Glas Islama vjera dru{tvo kultura EXKLUZIVNO - INTERVIEW Jusuf Islam - Cat Stevans Ako pogledate u doba razvoja zapadne misli i renesanse, mnoge od ov

Транскрипт

1 Glas Islama vjera dru{tvo kultura EXKLUZIVNO - INTERVIEW Jusuf Islam - Cat Stevans Ako pogledate u doba razvoja zapadne misli i renesanse, mnoge od ovih ideja su do{le iz muslimanskih zemalja. Mnogi kr{}ani koji su i{li u muslimanske zemlje shvatili su nepravilnosti i zablude o idejama koje postoje na Zapadu. Po~eli su komunicirati i u~iti od Islama. To je dovelo do novog pokreta na Zapadu, koji je doveo do renesanse i potpuno novog iskustva, gdje je religija bila na drugom mjestu iza razuma i nauke. MOJ PUT JE ISLAM Sejjid Qutb Islamski preporod ISLAMSKI POKRETI U TURSKOJ Strana 15 Bajramska hutba Reisu-l-uleme dr. Mustafe ef. Ceri}a. BAJRAM JE RADOST ZA SRCE I DU[U MUSLIMANA Strana 18 AVDO ME\EDOVI] - PJEVA^ PRI^A U OKRILJU KUR ANA STVAR JE VEOMA OZBILJNA! Strana 7 DRUGI O NAMA PRO[LOST ZABORAVITI Strana 22 Strana 10 JA SAM MUSLIMANKA I HO]U DA SE TO VIDI NA[E VI\ENJE Strana 12 ZA[TO LJUTNJA? Strana 3 Strana 20

2 2 OGLEDALO IZME\U DVA BAJRAMA C ijeli `ivot vjernika je radost: Bajrami, mukabele, mubarek no}i, had`ijske dove, selam Pejgambera, stajanje na Arefatu... I sve tako do u nedogled do Ed`ela, Bogom odre enog. Blagodati Gospodara svjetova su neizmjerni. Umalo da ne spomenem Glas Islama kao posebnu radost, koja budi uspavane, osvje`ava umorne i uliva nadu i sigurnost razumnim. A Bajrami (ramazanski i kurbanski) su d`ennetske ba{~e pune mirisnog cvije}a i ukusnih plodova. I ovaj razmak {to ih dijeli miri{e nalik na njih. Prvi s Ramazanom a drugi sa Had`om, nude d`ennetsko okrilje, smisao i cilj ljudskog postojanja na dunjaluku. Ko isposti istinski mjesec Ramazan i u potpunosti obavi Had`, o~i{}en je od grijeha kao na dan ro enja, rije~i su Resulullaha s.a.v.s.. A mi smo, hvala Bogu, i postili i sr~anom dovom prizivali Bo`iji rahmet da istrgne mr`nju iz na{ih srca i zamijeni je uputom i merhametom. Sada se, evo, `urno spremamo za veliki zijaret Bejtullahu; radoznalo pitamo: kada se kre}e, kako se putuje, koliko ko{ta... Jer, `elja nam je da osjetimo ushi}enje koje }e do`ivjeti milioni hodo~asnika, da srca na{a zemzemom isperemo i o~istimo ih od korova grijeha koji se nahvatao usljed svakodnevnih dunjalu~kih glo`enja. Zato se radujmo zajedno na{im Bajramima, u`ivaju}i u dovama koje nam oni nose. U nadi da }e vam svaki novi broj Glasa Islama pru`ati nove radosti i ~initi `ivot punijim i poslije Bajrama, iskreno vas selamimo uz napomenu: papir i pero u ruke, pi{ite nam. Skupa smo ja~i, a bi}e nam i lak{e! PAMETNIM JE I[ARET DOVOLJAN Mustafa Feti} PISMA ^ITALACA ZAHVALNOST ME[IHATU Esselamu alejkum, po{tovana redakcijo dragog nam, i ako Bog da, uspje{nog glasila Islamske zajednice Sand`aka, Glasa Islama! Molim Uzvi{enog Boga da Vas na tom putu pomogne, a da nas uputi da shvatimo vrijednost ovog glasila, pa da ga jo{ vi{e ~itamo i u svojim porodicama. Osje}am islamsku, mu'minsku a kao predsjednik d`amijskog Odbora d`emata Savin Bor, pri Odboru IZ-e Petnjica, zvani~nu obavezu da Vam ka`em i prenesem nekoliko informacija iz ramazanskih aktivnosti i veoma velikom doprinosu vrijednog, ~estitog i nadarenog mladog efendije Edina Mujevi}a, koji nije samo pomagao d`ematu Savin Bora, gdje je bilo preko 30 redovnih klanja~a na teravijama i d`uma namazu, ve} je organizovao posjete i zijarete u susjednim selima: Javorovi, Dah~i Rijeki i drugim. To je bilo zna~ajno osvje`enje na polju islamskog bu enja i pou~avanja muslimana ovih krajeva, koji su, sudbinom i drugim okolnostima, udaljeni od prometnica i centara Sand`aka, i tako onemogu}eni da u svakoj prilici slu{aju o Dinul- Islamu i njegovim na~elima, vazu nasihate i sli~na predavanja. Nadam se da su mnogi na{i d`ematlije i pripadnici Islama sa ovih prostora shvatili da je potpomaganje Medresa u Novom Pazaru preko zekata i satekatu-l-fitra i drugih na{ih obaveznih davanja, vi{estruki hair i isplativo za nas li~no, jer nam se to vra}a u liku ovako vrijednih, ~estitih i plemenitih mladi}a-softi, koji nas tokom Ramazana daruju vazu-nasihatima, organizovanjem vjerske pouke, islamskim dru`enjem i prijateljovanjem i svim onim {to nam nedostaje da bi na putu Islama uspje{nije ustrajavali. Ujedno koristim priliku da se najiskrenije zahvalim Me{ihatu IZ-e Sand`aka na istinskoj akciji podjele kurbanskog mesa, koja }e ostati duboko urezana u srcima bihorskih muslimana i koja je, naravno, ovaj Bajram u~inila jo{ ljep{im i sretnijim za sve nas. Uz bratske selame sviju nas, selami vas va{ Muamer [krijelj iz Javorove. Esselamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu! POMO] ZA MUKADESU Na Op{tinskom odboru Crvenog krsta Tutin od godine, data je inicijativa za pokretanje humanitarne akcije za pomo} u~enici HAD@I] MUKADESI iz Tutina, ro enoj godine, koja od najranijeg djetinjstva ima te{ku uro enu sr~anu mahanu. Prakti~no, od tog vremena do danas dijete je neprestano po bolnicama. Sada se nalazi na Insitutu za kardiovaskularne bolesti "Dedinje" u Beogradu. Na svim institutima i klinikama u zemlji, Mukadesa je najdetaljnije ispitana. Poslije svih analiza, jedini na~in da joj se spasi `ivot jeste TRANSPLATACIJA SRCA I PLU]A. Ovo su potvrdili i francuski stru~njaci za kardiovaskularne bolesti, koji sara uju sa Institutom na Dedinju i isti predlo`ili transplataciju za koju je potrebna velika suma novca. Transplatacija bi ko{tala oko DM. Obzirom da se radi o porodici koja nije u mogu}nosti da obezbijedi sredstva za transplataciju i spasi jedan mladi `ivot, odlu~ili smo da Vam se obratimo sa molbom da uzmete u~e{}e u ovoj humanitarnoj akciji i spasite `ivot djevoj~ici od 16 godina. Va{ dobrovoljni prilog za ovakvu akciju je neizmjerno velik i bili bismo zahvalni ako biste shvatili njen zna~aj i uzeli masovno u~e{}e kako bi bar dio sredstava obezbijedili djetetu za nastavak normalnog `ivota. Va{a sredstva mo`ete upla}ivati na `iro ra~un: "INVEST BANKA - Tutin, na ime: Had`i} Mukadesa - Tutin. SEKRETAR OO CRVENOG KRSTA Tutin god Ali} Fatima Glas Islama vjera dru{tvo kultura Izdava~: Izdava~ka ustanova El-Kelimeh, Novi Pazar Glavni i odgovorni urednik: Mustafa ef. FETI] Urednik: Fehim KAJEVI] Tehni~ki urednik: Hasudin HAJROVI] Lektor: Samir [KRIJELJ Redakcija: Mevlud ef. DUDI], Ramiz ef. HAMIDOVI], Hajro ef. TUTI], Esad KOLA[INAC, Enver UJKANOVI], Mirsada BURD@OVI] i Midhat HAJROVI] Saradnici: Nezir SALIHOVI] (Novi Pazar), Te{rif [A^I] (Sjenica), Umer HAD@I] i Muhamed FETI] (Ro`aje), Adem ef. ZILKI] i Nusret ef. GUSINAC (Tutin), Nadir ef. DACI] i Fejsal HALILOVI] (Prijepolje), Enes ef. SVRAKA i Ismet TRBOVI] (Priboj), Mr Ismail BARDHI (Makedonija), Enes ef. ZUKORLI] (Njema~ka), Jasmin ef. DEMI] ([vicarska) Kompjuterska priprema: Grafi~ki studio El-Kelimeh [tampa: GRAFOKARTON, Prijepolje Adresa redakcije: Ul. 1 Maj 70/b Novi Pazar tel/fax: (381) Rukopisi i fotografije se ne vra}aju Rje{enjem od g. GLAS ISLAMA je registrovan kod Ministarstva za informacije Republike Srbije pod registarskim brojem 2281.

3 NA[E VI\ENJE 3 ZA[TO LJUTNJA? Ljute se danas o~evi na djecu, djeca i na o~eve i ~itave generacije prije njih. Ljute se pretpostavljeni na pot~injene, pot~injeni na pretpostavljene, me usobno se ne podnose stolje}a a kamoli suprotstavljene pameti i individualni svjetovi. Ljute se ~itaoci na urednike, na listove, na bijedne misli i poltronske komentare, a urednici, opet na ~itaoce {to ih malo vi{e ne bodre, vi{e ne poma`u. Ljutnje redovno do u u ~asu malodu{nosti, slabosti, vjerske pusto{i, faraonske umi{ljenosti. Ljutimo se na sve one do kojih nam je stalo. Ali znajmo ljutnju razumjeti i prihvatiti. Jer, ljudi su skloni grije{enju, propustima, tvrdoglavosti... Jedino je Bog ~ist i iznad svega! A Poslanik s.a.v.s. savjetuje: Kada se neko od vas naljuti, ako je na nogama neka sjedne, pa ako ga tako pro e ljutnja dobro je; ako ga ne pro e, neka prilegne. A mi, sasvim suprotno: sko~imo, narogu{imo se, prihvatimo se pera pa u na{im nacionalnim ili privatnim medijima, o{inemo po tu im le ima, ubje uju}i zbunjenu javnost da je problem na drugoj strani. Koliko god da smo svjesni svojih mahana, uvijek }emo ih pred drugim poricati, braniti i u drugima tra`iti opravdanja za vlastiti proma{aj. A ne valja tako, oni }e saznati sigurno! I jo{ jednom, ne valja tako, oni }e saznati sigurno! (Kur an) Znamo li, uop{te, da tvrdoglavom ljutnjom prema bratu mu minu dovodimo u pitanje i vlastiti iman. Svi znamo stav Kur ana i preporuke Resulullaha, ali i pored svega, iracionalni kapric ne da da se o~itom zlu istrgnemo iz kand`i. Ponekad nam nedostaje kura`i da se u ~etiri oka pogledamo i ka`emo {ta nam je na srcu, svejedno da li to drugima i{lo u prilog. To dodu{e ka`emo nekom svom, drugom, tre}em, potpuno neva`nom. A onda po~inju jazovi i {ire nesporazumi koji se te{ko premo{- }avaju. Istinu zamjenjuju la`i, munafikluk umjesto razboritosti i iskrenosti, dezinformisanje i zavo enje vlastitog naroda umjesto upute i istinitog informisanja, forma umjesto su{tine, panika i bezumlje umjesto smirenosti i razumijevanja. Nikako da shvatimo da se dunjaluk ne okre}e oko pojedinaca, bez obzira na njihove intelektualne i politi~ke sposobnosti. Ljudi vrijede onoliko koliko su u slu`bi Bo`ije misije na zemlji, ~ine}i dobro cijelom ~ovje~anstvu. Vjernik se ra a, `ivi i umire sa Njegovim imenom na srcu. Za muslimana alternativa ne postoji. Stoga, neka nam pouka bude mudrost Lukmanova, neiscrpno vrelo sa kojeg se mi i na{e generacije trebamo napajati. A on ka`e: O sinko moj, dobro i zlo, te{ko koliko zrno goru{ice, bilo u stijeni ili na nebesima ili na zemlji, Allah }e na vidjelo iznijeti, jer Allah zna najskrivenije stvari. O sinko moj, obavljaj namaz i tra`i da se ~ine dobra djela, a odvara}aj od r avih i strpljivo podnosi ono {to te zadesi - du`nost je tako postupiti. I iz oholosti ne okre}i od ljudi lice svoje i ne idi zemljom nadmeno, jer Allah ne voli ni gordog ni hvalisavog. (Lukman, 16-19) Zato u ovim me ubajramskim danima, razgovarajmo u veselju, u~vr{}ujmo mostove me usobnog razumijevanja dok jo{ mo`emo. Sutra mo`da to ne}emo mo}i. Ko je eventualno ljut na Glas Islama neka nam pi{e. Va{a ljutnja je znak da ste ipak za nas, makar emotivno, vezani.

4 4 AKTUELNI TRENUTAK USPJE[NO OKON^ANA AKCIJA PRIKUPLJANJA ZEKATA I SADEKATU-L-FITRA PROTEKLOG RAMAZANA Kao {to smo u pro{lom broju pomenuli, Me{ihat IZ-e Sand`aka je i ovog Ramazani-{erifa organizovao akciju prikupljanja zekata i sadekatul-fitra na podru~ju kojeg pokriva. I pored poku{aja ometanja akcije sa strane, iznos prikupljenih finansijskih sredstava je za 35% ve}i u odnosu na pro{lu godinu, iako je ovogodi{nja visina sadekatu-l-fitra po ~lanu, prema ~vrstoj valuti, jeftinija za 10%. Valja pomenuti da su i neki sand`a~ki d`emati u Njema~koj, [vicarskoj i Austriji samoinicijativno potpomogli ovu hairli akciju, poslav{i prikupljeni novac Medresi. Dakle, iz godine u godinu smo svjedoci ja~anja islamske svijesti muslimana Sand`aka, koja se, pored ostalog, ogleda i u ovim davanjima na Allahovom putu, {to je uslov za opstanak i nesmetan rad na{ih dviju Medresa. S.[. OTPO^ELE PRIPREME ZA HAD@ '97. Ve} ~etvrtu godinu zaredom, dakle od samog svog osnivanja, Me{ihat IZ-e Sand`aka organizuje odlazak na Had`. Osim velike odgovornosti i slo`ene procedure, organizovanje Had`a za zaposlene u Me{ihatu predstavlja posebnu ~ast i zadovoljstvo. Prije odlaska, koji se planira za po~etak aprila mjeseca, neophodno je izvr{iti kompletnu pripremu potrebne dokumentacije kao i obaviti vakcinaciju budu}ih had`ija. Prijavljivanje zainteresovanih je u toku i posebno nas raduje ~injenica da je interesovanje, kao i prethodnih godina, veliko, te da su na spisku putnika na{a bra}a i sestre iz svih dijelova Sand`aka, pa i {ire. Neka im Allah d`.{. olak{a i ukabuli ovaj ibadet. S [. PRIMJERI KOJI SE PAMTE Rahmetli Husein ef. Hadrovi}, dugogodi{nji imam iz sela Sebe~eva (Odbor IZ-e Novi Pazar), jo{ za `ivota je ostavio emanet svom sinu Ismailu da prilo`i njema~kih maraka za izgradnju Medrese u Novom Pazaru. Slijede}i babovu `elju, on je to ovih dana i u~inio. Molimo Uzvi{enog Allaha d`.{. da ih obilato nagradi dunjaluka i ahireta. Amin! OBE]ANA SARADNJA Delegacija Odbora IZ-e Novog Pazara je god. u sastavu: Harun ef. Rebronja - predsjednik i Hajro ef. Tuti} - sekretar, posjetila predsjednika Izvr{nog odbora Skup{tine op{tine Novog Pazara, gospodina mr. Izudina [u{evi}a. U vrlo prijatnoj i srda~noj atmosferi razmijenjena su mi{ljenja o nizu aktuelnih pitanja vezanih, prije svega, za Islamsku zajednicu, a odnosi se na vakufsku imovinu i izgradnju objekata, kao i na druga pitanja koja su se nametnula u toku razgovora. Predsjednik [u{evi} je upoznat sa spomenutim problemima koji su imovinsko-pravne prirode, te da }e Odbor IZ-e Novog Pazara uputiti konkretne zahtjeve u pisanoj formi, a koji }e se odnositi na povra}aj oduzete vakufske imovine, te zahtjeve za dodjelu lokacija za izgradnju potrebnih vjerskih objekata na podru~ju SO Novi Pazar. U toku razgovora poseban je akcenat stavljen od strane delegacije Odbora IZ-e na povra}aj objekata i imovine ~iji je vlasnik Islamska zajednica, a u prvom redu su istaknuti: - Zgrada sada{nje robne ku}e Uniprom, koja se nalazi u centru grada u blizini hotela Vrbak, - Novopazarska banja sa zemlji{tem oko nje i - Nov~ana nadoknada za oduzeto zemlji{te na potezu Had`et u Novom Pazaru, u povr{ini od oko 8 hektara. Predsjednik [u{evi} je iznio uvjeravanje da }e nove op{tinske vlasti u~initi sve {to je u njihovim ingerencijama kada su u pitanju spomenuti problemi povra}aja vakufske imovine i dodjele novih lokacija za vjerske objekte, te da svesrdno podr`avaju svaki vid saradnje po svim aspektima kada je u pitanju Islamska zajednica i njene slu`be. Iskreno se nadamo da }e obe}anja, u koja ne sumnjamo, biti ispunjena i radi}emo zajedni~kim snagama, u granicama svojih kompetencija, da se ista i ostvare. In{aallah! H.T. PRIPREME ZA IZGRADNJU D@AMIJE U RATAJSKOJ KOD PRIJEPOLJA D`emat Ratajska, Odbor IZ-e Prijepolje, nalazi se na nekoliko kilometara udaljenosti od grada i broji 170 doma}instava, kome gravitira jo{ nekoliko zaseoka. Ovaj mali ali vrijedan d`emat nije prezao ni pred jednom od akcija koje je trebalo izvesti u ime Boga. Mje{tani Ratajske ne `ale dati nov~ana sredstva tamo gdje }e ih stvarno namjenski i potro{iti, niti im je u akcijama te{ko zasukati rukave. Ure ivanje mezarluka, ogra ivanje mesd`ida, asfaltiranje puta u naselju, telefoni, vodovod itd. su nepobitne ~injenice koje o tome najbolje govore. Jak iman i dobra volja su u svemu do{li do punog izra`aja. U naselju se nalazi mala zgrada mesd`idskog karaktera, koja iz dana u dan postaje sve te{nja, obzirom da je gra ena za potrebe d`ematlija iz godine. D`ematlije su svjesne da ne mogu svoja islamska osje}anja prenositi na svoju djecu bez organozovane vjerske pouke, za koju smo odgovorni pred Bogom d`.{. a za koju je potrebna dovoljno prostrana d`amija sa posebnim prostorijama. Mje{tani Ratajske su zbog toga odlu~ili da na mjesto sada{njeg mesd`ida sagrade d`amiju. Nakon prikupljanja potrebne dokumentacije, ubrzo su formirali gra evinski Odbor i po~eli sa prikupljanjem sredstava za izgradnju d`amije u svom d`ematu. D`emat je slo`an i njegov d`amijsko-gra evinski Odbor na ~elu sa Nurijom Hasanagi}em, koji se maksimalno anga`ovao na realizaciji ovog poduhvata. Iako broj~ano mali, ovaj d`emat je rije{en da uspje{no okon~a ovo hairli djelo. Dobrovoljni prilozi d`ematlija to ve} sada nedvojbeno potvr uju, ali se oni nadaju da pomo} i ostalih muslimana kao i drugih ljudi dobre volje, ne}e izostati. Onima koji su ve} dali svoje priloge, Rataj{~ani se najiskrenije zahvaljuju, a one koji to nisu u~inili pozivaju da daju svoj doprinos za izgradnju ove Bo`ije ku}e. Molimo Uzvi{enog Allaha d`.{. da ih pomogne u ovoj hairli namjeri. Nadir Daci} KONSTITUISANI SAVJET [KOLE I IZVR[NI ODBOR MEDRESE U subotu 01. marta ove godine, odr`ana je konstitutivna sjednica Savjeta {kole na kojoj su verifikovani novi mandati ~lanova Savjeta, te imenovan Izvr{ni odbor Medrese. U Savjet {kole su, osim direktora prof. Dudi} Mevluda, ispred nastavnog kadra izabrani sljede}i profesori: Harun Rebronja, [emso [a}irovi}, Mensur Zukorli}, Esad Kola{inac i Te{rif [a~i}. Ispred Me{ihata imenovani su Ramiz ef. Hamidovi} i Muhamed ef. Feti}. Predstavnik u~enika je Hazir Daci} dok roditelje u~enika u Savjetu {kole predstavlja Jusuf Trn~i}. Za predsjednika ovog tijela izabran je prof. Harun Rebronja. Novoformirani Izvr{ni odbor Medrese ~ine: prof. Enver Ujkanovi} (ispred nastavnika), prof. Harun Rebronja (ispred Savjeta {kole) i direktor Medrese prof. Mevlud Dudi} (po funkciji). H.K. IZABRANO NOVO RUKOVODSTVO UDRU@ENJA U^ENIKA MEDRESE Dana god. odr`an je sastanak Udru`enja u~enika Medrese na kome je izabrano novo rukovodstvo ove zajednice. Za predsjednika ovog Udru`enja izabran je u~enik IV godine Ifet Ali~kovi}. Na istom sastanku, za predstavnika u Savjetu {kole predlo`en je u~enik Hazir Daci} a za rukovodioca Horske sekcije izabran je Muhamed Hurem, obojica u~enici III razreda. Od novog rukovodstva Udru`enja se o~ekuje da, svjesni cjelokupne situacije u kojoj se nalazi Medresa, budu na visini povjerenog im zadatka. H.K.

5 IZ NA[IH 5 Predstavljamo: ODBOR ISLAMSKE ZAJEDNICE P R I J E P O L J E G rad Prijepolje se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Sand`aka, izme u op{tina Priboja, Nove Varo{i, Sjenice, Bijelog Polja i Pljevalja. Grad je smje{ten ispod ogranaka planina Zlatar i Jadovnik, na obalama Lima, Mile{evke i Selja{nice. Prema popisu iz godine, Prijepolje je imalo stanovnika i to Bo{njaka i Srba i ostalih. D`amija u Prijepolju Prolaze}i kroz na{e krajeve godine, turski putopisac Evlija ^elebija je zabilje`io, izme u ostalog: Prijepolje je u stara vremena bio veliki {eher. Ova kasaba (Prijepolje) se sastoji od dvije kasabe. Jedna je Gornja kasaba na rijeci Limu, na po~etku Fatihovog mosta... Tu se nalazi Ibrahim-pa{ina d`amija. Idu}i iz te kasabe prema istoku obalom rijeke Lim do{li smo u Vakuf-kasabu Donje Prijepolje. Tu ima 10 d`amija sa mihrabom. Ovdje postoje tri medrese, ~etiri tekije, ~etiri osnovne {kole. Dvije od tih tekija su halvetijskog, jedna kaderijskog a jedna bekta{ijskog reda. Ima tri trgova~ka preno}i{ta, han, musalu, javnu kuhinju (imaret) i javno kupatilo (hamam). D@AMIJE, D@EMATI, IMAMI Odbor Islamske zajednice Prijepolje se po veli~ini i broju d`emata ubraja u srednje Odbore Islamske zajednice na podru~ju Me{ihata IZ-e Sand`aka, dok bi se po aktivnosti u svom radu mogao uvrstiti me u najuspje{nije Odbore IZ-e. Na podru~ju Odbora IZ-e, Prijepolje ima 7 d`amija. Tri su u gradu, i to: Velika d`amija u centru, Ibrahim-pa{ina u [arampovu i Sinan-pa{ina u Vakufu. Postoje jo{ d`amije u Brodarevu, Hisard`iku i Komaranu. U njima kao imami rade: Rifat ef. Plojovi}, Nadir ef. Maki} i Saud ef. Kozica. Izuzev imama u Vakufu, Gana ef. ^indraka, koji je u penziji, svi imami su u stalnom radnom odnosu, a u svim d`amijama se obavlja pet vakti namaza i d`uma, osim d`amije u Komoranu gdje se klanja samo d`uma namaz. D`amije su adaptirane i dobro opremljene. U trima gradskim d`amijama od prije nekoliko godina je uvedeno grijanje na struju. VJERSKA POUKA Vjerska pouka je u ovom Odboru prioritetniji zadatak u radu imama. Me utim, ovdje nisu zadovoljni postignutim. U gradskim d`ematima je veoma mali broj polaznika. Radi se o zanemarljivom broju zainteresovane djece, zbog nedovoljne brige njihovih roditelja. U seoskim d`ematima je stanje ne{to bolje. VAKUFSKA IMOVINA Odbor IZ-e Prijepolje, osim pomenutih 7 d`amija ima u svom posjedu i 7 mesd`ida, 6 imamskih stanova, groblje, jedno turbe, gasulhanu koja se nalazi u sastavu Vakufske d`amije i upravnu zgradu Odbora koja se sastoji od dvije kancelarije: u jednoj je smje{tena slu`bena administracija, dok je druga prostorija od godine data na kori{}enje Muslimanskom Humanitarnom Dru{tvu Merhamet. Na spratu zgrade je imamski stan. Zgrada je u dosta lo{em stanju. Na podru~ju ovog Odbora (kao i mnogih drugih) izvr{ena je eksproprijacija velikog dijela vakufske imovine, tako da se danas samo u gradu preko 30 katastarskih parcela vodi na Islamsku zajednicu, me utim korisnik je neko sasvim drugi. U Odboru IZ-e rade na denacionalizaciji otete vakufske imovine, no nema za sada indicija da }e se ne{to posti}i u tom smislu. STIPENDIRANJE U^ENIKA MEDRESE Odbor IZ-e Prijepolje ve} nekoliko godina stipendira sve u~enike Medrese sa svog terena. Ove godine stipendira tri u~enika i dvije u~enice Srednje Gazi-Isabeg medrese u Novom Pazaru. Od stipendista se o~ekuje da se barem za vrijeme ferija uklju~e u rad i pomognu kod podu~avanja mladih, zamijene imame dok su na odmorima itd. Za stipendiranje u~enika potrebna su znatna materijalna sredstva, pa Odbor o~ekuje pomo} dobronamjernih d`ematlija. PRODAJA LITERATURE [to se ti~e prodaje {tampe i literature na podru~ju ovog Odbora, situacija nije zadovoljavaju}a. Kao i u mnogim drugim mjestima i ovdje se islamska {tampa prodaje u manjim koli~inama. Moje je mi{ljenje da su se u Odboru ulijenili kada je u pitanju rasturanje {tampe i edicija Me{ihata IZ-e Sand`aka. Na tom planu se mo`e uraditi dosta vi{e. ODR@AVANJE TRIBINA Skoro dvije godine u Velikoj d`amiji u Prijepolju se svakog prvog petka u mjesecu odr`ava tribina, na kojoj govori neko od profesora Srednje Medrese Gazi-Isabeg iz Novog Pazara. Tribine su dosta posje}ene a primjetno je i znatno pove}anje broja prisutnih d`ematlija. Predava~i su izuzetno pripremljeni, teme su raznovrsne, primjerene vremenu i okolnostima u kojima `ivimo a u skladu sa u~enjem Kur ana i ~asnim Sunnetom na{eg Poslanika. PREDSTOJE]I ZADACI I u ovom Odboru IZ-e ima velikih planova u daljem radu. U toku su pripreme za izgradnju d`amije u naselju Ratajska. Prikupljena je potrebna dokumentacija i dobijena dozvola za izgradnju. U toku su zavr{ni radovi na izgradnji mesd`ida u d`ematu Suhodo. Planira se izgradnja mesd`ida i u prigradskom naselju Luke, gdje je ve} kupljeno zemlji{te i radi se na prikupljanju potrebne dokumentacije i dobijanju dozvole za izgradnju. Ura en je idejni projekat za kompletno ure enje gradskog groblja Kosovac. Po~etak radova se o~ekuje na prolje}e. U Odboru IZ-e se razmi{lja i o formiranju odgovaraju}e biblioteke, koja zadovoljava potrebe ovda{nje vjerni~ke ~itala~ke publike. Nadir ef. Daci}

6 6 IZ SVOG UGLA Uprvom broju na{eg lista "Glas Islama" pisalo je kako je Ministarstvo za vjerske poslove pri Vladi Republike Turske organizovalo Drugo Evroazijsko Islamsko Savjetovanje ([uraa), te da je za svaku pohvalu organizacija ovog impozantnog skupa. Divno je i ugodno bilo na}i se me u toliko zvanica, predstavnika Islamskih zajednica iz toliko zemalja evro-azijskog podru~ja. Za mene je bila dodatna radost ta {to mi se je pru`ila prilika da se sretnem sa predstavnicima Islamskih zajednica iz svih republika biv{e Jugoslavije, sa svojim starim prijateljima i ahbabima, sa kojima se nisam vidio skoro pet godina. Sleteli smo na aerodrom u Istanbulu oko dva sata ujutro. Iz aviona je iza{la na{a tro~lana delegacija i predstavnici iz Beograda (1), C. Gore (1) i Kosova (2). Sakupili smo se na jednom mjestu, po `elji doma}ina, kako bismo skupa u jednom autu pre{li do slu`benih prostorija aerodroma. Obradovao sam se susretu sa njima. To je susret ljudi koji predstavljaju Islamsku zajednicu {ireg prostora Balkana. Susret znanih i znavanih, susret starih prijatelja. Uostalom, susret bra}e po vjeri. Po{to po poziciji (ili hijerarhiji) koju zauzimam u IZ-i, meni ne pripada da prvi ispred na{e delegacije pri em i rukujem se sa najbli`im bratom, da se zagrlim, da mu bratski stisnem ruku, ve} ~ekam one glavne, predsjednike i muftije, da oni otpo~nu sa selamima. Ali, vidi ~uda, skoro niko nikome ne prilazi. Kradom se ispod o~iju pogleduju. Skoro svi "zategli", uprli u ~vrstu podlogu piste, sa namrgo enim pogledima i "odva`nim" pozama, niko i ne poku{ava da se pribli`i svome bratu, da se poselami, ve} svaki ~eka da se njemu do e na noge po selam (ili pozdrav)! Jedni (jadni) okre}u glave od drugih, a opet tre}i "ne poznaje" prvog ~ovjeka najbrojnije delegacije (IZ-e Sand`aka). Malo zbunjeno, malo smeteno i sputano, ja sam odradio svoj posao. Izrukovao sam se i iselamio. Tako ru`nu atmosferu prekida pedantno osoblje organizatora koje nas dovodi u slu`bene prostorije aerodroma. Dok smo se vozili pomislio sam da nije razlog ovakvog me usobnog odnosa umor i pospanost, u nadi da }emo se u salonu aerodroma "bolje vidjeti" i bolje pona{ati (islamski) jedni prema drugima. Me utim, i u zgradi aerodroma ista slika. Pitam se, Ja Rabbi, {ta li sve ovo zna~i. Poku{avam na}i odgovore na nekoliko pitanja, postavljaju}i ih samome RASTANAK ANAK BOLJI Delegacija IZ-e Sand`aka OD SASTANK ANKA sebi: Da li, mo`da, neke od prisutnih ne zbunjuje ovakav sastav jedne ili mo`da svih delegacija? Otkuda sada da {eta po svijetu i da biva pozivan ovaj ili onaj, kada trenutno to samo ja "imam pravo", jer to ~inim desetine godina. Samo ja mogu da predstavljam Islamsku zajednicu, isklju~ivo samo meni ili njemu pripada pravo da godinama prisustvujem Islamskim konferencijama ("{uraama"), kongresima, i to sve o tro{ku drugog, uz po koju dobru hediju namijenjenu kao pomo} zajednici koju predstavljam, a koja mo`da i ne do e do odredi{ta, ve} zavr{i u "na{e" duboke d`epove, uz li~nu fetvu - dalje se ozbiljno pitam. Je li ovo islamska "elita" dobrim dijelim Islamske zajednice biv{e Jugoslavije, a i sada{nje? Da li smo muslimani? Otkuda ova odbojnost jednih prema drugima? Za{to predstavnici jedne delegacije s mukom i nevoljno komuniciraju sa drugom? Koliko znam, nije bilo rata izme u Starje{instava (sada Me{ihata), niti me u muftijama. Ovo nisu delegacije razli~itih konfesija? Pitam se ko je ovome doprinio. Da li ho}e neko da nas okrivi za stanje i raspadanje biv{e Jugoslavije. Da li je to ne~iji cilj da se ovako neislamski i neljudski pona{amo jedni prema drugima. Sve je ovo "prokleti {ejtan" u~inio, a najve}i {ejtan je ~ovjek koji je pokvaren. Razmi{ljaju}i o tome, okrenuo sam se predvodniku na{e delegacije i onako rezignirano mu rekao: Ja }u ovu ovakvu atmosferu razbucati! Zatim smo se smjestili u hotel i to svako sa "svojim". Imao sam mjesto u jednoj sobi sa mojima iz Sand`aka, ali na poziv predstavnika iz Beograda oti{ao sam sa njim, da ne bude sam. Do po~etka planiranog skupa imali smo dosta vremena da napravimo atmosferu kako bi smo se pribli`ili jedni drugima. U me uvremenu, stigle su delegacije iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Makedonije. Njihov dolazak polako je "omek{avao" teren i ~inio atmosferu boljom. Malo iz {ale, malo iz zbilje, dru`e}i se, poku{avao sam nametnuti temu me usobnog "pomirenja", mogu}nost formiranja ponovo jedinstvene Islamske zajednice na prostorima biv{e Jugoslavije. Dilema je: razgrani~enje "teritorijalnih sporova" me u Me{ihatima ili da i mi u ovoj sada{njoj Jugoslaviji osnujemo Islamsku zajednicu na tom nivou?! Ulema sa biv{ih jugoslovenskih prostora u muhabetu Sve prisutne, uglavnom, zainteresovalo je ovo pitanje i skoro svi su `eljeli u~estvovati u takvoj vrsti razgovora, osim predstavnika jedne delegacije, koji je usput re~eno, od po~etka najvi{e bio po strani, pravdaju}i se time da "na{ narod to ne}e". Drugi su, pak, predlagali organizaciju Islamske zajednice pod uslovom da oni i dalje budu nat~injeni a ne pot~injeni, jer su to ve} desetinama godina. Neki su se sumnji~avo odnosili prema delegacijama-kom{ijama jer "imaju pretenziju prema njihovim teritorijama". Bilo je i onih koji uop{te nisu znali {ta i kako dalje. Oglasili su se i oni koji znaju {ta ho}e i kako se treba organizovati, bez predrasuda, mirno i dostojanstveno, sa malo izgovorenih rije~i. U "pregovaranjima", mnogo su kazali, ne pla{e}i se novog i boljeg, organizovanog u vremenu u kojem `ivimo, od ~ega }e imati koristi svi oni kojima je {ehadet u srcu, pa i {ire. Na kraju da rezimiramo: {ta se je postiglo susretom jugo-uleme i njenih velikodostojnika u Istanbulu? Mo`e se re}i, ipak smo se pribli`ili jedni drugima, shvativ{i da nas niko na ovome svijetu ne smije, niti mo`e, radi li~nih i drugih dunjalu~kih pretenzija, zavaditi i jedne od drugih odvojiti. Na{a sre}a na ovome i na budu}em svijetu jeste me usobna ljubav, sloga, tolerantnost, uzajamno potpomaganje, razumijevanje i ~vrsto dr`anje za Allahovo u`e. Mi moramo na svakom koraku i na svakom mjestu pokazati da smo pripadnici dini-islama, svakom ~ovjeku bez obzira na razli~itost, lijepim pona{anjem, dobrim odnosom jednih prema drugima, bez okretanja glave jednih od drugih, bez podvale, naturanja i smicalica jedni drugima, jer nas to vodi u sigurnu katastrofu i propast dunjaluka i ahireta. Zato stari moji ahbabi sa prostora biv{e Jugoslavije, u~esnici skupa u Istanbulu, stari i mladi, novi i za "penziju" spremni, udru`ite mladost i snagu sa iskustvom i na djelu doka`ite "da je najbolji onaj koji najvi{e koristi ljudima". Ubije en sam da je ovo Evroazijsko Savjetovanje gledano i iz ovog ugla uspjelo a ako ne u ne~emu drugom, ono bar u onoj izreci Muhammeda s.a.w.s. "Rastanak je bio bolji od sastanka". Hajro Tuti}

7 7 U SVJETLU KUR'AN-I-KERIMA Sejjid Qutb U OKRILJU KUR ANA ISLAMU PRIPADA VO\STVO Kroz `ivljenje U OKRILJU KUR'ANA... do{ao sam do ~vrstog uvjerenja da nema dobra na ovoj Zemlji, nema mira ovom ~ovje~anstvu, nema smirenosti ovom ~ovjeku, nema napretka, blagodati niti ~istote, nema skladnosti sa zakonima kosmosa i prirodom `ivota..., bez povratka Allahu. Povratak Allahu ima, kao {to se rasvjetljava U OKRILJU KUR'ANA, jednu sliku, jedan put, jedan i ni{ta vi{e... To je povratak u cjelokupni `ivot Allahovom programu kojega je Allah ocrtao ~ovje~anstvu u svojoj ~asnoj Knjizi. Arbitra`a u `ivotu ovog ~ovje~anstva je ova Knjiga i kod razmatranja pojedinih pitanja ~ovje~anstva nu`no je obra}anje samo na ovu Knjigu. U protivnom slijedi smutnja na Zemlji, patnja ljudima, padanje u {ljam i neznanje koje obo`ava strasti, a ne Allaha: Pa ako ti se ne odazovu, onda znaj da se oni povode jedino za strastima svojim. A zar je iko gore zalutao od onog koji slijedi strast svoju, a ne Allahovu uputu? Allah, doista, ne}e ukazati na pravi put narodu koji sam sebi pravu nepravdu ~ini. (28/50) Okretanje ka Allahovom programu izlo`enom u Njegovoj Knjizi nije nafila - da ~ovjek ne{to radi kad mu na um padne, niti ne{to dobrovoljno, niti predmet izbora ho}u-ne}u. To je iman..., ili u protivnom nije iman. Kada Allah i Poslanik Njegov ne{to odrede, onda ni vjernik ni vjernica nemaju pravo da po svom naho enju postupe. (33/36) A tebi smo poslije odredili da u vjeri ide{ pravcem odre enim, zato ga slijedi i ne povodi se za strastima onih koji ne znaju, jer te oni nikako ne mogu od Allahove kazne odbraniti; nevjernici jedni druge {tite, a Allah {titi one koji Ga se boje i grijeha klone. (45/18-19) Prema tome, stvar je veoma ozbiljna... u osnovi to je stvar vjere..., stvar sre}e ovog Odvajanje Islama od rukovo enja ~ovje~anstvom bio je stra{an doga- aj u historiji kakvog ne pozna ~ovje~anstvo, katastrofa ~ijem bolu nema ravna bola me u katastrofama koje su se do tada desile. ~ovje~anstva ili pak njegove nesre}e. Ovo ~ovje~anstvo je Allahova tvorevina - vrata njegove prirode otvaraju klju~evi Allahove proizvodnje. Bolesti ~ovje~anstva lije~e se samo lijekom koji proizvodi Njegova ruka (subhanehu). On je u~inio da se klju~evi svega zatvorenoga nalaze samo u Njegovom programu a i lijek za svaku bolest. Mi objavljujemo u Kur'anu ono {to je lijek i milost vjernicima. (17/82) Ovaj Kur'an vodi jedinom ispravnom putu. (17/9) Me utim, ovo ~ovje~anstvo ne `eli da odnese bravu njenom proizvo a~u, niti da vodi bolesnika onome koji je to dao, niti to ~ini kada se radi o samom sebi, niti o ~ovjeku, niti o sre}i ili patnji ~ovje~anstva. Ovako ne{to ~ovje~anstvo nije uobi~ajilo da primjenjuje kada se radi o aparatu ili bezna~ajnoj materijalnoj alatki koju ono upotrebljava u svakodnevnom `ivotu. Ako je aparat u kvaru ~ovjek zna da je potrebno pozvati in`injera doti~ne fabrike koja je proizvela taj aparat, me utim, on ne primjenjuje ovo pravilo na samom sebi, samom ~ovjeku, pa da ode do fabrike iz koje je on proizveden, niti da tra`i mi{ljenje od kreatora koji je proizveo ovaj ~udni aparat, veliki, plemeniti, precizni i prijatni ljudski aparat, ~ije puteve, iz ~ega je ~ovje~anstvo nastalo i kuda odlazi, zna samo Onaj koji ga je proizveo... On sigurno zna sva~ije misli! A kako i ne bi znao Onaj koji stvara, Onaj koji sve potanko zna, koji je o svemu obavije{ten. (67/13,14) Odavde dolazi do pote{ko}a zalutalom, bijednom i zaprepa{}enom ~ovje~anstvu koje ne}e na}i pravi put, uputu, ni mir, niti sre}u, bez povratka njenom Velikom Tvorcu, isto onako kao {to se povra}a bezvrijedni aparat radi popravke njegovom bezna~ajnom si}u{nom proizvo a~u. Odvajanje Islama od rukovo enja ~ovje- ~anstvom bio je stra{an doga aj u historiji kakvog ne pozna ~ovje~anstvo, katastrofa ~ijem bolu nema ravna bola me u katastrofama koje su se do tada desile. Islam je preuzeo rukovo enje nakon {to je bila zavladala smutnja Zemljom a `ivot postao neugodan, rukovodstvo pokvarilo i ~ovje~anstvo osjetilo neugodnosti i pote{ko}e zbog pokvarenog rukovodstva. Zbog onog {to ljudi rade, pojavio se mete` na kopnu i na moru, da im On da da iskuse kaznu zbog onoga {to rade. (30/41) Islam je preuzeo rukovo enje zahvaljuju}i u~enju Kur'ana, koncepciji koju nosi Kur'an u zakonu koji proisti~e iz ove koncepcije. To je bilo novo ro enje ~ovjeka, ve}e od njegovog stvarnog ro enja i njegove pojave na svijetu. Kur'an je dao ~ovje~anstvu nove koncepcije o postojanju - bitku, o `ivotu, o vrijednostima i sistemima i ostvario jedinstvenu dru{tvenu realnost, tako vrijednu da i sama pomisao na to izaziva ponos kod ~ovjeka. Da, ova realnost ~istote, ljepote, veli~ine, progresa, jednostavnosti, lahko}e, pozitivnosti, ravnomjernosti i skladnosti bila je takva da ~ovjeku tako ne{to ne bi na um palo da mu to Allah nije dao i ostvario u njegovom `ivotu..., U OKRILJU KUR'ANA, programu Kur'ana i zakonu Kur'ana. A onda se dogodila stravi~na katastrofa: Islam se odvojio od rukovo enja, a neznanje preuzelo po drugi put rukovo enje u brojnim vidovima materijalisti~ke misli, ~ime se odu{evljava danas ~ovje~anstvo, poput djece koja se odu{evljavaju odjelom protkanim svilom i bezna~ajnom raznobojnom igra~kom. Grupa zavedenih spletkaro{a i neprijatelja ~ovje~anstva stavljaju Bo`iji program na jedan tas i ljudsku kreativnost u svijetu materijalnosti na drugi tas, a onda dodaju: izvoli, ~ovje~e izaberi, ili Bo`iji progam u `ivotu i povla~i se od svega {to je proizvela ljudska ruka u svijetu materijalnosti ili uzmi plod poznat kao ljudski plod i povuci se od Bo`ijeg programa. Ovo je grozna podvala, prljava. Ovo pitanje se nikada ne postavlja ovako, jer se Bo`iji program ne protivi kreativnosti ~ovjeka. Bo`iji program je samo graditelj ove krativnosti i usmjeriva~ prema ispravnom smjeru, kako bi se ~ovjek uzdigao na polo`aj hilafeta - namjesni{tva na Zemlji. Ovaj polo`aj ~ovjeku je darovao Allah i osposobio ga za taj polo`aj. Dao mu mo} i snagu u tolikoj mjeri da mo`e obavljati svoja zadu`enja, pot~inio mu kosmi~ke zakone da bi mogao realizovati svoje zadu`enje, uskladio njegovo formiranje sa formiranjem ovog kosmosa da bi raspolagao `ivotom, radom i kreativno{}u... s tim da ta kreativnost bude ibadet Bogu, sredstvo zahvale Allahu na Njegovim velikim darovima i povezivanje sa uvjetima koji se odnose na namjesni{tvo - hilafet na Zemlji. To zna~i da ~ovjek radi i kre}e se u okrilju Bo`ijeg zadovoljstva, me utim oni koji stavljaju Bo`iji program na jedan tas, a kreativnost ~ovjeka u svijetu materijalnosti na drugi tas... lo{e namjeravaju, zli su, napadaju i progone umorno i zaprepa{teno ~ovje~anstvo, kad god se ono zasiti te namjere, iznena enja i zablude i za`eli da ~uje glas vodi~a koji savjetuje, nastoji da se povrati iz opasnog lutanja i na e smiraj u Bo`ijem okrilju. Postoji i druga grupa ljudi, kojima ne manjka lijepa namjera ali im nedostaje kompletna svijest i duboka saznanja. Ovu grupu odu{evljavaju otkri}a ~ovjeka iz podru~ja energije i prirodnih zakona i zadivljava pobjeda ~ovjeka u svijetu materijalnosti. Ta blje{tavost i to odu{evljenje razdvaja u njihovoj svijesti prirodnu snagu od vjerni~kih vrijednosti njena djela, razdvaja realni ~in u kosmosu od realnosti `ivota. Oni daju prirodnim zakonima posebno podru~je, a vjerskim vrijednostima posebno. Oni smatraju da prirodni zakoni teku i odvijaju se na na~in da na njih ne uti~u nikakve vjerske vrijednosti. Ti prirodni zakoni urodit }e plodom i dat }e rezultate vez obzira da li svijet vjerovao ili ne vjerovao, slijedio li on Allahov program ili ga odbacio, sudio po Bo`ijem zakonu ili po ljudskim strastima. I ovo je varka. To je razdvajanje dva Bo`ija

8 U SVJETLU KUR'AN-I-KERIMA IZ SUNNETA RESULULLAHA 8 zakona koji se ustvari ne daju razdvojiti. Vjerni~ka vrijednost i prirodni zakoni sastavni su dio Bo`ijih zakona u kosmosu podjednako. Njihovi rezultati su povezani i me usobno se isprepli}u. Otuda nema potrebe razdvajati ih u svijesti vjernika u njegovu poimanju. Ovo je ispravna koncepcija koju Kur'an gradi u du{i ~ovjeka kada ~ovjek `ivi U OKRILJU KUR'ANA, gradi kada Kur'an govori o sljedbenicima objavljenih Knjiga o skretanju ranijih naroda i napu{tanju tih Knjiga i o uticaju tog skretanja na kraju ~ovje~ijeg `ivota. A da sljedbenici Knjige vjeruju i grijeha se ~uvaju, Mi bismo pre{li preko ru`nih postupaka njihovih i sigurno bismo ih poveli u d`ennetske ba{~e u`ivanja. Da se oni pridr`avaju Tevrata i Ind`ila i onoga {to im objavljuje Gospodar njihov, imali bi {ta da jedu, i od onoga {to je iznad njih i od onoga {to je ispod nogu njihovih. (5/65,66) Kur'an govori i o obe}anju Nuha njegovom narodu. I govorio: Tra`ite od Gospodara svoga oprosta jer On, doista, mnogo pra{ta: On }e vam ki{u obilatu slati i pomo}i vas imanjima i sinovima, i da}e vam ba{~e i rijeke }e vam dati. (71/10-12) I govori im povezuju}i stvarnu realnost ~ovjeka i vanjsku realnost koju ~ini Bog. Allah ne}e izmijeniti jedan narod dok on sam sebe ne izmijeni. (13/11) Vjera u Allaha, ispravni ibadet Bogu i uspostavljanje Njegovog {eriata na Zemlji, sprovo enje je Bo`ijeg zakona. To je aktivni i pozitivni zakon koji proisti~e iz istog izvora iz koga proisti~u i ostali kosmi~ki zakoni i ~ije realne posljedice saznajemo osjetilima i iskustvima. Ponekad nas poklope doga aji koji odstupaju od kosmi~kih zakona, kada (primje}ujemo da) slije enje prirodnih zakona vodi ka uspjehu ali se ne podudara sa vjerskim vrijednostima... Ovo razila`enje ne daje rezultate u po~etku, ali sigurno daje na kraju. Ovo je to {to se zbilo sa islamskim dru- {tvom. Krivulja penjanja po~inje iz ta~ke susreta prirodnih zakona u `ivotu ~ovjeka sa vjerskim vrijednostima, a krivulja opadanja islamskog dru{tva po~inje sa ta~kom razdvajanja prirodnih zakona i vjerskih vrijednosti u `ivotu ~ovjeka. [to se vi{e otvarala ta pukotina, dru{tvo je sve vi{e i vi{e tonulo i napokon se strmoglavilo u potpuni slom kad su se zanemarili prirodni zakoni i vjerske vrijednosti. Na drugoj strani, materijalna civilizacija stoji danas poput ptice koja ma{e jednim ogromnim krilom, dok je njeno drugo krilo slomljeno. Dru{tvo napreduje u materijalnoj kreativnosti onoliko koliko je ba~eno unazad u ljudskom smislu, ono pati od nemira, zbunjenosti, du{evnog oboljenja i {ovinizma, o ~emu govore tamo{nji mislioci... Oni nisu bili upu}eni ka Allahovom programu! A da su bili upu}eni, ne bi do{lo do toga. On je jedini lijek tome. Bo`iji {eriat ljudima je dio cjelokupnog zakona u kosmosu. Otuda primjena {eriata mora da ima pozitivan trag u harmoniji izme u hoda ljudi i hoda kosmosa. [eriat - Bo`iji zakon je plod imana, on ne po~iva sam bez svoje velike osnove. On je donijet da se sprovodi u muslimanskom dru{tvu kao {to je donijet i za izgradnju muslimanskog dru{tva. U skladu islamskog koncepta bitka i bitka ~ovjeka, zatim kroz odanost Bogu, kroz koncepciju ~istote savjesti, veli~inu interesovanja, moralnog uzdignu}a i pravilnog vladanja i pona{anja, a {to proisti~e iz ove koncepcije, manifestuje se kompletnost i harmonija izme u cjelokupnih Bo`ijih zakona, bez obzira kako mi njih nazivali, prirodnim zakonima ili vjerskim vrijednostima. I jedno i drugo su dijelovi Bo`ijih zakona koji obuhvataju sve {to postoji. I sam ~ovjek je sastavni dio energije bitka. Njegov rad, njegovo htijenje, njegov iman, njegovo ~injenje dobra, njegov ibadet i njegova aktivnost, sve su to vidovi energije ili snage koja ima pozitivan uticaj na bitak. Ta njegova snaga je povezana sa kompletnim Bo`ijim zakonom o postojanju, a sve skupa djeluje skladno i daje rezultate kompletno samo kada su zajedno u primjeni. Me utim, bit }e lo{i rezultati i u me usobnoj proturje~nosti i sam `ivot postat }e nesno{ljiv, pro{irit }e se te{ko}e me u ljudima i patnje kad god ove sile djeluju odvojeno i sukobljavaju se: To je zato {to Allah ne}e li{iti blagostanja narod kome ga je podario - sve dok se on sam ne promijeni. (8/53) Prema tome, veza izme u djela ~ovjeka i njegove svijesti je ~vrsta kao i veza izme u svih doga aja koji se zbivaju u okviru kompletnog Bo`ijeg zakona. Na ru{enju ovog povezivanja, na uno{enju rascjepa u ove skladnosti, na ubacivanju podvojenosti izme u ljudi i Bo`ijih teku}ih zakona, insistira i radi samo neprijatelj ~ovje~anstva, koji to ~ovje~anstvo izvodi sa puta upute. Me utim, njega bi trebalo protjerati i ostraniti sa puta koji vodi Plemenitom Gospodaru. Ovo su samo neka sje}anja i utisci iz vremena `ivljenja U OKRILJU KUR'ANA. Mo`da }e nam Bog dati da nam to koristi i uputi nas. Oni ni{ta ne mogu ostvariti {to Bog ne}e, odnosno mogu ostvariti samo ono {to Bog ho}e. S vjedoci smo vremena kada su Islam i muslimanske zajednice na udaru sa svih strana, na Zapadu kao i na Istoku, u svijetu kao i kod nas. Njegovi neprijatelji su se ujedinili kao nikada do sada. Poku- {avaju veliki islamski Ummet oskrnaviti s vana i iznutra, javno i tajno svim raspolo`ivim sredstvima. Kao da su se obistinile kur anske rije~i: Oni `ele da utrnu Allahovo svjetlo ustima svojim, a Allah }e u~initi da svjetla Njegova uvijek bude, makar krivo bilo nevjernicima. (As-Saff) Muslimani su prisutni gotovo u svim dijelovima zemaljske kugle. Njihova brojnost se iz dana u dan pove}ava tako da prelazi jednu milijardu ili vi{e od 23% ukupne svjetske populacije. Industrijska bogatstva i resursi su u njihovim rukama. Me utim, muslimani i pored silne brojnosti, bogatih zemalja, ~iste i jedino valjane vjere, bivaju potla~eni, razjedinjeni i sa prezirom i velikom mr`njom predstavljeni svijetu. Svaki poku{aj odbrane vlastitog identiteta, vjere, kulture i na kraju biolo{kog opstanka se defini{e barbarskim terorizmom ili svetim ratom. Za{to je to tako i kada }e prestati stanje gafleta (zbunjenosti i neopredijeljenosti) muslimanskih masa? To je zato {to potomci Ademovi a.s. nisu jo{ kadri odazvati se pozivu Islama, koji je istovremeno jednostavan ali i te`ak i odgovoran. Njegova poruka je obavezuju}a za svakog pripadnika izabranog Dina (Islama), u svakom vremenu i na svakom mjestu. Znanjem, akcijom, ustrajno{}u, hrabro{}u moramo zaustaviti vojske zadojene mr`njom, koje su se uputile prema islamskom Ummetu a predvode ih najgore i najokrutnije vo e koje je upoznala historija. Oni pobje uju SLABOST UMMETA jedino uz pomo} izdajnika Islama, koji im prokr- ~uju put. A {ta su te razuzdane horde radile? U korijenu su uni{tavali islamsku zajednicu, ru{ili su d`amije ili ih pretvarali u crkve. Spaljivali islamske biblioteke, a ponekad i skupine naroda. Zabranjivali su upotrebu arapskog jezika, islamskih Sevban ibn Bud`dud, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve seleme rekao: - Uskoro }e na vas navaliti drugi narodi kao {to izjelice navaljuju na svoju posudu sa hranom. - Je li to zbog toga {to }e nas tada biti malo, Allahov Poslani~e? - upitao je neko od prisutnih. - Nije! Naprotiv, bi}e vas tada ~itavo mno{tvo, ali }ete biti poput nanosa bujice. Allah }e doista iz srca va{eg neprijatelja ukloniti strahopo{tovanje prema vama, a u va{a srca }e sigurno usaditi vehn (slabost). - Allahov Poslani~e, - opet }e neko od prisutnih - a {ta je ta slabost (vehn)? - Ljubav prema ovom svijetu a prezir prema smrti - odgovori Poslanik. (Ahmed i Ebu Davud) imena, obla~enje islamske no{nje. Stoga, neka se stide na- {i neprijatelji zbog ne- ~asnih djela koja su u~inili nad na{im narodima, a mi savjetujemo sve iskrene vjernike ovoga Ummeta, svakom vo i i vladaru u svim mjestima islamskog svijeta, da osluhnu ~e`nje na{ih neprijatelja. One su oli~ene u njihovim rije~ima: Treba da poru{imo Islam, jer on je izvor snage i jedinstva muslimana. Okupirajmo ih, Islam nas pla{i. Zato za njegovo uni{tenje okupimo sve snage dok nas nisu progutali. Zato, za{to oklijevate na{i predvodnici i vo e kada znate zlokobne njihove namjere? Sa Islamom mo`ete ovladati cijelim svijetom. Prihvatimo Islam dostojanstveno i ponosno. Ne budimo pasivni posmatra~i pa da Allah prospe svoju kaznu i gnjev na nas. Sjetimo se Allahovog Poslanika kada je pozvao Kurej{ije da budu sa njim i obe}ao im da }e zagospodariti cijelim svijetom, ako prihvate Islam. Oni koji su odbili Islam, umrli su pod stopama pravedne pobjedonosne vojske, koja je preplavila zemlju. Historija je zapamtila i jedne i druge. Budimo od onih koji su Allaha pomogli pa je On njih pomogao i obe}ao im sigurnu pobjedu, a Bog d`.{. je Mo}an da izvr{i svoje obe}anje. Mustafa Feti}

9 PITANJA I ODGOVORI IZ DIJASPORE 9 MUZIKA HALAL ILI HARAM Pitanje: Pripadnik sam Islama i cilj mi je da se svim svojim bi}em pribli`im Allahovom zadovoljstvu. Spoznaju}i vjeru, ~esto se susre}em sa, meni nejasnim stvarima, stoga koristim priliku da posredstvom Glasa Islama dobijem valjan odgovor na sljede}e pitanje. Kakav je odnos Islama prema muzici? Upu}uju}i dovu Uzvi{enom Allahu da Vam pomogne u Va{im hairli nastojanjima, iskreno Vas selami ~italac iz Ro`aja. Odgovor: I pored toga {to se po ovoj temi vode iscrpne, pa ~esto i opre~ne rasprave islamskih u~enjaka, ipak se po pitanju muzike mo`e definisati, istina na~elan, stav Islama. U hadiskoj predaji se isti~e: Allah je lijep i voli ljepotu. Ova hadiska tvrdnja na~elno defini{e odnos Islama prema umjetnosti, ta~nije, prema svemu {to je lijepo. S tog aspekta se mo`e posmatrati i muzika kao vrlo rasprostranjena grana umjetnosti. U hadiskoj predaji se tako e isti~e da je Resulullah s.a.v.s. li~no posmatrao grupu dje~aka koji su se, uz kori{}enje tada{njih muzi~kih instrumenata, veselili u povodu Bajrama i to odobrio. Resulullah je ~ak preporu~io da se sklapanje braka proprati i obznani muzikom. Istina, i pored navedenog, nemogu}e je tvrditi da su sve vrste muzike dozvoljene. Sa aspekta {eriata, muzika se mo`e podijeliti na dozvoljenu - halal i nedozvoljenu - haram. Dozvoljena je ona muzika kojom se imaju za cilj podsta}i pozitivnosti kod ~ovjeka, poput melodija kojim se podsti~e dobro~instvo, hrabrost, borbenost u odbrani domovine, vjere i obraza, {iri ljubav i harmonija me u ljudima a izaziva odvratnost prema svemu nemoralnom i negativnom. Suprotno tome je nedozvoljena (haram) muzika. Njome se smatraju sve melodije koje podsti~u zle nagone ili pona{anje, poput seksualne strasti, pohvalnog odnosa prema preljubi, agresivnosti i svim drugim ne~asnim pojavama. Du{i vjernika je pored ibadeta potrebna i lijepa muzika ali se u srcu, koje se pokorava isklju~ivo Allahu d`.{., na mo`e na}i mjesta za sve ono {to se danas pod imenom pop, rok ili folk muzike sa svih strana name}e muslimanskim masama, truju}i sve na{e generacije a posebno omladinu. Islamska kultura je i na ovom polju dala zapa`ene rezultate, te su stoga ilahije i kaside nezaobilazni napitak za uho i du{u svakog vjernika koji ima osje}aj za ljepotu. Pored svoje umjetni~ke, muzika ima itekako izra`enu odgojnu dimenziju, te se stoga sa mnogo vi{e ozbiljnosti treba ophoditi prema njoj. Valja ista}i i to da podjela muzike na dozvoljenu i nedozvoljenu, po osnovu muzi~kih instrumenata, nema valjane {eriatske osnove. MUSLIMANI NOVOG SADA I BEO^INA Vazu-nasihat ~lana Me{ihata Ramiz ef. Hamidovi}a Hladno i tmurno vrijeme koje se ovog januara nadvilo nad Novim Sadom i Beo~inom nije moglo da pomuti svjetlost i radost koju sa sobom donosi mubarek mjesec Ramazan. Kao i svake godine do sada, vjernici su, iako u nepovoljnim prilikama i okru`enju, nastojali da ovaj mjesec provedu u postu i ibadetu. Me utim, ono {to je novina u odnosu na prethodne godine jeste to da je, osim u Novom Sadu, obavljanje molitve omogu}eno i u Beo~inu. Beo~in je ina~e mjesto udaljeno nekih dvadesetak kilometara od Novog Sada. U njemu d`emat broji oko dvijestotine porodica, koje su prete`no porijeklom sa Kosova, dakle do{ljaci, koji su pedesetih godina naseljeni u ovo mjesto kao radna snaga za lokalnu cementaru. Zajedno sa sobom donijeli su svoje obi~aje, jezik i vjeru. Obi~aje i jezik su sa~uvali u potpunosti, a plamen vjere je u njima ostao samo da tinja, pod stalnom opasno- {}u da definitivno zgasne, zbog dru{tvenih okolnosti i uticaja komunisti~ke ideologije. No, Allah d`.{. je htio da u pojedincima ostane ta iskra vjere koja je posljednih godina oja~ala i na{la svoje mjesto, pogotovu me u mladima. Zahvaljuju}i izuzetno aktivnim pojedincima, organizovana je vjerska pouka, a u saradnji sa OIZ-e iz Novog Sada, pokrenuta je inicijativa da se prikupe materijalna sredstva i preko op{tinskih vlasti izdejstvuje dozvola za izgradnju mesd`ida. Ali, nastojanja d`ematskog odbora da sebi obezbijede mjesto za obavljanje namaza nisu mogla uroditi plodom zbog nedostatka materijalnih sredstava, a mati~ni Odbor IZ-e iz Novog Sada nije bio u stanju da iza e u susret. No, ovog Ramazana Allah d`.{. je sastavio dvije sre}ne okolnosti. Prva okolnost je ta {to je d`ematlija D`im{it Beri{a dio sopstvene ku}e ustupio vjernicima za obavljanje namaza, a druga okolnost je ta {to je zahvaljuju}i Me{ihatu IZ-e Sand`aka a na zahtjev OIZ-e iz Novog Sada, obezbije en teravijski imam. Njegovo ime je Suad ef. Adilovi} i polaznik je "Isabeg Medrese" u Novom Pazaru. Ovaj mladi imam je stekao izuzetnu naklonost i povjerenje d`ematlija u Beo~inu, prvenstveno zahvaljuju}i svojoj komunikativnosti, predusretljivosti i sposobnosti da zaokupi pa`nju mnogobrojnih, posebno mla ih vjernika. Dio ku}e u kojoj su obavljani teravih namazi, d`ume, te dnevni vaktovi, bio je premalen da primi sve one koji su im `eljeli prisustvovati. Posebnu radost i odu{evljenje vjernika Direktor Medrese prof. Mevlud ef. Dudi} me u d`ematlijama u Beo~inu izazvao je boravak delegacije IZ-e Sand`aka. Naime, 2. februara ove godine, predstavnici Me{ihata IZ-e Sand`aka: profesor Mevlud ef. Dudi} - direktor novopazarske Medrese, te Ramiz ef. Hamidovi} - glavni sjeni~ki imam, boravili su u Novom Sadu i Beo~inu. U Novom Sadu, gdje su im doma}ini bili h. Fadil ef. Murati - novosadski imam i h. Zekir Zija - predsjednik OIZ-e Novog Sada, gosti su klanjali teravih namaz i obratili se vjernicima kojima je bio prepun mesd`id. Zatim su gosti iz Sand`aka u pratnji svojih doma}ina i sa grupom veoma aktivnih d`ematlija otputovali za Beo~in. Ovdje su musafiri bili o~arani atmosferom srda~nosti, iskrenosti i islamske ljubavi. D`ematlijama se prvo obratio profesor Dudi} izraziv{i zahvalnost Allahu d`.{. {to je i u ovakvoj sredini mogu}e obavljanje vjerskih obreda. On nije mogao da jo{ jednom ne izrazi svoje iskreno divljenje ambijentu u kome se nalazi. Posebno je istakao, da sama ~injenica {to su d`emat zatekli na sed`di, dovoljno govori sama za sebe. Po Kur'anu - "vjernici su bra}a", rekao je Dudi}. "Nema razlike da li je neko iz Sand`aka, Vojvodine, Bosne, Kosova ili Saudi Arabije. Sve nas objedinjuje vjera u Jednog Allaha i Njegovog Poslanika. Sve podjele: nacionalne, etni~ke, po boji ko`e, stale`u, nametnuli su nam neprijatelji Islama. Zato ne smijete dozvoliti da tako ne{to na e plodno tle ovdje me u vama", istakao je u svom obra}anju profesor Dudi}, {to je nai{lo na odobravanje prisutnih. Efendija Hamidovi} je u ne{to kra}em dersu naglasio da nema vrijednije i korisnije stvari od one koju ovaj d`emat obavlja, a to je `elja i potreba da se padne Allahu d`.{. na sed`du. "Vi ste istinski mud`ahidi po poslu koji obavljate. Islam je po~eo sa malim brojem vjernika i zavr{it }e sa malim brojem vjernika", rekao je Ramiz ef. citiraju}i Muhammeda a.s. Odgovaraju}i na pitanja prisutnih, kako prona}i potrebna materijalna sredstva, efendija Hamidovi} je rekao da oni sa svoje strane mogu obe}ati da pomo} muslimana Sand`aka, kada za to bude vrijeme, ne}e izostati, te da }e upravo oni pokrenuti akciju za prikupljanje nov~anih sredstava. Razgovoru nikad kraja, no poodmaklo vrijeme je uslovilo da se delegacija morala vratiti u Novi Sad gdje su bili "na konaku" kod uglednog privrednika iz Novog Sada, ina~e rodom iz Sand`aka, gospodina Avda Bo{njaka. Gosti iz Sand`aka su oti{li sa lijepim utiscima i u uvjerenju da se i u ovakvim sredinama ne gasi svjetlo Islama, a vjernici ovdje su ostali pod dojmom da nisu sami u svojoj vjeri, te da su osim Allaha d`.{. zajedno sa njima i bra}a iz Sand`aka. Suljo Mustafi} Novi Sad

10 10 DRUGI O NAMA PRO[LOST ZABORAVITI Kada se radi o Islamu, predstavnici kr{}anstva rado ukazuju na pitanje koje je u Novom testamentu postavljeno Isusu: "Trebamo li caru pla}ati porez ili ne?" Isus je odgovorio: "Dajte caru (dakle dr`avi) carevo, a Bogu Bo`ije". Ovaj odgovor upu}uje na zna~ajnu razliku izme u Islama i kr{}anstva. Dok je u kr{}anstvu nagla{ena odvojenost vjere od dr`ave, dotle je u Islamu ne{to tako nemogu}e. U Islamu su vjera i politika, D@AMIJA U RIMU odnosno dr`ava, neraskidivo vezane. Od Ajatollaha Homeinija poti~e princip "Nema Islama bez politike". Me utim, ako su vjera i dr`ava identi~ni, postavlja se pitanje koliko u jednoj takvoj dr`avi, sa takvim pravnim i socijalnim poretkom, ima uop{te prostora za toleranciju, slobodu i ljudska prava? Veza izme u vjere i dr`ave poti~e jo{ iz vremena Poslanika i historijski je potvr ena; promjena pravca (kible) pri molitvi od Jerusalima ka Meki, emigracija u Medinu (Hid`ra) je po~etak ra~unanja vremena kod muslimana. Do{lo je do utemeljenja Umme u kojoj je za`ivjela vjerska i dr`avna zajednica. Muhammed je va`io i za poslanika i za dr`avnog vo u. Na ovoj vezi ne po~ivaju samo li~ne vjerske obaveze kao {to su molitva, post, porez (zekat), ve} i propisi pravne prirode. Iznad svega, Kardinal Franz Kônig je bio od do vrhovni bi{of Be~a. I danas va`i za jednog od vode}ih predstavnika katoli~ke crkve. vjerovanje u Jednog Boga kome se jedino u potpunosti mora biti pokoran. Bo`iji propisi i vjerske obaveze su iznad svega, nema razlike izme u zemaljsko-dr`avni~kog i bo`ansko-transcedentalnog podru~ja. Vjeronauka, prakticiranje vjere i pravni propisi za vjernike muslimane su uokvireni ~vrstim ramovima u kojima se iskazuje odanost Bogu. Ovaj put vodi ih kona~no pred Bo- `iji sud i garantuje im ulazak u d`ennet. Svijet je Bo`ije djelo. Zlo je za Islam rezultat jedne gre{ke protiv Bo`ijeg zakona. Ovo vodi misionarskom razmi{ljanju. [to se ljudi bolje pona{aju u skladu sa Bo`ijim zakonima, utoliko bolje rje{avaju velike svjetske probleme. Islam pokazuje put ka boljem svijetu. Povezuju}i jednu takvu misionarsku osnovu sa neprosvije}enim fanatizmom, raste napetost. Islamska samosvjesnost je, pod zapadnim kolonijalizmom i nadmo}i sekulariziranog svijeta u tehni~kim dostignu}ima i u privredi, jako uzdrmana. Pokli~ "Islam vlada i ne}e biti nadvladan" bi}e moto islamske renesanse. Kur'an vodi onome {to je ispravno. Taj princip podi`e samopouzdanje i ubrzava kretanje. Jedan musliman ne mo`e zamisliti da se vjera i dr`ava jedno od drugog odvoje. Jedna laicisti~ka dr`ava poput Francuske, u kojoj je vjera potisnuta iz oblasti dr`avnog, je za prosje~nog muslimana nezamisliva. Jedan kr{}anin, uz to i demokrata, ne mo`e da zamisli, i ne prihvata da vjera, podru~je privatnog i porodica prodiru u dr`avnu organizaciju i njome vladaju. Po zapadnom shvatanju, dr`ava treba dati vjerskim zajednicama nu`nu slobodu. Pri tome je neizbje`no postaviti odre ene granice koje }e garantovati toleranciju, sigurnost i ljudska prava. Dr`anje muslimana prema kr{}anima odre eno je Kur'anom. Neki od njih `ele dobro, drugi se distanciraju ili potpuno odbacuju bilo kakav vid saradnje. Jedan ekstremni dio populacije u islamskim zemljama se jasno odredio prema odnosima sa kr{}anima: prijateljsku saradnju sa njima smatraju nedopustivom i smatraju ih nevjernicima. Oni citiraju one dijelove Kur'ana koji kr{}ane ozna~avaju opasnim neprijateljima. Svakako, jo{ uvijek veliki broj vode}ih muslimana dijalog sa kr{}anima smatra dozvoljenim. Pozivaju se na kur'anske sure koje garantuju spas i sre}u ukoliko vjeruju u Boga i ~ine dobra djela. Me utim, i u ovoj grupi ima onih za koje je dijalog nepotreban, jer je Islam "kona~an i savr{en oblik vjerovanja". Samo se manjina bez ikakvih ograni~enja izja{njava za dijalog sa nemuslimanima. Oni se zauzimaju za ve}u otvorenost, za pribli`avanje i zajedni~ki anga`man na postizanju mira, jedno slobodno ispoljavanje vjere i rje{avanje socijalnih problema u tre}em svijetu. Me u kr{}anima je nepovjerenje prema te{ko razumljivom svijetu Islama jako rasprostranjeno. U ranom periodu kod mnogih kr{}ana je rasla spremnost za razumijevanje. Isto tako i u svjetskoj crkvenoj organizaciji, kao npr. u katoli~koj crkvi, postojala je takva te`nja. Papa Pavle VI je Ramazana godine muslimanima uputio sljede}u pozdravnu poruku: "Mi dijelimo vjerovanje u istog Boga i pozovimo Ga da u~ini da iz dana u dan budemo jedni drugima bli`i; time }emo biti u stanju, svako na svoj na~in, za jedan visoki ideal, za ravnopravnost i za mir u svijetu zajedno da radimo". Time signalizirana spremnost za savla ivanje suprotnosti, poziva nas na sje}anje da nau~ni interesi kr{}anstva u islamskom svijetu ne nailaze na razumijevanje. Do danas, jedva da imamo islamskog eksperta za kr{}anstvo. Oni se, zbog njima karakteristi~nog odnosa vjere i dr`ave, suo~avaju sa sljede}im problemima: 1. Na~in `ivota sekularizirane javnosti, unaprije en uticajem medija, kod koje se vjerovanje u Boga jedva pojavljuje, ja~a islamsko-fundamentalisti~ke reakcije. 2. Emancipacija `ene, porast turizma, nau~na razmjena, sve ~e{}e probija ovaj odbrambeni front. Nacionalni i politi~ki problemi raznih zajednica dr`ava upu}uju na zajedni~ke brige u svim dijelovima svijeta. One }e pribli`iti islamski i kr{}anski svijet. 3. Dosada{nji poku{aji za kr{}ansko-islamskim dijalogom tek kre}u naprijed. Za{to? Pogre{no je da takvi poku{aji po~inju analogno ekumenskom dijalogu; me uvjerski dijalog mora i}i drugim pravcem. Prije svakog zajedni~kog razgovora i}i na to da se izgradi klima uzajamnog uva`avanja i da se postigne jedno solidno poznavanje oba svijeta. Sve historijske probleme i diskusije koje su imale karakter presti`a trebaju biti zaboravljene. Na to upu}uju i iz Vatikana: "Po{to je vijekovima dolazilo do odre enih sva a i neprijateljstava izme u kr{}ana i muslimana, Sveti Sinod upozorava sve da zaborave pro{lost, da se iskreno potrude uzajamnim razumijevanjem i zajedno nastupe u za{titi i unapre enju socijalne pravde, morala i, ponajprije, mira i slobode - za sve ljude." Rasprostranjenoj optere}enosti ~ovje~anstva pripada da tri monoteisti~ke religije - osim kr{}anstva i Islama, tako e i Judaizam - preko historijskog nerazumijevanja i predrasuda su zava ane i razdvajane. Te{ko je prihvatati da Abrahamova vjera u Jednog Tvorca nema snage da izgradi vi{e jedinstva. Tragi~no je da tri monoteisti~ke religije svoju zajedni~ku osnovu jo{ uvijek malo koriste za bolje me usobno razumijevanje. S druge strane, vjerska i dr`avna konstrukcija Islama su izazov za sekularizirani Zapad. To je jedan izazov za dr`avnu i dru{- tvenu debatu u evropskim demokratijama. To mo`e pomo}i da se unutar vjera izgradi vi{e uva`avanja i respekta. To tako e mo`e biti u slu`bi svjetskog mira. S njema~kog: Midhat Hajrovi}

11 IZ SVIJETA ISLAMA 11 Kadaja Dewlijeh TURSKA I AMERI^KI INTERESI Ameri~ki ambasador u Ankari ovih dana ula`e velike napore u cilju nagovaranja Turske na odustajanje od postignutog ugovora sa Republikom Iran u vezi isporuke prirodnog iranskog gasa, potpisanog oktobra pro{le godine, ~ija je ukupna desetogodi{nja vrijednost 22 milijarde dolara. Ameri~ki ambasador predla`e turskoj administraciji kao zamjenu za uvoz prirodnog gasa, zemlje kao {to su: Rusija, Egipat, Al`ir ili Katar. U vremenu kada ameri~ka ambasada opravdava svoj prijedlog tvrdnjama da ovaj ugovor nema ekonomsku opravdanost i sumnja da }e Iran uspjeti da realizuje izgradnju gasovoda, Presjednik turske vlade gospodin Erbakan i ministar energetike Rid`ai Kutan tvrde da je uvoz prirodnog iranskog gasa nu`nost koja nema alternative u situaciji energetske krize u Turskoj. Kadaja Dewlijeh UGOVOR ZA GAS 22 MLRD.$ ^LAN INSTITUTA ZA JEVREJSKO-POLJSKA ISTRA@IVANJA PRE[AO U ISLAM Poljski dr`avljanin koji je radio na Institutu za razvoj poljsko-jevrejskih odnosa na oksfordskom univerzitetu prihvatio je islamsku vjeru i svoje aktivnosti usmjerio ka pravednom rje{avanju ~e~enske krize. Svoju pripadnost Islamu trideset osmogodi{nji katolik poljskog dr`avljanstva obznanio je u Ebu Dabiju, gradu Ujedinjenih arapskih emirata, uzev{i sebi novo ime Mensur, po imenu ~e~enskog junaka iz 18. vijeka. Od tada Mensur D`atmizik svu svoju energiju usmjerava u pravcu internacionalizacije ~e~enskog problema u turskom gradu Istanbulu, postav{i tako va`nim faktorom ~e~enskog otpora. Motiv za jednu ovakvu ulogu D`atmizik je na{ao u pravednom i herojskom otporu ~e~enskog naroda ruskoj agresiji. On svoju dana{nju ulogu poistovje}uje sa svojim prethodnim aktivnostima osamdesetih godina u okviru Instituta za razvoj poljsko-jevrejskih odnosa. Holokaust i antisemitizam su po meni problemi eti~ke prirode, ali, na`alost, poljski intelektualni sloj se nije ogla{avao. To je za mene bio i osnovni pokreta~ mojih aktivnosti. Tako e, ^e~enija i njeno stradanje nisu mogli ostati problem teorijskog razglabanja i `aljenja, pa sam se aktivno uklju~io i javno deklarisao. Dodao je govore}i: Rusi su krenuli ru{iti sela i gradove, ubijati ljude ne prave}i razliku, a Zapad je {utjeo i dozvoljavao da agresija poprima sve te`i oblik ne poduzimaju}i ni{ta, a sve zbog interesa sa Rusijom. Odmah po po~etku rata u ^e~eniji, radio je na prihvatu izbeglica, na njegovu inicijativu do{lo je do bratimljenja gradova Krakova i Groznog kao znak solidarnosti, a ~iju su ideju prihvatili neki gradovi zapadnih zemalja. Zbog istinskog i uspje{nog zalaganja za pitanje ^e~enije, postao je po~asnim ~lanom jednog ~e~enskog plemena, dodijeljeno mu je imanje u blizini Groznog. Sam planira odlazak na to imanje radi stalnog nastanjenja. Prihvativ{i Islam rekao je da je Islam pozitivan zbog jednostavnosti njegove misije... Nakon {to sam bio ubije en da je on stvar pro{losti, otkrio sam da u njemu le`i glavna snaga ~e~enskog otpora i nesavladivosti od strane Rusa tokom posljednjih 200 godina. Alem Islamij (Kairo) SLJEDBENICI [EJTANA NA METI VLASTI Egipatski organi bezbjednosti li{ili su slobode 31 osobu a za 45 je raspisana potjernica pod optu`bom za pripadni{tvo udru`enju Sljedbenici {ejtana. Izre~ena optu`ba se zasniva na aktivnom {irenju razvratnih ideja ~lanova ovog dru{tva s ciljem obezvrje ivanja vjerskih na~ela ostalih vjera, kao i za distribuciju i upotrebu nedozvoljenih sredstava, knjiga, {tampe i ostalog propagandnog materijala. Pripadnici ovog udru`enja {ire iskrivljenu sliku Islama i ostalih religija, koriste}i se u tom cilju sredstvima narkomanije, tajnim djelovanjem, nemoralnim pona{anjem, uz karakteristi~an im na~in odijevanja i spolja{njeg izgleda. Odgovaraju}i na pitanja povodom pojave ove organizacije u Egiptu, ministar unutra{njih poslova je istakao da je ekstremnost ovog udru`enja druga~ija u odnosu na ve} poznate oblike ekstremizma egipatskog dru{tva i da dr`ava ne}e dozvoliti nikom da ugrozi javni red i skrnavi vjerske vrijednosti. Posebno je istakao da je ova pojava do{la s vana i da je ve}ina uhap{enih studenata, pripadnika ove organizacije, putovala ili du`e boravila u zemljama Zapada. Alem Islamij (Katar) ME\UNARODNO TAKMI^ENJE U^A^A KUR ANA Ministarstvo vakufa u Kataru formiralo je Odbor za organizaciju me unarodnog takmi~enja u~a~a Kur ana. U ovom takmi~enju u~estvova}e oba pola i ono }e se odvijati kroz ~etiri posebne grupe u~esnika. Prva grupa je hifz cijelog Kur ana, a akteri ove grupe su u~a~i iz razli~itih zemalja svijeta, {to ovom takmi~enju i daje epitet me unarodnog. Druga grupa je hifz 15 d`uzeva, tre}a grupa hifz 10 d`uzeva i ~etvrta grupa hifz 5 d`uzeva i va`i sa dr`avljane Katra. Pomenuto tijelo treba odrediti datum takmi~enja kao i izvr{iti sve neophodne pripreme kako bi takmi~enje ovog visokog ranga proteklo u najboljem redu. Alem Islamij (^e~enija) GROZNI DOBIO IME D@EUHER ^e~ensko rukovodstvo je donijelo odluku da glavni grad ^e~enije dobije novo ime D`euher. Kako je poznato, D`euher Dudajev je ime komandanta ~e~enske armije u D@EUHER DUDAJEV SA SUBORCIMA otporu protiv ruske agresije u vremenu od do godine. Dudajev je prethodno bio visoki oficir ratnog vazduhoplovstva sovjetske armije. ^e~enski narod je proglasio svoju nezavisnost godine da bi ruske trupe u{le u ^e~eniju u decembru godine. Uprkos ogromnoj prednosti u tehnici i ljudstvu, ruska armija nije uspjela ovladati ^e~enijom i pored toga {to su na podmukao na~in ubili ~e~enskog vo u D`euhera Dudajeva, u prolje}e godine. Neka je Allahova milost na njega. Priredio: Enver Ujkanovi}

12 12 INTERVIEW Cijenjeni ~itaoci, u ovom broju Glasa Islama objavljujemo ekskluzivni intervju sa Jusufom Islamom (Cat Stevens), va{im i na{im gostom, jednim od najpopularnijih pjeva~a sedamdesetih, ~ije su pjesme i danas hitovi. Esselamu alejkum gospodine Islam. Alejkumu selam. Na samom po~etku zamolila bih Vas da na{im ~itaocima ka`ete nekoliko rije~i o sebi. Ro en sam u Londonu a moji roditelji su iz razli~itih dijelova Evrope. Moj otac je sa Kipra, a majka iz [vedske. Ja sam odrastao u Britaniji kao engleski dje~ak. Naravno, London je veoma poznat grad, i lokacija na kojoj smo `ivjeli bila je blizu pozori{ta, kina, klubova, barova, izdava~kih ku}a... Odrastao sam u dijelu Londona koji je veoma prometan i pun `ivota. Naravno, imao sam kr{- }ansko obrazovanje. Moj otac je pravoslavac, ali su mene poslali u rimokatoli~ku {kolu jer je to bila najbolja {kola u tom dijelu grada. Na neki na~in religija je bila va`na, ali kako sam rastao ona je postojala sve neva`nija. U to vrijeme dosta toga se de{avalo. Jedna od velikih stvari je i eksplozija rok muzike. Odjednom smo imali novi pokret, pokret vo en izuzetnom mo}i i energijom koja je dolazila od mladosti: jednostavno, ~etiri dje~aka iz Liverpula su iznenada op~inila cijeli svijet. To je pokazalo da su osvajanja jo{ uvijek bila mogu}a. I, naravno `elio sam da se bavim muzikom, mislio sam da je to na~in da brzo postignem sve {to `elim: novac, slavu, prijatelje, putovanja... Uspjeh? Uspjeh, i naravno slobodu koja je najvarljivija, MOJ PUT JE ISLAM za kojom najvi{e te`e ljudi na Zapadu. Dakle, postao sam muzi~ar i pjevao svoje pjesme. Vrlo brzo sam snimio svoju prvu plo~u. Imao sam osamnaest godina, i tada je ve} po~eo moj `ivot zvijezde. Nakon jedne godine takvog `ivota, vrlo brzo sam shvatio da nije zlato sve {to sija, {to zna~i da nije dobro sve {to izgleda dobro. Imao sam vrlo te`ak period, poku{avao da zadr`im ravnote`u, da zadr`im svoj um. Godinu dana kasnije sam se razbolio i navukao te{ku bolest, tuberkulozu. U tom periodu po~eo sam se vra}ati religiji. Mislim da sam shvatio da na ovom svijetu postoji ne{to vi{e od onog vidljivog. Da li ste se nakon va{e bolesti prvi put susreli sa Islamom? Odnosno, gdje i kada ste se prvi put susreli sa Islamom? Kako se to desilo? U to vrijeme nisam razmi{ljao o Islamu. U to vrijeme Islam je za mene bio mra~na tema koju nije trebalo prou~avati, jer muslimani su bili Turci, a Turci su bili neprijatelji. U tom uvjerenju sam odgojen. Nisam se trudio da prou~avam Islam. Prou~avao sam budizam, zenreligiju, taoizam, astrologiju, astronomiju, numerologiju. Ali sam otkrio i to da svaki put kada bih se bavio novom religijom, novom filozofijom, postavljalo se sve vi{e pitanja na koja se trebalo odgovoriti. Kona~no sam krenuo Islamu. Ali, to nije bio moj izbor, to mi je dato na poklon. To je bio primjerak Kur'ana koji mi je poklonio moj brat, i tada sam prvi put po~eo da shvatam ili ~ak da mislim o Islamu i odgovorima koje daje Islam. Kada sam po- ~eo ~itati Kur'an prva stvar koju sam shvatio je bila da sam osjetio da sam na{ao dom. Prva va`na stvar koju otkrijete su osobine Boga. U svim religijama postoji zami{ljena slika o tome ko je Bog. U nekim religijama ga dijele na troje, u nekim ka`u da je On, Bog samo nekih ljudi. U nekim religijama poku{avaju potpuno izbrisati vjeru u Boga, ali postoji Kur'an koji govori na apsolutno beskompromisan na~in da ovaj svemir postoji, jer je to PA JA SAM USTVARI I PRIJE BIO MUSLIMAN, SAMO TO NISAM ZNAO! volja i jer ga je stvorilo Vrhovno bi}e. A to je Allah. Po~eo sam ~itati kako bih vidio da li mogu na}i neke gre{ke o ovoj religiji. [to sam vi{e ~itao, vi{e sam shvatao da gre{ke postoje u meni i da je ova religija kona~na. Da su Poslanici od prije: Isus Krist, Mojsije, Abraham - {irili jednu religiju a da su ljudi davali razli~ita imena toj religiji. Neki su govorili da su ovo kr{}ani, neki su govorili ovo su Jevreji. A ovu religiju je sam Bog nazvao Islam. [to sam ga vi{e prou~avao, vi{e sam shvatao da je na{ koncept religije mijenjao ~ovjek. Ljudi su se uplitali u poruke koje je slao Bog. A ovo je posljednja Knjiga data Posljednjem poslaniku Muhammedu a.s. Kada sam otkrio Posljednjeg poslanika otkrio sam Istinu. A zatim, nakon {to sam kona~no pri~itao Kur'an, ne odvajam se od njega. Gdje god sam i{ao nosio sam ga sa sobom i umotavao tkaninom. Nosio sam ga sa sobom ~ak i kada sam pjevao i svirao. Kada bih se vratio u hotel, uzimao bih Kur'an i u~io. Taj proces je trajao otprilike godinu i po. A zatim sam, hvala Bogu, god. pre{ao na Islam.

13 INTERVIEW 13 Kona~no sam krenuo Islamu. Ali, to nije bio moj izbor, to mi je dato na poklon. To je bio primjerak Kur'ana koji mi je poklonio moj brat, i tada sam prvi put po~eo da shvatam ili ~ak da mislim o Islamu i odgovorima koje daje Islam. Da li ste imali problema sa svojom porodicom, prijateljima kada su saznali da ste primili Islam? Da. U prvom trenu bili su u {oku, da tako ka`em. Jer, kako sam rekao, na Zapadu Islam je ne{to strano, nepoznato. Na ulici ljude mo`ete vidjeti kao klovnove i niko ne}e razmi{ljati o njima. Ali ako na ulici vide nekoga sa turbanom, primjetit }e ga. To zna~i da ljudi nisu spremni za to. Moja porodica me je dobro poznavala. Oni su primjetili promjene koje su se de{avale u mom `ivotu. Prestao sam piti, lagati, po~eo sam dolaziti ku}i da se brinem o majci, ocu. Bio sam milosrdniji, dare`ljiviji i kad bi mi majka rekla "ne svi a mi se taj tvoj prijatelj", poslu{ao bih je. Uvidjeli su uticaj Islama na mene i shvatili su koliko je Islam dobar. Hvala Bogu, ve}i dio moje porodice prihvatio je Islam. Moj otac, moja majka, moj brat i brati}. Moja porodica je prihvatila Islam. Ali, ljudi van moje porodice gledaju sa distance. Mnogih vi{e nema u mom `ivotu. Ali ja sada imam svoju porodicu od jedne milijarde bra}e i sestara. A va{a djeca? Kada sam postao musliman promijenio se moj `ivot. Po~eo sam se moliti i po{tivalo se pitanje `ene. Ne postoji ni jedna druga veza koju Islam odobrava sem braka. Tako sam tra`io i, hvala Bogu, na{ao `enu iz dobre muslimanske porodice. Zaprosio sam je i o`enio l979. godine i to nakon prihvatanja Islama. Prvo dijete smo imali godine. Kako se zove? Da, dobili smo k}erku kojoj smo dali ime Hasana. Imao sam {estoro djece, a jedno je umrlo, ali, sada imam jednog sina Muhammeda i ~etiri k}erke: Hasanu, Esmu, Mejmanu i Aminu. Da li se sla`ete da Islam nije samo vjera, nego da je to na~in `ivljenja? Da, naravno. To je najve}i problem sa kojim se susre}u druge vjere. Kako uravnote`iti duhovne zahtjeve ovozemaljskim problemima. Jedno od ~uda Islama je odli~no i potpuno kombiniranje nadahnu}a duhovnog `ivota sa svjetovnim potrebama i funkcijama ljudskog `ivota na zemlji. Tako je na{e vjerovanje odraz unutra{nje i vanjske prednosti. Kad su u pitanju ostale religije one se susre}u sa pote{ko}ama ravnote`e ovih stvari. Promjene koje se de{avaju, de{avaju se zbog ravnote`e. U Islamu je to lako. Mo`ete li objasniti, ranih sedamdesetih ste bili vrlo popularni. Bili ste jedan od najpopularnijih muzi~ara svijeta, bili ste uspje{ni i onda ste iznenada sve napustili. [ta je za vas uspjeh? Mislim da ste odabrali interesantnu rije~, jer je to ono {to ja stalno tra`im. To je kad se ljudi pitaju {ta je to njega natjeralo da pre e na Islam i postane Musliman. [ta ga je natjeralo da promijeni pravac koji je slijedio. Postoji ajet u Kur'anu koji ka`e: "Allahu pripada Istok i Zapad, i On izvodi onoga koga `eli na pravi put." Na neki na~in uspjeti je pravi put koji smo otkrili i prona{li, ali pravi uspjeh je kakav si na drugom svijetu, jer svi znaju da }e napustiti ovaj svijet bez obzira koliko postigli na ovom svijetu. Aleksandar Veliki je rekao: "Ukopajte me tako da mi se vide ruke, da poka`em da ne nosim ni{ta sa sobom." A on je imao sve. Morate procijeniti uspjeh na na~in gdje ste na drugom svijetu. A postoje dva potpuno razli~ita i suprotna postojanja na drugom svijetu. Jedno je sre}a, radost, mir, zadovoljstvo. To je d`ennet. A drugo je patnja, bol, mu~enje, vje~na patnja i muke. To je d`ehennem. Ovo su stvarnosti. Na`alost, ljudi poku{avaju stvoriti d`ennet na ovom svijetu. I ne uspijevaju. Ako nisu pa`ljivi, ne}e uspjeti, pa makar bili u d`ennetu na ovom svijetu. Uspjeh tek treba da do e. To ne zna- ~i da vi nemate `ivot na ovom svijetu. Ako vam ga je Bog dao sve zavisi od Njega. Recite mi ne{- to o muslimanima u Britaniji danas. Koliko muslimana `ivi i kako praktikujete Islam u Britaniji? U Britaniji `ivi veliki broj muslimana iz svih krajeva svijeta. Mnogi od njih su sa indijskog podkontinenta, iz Pakistana, Banglade{a, a ima mnogo studenata iz Malezije, Turske, arapskih zemalja. Trenutno ima oko milion i po muslimana, ali se broj britanskih muslimana pove}ava. Znam da svaki dan tri do ~etiri Britanca prelaze na Islam u glavnoj d`amiji u Londonu. Tako e postoji pove}ano interesovanje i razumijevanje Islama. [tampa tako ne prikazuje, ona voli ista}i probleme koje imaju muslimani, ali, i sa ovim negativnim pristupom medija ljudi prelaze na Islam. Interesantna je sljede}a ~injenica. Nedavno su istra`ivali britanski na~in `ivota i otkrili su da je nacionalno jelo u Britaniji "curry" (kari). Vi{e to nije riba i pomfrit. Ljudi danas vole curry od bilo ~ega. Kebab je tako e vrlo popularno jelo. To obilje`ava pluralisti~ko dru{tvo, {to je stvarnost, posebno u gradovima kao {to su London, Birmingham i sl. Islam je tamo. Po Va{em mi{ljenju, kakva je razlika izme u jedne muslimanske porodice i njenog na~ina `ivota i one porodice koja to nije? Iznenadit }ete se. Neka moja iskustva su: razgovori, pa i sam na~in `ivota, kada razgovarate sa PREDSJEDNIK ME[IHATA IZ-e SAND@AKA, MUAMER EF. ZUKORLI] U SUSRETU SA JUSUFOM ISLAMOM porodicom, sa prijateljima, kada idete u posjete, cijeli dru{tveni odnos pun `ivosti i zadovoljstva. Kad nisu u pitanju muslimani, to je potpuno druga~ije. To je vrlo sebi~no. Ljudi su izuzetno usamljeni. Jedna starija moja poznanica je obi~avala gledati kroz prozor svaki dan. Jednom je jedan musliman pri{ao i pitao je: "Koga ~ekate?" Ona rekla: "Imam sina i ~ekam da me posjeti." Ta starica je rodila to dijete, a on je oti{ao, zaboravio na majku. Ona umire sama. To je vrsta pravog uskra}ivanja koje postoji na Zapadu. Postoji jedna izreka:

14 14 INTERVIEW Kada se sretnu dva Britanca jedan drugom ka`u: "Dobro jutro". ^im se odmaknu jedan od drugoga pomisle: [ta li je mislio kada mi je rekao dobro jutro, sumnjivo mi je. Ljudi se bore, natje~u. To su dva razli~ita svijeta. Mi{ljenja sam da Islam mo`e dosta doprinijeti Zapadu, posebno kod formiranja i nadgradnje porodice, po ~emu je, mislim Princ ^arls nedavno govorio i ukazivao da je u Islamu izgra eno ~uvanje porodice i vrijednosti morala, iz ~ega Zapad mo- `e u~iti. Prije nekoliko dana rekli ste mi da pripremate ne{to kako bi ste pokazali te razlike. Jesam li u pravu? Imam neke ideje i projekte na umu koje bih `elio ostvariti a jedna od njih je da poka`em pravi unutarnji `ivot britanskog naroda. Mnogi od njih su vrlo jednostavni ljudi, koji `ele, trebaju pomo}i. Mnogi se ponose svojom tradicijom i misle da imaju sve najbolje. Ali, ako pogledate unazad vidjet }ete da je ranije sve bilo bolje. A sada, sa takozvanim napretkom, ljudi su sve potcjenjeniji. Rekli ste da je Islam za Zapad ne{to strano i daleko. Za{to je Zapad pun predrasuda o Islamu? To vu~e korijene od krsta{kih ratova, zatim interpretacija i prijevoda islamskih vrijednosti preko orjentalista, onih ljudi koji su naro~ito `eljeli da iskrive vrijednosti Islama. Ako pogledate u doba razvoja zapadne misli i renesanse, mnoge od ovih ideja su do{le iz muslimanskih zemalja. Mnogi kr- {}ani koji su i{li u muslimanske zemlje shvatili su nepravilnosti i zablude o idejama koje postoje na Zapadu. Po~eli su komunicirati i u~iti od Islama. To je dovelo do novog pokreta na Zapadu, koji je doveo do renesanse i potpuno novog iskustva, gdje je religija bila na drugom mjestu iza razuma i nauke. Za nas u Islamu nema razlike izme u nauke i religije. Ako pogledate u doba razvoja zapadne misli i renesanse, mnoge od ovih ideja su do{le iz muslimanskih zemalja. Mnogi kr{}ani koji su i{li u muslimanske zemlje shvatili su nepravilnosti i zablude o idejama koje postoje na Zapadu. Po~eli su komunicirati i u~iti od Islama. To je dovelo do novog pokreta na Zapadu, koji je doveo do renesanse i potpuno novog iskustva, gdje je religija bila na drugom mjestu iza razuma i nauke. Mi nikada nismo imali taj problem. Ali oni su ga morali prevazi}i. Postoji mnogo toga o ~emu bih volio govoriti, mnogo toga pokazati, snimiti, ali se nadam da }e neke od ovih ideja postojati u budu}nosti. Proveli ste u Bosni skoro sedmicu za vrijeme Ramazana. Kakvo je sada Va{e mi{ljenje o Bosni? Nisam vidio sve. Mogu re}i da sam vidio jedan mali ali zna~ajan dio Sarajeva koji predstavlja centar otpora, hrabrosti, krvoproli}a i genocida koji se ovdje zbio. Osje}am kao da sam iskusio ne{to tuge, ali i nade koja je, vjerujem, jaka u ovoj novoj slobodi, koja je te{ko stigla. Ponekad Bo`iji planovi izgledaju ~udni i te{ki, ali tu je mudrost. Jedna od stvari koju sam ja nau~io je da patnja, ubistva i genocid koji su se odigrali, daju `ivot za novu budu}nost. Ta budu}nost uvijek treba misliti i pamtiti ono {to se dogodilo, i za{to se desilo. Jedna od najve}ih opasnosti je ako opet budemo isklju~eni. Najva`nije je da se kre}emo u pozitivnom smjeru i da znamo da imamo va`nu ulogu, jer je Bosna jedinstvena u Evropi. Mislim da }emo mi u Britaniji u Bosni tra`iti kulturni pravac, jer ovdje mo`emo vidjeti Evropljane koji su prihvatili Islam u Srednjem vijeku i dobrovoljno se dr`e Islama. Ovo je, ustvari, primjer Islama u Evropi. Nama je potrebno i trebamo to dijeliti i udru`iti se u budu}nosti. Za vrijeme BH-rata u Londonu ste se susreli sa bosanskim ministrom vanjskih poslova Irfanom Ljubijanki}em koji vam je tada dao jednu svoju pjesmu "Ja nemam topove." I Vi ste ne{to napravili sa tom pjesmom. To je bilo vrlo tu`no. Mi smo se sreli samo jednom i postali prijatelji. Proveli smo jednu ve~er zajedno razgovaraju}i. On je odsvirao pjesmu koju je napisao i to je bilo vrlo dirljivo, jer je on bio musliman iz rata, ministar vanjskih poslova, ali i pjesnik. To je bilo vrlo dirljivo. Tako da mi je tada rekao: Molim te u~ini ne{to. A on je sada {ehid... Nek mu Allah podari vje~ni d`ennet. Uzeo sam tu pjesmu a ve} sam slu{ao neke bosanske kaside koje su me jako privukle. Za Bajram, znate, moja porodica od svega slu{a bosanske sam da pove`em neke stvari i da poka`em Zapadu kakva je kultura u Bosni, da predstavim stranu koju nisu vidjeli, a vidjeli su krv, uni{tenje, ubijanje, politi~are. Ali nisu vidjeli ni iskusili kulturu. Ja ih `elim upoznati sa njom, tako da pravim projekat na kojem }e ova pjesma doktora Ljubijanki}a biti jedna od najva`nijih. Napravili smo prijevod na engleski, a muzi- ~ar koji je izvodi je moj dobar prijatelj, britanski musliman. Njegovo ime je Abdul-Latif Wetman i sve }e to brzo biti predstavljeno. ^ula sam da }e to biti pravi svjetski hit. Doista se nadam da je tako. Rekli ste da }e album biti u prodaji do kraja godine. Nadam se do kraja godine. Ne mo`emo predvidjeti, jer ponekad za produkciju treba vi{e nego {to o~ekujete. Ali, nadam se do kraja godine, ako Bog da. Na kraju, {ta je va{a poruka muslimanima? Najbolja je poruka iz Kur'ana. A ajet iz Kur'ana ka`e: "Dr`ite se Allahova u`eta i ne razjedinjujte se." Mislim da je to kona~an uspjeh. Dr`ati se uz Allaha je veza sa Allahom. [to je ja~a veza sa Allahom, {to smo jedinstveniji, ve}i je uspjeh. Molimo se iskreno za to, ako Bog da. Razgovarala: Lejla A. Babovi}

15 ISLAMSKI PREPOROD 15 ISLAMSKI POKRETI U TURSKOJ Kako je i poznato, kemalovska Turska stala je na poziciji eliminisanja vjere iz dr`avnih institucija, usmjeravaju}i takve aktivnosti u pravcu postepenog udaljavanja vjere i kod narodnih masa, u ~ijem je bi}u vjerski element najprisutniji i koji su kao takvi ~inile ve}inu u turskom dru{tvu. Postupci ovakve prirode tada{nje vlasti imali su za posljedicu da od godine odgovornost opstanka vjere u Turskoj bude na ple}ima pojedinaca i prvaka dervi{kih redova, ~ije su se aktivnosti odvijale tajnim putem. Otvaranje vrata strana~kom pluralizmu, kao sistemu dr`avnog ure enja u Turskoj godine, u~ini}e da prethodni pritisak na islamske struje oslabi, {to }e dovesti do mogu}nosti ispoljavanja nekih islamskih obreda u `ivotu turskog dru{tva. Osnivanjem partije Domovinsko ure enje godine, te njene zamjene Domovinski mir godine i kona~no njihova nasljednika Refah partije godine pod vo stvom Ned`metina Erbakana, koja i danas postoji, turski islamski pokret u{ao je u novu epohu politi~kog organizovanja u okviru legalnog zakona, bore}i se za vlast demokratskim putem. Osamdesetih godina u Turskoj se pod uticajem iranske revolucije (1979.) pojavilo vi{e islamskih udru`enja koja su bila sklona poduzimanju radikalnih koraka u pravcu osvajanja vlasti. Me utim distanciranje Refah partije od takvog oblika politi~kog djelovanja u~ini}e da ona zauzme klju~nu ulogu u propagiranju politi~kog Islama, {to }e kona~no i dovesti do osvajanja vlasti po prvi put u junu godine. Posebnost islamskog pokreta u Turskoj ogleda se u tome {to su njegovi nosioci ljudi visokog obrazovanja i stru~nosti, koji su visoka znanja stekli na univerzitetima Zapada, iz oblasti koje nemaju dodirnih ta~aka s vjerom, koje su proizvod zapadnog {kolstva, postav{i tako in`injeri, doktori, novinari, advokati, dobiv{i epitet savremen i moderan, daleko od mogu}eg Doba u kojem `ivimo svjedok je revolucije na informativnom i komunikativnom polju, {to je u~inilo da svijet postane malo selo. Eksplozija informacija u~inila je da izolovan od doga aja ne mo`e biti kako pojedinac tako ni dr`ava. Usljed takve situacije savremeni ~ovjek se nalazi pred bujicom razli~itih informacija koje se ti~u svih segmenata ljudskog `ivota na zemlji. U tom moru podataka ~ovjekovu pa`nju zaokupljaju one informacije koje se ti~u njega kao pripadnika odre enog sloja u dru{tvu, zajednice, vjere i sli~no. S obzirom da smo pripadnici Islama i da on u na{em `ivotu zauzima primarno mjesto, pored ostalih vijesti i podataka koje smo du`ni pratiti i usvajati, moramo imati dovoljno informacija o Islamu i doga anjima unutar islamskog svijeta kako bi znali odvojiti istinu od neistine. U tom smislu, ono {to `elimo je da na stranicama Glasa Islama pi{emo o aktuelnim islamskim pokretima u vezi kojih ~esto nemamo jasnu sliku, a sve iz razloga nedostatka pravih i autenti~nih informacija. Naravno, mi }emo se koristiti podacima islamskih izvora, kako bi izbjegli neistine i tendenciozno pisanje. U ovom broju predstavi}emo vam islamski pokret u Turskoj kroz studiju dr Muhameda Nurudina, stru~njaka za pitanja Turske na libanskom univerzitetu. Studija je prili~no duga i tretira specifi~nosti samog istra`ivanja vjerske problematike uop{te, a posebno islamskog pokreta u Turskoj i njegovog karakteristi~nog modela. ISTANBUL se kao istinska snaga koja se bori za stvarna ljudska na~ela. Tako- e, problem turske vlasti sa Kurdima i njihov secesionisti~ki pokret, doprinije}e porastu islamskog pokreta, a posebno odsustvo kurdskih partija u turskom parlamentu u~ini}e da brojni kurdski glasovi budu dati Refah partiji, smatraju}i je suprostavljenom snagom politici vladaju}eg re`ima. Kada je rije~ o aktivnostima samog pokreta unutar Turske, one se prije svega odnose na podizanje islamske svijesti me u {irokim masama i to kroz organizovanje te- ~ajeva u~enja Kur ana. Predstavimo li jezikom cifara broj te~ajeva organizovanih u periodu izme u osamdesetih i devedesetih, kao i broja polaznika tih te~ajeva, shvati}emo zna~aj ovih aktivnosti i njihov uticaj na rast pokreta u Turskoj. Tako u godini broj te- ~ajeva iznosio je da bi u godini dostigao broj od te~ajeva. Broj polaznika te- ~ajeva pove}ao se za ~etiri puta u istom vremenskom intervalu: u godini bilo je polaznika a godine taj broj je iznosio Kao posljedica ovih aktivnosti rastao je i broj d`amija, pa je u periodu izme u i godine sa dostignut broj od d`amija. Tako e, uve}an je i broj specijali- prozivanja konzervativnim ili partije u ~ije su okrilje u{la brojna vjerska udru`enja, mo`e se sma- nazadnim, ~ime su dobili {ansu da u lai~koj sredini imaju ve}u slobodu pokreta i uticaja na mase a da me unarodnog zna~aja i sopstvenih trati rezultatom odre enih doga aja pri tom ne daju sliku tradicionalnog vjerskog ~ovjeka. aktivnosti pokreta na unutra{njem planu. Od doga aja me unarodnog Iz navedenog se mo`e izvu}i zna~aja treba spomenuti pad lijevih konstatacija da su islamske partije snaga u Turskoj, raspad komunisti~kog sistema u biv{em SSSR-u u Turskoj vi{e politi~ki pokreti nego vjerske partije, {to je i i Evropi, rat u Zalivu, a posebno Erbakan potvrdio nakon pobjede ratna tragedija bo{nja~kog naroda u njegove partije na izborima. Bosni i Hercegovini i etni~ko Vrijeme osamdesetih je bio period ~i{}enje koje je nad njima sprovo eno. Ovi doga aji su ukazali na vjerske euforije u Turskoj, koje je, kako navodi istra`iva~, svjedok nedostatak univerzalnih ljudskih najmasovnijeg {irenja pokreta, kao vrijednosti u svijetu, pravde i jednakosti, kao i nedostatak istinskih posljedica islamske revolucije u Iranu, podr`avaju}i je i smatraju}i snaga koje }e podupirati pomenute udarcem lai~kom zapadnom opredjeljenju, uprkos mezhebskoj razlici civilizacijske vrijednosti. Prazan prostor koji se ukazao iskoristio je i samog metoda djelovanja borbe islamski pokret u Turskoj predstavljen u Refah partiji, name}u}i za vlast. Dana{nji uspjeh Refah

16 16 ISLAMSKI PREPOROD TRAGOM UMMETA zovanih {kola za {kolovanje imama: u godini broj ovih {kola iznosio je 374. Na polju islamske edukacije je mnogo u~injeno. Pokret je na ovom polju {tampao razli~ite edicije vjerskog sadr`aja, {to je prodavano u ogromnom broju. Pomenute aktivnosti pokreta unutar Turske bile su motorna snaga konstantnog rasta islamski opredjeljenih masa. Budu}nost pokreta Govore}i o budu}nosti pokreta, predava~ je pomenuo faktore koji uspjeh islamista u Turskoj ~ine jedinstvenim u odnosu na pokrete iste orijentacije u drugim islamskim sredinama. Naime, radi se o tome da je islamski pokret, prihvativ{i okvire demokratske borbe, jo{ od godine, odnosno od ulaska politi~kog pluralizma na tursku politi~ku scenu, u kome je sedamdesetih po prvi put do{lo do ispoljavanja znakova islamske orjentacije, uspio da javno iznese politi~ku opredjeljenost mirnim putem u okviru legalnog zakona. Mogu}nost otvorenog nastupa pozitivno }e uticati da pokret u Turskoj ne razmi{lja o upotrebi metoda sile u promjeni lai~kog re`ima. Drugim rije~ima, demokratija je uspjela u svoje tkivo upiti islamski pokret i time odstraniti bojazan od njegovog radikalizma, dati mu priliku dijaloga sa drugim lai~kim i evropski nastrojenim strujama, {to }e doprinijeti da pokret razvije sliku o savremenom dru{tvu i ekonomiji. Po rije~ima profesora, islamski pokret u Turskoj, tj. njegova budu}nost, determinisana je odre- enim unutra{njim i spolja{njim ~iniocima. [to se ti~e faktora unutar Turske, prije svega to je zvani~ni Ustav i zakonske norme koje proisti~u iz njega, a koje name}u odre ena pravila svakoj partiji koja u svom programskom opredjeljenju ima vjerskog sadr`aja. Takva programska opredjeljenja politi~kih partija u Turskoj su u suprotnosti sa polazi{tima lai~kog re`ima kao i ideologije Ataturka, koja predstavlja o{tru sablju re`ima u odre ivanju dozvoljene granice vo ama partija vjerske orjentacije. Takav stav vlasti ~esto i biva uzrokom pojave tajnih aktivnosti pojedinih vjerskih udru`enja u zemlji. Turska armija tako e predstavlja bitan faktor koji stoji naspram islamista, ne kao prepreka dolaska na vlast, ve} kao prepreka u poku{aju primjene [eri ata kao sistema upravljanja dr`avom. Armija je ~uvar Ataturkovih ideja kao faktora osnivanja savremene Turske. Budu}nost pokreta i njegova homogenost ve`e se s jedne strane na prevazila`enje mezhebskih razlika unutar pokreta izme u Sunija i Alevija, a s druge strane na razvoj kurdskog problema u turskom dru{tvu. Posebno nakon najave Refah partije poslije njenog uspjeha na izborima, da }e nastaviti borbu protiv secesionisti~kog terorizma predstavljenog u Kurdistanskoj Radni~koj Partiji (PKK), {to gasi nadu Kurdima u pravedan odnos Refah partije prema njihovom problemu. Ne treba zaboraviti da }e stabilna ili nestabilna ekonomska situacija u Turskoj biti va`an faktor u rastu ili opadanju snage islamskog pokreta koji je za sada pod vo stvom Refah partije. Od spolja{njih ~inioca koji imaju uticaja na budu}nost islamskog pokreta i njegovog razvoja u Turskoj, autor je naveo sljede}e: prije svih to su ameri~ki interesi na Bliskom istoku i njena sumnja naspram islamskih pokreta u oblasti, smatraju}i ih radikalnim strujama koje podupire Iran s ciljem ru{enja njenih interesa. Priroda samih odnosa Amerike i islamskih pokreta na Bliskom istoku i njihovog me usobnog uticaja, direktno uti~u na budu}nost pokreta. Priroda stajali{ta Zapada i USA naspram nekih pitanja koja direktno dodiruju ili provociraju islamska osje}anja javnog mnjenja Turske (Izrael, Gr~ka, Jermenija, BiH) bi}e znaci ja~anja snage islamista. Dovoljan pokazatelj tome je odbijanje prijema Turske u Evropsku uniju iz jedinog razloga {to pripada civilizaciji s razli~itim vjerskim i kulturnim odlikama naspram zapadne civilizacije. Njena pripadnost islamskoj civilizaciji je osnovni razlog tome. Cijela turska javnost zna to, ~ak i sama lai~ka elita. Prirodan odgovor tome je rast islamskog opredjeljenja kod svih dru{tvenih slojeva u Turskoj. Na kraju ostaje da islamski pokret u Turskoj prihvati pozitivnosti zapadne savremene politi~ke misli, u prvom redu demokratiju koja nudi slobodu svima, {titi ljudska politi~ka prava, a ~ime }e doprinijeti da lai~ki re`im prihvati islamski pokret kao `ivi dio dru{tva sa legalnim pravima i nastojanjima, sve u okviru zakonskih normi. Kada dvije strane do u do odre ene ta~ke, sli~no prethodnim situacijama u islamskom svijetu, bi}e to druga laboratorija za jedinstvenu probu u Turskoj. S arapskog: E. Ujkanovi} KATOLI^KI MOZAMBIK POSTAO ISLAMSKA ZEMLJA Islamski praznici Idul-fitr i Idul-adha (dakle bajrami) su dva najnovija dr`avna praznika Mozambika, progla{ena prvih aprilskih dana pro{le godine u Parlamentu, voljom ve}inske stranke Frelino uz "zgra`avanje" jake katoli~ke kongreacije u ovoj, ina~e nedovoljno razvijenoj zemlji. Da se podsjetimo, katoli~anstvo je uvedeno u ovoj zemlji u XVII vijeku sa dolaskom portugalskih kolonizatora. Mozambik je prekinuv{i vi{edecenijski antikolonijalni a zatim i gra anski rat (Rimski sporazum godine) odlu~io da u e pod okrilje Islama. Portugalska kolonija od Srednjeg vijeka do god., Mozambik je jeseni godine postao ~lanica Komonvelta, dobrovoljnog udru`enja nekada{njih britanskih kolonija, iako Englezi nikada nisu vladali ovom teritorijom. Mozambik je aprilskih dana god. postao i ~lan arapske Banke za razvoj, pa i Organizacije Islamske konferencije. Ponudu Frelinu da kr{}anski Sveti petak i Uskrs postanu dr`avni praznici, poglavari ove kongreacije energi~no su odbacili. S obzirom da se malo zna o islamskom svijetu i uop{te o muslimanima svijeta, ovdje }emo izlo`iti neke osnovne geografske karakteristike Mozambika. Narodna Republika Mozambik ima povr{inu od kvadratnih kilometara. Komparacije radi, Mozambik je zemlja ve}a po povr{ini u odnosu na biv{u SFRJ za tri puta. Ukupan broj stanovnika iznosi 17,6 miliona. Geografski polo`aj je vrlo povoljan, jer isto~nom obalom izlazi na Indijski okean u du`ini od km, a kopnene granice iznose km. Reljef je idealan. Dominiraju nizije 50% teritorije, visoravni i pobr a ~ine 40%, a prava planinska podru~ja oko 10%. Klima je prete`no umjerena. Mozambik se nalazi na pojasu subekvatorijalnih i tropskih {irina na jugu. Srednja godi{nja temperatura iznosi 22ºC. Najva`nije rijeke su Zambezi (850 km kroz Mozambik), Limpopo (480 km), Save, Likungo, Malakve itd. Sve one teku od zapada, uglavnom iz susjednih zemalja. Stanovni{tvo Mozambika broji 17,6 miliona. Zbog velikog prostranstva, mala je gustina naseljenosti - 20 st/km. Prirodni prira{taj je dosta veliki, 22%0 (komparacije radi: Srbija 1,4%0, Vojvodina 1,6%0). Dominira mlado stanovni{tvo - 40% je mla e od 15 godina. U Mozambiku najvi{e `ive Bantu-Crnci (98%) i druge etni~ke skupine. Evropljana ima oko , Hindusa , mulata i mje{anaca Vjera je Islam, a slu`beni jezik je portugalski. Glavni grad Maputo ima stanovnika. Mozambik je stekao nezavisnost od Portugalije 25. juna godine. Na selu `ivi oko 85% stanovnika a u poljoprivredi od aktivnih radi 60% stanovni{tva. Mozambik je nedovoljno razvijena zemlja. Glavna grana privrede je poljoprivreda. Poljoprivredom dominira strani kapital. Ona daje 2/3 nacionalnog dohotka i daje 80% vrijednosti izvoza. Od poljoprivrednih kultura gaje se: pamuk, {e}erna trska, sisal konoplja, kokosova palma, ~aj, banane. Po proizvodnji kopre prva je afri~ka zemlja a po proizvodnji kokosovih oraha prva zemlja svijeta. Rudno bogatstvo je nedovoljno geolo{ki ispitano. Posebno je velika proizvodnja kvalitetnog uglja. Po proizvodnji tantalita je na prvom mjestu u svijetu, po proizvodnji barita na drugom mjestu. Ima jo{ bogata le`i{ta kvalitetne rude gvo` a, boksita i urana. Industrija je slabo razvijena. Dominira tekstilna, prehrambena, petrohemijska i druge. Trgovina je razvijena a najvi{e trguje sa Portugalijom, zemljama EZ-a, SAD, Japanom i Ju`noafri~kom Republikom. Esad Kola{inac

17 ZA[TO ISLAM 17 PRIGRLIO SAM ISLAM CIJELIM SRCEM N ovine za koje sam radio kao izvje{ta~ i pisac, poslale su me u Aziju i Afriku god. u svojstvu specijalnog izvje{ta~a. U po- ~etku, odnosi sa muslimanima su bili vi{e nego obi~ni odnosi izme u dvije strane, koje su jedna drugoj nepoznate. Bilo kako bilo, moj du`i boravak u islamskim zemljama omogu}io mi je da muslimane potpunije upoznam, i da spoznam da oni imaju shvatanja i pogled na svijet iz ugla potpuno druga~ijeg onom evropskom. Moram priznati da je njihova krajnjost dostojanstvena i njihov stav i pristup doga ajima je mnogo vi{e human nego {to je na{. To je po~elo da izaziva moje interesovanje. Poti~em iz fanati~ne katoli~ke porodice. Tokom mog djetinjstva utuvljeno mi je u glavu da su muslimani nevjerni~ki narod vo en od strane avola. Kada sam do{ao u kontakt sa muslimanima shvatio sam da su me lagali i odlu~io sam da studiram Islam. Nabavio sam izvjestan broj knjiga koje su govorile o toj problematici. Kada sam sa velikom pa`njom po~eo da ~itam te knjige zapanjeno sam vidio kako je to ~ista i dragocjena vjera. Pona{anje i dr`anje nekih muslimana sa kojima sam bio u kontaktu bili su potvrda islamskih principa o kojima sam ranije ~itao. Prije svega Islam nala`e ~isto}u, otvorenost srca, bratstvo, solidarnost, mir i spas, odbijaju}i kr{}ansku dogmu da je "~ovjek uvijek grije{an", zamjenjuju}i to sa potpuno opre~nim vjerovanjem koje dopu{ta "sve vrste ovosvjetskih u`ivanja, pod uslovom da to ne ugro`ava druge i da se ne prekora~i granica definisana Islamom". Me utim, tako e sam sreo i neke lo{e muslimane. Kako bih bolje razumio stvari, zapo~eo sam sa jednim eksperimentom, stavljaju}i sebe u polo`aj jednog muslimana, adaptiraju}i se na principe o kojima sam ~itao u knjigama i na taj na~in ispitao Islam iznutra. Iza{ao sam sa zaklju~kom da je glavni razlog porasta pokvarenosti i skretanja muslimanskog svijeta, koji je ve} bio na ivici kolapsa, bio taj {to su muslimani postali indiferentni prema svojoj vjeri. Sve dotle dok su muslimani ~uvali svoje vrijednosti, uvijek su i{li ka progresu; pad je po~eo onog trenutka kada su oni ispustili Islam iz ruku. Istina je da Islam posjeduje sve predispozicije potrebne za dr`avni i nacionalni progres. To sadr`i svu su{tinu civilizacije. Islamska vjera je i visoko nau~na i veoma prakti~na. Principi koji su izlo`eni su potpuno logi~ni, pristupa~ni svakom i ne sadr`e niti jedan element suprotan znanju, nauci, ljudskoj prirodi. Nema ni~eg suvi{nog u Muhammed Asad, prije Leopold Weiss, ro en je godine u Lavovu (Poljska), koji je u to vrijeme ulazio u sastav biv{e Austro-Ugarske. U dvadeset i drugoj godini `ivota, kao dopisnik njema~kih listova, a posebno poznatog lista Frankfurter Zeitung, po~eo je svoja duga putovanja po islamskim zemljama. U svojim dopisima koji su bili visoko cijenjeni, istakao se izvanrednim darom zapa`anja i originalnim na~inom gledanja na probleme toga svijeta, bez onih ~estih evropskih predrasuda koje zamra~uju zdravo rasu ivanje. Upoznav{i se s principima Islama i stilom `ivota u islamskim zemljama, prihvatio je Islam i ~itav `ivot posvetio studiranju ove vjere, aktivno u~estvuju}i u mnogim dinami~nim akcijama. Nakon osnivanja Pakistana imenovan je za direktora Odjeljenja za islamsku obnovu, a kasnije za pakistanskog predstavnika u Ujedinjenim nacijama. Nakon povla~enja s tih du`nosti `ivi u Maroku i posve}uje se publicisti~koj djelatnosti. Pi{e na engleskom, arapskom i njema~kom jeziku. Njegova najzna~ajnija djela su "Islam na raskr{}u", "Put u Meku" i vanredno uspjeli prijevod Kur'ana na engleski jezik pod naslovom "The Message of the Qur'an" (Poruka Kur'ana). Pored brojnih ~lanaka izdavao je i mjese~nik "Arafat". njemu. ^udni putevi mudrosti i sujevjerna mistika, koje su svojstvene knjigama drugih vjera, ne egzistiraju u Islamu. O ovim stvarima diskutovao sam sa mnogim muslimanima i tukao sam ih rije~ima: "Za{to ~vr{}e ne prijanjate uz ovu va{u divnu vjeru, za{to je ~vrsto ne prigrlite objema rukama" godine o ovoj problematici sam razgovarao sa jednim avganistanskim dr`avnikom i on mi je tom prilikom rekao: "Ti si ve} postao musliman a da to nisi ni primijetio. Samo pravi musliman mo`e tako iskreno braniti Islam kao {to ti to ~ini{." Usljed ovih rije~i u mojoj glavi je bljesnula munja. Kada sam se vratio ku}i utonuo sam u duboka razmi- {ljanja i kona~no rekao sebi: "Da, ja sam sada musliman!" Izgovorio sam kelimei-{ehadet. Ja sam musliman oduvijek. Pitate me, koji aspekti Islama mi se najvi{e dopadaju. Na to pitanje ne mogu dati odgovor. Islam je napao i probio moje srce. Nema dakle posebnog aspekta koji bi mi se vi{e svidio od nekog drugog. Sve ono {to nisam na{ao u kr{}anstvu na{ao sam u Islamu. Ne mogu re}i koji su mi islamski principi prisniji. Svakom od tih principa se divim i svi su oni su{tinski bitni. Islam je veli~anstvena gra evina. Nemogu}e je izdvojiti bilo koji dio iz te cjeline. Svi njegovi dijelovi su zbijeni jedan do drugog u jednom savr{enom poretku. Postoji vrlo jaka harmonija me u tim dijelovima. Tu ne fali ni{ta. Svaki od tih dijelova je na svom odgovaraju}em mjestu. Mo`da me upravo taj, krajnje divan sklad, privukao Islamu. Ne. Ono {to me privuklo Islamu je bila ljubav koju sam osje}ao. Znate, ljubav je sastavljena iz razli~itih stvari, po`ude, samo}e, ambicija, uzdizanja, `elje za progresom i unapre enjem, na{e slabosti pomije{ane sa na{om snagom i mo}i, potrebe za nekim ko }e nam pomo}i i ko }e nas za{tititi i sl Ḋakle, prigrlio sam Islam s ljubavlju i cijelim srcem, u kojem se nastanio i nikada ga ne}e napustiti. S engleskog: Midhat Hajrovi}

18 18 HUTBA Bajramska hutba Reisu-l-uleme dr. Mustafe ef. Ceri}a. BAJRAM JE RADOST ZA SRCE I DU[U MUSLIMANA Hvala Allahu, Stvoritelju svih Svjetova, na milosti i ni'metima kojima nas daruje. Donesimo salavat i selam na Posljednjeg Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s., na njegovu porodicu, njegove ashabe i na sve one koji su `ivjeli i umirali sa istinom u srcu i djelu. Sjetimo se bosanskih sinova- {ehida koji su na Allahovom putu dali svoje `ivote. Draga bara}o i sestre! Bosna je do~ekala ovaj Ramazan sa vjerom u Bo`iju pomo}. Ramazan je ujedinio ljudska srca u dovi Allahu d`.{. za milost, oprost i uputu. Kandili sa bosanskih minara osvjetljavali su pravi put. Glas muezina ogla{avao je SLOBODU. Ramazan je u na{a srca ulio samopouzdanje i ohrabrio nas da ustrajemo na putu istine i pravde. Ovaj Bajram o~ekujemo sa jo{ vi{e radosti i nade u bolju budu}nost. On nam donosi dobre vijesti i pravo na radost, {to se neke bosanske rane lije~e, {to se bosanska du{a smiruje, {to se sela i gradovi osvjetljavaju, {to se poru{eni domovi popravljaju, {to se u Bosni nastanjuje Mir i Sloboda. Za sve ove blagodati mi smo posebno du`nici onima koji su svoje `ivote dali, to su {ehidi Bosne kojima }emo drugi dan Bajrama odati du`no po{tovanje. No, na{a radost nije potpuna sve dok se svi putevi po Bosni ne otvore. Dok se svi muhad`iri ne vrate svojim domovima, dok svako ne bude imao siguran krov nad glavom, dok sve zlo~ince pravda ne stigne, dok se svako ne bude osje}ao slobodnim i sigurnim na svakom mjestu i u svako vrijeme u cijeloj na{oj Bosni i Hercegovini. Vjernik je onaj koji se raduje svom dobro~instvu a `alosti zbog svojih grijeha. Jer Allah d`.{. je vjernicima omilio dobro~instvo a omrznuo im je grijehe. Tri su stupnja u vjeri: po ro enju, po duhovnom uvjerenju i po djelatnom, `ivotnom svjedo~enju. Dobro~instvo je dakle najve}i stupanj vjere. Oni koji vjeruju i ~ine dobra djela, oni su zbilja najbolja stvorenja. Allah je poslao Poslanika koji jasne ajete kazuje da bi iz tmina na svjetlo izveo one koji vjeruju i dobra djela ~ine. Nisu isti slijepac i onaj koji vidi. Nisu isti vjernici koji dobra djela ~ine i zlotvori. Nisu isti oni koji o vjeri govore i oni koji u vjeri `ive i rade. "Zar da od drugih tra`ite da dobra djela ~ine a da pri tome sebe zaboravljate, vi koji Knjigu u~ite, zar se opametiti ne}ete..." (Kur'an) Zar da od `rtve tra`ite da dobra djela ~ini a da pri tome sebe zaboravljate, vi koji Povelje, Deklaracije i Konvencije ~itate... Zar da od prognanih iz domova njihovih tra`ite da u~tivi budu a da pri tome sebe zaboravljate. Zar se opametiti ne}ete. Muslimani {irom svijeta u mjesecu Ramazanu postom iskazuju svoju spremnost na samoodricanje radi Bo`ije milosti, oprosta i upute za ~itavo ~ovje- ~anstvo. Oni tako potvr uju svoju odanost zavjetu kojeg je ~ovjek dao Stvoritelju nebesa i Zemlje na pokornost i dobro~instvo. Muslimani danas, u ovom velikom danu, raduju se svom dobro~instvu i nadaju se da }e njihova dova Bogu biti radost i mir svakom ~ovjeku. Vjernik je onaj koji se u porodici raduje a `alosti se zbog osame, jer Allah d`.{. je vjernicima omilio porodi~ni `ivot, a omrznuo im je samotinjski `ivot. Na{a radost nije potpuna sve dok se svi putevi po Bosni ne otvore. Dok se svi muhad`iri ne vrate svojim domovima, dok svako ne bude imao siguran krov nad glavom, dok sve zlo~ince pravda ne stigne, dok se svako ne bude osje}ao slobodnim i sigurnim na svakom mjestu i u svako vrijeme u cijeloj na{oj Bosni i Hercegovini. "Od Bo`ijih znakova je to {to se za vas stvara `ena od vrste va{e da se uz njih smirite i {to izme u vas uspostavlja ljubav i samilost. (Kur'an). Ova od Boga darivana ljubav i samilost, uzdi`u ljudsku vrstu iznad prostog `ivotinjskog instikta. Bra~na ljubav i samilost odre uju stupanj dobrote i plemenitosti u ljudskoj zajednici. Trovati bra~nu zajednicu zna~i potkopavati temelje ljudske civilizacije. Zato civilizacija u kojoj nema bra~ne ljubavi i samilosti osu ena je na samoubistvo. Civilizacija u kojoj se moralne vrijednosti okre}u naopa~ke, u kojoj se ~ini takav razvrat kakav prije niko nije u svijetu ~inio, na skupovima se najodvratnije stvari ~ine, takva civilizacija ne mo`e ~ovje~anstvo izvesti na spas. Ljubav izme u oca i majke, sina i k}erke, jeste najve}a veza na kojoj po~iva ljudska zajednica. Porodica je dakle jezgro iz koje se razvija ljudski rod. Ako je Dini- Islam du{a muslimanske zajednice onda je porodica njegovo tijelo. Muslimanska je porodica upori{te i uto~i{te za o~uvanje vjere u srcu i nade u budu}nost islamske zajednice. Kidanje porodi~nih veza je grijeh. Onaj koji kida porodi~ne veze ne}e u}i u d`ennet. Onaj koji u~vr{}uje veze u porodici, u~vr{}uje veze sa Stvoriteljem. "Gospodar tvoj zapovijeda da samo Njega obo`avate i da roditeljima dobro~instvo ~inite..." (Kur'an) Oholost je, dakle, poku eno svojstvo jer vodi ~ovjeka ka sebi~nosti i osami. Blagost je plemenito svojstvo jer ~ovjeka vodi ka saosje}anju i zajedni{tvu. U porodici ~ovjek se u~i blagosti, ljubavi i samilosti prema ljudima. Muslimanska porodica je oduvijek bila najja~e upori{te dobrote i plemenitosti. Ona je davala najzna~ajniji otpor zlu i mr`nji me u ljudima. Ona je odbijala svaku vrstu porobljavanja muslimanskog dru{tva. Zato je obaveza svakog muslimana i muslimanke da ~uva svetost porodice, porodi~nog `ivota, da svojoj djeci pru`i lijep odgoj i obrazovanje, da spaja pokidane porodi~ne veze i da oplemjenjuje svijet u kojem `ivimo. To je sigurno jedan od najboljih darova koji muslimani danas mogu ponuditi na pragu tre}eg milenijuma. Na to nas obavezuje na{ ibadet posta i duh dana{njeg mubarek dana. Vjernik je onaj koji se raduje jedinstvu d`emata a `alosti zbog podjela u d`ematu. Jer Allah d`.{. je vjernicima omilio bratsku slogu a omrznuo me usobnu zava u. D`emat je milost a podjele su u d`ematu patnja. Bo`ija pomo} je sa d`ematom. Blagostanje je sa d`ematom. I nedotjeranost d`emata bolja je od ~istote podijeljenosti. Ovo su poruke koje trebamo ~uti danas i primiti ih kao na{e trajne vrijednosti, jer u jedinstvu d`emata o~ituje se snaga na{e vjere. "O vjernici, bojte se Allaha onako kako se treba bojati. A da biste to postigli svi se ~vrsto Allahova u`eta dr`ite i nikako se ne razjedinjujte..." (Kur'an) U jedinstvu rije~i i djela o~ituje se snaga na{e odlu~nosti da se odupremo zlu i nepravdi. "Jer ima ljudi ~ije te rije~i o `ivotu na ovom svijetu odu{evljavaju i koji se pozivaju na Boga kao svjedoka za ono {to govore, a najlju}i su protivnici. ^im se neki

19 HUTBA AKO NISTE ZNALI 19 od njih do~epa polo`aja, nastoji da napravi na Zemlji nered, ni{te}i potomstvo, usjeve i stoku. A Allah ne voli nered." (Kur'an) U jedinstvu bo{nja~kog d`emata o~ituje se snaga volje za istinom i pravdom. Jer neprijatelji }e neprestano nastojati da nas odvrate od istine i pravde, ako budu mogli. A oni koji svjesno pristanu na to, njihova djela bi}e poni{tena i na ovom i na onom svijetu. Zato je obaveza svakog muslimana i muslimanke da bude odan vrijednostima na{eg zajedni{tva u vjeri, porodici i d`ematu. Vjera u srcu, porodica u domu, d`emat u d`amiji, garancija su napretka na ovom svijetu i spas na drugom svijetu. Vjernik je onaj koji se raduje redu i miru u domovini, a `alosti zbog nereda i nemira. Jer Allah d`.{. je omilio vjernicima siguran `ivot u domovini a omrznuo im je nesiguran `ivot u tu ini. Ljubav prema domovini dio je vjere. Domovina BiH treba na{u ljubav i na{u lojalnost. U njoj se mi ra amo, `ivimo i umiremo. Ona je na{e stani{te na ovome prolaznome dunjalu~kom `ivotu. Onoliko koliko sijemo ljubavi i dobrote u njoj, toliko }emo imati plodova mira, sigurnosti i zajedni~ke sre}e. Na{a domovina dugo pamti. Ona pamti i dobro i zlo, lijepo i ru`no, ljubav i mr`nju. Pamti Bosna dobre i lo{e gospodare, junake i izdajnike, dobre i lo{e ljude. Ona pamti svoje vjere, kulture i obi~aje; svoje d`amije, katedrale, crkve i sinagoge. Dobri su gospodari uvijek pripovjedali dobrotu i me uljudsku ljubav po Bosni. Junaci su Bosnu branili od zla i mr`nje, od kra e i ubijanja, od straha i tiranije. Dobri ljudi pamte da je u Bosni oduvijek po{tovanje kom{iluka sveto pravilo. Dobri ljudi pamte da nije pravi vjernik onaj od koga njegov kom{ija nije siguran. Da ne vjeruje u Boga i Sudnji Dan onaj koji uznemirava svoga kom{iju. Da Bogu nije drag onaj koji legne sit a zna da je njegov kom{ija gladan. Bosna je pra{tala onima koji prema njoj u~ine kakvo ru`no djelo iz neznanja i koji se brzo pokaju, jer to i Bog pra{ta. Ali Bosna ne}e oprostiti onima koji prema njoj ~ine zlo hotimi~no. Jer takvima ni Bog ne opra{ta. Bo`ija Knjiga poru~uje: "Isto im je, molio ti za njih oprosta ili ne molio, Bog im ne}e oprostiti. Bog doista zlo~incima ne}e na pravi put ukazati." (Kur'an) Bosna se mirila sa onima koji su skloni miru i koji Bosnu vole kao svoju domovinu. Bosna se ne}e miriti sa onima koji je ne vole i koji joj donose zlo i patnju, koji kr{e njene svete zakone o kom{iluku i me uljudskoj ljubavi i pomaganju Ṁi i danas sa ovoga mjesta, u ovome ~asnome danu pozivamo sljedbenike Knjige: "O sljedbenici Knjige (Jevreji i kr{}ani) do ite da se okupimo oko jedne rije~i i vama i nama zajedni~ke: da se nikome osim Bogu ne klanjamo, da nikoga Njemu ravnim ne smatramo i da jedni druge pored Boga, bogovima ne dr`imo! Pa ako oni ne pristanu, vi recite: Budite svjedoci da smo mi poslu{ni Bogu! " (Kur'an) Da po{tujemo sveta pravila kom{iluka, da djeci u domovini osiguramo sretnu i uspje{nu budu}nost. Mi i danas pozivamo sljedbenike Knjige da iskorijenimo zlo i mr`nju, la` i nepravdu, ubijanje i progonstvo. Da posadimo drvo pravde, ljubavi i nade koje }e u svako doba Bo`ijom voljom davati zdrave plodove. Mi i danas sa ovoga mjesta pozivamo sve muslimane na svijetu da se ujedinimo oko rije~i LA ILAHE ILLELLAH MUHA- MMEDU RESULULLAH i da tako opravdamo emanet u o~uvanju plemenitih vrijednosti za cijeli svijet. Milostivi Bo`e, u~vrsti vjeru u na{im srcima, uputi na pravi put na{u porodicu, osna`i jedinstvo u na{em d`ematu, u~vrsti mir u na{oj domovini, podari snagu na{em Ummetu. Bo`e Milostivi, podari bolesnima zdravlje, siromasima opskrbu, prognanima povratak domovima njihovim, zarobljenicima slobodu, na{im braniocima pomo}. Obogati na{e prvake mudro{}u i hrabro{}u, na{u ulemu znanjem i iskreno{}u. Bo`e Milostivi, oplemeni sve ljude ljubavlju i milo{}u. O~isti ljudska srca od mr`nje i zla, podari cijelome svijetu Tvoju uputu i milost. Tako ti Tvoje neizmerne dobrote i tako ti Tvoje milosti u ovom velikom danu. Bra}o i sestre! Bajram je radost za srce i du{u muslimana, sve~anost za svakog pripadnika na{eg Ummeta. Podijelimo bajramsku radost kako bra}a i sestre radost treba da dijele, posebno onima izme u nas kojima je uskra}ena rodbinska ljubav, toplina vlastitog doma i zavi~aja. Uzvi{eni Stvoritelj jam~i da dobra djela ne propadaju i da poslije tegoba dolazi olak{anje! BAJRAM [ERIF MUBA- REK OLSUN! USPOREN RAST BROJA STANOVNIKA U prvih pet godina ove decenije rast broja stanovnika u svijetu je usporen, saop{tila je njema~ka Fondacija za svjetsku populaciju. Dok se u prethodnoj deceniji stanovni{tvo svijeta uve}alo za po 87 miliona godi{nje, u periodu od do godine, taj broj je rastao za 81 milion godi{nje ili u prosjeku 1,48%. U ovoj fondaciji nagla{avaju da je smanjeni broj novoro ene djece u svijetu posljedica efikasnije kontrole ra anja u zemljama u razvoju. Tako je u Banglade{u prosje~an broj djece u porodicama smanjen u ovom periodu sa 6,2 na 3,4 a u Keniji sa 7,5 na 5,4. Bez obzira na registrovano usporavanje, broj stanovnika planete i dalje }e se pove}avati, isti~u u Fondaciji i dodaju da ipak ne}e prema{iti 8 mlrd. prije godine Po~etkom na{e ere ra~una se da je u svijetu `ivjelo gotovo 200 miliona ljudi. U prvoj polovoni XIX vijeka na Zemlji je bila 1 mlrd. ljudi. U narednom periodu za samo 150 godina ovaj se broj pove}ao na 4 mlrd. (1976. god. demografska eksplozija). Svakog dana ima ljudi vi{e u svijetu a to ~ini od 80 do 85 miliona godi{nje. Broj stanovnika najsporije raste u Evropi, a najbr`e u Africi, Aziji i Latinskoj Americi. POJELI SVOJE BO@ANSTVO Mekelije su u predislamsko doba obo`avali sva{ta. U Meki je `ivio neki ~ovjek koji je izabrao lijepo kamenje i obo`avao ga a kada bi prona{ao neki ljep{i primjerak, odbacio bi stari kamen, koji je u njegovim o~ima postao bezvrijedan, pa uzimao novi kao predmet svoga obo`avanja. Sli~an primjer se odnosi na pleme Benu Hanifa iz isto~ne Arabije, koje je napravilo idola od bra{na i datula, a onda ga u vrijeme gladi naprosto raskomadalo i pojelo. STARI EGIP]ANI KAO MONOTEISTI Prema Herodotu, bilo je perioda kada su i stari Egip}ani vjerovali u samo jednog Boga. Kao potvrda Herodotovih tvrdnji je himna uklesana na jednoj plo~i koja se nalazi u britanskom muzeju: O Stvoritelju, koga niko ne stvori, Jedini kome ni{ta ne sli~i. Za{titni~e, Sna`ni i Mo}ni. Stvoritelju koji si vje~an u svojim djelima, Djelima kojima nema broja. * * * * * * * * * D`amija imama Huseina u Egiptu OD ARAPSKOG MATEMATI^ARA Algebra je jedna od najstarijih grana matematike koja istra`uje svojstva i odnose brojeva, koriste}i op{te znake (slova). Njen naziv poti~e od naslova knjige koju je napisao arapski matemati~ar Muhammed ibn Musa Kaharezami, a objavljena je krajem 8. vijeka. Njen naziv je po~injao rije~ima: Al geber mukvabalah... U knjizi je bilo obra eno sve {to je do tada bilo poznato o jedna~inama. Ina~e, po~eci dana{nje algebre javljaju se kod gr~kog matemati~ara Diofanta u 4. vijeku p.n.e. On je prvi po~eo da upotrebljava skra}enice, prete~e simbola kojima se koristi savremena algebra. Esad Kola{inac

20 20 NA[A MLADOST JA SAM MUSLIMANKA I HO]U DA SE TO VIDI Kristina: Koje pitanje je najgluplje od svih do sada ti postavljenih? Perihan: Da li skidam mahramu kada idem na kupanje i da li spavam sa mahramom. Kristina: Kada se smije{ pojaviti bez mahrame na glavi? Perihan: U dru{tvu `ena mogu se pojaviti bez mahrame. Samo pred svojim roditeljima, bra- Perihan Aslan (18), student mikrotehnike, ve} tri godine je sa roditeljim a, b r a } o m i s e s t r a m a u Minhen-Pasingu. }om, sestrama i nekim odre enim osobama mogu da se pojavim u trenerci i majici kratkih rukava. Ako nam je u ku}noj posjeti neka strana osoba onda sam i kod ku}e pokrivena. Kristina: [ta sve mora{ da pokrije{ kada izlazi{ iz ku}e? Perihan: Skoro sve. Samo lice, ruke do ~lanaka i noge do ~lanaka mogu pokazati. Tijelo mi se ne smije vidjeti a odje}a mora biti dovoljno {iroka da se figura tijela ispod nje ne nazire. Mahrama mora da pada preko ramena i grudi i kosa ne smije da viri ispod nje. Kristina: Kako reaguju tvoje kolege sa fakulteta? Perihan: Podsmjehuju mi se i druga~ije se pona{aju prema meni. Valjda zato {to se razlikujem od njih. Ali, ve} primje}ujem kako se pitaju: "Hej, za{to li je sad ovakva?". Tako direktno ne pitaju mnogi. Kristina: Ti bi radije da te pitaju? Perihan: Sigurno. Nema potrebe da misle kojekakve gluposti kao {to su: "Jadnica, vjerovatno je prisiljena da se ovako nosi". Kristina: Zar nisi prisiljena da se pokrije{? Perihan: Ne, nikako, ali mnogi misle tako. Vjerovatno misle i da sam ve} udata i da imam strogog mu`a. Ne, oni treba da znaju da ovo ~inim iz ubje enja. Bila bih sretna da oni to znaju. Kristina: U {ta si ubije ena? Perihan: U islamsko vjerovanje. Ja sam kao muslimanka i ro ena ali naravno ima i onih koji su ro eni kao muslimani ali ne posjeduju to ubje enje. Ja sam se sama odlu~ila za Islam. Sa ~etrnaest godina sam po~ela da ~itam Kur'an i druge knjige o Islamu. Htjela sam da saznam vi{e o svojoj kulturi i da razumijem razliku izme u vas i nas. Tada sam primjetila da je Islam prava stvar za mene. Kristina: I da treba da se pokrije{, tako e si ubije ena? Perihan: Time pokazujem svoje vjerovanje. Ja sam muslimanka i ho}u da se to vidi. Kristina: Poznaje{ li i druge religije? Perihan: Jasno, ~itala sam Bibliju i mi muslimani tako e vjerujemo u Musa a.s. i Isa a.s.. No, {ta mi se kod kr{}ana ne dopada je to, da je kr{}anstvo samo jedno vjerovanje, jedna religija. Islam je ne{to vi{e od toga. Na arapskom se ka`e "din". Islam je jedan cjelokupan pogled na svijet. On zadire u sve pore `ivota, sve do politike. Kr{}anstvo mi to ne pru`a, tu ne{to fali. Kristina: [ta? Perihan: Mislim, za su`ivot su potrebna odre ena pravila. Kristina: Kakva pravila? Perihan: Na primjer, postoje precizno odre eni propisi vezani za odnose izme u mu{karca i `ene. Brak i porodica su u Islamu veoma visoko vrijednovani. Moraju biti za{ti}eni i sve {to bi jedan brak moglo dovesti u opasnost mora u startu biti otklonjeno. Vanbra~ne veze su u svakom slu~aju strogo zabranjene. Ne smiju se sami sastajati, jedno drugo dodirivati, ~ak ni ruku pru`iti. Zna~i, nema zbli- `avanja ili }e u suprotnom me usobna osje}anja nado}i. Za sve sfere `ivota propisana su pravila, kao npr. strogo je zabranjeno psovanje i ogovaranje. Ili, kakav je moj odnos prema tebi, mojoj familiji, mom mu`u, sve je to precizirano. Zato }u se ja isklju~ivo udati za jednog vjernika - muslimana, koji ima ista ubje enja kao ja. Ako do e do sva e tada mu mogu re}i gdje je pogrije{io jer mu na{a vjera nala`e kako da se pona{a. Propisi nam, dakle, poma`u da jedno s drugim bolje na emo zajedni~ki jezik. Zar ti se to ne svi a? Kristina: Ne, hvala. Toga sam ve} dovoljno dugo imala. Ja sam imala katoli~ki odgoj i cijela ta predstava o moralu i ta beskrajna gri`a savjesti da sam grije{na a ne u pravu, to me je samo pla{ilo i stalno me dr`alo u {ahu. Naravno da su nam za su`ivot potrebni propisi, ali oni dolaze sami po sebi u zavisnosti od situacije, kako u familiji tako i u dru{tvu. Ne `elim nikakve propise iz vana. Ho}u da na osnovu svojih sopstvenih potreba odlu~im {ta je dobro a {ta lo{e. Od prije tri godine Perihan nosi mahramu, dugu {iroku suknju i mantil. "Mahrama mi daje osje}aj slobode" - ka`e ona. "Za mene, tvoja odje}a je simbol pot~injenosti" - ka`e Kristina. Perihan: Ali, potrebni su ti propisi... Kristina: Uvijek postoje nekakvi propisi, svugdje. Uop{te se ne moraju unaprijed odrediti. Ja i pored toga znam kakav treba da imam odnos prema odre enoj osobi. Perihan: Mislim da je u redu ako ti vjera propi{e pravila. Za mene to zna~i odre enu sigurnost. Kristina: Razumijem ja to. Ali ti uop{te ne mo`e{ i}i sa nekim mu{karcem i vidjeti kakav je on zapravo, kako da na ete zajedni~ki jezik, koliko blizu mo`e{ da mu pri e{. Kod vas je ve} unaprijed sve odre eno, koliko daleko mo`ete i}i - pa to je stra{no uskogrudo. Perihan: Ali ovi propisi su sa puno smisla, ina~e ne bih u njih vjerovala. Kristina: Ali ti `ivi{ ovdje u Njema~koj, a ne u nekoj islamskoj zemlji. Pa ti ~ak ni svom profesoru u kabinet ne mo`e{ i}i sama na razgovor. Perihan: Naravno, ovdje nije uvijek jednostavno. Ve}ina ljudi ovdje ne razumije za{to ja sa svojim profesorom ne smijem da se rukujem. Kristina Bild (23) je bila strogo katoli~ki odgojena i u svojoj ~ e t r n a e s t o j s e r a- zi{la sa u Minhenu i studuira socijal-pedagogiju. Kristina: Zar te ne `alosti ~injenica da zbog tvog vjerovanja nikada ne}e{ mo}i sa jednim mu{- karcem izgraditi prijateljstvo, sa kojim bi mogla sama da se sastaje{, u bioskope ide{. Kako }e{ upoznati nekog za koga }e{ se mo`da kasnije udati. Kako do}i tada do povjerenja? Perihan: U prisustvu jo{ nekoga, ja se mogu sresti sa jednim mu{karcem i sa njim razmijeniti mi{ljenje. Onda mogu vidjeti kako se pona{a i da li ima prava ubje- enja. Kristina: Ali, da bi nekoga upoznala, potrebno je vi{e od razmjene mi{- ljenja. Ja moram sa mu{karcem razmije- niti i osje}anja, tako e i u seksualnom pogledu. Perihan: Dr`im do toga, da seks mora imati odre ene granice. Po Islamu, ljudi se u u tom pogledu moraju kontrolisati jer seks pripada bra~noj vezi. No, vi to mo`ete te{ko razumjeti jer ste odrasli u skroz druga~ijem okru`enju. Kristina: Da, da. Ta pri~a o ~isto}i tijela, {to je zapravo zulum prema tijelu, koje nema samo kod vas u Islamu prili~no mi je poznata. Mislim, da ukoliko budemo stalno potiskivali svoje seksualne nagone to }e imati odre ene posljedice. Ova osje}anja tra`e odre ene ventile a to ne}e iza}i na dobro. ^ini mi se da kroz ove va{e propise ljudi postaju bezvrijedni. Ako po emo od toga onda }emo sami sebe pregaziti. Islam nema povjerenja u ljude. Va{e `ene bi trebale biti za{ti}ene od mu{karaca, odnosno, mu{karci od `ena. Perihan: To {to si upravo kazala

21 NA[A MLADOST PREDSTAVLJAMO KNJIGU 21 je tipi~an primjer kako se izgra uje jedno mi{ljenje puno predrasuda. [ta treba da zna~i zulum prema tijelu? Zar samo zato {to se kod nas seks ograni~ava na bra~nu zajednicu, za tebe je to zulum? Kristina: Ne radi se o tome da li seks ograni~iti na bra~nu zajednicu ili ne, mislim da se u principu radi, u svim religijama, o odvajanju tijela i duha. Pri tome se duh sve vi{e vrijednuje, dok se tijelo ozna~ava sve vi{e kao grije{no, tijelo uvijek spre~ava razvoj duha. Zato se svugdje potiskuje tjelesna strana. Tvoje pokrivanje zna~i sakrivanje tvoga tijela. [ta se zapravo krije ispod? Perihan: Mi vjerujemo da je `ena lijepa kada joj se vide kosa i figura. Ali njena ljepota izaziva mu{karca i mo`e ga dovesti u isku{enje. Zato `ena treba svoju ljepotu da sakrije od stranaca. Pokrivena, ona je za{ti}ena od pogleda treba samo svom mu`u da se poka`e i da bude lijepa samo za njega. Kristina: Pokrivanje ipak zna~i sakrivanje li~nosti? Perihan: Naprotiv. Kada razgovaram sa nekim onda me on saslu{a kao osobu, kao ljudsko bi}e, umjesto da me pogledom odmjerava samo zato {to imam grudi. Kao pokrivena osje}am se slobodnijom jer tada sam kao seksualni objekat neinteresantna. To mi olak{ava `ivot: ne trebam se brinuti da li mi pantalone dobro stoje, jesam li debela ili mr{ava. Njemice mi ~esto ka`u: Trudim se da budem lijepa zbog sebe li~no", ali ja vam ne vjerujem. Naime, vi pa`ljivo pratite modu, {ta moda ka`e, a ne ono {to vi li~no smatrate lijepim. Vama dakle moda, to jest dru{tvo, govori {ta je lijepo. A va{e dru{tvo misli da moj mantil i moja mahrama nisu lijepi. No, to mene ne zanima. Moja odje}a je moja za{tita - ~ini me slobodnom i ponosnom. Kristina: Za mene je tvoja odje}a simbol pot~injenosti? Perihan: Pitanje je: ko je zapravo pot~injen? Na Zapadu se polugole `ene koriste u reklamama, da bi na primjer prodali {to vi{e auto-guma. Vi ste poni`ene, svedene na seks simbole. Na{a odje}a nema nikakve veze sa pot~injeno{}u, osim toga, nije nam ~ovjek propisao kako da se nosimo, ve} Allah sa Zapada ne zna ni{ta o nama i zato nas ne razumije. Ne razumije da pokrivanje mo`e zna~iti i slobodu. Kristina: Vjerujem da pokrivanje nije rje{enje ve} `ene time preuzimaju krivicu na sebe, a mu{karci se ne moraju promijeniti. Postoje mnoge pot~injene muslimanke koje su prisiljene pokriti se, ili su kamenovane zbog prijestupa. Ili, }erke bivaju ubijene ukoliko sebi na u momka. Perihan: Nigdje u Kur'anu ne stoji da se `ena smije ubiti. Ono {to se u nekim arapskim zemljama radi sa `enama nema mnogo veze sa Islamom. Bez obzira {ta ljudi u muslimanskim zemljama ~ine, za vas na Zapadu to je uvijek jednako Islamu. Ali nije tako. Prakti~no, ne postoji zemlja koja zaista funkcioni{e po islamskim zakonima. Za vas je svaki ~ovjek koji dolazi iz muslimanske porodice automatski musliman, ali to je besmisleno, jer postoji velika razlika izme u onih koji praktikuju vjeru i onih koji ne praktikuju. Mnogi od tih ljudi za koje vi mislite da su vjernici, zapravo to nisu. Ne u~e Kur'an, ne idu u d`amiju, ne znaju ni{ta. Kod takvih je sve pomije{ano: tradicija, obi~aji, kultura, vjera, sve je isprepletano. Vi o Islamu imate mnoge predrasude. Mnoge stvari koje se govore o nama muslimanima su potpuno pogre{ne. Kristina: Ali va{e `ene nisu ravnopravne. Perihan: Mi polazimo od toga da su ~ovjek i `ena razli~iti i da zato imaju razli~ite zadatke. Na primjer, ~ovjek se mora brinuti za bud`et i izdr`avanje, dakle sve pla}ati, ~ak i ako je siroma{niji od `ene. On mora za mane da radi, no ako `elim i ja mogu raditi. Svojim novcem ja sama raspola`em. Mi `ene imamo mnoga prava u Islamu. Na primjer, pravo na se ne mo`e zabraniti da studira. Mogu se tako e razvesti ako za to postoje valjani razlozi. Na `alost, mnoge muslimanke o tome ne znaju ni{ta i sve prepu{taju mu{karcima. Ja to sebi ne bih nikada dozvolila. Sigurna sam da me Islam ne sputava ve} da je dobar za mene. Kristina: Za mene ne dolazi u obzir da se prepustim jednoj religiji koja }e me ograni~avati odre enim propisima. Ja sam strogo katoli~ki odgojena ali sam se u svojoj ~etrnaestoj godini toga oslobodila. Radije }u sama tra`iti svoju orjentaciju i svoj `ivot na osnovu toga urediti. Perihan: Ali vjera je na neki na~in moja savjest, moja sigurnost. S njema~kog: Midhat Hajrovi} TAKVIM Iove godine u izdanju Me{ihata Islamske zajednice Sand`aka iza{ao je TAKVIM za godinu. Naime, godi{njak ovakve vrste na na{im prostorima je `eljno o~ekivan i gotovo da je postao dio tradicije muslimanskog naroda kod nas. Svojom sadr`inom i osmi{ljenom koncepcijom zadovoljava kriterije ~itala~ke javnosti. U svojim tekstovima tretira `ive i aktuelne teme, primjerene vremenu i prilikama u kojima egzistira islamski Ummet. Takvim je podijeljen po tematskim cjelinama po~ev{i sa vjerskim (akaidskim) preko analiti~kih razmatranja goru}ih pitanja muslimana danas, pa sve do historijskog razvoja Sand`aka. Na samom po~etku susre}emo se sa neprevazi enim i rado ~itanim Mevdudijem. Njegov prepoznatljiv stil se odlikuje u jasnom i logi~nom tuma~enju vjerskih (imanskih) postavki, te ubjedljivom osvajanju ~itaoca, tako da se njegovi prilozi ~itaju u jednom dahu. Slijedi osvrt Muhammeda Kutba, profesora na Islamskom univerzitetu u Mekki i jednog od vode}ih autoriteta u islamskom svijetu, na bosanski problem u svjetlu sveukupnih doga aja koji zahvataju muslimansku zajednicu od Istoka do Zapada. U Takvimu su zastupljena i vi enja na{ih alima poput mr. D`emaludina Lati}a i Mustafe Spahi}a koji tretiraju mogu}nost dijaloga muslimana i kr{}ana na Balkanu kao i poimanje mezheba i njihovo slije enje kod nas. Konstruktivno i kvalitetno u~e{}e u ovogodi{njem Takvimu dali su i profesori "Gazi-Isabeg Medrese" u Novom Pazaru kao i drugi nau~ni radnici i na{i saradnici u Sand`aku. Projekat {tampanja, izdavanja i distribucije Takvima je postala stalna praksa Izdava~ke djelatnosti "El-Kelimeh", koja }e i ubudu}e nastojati da pokrije potrebe onih kojima je knjiga prioritet te koji vide u obrazovanju vlastiti preporod i duhovno pro- ~i{}enje. Koristimo priliku da jo{ jedanput pozovemo sve "prijatelje pera" da svojim prilozima osvje`e koncepciju narednog Takvima i time daju svoj doprinos preporodu muslimanskog naroda. M.F.

22 22 KULTURNA BA[TINA Ovaj osvrt na Avda Me edovi}a i njegovo djelo, jo{ jednog sand`a~kog pjesnikapjeva~a tradicionalnih usmenih juna~kih pjesama homerovske stvarala~ke snage i inspiracije, ~ije se pjesme s pravom mogu ubrojiti u najbolja svjetska ostvarenja u domenu epskog pjevanja, po~e}emo zavr{nom konstatacijom dr Enesa Kujund`i}a, iz njegove kratke biografske bilje{ke o Avdu Me edovi}u: "Na kraju valja ista}i da je Avdo Me edovi} veoma zapostavljen u na{oj nauci o epskom pjesni{tvu i pjeva~ima. Avde nema ni u knji`evnim leksikonima, niti u {kolskim programima i ud`benicima. O njemu na{a ~itala~ka publika ne zna gotovo ni{ta." STRANCI "OTKRIVAJU" SAND@A^KOG PJEVA^A Dok se u Americi, na Harvardskom univerzitetu (Harward University Press), iz poznate "Milman Parry Collection", ve} vi{e decenija kontinuirano objavljuju knjige, uglavnom muslimansko-bo{nja~ke tradiconalne usmene knji`evnosti, koju su u vi{e navrata (1933, i 1935.) prikupljali ameri~ki nau~nici Milman Parry i Albert B. Lord po Sand`aku, dijelovima Crne Gore i Bosne i Hercegovine, te poslije Parriyeve smrti Albert B. Lord (1950. i godine), dotle je (podatak iz razgovora pisca ovog teksta sa Alijom Isakovi}em urednikom u sarajevskoj "Svjetlosti" i dr Enesom Kujund`i}em, prire iva~em rukopisa knjige "@enidba Smailagi} Mehe" Avda Me edovi}a), ~amio godinama zaklju~an u ladici jednog od urednika ove izdava~ke ku}e. Ubrzo poslije objavljivanja (1987.), javili su se prvi afimativni osvrti i prikazi, ali neka ozbiljnija analiza i knji`evno-kriti~ka valorizacija ovog spjeva nije ura ena. Najvi{e nama dostupnih podataka, informacija i knji`evno-teorijskih relevantnih ocjena, mo`emo na}i u dvjema knjigama Alberta B. Lorda "Pjeva~ pri~a" 1 i 2, AVDO ME\EDOVI] - PJEVA^ PRI^A (Fragmenti iz du`eg rada) Harward University Press, 1960., kao i u tekstu: Milman Parry - ]or Huso, studija o jugoslovenskoj epskoj pjesmi", "Op{ti uvod u srpsko-hrvatske juna~ke pjesme, knj. II, Beograd i Kembrid`, god. Tu su tako e zanimljivi i korisni tekstovi dr Enesa Kujund`i}a: "Epski opus Avde Me edovi}a" - uz engleski prevod Alberta Lorda epske pjesme "@enidba Smailagi} Mehe" (@ivot, 1972); "Muslimanska epika na Harvardu" (Odjek, 1983); "Smailagi} Meho u epskom sazvije- ` u" (@ivot, 1986). "@enidba Smailagi} Mehe" Avda Me edovi}a je uvr{tena u kapitalni projekat "Muslimanska knji`evnost u l00 knjiga", ~ija su prva kola ve} iza{la iz {tampe u Bosni i Hercegovini. S ove strane "~eli~ne zavjese", kojom je prekinuta svaka kulturna komunikacija s razvijenijom bo{nja~kom kulturom u Bosni i Hercegovini, nema ni pomena da se ovo djelo uvrsti makar u dodatne {kolske programe za u~enike u onim mjestima gdje muslimansko-bo{nja~ka populacija ima prete`nu ve}inu. Inicijativa da se osnuju i za`ive "Dani Avde Me edovi}a" u Bijelom Polju, kao tradicionalna kulturna manifestacija, iako bez osmi{ljene koncepcije i kadrova vi~nih tom poslu, bez ikakvih sredstava, ignorisana od dr`avnih fondova i medija, brzo se kompromitovala i ugasila. Genijalni pjesnik-pjeva~ Avdo Me edovi} je jo{ uvijek "mrtav pjesnik" u svom rodnom Sand`aku. Drugi narodi i druge kulture bi se ponosile njime a mi ga prepu{tamo svjetskoj nauci i nau~nicima kao rijedak primjer umije}a usmenog pjevanja i snage duha, koji ga svrstava u besmrtnike kakvi su tvorci Ilijade i Odiseje ili Pjesme o Nibelunzima, uz koje s pravom porede i njegov spjev. Avdo Me edovi} o~igledno ima jednu veliku "mahanu", mnogo je velik da bi ga njegov mali narod (~ijim se imenom nije mogla do sada zvati ni kakva dobra ~orba od bamija), mogao uvesti u svoje, bez knjiga, opustjele domove. * Prije no {to pre emo na neke dosad nepoznate i nove hi}aje i anegdote o Avdu Me edovi}u, ista}i }emo samo da "@enidba Smailagi} Mehe" Avda Me edovi}a ~ini ne samo prvo ve} i temeljno djelo iz koga treba crpiti gra u za rje~nik maternjeg (bo{nja~kog jezika), jer ni jedno drugo djelo ne sadr`i toliko jezi~ke rasko{i ni bogatstva prilago enog duhu i mogu}nostima na{eg jezika, tim prije {to se zna da je Avdo Me edovi} umro, takore}i nedavno, godine, i {to je to ve} tada bio jezik kojim se komuniciralo, dakle, `ivi jezik koga su razumijevali njegovi slu{aoci, bez rje~nika i terd`umana. Ovu ~injenicu moraju imati na umu svi budu}i jezikoslovci, pisci pravopisa i gramatika, jer jezik Avda Me edovi}a, bez sumnje, pokazuje siguran put i zlatonosnu jezi~ku `icu koja vodi u zapretana jezi~ka vrela, koja u spoju s jezi~kim inovacijama, ili "rastom jezika", figurativno kazano, daju mogu}nost {irokog i bezgrani~nog jezi~kog izraza, {to nije samo nacionalno bogatstvo naroda, ve} i njegova zlatna sehara, ili duhovna riznica, u kojoj ~uva svijest i znanje o sebi, ali i o svemu drugome {to treba da zna. PRVA RIJE^: "BO@E NAM POMOZI!" Po~inju}i svoje grandiozno djelo od stihova, du`ine Homerove Ilijade ili Pjesme o Nibelunzima, Avdo Me edovi} u predpjevu nije posegao ni za jednim uobi~ajenim uvodom, tipa: "\e sjedimo, da se veselimo, /E da bi nas i Bog veselio, /Veselio pa razgovorio, kakvim ina~e po~inju epske pjesme muslimansko-bo{nja~ke provenijencije, ve} ga je primjerio sadr`ini koja slijedi. Prve rije~i upu}uje upravo Bogu, kao Svemogu}em i Vrhovnom Tvorcu i Za{titniku ljudskoga roda koje Me edovi} u skladnoj gradaciji svodi na ljudsku vjeru i sudbinu. Tu su u prvom redu sintagme: "svake muke", "muke ljute i du{manske ruke", "svakog hala i belaja", "zlog duga i nevjernog druga" i na kraju "u ku}i lo{e doma}ice", {to je paradigma narodnoj poslovici "da ku}a le`i na `eni", da je to trajna i sudbinska vrijednost koja svaku uspje{nu i zadovoljnu porodicu ~ini tvr avom koja se brani od svekolikog zla i belaja koji nasr}u na nju. Posmatraju}i nekolike stotine sand`a~kih epskih pjesama, kao i desetak najva`nijih knjiga i antologija u kojima je sabrana muslimanskobo{nja~ka epika u cjelini, iako se mo`e podvesti pod tzv. op{te mjesto, ovaj predpjev u Me edovi}evom navodu nalazimo u najrazvijenijoj, naj`ivotnijoj i najsugestivnijoj slici priziva svemogu}e Bo`ije pomo}i u nadahnu}u i stvarala~kom ~inu koji je pred njim: Prva rije~: "Bo`e nam pomozi!" Evo druga: "Ho}e akobogda". Samo da Ga pominjemo ~esto, Pa }e nama dobro pomagati, I od svake muke zaklanjati, Muke ljute i du{manske ruke, I svakoga hala i belaja, Jer je gora od svakog belaja, Od zlog duga i nevjernog druga. Bi}e ki{e, rodi}e godina, Du`an }e se duga odu`iti, A zlog druga nigdje dovijeka, A u ku}i lo{e doma}ice, Od te nema gore kukavice... Iako uvodna pjesma ne nagovje{tava radnju koja }e se dogoditi, ona je, ustvari, sve~ano intonirana, svojevrsna je oda Bogu i Njegovim mo}ima, ali je i `ivotna mudrost: da ni{ta nije vje~no i da sve prolazi. Ona je i pouka kako da se ~ovjek sam brani od zla. I u ovim stihovima je ukomponovan univerzalni nauk koji se vezuje za Bo`iju opomenu: "^uvaj se sam, pa }u te i Ja ~uvati!" (Nastavit }e se) Husein Ba{i}

23 REKLAME I OGLASI 23 I OVE GODINE HAD@D@ ]E SE OBAVITI U ORGANIZACIJI ME[IHATA IZ-e SAND@AKA HAD@D@ JE PETI ISLAMSKI [ART DU@AN GA JE OBAVITI SVAKI PUNO- LJETNI I ZDRAVI PRIPADNIK ISLAMA KOJI RASPOLA@E POTREBNIM MATERI- JALNIM MOGU]NOSTIMA U IME ALLAHA U POTPUNOSTI OBAVITE HAD@D@ I UMRU... (Kur an) ZAINTERESOVANI SE MOGU PRIJAVITI NAJKASNIJE DO GOD. U PROSTORIJAMA ME[IHATA, ZGRADA VAKUFA ul. 1. MAJA 70b ILI NA TEL MI SMO TI, UISTINU, MNOGO DOBRO DALI, ZATO SE GOSPODARU SVOME MOLI I KURBAN KOLJI, ONAJ KOJI TEBE MRZI SIGURNO ]E ON BEZ POMENA OSTATI DARUJTE KURBANK U^ENICIMA MEDRESE I UGRO@ENIM PORODICAMA I OVE GODINE ME[IHAT ISLAMSKE ZAJEDNICE SAND@AKA ORGANIZUJE AKCIJU KLANJA KURBANA ZA POTREBE ISHRANE U^ENIKA GAZI-ISABEG MEDRESE U NOVOM PAZARU KAO I UGRO@ENIH PORODICA I POJEDINACA [IROM SAND@AKA. UPLATE ]E SE VR[ITI U PROSTORIJAMA ME[IHATA U NOVOM PAZARU KAO I U SVIM ODBORIMA ISLAMSKE ZAJEDNICE SAND@AKA. KRAJNJI ROK ZA UPLATU JE GOD. SVE DODATNE INFORMACIJE MO@ETE DOBITI U PROSTORIJAMA ME[IHATA, ZGRADA VAKUFA UL. 1. MAJA 70B, ILI NA TELEFON

24 SJE]ANJE NA POSLANIKOVE ASHABE Da li znate?...da se u ^asnom Kur anu nalaze dva ajeta kojim, ako bi se neko obratio iskreno Uzvi{enom Allahu, Njegovom voljom i mo}i bio bi obasut Allahovim blagodatima i u{ao bi u okrilje Njegove milosti, a i njegov porod bi u~inio boljim. To su sljede}e rije~i Allaha d`.{.:...gospodaru moj, omogu}i mi da budem zahvalan na blagodati Tvojoj, koju si ukazao meni i roditeljima mojim, i da ~inim dobra djela na zadovoljstvo Tvoje, i uvedi me milo{}u Svojom me u dobre robove Svoje! (An-Naml, 19. ajet)...gospodaru moj dozvoli mi da Ti budem zahvalan na blagodati koji si darovao meni i roditeljima mojim, i pomozi mi da ~inim dobra djela kojim }e{ zadovoljan biti, i u~ini dobrim potomke moje, ja se zaista kajem i odan sam Tebi. (Ahkaf, 15. ajet) OMER BIN HATAB E bu Hafs Omer bin Hatab el-kurej{i, ~ija se porodi~na loza susre}e sa lozom Allahova Poslanika iz pravca o~eve strane u imenu K ab, a sa maj~ine strane u imenu Mura, ro en je trinaest godina nakon Poslanika s.a.v.s. U svom djetinjstvu bio je pastir stada ovaca svoga oca. Nakon {to je odrastao po~eo se baviti trgovinom, {to je nastavio raditi sve do njegovog postavljenja za poglavara, Halifu novonastale muslimanske dr`ave. Odrastao i vaspitan u mo}noj i uglednoj porodici tog vremena, obavljao je ulogu kurej{ijskog ambasadora u d`ahilijetskom periodu. Njegov lik i li~nost, neka je Allah zadovoljan njime, karakterisale su smionost, o{troumnost, istrajnost u istini i glasna borba za nju. Bio je sna`na i autoritativna osoba, `estok prema svakom ko druga~ije misli, {to su i prvi muslimani dobro osjetili, a isto tako mu{rici i kjafiri nakon njegova prelaska na Islam. Dova Gospodaru na{, tra`im Tvoju za{titu od nesre}e i zlobe neprijatelja. Gospodaru na{, u~ini boljim na{e stanje i olak{aj nam u na{im poslovima, odagnaj nam tegobe na{e, oslobodi nas briga i tuge. Blagoslovi nas onim {to nam daruje{ i upotpuni na{u nadu onime ~ime si Ti zadovoljan, o Gospodaru na{... Gospodaru svjetova. Omer r.a. nije novu vjeru, takore}i, iz prve ruke prihvatio. ^esto su muslimani s njegove strane do`ivljavali neprilike i bezobzirnost. Znaju}i da bi prelazak na Islam ovakvih ljudi zna~io veliku snagu za tada malobrojnu muslimansku zajednicu, s obzirom na Omerovu neustra{ivost i poziciju u plemenu Kurej{, Allahov Poslanik s.a.v.s. obra}ao se svome Gospodaru ovim rije~ima: Gospodaru na{, oja~aj Islam jednim od dvojice tebi dra`ih ljudi: Omerom bin Hatabom ili Amrom bin Hi{amom. Pri~aju}i o sebi Omer r.a. je govorio: Odlu~iv{i da se suprostavim Allahovom Poslaniku s.a.v.s. iza{ao sam se susresti sa njim, me utim on me je pretekao stigav{i u mesd`id gdje je u~io ajete iz sure Al-Haka. Dopale su mi se te rije~i pa sam uzviknuo: Allaha mi, ovo je pjesnik, da bi on uzvratio: Zaista je ovo govor Allahova Poslanika, a ne stihovi pjesnika, ali malo je onih koji vjeruju. Ja sam ponovo uzvratio: Govor vra~ara (kjahina), a on }e: Nisu rije~i vra~ara, ali malo je onih koji vjeruju, ve} rije~i od Gospodara svjetova spu{tene. Nakon ovog, moje je srce osjetilo `elju za Islamom. Bile su to neke od skrivenih dra`i Omera r.a. naspram, tada nove, vjere Islama. Ali direktan razlog njegova pristupa Islamu nalazi se u rivajetu kojeg prenosi Enes bin Malik, a koji glasi: Opasan sabljom jednoga dana Omer iza e iz svoje ku}e. Tada ga srete ~ovjek iz plemena Benu Zehra i upita ga: Kuda si se tako spremio Omere? Idem ubiti Muhammeda, odgovori on, na{ta mu Enes uzvrati: [ta }e biti sa tvojom sigurno{}u od strane plemena Beni Ha{im i Beni Zehra, ako zaista ubije{ Muhammeda? Omer mu uzvrati: Vidim da si i ti pristupio njima. Ovaj }e opet: Zar ne `eli{ da ti ka`em zanimljivu vijest? Suprug tvoje sestre, a i ona s njim, napustili su tvoju vjeru. ^uv{i ovo, Omer se razlju}en uputi njima. Kada je stigao do njihove LEKSIKON ISLAMA ED@EL - odre eni rok. Termin koji se u Kur'anu koristi u nekoliko zna~enja: razdoblje tokom kojeg je Musa a.s. morao slu`iti da bi dobio svoju `enu; kada je Bog stvorio nebesa i Zemlju, Sunce i Mjesec, odredio im je rok: "Mi smo nebesa i ku}e, sa njima je bio Hababa bin El-Eret koji se, ~uv{i Omerov glas, sakri. Nakon {to je u{ao primjeti neuobi~ajenu atmosferu, a prije njegova ulaska oni su u~ili sure Taha. On ih upita: [ta se ovdje de{ava, kakva je ovo neuobi~ajena ti{ina? Ni{ta osim na{eg me usobnog razgovora, odgovori{e oni. Omer ih ponovo upita: Niste li i vas dvoje napustili svoju vjeru? Tada mu ~ovjek njegove sestre uzvrati: Omere, {ta ako bi istina bila u vjeri druga~ijoj od tvoje? ^uv{i ove rije~i Omer nasrnu na njega udaraju}i ga. Njegova sestra htjede pomo}i svome mu`u, ali je Omer sna`no udari tako da njeno lice obli krv. Tako uplakana skupi snage i re~e mu da su njih dvoje muslimani i da mo`e da radi s njima {ta mu je volja. Kada vidje krvavo lice svoje sestre, Omerovo srce se ispuni bolom i milo{}u prema njoj i re~e: Dajte tu va{u Knjigu da je i ja pro~itam. Sestra mu odlu~no uzvrati: Ti si ne~ist i ne mo`e{ je takav dodirnuti. Nju mogu u~iti samo oni koji su ~isti i koji se ~iste, pa ako je `eli{, idi izmi abdest ili se okupaj! Podu~i{e Zemlju i ono {to je izme u njih mudro stvorili i do roka odre enog..." (46/3); Bog je utvrdio rok za zajednice: "... ni jedan narod ne mo`e ni ubzati ni usporiti vrijeme propasti svoje," (23/43) i jedinke: "On vas od zemlje stvara i ~as smrti odre uje" (6/3). Taj rok se ne mo`e niti pomjeriti nazad, niti odgoditi. Njegov nepromjenljivi karakter obja{njava za{to ga abdestu pa uze u~iti zavr{avaju}i rije~ima: Zaista sam Ja Allah, nema drugog Boga osim Mene, i budite Mi pokorni, i namaz obavljajte da biste se sjetili. Lijepih li rije~i uzviknu Omer. Povedite me Poslaniku. Oti{ao je Poslaniku s.a.v.s. koji tada bi u ku}i El-Erkama bin ebi Erkam. Vidjev{i Omera kako se pribli`ava ku}i u kojoj se nalazio Poslanik s.a.v.s., neki ashabi se uznemiri{e ne znaju}i njegovu pravu namjeru. Me utim, Muhammed s.a.v.s. razbi njihove dileme i iza e u susret Omeru, dohvativ{i ga za njegov ogrta~ i rukohvat njegove sablje, obra}aju}i mu se rije~ima: Omere zar ne}e{ prestati osorno se pona{ati, sve dok te Allah ne kazni. Tada Omer odgovori: Do{ao sam uzvjerovati Allaha i Njegova Poslanika, i svojim jezikom izgovori {ehadet, te tako postade novim ~lanom muslimanske zajednice. Allahov Poslanik s.a.v.s. je Omerov pristup Islamu ozna~io tekbirima, u ~emu mu se pridru`i{e i ostali prisutni ashabi, tako da su se tekbiri ~uli sve do mesd`ida. Nakon njegova prihvatanja Islama muslimani vi{e nisu te`ili tajnosti i skrivanju. Govorio bi Poslaniku: Zar nismo na putu istine? Svakako Omere, odgovorio bi mu Poslanik s.a.v.s. Onda ~emu skrivanje? - bile su rije~i Omera r.a. Tada muslimani odlu~i{e da javno istupe i glasno obave propisane im ibadete u ~emu ih je predvodio Omer, pore ane u dva safa, {to su do tada isklju~ivo tajno obavljali. Allahov Poslanik s.a.v.s. mu je dao ime Faruk, rastavlja~ istine od neistine. Svojim prelaskom na Islam u~inio je da muslimani period tajnog i skrivenog djelovanja zamijene glasnim i javnim djelovanjem. Prije njega na Islam je pre{lo ~etrdeset ljudi i jedanaest `ena. (Nastavi}e se.) Abdullah grije{nici ne bivaju odmah ka`njeni. Dakle, ed`el se ne mo`e ubrzati ni grijehom. Prema predaji, ed`el je jedna od ~etiri stvari koje su zauvijek odre ene za svaku jedinku dok je jo{ u utrobi svoje majke. U Kur'anu ed`el se jo{ mo`e protuma~iti kao prirodni rok, odnosno kao trenutak kada ~ovjek treba umrijeti.