSTRIJU I [VICARSKU. ZA SVE INFORMACIJE NAZVATI NA TELEFON:

24 SJE]ANJE NA POSLANIKOVE ASHABE Da li znate?... da je Allahov poslanik s.a.w.s. rekao: Klju~eve gajba, njih pet niko osim Allaha nezna. Samo Allah zna kad }e smak svijeta nastupiti, samo On spu{ta ki{u i samo On zna {ta je u matericama, a ~ovjek nezna {ta }e sutra zaraditi i nezna ~ovjek u kojoj }e zemlji umrijeti; Allah, uistinu, sve zna i o svemu je obavije{ten. (Lukman, 34) Osman bin Afan bin Ebi el- A's bin Umeja bin A'bdu [ems bin A'bdu Menaf ibn Kusej, tre}i halifa, ~ija se porodi~na loza susre}e sa lozom Allahova poslanika s.a.v.s. s o~eve strane u imenu A'bdu Menaf, a sa maj~ine strane u imenu Erva bint Keris, ~ija je majka El-Beida blizanka Poslanikovog oca Abdulaha te je on poslije Alije r.a. najbli`i halifa po srodstvu Poslaniku s.a.v.s. Osman r.a. se rodio iza Poslanika 5 ili 6 godina. Njegovo djetinjstvo i odgoj bio je uzvi{eni primjer plemenite }udi i primjernih osobina. Stidljiv, od ~ije se stidljivosti i meleki stide. Pre{ao je na Islam na poziv Ebu Bekra neka je Allah zadovoljan s njima. Bio je ~etvrti me u prvom ~etvoricom koji su pre{li na Islam. Kao i ostale, ni njega nisu mimoi{la isku{enja i tegobe koje su dostojanstveno podnosili na putu Islama. Njegov amid`a Al-Hikem bin ebi el-a'as ga je jednom prilikom uvezao govore}i mu: "Zar napu{ta{ vjeru svojih o~eva?! Kunem ti se ne}u te ostaviti slobodnog dok ne odustane{ od tog s ~im si po~eo." Osman uzvrati: "Allahom ti se kunem da ne}u odustati niti ovu vjeru napustiti." Shvativ{i istinsku odlu~nost Osmana u novoj vjeri amid`a ga ostavi na miru. O`enio OSMAN BIN 'AFAN se Poslanikovom k}erkom Rukijom. Onda kada su Kurej{ije stegle obru~ oko muslimana, `ele}i ugu{iti {irenje Islama, me u prvima je u~inio hid`ru u Abesiniju (Etiopiju) sa svojom porodicom. Ponovni povratak u Meku nije obe}avao ni{ta bolje, pa je kao i ostali Muslimani morao put hid`re za Medinu u kojoj se Islam po~eo {iriti. Osman r.a. je svjedok svih pohoda koje je Resulullah poduzimao, osim Bedra. Tada je morao ostati i brinuti o svojoj bolesnoj supruzi Rukiji koja je na dan pobjede muslimana preselila. Allahov Poslanik s.a.v.s. ra~unao ga je u~esnicima Bedra i uvrstio ga u raspodjelu plijena dobijenog nakon pobjede na Bedru. Poslije smrti Rukije Resulullah s.a.v.s. ga o`eni svojom drugom k}eri Umul-Kulsum. I ona je ubrzo preselila na ahiret, a tada mu Poslanik re~e: "Da nam je Allah dao tre}u o`enili bi te njome Osmane". Zbog svog autoriteta i pozicije u plemenu Kurej{, Muhammed a.s. ga na Hudejbiji posla kao izaslanika muslimanske zajednice. Me utim, tada se pro~u vijest o njegovom ubistvu {to postreknu Resulullaha da zatra`i prisegu svojih ashaba da }e svaki od njih ulo`iti maksimum na Allahovu putu kako bi vratili Kurej{ijama za u~injeni im grijeh prema Osmanu r.a. Tada oni dado{e prisegu Poslaniku pod drvetom. Osman r.a. nije `alio svoga imetka za interes i dobro Islama. Bio je ruka koja stalno podupire muslimane. Pomogao je muslimansku vojsku kada je najvi{e oskudijevala, poklanjaju}i trista deva, 50 konja i 1000 dirhema. Tada je Muham m e d s.a.v.s. rekao: "Za njega ne mo`e biti gubitka poslije ovog {to je danas uradio". Osmanova r.a. briga naspram muslimanske zajednice najbolje se vidjela kad je kupio bunar pitke vode Ruma ~iji je vlasnik bio Jahudija a koji je prodavao vodu sa ovog bunara Medinlijama po cijeni koja nije bila pristupa~na svakom, te su ljudi bili primorani piti vodu s drugih bunara gdje voda nije bila pitka. Kada je Resulullah s.a.v.s rekao: "Ko kupi bunar Ruma i u~ini ga dostupnim muslimanima, Allah }e ga u d`enetu napojiti." Osman, neka je Allah zadovoljan njime, nije do kraja ni saslu{ao rije~i Poslanika ve} je po`urio do Jahudije koji je bio vlasnik pomenutog bunara. Me utim, Jahudija je pristao prodati samo jednu polovinu bunara, {to je Dova Gospodaru moj, podari mi znanje i uvrsti me u one koji su dobri, i u~ini da me po lijepom spominju oni {to }e poslije mene do}i, i u~ini me jednim od onih kojima }e{ d`ennetske blagodati darovati, i ocu mome oprosti, on je jedan od zalutalih i ne osramoti me na Dan kad }e ljudi o`ivljeni biti, na Dan kada ne}e nikakvo blago, a ni sinovi od koristi biti. (E{-[uara, 83-88) Osman i prihvatio plativ{i je dirhema. Dogovori{e se da svako od njih dvojice ima odre eni dan kad }e koristiti bunar. Muslimani tada zadovoljavahu svoje potrebe za vodom kad bi bio dan Osmana na bunaru. Vidjev{i da od svoje polovine nema nikakve koristi Jahudija odlu~i prodati i drugu polvinu Osmanu tra`e}i za nju dirhema, na{ta Osman prista, prepu{taju}i poslije toga cijeli bunar muslimanima na upotrebu. Dobro~instva ovakvog karaktera poma`u da istina `ivi. Njih ~ine imu}ni plemenitog roda. Da Osman nije bio tada velikodu{an ne bi uspio privoliti Jahudiju na prodaju, niti bi kasnije velikodu{no dao dirhema za drugi dio bunara koji i nije bio vi{e tako va`an. Svaki gest Osmana r.a. bio je ispunjen dare`ljivosti {to je u~inilo da srca Medinlija budu prepuna ljubavi prema njemu. On je jedan od desetorice koga je Allahov poslanik pomenuo stanovnikom d`eneta. Hafiz Kur'ana, zapisiva~ Allahove objave, jedan od {estorice ashaba ~lanova {ure koje je imenovao Omer r.a. Bio je, neka je Allah zadovoljan njime, prvi saradnik i Ebu Bekru i Omeru u vo enju poslova hilafeta... (nastavi}e se) Abdullah LEKSIKON ISLAMA HANEFITI (Hanefije) jeste kolektivna oznaka za one sunitske muslimane koji slijede pravac (mezheb) utemeljen od Ebu Hanife (767.), a koji je u nekim mjerodavnim, vi{e ili manje iscrpnim spisima njegovih u~enika na{ao svoj sa`eti izraz. Posebice su Abu Jusuf i A{-[ejbani, izravni u~enici Ebu Hanife, razradili sistem fikha po na~elima u~itelja i ~vrsto zasnovali ugled hanefijske {kole. Hanefijska {kola vi{e se odr`avala u isto~nim zemljama halifata, te je, kona~no, u Osmanskom carstvu zadobila neospornu prevlast. I u sredi{njoj Aziji i muslimanskim dijelovima Indije, ve}ina sunita njoj pripada. Za povijest hanefijske {kole jo{ nedostaju nu`ne predradnje, te jo{ je te{ko dati zna~ajke. Nije ispravno uobi~ajeno shvatanje da ona zastupa slobodnije nazore nego druge {kole; principijelno, ona stoji na istom stajali{tu kao i one. Stoga je ovdje dostatno navesti neke od najglasovitijih hanefijskih pravnih djela koja unutar mezheba va`e kao mjerodavni. To su: Kitab al-harag Abu Jusufa, Gami as-sagir E{- [ejbanija, Muhtasar Al-Kudurija, Hidaja Al- Marginanija i komentari, posebice Wikaja burhan Ad-Dina Muhmuda, Faraid As- Sed`evendija, Kanz ad-daqa'iq An-Nesefija i Mutlaqa al-abhur Al-Halebija. Glas Islama