Glas Islama vjera dru{tvo kultura REAFIRMACIJA JEDINSTVENE IZ-e Me{ihat Islamske zajednice u Sand`aku, Me{ihat Islamske zajednice u Hrvatskoj i Me{iha

Транскрипт

1 Glas Islama vjera dru{tvo kultura REAFIRMACIJA JEDINSTVENE IZ-e Me{ihat Islamske zajednice u Sand`aku, Me{ihat Islamske zajednice u Hrvatskoj i Me{ihat Islamske zajednice u Sloveniji, sastavni su dio Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Na ovaj na~in, Islamska zajednica u biv{oj Jugoslaviji je potvrdila svoje jedinstvo, osim Islamske zajednice u Crnoj Gori, Makedoniji i Islamske zajednice na Kosovu, koje, za sada, nisu uklju~ene u jedinstvenu vjersku zajednicu na prostorima prethodne Jugoslavije. Me utim, ne zna~i da i ove Islamske zajednice ne}e u}i u sastav jedinstvene vjerske zajednice. PSI LAJU KARAVANA PROLAZI Intervju: Muamer ef. Zukorli}, predsjednik Me{ihata IZ-e Sand`aka USTAV JE DOBRIM DIJELOM OTKLONIO ZULUM NANIJET ISLAMSKOJ ZAJEDNICI Svojom reorganizacijom godine, Islamska zajednica je postala potpuno autonomna u odlu~ivanju i radu, {to se mnogima nije dopalo. Proteklih mjeseci su u~injeni sli~ni poku{aji, istina, ovoga puta od strane nekih lokalnih politi~ara, koji nisu prezali ni od mizernih kleveta, koriste}i lokalne novine. Stvari su oti{le toliko daleko da su doju~era{nji "borci" za vjeru glasno pozivali dr`avne organe da trebaju poru{iti zgradu Medrese koja je, kako ka`u, napravljena bez odgovaraju}e gra evinske dozvole. Rije~ je, dakle, o jo{ jednom poku{aju, nadam se posljednjem, da se vjera Islam i Islamska zajednica pretvore u sredstvo ostvarivanja uskih politi~kih i drugih interesnih ciljeva, {to nipo{to ne}emo dopustiti. Vjera je djelo Apsolutnog Gospodara, te je kao takva uzvi{ena i ne mo`e se nikome pot~initi. ISLAM U [PANIJI Strana 5 Strana 3 MODEL ZA EVROPU USVAJANJE TU\EG I STID OD VLASTITOG Strana 4 Rekao je Allahov poslanik (s.a.v.s.): "U amanet vam ostavljam: da se Allaha bojite, da slu{ate i pokoravate se onome koga ste izabrali za svoga vo u, pa makar on bio rob-abesinac, jer ko od vas bude poslije mene `ivio bi}e svjedok mnogih razmimoila`enja unutar zajednice mojih sljedbenika. U tom slu~aju vi ste du`ni da se pridr`avate moga Sunneta (tradicije) kao i sunneta mojih sljedbenika - pravednih halifa, koji }e vas na dobro upu}ivati. ^vrsto se prihvatite moga Sunneta i ~uvajte se novotarija u va{im vjerskim poslovima. Jer, svaka novotarija u vjeri je bid'at - {tetna stvar, a svaki bid'at je lutanje i skretanje s pravog puta (zabluda) a svaka zabluda vodi u d`ehenem." Strana 15 Strana 13

2 2 OGLEDALO KADROVI PROBLEM SVIH PROBLEMA Krajnje je vrijeme da Islamska zajednica bude odgovornija prema svojim kadrovima. Tako }e ona i sve njene strukture uspje{no rje{avati narasla pitanja vjerskog `ivota, te raditi na afirmisanju i razumijevanju ideje Islama. K ad su muslimani bili na najvi{oj razini pismenosti i kao takvi predvodili svjetsku kulturu i civilizaciju, dotle su se Evropljani gu{ili u tami neznanja i zaostalosti i svakako bili ovisni o svojim u~iteljima sa Istoka. Po{to Islam nala`e obavezu preno{enja znanja na druge, prije svega nepismene i neobrazovane, muslimani su dobrodu{no i bez naknade opismenjavali barbarski neuki svijet. Kako su im na taj plemeniti dar uzvratili, sada ve} mo}niji i gotovo pismeni Evropljani? Naravno, suprotno od ovog {to su muslimani poklonili njima, zalutalim kr{}anima. Aneksijom Bosne i Hercegovine od strane Austrougarske, te uvo enjem zapadnja~kog sistema obrazovanja i {kolstva, posebno latini~nog pisma umjesto do tada poznate arabice, Bo{njaci su fakti~ki postali nepismeni, a njihova kultura i tradicija potisnuti u zaborav. Sli~no se desilo i Turcima poslije kada je moderni Ataturk, koji je {kolovan svakako u PAMETNOM JE I[ARET DOVOLJAN Evropi, poslije svojih "mudrih" reformi doveo gotovo ~itavu naciju pred svr{en ~in, li{io je sopstvene pameti i pam}enja. Svakako, din-du{manima je tako i odgovaralo. Jer, najlak{e je vladati nepismenim masama. Ipak, vrijeme je pokazalo da se muslimani kontinuirano vra}aju svojim korijenima. Poku{avaju svoju sudbinu uzeti u sopstvene ruke, uklju~uju}i se u stvarnost, te odgovarati na novonastale zahtjeve koje nosi vrijeme i kreiraju prilike. Stoga je pred nama veliki zadatak: planirati i proizvoditi savremeno obrazovane kadrove, spremne da prihvate povjereni im emanet. Vjeronauka je na pragu i potreban je metodolo{ki nastavni plan i program. Sutra }e biti potrebno i onih za ure ivanje radio i TV programa, kori{tenje kompjuterskih sistema, interneta... Problem kadrova je, dakle, problem svih problema. Krajnje je vrijeme da Islamska zajednica bude odgovornija prema svojim kadrovima. Tako }e ona i sve njene strukture uspje{no rje{avati narasla pitanja vjerskog `ivota, te raditi na afirmisanju i razumijevanju ideje Islama. IZBORI Mustafa Feti} Bismillahirrahmanirrahim! Muslimani su bra}a ma gdje bili - susreti su neophodni D`amije su na{a boravi{ta u kojima navra}amo pet puta dnevno, da padnemo na sed`du i izrazimo svoju pokornost i poslu{nost Stvoritelju. Namaz je na{a nasu{na potreba, neodlo`ni dug prema Stvoritelju. Prije i poslije namaza u haremu d`amije, u abdesthani i u samoj d`amiji susre}emo se, selamimo se, tamo gdje je dozvoljeno muhabetimo, razmjenjujemo rije~i, misli i ideje. ^inimo to svakodnevno. Uvijek ima ne{to novo i ne{to zanimljivo. Nekada se po namazu dru`imo sa efendijom, postavljamo pitanja i dobijamo odgovore. Te~e jedan `ivot iskren mu'minski, bratski. Ali to je samo kao kad dijete prohoda, pa radosno tim ~inom tr~i po sobi i nikud dalje. Uzvi{eni Stvoritelj nam je zapovedio da putujemo, da se zijaretimo, a mi to ne ~inimo. Ne znamo se sa bra}om tu iz najbli`ih ~ar{ija, iz N. Pazara, Tutina, Sjenice, Bijelog Polja, Pljevalja, Priboja, Plava, Gusinja itd. [ta nas sprje~ava i {ta nas sputava. Gdje nam je islamska ljubav, gdje nam je islamsko bratstvo. Jesmo li sebi~ni ili smo neupu}eni. Ovakvih i mnogo drugih misli navire mi u svakoj prilici svakodnevno kad se na em u haremu d`amije, u abdesthani, u dru{tvu na{eg islamskog kruga, d`amijske omladine Ro`aja. Ko to treba prvi da po~ne, ko treba da pokrene, da inicira?! Molio bih svu na{u omladinu iz mnogobrojnih d`amija i d`emata da o ovome razmisle, promisle, daju ideju i pokrenu inicijativu. Ne umijem da pi{em, ne umijem da izrazim sve {to me mu~i i {to bih `elio da ka`em svakom mome bratu u Sand`aku. Umijem da vam svima ka- `em: Bujrum kod nas u Ro`aje, da se dru`imo da izmijenimo selame, ideje, misli i osje}anja, da se potpomognemo u dobru, da se zajedni~ki borimo protiv poroka i zala {to nam zavode i odvode ahbabe, drugare, bra}u u dalalet i zabludu. U~inimo to u ime Boga, iskreno i za ljubav Pejgambera. Esselamu allejku! Pepi} Muhamed Glas Islama vjera dru{tvo kultura Izdava~: Izdava~ka ustanova El-Kelimeh, Novi Pazar Glavni i odgovorni urednik: Mustafa FETI] Urednik: Fehim KAJEVI] Tehni~ki urednik: Hasudin HAJROVI] Lektor: Samir [KRIJELJ Redakcija: Mevlud ef. DUDI], Ramiz ef. HAMIDOVI], Hajro ef. TUTI], Esad KOLA[INAC, Enver UJKANOVI], Mirsada BURD@OVI] i Midhat HAJROVI] Saradnici: Nezir ef. SALIHOVI] (Novi Pazar), Te{rif [A^I] (Sjenica), Umer HAD@I] i Muhamed FETI] (Ro`aje), Adem ef. ZILKI] i Nusret ef. GUSINAC (Tutin), Nadir ef. DACI] i Fejsal HALILOVI] (Prijepolje), Enes ef. SVRAKA i Ismet TRBOVI] (Priboj), [a}ir ef. SMAILOVI] (Podgorica), Selman LJA^EVI] (Tuzi), Rifat ef. CUKOVI] (Ulcinj), Sinan ef. LATI] (Plav), Red`ep ef. LJULJANOVI] (Gusinje), Mr Ismail BARD- HI (Makedonija), Enes ef. ZUKORLI] (Njema~ka), Jasmin ef. DEMI] ([vicarska) Kompjuterska priprema: Grafi~ki studio El-Kelimeh [tampa: GRAFOKARTON, Prijepolje Adresa redakcije: Ul. 1 Maj 70/b Novi Pazar tel/fax: (381) ra~un: Rukopisi i fotografije se ne vra}aju Rje{enjem od g. GLAS ISLAMA je registrovan kod Ministarstva za informacije Republike Srbije pod registarskim brojem 2281.

3 NA[E VI\ENJE 3 PSI LAJU KARAVANA PROLAZI [ta je hereza? Hereza je ro ena zajedno sa ~ovjekom. Heretnici su svi oni koji se protive na{im odlukama, koji ne misle kao mi, koji misle druga~ije. Hereza je kad susjed susjedu u bunar baci raspadaju}eg mi{a ili ma~ku. I kamen u bubregu je u dosluhu sa herezom. Od hereze je oboljela mu~ibaba koja koncem djeci vadi zube..." Ovako je Nusret Idrizovi} govorio u "Kolu bosanske {kole smrti", zabrinuto i roditeljski, ~uvaju}i svaki ste}ak kao kralj svoju anademu. Ili, beduin svoj bagdalin. Na `alost, na{a bra}a u Bosni nisu mogla da se oslobode ove prelazne bolesti. Istina, ne mo`emo ni mi ovdje u Sand`aku. Crv sumnje nas rasta~e. A radi odbrambenog trenutka ka`emo susjedu u {ali: "Ubo{}u te na kraju balade! I ne}e{ sanjati d`enet." Helem, munafikluci i smutnje ne bi trebale da se na u u srcima muslimana. Ovi tuhavni plodovi ne bi smjeli da za~nu svoje grke korijene ni u du{manskim avlijama. No, {ejtan nit' ore nit' kopa; on posije kukolj i bazduhu tamo gdje se insan ne nada. Bo`e, po~eli su da nas okru`uju amfipatori - djeca dvaju o~eva i jedne majke. Kako im pomo}i? Posebno kada mentori, koji su udvostru~ili "proizvodnju magle" zahvaljuju}i prirodnoj elokvenciji narodnog glasa, koji su "savjest" i "svijest" svoga plebsa, odavno guraju maloljetni~ad u prisilno podani{tvo i kuluk, postrojiv{i ih u prve safove zarad egocentri~nog despotizma, {to je idiotska drskost, koliko i {eretski cinizam. Zar mo`e biti starija li~na vizija, koju zovu politika, od vjere?! [ta biva nakon ovog truhlog alhemi~arskog ~ina, osim ki~erskih i malogra anskih melodrama s tragi~nim naukom, i tragi~nim nervnim zavr{ecima i obaveznim zrelim ~irom u svojoj lubini. Socijalni slu~ajevi, koji su dogurali do prosja~kog {tapa, tra`e halal narodne kuhinje, kako bi bar jedan simit odnijeli svojoj poni`enoj porodici, kojima odreda ispadaju zubi. Evo, vra}a se eho ovog zna~ajnog pitanja preko klisurastog ambisa na{e nacionalne Provalije. [ta rade glavni mentori "na{e" "svijesti" i "savjesti" od jutra do sutra? Igraju se "truhlih kobila", kroz karte i "Smutnja je `e{}a od ubijanja." (Kur'an) domine, kroz tombolu i bingo. Ro`e Kajoa je napisao dobru knjigu "Igre i ljudi". Pa hajde dragi ahbabi da se dobro izigramo iz prve sje}aju}i se onog prvog obe}anja koje je uslijedilo na pitanje Stvoritelja: "Jesam li Ja va{ Gospodar? - Da. - odgovori{e du{e." Dobrota boje nura ne spaja se sa tamom i one ne mogu biti posestrime. Sirijus je daleka ali sjajna zvijezda, koja se jasno vidi u svojoj galaksiji. Nije bilo davno kada iz Ministarstva sti`e }ahat koji obznani da nikada ne}e priznati Me{ihat Sand`aka. Nije nam ~udno za{to otuda takvi vjetrovi. Ali nas ~udi i do `iva srca boli {to su uslijedili iznutra kontinuirani, ali nespretni i ibretni napadi bli`nje bra}e (po vjeri i krvi) preko (i iz ) avlije, sa pozicija mi{a koji je kopnio od ~eznje da ima mo} slona. Za{to ne i mo} muhe, ili P~ele? P~ela je Allahova mud`iza, zar ne? Slonovi su trapavi, posebno u staklarskoj radnji, dok su na otvorenom polju stabilni i korisni, naro~ito za transport balvana. I kao {to biva u malogra anskom duhu, u~inak klijentele je bio vidan: neko je organizovao {trajk u~enika u mu{koj Medresi. Lokalne novine, nedostojne po{tovanja, "laprdale" su o ovoj vru}oj "temi" mjesecima, puhaju}i u pokvarenu tikvu, koja se zvala `uta blasfemija. Svi ti trapavi klovnovski gegovi samo su sakupljali negativni bilans pun `u~i. Kako sa~uvati svoje dostojanstvo od "sme}arske ideologije", pitanje je svih pitanja. Raskokodakana pernata dihanija, po sentu svojih transparentnih mentora, odavno stavlja svoj kljun u tu u njivu i bunji{te, kojima ne poma`e ni ono: I[[! Dihanije koje puze ne mo`e{ ni sru{iti. Ima ne{to te`e od smrti: zloupotreba mladih i bolesnih ljudi. Ovim prvima je potrebna egzistencijalna pomo}, dok drugima - neuropsihijatrijska! O~igledno da je vrijeme {i{mi{a. Sjenke sjenki su zarobljene u svoje pernato ruho. U peru{ku. Imaju o~i a ne vide, i pamet a ne shvataju. Glavni mentor imao je nesretni "slu~aj" - primio je puno golova. Selektor je napravio rokadu, postavio je glavnog mentora na svoje mjesto. Kao glavni mentor poja~ao je dozu kretanja {i{mi{a. Jo{ ja~e ih je uramio u svoje ibliske ko~ije koje su krenule niz strminu sa nesagledivim posljedicama, navode}i ih da ~ak i fizi~ki napadaju svoju bra}u, kao i glavnu ulemu u Islamskoj zajednici (Me{ihatu), nanose}i im nove bolove... [i{mi{i su poku{ali da i to odrade, a mentori bili zadovoljni za trenutak, skrivaju}i se iza obrazina la`nih sjenki, koje {tite {arene kulise od vehtog papira. Slu`beno obezbje enje Islamske zajednice (Me{ihata) obavilo je svoj posao (efikasno), kazav{i ovog puta malo glasnije: I[[[! Za sve njih teuba je posljednja nada i jedini spas, ali samo ako shvate da je Allahova rije~ gornja.

4 4 INTERVJU Intervju: Muamer ef. Zukorli}, predsjednik Me{ihata IZ-e Sand`aka USTAV JE DOBRIM DJELOM OTKLONIO ZULUM NANIJET ISLAMSKOJ ZAJEDNICI Svojom reorganizacijom godine, Islamska zajednica je postala potpuno autonomna u odlu~ivanju i radu, {to se mnogima nije dopalo. Proteklih mjeseci su u~injeni sli~ni poku{aji, istina, ovoga puta od strane nekih lokalnih politi~ara, koji nisu prezali ni od mizernih kleveta, koriste}i lokalne novine. Stvari su oti{le toliko daleko da su doju~era{nji "borci" za vjeru glasno pozivali dr`avne organe da trebaju poru{iti zgradu Medrese koja je, kako ka`u, napravljena bez odgovaraju}e gra evinske dozvole. Rije~ je, dakle, o jo{ jednom poku{aju, nadam se posljednjem, da se vjera Islam i Islamska zajednica pretvore u sredstvo ostvarivanja uskih politi~kih i drugih interesnih ciljeva, {to nipo{to ne}emo dopustiti. Vjera je djelo Apsolutnog Gospodara, te je kao takva uzvi{ena i ne mo`e se nikome pot~initi. Predsjednik Muamer ef. Zukorli}: Me{ihat IZ-e Sand`aka sastavni dio IZ-e BiH Na poziv predsjednika Sabora IZ-e Bosne i Hercegovine mr. Hilma Neimarlije, bili ste sa delegacijom iz Sand`aka na zasijedanju Sabora, koje je odr`ano u Sarajevu 12. jula. Kakvi su Va{i prvi utisci? Po prvi put nakon disolucije Islamske zajednice Jugoslavije, na{a delegacija je imala priliku u~estvovati u radu najvi{eg organa Islamske zajednice sa sjedi{tem u Sarajevu. Ta ~injenica je za nas od bitnog zna~aja. Bili smo u prilici biti ponovo zajedno sa ljudima koji su proteklih ratnih godina na svojim ple}ima nosili te{ko breme organizacije Islamske zajednice. Sabor IZ-e je usvojio Nacrt Ustava IZ-e BiH, gdje je i zvani~no Islamska zajednica Sand`aka na ~elu sa Me{ihatom postala dio jedinstvene Islamske zajednice Bosne i Hercegovine sa sjedi{tem u Sarajevu. Kako komentari{ete ovaj veliki i zna~ajni doga aj? Prije postizanja dogovora, koji se zasigurno mo`e nazvati historijskim, o administrativnom povezivanju Islamske zajednice BiH i Islamske zajednice Sand`aka, svi aktivno uklju~eni u rad Islamske zajednice Sand`aka imali su priliku iznijeti svoja mi{ljenja, sugestije i prijedloge. Naime, najprije je Me{ihat raspravljao po ovom pitanju i usvojio okvirne stavove o kojima su se izjasnili imami i drugi slu`benici Islamske zajednice na Savjetovanju odr`anom god. u Tutinu. Nakon te procedure, Sabor IZ-e Sand`aka je na svom redovnom zasijedanju odr`anom god. u Novom Pazaru donio odgovaraju}e odluke. Stavovi na{eg Sabora su su{tinski skoro identi~ni sa onim {to je kona~na verzija Ustava a {to je odobreno na zasijedanju Sabora u Sarajevu. Kako ste sami istakli, prema novom Ustavu, Islamska zajednica Sand`aka je integralni dio jedinstvene Islamske zajednice sa sjedi{tem u Sarajevu. Ta~nije, radi se o reintegraciji. Dakle, ovaj Ustav nije donio ni{ta posebno novo, ve} je djelimi~no otklonio zulum nanijet Islamskoj zajednici njenim raspadom. Istina, za sada su obuhva}eni prostori muslimanskobo{nja~kog nacionalnog korpusa, ali je posebna vrijednost Ustava u tome {to ostavlja mogu}nost da Islamskoj zajednici pristupe i pripadnici drugih nacija, koji je prihvataju kao svoju. Mi }emo najradosniji biti kada ponovo vidimo u na{oj Islamskoj zajednici i muslimane Albance i Turke sa Kosova, iz Makedonije, Albanije i druge. Po ~emu je bio prepoznatljiv sarajevski Sabor? Neki su mediji ve} prenijeli da je sand`a~ka delegacija bila "najbu~nija" na Saboru u Sarajevu. Radi se o tome da smo mi Saboru ponudili ~etiri amandmana na prednacrt Ustava, {to je dalo povoda za rasprave. Istina, amandmani su bili vi{e tehni~ke nego su{tinske prirode, pa su dobrim dijelom nakon iscrpne rasprave i prihva}eni. Nakon prestanka rata u Bosni, prvi put su se sreli najvi{i vjerski predstavnici svih Bo{njaka. Koja su to bila akutna pitanja (i dileme) koja su mu~ila skoro sve Islamske zajednice kod nas u Sand`aku, Bosni i Zagrebu? Iako su problemi brojni, a mnogi od njih su i {iroj javnosti poznati, Sabor u Sarajevu se nije bavio njima. Naime, pozornost je usmjerena prema budu}nosti Islama i Islamske zajednice ovih prostora a svi su se slo`ili da su adekvatni ustavno-pravni okviri neophodni preduslov za uspjeh. Obzirom da se Me{ihat IZ-e Sand`aka nalazi na podru~ju izvan dr`avnih granica BiH, kako }ete va{e budu}e djelovanje uskladiti sa tom ~injenicom? Novi Ustav je prema tom pitanju vrlo fleksibilan. Naime, ~etiri vrhovna organa (Sabor, Riaset, Reisu-l-ulema i Ustavni sud) su faktori koji simboliziraju jedinstvo Islamske zajednice, kako u Bosni tako i izvan nje, dok }e cjelokupnu organizaciju Islamska zajednica Sand`aka, na ~elu sa svojim Saborom i Me{ihatom, urediti sopstvenim normativnim aktima. U tom smislu, dr`avne granice ni u kom slu~aju ne bi smjele biti smetnja. Svima je poznato da se nadle`nost Srpske pravoslavne crkve prote`e osim Srbije i na Bosnu, Hrvatsku i Sloveniju, {to uop{te nije sporno. Nedavno je "" objavio informaciju da }e visoka delegacija Islamske zajednice BiH posjetiti Sand`ak. Koji su to razlozi {to do sada nije do{lo do posjete? Prije nekoliko mjeseci uputili smo poziv Reisu-l-ulemi dr. Mustafi ef. Ceri}u da sa delegacijom posjeti Sand`ak, {to je od strane Riaseta i prihva}eno. Na `alost, do danas posjeta nije realizovana, a kako saznajemo, u Riasetu ~ekaju na dozvole i garancije nadle`nih organa iz Beograda. Na{ poziv je i dalje na snazi a poku{a}emo utvrditi novi termin posjete u nadi da }e vlasti iz Beograda imati vi{e sluha za ovako krupne stvari. Proteklih nekoliko mjeseci organi i ~elnici Islamske zajednice Sand`aka su bili meta napada nekih lokalnih medija. O ~emu se zapravo radi? [iroj javnosti je poznato da je Islamska zajednica u vrijeme komunisti~ke Jugoslavije bila stalna meta poku{aja mije{anja u njene unutra{nje stvari. To su uglavnom ~inili razni dr`avni ~inovnici, a na`alost, nerijetko su bili i uspje{ni u svojim nastojanjima. Svojom reorganizacijom godine, Islamska zajednica je postala potpuno autonomna u odlu~ivanju i radu, {to se mnogima nije dopalo. Proteklih mjeseci su u~injeni sli~ni poku{aji, istina, ovoga puta od strane nekih lokalnih politi~ara, koji nisu prezali ni od mizernih kleveta, koriste}i lokalne novine. Stvari su oti{le toliko daleko da su doju~era{nji "borci" za vjeru glasno pozivali dr`avne organe da trebaju poru{iti zgradu Medrese koja je, kako ka`u, napravljena bez odgovaraju}e gra evinske dozvole. Rije~ je, dakle, o jo{ jednom poku{aju, nadam se posljednjem, da se vjera Islam i Islamska zajednica pretvore u sredstvo ostvarivanja uskih politi~kih i drugih interesnih ciljeva, {to nipo{to ne}emo dopustiti. Vjera je djelo Apsolutnog Gospodara, te je kao takva uzvi{ena i ne mo`e se nikome pot~initi. Iako Va{ domen nije politika, kako gledate na doga aje od 10. jula ove godine, odnosno, na uvo enje prinudne uprave u SO Novi Pazar? Na{ principijelni stav je poznat. Mi smo za to da se po{tuje demokratski izra`ena volja bira~a. Nepo{tivanje te volje zna~i ga`enje ljudskog dostojanstva, a dostojanstvo ~ovjeka je Bo`iji dar i svetinja u koju se ne smije dirati. Najve}i gubitnici tih nemilih doga aja su sand`a~ki Bo{njaci-muslimani, sa kojima dijelimo zabrinutost. Razgovarao: Fehim Kjevi}

5 AKTUELNI TRENUTAK 5 Akcije REAFIRMACIJA JEDINSTVENE IZ-e Me{ihat Islamske zajednice u Sand`aku, Me{ihat Islamske zajednice u Hrvatskoj i Me{ihat Islamske zajednice u Sloveniji, sastavni su dio Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Na ovaj na~in, Islamska zajednica u biv{oj Jugoslaviji je potvrdila svoje jedinstvo, osim Islamske zajednice u Crnoj Gori, Makedoniji i Islamske zajednice na Kosovu, koje, za sada, nisu uklju~ene u jedinstvenu vjersku zajednicu na prostorima prethodne Jugoslavije. Me utim, ne zna~i da i ove Islamske zajednice ne}e u}i u sastav jedinstvene vjerske zajednice. Islamska zajednica u Jugoslaviji okupljala je sve pripadnike islamske vjere u jednu instituciju, sa jedinstvenom strukturom, jedinstvenim poglavarom reisu-l-ulemom i jedinstvenim organima. Sjed{te ove zajednice bilo je u Sarajevu. Raspadom SFRJ kao zajedni~ke dr`ave na ovim prostorima, Islamska zajednica se na{la razjedinjena na prostore vi{e dr`ava. To je stvorilo pravni i organizacioni vakuum. Odjednom su se muslimani van Republike Bosne i Hercegovine na{li bez vjerske institucije. Tome je, posebno, doprinio rat koji je buknuo u Bosni i Hercegovini, koji je prekinuo svaki kontakt muslimana iz drugih krajeva ex Jugoslavije sa Bosnom i Hercegovinom, pa i sa Islamskom zajednicom i njenim organima. Na{av{i se u takvoj situaciji, muslimani Sand`aka su pristupili osnivanju Me{ihata, kao vjerske institucije u kojima }e se artikulisati interesi i potrebe vjernika. Na`alost, konstituisanje Me{ihata u Sand`aku imalo je odre enih otpora i nerazumijevanja. Potreba vjernika islamske vjeroispovjesti za osnivanjem svojih vjerskih institucija stavljena je u kontekst politi~kih aktivnosti Bo{njaka Sand`aka za regulisanjem svog politi~kog i dr`avno-pravnog statusa u novoj dr`avi - SR Jugoslaviji. Na taj na~in, aktuelne vlasti nove dr`ave su se po~ele, van ustavnih odredbi, mije{ati u vjerski `ivot i pravo vjernika da organizuju svoje vjerske institucije u skladu sa vjerskim principima. Po~elo se manipulisati oko osnivanja Me{ihata Islamske zajednice Sand`aka, da je to, navodno, politi~ka institucija bo{nja~kog naroda na ovim prostorima, da je usmjerena ka autonomiji Sand`aka, pa, ~ak, da ima secesionisti~ke namjere. Dr`avni organi su izmislili nekakvu registraciju ove Institucije kod nadle`nih organa, po propisima i postupku koji je predvi en za politi~ke organizacije ili druga udru`enja gra ana, iako je svakom poznato da dr`ava, po njenom Ustavu i drugim propisima, pa i po me unarodnim konvencijama, Sarajevo: Sa zasijedanja Sabora IZ-e BiH nema pravo da se mije{a u organizovanje vjernika na vjerskoj osnovi, niti te vjerske institucije podlije`u registraciji od strane dr`avnih organa. Te vjerske institucije podlije`u samo notifikacaji, tj. deklarativno se prijavljuju nadle`nom dr`avnom organu. Na taj na~in one obavje{tavaju nadle`ne organe dr`ave gdje se nalazi vjerska institucija koja automatski dobija odre enu {ifru djelatnosti i mati~ni broj, razvrstava se u odre enu kategoriju djelatnosti i, po tom osnovu, nastavlja svoju aktivnost, zaklju~uje sporazum sa organima socijalnog osiguranja za svoje radnike. Nikakva druga kontrola dr`ave nije pravno predvi ena. Kako je vjera odvojena od dr`ave, vjerska institucija se mo`e baviti samo pitanjima vjere i vjerskog `ivota svojih pripadnika. Me{ihat Islamske zajednice Sand`aka sa sjedi{tem u Novom Pazaru funkcioni{e ve} ~etiri godine, ali dr`avni organi jo{ nisu izvr{ili njegovu notifikaciju. Ovome doprinosi i pravna praznina koja u ovoj oblasti postoji, jer je stari Zakon o vjerskim zajednicama prestao da va`i, a novi jo{ nije donijet. No, mi o~ekujemo da }e se ovo pitanje rije{iti na pravno prihvatljiv na~in. Kao {to je vjernicima Islama poznato, Me{ihat nije vrhovna vjerska institucija organizovanja vjernika. To je Riaset na ~elu sa vrhovnim vjerskim poglavarom - reisu-l-ulemom. Sada su u toku aktivnosti da se i ovaj problem rije{i. Naime, Sabor Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, na sjednici od 12. jula 1997., odnosno 07. rebiulevela godine, usvojio je Nacrt Ustava Islamske zajednice. Prema ~lanu 1. ovog Nacrta ustava: "Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini je jedna i jedinstvena zajednica muslimana u Bosni i Hercegovini, Bo{njaka izvan domovine i drugih muslimana koji je prihvataju kao svoju." Me{ihat Islamske zajednice u Sand`aku, Me{ihat Islamske zajednice u Hrvatskoj i Me{ihat Islamske zajednice u Sloveniji, sastavni su dio Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Na ovaj na~in, Islamska zajednica u biv{oj Jugoslaviji je potvrdila svoje jedinstvo, osim Islamske zajednice u Crnoj Gori, Makedoniji i Islamske zajednice na Kosovu, koje, za sada, nisu uklju~ene u jedinstvenu vjersku zajednicu na prostorima prethodne Jugoslavije. Me utim, ne zna~i da i ove Islamske zajednice ne}e u}i u sastav jedinstvene vjerske zajednice. Uklju~ivanjem Islamskih zajednica Sand`aka, Hrvatske i Slovenije u jedinstvenu Islamsku zajednicu sa Bosnom i Hercegovinom reafirmisana je jedinstvena zajednica, ali sa specifi~nim statusom ovih zajednica - u Sand`aku, Hrvatskoj i Sloveniji, koje zadr`avaju odre enu samostalnost u organizovanju vjerskog `ivota na svom podru~ju u skladu sa Ustavom jedinstvene Islamske zajednice. Prevedeno na stvar prakse, Islamska zajednica u Sand`aku ne}e imati Riaset, reisu-l-ulemu i Ustavni sud Islamske zajednice. Ovi organi su zajedni~ki za ~itavu zajednicu dok sve ostale organe samostalno formira. Tako }e Islamska zajednica u Sand`aku imati Sabor, Me{ihat kao izvr{ni organ i predsjednika Me{ihata, kao i sve ni`e organe do d`emata. Funkcionisanje ovih organa bi}e regulisano samostalnim propisima Islamske zajednice u Sand`aku, koji morau biti uskla eni sa Ustavom jedinstvene Islamske zajednice. U slu~aju da do e do razli~itog regulisanja administrativno-pravnih pitanja, kona~nu odluku donosi Ustavni sud. Na ovaj na~in, sva akta i propisi bi}e usagla{eni na jedinstven na~in za cijelu jedinstvenu zajednicu. Drugim rije~ima, sve {to ne mora da bude razli~ito, zbog specifi~ne situacije u Sand`aku, bi}e jedinstveno na nivou cijele Islamske zajednice. Stvaranjem jedinstvene Islamske zajednice i muslimani prethodne Jugoslavije su pribjegli praksi drugih vjerskih zajednica - pravoslavne crkve, katoli~ke crkve i dr., koje funkcioni{u, uglavnom, na podru~ju cijelog prostora prethodne Jugoslavije. Iako su vjerske zajednice vandr`avne, vanpoliti~ke i nadstrana~ke institucije, one mogu, itekako, biti faktor zbli`avanja ljudi sa prostora nekada{nje zajedni~ke dr`ave. One to treba i da budu. Ono {to svim ovim aktivnostima na uspostavljanju jedinstvene Islamske zajednice nije jo{ regulisano jeste status muslimanskih vjernika u SRJ, koji ne `ive na podru~ju Sand`aka i Kosova. Na primjer, kakav je status muslimana u Podgorici, Baru, Beogradu, Zrenjaninu i drugim mjestima u kojim `ive pripadnici islamske vjere. Nacrtom Ustava IZ-e je i ovo pitanje rije{eno na jedan na~in, koji nije dovoljno precizan i jasan. Re~eno je da je ovo zajednica svih Bo{njaka i zajednica drugih muslimana koji je kao takvu prihvataju. Dileme iz ovakve formulacije su brojne: {ta za one koji nisu Bo{njaci, {ta za one koji je ne prihvataju i {ta je alternativa tome. Ove nejasno}e, nerijetko, stvaraju konfuziju kod nekih pojedinaca koji se nalaze na odgovornim mjestima u Odborima IZ-e Sand`aka. I pored toga s pravom mo`emo ustvrditi da novi Ustav predstavlja ~vrst temelj za izgradnju Islamske zajednice bo{nja~kog naroda, a da }e se navedene i druge dileme postepeno kroz rad i aktivnosti otklanjati. A na{oj bra}i iz podgori~kog Me{ihata preporu~ujemo da se okane Odbora i d`emata sa podru~ja Ju`nog Sand`aka, {to bi sigurno bilo od obostranog interesa.

6 6 AKTUELNI TRENUTAK DIREKTOR MEDRESE U POSJETI IZ-e NJEMA^KE Mevlud ef. Dudi}, direktor "Gazi Isabeg" medrese u Novom Pazaru, zijaretio je u zadnjoj polovici mjeseca jula ove godine Islamsku zajednicu u Njema~koj. Pored prisustva mnogim mevludskim sve~anostima u svojstvu predava~a, a njih je bilo u izobilju jer se radi o mjesecu ro enja Allahovog poslanika, direktor Dudi} je posjetio ve}inu sand`a~kih d`emata i drugih muslimanskih udru`enja. Na dan 12. rebiul-evela direktoru Medrese su izrazili dobrodo{licu ~lanovi d`emata "Fed`r" u Minhenu, na ~ijem ~elu se nalazi vrijedni imam Enes ef. Zukorli}. Mevlud ef. je obi{ao i na{e d`emate u Ausburgu, Osnabriku, Berlinu, Frankfurtu, Manhajmu i drugim mjestima gdje J. Crum: I svoj bra~ni `ivot usmjeri}u po principima Islama Da sve vi{e kr{}ana na Zapadu prelazi u Islam, a posebno mladih ljudi i intelektualaca, uvjerili smo se u utorak 29. jula, kada je u prostorijama Me{ihata IZ-e Sand`aka Holan anin Jacobus Crum u prisustvu predsjednika Me{ihata Muamer ef. Zukorli}a i svjedoka prihvatio Islam. Ovaj 33-godi{nji mladi}, po zanimanju laborant, koji ne poti~e iz religiozne porodice, upoznao je i zavolio Allahovu vjeru dru`e}i se sa Marokancima na radu u Holandiji, poznatoj kao "zemlji cvije}a". To je i bio povod da posjeti Maroko. Kako Berlin: Mevlud ef. Dudi} sa bra}om iz BiH i Sand`aka egzistiraju brojni Bo{njaci Sand`aka. Pored sadr`ajnih i nadahnutih vazunasihata, direktor Medrese je na{e d`ematlije upoznao sa radom Medrese i problemima sa kojima se susre}u, te im se zahvalio na podr{ci i pomo}i koju su pru`ili Islamskoj zajednici Sand`aka i svakako Medresi "Gazi Isabeg". Ujedno je iskoristio priliku da se susretne i promuhabeti sa svojim {kolskim ahbabima, koje nije vidio dugi niz godina. Posjeta je zavr{ena uspje{no na obostrano zadovoljstvo. D`ematlije su sretni {to ipak nisu zaboravljeni a direktor Dudi} zato {to se uvjerio da se Islam `ivi i po{tuje i ovdje me u Bo{njacima u Njema~koj. M.F. JO[ JEDAN ^LAN ISLAMSKOG UMMETA nam re~e, glavni razlog, izme u ostalih, da prihvati ovu uzvi{enu vjeru je njegovo odu{evljenje islamskim poimanjem Budu}eg svijeta (Ahireta), na{ta nije mogao dobiti odgovore u "vjeri svojih pradjedova". [ta je bio povod njegovog dolaska u Sand`ak i otkuda da ovaj simpati~ni Holan anin kod nas u~ini tako zna~ajan korak u `ivotu? Naime, upoznav{i u svojoj zemlji muhad`irku iz Ro`aja - Luka~ Suvadu, rodila se `elja za zajedni~kim `ivotom po Allahovim propisima, za{ta je uslov bilo Jacobusovo prihvatanje Islama. Nakon pomenutog ~ina obavljeno je i {eriatsko vjen~anje izme u Jakuba (kako je sebi izabrao novo ime) i Suvade, {to je Muamer ef. krunisao dovom za hairli brak, evlad i nafaku, poslije ~ega su im uru~ene skromne hedije i u klubu Me{ihata uprili~ena mala zakuska. Svjesni ~injenice da je veliki broj sand`a~ke omladine na Zapadu zalutao putevima kriminala i nemorala, raduje nas kada se mo`emo pohavliti i ovakvim primjerima, kojih je, kako saznajemo, u zadnje vrijeme sve vi{e. Islam ne poznaje prostore i vrijeme, dok njega spoznaju samo oni koji tra`e Istinu. S. [krijelj Ro`aje TRI MEVLUDSKA PROGRAMA Bismillahirrahmanirrahim! 12. rebiul-evvela h.g., tj. 17. jula godine, u ~etvrtak u Ro`ajama su uprili~ena tri mevludska programa. Mekteblije iz Ibarca, sa svojim vrijednim imamom Rahman ef. Nurkovi}em, uspje{no su izveli mevludske programe, sa podne namaza u d`amiji "Sultan Murat II" u gradu, sa ikindije namaza u d`ematu sela Koljeno i sa ak{am namaza u svojoj d`amiji u d`ematu Ibarac. Na prve dvije mevludske sve~anosti po~a{}eni smo bili prisustvom Mustafe ef. Feti}a, kao predstavnika Me{ihata IZ-e Sand`aka, ina~e glavnog i odgovornog urednika "Glasa Islama". Mustafa ef. je svojim nadahnutim vazu-nasihatima otvorio srca prisutnih vjernika, pobudio ljubav prema Pejgamberu, izazvao suze u o~ima mnogih d`ematlija. I pored ovako lijepe i sve~ane atmosfere, odziv d`ematlija nije bio na nivou ni u gradu ni u d`ematu "I `enite neo`enjene i udajite neudate..."(kur'an, Nur-2) "@enidba je od mog Sunneta, a ko ne slijedi moj put ne pripada meni." (Hadis) Imaju}i ovo na umu, dvoje mladih - Nurovi} Muradin i Peji} Binasa se odlu~i{e da u ime Allaha d`.{. krenu ovim putem. To u~ini{e u subotu na na~in kako }e njihov Stvoritelj biti zadovoljan. Poslije mevludske sve~anosti u subotu u svome domu, pored uvijek `urne rijeke Ra{ke, u d`ematu Selakovac, u bra~nu zajednicu u skladu sa Allahovim propisima su zakora~ili Selek Hajro i Muhovi} Zahida. Svjedoci ovog blagoslovljenog ~ina su Fehim i Nusret Selek. Ovo vjen~anje pred okupljenom rodbinom obavio je njihov imam Malik ef. Nurovi}. On je tom prilikom ukazao na zna~aj i veli~inu ovog Allahovog propisa, isti~u}i `elju da ovaj mladi bra~ni par svoju sre}u i budu}nost gradi na temeljima Kur'ana i Sunneta. Ovo je jo{ jedna potvrda islamske svijesti koju omladina Koljeno. U Ibarcu je bilo ne{to bolje posje}ena d`amija. No, nema sumnje u to da organizovanje vjerskih sve~anosti u povodu mubarek dana i zna~ajnih islamskih datuma u d`amijama, zna~ajno uti~e na vjersko-prosvjetnom osvje{}ivanju muslimana na{eg podneblja. Vrlo efektno daje rezultate i uozbiljuje takve sve~anosti kada prisustvuju i u~estvuju vazu-nasihatima zvani~ni predstavnici IZ-e u liku profesora i teologa, kao {to je ovom prilikom bilo prisustvo Mustafe ef. Feti}a. Zato predla`emo Odboru IZ-e Ro`aje i vjersko-prosvjetnoj slu`bi na ~elu sa glavnim imamom da {to tje{nje sara uju sa Me{ihatom IZ-e Sand`aka, sa Medresom i Izdava~kom djelatno{}u u Novom Pazaru. Molimo Allaha d`.{. da nam podari vrijedne, u~ene i mudre imame i vjerske vo e koji }e nas voditi stazama Islama. Amin! Edin Fetahovi} NOVA VJEN^ANJA PO [ERIATU Svjedoci ovog ~ina vrijednog pa`nje su Mensur i Sead Nurovi}. Pokrovitelj ovog Allahovog propisa bio je njihov imam Malik ef. Nurovi} koji je tom prilikom istakao pouke iz islamskog braka. Mo`emo ista}i da je ovim vjen~anjem u~injen korak ka bu enju svijesti za ~istu islamsku porodicu. Ummet posljednjeg Allahovog Poslanika Muhammeda s.a.v.s. je jedno jedinstveno tijelo, jedna kompletna zgrada a cigle te zgrade tj. Ummeta su upravo porodica. Zato Islam s pravom porodici pridaje ovoliki zna~aj. Svakako da }e ovo vjen~anje biti lijep primjer drugima u izvr{avanju islamskih propisa. Neka Allah d`.{. bude na pomo}i ovom mladom paru, koji je sa Njegovim imenom u srcu i u ime Njega sklopio svoj brak. danas, hvala Bogu, sve vi{e pokazuje. Molimo Allaha d`.{. da brak ovih mladenaca u~ini islamskim, sa puno ljubavi i razumijevanja. Mali} Nurovi}

7 AKTUELNI TRENUTAK 7 U RO@AJAMA UDAREN TEMELJ DEVETNAESTOJ D@AMIJI Raduje nas vijest da je na podru~ju Odbora IZ-e Ro`aje udaren temelj za izgradnju devetnaeste d`amije. To govori da je vjerski `ivot na ovom podru~ju aktiviran te da treba ustrajavati na putu o`ivljavanja islamskih institucija a ono se prije svega ogleda u izgradnji Allahovih temelj za izgradnju nove d`amije. Tako e su prije heftu dana u Bi{evu kod fabrike }ilima udareni temelji za izgradnju jo{ jedne lijepe d`amije. Pored pitanja koja stoje pred Odborom IZ-e Ro`aje kako obezbijediti kadar za 19 d`emata i d`amija, isto je toliko va`no, ako ne i va`nije, KUR'AN U RUKOPISU, PISAN PRIJE TRI STOTINE GODINA Na udaljenosti samo nekoliko kilometara od Prijepolja, nalazi se poznato selo Hisard`ik. Ispod same Jerine kule (gradine) kao {to se i vidi sa slike, u selu se nalazi impozantna d`amija ~iji historijski podaci na`alost nisu poznati. U ovoj d`amiji se nalazi i ~uva Kur'an, star tri stotine hid`retskih godina. Kur'an je u rukopisu i pisan je izuzetnim stilom. Njegov format je 40 x 30 cm, a te`ine je 4,90 kg. Kur'an je sa~uvan u cjelosti, izuzev zadnjeg lista koji nedostaje, a na kome je ispisano {est zadnjih kratkih kur'anskih sura. Na po~etku Kur'ana stoji natpis na arapskom jeziku, koji u prijevodu na bosanski glasi: "Ovaj Mushafi- {erif napisao je Nuh sina Inajetullaha, hatib d`amije ispod tvr ave Mile{evo, da oprosti Allah njemu i njegovim roditeljima. Ramazani-{erif, god." N. Daci} ku}a. U prilog tome je informacija da je u Gornjoj Lovnici dana godine, ba{ na dan akademije IV generacije maturanata "Gazi Isabeg" medrese u Novom Pazaru, udaren U selu Sutivan na domak Bijelog Polja nalazi se d`amija [ehovi}a Sutivan sagra ena jo{ u XVII vijeku (1687.), do`ivjela je restauraciju godine. Sadr`aj d`amije [ehovi}a Sutivan je ~inio samo prostor za namaz, bez drugih prate}ih prostorija. D`amijski odbor Sutivan ve} du`e vrijeme planira izgradnju abdesthane i hodnika, ali zbog nedostatka materijalnih sredstava ~ekao je bolje dane. I hvala Allahu d`.{. koji je okrenuo na pravi put Mevludina - Me{ka Omerovi}a, ro enog godine od oca Adila i majke Hafize iz sela Potkrajca, koje pripada d`amijskom odboru Sutivan, pa se sam sjetio da od svog imetka utro{i na Allahovom d`.{. putu i sagradi abdesthanu i hodnik uz pitanje kako obezbijediti d`emat za tolike d`amije. Pitanja su tu, samo fale jo{ odgovori, isto kao {to su i d`amije tu, samo fale d`ematlije. IMETAK NA ALLAHOVOM PUTU A. F. d`amiju. Allah d`.{. }e njega i njegovu porodicu i njima sli~ne mnogostruko nagraditi, u skladu sa ajetom: "Oni koji imanja svoja tro{e na Allahovom putu li~e na onoga koji posije zrno iz kojeg nikne sedam klasova a u svakom klasu po stotinu zrna. A Allah }e onome kome ho}e dati vi{e, Allah je neizmjerno dobar i sve zna." (2:261). Mevludin Omerovi} je i ranije u~estvovao u sanaciji d`amije sa jo{ nekolicinom d`ematlija. Dokle god bude tekla voda iz abdesthane te}i }e neprestano nagrada Mevludinu, njegovoj porodici i njegovim potomcima, a i poslije njihove smrti. Neka primjer ovog mladog vakifa bude primjer svima nama, kako da ~istimo svoj mal i rizk. Neka Allah d`.{. posebno nagradi njegovu djecu: sina Aldina i Mensura i }erku Melisu sa lijepim zdravljem i imanom. Amin! Imam d`amije Sutivan Mirsad ef. Burd`ovi} UVAKUFIO PLAC ZA D@AMIJU ]erim Omeragi} iz sela Dubovo poklonio je plac za budu}u d`amiju koja je po~etkom ove godine ozidana do prvog sprata, zahvaljuju}i slozi i organizaciji mje{tana Dubova. Omeragi} je ~lan Re`ijskog odbora kojem su obilno pomagala dva brata Husein i Munir sa svojom mehanizacijom. Dali su na uslugu svoje kamione kako bi se {to lak{e prevezao gra evinski materijal koji je potreban za d`amiju. Svi mje{tani Dubova su u~estvovali u pomo}i za svoju d`amiju, kako materijalno tako i nov~ano. Alija Etemovi} dao je DM. Neka to U 85. godini `ivota preselio je na ahiret Red`ep Selimovi}. Red`o, kako smo ga zvali, mi njegovi bli`i saradnici i ahbabi, bio je divan ~ovjek, dobar drug, po{- ten saradnik i, nadasve, pedantan radnik. Od god. uklju- ~uje se volonterski u rad Islamske zajednice a za predsjednika Odbora IZ-e Novi Pazar biva izabran god., gdje }e tu du`nost obavljati do januara god., kada to mjesto ustupa tada{njem imamu Lejlek d`amije, Hajru ef. Tuti}u, mladom ~ovjeku, {to je i ovim primjerom pokazao da je imao veliko povjerenje u mlade. Red`o je bio cijenjen i po{tovan i van Novog Pazara, tako bude primjer za budu}e darodavce, naglasio je na kraju Omeragi}. F.K. PRESELIO NA AHIRET BIV[I PREDSJEDNIK OIZ-e N. PAZARA da je bio i ~lan Sabora IZ-e za Srbiju, Vojvodinu i Kosovo u Pri{tini, Vrhovnog Sabora u Sarajevu i ponovo predsjednik Odbora IZ-e Novi Pazar u periodu od god. Posebno je zapa`en njegov anga`man i `elja za {kolovanjem kadrova, tako da je uvijek insistirao na stipendiranju u~enika u medresama i studenata Islamskog teolo{kog fakulteta u Sarajevu od strane Odbora IZ-e Novi Pazar. Nema skoro ni jednog u~enika Medrese sa ovih prostora a da nije primao stipendiju od ovog Odbora. Za to pripada velika zasluga rahmetli Red`u Selimovi}u. Njegovom smr}u izgubili smo dobrog prijatelja, iskrenog saradnika, ali ponosni smo na njega i njegov rad i doprinos u Islamskoj zajednici Novog Pazara. Molimo dragog Allaha da ga magfiret u~ini. Amin. Hajro ef. Tuti}

8 8 AKTUELNI TRENUTAK Vjerska pouka u Novom Pazaru RADOST PRVE HATME U svjetlu gore navedenog, `elim da dam jednu skromnu reporta`u o vjerskoj pouci i islamskom vaspitanju na{e djece na podru~ju OIZ-e Novi Pazar. Ne `elim da se {ire upu{tam u ovu problematiku jer se nadam da }e se o istoj temi u nekom narednom broju "Glasa Islama" podrobnije pisati, o broju punktova vjerske pouke, kao i o uspjesima i neuspjesima iste. Ono {to me posebno dojmilo, pa i povuklo, je to {to saznajem da OIZ-e Novi Pazar pitanju vjerskog pou~avanja posvje}uje du`nu pa`nju, kako onima najmla im tako i najstarijim polaznicima. Tako e se primje}uje i bolji odziv na pouku u zadnjih nekoliko godina. Ovo svakako ohrabruje, ulijeva vi{e optimizma i ujedno potvr uje da su iza nas vremena u kojima se strahovalo od "de`urnog komunisti~kog policajca" kada se pitanje vjerske pouke gu{ilo putem birokratskih paragrafa i preko nekih na{ih "prosvjetara" i budnih komunisti~kih ~uvara. Sada nam vi{e nisu potrebne pisane dozvole od strane roditelja da im djeca mogu obavljati Bor d`amija: Vjerska pouka za odrasle "O vi koji vjerujete, ~uvajte sebe i svoje porodice od d`ehennemske vatre, ~ije }e gorivo biti ljudi i kamenje..." Na mladima svijet ostaje, veli se u narodnoj poslovici, ili, gvo` e se kuje dok je vru}e, a prut savija dok je sirov. Zbog toga treba mlade odgajati i najve}u pa`nju u odgoju im posvjetiti, zapravo u tim godinama, jer ono {to u svojoj ranoj mladosti naviknu, te{ko se mo`e kasnije popraviti ili iskorijeniti? Poruka gore citiranog ajeta je jasna i nedvosmislena. Allah d`.{. od nas tra`i da se brinemo o sebi i o svojoj porodici, te da ure ujemo svoje postupke tako, kako }emo i na ovom svijetu biti sretni a na budu}em biti spa{eni od d`ehennemske vatre. Poznato nam je da je hazreti Alija r.a., tuma~e}i kako }emo svoju djecu i svoju porodicu o~uvati i za{tititi od vatre - rekao: "Nau~ite ih i lijepo ih odgojte." Hasan el-basri veli: "Naredite im da Allahu d`.{. pokorni budu i nau~ite ih {ta je dobro." Prema tome svaki }e pred Uzvi{enim Allahom biti odgovoran ako zapusti odgoj i obrazovanje svoje djece. Poznati su nam i mnogobrojni hadisi na{eg dragog i ~asnog Pejgambera Muhammeda a.s. izre~eni na ime odgoja djece, od kojih }emo navesti sljede}e iz Tirmizijine knjige hadisa: "Ne mo`e roditelj ostaviti niti pokloniti svom djetetu ni{ta vrijednije od dobra odgoja." U drugom hadisu se veli: "Bolje je svakom od vas da odgaja svoje dijete (u islamskom duhu) nego da svaki dan siromasima podijelo po pola sa'a." Ibnu Omer bi obi~avao re}i: "Odgoj svoga sina, jer }e{ biti pitan kako si ga odgojio i kako si ga nau~io, a on }e biti pitan je li ti dobro~instvo ~inio i pokoran bio." [arova d`amija D`amija u Salakovcu Tabak Ishak d`amija Ferhadija d`amija [arena d`amija Melajska d`amija pouku. Osamdesetih godina smo ~uli i takve gluposti da su hod`e "ucjenjivali" vjernike time, da im ne}e ukopati umrlog (mejta) zbog toga {to, tobo`e, ne {alju djecu na vjersku pouku. Takvi bijednici formiraju svoja ubje enja, valjda prema onome kako su sami radili u svome sistemu, vr{e}i razli~ite vidove presija i tortura na vjernike, brane}i im da poste, da sunete svoju djecu, brane}i da vjeruju u Boga, pa dakako, i da organiziraju i svoj privatni `ivot, pou~avaju djecu, pa ~ak su uticali i na to kako smanjiti natalitet kod muslimana. O~ito je da oni osim nekakvog komunisti~kog manifesta ni{ta drugo nisu poznavali. Da su znali ili, bolje re}i, da su htjeli znati, mogli su pro~itati u mudrom Kur'anu da Uzvi{eni Allah ka`e: "U vjeri nema prisile, jer se pravi put jasno razlikuje od krivog..." i tada ne bi ogovarali hod`e kako ucjenjuju vjernike, jer hod`e ne pozivaju niti mogu pozivati u vjeru druga~ije, ve} po Kur'anu i hadisu. Svakako, vjernika nikada, pa ni tada, nisu mogli odvratiti od vjere niti od bilo ~ega {to ga vjera u~i, pa niti od islamskog odgajanja. Svjetlo Islama nije i ne}e niko uspjeti da ugasi, bez obzira kakav i koliki mrak i d`ehalet nadirao. Tako nas Kur'an u~i. To je barem danas jasno, sve jasnije, pogotovu na ovim postkomunisti~kim prostorima i vremenima. Rekoh da ohrabruje ~injenica da je polaznika na vjerskoj pouci osjetno vi{e. To se posebno dalo primjetiti ovoga ljeta, kada je vjerska pouka intenzivna i brojna. Na svakom punktu bilo je vi{e desetina polaznika, a u nekim d`amijama u Novom Pazaru, kako nam reko{e marljivi imamimuallimi, broj polaznika je pre{ao preko 100. Zato su izvo a~i vjerske pouke bili prinu eni da formiraju nekoliko grupa, kako bi efikasnije i neometano izvodili rad. Ina~e, u sedmici se obavljala pouka ~etiri dana u prijepodnevnim satima. Uzorni roditelji, vjernici i gra ani nisu {tedjeli svoju djecu, marljivo ih {alju}i na pouku i tako upotpunili svoju ~asnu obavezu prema svom evladu. Svakako, aferimi pripadaju marljivim imamimamuallimima, koji su ~asno izvr{ili svoju muallimsku obavezu, redovno dolaze}i na istu, puni zadovoljstva {to im se Allah smilovao i po~astio ih time da svoje znanje o uzvi{enoj vjeri Islamu mogu prenijeti na mlade de~ije du{e i srca. Uz ovu skromnu reporta`u o vjerskoj pouci `elim da napomenem da OIZ-e vjersko pou~avanje organizuje preko cijele godine, subotom i nedjeljom (u {kolskom periodu) u svim d`amijama, a preko raspusta (zimskog i ljetnjeg) broj ~asova, odnosno dana, se uve}ava za dva. Tako e, OIZ-e organizuje vjersku pouku i za odrasle. Istina, za sada ona funkcioni{e samo u par d`amija. Nezir Salihovi}

9 9 Isabegova Medresa STRAH OD Na temeljima stare Isabegove Medrese u Novom Pazaru izgradi}e se nova Medresa koja }e biti u skladu sa vremenom i prostorom. Bageri su zabrujali... KNJIGA I NAUKE Ovih julskih dana s hairom i beri}etom bageri su zabrujali i iskopali prve kubike plodne zemlje koja nije koristila niza{ta osim kao skladi{te drvljanika za pekaru pored Bedema i ergelu hudih konja Adema Piti}a. Ujedno, zapo{ljeni u Me{ihatu organizovali su mobu za temelje pomo}ne zgrade u okviru budu}e Isabegove Medrese. - Akobogda i sve sa hairom da bude, - tako je blagosiljao najstariji stanovnik stare Medrese Hakija Red`ovi} (koji punih pedeset godina, od samog ro enja, `ivi u neuslovnom privremenom stanu) prilikom kopanja temelja, uz sami zid tro{ne stare Medrese, nadaju}i se istovremeno (kao i njegovi susjedi) da }e do}i uskoro do svog krova nad glavom. Jedino, ukoliko obe}anja ne budu ludom radovanja. Prilikom izgradnje pomo}nog objekta u okviru budu}e nove Medrese kom{ije (pekari) su se kiselo mr{tili ne mare}i za zna~aj i vrijednost ove budu}e vjersko-obrazovne institucije, koja }e po njihovoj svijesti, tobo`e, ugroziti i zakloniti njihov du}an. Helem, o~igledan je strah od knjiga i nauke, strah od zaha}a, od sjenki, kom{ijskog mednika i me e, i jo{ ko zna od ~ega. Na `alost jo{ je prisutna u na{em skorojevi}kom i malogra anskom mentalitetu jeftina, da ne ka`emo, vehta psihologija `ivotarenja s tafrom, sa samim sobom i li~nim interesima. Ukratko, sva se filozofija vrti oko sopstvenog du}ana i sopstvene avlije. Ukoliko se na{em insanu ostvari da ima svoju piljaru ispod pend`era, on je dobio svoju autonomiju, svoju domovinu, svoju dr`avu. I sve su njegove ovce na broju i vuci siti. U njegovoj avliji ra{}e najbolje bulke i ru`e nacionalnog "patriotizma". Ali, kako dalje i}i prema temeljima stare Isabegove Medrese, kada klju~ni problem stoji u mjestu? Gdje izmjestiti par preostalih porodica koje ~ekaju svog Godoa i s kim se dogovarati kada su komunikacije na relaciji SO Novi Pazar - Me{ihat labave iz vi{e razloga. Jedan je najuo~ljiviji, upravo {to je nesmotrenom posljeratnom nacionalizacijom privatne imovine, u istom vaganu zahva}ena i oduzeta mnoga vakufska imovina. Op{tina Novi Pazar po takvom "djelu" prednja~i. Ovaj klju~ni problem vremenom se uve}ava i komplikuje, jer vakufsku imovinu je te{ko (i skoro nemogu}e) povratiti u njenoj protuvrijednosti. Razlog je jasan: na vakufskom Osoblje Me{ihata na mobi kopanja temelja pomo}nog objekta pored budu}e Medrese. zemlji{tu iznikla su gradska naselja, pa nije ni ~udo {to ni jedna vlast u ovoj op{tini, koja je dolazila i odlazila, nije htjela niti `eljela da se malo vi{e zabavi ovom vru}om temom, upravo {to ne mo`e da rije{i adekvatno elementarno pitanje vakufske imovine, koja po svim zakonima i pravima pripada samo Islamskoj zajednici. Istina, Islamska zajednica se nadala da }e dolaskom nove vlasti od pro{le godine u ovoj op{tini, bar malo raskraviti ovaj ledeni "brijeg" i pomo}i zdu{no svojoj bra}i. Istina, bilo je nekih be{areta i obe}anja da }e pomo}i da se izna e neko Solomonsko rje{enje za porodice koje `ive u neuslovnim bara~nim stanovima stare Medrese, kao i da se zapo~ne pravna i valjana akcija povratka vakufske imovine, onoliko koliko se to mo`e. No, po onoj narodnoj, ~esto biva da ponekad kom{ija za`eli da kom{iji crkne krava, pa nije ~udo {to bra}a preko puta imaju pre~eg "posla", tako da se morala jo{ jednom prolongirati gra evinska dozvola, jer je njen rok bio istekao. Sre}om, ima u svenu ovom i ne{to dobro, kako smo ~uli u Odboru IZ-e Novog Pazara da se Za{to se va`na odluka zagubila u bud`aku? Odlukom Skup{tine Op{tine Novi Pazar ( ) dodijeljena su tri placa i dinara porodicama koje `ive u zgradi stare Medrese. Odluka je objavljena u Slu`benom glasniku broj 9. od god. prethodni gradona~elnik SO Novi Pazar pozvao na odluku Skup{tine op{tine da se porodicama koje `ive u zgradi stare Medrese dodijele tri placa za izgradnju porodi~nih stanova i nov~ana pomo} od dinara, i da su to ostavili u amanet novoj vlasti koja je prakti~no tu odluku, odnosno pomo}, pre}utala, zaboravila... [ta bi rekao na sve ovo da je `iv Isabeg Isakovi}? Ohrabren bi bio {to se neko sjetio da na temeljima njegove stare Medrese podigne novu. Razo~aran {to neki koji su dobili prvi put u historiji lokalnu vlast (i imaju muslimanska imena) jo{ ne mogu da osjete su{tinu ovog problema, odnosno ove institucije. Ono {to je bitno i fundamentalno za Vrijeme i Prostor u kojem `ivimo - novi temelji su zapo~eti... Fehim Kajevi} (II) Dogra ena zgrada IZ-e Sand`aka (sjeverozapadna strana)

10 10 IZ NA[IH IZ SVIJETA ISLAMA Predstavljamo ODBOR ISLAMSKE ZAJEDNICE N O V A V A R O [ Historija grada Nova Varo{ je naselje osnovano po~etkom XVI vijeka na putu Sarajevo - Istanbul. Kao osniva~ Varo{i spominje se bosanski sand`ak-beg Skender-pa{a \enovljanin, po kome se do godine Varo{ nazivala "Varo{ Iskenderpa{e", odnosno "Skender-pa{ina Varo{". Popisom iz godine Skender-pa{ina Varo{ se po prvi put spominje kao "Nova Varo{ u nahiji Bar~e u kadiluku Novi Pazar", odnosno spominje se kao "Yeni Varo{". Muslimani u Novoj Varo{i Prema popisu iz godine u Skender-pa{inoj Varo{i bilo je 14 muslimanskih i 42 kr{}anska doma}instva (u procentima 25:75). Od tada pa do danas procentualni odnos muslimanskog i kr{}anskog `ivlja u Novoj Varo{i je varirao. Tako je popisom iz godine evidentirano vi{e muslimana od kr{}ana, i to od 87 doma}instava, 64 su bila muslimanska, a 23 kr{}anska, {to je u procentima iznosilo 74:26. Da bi 50-tih godina XIX vijeka bilo 28,5% muslimanskog, a 71,5% kr{}anskog `ivlja, odnosno 60 muslimanskih a 150 kr{}anskih doma}instava. Danas u Novoj Varo{i ima 10-ak posto muslimana i to uglavnom Bo{njaka (uz ne{to Roma i Albanaca), a ostalo su uglavnom pravoslavni kr{}ani srpske nacionalnosti. Islamski vjerski objekti i vakufska imovina Prvi islamski vjerski objekat u Novoj Varo{i bila je d`amija koju je izgradio Pervan-beg sa svojim sinovima Kurdom, Alijom, Memijom i Ibrahimom, krajem XVI i po~etkom XVII vijeka. Pervan-begovu d`amiju, kao i cijelu tada{nju Novu Varo{, su zapalili ustanici Prvog srpskog ustanka godine. Potreba za d`amijom je bila velika pa je uz ponovnu izgradnju grada izgra ena i nova, ali ovog puta drvena d`amija, koja zbog svoje slabe konstrukcije i nemirnih vremena nije dugo postojala. Dana{nja d`amija je gra ena u vremenu od godine, i ona nosi naziv osniva~a Nove Varo{i Skender-pa{e. Skender-pa{ina d`amija je izgra ena od priloga gra ana i dara Mahmut-bega Bajrovi}a, turskog oficira iz Pljevalja, kome je posvije}en i natpis na plo~i postavljenoj na ulaz u d`amiju. Uz d`amiju je bio drveni minaret visok 12 metara, a nakon Drugog svjetskog rata podignut je minaret od tesanog kamena. Na prostoru izme u d`amije i dana{nje Skup{tine op{tine bio je mekteb koji je imao prizemlje i sprat isturen nad prizemljem. Zgrada mekteba je sru{ena poslije II svjetskog rata, a na njenom mjestu je izgra ena kafana. Danas od islamskih vjerskih objekata u Novoj Varo{i postoji ve} pomenuta Skender-pa{ina d`amija, a Islamska zajednica u svom vlasni{tvu posjeduje i jednu oronulu jednospratnicu (u kojoj je nekad odr`avana vjeropouka), kao i zemlji{te mezarluka. Ne{to od vakufskog zemlji{ta je, po pri~ama starih Varo{ana a bez pisanih dokumenata, oduzeto nakon Drugog svjetskog rata, a jedan dio je prodat. Aktivnost Odbora Odbor IZ-e Nova Varo{ svoje aktivnosti usmjerava uglavnom na pomo} najugro`enijim porodicama u gradu, na vjeropouku, kao i na odr`avanje vakufske imovine. Tako je u posljednjih nekoliko godina uz pomo} Islamske zajednice Sand`aka i gra ana Nove Varo{i, podijeljeno najsiroma{nijim porodicama namirnica u vrijednosti oko DM. U cilju pove}anja vjerskog obrazovanja, te ja~anja i produbljivanja imana kod mladih ljudi, Odbor IZ-e Nove Varo{i organizuje i osnovnu vjeropouku u vremenu ljetnjih ferija, a u planu su i tribine sa zna~ajnim vjerskim i nau~nim temama. D`ematlije Skender-pa{ine d`amije i Odbor IZ-e Nove Varo{i namjeravaju da u toku ove godine renoviraju d`amiju jer joj prijeti ru{enje, obzirom da je krov oslabio i da je naget jugozapadni zid; te u tom cilju koristim ovu priliku da zatra`im pomo} od Odbora IZ-e iz drugih sand`a~kih gradova, kao i od imu}nih pojedinaca, posebno apeluju}i na Novovaro{ane koji rade u inostranstvu. Anes D`unuzovi} JAVNO IZVINJENJE KOMPANIJE ''NIKE'' MUSLIMANIMA Ameri~ka kompanija za proizvodnju sportske opreme 'NIKE' (Naik) povukla je sa tr`i{ta model patike proizveden pro{le jeseni, na ~ijim bokovima i onu su ispisani simboli ~iji je grafi~ki izgled identi~an rije~i "Allah". Kompanija je nakon o{tre reakcije i kampanje Ameri~kog islamskog med`lisa, najvi{eg tijela ameri~kih muslimana, izrazila javno izvinjenje svim muslimanama, obrazla`u}i da gre{ka nije namjerna ve} su autori ove patike hteli da napi{u rije~ AIR, daju}i joj umjetni~ki izgled. Na konferenciji za {tampu koju je organizovao muslimanski Med`lis, Nihad Avad kao izvr{ni direktor Med`lisa je izjavio da je do{lo do dogovora sa pomenutom kompanijom, koja }e pored javnog izvinjenja zbog ove, po njima nenamjerne gre{ke, povu}i ovaj model sa tr`i{ta. Sudan }e mo`da u~initi obaveznim no{enje hid`aba (islamske odje}e) za studentice na svim univerzitetima {irom zemlje, javljaju sudanske novine. Dnevnik Al-Enkaz Al-Watani citira sudanskog ministra za obrazovanje, gospodina Ibrahima Ahmeda Omara, koji ka`e da je i on potpisnik Novoizabrana politi~ka vlast Turske, potpomognuta armijskim vrhom, ne odustaje od realizacije svog najavljenog antiislamskog programa, koji se ogleda u ukidanju {kola za hatibe i u~enje Kurana. Proteklih dana svjetske TV mre`e prepune su izve{taja o zbivanjima u Turskoj. NIKE se obavezala da }e uz saradnju sa Med`lisom ulo`iti 50 hiljada dolara u izgradnju sportskog terena u osnovnoj {koli koju poha aju djeca ameri~kih muslimana, uz molbu Med`lisu da ne poziva muslimane na bojkot proizvoda ove kompanije. OBAVEZAN HID@AB ZA STUDENTICE ideje za koju vjeruje da }e biti realizovana ove godine. Zahtjev se jasno odnosi kako na dr`avne tako i na privatne univerzitete. Inicijativa, kako ka`u novine, poti~e od grupe studentica islamskog univerziteta... DA LI SE UKIDAJU IMAM-HATIB [KOLE U TURSKOJ Naime, nakon dono{enja novog zakona o {kolstvu, kojim se dosada{nje petogodi{nje osnovno obrazovanje produ`ava na obaveznih osam godina, {to postoje}u mre`u islamskih {kola dovodi u polo`aj nezakonitih {kola, do{lo je do masovnih protesta vjerni~kih masa u ve}ini gradova Turske, gdje je do{lo i do sukoba sa snagama bezbjednosti. Kako bi potvrdilo svoju odlu~nost u borbi protiv Islama, tursko Vije}e nacionalne bezbjednosti je razmatralo nastalu situaciju i donijelo odluku o isklju~enju iz armije jo{ 25 visokih oficira osumnji~enih za vezu sa islamistima. SEJJID MOHAMMAD HATAMI JE NOVI PREDSJEDNIK ISLAMSKE REPUBLIKE IRANA Dvadeset tre}eg maja godine iranski gra ani su prisustvovali izbornim mjestima da bi izabrali sedmog predsjednika Islamske Republike Irana. Na taj dan su oko trideset miliona ljudi od ukupnog trideset tri miliona glasa~kog tijela glasali i slobodno izabrali svog predsjednika. Ovaj odziv bira~a je izazvao nevjerovatno ~u enje i nevjericu svih zapadnih medija jer su smatrali da Iranci ne}e u~estvovati na ovim izborima. Sejjid Muhammed Hatami je prilikom preuzimanja du`nosti, 04. avgusta godine, u svom pozdravnom govoru rekao da Iran `eli da odr`i prijateljske odnose sa svim zemljama i narodima "koji se zala`u za svoje nacionalne interese i revolucionarne ideale". On je naglasio da }e se zalagati za mir i sigurnost u svijetu uprkos, kako je rekao, ekspanzionisti~ke politike velikih sila, koja je najve}a prijetnja svjetskom miru.

11 ZA[TO ISLAM DRUGI O NAMA 11 MRS. RASHEEDR SHEEDA (CECILLA) CANNOLC ANNOLY Za{to sam postala muslimanka? Dozvolite mi da vam iskreno ispri~am kako sam postala muslimanka, a da to nisam ~ak ni primjetila. Ve} u ranoj mladosti potpuno sam izgubila povjerenje u kr{}anstvo i prema njemu po~ela osje}ati ravnodu{nost. Zanimale su me mnoge stvari koje se ti~u religije. Nisam bila pristalica slijepog vjerovanja u ono ~emu su me poku{avali podu~iti. [ta je to Sveto trojstvo? Za{to smo svi do{li na ovaj svijet grije{ni i za{to moramo ispa{tati? Za{to mo`emo prizivati Boga samo uz posredstvo sve{tenika? Kakvo je zna~enje svih onih raznolikih znamenja koja su nam bila pokazivana i ~uda o kojima su nam govorili? Kad god bih postavljala ovakva pitanja sve{tenicima koji su me podu~avali, oni bi postajali ljuti i govorili bi mi: "Ti ne mo`e{ istra`ivati unutarnju prirodu crkvenog u~enja. To je tajna. Sve {to treba{ u~initi je da vjeruje{ crkvi." I jo{ jedna stvar koju nisam mogla razumjeti je kako neko mo`e vjerovati u ne{to ~iju su{tinu ne poznaje? Sve u svemu tada nisam smjela obznaniti ta svoja razmi{ljanja. Sigurna sam da mnogi dana{nji tzv. kr{}ani su istog mi{ljenja kao i ja; ne vjeruju u ve}inu religijskih u~enja koja im se name}u, ali se boje da to obznane. [to sam postajala starija sve vi{e sam se udaljavala od kr{}anstva, i kona~no, jednom za svagda razi{la se sa crkvom i po~ela se pitati postoji li vjera koja upu}uje na "obo`avanje jednog Boga". Moja savjest i srce su mi govorili da postoji samo jedan Bog. Kada bih pogledala oko sebe doga aji su mi pokazivali kako su besmislena i nerazumna ~uda o kojima su nam sve{tenici govorili, i koliko su apsurdne pri~e o svecima o kojima su nam pri~ali. Zar sve {to je na zemlji, ljudska bi}a, zvjeri, {ume, planine, mora, drve}a, cvije}e, ne upu}uje na to da je sve to stvorio jedan veliki Tvorac? Zar novoro en~e ne predstavlja, samo po sebi, jedno (Austrija) ~udo? Sa druge strane, crkva je nastojala da indoktrinira ljude apsurdnim vjerovanjem da je svako novoro eno dijete stvoreno bijedno i grije{no. Ne, to je nemogu}e, to je la`. Svako novoro en~e je nevino stvorenje, stvorenje Allaha d`.{. To je ~udo, i ja vjerujem samo u Allaha i ~uda koja je On stvorio. Ni{ta na svijetu nije po pripadnosti grije{no, prljavo i odvratno. U takvim razmi{ljanjima me je zatekla moja }erka do{av{i jednog dana ku}i sa jednom knjigom o Islamu. Sjedele smo zajedno i ~itale je sa velikom pa`njom. Moj Allahu, knjiga je govorila ba{ onako kakva su moja razmi{ljanja bila. Islam obznanjuje postojanje Allaha d`.{. i u~i nas da se ljudi ra aju kao nedu`na stvorenja. Do tog dana ja sam potpuno ignorisala Islam. U {kolama Islam je bio objekat ismijavanja. Bili smo mi{ljenja da je ta vjera pogre{na i apsurdna, nadahnuta ljeno{}u i da }e muslimani i}i u pakao. ^itaju}i ovu knjigu zapala sam u razmi{ljanje. Da bih dobila vi{e informacija o Islamu posjetila sam neke muslimane koji su `ivjeli u mom gradu. Oni su mi otvorili o~i. Odgovori koje su mi dali na moja pitanja su bili tako logi~ni da sam po~ela vjerovati da Islam nije mra~na religija, kako su na{i sve{tenici tvrdili, ve} istinska vjera Allaha d`.{. Moja }erka i ja smo pro~itale mnoge druge knjige o Islamu koje su nas potpuno uvjerile u njegovu uzvi{enost i vjerodostojnost i ubijedile da prihvatimo Islam. Ja sam uzela ime Ra{ida a moja }erka Mahmuda. Koji aspekti Islama mi se najvi{e dopadaju? Moj odgovor je: Najvi{e mi se dopada na~in na koji se molimo u Islamu. U kr{}anstvu se ka`e vjernicima da se mole Bogu, a preko Isa a.s., za ovosvjetska u`ivanja kakva su bogatstvo, polo`aj, ~ast... Nasuprot tome, muslimani izra`avaju svoju pokornost i zahvalnost Allahu d`.{. i oni znaju da sve dotle dok `ive u svojoj vjeri i dok se pokoravaju Allahu d`.{., On }e im dati sve {to im treba bez da oni to tra`e od Njega. S engleskog: Midhat Hajrovi} ISLAM- OPASNOST ZA SVIJET? Schmidt: Trebamo li preduzeti ogromne napore kako bismo umanjili na{u ovisnost od "muslimanske nafte"? Mo`e li nam po}i za rukom - a ja nisam pretjerani optimista - da Saudi Arabiju, Iran, Irak, ali i Kazahstan potisnemo sa dominiraju}e strate{ke pozicije koju imaju u svijetu? Te{ko da }emo preko no}i zemlje nasljednice Sovjetskog Saveza, u kojima na{e velike naftne kompanije imaju interese, mo}i pomo}i da svoja naftna nalazi{ta dovedu u red. Nafta je jedino {to oni mogu u narednih dvadeset godina izvoziti. To bi tako e moglo reducirati strate{ki zna~aj Bliskog istoka. Nienhaus: Pretpostavljam, da bismo bili drugog stajali{ta, da na{a istra`iva~ka politika nije bila politika energetskih izvora. Ja nisam ekspert za energetiku, ali, ~Ini mi se da bismo mogli veoma povoljno proizvoditi solarnu energiju u arapskim zemljama, gdje su klimatski uslovi jako povoljni. Problem je samo kako }emo tamo dobivenu elektri~nu energiju dovesti u Evropu. Ako rije{imo ovaj problem, onda ne}emo biti privredno potpuno zavisni od arapskih zemalja. Da li oslanjanje na Saudi Arabiju za razvoj zapadnja~ke privrede postaje zaista veliki problem ili ne, ja ne znam. Ako vi{e ne uzimamo saudijsku naftu tada }e cijena nafte pasti, posebno za zemlje u razvoju, koje se vjerovatno ne}e mo}i tako brzo osloboditi zavisnosti od nafte. Tako bismo se donekle udaljili od nekih arapskih (islamskih) zemalja, ali, mogu}e je da }e to imati neke pozitivne efekte. Strate{ki zna~aj Saudi Arabije uveliko zavisi od toga od kakvog zna~aja je nafta za nas. Ve} sada u~e{}e saudijske nafte u ukupnim koli~inama koje uvozimo nije toliko da bismo mogli biti ucjenjivani. Nafta je prije arapski nego islamski fenomen. Scholl-Latour: Ba{ uvijek gajimo iluziju da arapske zemlje, zbog njihovog strate{ki va`nog polo`aja i zbog nafte igraju odlu~uju}u ulogu u Islamu. Naprotiv, ta vremena su pro{la. Do{lo je vrijeme da su nosioci Islama nearapske zemlje. [to se ti~e stanja oko nafte, ne trebamo se previ{e brinuti. Nafta se ne mo`e jesti a dobru cijenu mogu platiti samo jake industrijske zemlje. Osim toga, Saudijska Arabija, kao i Libija i druge arapske zemlje, moraju kupovati od zapadnih zemalja ma koliko im one bile mrske. Pravi je cinizam da su Amerikanci, koji su bombardovali Gadafija, puno investirali u Libiji i slali stru~njake za naftu. Arkoun: Ako istra`ujemo historijat nafte i sve odluke u vezi sa tim - finansijske odluke, odluke privrednog karaktera (III) - tada }emo zaklju~iti da je sve pod uticajem zapadnih zemalja. To je dovelo do katastrofalnih podataka u zemljama koje potrebuju naftu. Tako e, i danas kru`ni tok petrodolara, kako ih zovemo, izaziva prakti~ne probleme u dru{tvima koja potrebuju naftu. Ono {to Zapad u ovom pogledu ~ini mora biti ispravljeno i to opet od strane Zapada. Samo Zapad to mo`e posti}i jer on ima inicijativu u svim ovim pitanjima. To su politi~ke inicijative koje su ovdje neophodne. Rat u Zalivu je jasno pokazao koliko je Zapad spreman daleko i}i, da bi odr`ao "red", koji Zapad jo{ uvijek name}e, posebno u kriznim podru~jima kao {to je Bliski istok. Kohlschutter: Ja plediram na to da se s one strane nafte i one strane religije, odnosi sa arapsko-islamskim svijetom sve vi{e i vi{e odvijaju u okvirima tre}eg svijeta. Vjerujem da na{i odnosi a la longue moraju biti onako kako mi izgra ujemo odnose sa ostalima u regionu tre}eg svijeta, gdje nema nafte i gdje nema Islama a gdje ipak imamo interese razvojne politike, kao {to je Afrika ili drugi regioni. Zato je tako e veoma va`no da ovaj konflikt ne religioniziramo, da ga kao zategnuti odnos me u civilizacijama posmatramo, da na njih gledamo kao na stranu svijeta u razvoju, stranu koja mora presko~iti dio vremena kako bi uhvatila priklju~ak na{em razvoju. Gsteiger: Pada u o~i, da ~im pitanja postanu konkretna, ~im diskutujemo o atomskoj bombi, uticajnim sferama, ~im do e do privrednih pitanja, religija stane na put. Mi se u osnovi interesujemo za Islam, jer se radi o izraelskom pitanju, jer se radi o migracionom pitanju. Da li bi se moglo ovim pitanjima govoriti a da se ne potegne za Islamom kao argumentom? Zar ne bi diskusija bila oslobo ena ideologiziranja i emocija ukoliko bismo primjetili da Islam isporu~uje pomalo folklora ali u osnovi nije izvor problema. Izvor problema je prije ~injenica da na ovoj strani svijeta o kojoj razgovaramo, vladaju feudalne monarhije, da vlada tiranija, vojna diktatura, ljudi koji u su{tini ne pripadaju vjerni~kim krugovima. Arkoun: Zato bih predlo`io da uop{te vi{e ne raspravljamo o Islamu kao ni o fundamentalizmu. Ne bismo uop{te trebali razgovarati o Islamu jer nije Islam izvor problema. Ovdje se radi o pitanju vrijednosti na kojima trebamo izgraditi odnose i stvari dovesti u red. Tada }emo do}i do sukoba koji je u osnovi filozofske prirode: sukob vrijednosti. - kraj - S njema~kog: Midhat Hajrovi}

12 12 U SVJETLU KUR'AN-I-KERIMA Sejjid Qutb: U OKRILJU KUR ANA EL-BEQARE POGLAVLJE EL-BEQARE OBJAVLJENO U MEDINI DO 281. AJETA, OSTALO OBJAVLJENO NA MINNI - NA OPROSNOM HAD@D@U (II) Hid`ra Vjerovjesnika, alejhi-s-selam, u Medini sprovedena je nakon temeljite pripreme i pod uticajem okolnosti koje su nametnule neminovnost ovog iseljenja, da bi se nastavio poziv ocrtanim programom kojeg je Allah definisao. Tvrdoglavi stav Kurej{evi}a prema ovom pozivu u Mekki, a posebno nakon smrti Hatid`e (neka joj se Bog smiluje) i Ebu Taliba, za{titnika Vjerovjesnika, zbog ugnjetavanja i mjera koje su preduzimale Kurej{ije, imao je jaka uticaja, da je izgledalo da }e do}i do zamrzavanja poziva u Mekki i njenoj okolici i pored stalnog ulaska podinaca u Islam. Izgledalo je da }e poziv u Islam u Mekki i u njenom susjedstvu biti obustavljen. Stav Kurej{evi}a i njegovih saveznika i odlu~nost da }e se boriti svim sredstvima protiv muslimana, prouzrokovalo je da su ostali Arapi zauzeli stav opreznosti i i{~ekivanja. U i{~ekivanju rezultata borbe izme u Resulullaha, alejhi-s-selam, i njegovih bli`njih ro aka, na ~ijem ~elu su stajali Ebu Leheb, Amr Ibni Hi{am, Ebu Sufijan Ibni Harb i drugi, koji su u najbli`em srodstvu sa nosiocem ovog poziva, Arapi u svojoj plemenskoj sredini, u kojoj su odnosi srodstva igrali veliku ulogu, nisu mogli na}i ni{ta {to bi ih ohrabrilo da bi prihvatili vjeru ~ovjeka prema kojem je njegova bli`a rodbina zauzela ovakav stav. Ovom stavu posebno doprinosi i to {to se ta rodbina, koja se suprotstavlja novom u~enju, brinula o Kabi i predstavlja vjersku snagu na Arabijskom poluotoku. Tako dolazi do toga da Resulullah, alejhi-sselam, traga za drugom bazom van Mekke, bazom koja bi za{titila ovu vjeru, priu{tila joj slobodu, omogu}ila da se oslobodi okova stagnacije u kojoj je bila upala u Mekki, ostvarila slobodu poziva i za{tite privr`enika tog poziva od ugnjetavanja i spletkarenja... Ovo bi mogao biti prvi i najva`niji uzrok za Hid`ru. Jo{ prije ove Hid`re u Jesrib, kako bi ona postala baza novog poziva u vjeru, bilo je nekoliko iseljavanja. Najprije, oti{li su neki prvi vjernici u Abesiniju. Mi{ljenje o tome da su se oni iselili u Abesiniju radi li~nog spasa, nema ~vrste podloge, jer da je to bilo stvarno tako, u Abesiniju bi se iselili manje va`ni, manje mo}ni i manje za{ti}eni. Me utim, stvar je bila sasvim obrnuta. Jer, oslobo eni robovi, slabi i nemo}ni, na koje se izlio sav gnjev mu~enja i spletkarenja, nisu bili me u njima. Iselili su se ljudi visokog ugleda me u svojim sugra anima i plemenima, ugleda koji bi ih mogao {tititi od svakog ezijeta i spletke. Glavnina iseljenika bila je sastavljena od Kurej{ija. Me u njima su bili: D`afer Ibni Ebi Talib i mladi}i Ha{imovi}i koji su {titili velikog Vjerovjesnika. To su: Zubejd Ibni Avam, Abdurahman Ibni Auf, Ebu Seleme Mahzumi, Osman Ibni Afan itd. S njima su se iselile i neke `ene najuglednijih porodica Mekke, koje zaista nikada ne bi mogao sna}i neki nemir i neugodnost. Zbog toga mislimo da je iza ove Hid`re stajao neki drugi uzrok, kao npr. izazivanje potresa u sredinama velikih i uglednih porodica Kurej{ija jer i sinovi vrlo uglednih porodica iselili su se zbog svoje vjere, napustiv{i raniju ideologiju, ostavljaju}i iza sebe uske rodbinske veze i plemensku sredinu, koju je jako potreslo ovo iseljenje. Posebno (zbog toga) {to su me u muhad`irima bili npr. Umi Habiba, k}erka Ebu Sufijana, vo e Arapa iz predislamskog perioda i najve}eg pobornika rata protiv nove vjere i njena nosioca. Ovi uzroci ne negiraju mogu}nost da je Hid`ra u Abesiniju bila jedan od brojnih poku{aja za iznala`enjem slobodne baze ili sigurnog mjesta za novi poziv. Ovome ide u prilog i to {to se govori da je abesinski vladar Negus (Ned`a{ija) bio primio Islam, ali nije to oglasio prema pouzdanim izvorima, samo zbog toga {to su se patrijarsi pobunili protiv njega. Izgleda da je odlazak Resulullaha u Taif jedan takav poku{aj da bi prona{ao slobodnu bazu ili sigurno mjesto za ovaj poziv. Ovaj poku{aj nije urodio plodom, jer su velikani plemena Sekif do~ekali Vjerovjesnika, alejhi-s-selam, na najgori na~in, nahu{kali svoje manijake i djecu da lin~uju Vjerovjesnika kamenjem. Tukli su ga kamenicama toliko da su mu njegove ~asne noge ozlijedili, bacaju}i se za njim sve dok se nije sklonio iza zida (ba{~e) Utbe i [ejba Ibni Rebija. Tu Resulullah uputi Bogu duboko iskreno ovu dovu: "Bo`e moj, `alim Ti se na slabost svoje snage, slabost da se izvu~em iz ove situacije, prezira i zlovolje ljudi. O Najmilostiviji, Ti si Gospodar slabijih, Ti si moj Gospodar. Kome si me prepustio? Neprijatelju prepustio moje djelo?! Ili onome koji prezire ovo djelo?! Ako se na mene Ti ne ljuti{, onda je sve u redu. Tvoja pomo} obuhvata i mene. Uti~em Ti se svjetlom Tvoga lica, kojim si Ti rasvijetlio tminu na ~emu je postavljen ovaj svijet i budu}i. Ako skine{ srd`bu svoju sa mene ili gnjev, prepu{tam Tebi sav svoj umor, da bi ti bio zadovoljan. Snaga i mo} dolaze samo sa Tobom." Nakon toga Allah poma`e neograni~eno Resulullahu i njegovom pozivu. Slijedi prva zakletva na Akabi, zatim druga. I jedna i druga imaju jaku vezu sa temom koju smo analizirali u predgovoru ovog poglavlja i okru`enjima koja su se na{la oko ovog poziva u Medini. Kazivanje o tome ukratko bi bilo slijede}e. Vjerovjesnik, alejhi-s-selam, susreo se na oko dvije godine prije Hid`re u Jesribu sa grupom ljudi iz plemena Hazred` i to za vrijeme Had`d`a, kada je sebe predstavio i svoj poziv hodo~asnicima. Tra`io je za{titu dok ne ispuni poziv svoga Gospodara. Stanovnici Jesriba bili su Arapi i pripadali plemenu Evs i Hazred`. Oni su saznali od Jevreja, koji su `ivjeli sa njima tako e u Jesribu, da je do{lo vrijeme da se pojavi Vjerovjesnik. Jevreji su `eljeli dolazak novog poslanika iskoristiti protiv Arapa tj. i svakog drugog ko ne pripada njima. Kada je delegacija plemena Hazred` saznala za poziv Vjerovjesnika, alejhis-selam, jedni drugima su rekli: "Znajte, tako mi Boga to je Vjerovjesnik o kome su mi govorili Jevreji, pa neka nas ne preteknu oni, uspostavljaju}i dobre odnose sa njim!" Tako su ovo prihvatili njegov poziv i rekli: "Mi smo ostavili na{ narod u takvoj situaciji, da ne znamo da li ima ve}eg neprijatelja i zla kao {to je me u na{im narodom. Mo`da }e ih Allah tvojom zaslugom okupiti i ujediniti.'' I kada su se ovi vratili svome narodu u Jesrib i izlo`ili im situaciju, narod se obradovao tome i prihvatio prijedlog Vjerovjesnika, alejhi-s-selam. I sljede}e sezone Had`d`a do{la je Resulullahu velika grupacija iz plemena Evs i Hazred`, sreli se sa Vjerovjesnikom i dali zakletvu. Vjerovjesnik je poslao sa njima lice koje }e ih u~iti vjeri. I sljede}eg Had`d`a do{la je velika grupacija tako er iz plemena Evs i Hazred` i tra`ili da mu se zakunu na vjernost. Zakletva je obavljena u prisustvu Abasa, amid`e Resulullaha, alejhi-s-selam, zaklev{i se da }e ga {tititi onako kao {to {tite sebe i svoje imetke. Ova druga zakletva dobila je ime ''Velika zakletva na Akabi''. Me u verzijama koje se odnose na ovu zakletvu poznata je ona koju prenosi Muhammed ibni Ka'ab Karzi u kojoj stoji da je Abdullah ibni Rebaha rekao Resulullahu, alejhi-sselam, te no}i na Akabi: "Postavi uvjet za svoga Boga i za sebe kakav ho}e{!" "Uvjet za moga Boga je", dodade Resulullah, "da Ga obo`avate, da Mu ni{ta ne prepisujete, a za mene da me {titite od svega onoga od ~ega {titite sebe i svoje imetke!" Na{to }e Abdullah Ibni Rebaha upitati: "[ta }emo mi dobiti ako to uradimo?" "D`ennet", Vjerovjesnik im re~e. ''U redu'', reko{e. ''Neka zakletva bude blagodarna, mi ne tra`imo da se zakletva napusti, niti }emo je mi napustiti.'' Tako se oni prihvati{e u~enja odva`no. Islam se brzo pro{iri po Medini. Skoro nijedna ku}a nije ostala a da u nju nije prodro Islam. Muslimani iz Mekke po~inju se iseljavati u Medinu jedan za drugim, ostavljaju}i iza sebe sve, da bi se spasili sa svojom vjerom i ni{ta drugo. U Medini su sreli svoju bra}u koja su se tu smjestila prije njih, do`ivjeli udobnost, izobilje i bratstvo kakvo nije poznato ljudskom rodu. Tada se iselio i Vjerovjesnik, alejhi-s-selam, sa svojim iskrenim drugom Siddikom, u slobodnu bazu, sna`nu i sigurnu, za kojom je dugo, dugo tragao. Tu je uspostavljena islamska dr`ava, tu u toj bazi od prvog dana Hid`re Resulullaha, alejhi-s-selam.

13 IZ SUNNETA RESULULLAHA 13 USVAJANJE TU\EG I STID OD VLASTITOG Muhammed a.s., poslat kao Bo`ija milost svim svjetovima, upu}uje svoje sljedbenike samo na put dobra i to vrlo ~esto u formi oporuke. U prvi plan je stalno uvr{tavao prioritete, temeljne principe na kojima po~iva islamsko vjerovanje. Na samom po~etku hadisa istaknuta je bogobojaznost. Ona je polazna ta~ka koja daje smisao i ostalim ibadetima. Kod Allaha su najpribraniji oni koji ga se najvi{e boje, ka`e Resulullah s.a.v.s., a smisao takvaluka (bogobojaznosti) se ogleda da vjerujemo na{eg Gospodara kao da ga vidimo, jer iako mi Njega ne vidimo, On vidi nas. I upravo zbog toga mutekije (pobo`njaci) malo grije{e jer su svjesni stalnog Bo`ijeg prisustva. Takve ljude, ako ih izaberemo za svoje predstavnike, moramo prihvatiti i slijediti. Jer zajednica bez valjanog vo e (imama) je nepotpuna i nesigurna. Nered i smutnja }e je razdirati a podjele i mimoila`enje vladati umjesto reda i zakona. Da bi u vremenima fitneta (smutnje) mogli prepoznati istinu i `ivjeti sa njom, Pejgamber nare uje da se pridr`avamo njegovog Sunneta (tradicije) kao i sunneta pravednih halifa koji su ~inili i upu}ivali na dobro. Ko se `eli pridr`avati ~asnog Sunneta, i to odlu~no, suo~i}e se sa novotarijama u vjeri koje }e donijeti vrijeme koje dolazi. Aktuelnost ovih Poslanikovih rije~i dolazi do izra`aja ba{ danas, kada je kod nas Bo{njaka u Sand`aku te{ko povu}i granicu izme u vjere, tradicije i obi~aja. Neki i nekakvi adeti, koji nemaju ama ba{ nikakvu vjersku podlogu, zauzeli su mjesto jasnim odredbama Kur'ana i Sunneta. Ti strani elementi koji se prezentuju kao sastavni dio vjere, {tete samoj vjeri (Islamu) jer su o~ita zabluda i vrlo ~esto dolaze u koliziju sa nau~nim istinama. Stoga su novotarije (bid'ati) okarakterisani kao {tetna stvar. Prihvatanje novotarija u vjeri je izravno i svjesno zapostavljanje pejgamberskog Sunneta, {to odvodi sa pravoga puta u zabludu. I na kraju svaka zabluda vodi u vje~itu propast - d`ehennem. Rekao je Allahov poslanik (s.a.v.s.): "U amanet vam ostavljam: da se Allaha bojite, da slu{ate i pokoravate se onome koga ste izabrali za svoga vo u, pa makar on bio rob-abesinac, jer ko od vas bude poslije mene `ivio bi}e svjedok mnogih razmimoila`enja unutar zajednice mojih sljedbenika. U tom slu~aju vi ste du`ni da se pridr`avate moga Sunneta (tradicije) kao i sunneta mojih sljedbenika - pravednih halifa, koji }e vas na dobro upu}ivati. ^vrsto se prihvatite moga Sunneta i ~uvajte se novotarija u va{im vjerskim poslovima. Jer, svaka novotarija u vjeri je bid'at - {tetna stvar, a svaki bid'at je lutanje i skretanje s pravog puta (zabluda) a svaka zabluda vodi u d`ehenem." (Ebu Davud i Tirmizi) Kada bi danas ustao na{ dragi miljenik Muhammed a.s. da pogleda stanje u kojem se nalaze njegovi sljedbenici i cjelokupni islamski ummet, bio bi vi{e nego razo~aran. Od svoje vjere ne bi prepoznao gotovo ni{ta osim kible. [to bi rekao veliki Hasan el-basri: "^ujem {um ali prijatelja ne vidim". A onda kada bi Resulullahu otvorili kapije svojih srca i du{a, na{ih avlija i ku}a, d`amija i drugih vjerskih institucija, osjetili bi njegovu zabrinutost za budu}nost Islama. Umjesto njegovog Sunneta, mi slijedimo tu e ideje i sisteme. Srca smo, umjesto svjetlom imana, napunili mr`njom i zavidno{}u, du{e su ogrezle u korovu grijeha i nemorala, na{e ku}e koje je Resulullah osvjetljavao nurom Kur'ana mi zagr}emo posterima rock i pop zvijezda i razgoli}enih pjeva~ica. Umjesto okretanja kibli i klanjanja nafila duboko u no}, kako je to ~inio Pejgamber, mi se okre- }emo TV ekranima i sa silnom ozbiljno{}u pratimo no}ne (neozbiljne) programe. Na{e d`amije su odavno izgubile vlastitu funkciju. U doba ranog Islama one su predstavljale univerzitete gdje su generacije stasavale da {ire Allahovu vjeru i u najzabitije krajeve svijeta. Dakle, `ivjelo se i umiralo za Islam. Danas se od d`amija `ivi, prevashodno gledaju}i li~ni interes, umjesto da se u d`amijama govori i suprotstavlja novotarijama raznih profila, a one se upravo u d`amijama ponajvi{e nalaze. Zato, oni koji budu slijedili Allaha d`.{. i Njegovog poslanika u vaktu smutnje i isku{enja a klonili se novotarija, bi}e u d`ennetu sa poslanicima i {ehidima. Da bi `ivjeli istinski Islam i napajali se sa ~istog vrela Kur'ana i Sunneta, moramo te izvore o~istiti od svih naslaga koje su se tokom vremena nagomilale. Tako se izvr{ava preuzeti emanet, te stvara sigurna budu}nost onima koji dolaze poslije nas. Mustafa Feti} Ljepotu i prirodnost muslimanskih grobalja naru{ava neki ''novi'' stil, po svemu sude}i tu, koji po najmanje ima zajedni~kog sa Islamom i koji remeti njegovu harmoniju i jednostavnost.

14 14 ISLAMSKI PREPOROD ISLAMSKI POKRET U MALEZIJI (II) Kako smo ve} najavili u prethodnom broju, tema rubrike ''Islamski preporod''ovog broja ''Glasa Islama'' bi}e dva najzna~ajnija krila islamskog pokreta u Maleziji. Naime, radi se o Islamskoj partiji Malezije (PAS) i Omladinskom islamskom pokretu (ABIM). ISLAMSKA PARTIJA - PAS Osnovana je godine u provincijskim sredinama Malezije, ta~nije u pokrajinama Kilantan i Terind`an, gdje je uspjela osvojiti vlast godine, da bi ponovo u oblasti Kilantan do{la na vlast 1982., uspjev{i da se odr`i i do danas. Na izborima ova partija je dobila 24 od 43 poslani~ka mjesta u parlamentu pomenute pokrajine. Na saveznom nivou osvojila je 7,3% glasova, identi~no procentu sa izbora godine. Islamska partija (PAS) se smatra najzna~ajnijim islamskim politi~kim pokretom u Maleziji koji je i najozbiljnija opozicija vladaju}em Nacionalnom frontu. Centri mo}i, odnosno podru~ja u kojima Islamska partija ima primat su unutra{nje pokrajine od kojih se izdvajaju ve} pomenute Kilantan i Terind`an u kojima je vidno porastao broj muslimana. Partija je danas pod vo stvom Aziza Nikmana koji je ujedno predsjednik vlade pokrajine Kilantan. [to se ti~e idejnog opredjeljenja partije, ono se zasniva na izgradnji islamske dr`ave u kojoj }e primat imati malajska islamska populacija. Upornost i emotivnost naspram ovoga cilja dovodila je nekada i do pojave netrpeljivosti ove partije i njenih pristalica prema drugim nemalajskim grupacijama, a koje su sastavni dio malezijske dr`ave. Takva politika najvi{e je do{la do izra`aja u pokrajini Kilantan u kojoj procenat neislamskog stanovni{tva iznosi 7%. Federalna vlada je u cilju za{tite neislamske manjine reagovala adekvatnim mjerama, te je primorala pokrajinsku vlast da revidira politiku naspram neislamskog faktora u Maleziji. Pokret PAS u cilju izgradnje uslova za uspostavu islamskog dru{tva daje zna~ajan akcenat osnivanju ustanova kojima }e islamski vjerozakon biti izvor i okvir djelovanja. U tom smislu ona te`i osnivanju islamskog financijskog sistema koji }e dokinuti postoje}i, izgra uje mehanizme borbe protiv {irenja dru{tvenih poroka, promovi{u}i vrijednosti islamskog ahlaka i na~ina islamskog obla~enja `ena. Islamska partija, kako smo ve} predhodno naveli, osim ako se izuzme kratkotrajni period koalicije godine sa Nacionalnim frontom, bila je i ostala najrespektovanija opoziciona snaga vladaju}oj partiji. Pomenuta koalicija ima}e negativne posljedice po Islamsku partiju, {to }e se odraziti na pad ~lanstva partije, a rast popularnosti ABIMA-a. Zbog nastalih negativnih tendencija unutar Islamske partije do{lo je do raskida koalicije i ~vr{}eg povezivanja PAS-a i Pokreta islamske mlade`i ABIMA-a. POKRET ISLAMSKE MLADE@I (ABIM) Pokret islamske mlade`i Malezije ili ABIM, danas je glavni koalicioni partner PAS-u. Po mi{ljenju ve}ine analiti~ara politi~ke zbilje u Maleziji, ABIM i nije izrazito politi~ka partija, ve} je baza budu}ih politi~kih kadrova, ~iji je dokaz politi~ke zrelosti ~lanstvo u PAS-u. Osnovan je u predve~erje nastale krize unutar novoformirane koalicije Nacionalnog fronta i PAS-a godine. Jedan od najistaknutijih vo a ABIM-a bio je Enver Ibrahim, a koji je danas jedan od ~elnih ljudi Nacionalnog fronta. Njegovo napu{tanje Omladinskog pokreta i ~lanstvo u Nacionalnom frontu Predjednik malezijske Vlade Muhamed Mahatir je doga aj koji iznenadio sve politi~ke strane u Maleziji. Dogodio se godine i s obzirom na politi~ki zna~aj li~nosti Envera Ibrahima ovaj doga aj se morao reflektirati na dotada{nje odnose snaga me u politi~kim partijama malajske populacije. Do{lo je do znatnog slabljenja Omladinskog pokreta, {to ga je primoralo na radikalniju saradnju i partnerstvo sa PAS-om. Pokazao se i ideolo{ki utjecaj pokreta na politiku vladaju}e partije u smislu izgradnje i prihvatanja dijela programa pokreta koji se ti~e Islama i njegove aktuelizacije u malezijskom dru{tvu. Slabljenje Omladinskog pokreta kao rezultat promjene politi~kog koncepta Envera Ibrahima, ogledala se u opadanju njegova ~lanstva u korist PAS-a, jer su mnogi u potezu E. Ibrahima i njegova saveza sa aktuelnim predsjednikom malezijske vlade Muhamedom Mahatirom vidjeli nedosljednost i neprincipijelnost rukovodstva pokreta u smislu programskog odre enja pokreta. Programsko opredjeljenje i ciljevi pokreta najbolje se vide iz dvije rezolucije donijete i godine i mogu se svesti na sljede}e: - cilj pokreta je o`ivotvorenje Islama kao Allahovog izabranog kodeksa za ure enje `ivota ljudi na zemlji, - proces obnove Islama se zasniva na odgoju pojedinca, porodice, zajednice, {to je uslov islamske dr`ave, islamskog hilafeta, - istinsko rje{enje problema islamskog umeta je u razumijevanju i primjeni 59. ajeta sure En-Nisa: ''O vjernici, pokorovajte se Allahu i pokoravajte se Poslaniku i predstavnicima va{im. A ako se u ne~emu ne sla`ete, obratite se Allahu i Poslaniku, ako vjerujete u Allaha i u onaj svijet; to vam je bolje i za vas rje{enje ljep{e.'' - strate{ko planiranje izgradnje generacije mladih,kadrih da ponesu breme Islama, - Islam je cjelokupna i potpuna vjera, obuhvata sve pore `ivota, te je neophodno ponovno osnivanje islamskog politi~kog ure enja, - pokret }e sara ivati sa svim udru`enjima i asocijacijama koja koriste Islamu, - heterogenost malezijskog dru{tva u konfesionalnom smislu nije prepreka primjene islamskog vjerozakona, - s obzirom da je cilj pokreta islamizacija, neophodno je preuzimanje odre enih koraka u cilju izgradnje neophodne islamske infrastrukture, kao {to su islamski univerziteti, {kole, banke, koje }e biti od koristi, - po{tivanje osnovnih ljudskih prava kao i prava na mi{ljenje i pripadnost, - potreba za Islamom a ne za Zapadom ili Istokom, odnosno potreba povratka Kuranu i Sunnetu. Kako se i vidi, program ABIM-a se koncentri{e na problem izgradnje islamskog dru{tva. Me utim, na polju primjene programa pokret pribjegava slije enju realno-mogu}eg kursa, uz postepenu realizaciju elemenata programa, sara uju}i sa svim relevantnim politi~kim ~iniocima u dr`avi. REFLEKSIJE ISLAMSKOG POKRETA NA MALEZIJSKO DRU[TVO Politi~ki uspon Islamskog pokreta u Maleziji ima}e sna`ne refleksije na politi~ka kretanja unutar malezijskog dru{tva. Jedna od osnovnih refleksija je dolazak Islamske partije na vlast u pojedinim pokrajinama, dobijaju}i time {ansu za prakti~nu primjenu svog programa kao i uvi anja njegove stvarne vrijednosti i perspektive. Nakon {to je dospio na vlasti Islamski pokret je morao revidirati svoj programski kurs naspram neislamski opredjeljenih masa, kako smo ranije i spomenuli. Ipak, najva`niji rezultat Islamskog pokreta u Maleziji je pona{anje vladaju}e partije Nacionalnog fronta, koji je pod vo stvom Muhammeda Mahatira prihvatio program institucionalne islamizacije, ne samo kao verbalni odgovor na potrebe islamskog pokreta, ve} kao posljedica uticaja Islamskog pokreta ostvarenog posredstvom prelaska Envera Ibrahima iz redova islamskih snaga u redove vladju}ih struktura. Program islamizacije obuhvata osnivanje ekonomskih i kulturnih institucija koje }e svojim aktivnostima o`ivljavati islamska na~ela; zatim osnivanje savjetodavnog aparata koji }e davati stru~ne prijedloge i instrukucije vlasti, koja se ti~u islamskih problema; aktueliziranje islamskog obrazovanja na nivou osnovnih {kola, {eriatskih sudova, upotreba arapskog pisma i sl. Godine do{lo je do osnivanja Islamske banke u kojoj sa 37% akcija u~estvuje Vlada Malezije. Prihvatanje programa islamizacije od strane Vlade je korak dijametralno suprotan prethodnom odnosu Vlade naspram Islamskog pokreta, koji su nekada bili na ivici neprijateljstva. Ovakvim zaokretom u politici, odnosno pribjegavanju demokratiji i politi~kom dijalogu u procesu izgradnje dru{tva, vlast je ostranila uzroke mogu}eg nasilja. Na kraju, rezime koji se mo`e donijeti je, da osnivanje islamskih partija ili pokreta nije uslovljen izrazitom muslimanskom ve}inom u odre enoj zemlji, ve} ga je mogu}e inicirati i u sredinama gdje je procenat muslimanske populacije ni`i od ostalih. Teza opstojnosti Islamskog pokreta u takvim okolnostima zasniva se u osnovi na intenzitet me usobne sprege izme u vjerskog i nacionalnog. Kad bi god postojao visok nivo povezanosti ove dvije komponente, postojale su pretpostavke za osnivanje vjerskih politi~kih pokreta kao garanta o~uvanja nacionalnog identiteta. S druge strane, u~estvovanje islamskih pokreta u procesu demokratije zna~i mogu}nost politi~ke artikulacije i razvoj mehanizama za analizu politi~kog opredjeljenja, {to je put koji vodi dijalogu sa dru{tvom i vla{}u. Ovakav nivo politi~ke svijesti i aktivnosti malezijskog Islamskog pokreta nije, kako to neki defini{u, posljedica uzlazne stope razvoja,odnosno nepostojanja ekonomske krize, koje su obi~no uzroci ekstremizma ve} je rezultat povjerenja pokreta u principijelnost i dosljednost vlasti demokratskim normama. Pozitivan odgovor malezijske vlasti na program islamizacije uzrokova}e slabljenje ~lanstva Islamskog pokreta kao i mi{ljenje javnog mnjenja da njihov politi~ki re`im zadovoljava obim njihovih vjerskih potreba, {to navodi na pitanje da li }e ovakav stav vlade naspram Islama biti uzrokom sna`nijih pritisaka za islamskom dr`avom ili pak do slabljenja tog pritiska? Ono {to je vlast postigla svojim odnosom prema Islamu je efikasna borba protiv fenomena islamskog ekstremizma svake vrste u Maleziji. E.U.

15 TRAGOM UMMETA 15 ISLAM U [PANIJI MODEL ZA EVROPU Radnici muslimani imaju pravo da ne rade 10 dana islamskih praznika (Nova Godina, A{ura dan Muharrema, Mevlud rebiul-evel, Lejletul kadr i po tri dana oba Bajrama) umjesto da to ~ine prilikom drugih praznika. \aci ovih dana mogu biti oslobo eni nastave. Murad Hofmann: Dok muslimani u Francuskoj, Engleskoj, Belgiji, Holandiji i drugim evropskim zemljama, kao {to je Njema~ka, nastoje rije{iti svoj pravni status, dotle su muslimani [panije odavno isplivali iz tih voda, bez izazivanja senzacije, i to sve u zakonskim srazmjerama. Pri tome je tako e interesantno da je to regulisano u pravnim okvirima koji reguli{u odnose izme u muslimana [panije i njihove Kraljevine. Ovo je odre eno Zakonom o vjerskim slobodama br. 7 od godine, sa mogu}no{}u da se mogu sklapati ugovori sa obostranim pravima i obavezama, {to je upisano u zvani~ni registar. Zakonska pretpostavka pri tome je da je jedna vjerska zajednica, po broju svojih ~lanova i po zastupljenosti vjernika u {panskom dru{tvu, duboko pustila svoje korijene. S obzirom na 800-godi{nju historiju Islama u [paniji (do 1492.) i s obzirom na napredak jednog novog muslimanskog dru{tva, prije svega u Andaluziji, nema sumnje da se ovo odnosi i na zajednicu muslimana. I pored toga, tek je ova zakonska mogu}nost postala stvarnost, pri ~emu su se dvije muslimanske organizacije: "[panska federacija islamske orijentacije" i "Ujedinjenje {panskih islamskih dru{tava" - udru`ile u jednu pod nazivom "[panska islamska komisija". Sa njima je {panjolski ministar pravde u ime Kraljevine sklopio ugovor o saradnji koji je Zakonom br. 26/1992 od bio ratificiran od strane Parlamenta. U ovom ugovoru [panija je priznala "[pansku islamsku komisiju" kao reprezentativni organ muslimana [panije, a odnosi sa njima regulisani su na sljede}i na~in: 1. Islamske organizacije u`ivaju u okviru zakona jednak imunitet kao i kr{}anske. Njihovi arhivi su nepovrjedivi. 2. Muslimani u`ivaju pravo na ukop svojih umrlih po islamskim propisima; svako groblje }e sadr`ati parcelu u tu svrhu. 3. Svi slu`benici i funkcioneri Islamske zajednece (imami itd.) imaju pravo na apstinenciju od svjedo~enja, kao {to to imaju ostali duhovnici. Za vrijeme njihovih studija ispunjenje vojne obaveze mo`e biti odlagano. Podlije`u socijalnoj za{titi. 4. Islamsko sklapanje braka je priznato, s tim da isto posvjedo~e dva punoljetna svjedoka i da bude registrovano od strane dr`avnih organa. 5. Vojnici muslimani imaju pravo na ispoljavanje i praktikovanje vjere. 6. Muslimanski stanovnici imaju pravo na praktikovanje vjere u bolnicama, domovima za njegu, kaznenim zavodima. Na~in ishrane treba dogovoriti sa ovim institucijama. 7. U privatnim i dr`avnim osnovnim {kolama i gimnazijama, na zahtjev roditelja, muslimanska djeca imaju pravo na vjersku pouku, koja }e biti obavljena od strane predava~a koje izabere "[panska islamska komisija". Oni se tako e brinu i o literaturi. Muslimanima }e biti omogu}eno da izu~avaju Islam na univerzitetima i da osnivaju sopstvene {kole i univerzitete. 8. "[panska islamska komisija" sa svojim ~lanstvom va`i kao 'op{te korisna'; oni ne podlije`u pla}anju osnovnog poreza, niti poreza na organizaciju. 9. Radnici muslimani imaju pravo da ne rade 10 dana islamskih praznika (Nova Godina, A{ura dan Muharrema, Mevlud rebiulevel, Lejletul kadr i po tri dana oba Bajrama) umjesto da to ~ine prilikom drugih praznika. \aci ovih dana mogu biti oslobo eni nastave. 10. Radnici i aci su slobodni petkom od 13,30 do 15,30 za obavljanje d`ume namaza. Ovo vrijeme radnici trebaju nadoknaditi. 11. Ramazanom je potrebno da radno vrijeme muslimana zavr{ava jedan sahat prije zalaska sunca. Radno vrijeme propu{teno na ovaj na~in treba nadoknaditi. 12. Dozvoljeno je halal-klanje. Halal proizvodi su posebno nazna~eni. Na zahtjev, trebaju se u vojnim i drugim javnim institucijama, kao i javnim i privatnim {kolama, slu`iti halal obroci. Kompliment! Sigurno, ovo sve pru`a jo{ neke mogu}nosti u izgradnji me usobnih odnosa i iznala`enju {to boljih modaliteta su`ivota. Donijeto rje{enje u [paniji je zasigurno dobar primjer cijeloj Evropi. Gore navedeni katalog od 12 ta~aka mo`e poslu`iti njema~kim muslimanima u njihovoj borbi za svoja prava. [to se ti~e zakonskih okvira, ne mo`e se uporediti polo`aj Islama u Njema~koj sa onim u [paniji, niti sa polo`ajem evangelisti~ke ili katoli~ke crkve u Njema~koj; ove su od savezne vlade priznate kao nacionalno-pravni subjekt. Otuda je i mogu}e da se sklapaju me usobni ugovori izme u Njema~ke i Vatikana, kako je to nazna~eno u dijelu II Saveznog zakona. Ovo zna~i: ukoliko bi jedna reprezentativna organizacija njema~kih muslimana - kao {to je to "Centralno vije}e muslimana u Njema~koj" - bila priznata kao vjerska organizacija, mogla bi sklapati ugovore sa saveznim ili republi~kim ministarstvom po uzoru na {panski ugovor. Su{tinski, mi u Njema~koj smo od {panskog rje{enja jako daleko - pomislimo samo na halal-klanje i ukopavanje umrlih na islamski na~in kao i na principijelnu obavezu na vjersku pouku i u privatnim {kolama. Najva`nijim mi se ~ini, da {panska Kraljevina uop{te ne dovodi u pitanje povjerenje prema muslimanima, ve} Islam smatra dijelom {panske historije. Franko mora da se prevr}e u grobu, kao {to su se njegovi protivnici republikanci i komunisti [panija na ovaj na~in pokazuje, do sada, nevi en stepen tolerancije u Evropi. Pripremio: Esad Kola{inac Sa njema~kog: M. Hajrovi}

16 16 HUTBA NOVOTARIJE U VJERI I tako mi Gospodara tvoga oni ne}e biti vjernici dok za sudiju u sporovima me usobnim tebe ne prihvate i da onda zbog presude tvoje u du{ama svojim nimalo tegobe ne osjete i dok se sasvim ne pokore. (En-Nisa, 65) O vjernici, pokoravajte se Allahu i Poslaniku i predstavnicima va{im. A ako se u ne~emu ne sla`ete, obratite se Allahu i Poslaniku, ako vjerujete u Allaha i u onaj svijet. To vam je bolje i za vas rje{enje ljep{e. (En-Nisa, 59) Reci: "Ako Allaha volite, mene slijedite i vas }e Allah voljeti i grijehe vam oprostiti. A Allah pra{ta i samilostan je." (Ali-Imran, 31) "^uvajte se novotarija u vjeri, jer je svaka novotarija stranputica" (Hadis) Islam je vjera ~istog tewhida. Njeni principi su univerzalni, zakoni jasni i pravedni a moral jednostavan i prirodan, prihvatljiv za svakog ~ovjeka u svim vremenima. Slanjem uzvi{enog Kur'ana kao Bo`ije upute i Muhammeda s.a.v.s. kao njenog prakti~nog tuma~a i posljednjeg Allahovog vjerovjesnika, kona~no je definisan Islam kao najispravniji `ivotni put za njegove sljedbenike, bez mogu}nosti dodavanja i ubacivanja bilo ~ega {to se ne zasniva na Kur'anu i Sunnetu. Dopu{teno je jedino, i to samo onim u~enim koji su{tinski i valjano poznaju izvore [eriata, da razrade i prilagode islamsku misao vremenu i prostoru, pod uvjetom da ne gube iz vida globalni karakter Islama. Zavr{avaju}i svoju poslani~ku misiju, Resulullah s.a.v.s. je u svom posljednjem govoru na oprosnom had`d`u kazao: "Ostavljam vam dvije stvari u emanet. Ako ih se budete dr`ali nikada ne}ete zalutati: Allahove Knjigu i moj Sunnet." U vremenima koja su slijedila poslije smrti Alahova Poslanika, sve je intenzivnija smutnja (fitna). Taj period je vidan posebno od vremena halife Osmana r.a. Ne{to kasnije }e po~eti izmi{ljanje hadisa koji }e se, naravno, poku{ati pripisati Poslaniku a.s. Sve te negativne pojave koje su pratile razvoj islamske dr`ave (halifata) bi}e pogodno tlo za uvo enje novotarija u na{u vjeru, i to vrlo ~esto pod pla{tom obi~aja ili kojekakvih olak{ica. Predvi aju{i takvu budu}nost i slabost svojih sljedbenika, Muhammed a.s. poru~uje: "^uvajte se novotarija u vjeri, jer je svaka novotarija stranputica." Dragi brate i po{tovana sestro, ako bistru i ~istu vodu pomije{amo sa muljem i blatom, tada nam ona vi{e ne}e koristiti. Nasuprot, njena upotreba }e sigurno {tetiti i biti pogubna. Sli~an je primjer novotarija u jedino priznatoj vjeri Islamu. Zbog njih zapravo ne mo`emo da prepoznamo ljepotu i veli~inu Islama. Stoga nas Allah d`.{. upu}uje na izvore sa kojih se treba napajati, pa ka`e: "O vjernici, pokoravajte se Allahu i Poslaniku i predstavnicima va{im. A ako se u ne~emu ne sla`ete, obratite se Allahu i Poslaniku, ako vjerujete u Allaha i u onaj svijet. To vam je bolje i za vas rje{enje ljep{e.'' (En-Nisa, 59) Naravno, postavlja se pitanje u kojim oblicima `ivljenja se pojavljuju novotarije i kada nalaze plodno tle? Onog momenta kada vlastite strasti, prohtjevi okupiraju na{a srca i du{u i stave koprenu preko o~iju. Allah d`.{. u Kur'anu opisuje stanje ~ovjeka kada }e mo}i da prepozna novotarije od ~iste vjere i osnova na kojima po~iva: "Zar nisi vidio onog koji je strasti svoje za boga svoga uzeo, pa ga je Allah d`.{. u zabludi ostavio i u{i njegove zape~atio a pred o~ima njegovim je koprenu postavio..." Bidati (novotarije) dana{njice poti~u, uglavnom, iz tu ih bontona, prije svega obla~enja, ishrane, komuniciranja... ^ak se poneki bidat na e i u ibadetu (prakti~nom ispovjedanju vjere). Nerijetko se mo`e ~uti kako o~evidne novotarije, i to one u ibadetskim stvarima, nisu novotarije spomenute u predajama Poslanika s.a.v.s., ve} adeti i na{i "lijepi obi~aji" koji svakako imaju mjesta u Islamu. Uva`avaju}i tradiciju muslimanskog naroda ipak moramo konstatovati da se radi o nepotpunoj pokornosti Allahu i Njegovom Poslaniku, jer u Kur'anu stoji: "I tako mi Gospodara tvoga, oni ne}e biti vjernici dok za sudiju u sporovima me usobnim tebe ne prihvate i da onda zbog presude tvoje u du{ama svojim nimalo tegobe ne osjete i dok se sasvim ne pokore." (En-Nisa, 65) Dakle, u cjelokupnom `ivotu nam je potreban sud Allahovog Poslanika. Kako bi se Resulullah odijevao, hranio, zabavljao i rekreirao, jednostavno - kako bi se pona{ao u svijetu dana{njice. Za o~uvanje originalne i ~iste vjere Islama svaki }e od nas biti pitan i odgovoran. [utnja i ravnodu{nost su najgori. Moramo di}i glas protiv nametanja tu eg sistema `ivljenja. Jer, na{ je put Kur'anom ome en i nema pravo niko da ga mijenja. Ovo skromno izlaganje zavr{i}u rije~ima Bo`ijeg Poslanika s.a.v.s. koji ka`e: "Ko unese u na{u vjeru (Islam) ne{to {to njoj ne pripada, to se mora odbaciti.'' Molim Boga d`.{. da nas za{titi od smutnje i novotarija koje zadesi{e na{u vjeru!

17 @ENA U ISLAMU KAO SUPRUGA U ISLAMU Zna~aj tjelesne ljepote se ne smije negirati, jer Muhammed a.s. u skladu sa tim savjetuje ashaba El-Mugibu, koji mu se povjerio da je zaprosio neku `enu. Na Poslanikovo pitanje: "Da li si je vidio?", ovaj odgovori: "Nisam". "Pogledaj je prije vjeridbe, opreznije je da ne bi poslije za`alio." Pitanju braka i porodice Islam poklanja veoma veliku pa`nju. Brak, po Kur'anu a.{. i Sunnetu Muhammeda a.s. mora se temeljiti na me usobnom razumijevanju, ljubavi i solidarnosti. Samo u takvoj atmosferi mo`e nastati zdravo potomstvo i mogu se uspostaviti solidni temelji novoj }eliji dru{tva. Izbor bra~nog druga je presudna uloga prema propisima Islama. A u skladu sa navedenim hadisom izboru se daju prednosti i to ~etiri jedne nad drugim. Me utim, svaka skala ima svoje tuma~enje. Materijalna situacija je va`an faktor za op{ti biolo{ki opstanak, egzistenciju i pravilan razvoj porodice. Naj~e{}e se de{ava da nedostatak ovog faktora unosi neravnote`u i disharmoniju u ku}i. Ne smije se zanemariti ni porijeklo bra~nog druga, jer naslije ene osobine igraju najsudbonosniju ulogu u `ivotu ~ovjeka. Zna~aj tjelesne ljepote se ne smije negirati, jer Muhammed a.s. u skladu sa tim savjetuje ashaba El-Mugibu, koji mu se povjerio da je zaprosio neku `enu. Na Poslanikovo pitanje: "Da li si je vidio?", ovaj odgovori: "Nisam". "Pogledaj je prije vjeridbe, opreznije je da ne bi poslije za`alio". (Ibn Mad`e, Termizi). Pobo`nost i ahlakska ~isto}a, prema rije~ima Muhammeda a.s. imaju prioritet: "... Odaberi onu koja ima vjersko-moralnu ljepotu i ~isto}u i ne}e{ se pokajati". Ovo je Poslanikov savjet jednom od ashaba. Ovo sve zapravo govori da izbor bra~nog druga je jedan od osnovnih faktora koji uti~u na sretan `ivot u dvoje. Hadis iznosi ~injenice koje brak ~ine privla~nim, ne umanjuju}i ni najmanje njegov zna~aj niti ga bilo ~ime omalova`avaju}i, ali vjeru postavlja na prvo mjesto kao amanet koji zaslu`uje da bude najvi{e ~uvan i {ti}en. Vjera koju `ena posjeduje je neprobojni za{titni zid koji ~uva njenog mu`a i djecu, a isto tako {ire gledaju}i i cijelu zajednicu. Ovakva `ena dostojna je izbora ~estitog mu{karca i ovakva `ena }e sigurno biti dobra majka svojoj djeci. Ovako Kur'an savjetuje: "Reci vjernicama neka obore poglede svoje i neka vode brigu o stidnim mjestima svojim i neka ne dozvole da se od ukrasa njihovih vidi i{ta osim onog {to je ionako spolja{nje i neka vela svoja na grudi svoje spuste i neka ukrase svoje ne pokazuju drugima, to mogu samo mu`evima svojim..." (Kur'an, 24:21) Ovakva `ena je primjer `enama koje se nalaze oko nje, u njenoj blizini ili okolini, primjer i kao majka. Muslimanska `ena je odmjerena u govoru, jasna i nedvosmislena, ne osje}a se manje vrijednom, niti joj glas za istinu podrhtava, u njenom govoru nema mjesta nepristojnosti niti oholosti, takva `ena ne napu{ta ku}u bez ve}e potrebe i saglasnosti sa mu`em. Muslimanka se ne gizda radi nekog drugog, pored svoga mu`a, niti onda kada se sprema za izlazak izvan ku}e, ne obla~i se izazovnije u javnosti nego {to to ~ini za svog mu`a i djecu, jer ta bi odje}a istakla njene ~ari pred drugima. Ona u du{i svoje djece usa uje ljubav prema Allahu d`.{., Muhammedu a.s., namazu, {ehadetu, postu i drugim ibadetima, i u njima budi osje}aj odgovornosti pred Allahom d`.{. Na ovakav na~in ugra ena atmosfera ku}nog `ivota je puna mirisima ~isto}e, ~ednosti, ljubavi, ljubavi prema Allahu d`.{. i Resulullahu. Taj vazduh djeca udi{u i formiraju svijest o svom `ivotu. Takva su bila razmi{ljanja Muhammeda a.s. pa je to opto~io rije~ima: "Okanite se one koje su dostojne vama, a i sami se `enite takvim". Takve su bile `ene Muhammeda a.s. a to su bile dobre `ene, `ene na koje upu}uje na{a vjera i ~ija mjerila dobrote nalazimo u Kur'anu i Sunnetu Muhammeda a.s. Djevojke, na`alost, u dana{njem vremenu, u velikom broju, ~esto ne tra`e neke bitne kvalitete, obi~no preovladava jedna strana, a preovladavaju kvaliteti vanjske ljepote ili bogatstva, ne vode}i ra~una i o ona druga dva, o vjeri i moralu i porijeklu, te tako dovode sebe, u dosta slu~ajeva u nezavidan polo`aj, pa jo{ uklju~uju druge u svoju nezgodu. Ispravno je da izabrani mu{karac bude zdrav, solidan, koji }e mo}i da oformi i za{titi svoju porodicu, ali uz to je nu`no i neophodno da ima visoke moralne kvalitete. On mora vladati sobom, biti smiren i pouzdan, u njemu se mora osje}ati moralna i unutra{nja snaga koja se ne tro{i puno rije~ima ve} djelima, a potom i rije~ima. Muhammed a.s. savjetuje: "Poslije bogobojaznosti, najkorisnije dobro vjernikovo je dobra i ~estita `ena koja, kad je on ne{to zamoli, poslu{a ga, kad je pogleda obraduje ga i razveseli. Kad joj se s molbom obrati, `elju mu udovolji, a ako je odsutan ~uva svoju ~ast i njegovu imovinu." Prirodni zakon razli~itosti je onaj koji se mo`e nazvati zakon parova. Sve je u parovima, ni{ta nije vi{ak. Za svaku no} postoji dan, za svaku ve~er postoji jutro, za svako mu{ko bi}e postoji `ensko bi}e. To je taj zakon prirode koji je podijelio ljudski rod u dva pola i ispunio ih takvim nagonima djelovanja i me udjelovanja, osje}aja i emocija da jedan pol ima prirodnu i neodoljivu privla~nost za drugi i to je ta me usobna privla~nost, koja vodi i odr`ava cijeli dru{tveni `ivot. To je tako, ka`e Kur'an, ure eno da mo`e postojati ljubav i zadovoljstvo i da zdru`enost i drugarstvo mogu u~initi posao i isku{enja `ivota laganim i izdr`ljivim. "I jedan od dokaza Njegovih je to {to za vas od vrste va{e stvara `ene da se uz njih smirite, i {to izme u vas uspostavlja ljubav i samilost; to su, zaista, pouke za ljude koji razmi{ljaju." (Kur'an, 30:21) A iz toga odnosa izme u mu{karaca i `ena izrastaju niz drugih odnosa koji spajaju pro{le sa budu}im generacijama, projiciraju}i jedinku daleko ispred nje same i povezuju}i je sa drugima njezine vrste u vje~no sve {irem krugu. Zakon razli~itosti jasno se pokazuje na razli~itim stupnjevima ~ovje~ijeg `ivota, od djetinjsta do starosti, a tako er i u njegovim brojnim `eljama, osje}anjima i emocijama, daju}i tako `ivotu raznolikost i interes za odr`avanje. Pokazuje se i na razli~itim stepenima dru{tvenog razvoja; razlike ne samo da oboga}uju ljudski `ivot svojom raznoliko{}u, ve} tako e poti~u ~ovjeka da osvje`i aktivnosti, i tako ne samo da okrene te{ko}u svoga posla u zadovoljstvo truda i radost ispunjenja, ve} osigura ljudski napredak u skladu sa Allahovim d`.{. mudrim i dobrotvornim planom. "On ~ini da jedni druge na Zemlji smjenjujete i On vas na polo`ajima jedne iznad drugih uzdi`e da bi vas isku{ao u onome {to vam daje. Gospodar tvoj, zaista, brzo ka`njava, ali On, zaista, i pra{ta i samilostan je." (Kur'an, 6:165) Mirsada Burd`ovi} Juli 1997.

18 18 AKO NISTE ZNALI DOLAZAK MELEKA I BJE@ANJE IBLISA SA BOJNOG POLJA PRVI MUSLIMANI U KINI Resulullah a.s. kada je poredio vojsku za veliku bitku, prvu odlu~uju}u bitku za Islam, bitku na Bedru, i kada se vratio na osmatra~nicu, prizivao je i molio Allaha d`.{. da im obe}anu pomo} i pobjedu da. On je molio: "Gospodaru moj, ispuni svoje obe}anje koje si mi dao. Molim Te, Gospodaru moj, Ti nam pomozi, mi ~vrsto vjerujemo u Tvoju rije~!" Allah d`.{. zatim objavi svome Poslaniku a.s.: "Posla}u vam hiljadu meleka koji }e jedni za drugim dolaziti." (VII:9). Resulullah a.s. zaspa na tren. Zatim podi`e glavu i re~e: "Raduj se Ebu Bekre, imam radosnu vijest. Do e mi D`ibril, oblak ga donese, na krilima mu pra{ina." U Ishakovoj predaji stoji da je Resulullah a.s. rekao: "Raduj se Ebu Bekre, Allah ti poslao pomo}. D`ibril do e, upravljao je svojim konjem, na krilima mu pra{ina." muslimani imaju u svojim rukama svjetsku trgovinu od VIII do XV stolje}a. Na ogromnom podru~ju, od Osmanskog zaliva preko Indijskog okeana, pa sve do kineskih luka KATOLICI PODNOSE PETICIJU PAPI "Ratovi sljede}eg vijeka vodi}e se zbog vode", upozorava Ismail Krajem njema~ki katolici su formulisali peticiju zahtijevaju}i reformu crkve, izvje{tavaju novine "Suddeutsche Zeitung". Peticijom, koju je potpisalo oko 1,6 miliona osoba, tra`ilo se da crkva dozvoli sve{tenicima da se `ene, da se `enama otvori put ka sve{tenstvu i da promijeni svoj stav o seksualnosti i kontroli ra anja. "Osoba kojoj se mi ustvari obra}amo jeste Papa", objasnio je Kristijan Vajsner, pokreta~ peticije. Novine su navele da je Karl Lejman, predsjedavaju}i Konferencije njema~kih biskupa, imao ozbiljne rezerve u vezi s tom peticijom, time {to je tvrdio da }e to voditi do polarizacije konzervativnih i reformatorskih katolika. Ipak, Lejman je putovao za Vatikan i Papi podnio rezultate peticije. SVIJET KOJI GLEDA NA VODU Prema bri`ljivo prikupljanim podacima, statisti~ari u svijetu su izra~unali da je za posljednjih 20 godina od raznih prirodnih katastrofa - zemljotresa, poplava, vulkanskih Seragedin, potpredsjednik Svjetske banke u oblasti ekologije. Prema Ismailu, 80 zemalja ve} imaju nesta{icu vode koja prijeti zdravlju i privredi. Ali problem nije u tome da na planeti nema dovoljno vode. "Ukupna koli~ina svje`e vode na zemlji prevazilazi sve shvatljive potrebe ljudskog stanovni{tva", ka`e hidrolog Robert Ambrod`i. Veliki broj kriza je zbog lo{eg raspolaganja vodom. Polovina vode koja se koristi za navodnjavanje curi ispod zemlje ili isparava. Gradski sistemi snabdijevanja vodom propu{taju od 30-50% vode, a ponekad i vi{e. Dolazi vrijeme, ka`e "The Economist", kada se prema vodi mora postupiti kao prema nekom dragocjenom izvoru, poput nafte, a ne kao prema nekom besplatnom izvoru poput vazduha. STATISTIKA OPOMINJE erupcija, tajfuna, su{a, sunami talasa, lavina, {umskih po`ara, najezda skakavaca i drugih nepogoda - stradalo preko 3 miliona ljudi, dok je oko 1 milijarde bilo ugro`eno. Prema kineskom histori~aru ^in Junu, profesoru Univerziteta u Pekingu, ve} u doba halife Osmana, 651. godine na{e ere (nepunih 30 godina po hid`ri) jedna islamska delegacija sti`e ~ak u Kinu i uspostavlja veze s tom dalekom i nepoznatom zemljom. Prema drugom kineskom histori~aru Fu Jun ^angu, Atila je bio vo a prastarih Huna, zvali su ga Bi~ Bo`iji. Prema njemu nazvana je operacija koju je prije 23 godine - ta~nije 20. juna godine povela turska vojska na Kipru: desant, invazija i okupacija. Na ~elo turske dr`ave bio je tada{nji predsjednik Bulent Ed`evit, a jedinu podr{ku u kabinetu dobio je od sada{njeg premijera prof. dr. Ned`metina Erbakana. Za kratko vrijeme turska vojska je zauzela 40% teritorija na sjeveru tog isto~no-sredozemnog otoka. Povod je bio - ali samo povod - vojni pu~ {to su ga izveli oni koji su zapovjedali Nacionalnom gardom, protiv predsjednika nezavisne nesvrstane Kiparske Republike, arhiepiskopa Makariosa. Vjerski i politi~ki vo a kiparskih Grka bio je svrgnut s vlasti, ali je pobjegao i Kantona, ^un ^ana, Fokina, Jang ^ana, ^ik Janga itd, kre}e se njihova roba. [EHID ]AMIL NA KIPRU ostao `iv. No, tada je nastupio Atila. Turska je tada poslala svojih hrabrih vojnika da za{titi svoje sunarodnjake od progona i maltretiranja, ubijanja i silovanja, gdje je cijela ~eta gr~kih vojnika orgijala nad maloljetnom djevoj~icom od 14 godina. Za ovaj slu~aj je znao cijeli svijet. Zaslu`enu kaznu su dobili padom Kipra. U tim borbama su Sand`aklije pokazali svoj hrabri duh. Najve}a hrabrost pripala je {ehidu ]amilu Balkan - Daci}. U jednom istanbulskom kvartu postoji {kola Kamil Balkan, kao i ulica sa imenom kiparskog {ehida. Od tada je Kipar podijeljen: sjeverni i ju`ni dio, turski i gr~ki. Dijeli ga prava granica koja se naziva "yesil cizgi" (zelena linija). Na toj granici, ni~ijoj zemlji, patroliraju plave beretke mirovnih snaga UN-a. Pripremio: Esad Kola{inac

19 IZ PERA MLADIH 19 MOJA MAHRAMA, MOJE ZADOVOLJSTVO I MOJ PONOS Mahrama nas opominje da ne grije{imo, ona je tu uz nas, uz na{e lice i mi je osje}amo, ona je ta koja uz Allahovu d`.{. pomo} i dozvolu spa{ava od d`ehenemske vatre, spa{ava od bluda i {titi na{e tijelo od ru`nih pogleda mu{karaca. Imam 22 godine. Nosim mahramu od svoje 20. godine. Jo{ prije sam imala `elju da je nosim ali se sve tako nekako da ova moja pri~a bude dostupna i starim i mladim. Udata sam, imam sina. Uvijek sam kroz svaki susret s na{im prijateljima vjernicima `eljela {to vi{e saznati o Islamu i njegovim propisima, a naro~ito o vjerskom obla~enju `ene. Vremenom mi je sve to prirastalo srcu i po~ela sam prihvatati, bez i tra~ka sumnje, svaki hadis i svaki ajet iz Kur'ana ^asnog. U meni je to neko vrijeme tinjalo dok jednog dana, iz na{eg kratkog razgovora, ne izustih mu`u: "Ja bih voljela da se pokrijem". Koliko se u njegovim o~ima videla za~u enost, toliko i radost. Jako mu je bilo drago. Par puta me je pitao da li ja to ozbiljno mislim. Naravno da sam mislila ozbiljno, jer ne bih se poigravala tim ozbiljnim pitanjem. Njegova radost me je jo{ vi{e ohrabrila. ^vrsto sam odlu~ila u ime Allaha d`.{. i bez razmi{ljanja o tome {ta }e mi ko re}i i kakva }e moja, meni draga mahrama, izgledati u o~ima drugih. Iako sam bila sigurna u ono {to sam odlu~ila, moram priznati da je u meni bilo malo straha i pitanja da li mogu ustrajati u tome. Uprkos svemu u meni je pobijedila `elja za pokrivanjem, za istinom, za pokorno{}u. ^ekali smo srijedu za hairli done{enu odluku i moju obavezu kao `ene muslimanke. Do{ao je i taj dan, moj korak u novi `ivot. Istog dana iza{la sam sa mahramom iz ku}e da steknem prve utiske, ne o ljudima oko mene {to me vide po prvi put pokrivenu, ve} sebe da isku{am, jesam li na djelu spremna za ono {to sam do tada u ku}i ~vrsto i sa sigurno{}u govorila. Ali vjerujte, ne da nisam osje}ala to malo straha, ve} uz Allahovu d`.{. pomo} bila sam ponosna {to nosim mahramu. To me je ~inilo kao i dan danas sretnom i zadovoljnom. Hvala Allahu d`.{. {to me je obradovao i moju du{u ispunio hrabro{}u i zadovoljstvom. ^esto razmi{ljam o svemu tome i volim o tome da pri~am. Neka svaka pokrivena od nas bude za primjer svakoj djevojci ili `eni koja negdje u dubini srca svoga ima `elju da se da se kloni grijeha, da bude lijepa i voljena. Mahrama nas opominje da ne grije{imo, ona je tu uz nas, uz na{e lice i mi je osje}amo, ona je ta koja uz Allahovu d`.{. pomo} i dozvolu spa{ava od d`ehenemske vatre, spa{ava od bluda i {titi na{e tijelo od ru`nih pogleda mu{karaca. O `eno muslimanko, ako se tako osje}a{, `ivot brzo prolazi. Ne daj sebe, ne daj da svaki oholi i perverzni mu{karac sudi o tvom tijelu, o tvojoj ljepoti koju ti je Allah d`.{. darovao i dao na ~uvanje. Budi jaka i odlu~na. Mahrama nije ni{ta lo{e i ote`avaju}e za tebe, ve} samo olak{anje i osvijetljen put u mra~noj dolini. A ti kora~aj {to br`e mo`e{ da stigne{ do svog cilja. Ne mo`e{ mo`da sve shvatiti, ali razmi{ljaj o tome {to vi{e mo`e{. Ne dopusti da okolina vlada tobom, ve} tvoja lijepa vjera. Razmisli dublje. Sutra }e{, in{allah, biti majka ili ve} jesi, pa neka tvoja djeca {togod nau~e i vide od tebe, nek se spase. Allah d`.{. svoje robove mnogo vi{e voli no {to majka voli svoje dijete. On prima pokajanje. Sigurno nije od tebe pokrivene ljep{a ona {to je otkrivena ili ona lahko obu~ena. Ti si ljep{a. Nije pametnija i bolja ona {to ne nosi mahramu, ve} ti. Pametan je onaj ~ovjek koji ne{to mijenja na bolje u svome `ivotu a ne onaj koji opona{a okolinu i "moderni" svijet. Uzmi nagradu koju Allah d`.{. nudi, koja je tako blizu a ti je odbacuje{. Zbog ~ega? Zbog hatara svojih kom{inica ili hatara dunjaluka koji }e te zabaviti i odvesti pogre{nim putem, i tako }e ti `ivot pro}i bez ikakvog cilja. Ne dozvoli da zbog hatara drugih, zalutalih odbaci{ mahramu koja }e te, vidje}e{, u~initi slobodnom i sretnom. Uradi to za Allahov d`.{. hatar, jer je Njegov hatar najva`niji. Sve ovo pi{em jer tako osje}am i voljela bih da sve tako osje}amo. Budite prijatelji Istine i dajte joj prostora u va{im srcima, ona }e donijeti plodove. Neka nam se Allah d`.{. smiluje i na pravi put nas uputi. Amin. A. Muderizovi} Salavat i selam svima Vjerovjesnicima: Ademu i Nuhu, Ibrahimu i Ishaku, Jakubu i Musau, i Isau Merjeminu! Poslanicima Islama Salavat i selam dragom Muhammedu Miljeniku i svim drugim me u njima, sto dvadeset i ~etiri hiljade ih eto ima, po hadisu Pejgambera El-Emina. Hiljadu i ~etiristo osamdeset i {est ljeta od ro enja tvojeg evo, za ro endan tvoj sam spjevo, Muhammede! Abdusselam tvoj sljedbenik u Ummetu tvom sam evo. Abdusselam Feti}, u~enik VIII razreda O[ Mustafa Pe}anin Ro`aje, 23. Safer Islam Islam je grana {to plodove daje vjernicima njenim slast pove}ava. novo - novo - novo Ferid Orahovac u~enik III razreda Medrese HALAL I HARAM U ISLAMU Izdava~ka djelatnost Me{ihata Islamske zajednice Sand`aka "El-Kelimeh" vam nudi ovih dana veoma zna~ajno djelo iz oblasti {eriatskih propisa "Halal i haram u Islamu". Autor ovog kapitalnog djela je jedan od najve}ih autoriteta u Islamskom svijetu dr Jusuf Kardavi. Knjigu mo`ete nabaviti na {tandovima Odbora IZ-e, d`amijama kao i prostorijama Izdava~ke djelatnosti "El- Kelimeh" u Novom Pazaru. FOTO ZAPIS Sa prijemnih ispita u Isabegovoj medresi: Ove djevojke }e po~eti od septembra prve ~asove u `enskoj Medresi

20 20 KULTURNA BA[TINA PJESMA NAS JE UZDIGLA DO NAJVI[IH VRHOVA ^OVJE^ANSTVA (Izlaganje na knji`evnim susretima u Mu{njikovu kod Prizrena) ^injenica je da je na{ narod najljudskiji na svijetu. Reinkarnira se iz pepela, sa merhametom i pjesmom. Historijski doga aji su potvrdili da je na{ bo{nja~ki narod izabrao pjesmu kao jedan od oblika svog identiteta, da njom zamijeni privremenu smrt. U pjesmu je utkivao svoj `ivot - da u e u vje~nost. Ta nas je pjesma uzdigla do najvi{ih vrhova ~ovje~nosti. Epitaf Ibni Sine Moj duh spava u mojim knjigama. Kad ga probudite, probudi}e i on vas. Prosvjetljenje pobo`nog mislioca Hvala ti Bo`e {to moj um razbistri da shvatim vje~nost Tvoje mudrosti. Zaim Azemovi} Kada sam godine oti{ao u Goru, a godinu dana kasnije i u ve} na prvom koraku bio sam impresioniran ljepotom govora ovih krajeva, izvorno{}u i fleksibilno{}u onomasti~kog materijala, narodnim usmjenim pjesni{tvom, ljepotom i bogatstvom drugih oblika folklora, kao {to su muzika i pjevanje, igre, arhai~ni obredi i obi~aji, usmjena predanja, te originalna i specifi~na tradicija i kultura. Sela u oblasti [ar-planine postala su tada privla~na za mnoge nau~nike i istra`iva~e, svakako i ranije, ~iji su aspekti bili razli~iti. Tada je u Gori iz Danske dolazila, vi{e puta, Birte Traerup, poznata kao nau~nik, muzikolog, sa namjerom da ovdje prou~ava goransku muziku i pjevanje, da je zapisuje, jer je doznala da su goranski muzi~ki oblici specifi~ni i o~uvani u svojoj prvobitnoj formi i sadr`ajima, za razliku od ostalih krajeva u Evropi. Moje divljenje ljepoti govora ovih krajeva i ljepoti narodnog pjesni{tva motivisalo me da na ovim terenima provedem vi{e godina tokom ljetnih mjeseci i da zapi{em cjelokupni onomasti~ki materijal, da prou~avam dijalektolo{ke specifi~nosti govora (njegov fonolo{ki sistem, fonetske procese, morfolo{ke i sintaksi~ke karakteristike), a uzgred da zapi{em i po neki oblik iz usmjenog poetskog korpusa naroda ovih krajeva. U Draga{u sam se tada sreo sa Harunom Hasanijem, koji se, pored ljekarskog posla, intenzivno bavio snimanjem i prikupljanjem muzi~kog folklora, a zapisivao je i lirske narodne pjesme u kontekstu pjevanja i izvo enja uz razne muzi~ke instrumente. Rekao sam mu tada da je to dobro i da {e biti jo{ bolje ako nastavi da sakuplja sve oblike goranskih narodnih umotvorina. Bio sam tako e odu{evljen kada se, poslije nekoliko godina, pojavila knjiga "Goranske narodne pesme". Moram re}i da nisam bio zadovoljan lekturom tekstova, koji su mestimi~no fonetski prepravljani i neujedna~eni, jer osoba koja je to u Pri{tini obavljala, nije poznavala specifi~nosti goranskog fonolo{kog sistema, pa su neke jezi~ke karakteristike netipi~ne i neprirodne, {to nije trebalo ~initi. Me utim, i takva, ova knjiga bila je veliki knji`evni i jezi~ki doga aj za Goru, za nauku o narodnom usmjenom stvarala{tvu, kao i za dijalektologiju. Prije godinu dana do{ao mi je do ruku jedan rukopis goranskih narodnih pjesama sakupljenih u goranskim selima u Albaniji. Taj rukopis sadr`i materijal visoke knji`evne vrijednosti, a posebno i jezi~ke, i valjalo bi ga {tampati. Goranska narodna knji`evnost bila bi kompletnija. Sem ovih zbirki lirskih tvorevina, dobro je poznato da u oblasti Gore i postoji i bogato prozno stvarala{tvo, pa bi bilo od ogromnog zna~aja pristupiti njegovom sistematskom prikupljanju i objavljivanju. Svako odlaganje mo`e da bude {tetno i zloupotrebljeno. Na moje veliko zadovoljstvo, prije godinu dana tako e mi je do{la do ruku jo{ jedna zbirka narodnih lirskih pjesama izuzetne poetsko-jezi~ke ljepote i originalnosti. To je knjiga POAENJE ~iji je autor-skuplja~ Miftar Ad`emi, porijeklom iz sela Donje Ljubinje vi{e Prizrena. On je ove pjesme vi{e godina zapisivao od svoje majke Ramize, ali i od drugih informatora po selima Isti~em, tako e, da sam bio impresioniran poetskom ljeporom ovih pjesama. Predlo`io sam Miftaru Ad`emiju da nastavi da sakuplja i druge oblike usmjenog narodnog stvarala{tva u oblasti oko gornjeg toka Prizrenske Bistrice. Jer on to mo`e, poseduje znanje i iskustvo. Za na{u bo{nja~ko-islamsku kulturu od ogromnog je zna~aja {to su ove knjige narodnih umotvorina iz Gore i i jo{ neke sli~ne ovima, ugledale svijet i u{le u korpus evropske literature. Trebalo je to da se desi mnogo ranije, ali nije bilo uslova niti korektnog vrjednovanja. Postojala je teza da na{ narod nema svoju usmjenu tradiciju niti sopstveni jezi~ki sistem. A nije tako. Na{i skuplja~i usmjenih narodnih tvorevina, i na{i pisci, demantovali su oponentne teorije i potvrdili ~injenice da smo sa svojim duhovnim naslje em ispred mnogih drugih u susjedstvu i okru`enju. Ove ~injenice potvr ene su i otkri}em velikog djela sand`a~kog Homera Avda Me edovi}a, pjeva~a i guslara sa Obrova kod Bijelog Polja. Tako, mo`emo re}i Evropi da i mi imamo svoj Olimp i svoj Parnas. Figurativno re~eno, to su [ara (Monti Skardus), Obrov, Materid`a, Karanfili... Trebalo je da pro e mnogo vremena da se svijet upozna sa genijalnim stvarala{tvom Avda Me edovi}a, sve do dolaska u Sand`ak Milmana Parry i Alberta Lorda. Sve {to je Avdo znao oni su zabilje`ili i snimili na magnetofonske plo~e. Sem Avda Me edovi}a, Parry i Lord su u Sand`aku otkrili i druge slavne pjeva~e i guslare Bo{njake, zabilje`ili veliki broj epskih pjesama, koje su na{ narodni poetski korpus uvodile u vrhove svjetske usmjene literature, nastavljaju}i tradiciju i kulturnu misiju predivne "Hasanaginice". Danas se ~esto i tendeciozno pote`u pitanja ko je Me{a Selimovi} i ~iji je pisac. Kao povod uzimaju se neke usamljene i uzgredne pi{~eve digresije iz knjige "Sje}anja". A Me{a je bio ono {to su mu bili otac i majka, najbosanskiji i najmuslimanskiji pisac, humanista i ~ovjek univerzalne literarne i socijalne orijentacije i kulture. Po umjetni~kim vrijednostima svoga umjetni~kog djela on ima po~asno mjesto u korpusu najvi{ih svjetskih literarnih ostvarenja, pa prema tome ne pripada samo Bosni ve} i cijelom ~ovje~anstvu. Suprotno Andri}u, Me{a je volio Bosnu. Andri} je bio druga~iji. Cjelokupnim svojim literarnim i neliterarnim fondom, te svojim djelovanjem, proizvodio je nacionalnu mr`nju i negirao duhovne i historijske vrijednosti Bo{nja~kog naroda, {to se mo`e protuma~iti kao posljedica kompleksa naslje enih iz djetinjstva, u nedefinisanom porodi~nom i dru{tvenom identitetu i kasnijim njegovim ~inovni~kim kolebanjima izme u nekih nacionalnih odrednica i interesa. Andri} nije volio svoj zavi~aj i uvijek ga je slikao tamnim bojama, nasuprot Bori Stankovi}u, na primjer, koji je svoje Vranje prikazao u najljep{em svjetlu. Me{a je volio Bosnu, tamo su njegov jezik, njegov duhovni svijet, porijeklo i budu}nost. Oni koji mu to osporavaju i preina~uju, mogu biti razo~arani. ^injenica je da je na{ narod najljudskiji na svijetu. Reinkarnira se iz pepela, sa merhametom i pjesmom. Historijski doga aji su potvrdili da je na{ bo{nja~ki narod izabrao pjesmu kao jedan od oblika svog identiteta, da njom zamijeni privremenu smrt. U pjesmu je utkivao svoj `ivot - da u e u vje~nost. Ta nas je pjesma uzdigla do najvi{ih vrhova ~ovje~nosti. U zaklju~ku, izra`avam `elju da ova dana{nja knji`evna sve~anost bude podsje}anje na sve one koji su anonimni ili znani stvaraoci na{eg muslimanskog eposa, usmjenog i pisanog. U skladu sa ovim, neka ona bude inspiracija za dalja izu~avanja na{eg narodnog stvarala{tva, te inspiracija za nove knjige, nove zbirke poezije na{ih autora. Danas su ovdje muslimanski pisci iz Prizrena, Gore, Pri{tine, Novog Pazara, Bijelog Polja i drugih gradova. Alija D`ogovi}

21 NA[A PRI^A 21 MOJ UNUK MIRHAD Stari Hajraga, na ~ijem licu je vrijeme ostavilo traga, ali uprkos svemu {to je pro`ivio, vitalan je, svje` i horan za pri~u, a posebno onu iz svog zemana. Sjedi i duboko razmi{lja. Te njegove misli prekide {kripa vrata na kojim se pojavi zgodan mladi} i nazva selam. Stari Hajraga, kao da je jo{ mla i od njega, sko~i na noge, prihvati Bo`iji selam i sa rado{}u i sre}om na licu povika: - A~kosum sinak, kad si tako lijepa terbijata i jo{ merhaba. - Merhaba Hajraga. - Hajraga: No, ~iji ti ono bija{e, sinak...? - Pa kako me ne zna{ Hajraga, nije valjda da si me ve} zaboravio? Hajraga: Ne{to sam te iz vida izgubio, a Boga mi sam po~eo malo da obnevi am, a ozluci mi na kladu osta{e, ono uzeh malo da grabulje nazubim, pa ih tu i zaboravih, nego ka`i mi sinak da {togod ne pogrije{im, a mo`da ti i ho`geldija pripada. - Ne sje}a{ se Hajraga, a zna{ koliko si me puta preko plota na}erao kad sam ti kriju}i na {ljive dolazio. Ja sam Hanefijin mla i sin - Admir, drug tvog unuka Mirhada. Hajraga: Ha, ha, ha~kolsun, Amire zar si to ti? - Admir hajraga, Admir, ne Amir. Amir mi je bio rahmetli djed, Hanefijin babo. Hajraga: Znam sinak, znam ja tvog djeda, rahmetli moja majka mi je pri~ala da sam se ja rodio onu no} kad je rahmeli Amir u vojsku krenuo, bio je to krasan ~ovjek. Nego Amire... - Admir Hajraga, Admir, ne Amir... Hajraga: Slu{aj sinak, ja ova imena {to sad daju djeci ne mogu da pogodim, ama ba{ nikako, i e ih na u vala mi je za~udo. Od mojih unu~adi ni jednom ne znam ime, jedino onoj Hasanovoj najstarijoj znam, jer se na{la kad mi je Hasan u vojsku bio i ja ti lijepo dov'o hod`u pa joj on dao ime Had`era, po mojoj rahmetli majci, prou~io sve ono {to treba da se prou~i kad se djetetu daje ime i da vi'{ dijete raslo ko iz vode, mirno kao melaj}e i da ti se zakunem, porasla je, a nikakvog zijana nije u~inila. Ni jednu testiju nije razbila, a stalno je vodu nosila. Kad da vidi{ ~uda, kako je krenula u ove vi{e {kole, ~ujem zovu je D`eki. A ba{ tu neki dan prolazim pokraj neke djece, vidim igraju se sa cukom i vabe ga D`eki, D`eki, D`eki. Subhanellah, pomije{ali imena djeci i pa{~adima. Evo da ti ispri~am moj Amire kad smo ve} tu jo{ jedan istinit slu~aj. Ne znam da li ti zna{, ja sam ti prije neku godinu bio na ]abu. - Znam, znam had`i Hajraga, rekao mi je Mirhad. Da ti Allah ukabuli i mubarek olsun. Hajraga: Allah raziola, sinko, da Bog da da i ti do~eka{. Nego, oti{o ti ja, a ono tamo plaho vru}ina. A mi Bo{nje navali i pij hladne vode. Jednom, Boga mi, ne mogah da izdr`im da se sa tavafa vratim do stana, nego pitam onog na{eg delila (vodi~a), e ovdje ima, da prosti{, hala i e mogu da promijenim abdest. ^oek mi lijepo pokaza, uze me za ruku: "Eno vidi{ had`i Hajro, ti zna{ tursku jaziju, lijepo pi{e: MIRHAD, niza stepenice si i, tamo mo`e{ vodu pustiti i avdes uzeti". Odem ja tamo, zavr{im posla, uzeh abdest, iza em ispred hale, okrenem se i ~itam i Boga mi lijepo pi{e turskom jazijom MIRHAD. Taman sam mislio da mi je tom jadnom unuku na enuto lijepo ime. - Boga mi, had`i Hajraga, to je krivo vrijeme. Hajraga: Ma kako vrijeme, sinko, pa, bel}im, je kod njih uvijek }enef bio mirhad, a insanima su se davala imena: Hasan, Salko, Mejra, Fata, Amir. - Hajraga, to se zove moda. Hajraga: Jah, jah, dobro me podsjeti. Neki dan ti ja pro{eto ~ar{ijom, kad tamo vidim insane, da prosti{, gotovo gole. Pa za mu{ke nije mi ba{ ~udo, jer sam hi gledo kad sam u vojsku bio, pa i sramota i grehota je manja njima. Nego gledam `ensko, u oba ova moja oka smio bih se zaklet, iako sam ozluke po~eo nosit, ne{to haljinke, nema ~eperak ispod pojasa i drugo ciplak golo. Zasramim se ja i br`e okrenem na drugu stranu, kad i tamo dvije tri, tako, da prosti{, gole. Prou~im bismilu, donesem {ehadet, protrljam malo o~i i polako sebi ka`em: "Hajro, jadni Hajro, da se ovo tebi ne{to ne privi a, da ti se {ejtani nisu uvrzli. ''Vidim sve normalno oko mene samo `enski insani goli i goli. Pitam ja jednog mu{karca koji prvi nai e pokraj mene: "[ta je ovo", a on mi odgovori kao to ti... jah moda. U te stope se vratim ku}i u sebe ponavljaju}i: moda, moda, moda... i taman kad sam u avliju stigo viknem onoj mojoj staroj, onako ljut, pitaju}i {ta je to, kako ti ono re~e da se zove? - Moda, Hajraga, moda. Hajraga: Jah, moda, ja zaboravih i sve do sad nisam mog'o da se sjetim da se goli insani, da prosti{, zovu moda. - Hajraga, ne zove se to moda, nego kad je ne{to zgodno i kad se nosi, to se zove moda. Hajraga: E, beli su se dimije nosile od kad je svijet posto, a bile su i `ene u njima zgodne, ali se nikad nisu zvale moda. Nego moj Amire, da ti jo{ ispri~am moje bruke, ja ti se u to nisam nikako razumio. Razboli mi se `ena, a od tog vakta ima 20-tak godina i od he}ima do he}ima stigne do Biograda. Poslje nekog vakta krenem ja onom po{tom za Biograd da vidim jel' `iva. Po pitanju i atresi stignem u bolnicu. Tamo me na vrata do~eka jedno ~eljade sve u bijelo, bi}e da je `ensko, a imala je kapu na glavu. Kako se zove{ - Hajro, odakle si - od Sand`aka, koga tra`i{ - `enu, sa~ekaj malo. ^ekam ja, ne bi malo, pojavi se neko i ide prema meni a pomalo se smije. Vidim li~i, al' nije moja Hajra, ne nosi dimije. Posagnem ja glavu i gledam ispred sebe. Ona pri e i pita me kad sam do{o, kako sam, kako su joj djeca. Ama odkud znam ja kako su tvoja djeca nego ja tra`im moju `enu. A ona jo{ lju}a: "Sram te bilo, tra`i{ `enu pored mene `ive, a star si ~ovjek." Ja ti br`e bolje pobjegnem niz one duga~ke stube i pravo ku}i kod djece. Kad mi je poslije nekolko do{la Hajra, ne}e u `ivu glavu da zbori s'menom. Ka`e: "[to si tra`io drugih `ena u bolnicu." Kunem se ja u sve da nisam, a ona mi ka`e: "Kako kad si mene reko." "Ao, Boga mi te ja `eno nisam prepozno kad nisi imala dimija na sebi." Eh, evo ti ja, moj Amire, nisam nikome do sad ispri~o osim tebe, pa ni ti nemoj vala nikome. MIRHAD ULAZI NA VRATA SOBE, NAZIVA SELAM I SJEDA NASPRAM ADMIRA. - Nastavi}e se - R. Hamidovi}

22 22 PREDSTAVLJAMO KNJIGU NA[I MERHUMI Maurice Bucaille BIBLIJA KUR'AN I NAUKA Stari Zavjet i moderna nauka Konstatacije "Postanak" (prva knjiga Mojsijevog petoknji`ja) po~inje sa dvije uporedo stavljene pri~e o stvaranju. Treba ih ispitati odvojeno, sa aspekta njihove spojivosti sa nau~nim podacima. Prva pri~a o stvaranju (II) Tekst koji se ovdje reprodukuje je iz prijevoda po Jerusalemskoj biblijskoj {koli. Prvo poglavlje, stihovi 1 i 2 "U po~etku stvori Bog nebo i zemlju. Zemlja bija{e pusta i prazna. Tama se prostirala nad bezdanima, i duh Bo`iji lebdio je nad vodama." Nakon {to je autor uporedio ovaj tekst sa nau~nim saznanjima o po~etnom stadijumu formiranja svemira, zaklju~io je da, tu smjestiti vodu, predstavlja obi~nu zabludu. Stihovi 3-5 "I re~e Bog: Neka bude svjetlost i bi svjetlost. I vidje Bog da je svjetlost dobra i rastavi svjetlost od tame. Svjetlost prozva Bog dan, a tamu prozva no}. Tako bude ve~er, pa jutro - dan prvi." U ovom stadijumu stvaranja prema Bibliji, zvijezde jo{ nisu stvorene, tako e prema Bibliji one }e biti stvorene tek ~etvrtog dana. Sasvim je nelogi~no citirati svjetlost u prvom danu kada se stvaranje sredstava proizvodnje ove svjetlosti stavlja tri dana kasnije. [tavi{e, smjestiti u prvi dan postojanje ve~eri i jutra je ~ista alegorija: ve~er i jutro kao elementi dana mogu se zamisliti samo nakon postojanja Zemlje i njene rotacije pod osvjetljenjem njene vlastite zvijezde: Sunca. Stihovi 6-8 "I re~e Bog: "Neka bude svod posred voda da dijeli vode od voda. I bi tako. Bog na~ini svod i vode pod svodom odijeli od vode nad svodom. A svod prozva Bog nebo. Tako bude ve~er, pa jutro - dan drugi". Ova slika cijepanja voda u dvije mase je nau~no neprihvatljiva. Stihovi 9-13 "I re~e Bog: "Vode pod nebom neka se skupe na jedno mjesto i neka se poka`e kopno. I bi tako. Kopno prozva Bog "zemlja" a skupljene vode "more". I vidje Bog da je dobro." "I re~e Bog: "Neka proklija zemlja zelenilom - travom sjemenitom, stablima plodonosnim koja, svako prema svojoj vrsti, na zemlji donese plod {to u sebi nosi sjeme svoje". I vidje Bog da je dobro, tako bude ve~er, pa jutro - dan tre}i." Ove stihove autor komentari{e: ^injenica da je u izvjesnoj epohi historije Zemlje, jo{ dok je ona bila prekrivena vodom, izronilo kopno, nau~no je posve neprihvatljiva. Ali da se pojavilo veoma organizovano biljno carstvo sa reprodukcijom pomo}u sjemenja prije postojanja Sunca (postanak se stavlja u ~etvrti dan) i da se uspostavila izmjena dana i no}i, posve je neodr`ivo. Stihovi "I re~e Bog: "Neka budu svjetlila na svodu nebeskom da lu~e dan od no}i, da budu znaci blagdanima, danima i godinama, i neka svijetle na svodu nebeskome i rasvjetljuju Zemlju". I bi tako: na~ini Bog dva velika svjetlila - ve}e da vlada danom, manje da vlada no}u - i zvijezde. I Bog ih postavi na svod nebeski da rasvjetljuju Zemlju, da vladaju danom i no}u i da rastavljaju svjetlost od tame. I vidje Bog da je dobro. Tako bude ve~er, pa jutro - dan ~etvrti". Zemlja i Mjesec, zna se, poti~u od svoje izvorne zvijezde Sunca. Smjestiti stvaranje Sunca i Mjeseca poslije stvaranja Zemlje je sasvim suprotno solidno utvr enim pojmovima o formiranju elemenata Sun~evog sistema. Mjesec i Sunce su dakle u Bibliji nazvani svjetlilima. Kur'an me utim ih ozna~ava razli~ito, Mjesec kao svjetlo (nur), dok je Sunce svjetiljka (sirag) koja proizvodi svjetlo. Na primjer: sura 71., ajet 15-16: "Zar ne vidite kako je Allah sedam nebesa, jedno iznad drugog stvorio, i na njima Mjesec svjetlim dao, a Sunce svjetiljkom u~inio." Nastavi}e se Priredio: Fahir Hamzagi} Sje}anja na Smail ef. Filibali}a Preselio je na ahiret ~ista obraza. D`enaza mu je bila masovna, do tada u nezapam}enom broju. Tog dana su svi bili tu`ni: ljudi, `ene, djeca... gotovo cijela ~ar{ija. Ovo kazivanje o jednom od najistaknutijih alima Novog Pazara, pa i Sand`aka, zabilje`ili smo od Mehmeda Kadioglu (Kadi}) porijeklom iz Bijelog Polja a koji trenutno `ivi u Ankari u Turskoj. Povod za objavljivanje biografije Smail ef. le`i u tome {to je njegovim trudom i zalaganjima, bez pretjerivanja, sa~uvan ~isti duh Islama na ovim prostorima, posebno u Novom Pazaru. Njegovim marljivim radom stasavale su generacije spremne da ponesu Allahov emanet. Smail ef. Filibali} bio je samouk. Dakle, nije imao klasi~no obrazovanje. Ipak cijeli `ivot je provodio u ~itanju knjiga. Rijetko je izlazio u ~ar{iju, i to samo kada bi htio da se obrije ili kupi svje`e d`igerice. Hodao je pognute glave i gledao pred sobom. Kada bi primjetio ba~eni bijeli papir, stavio bi ga u d`ep iz po{tovanja prema nauci. Kada bi nai{ao pored kakve skupine ljudi, obavezno su ustajali na noge iz po{tovanja prema njemu. To su ~inili ~ak i Srbi. Vr{io je du`nost muallima u mektebu kod Bor d`amije i imamsku du`nost u Bor d`amiji. Dr`ao je predavanja u d`amiji, muktebu i ku}i. Knjiga mu je uvijek bila u rukama. Na pitanja (mesele) nije nikada davao odgovore napamet, stalno je konsultovao kitab. Drago mu je bilo kada bi ga pitali o bilo ~emu, a posebno o va`nim `ivotnim pitanjima. Njegov ibadet je bio pun i sadr`ajan. Poslije sabah namaza je uobi~avao prou~iti hiljadu puta subhanallah, a tund`inasalavat na kamen~i}ima, {to je i danas zadr`ano kao praksa u ovoj d`amiji. Sve je obavljano u halka sistemu, dakle zajedni~ki. Na kraju zikra bi on li~no dovu prou~io. U svom ~uvenom mektebu je imao ~etiri sunufa po petnaest u~enika, a predavao im je sljede}e predmete: Imami Bergivi (kitab na turskom jeziku), Kur'an i ted`vid (po pola sahife dnevno), Pouka o osnovnim islamskim du`nostima s posebnim osvrtom na namaz. "Utorkom smo u~ili o namazu i njegovim {artovima, a posebno nam je nagla{avao i prakti~no pokazivao fadili-erkan (smireno i potpuno obavljanje namaza). Tespih smo morali u~iti polako i razgovjetno. Mnogo je nagla{avao va`nost pravilnog obavljanja ibadeta. Sje}am se da nam je ~esto govorio da ~inimo tewbu, jer to je ~inio Pejgamber dnevno po stotinu puta." Dok govori o svom u~itelju, Mehmed-beja prekidaju jecaji i suze. "On mi je bio vi{e od roditelja. U~inio mi je Islam dugo vremena u Turskoj i pro{ao sam gotovo sve ve}e njene gradove: Istanbul, Ankaru, Izmir, Konju, Bursu... ali jo{ nisam vidio niti sreo ~ovjeka tako prefinjenog ahlaka i ~istog takvaluka kao {to je bio Smail ef." Kao velikog alima kojeg su htjeli mnogi ~uti, zamolili su ga da odr`i predavanja sa }ursa u d`amiji. On je to kategori~ki odbio, obrazla`u}i to rije~ima da se boji kibura (oholosti) a ko posjeduje i zrno oholosti u svom srcu ne}e u}u i d`ennet. Govorio je ljudima da ne u~e Kur'an za pare. Bolje je prou~iti tri puta sure Ihlas i Fatihu nego se igrati sa Kur'anom. "Ako pak dajete pare (hediju) za u~enje Kur'ana onda to u~inite prije po~etka u~enja hatme, jer onda u~a~ ne}e misliti o tome koliko }e{ mu dati i vi{e }e se skoncentrisati na samo u~enje." Novac kod njega nije igrao bitnu ulogu. Od hamala koji bi hizmet u~inili tra`io je halala iako im je davao troduplo vi{e novca nego li su obi~no zara ivali. Jednog dana za vrijeme d`ume namaza muezan d`amije je postavio sed`adu za Smail ef. da mu prikupe ne{to sredstava jer se bli`io Bajram a njegova plata je bila veoma skromna. Smail ef. je bio u d`amiji i nije znao {ta se de{ava ispred. Kada je iza{ao i ugledao ogromnu hrpu para, jer je narod davao draga srca, {akom i kapom, silno se naljutio da ga nikada prije lju}eg nisu upamtili. Rekao je da on to ne}e uzeti, jer on nije prosjak a za posao koji radi, Allah }e ga nagraditi, jer su tako i Pejgamberi ~inili. Istog trena Smail ef. je naredio da se novac podijeli sirotinji a pred du{u onima koji su dali ovaj prilog. Na sljede}oj hutbi tra`io je halala od d`emata za ovaj ~in koji je ura en bez njegovog je u mu~nom vremenu. Islam je tada ostajao na pojedincima, a on je bio jedan od tih. Kada je do{la naredba od tamo{njih vlasti za skidanje fered`e, Smail ef. je bio me u prvima od kojih je tra`ena fetva i pristanak na ovu nepravednu odluku. Tra`ili su njegov potpis kao najvi{eg autoriteta me u muslimanima. On je takvu izdaju uporno odbijao sve dok ga Allah d`.{. nije uzeo me u svoje dobre robove. Preselio je na ahiret ~ista obraza. D`enaza mu je bila masovna, do tada u nezapam}enom broju. Tog dana su svi bili tu`ni: ljudi, `ene, djeca... gotovo cijela ~ar{ija. Ipak, on je izvr{io svoj emanet. Posijao je sjeme koje je, hvala Bogu, niklo i ni~e svakim danom. Da Uzvi{eni Allah podari d`enetske radosti Smail ef. i udru`i ga sa Svojim miljenicima na ahiretu.

23 REKLAME I OGLASI 23 SREDNJA MEDRESA "GAZI-ISABEG" O G L A [ A V A da }e se u avgustovskom roku godine obaviti ispiti ovim redom: - popravni ispiti avgusta godine u 8.00 sati, - vanredni ispiti i 21. avgusta godine u 8 sati, - zavr{ni ispiti - matura i 23. avgusta godine u 8.00 sati. Prijavljivanje svih ispita:... od 17. do 19. avgusta godine. Upis u~enika za sve razrede: avgusta godine. Nastava po~inje: septembra godine. DIREKCIJA MEDRESE Kompletan jeans program na jednom mjestu Novi Pazar, Jo{ani~ki kej bb, tel/fax V E L E P R O D A J A BEZALKOHOLNA PI]A: FANTA, COLA, SPRITE HALAL PILETINA Novi Pazar, Hercegova~ka 6, tel/fax PO PRVI PUT NA OVIM PROSTORIMA VJERNICI SAND@AKA, PA I [IRE, IMAJU SVOJE GLASILO KOJEM VJERUJU I ODAKLE SE NAPAJAJU INFORMACIJAMA. POZIVAMO SVE PRIVATNE PREDUZETNIKE, TUR- ISTI^KE AGENCIJE I OSTALE DA SVOJU TRGOVA^KU ROBU, PROIZVODE I USLUGE PONUDE PUTEM NA[EG LISTA I OVOM ^ITALA^KOM AUDITORIJU- MU CIJENA OGLASNOG PROSTORA: CIJELA STRANICA 800,00 POLA STRANICE 400,00 1/4 200,00 1/8 100,00 1/16 50,00 PRODAJEM KU]U SA POMO]NIM OBJEKTIMA (IMANJE I [UMU) U RELJEVU KOD SARAJEVA. INFORMACIJE NA TEL BEZBOLNO VA\ENJE LIJE^ENJE PLOMBIRANJE PRAVLJENJE VEOMA KVALITETNO I JEFTINO ZUBNA ORDINACIJA Dr. Muharema Spice ORTODONT UL. RIFATA BURD@OVI]A 31 TEL KOMISION A L P E T O U R S BRA]E NICEVI] VR[IMO KOMISIONU PRODAJU SVIH VRSTA VIDEO I TV TEHNIKE. TAKO\E VR[IMO PRIJEVOZ PUTNIKA ZA MA\ARSKU, AUSTRIJU I [VICARSKU. INFORMACIJE NA TEL

24 SJE]ANJE NA POSLANIKOVE ASHABE Da li znate? Da je jedan od razloga nevjerovanja Jehudija u poslanstvo Muhammeda s.a.v.s. D`ibril a.s. kao melek posredstvom kojeg je Poslanik s.a.v.s. primao Objavu. Bili su vjerovanja da je D`ibril a.s. njihov neprijatelj i da on dolazi donose}i tegobu i patnju, a da je Mikail a.s. prijatelj njima jer on donosi rizk (opskrbu) i rahmet, na{ta se i odnose rije~i Uzvi{enog Allaha: Reci: Ko je neprijatelj D`ibrilu? A on Allahovom voljom, tebi stavlja na srce Kur an... Ko je neprijarelj Allahu i melekima Njegovim i poslanicima Njegovim i D`ibrilu i Mikailu - pa, Allah je, doista, neprijatelj onima koji ne}e da vjeruju. (El-Bekare, 97. i 98. ajet) TALHA IBNU UBEJDULLAH r.a. Dova Gospodaru na{, mi ono {to Ti objavljuje{ vjerujemo i mi Poslanika slijedimo, zato nas upi{i me u vjernike. (Ali-Imran 53. ajet) Gospodaru moj, oprosti meni i roditeljima mojim i onome koji kao vjernik u moj dom u e, i vjernicima i vjenicama, a nevjernicima samo propast povje}aj. (Nuh 28. ajet) Upozna}emo se sa ~ovjekom koji prednja~i u svim dobrim osobinama, nadasve u d`ihadu. On je divan primjer onih koji su dali sve {to su imali da bi uzdigli Allahovu rije~, za{titili Resulullaha s.a.v.s. te prenijeli i {irili Allahovu Objavu. On prednja~i u dobro~instvu. Njegovi nadimci su: Talha el-d`ud (dare`ljivi), Talha el-hajr (dobro~initelj) i sl. ^itav njegov `ivot bio je ispunjen plemenito{}u, po`rtvovno{}u i dare`ljivo{}u. Davao je od sebe sve {to je mogao. Prednja~io je u {ehadetu. Poslanik s.a.v.s. je rekao za njega da je {ehid koji hoda po zemlji. On je junak i {ehid zajedno! On je Talha Ibnu Ubejdullah - jastreb Uhuda, neka je Allah zadovoljan njime. Nevjernici su jednom na po~etku {irenja Islama vezali u`etom Talhu sa Ebu Bekrom r.a. Od tada imaju zajedni~ki nadimak "Srodnici". Oba ashaba trpjela su u`asne muke od u`eta. ^ak je i Talhina majka zlostavljala svoga sina. Sama je uvidjela koliko je ~vrst i ustrajan u vjeri, da ga ni{ta ne mo`e odvratiti. Kada su ga mu~ili bio je miran i nasmijan, spokojna srca. Potporu za svoju strpljivost na{ao je u Allahovim rije~ima iz Kur'ana. On vjeruje u Allaha, pa za{to onda da se osvr}e na rije~i nevjernika. Talha je znao da pametan ~ovjek ne}e odbaciti dobrotu, istinu i ispravnost, radi toga {to neki krivo razmi{ljaju. Vjera u Allaha zahtijeva strpljivost i trpljenje, kao odgovor na zlostavljanje kafira, uvijek i svugdje. Do{ao je ~as utjehe nakon podno{enja muka. Allah je za Talhu i muslimane dao izlaz. Zajedno sa porodicom Ebu Bekra u~inili su hid`ru u Medinu. Oprostio se sa svojim rodnim mjestom i imetkom i podnio te{ko}e puta, pustinjsku pra{inu i glad. Slava Allahu kada LEKSIKON ISLAMA IMARET (t. imaret), "javna kuhinja za sirotinju". Povijest prakti~ne dare`ljivosti u Islamu malo je istra`ena. Sredstva iz vjerskih zaklada (vakufa) ~ini se da su ve} rano bila odre ivana za ishranu siroma{nih i putnika. S pojavom medrese, njezini u~esnici i u~itelji bili su opskrbljeni besplatnom smo na mukama, Slava Allahu kada smo u izobilju! U Medini, do{lo je do nevi enog bratimljenja {to ga je Poslanik s.a.v.s. u~inio izme u Talhe muhad`ira i Ka'ba Ibnu Malika, jednog od istaknutih gra ana Medine. Njegov `ivot u Medini je bio pun herojstva i pribli`avanja Allahu. Talha je u bitki na Uhudu zadobio dvadeset ~etiri rane po tijelu i prstima. Bio mu je oduzet jedan prst, jer je podmetnuo svoju ruku da bi za{titio Resulullaha s.a.v.s. od udaraca koje su mu nanosili mu{rici. Talha je ranjenog Poslanika za{titio svojim tijelom i uzmicao zajedno sa njim bore}i se sabljom. Resulullah s.a.v.s. je Talhi odao posebno priznanje, istakav{i njegovu posebnu li~nost kada mu je na dan bitke na Uhudu rekao: "Talha, ti si u potpunosti uspio, tj. u~inio si takva djela da si zavrijedio d`ennet bez ikakve sumnje!" Ebu Bekr Es-Siddik r.a. je za njega hranom. Pod Osmanlijama nastale su, u d`amijskom krugu (Kulliye), brojne kuhinje za sirotinju, tzv. imareti (od a. 'imara, "gra evina"). Sultani su ~esto, neposredno po zauzimanju ili utemeljivanju nekog grada, utemeljivali takvu ustanovu i dijelili prvo jelo vlastitom rukom. O odredbama zaklade i godi{njim obra~unima obavje{tavaju rekao: "Taj dan bitke na Uhudu je bio Talhin dan." Za Talhu rane nisu predstavljale ni{ta osobito. Jo{ se vi{e suprotstavljao neprijatelju, jer je to bilo radi Allahovog zadovoljstva kao i zadovoljstva Njegovog poslanika i mu'mina. To je bio njegov moto. Ni{ta to nije ~udo za jastreba Uhuda. Zato vidimo da Talha u borbi uvijek voli prve redove u kojima sudjeluje Resulullah s.a.v.s. Ne pitajte u kojim je bitkama Talha bio. U svim bitkama uz Resulullaha, i to bez ikakvog straha ili mrvice kolebanja i opreza da ne bi dao svoj `ivot u borbi. Talha r.a. je zatra`io {ehadet, a Allah mu to nije uskratio. Eto Resulullaha s.a.v.s. koji mu donosi radosnu vijest da }e u}i u d`ennet. Tako e mu je rekao jo{ za `ivota da }e biti {ehid. Lijepo bi bilo kada bismo zapamtili tri radosne vijesti koje je izrekao Resulullah s.a.v.s.: "Kome je drago da gleda ~ovjeka koji hoda zemljom a ve} je mrtav, neka gleda Talhu! Kome je drago vidjeti {ehida kako hoda zemljom, neka gleda Talhu Ibnu Ubejdullaha!" Neka ti je sa sre}om Ebu Muhammede. Allah ti je oprostio sve grijehe koje si u~inio prije i koji slijede. Kako su slatke vijesti o d`ennetu, {ehadetu i oprostu! Kada bi nam samo jednu od tih radosnih vijesti Allah omogu}io, bili bismo beskrajno sretni. Bo`e, molimo te za jednu radosnu vijest kao {to je Resulullah rekao Talhi; da nam oprosti{ grijehe i smiluje{ nam se; da nam podari{ {ehadet na ispravnom Tvome putu i da nam dozvoli{ da u emo u d`ennet s onima kojima Si to obe}ao. Ti sve ~uje{ i sve mo`e{. Amin! Iz knjige "Desetorica kojima je obe}an d`ennet" Abdullah kuhinjski listi}i. Obi~no se jutrom i nave~e davala ~orba, odnosno krupica. Ri`a sa dodatkom davala se samo petkom, a meso vrlo rijetko. Veliki sultanski imareti dijelili su dnevno izme u do obroka. Danas su vjerske socijalne organizacije i Crveni polumjesec preuzeli zada}e kuhinja za siroma{ne.