Glas Islama vjera dru{tvo kultura Na{e vi enje MUDRO I ^VRSTO ^etiri godine postojanja i rada Me{ihata IZ-e NA TRNOVITOM PUTU DO USPJEHA Strana 4 Alla

Транскрипт

1 Glas Islama vjera dru{tvo kultura Na{e vi enje MUDRO I ^VRSTO ^etiri godine postojanja i rada Me{ihata IZ-e NA TRNOVITOM PUTU DO USPJEHA Strana 4 Allah ne}e izmijeniti stanje jednog naroda, dok on sam sebe ne izmijeni. (Er-Ra d, 11) SUVI[E MALI DA BI BIO CJELINA ISUVI[E VELIK DA BI GA ZEMLJA UPILA SPECIJALNI DODATAK Kome smeta Aminina mahrama UZNEMIRENA PROSVJETNA VLAST Strana 19 ISRA I MI RAD@ Strana 13

2 2 OGLEDALO VELIKA [ANSA Allah d`. {. je iz neizmjerne milosti prema svojim robovima slao Objavu i Poslanika kao donosioca i tuma~a radosnih vijesti. Tevba kao izraz iskrenog pokajanja i vra}anja izvoru sa kojeg je sve poteklo na nebesima i na zemlji je, prema hadiskoj predaji, ono ~emu se Bog d`.{. raduje. Jer, ~ovjek po- ~inje ad spoznaje svoga Gospodara onoga momenta kada postane svjestan vlastite nemo}i i ograni~enja. Mubarek mjeseci u koje smo ve} zakora~ili su velika {ansa da se pribli`imo Njegovoj veli~ini, jer vrata milosti su otvorena. U ovom periodu su se desila dva, bez sumnje, povijesna doga aja. Prvi, Mi'rad`, susret dunjalu~kog sa onim iza perde, doga aj koji je oja~ao ranu muslimansku zajednicu, Resulullaha i ashabe. Drugi, po~etak objave Kur'ana, koji se desio ba{ u Ramazanu. Ovaj zadnji je najavio novi pogled na `ivot, revoluciju koju su ljudi prihvatili bez obzira na granice, klasne i PAMETNOM JE I I[ARET DOVOLJAN rasne razlike, razli~ite kulture. Danas, kada sagledavamo vlastito stanje u svjetlu povijesnih zbivanja, neminovno slijedi zaklju~ak: povijest se kontinuirano ponavlja. Krize i isku{enja su neminovnost. S toga, izlazak na put spasa i sre}e mora slijediti spoznajom i pribli`avanjem Bogu, imaju}i Mi'rad` u vidu kao vje~itu inspiraciju. A Kur'an, ramazanska blagodat, bi}e knjiga iz koje }emo ~itati svoju sudbinu, svoje uspone i li~ne padove. Bog d`.{. je prema svima pravedan, a ljudi biraju put dobra ili zla. Zato ne gubimo nadu u Allahovu milost i d`ennet prostran kao nebesa i zemlja. M. Feti} PISMA ^ITALACA GLAS ISLAMA JE I NA[A RADOST Cijenjena redakcijo! Evo prilike da vam se javimo i da vam zahvalimo na saradnji. Mnogo nam zna~i ovaj list () u tu ini. Molimo vas {aljite nam list redovno, svakog mjeseca. Koristimo priliku da vam dostavimo spisak redovnih pretplatnika "Glasa Islama" u dalekoj Kanadi, s nadom da }ete ih u jednom od narednih brojeva objaviti. Pretplatnici "Glasa Islama": Delime ac Husein, Delime ac Omer, Nukovi} Halil, Isovi} D` , Hamzagi} Bahrija, Ja{arevi} Avdo, Kamovi} Sead, Zukanovi} Omer, Delime ac Nezaheta, Bahtijarevi} Merka, Karame{i} Remzo i ^ovi} Abit. Uz mahsus selam! Delime ac Husein, Kanada Redakcija koristi priliku da poselami sve ~itaoce na{ih novina, kako onih u Sand`aku tako i onih u inozemstvu, da nam se jave i dostave spiskove pretplatnika "Glasa Islama", radi ja~anja distribucione mre`e na terenu. Redakcija Allahovo svjetlo BISMILLAHIR RAHMANIR RAHIM Po{tovana draga bra}o i sestre, te Redakcijo ~asopisa "GLAS ISLAMA", esselamu alejkum! S ozirom da sam student filozofije, `elio bih, in{allah, dati svoj skroman doprinos iz ugla islamske filozofije. Tako e bih mogao pisati i o `ivotu i doprinosu mnogih islamskih u~enjaka i alima, poput IBN HALDUNA, IBN SINE, AL-GAZZALIJE, AL-FARABIJA itd. Dobro bi bilo kada bi sadr`aj ~asopisa "GLAS ISLAMA" bio oboga}en ukr{tenim rije~ima sa islamskom tematikom, kao {to je nekad bivalo u "PREPORODU", kao i odre enim testom znanja iz historije Islama, po ugledu na ~asopis "NUR". Na kraju, hvala Allahu Uzvi{enom koji ~ini da svjetla Njegova uvijek bude, a i Vama koji to svjetlo i Rije~ Njegovu prenosite. Puno nafake, sre}e i hairli posla u Va{em daljem radu `elim vam sa selamima! ]amil Turkmanovi} Nova Varo{ Glas Islama vjera dru{tvo kultura Izdava~: Izdava~ka ustanova El-Kelimeh, Novi Pazar Glavni i odgovorni urednik: Mustafa FETI] Urednik: Fehim KAJEVI] Tehni~ki urednik: Mirsad FIJULJANIN Lektor: Samir [KRIJELJ Redakcija: Mevlud ef. DUDI], Ramiz ef. HAMIDOVI], Hajro ef. TUTI], Bekir ef. Maki}, Esad KOLA[INAC, Enver UJKANOVI] i Mirsada BURD@OVI] Saradnici: Nezir ef. SALIHOVI] (Novi Pazar), Te{rif [A^I] (Sjenica), Umer HAD@I] i Muhamed FETI] (Ro`aje), Adem ef. ZILKI] i Nusret ef. GUSINAC (Tutin), Nadir ef. DACI] i Fejsal HALILOVI] (Prijepolje), Enes ef. SVRAKA i Ismet TRBOVI] (Priboj), [a}ir ef. SMAILOVI] (Podgorica), Selman LJA^EVI] (Tuzi), Rifat ef. CUKOVI] (Ulcinj), Sinan ef. LATI] (Plav), Red`ep ef. LJULJANOVI] (Gusinje), Mr Ismail BARD- HI (Makedonija), Enes ef. ZUKORLI] (Njema~ka), Jasmin ef. DEMI] ([vicarska) Kompjuterska priprema: PC - PERFECT Novi Pazar [tampa: GRAFOKARTON, Prijepolje Adresa redakcije: Ul. 1 Maj 70/b Novi Pazar tel/fax: (381) ra~un: Rukopisi i fotografije se ne vra}aju Rje{enjem od g. GLAS ISLAMA je registrovan kod Ministarstva za informacije Republike Srbije pod registarskim brojem 2281.

3 NA[E VI\ENJE 3 MUDRO I ^VRSTO U~enici Medrese i pored rje{enja Ministarstva prosvjete Republike Srbije, kojim se Medresi priznaje status srednje {kole, nemaju zdravstvene knji`ice, ve} se i oni najsiroma{niji moraju lije~iti u preskupim privatnim ordinacijama. Pretposljednjeg dana oktobra bija{e ~etiri godine od kako Bo{njaci Sand`aka po prvi put dobi{e svoju jedinstvenu Islamsku zajednicu na ~elu sa Saborom i Me{ihatom, sa sjedi{tem u Novom Pazaru. Dinamika aktivnosti bija{e takva da ne bi vremena za sve~ano obilje`avanje ovog jubileja. Iako samo po sebi nije lo{e omogu}iti vjernicima da se na sebi svojstven na~in provesele, posebno kada imaju ra{ta, nikako da zaboravimo one silne praznike, godi{njice i jubileje, {to predstavljahu temelj, hvala Bogu sada ve} biv{eg, komunisti~kog dijaneta. To je razlog {to, pomalo sa zebnjom, pominjemo ovaj mubare} datum. Uprkos tome, vrijedi, ako niza{to drugo, ono barem radi ibreta, osvrnuti se na protekle ~etiri godine i poku{ati analizirati kurs dosada{njeg rada Me{ihata, njegovih ustanova i slu`bi. Ka`emo "kurs" jer nam prostor ne dozvoljava detaljniju analizu rada. Bija{e to devedeset i tre}a, ona zlokobna, u kojoj Bo{njaci bijahu igra~ka nemilosrdnih jezi~ina plamena ku{nje, raspaljenog mr`njom, koja cilja{e istrijebiti sve {to je islamsko i tako "spasiti" Evropu suo~enja sa istinom. Nevino dje~ije lice omr~eno katilskom kamom, tople maj~ine o~i izbezumljene pod svirepo{}u silovatelja iz "nebeskog naroda", kona~na su presuda silnicima, jer Bog ne trpi zulum i ka`njava ga jo{ na ovome svijetu. U toj zbilji, na sred sand`a~ke promahe, me u ~eljustima zvjeri koja, eto, odla`e momenat u`itka, kada }e stiskom vilica, jednom zauvijek, presje}i tu "zelenu transferzalu", koja sva izdijeljena i uzdu` i poprijeko, privredno potpuno iznemogla, administrativno nepostoje}a a politi~ki skoro neprimje}ena, predstavlja "opasnost" za dva konstitutivna naroda. Izgleda da dijete koje se rodi u tako vra`ijim uslovima, nema mnogo realne {anse da pre`ivi. A ako mu se to ipak desi, onda }e tako prekaljeno mo}i da se nosi sa mnogo onih, nao~igled jakih, koji su imali svilene pampers pelene i hranili se skupocjenim ~okolinom. Na sitne ubode smo toliko oguglali da ih u posljednje vrijeme skoro nismo ni primje}ivali. Od prvih dana, prijete}e poruke iz Beograda su jedna za drugom dolazile, ostavljaju}i za sobom tragove ne~ovje{tva, topuzom kr{e}i principe Ustava kojeg su sami pisali. Osim nebrojenih provokacija Allah ne}e izmijeniti stanje jednog naroda dok on sam sebe ne izmijeni. (er-ra d, 11) ~elnika Me{ihata od strane policije na grani~nim prelazima ili kontrolnim policijskim punktovima unutar Sand`aka, otvoreno mije{anje vlasti u rad Islamske zajednice nije urodilo plodom. Istina, dok se akteri jugoslovenske diplomatske ofanzive kunu u visok nivo vjerskih prava i sloboda, zapo{ljeni u Me{ihatu i Medresi, na pragu dvadeset i prvog stolje}a nemaju pravo na penzijsko-invalidsko i zdravstveno osiguranje jer rade pod okriljem organa Islamske zajednice kojeg dr`ava ne priznaje. Ako `ele biti osigurani, mogu to ostvariti samo po papirima priznatog organa Islamske zajednice. Tako }e, ra~unali su, pocijepati i ono posljednje {to u Sand`aku nije pocijepano. U~enici Medrese i pored rje{enja Ministarstva prosvjete Republike Srbije, kojim se Medresi priznaje status srednje {kole, nemaju zdravstvene knji`ice, ve} se i oni najsiroma{niji moraju lije~iti u preskupim privatnim ordinacijama. Vjernice, pa ~ak i u~enice Medrese moraju, po nepisanim zakonima, u li~nim dokumentima imati fotografiju bez mahrame, {to je suprotno principima njihovog vjerskog opredjeljenja, a {to pored kr{enja elementarsnog ljudskog prava na ispovijedanje vjere, predstavlja brutalan atak na obraz i dostojanstvo muslimanke. Ovih dana je u Sand`aku odjeknula vijest da je iz srednje Ko`arsko-tekstilne {kole isklju~ena biv{a Sne`ana a sada Amina Nuhamba{i}, dugogodi{nji profesor informatike, a jedini razlog za to je hid`ab (islamska odje}a) u kojoj je Amina dolazila na nastavu. Dok je primala rje{enje o isklju~enju od strane direktora, koji je poja{njavao da se "vjerska obilje`ja ne mogu isticati u ovoj {koli", portret Svetog Save je sa zida sve to mirno posmatrao, uvjeren da se taj "zakon" ne odnosi na njega. Ne smetaju ni crne marame kr{}anskih predava~ica koje obavljaju nastavu jer, kako direktor obja{njava, tu nije u pitanju vjera ve} `alost. Za ove prilike i u ovoj zemlji ovo ne bi smjelo da ~udi ali je ~udno da li oficijalci ove dr`ave misle da }e mo}i ponovo imati dobre odnose sa Egiptom, Sirijom, Jordanom, Iranom i drugim islamskim zemljama, do ~ega im je posljednjih mjeseci naro~ito stalo, a da i dalje gaze prava pripadnika njihova Ummeta. To je samo jedna od niza prepreka sa kojima se Me{ihat u narednom periodu mora uhvatiti u ko{tac. Istina, ni{ta manje ne bole ni ujedi nekih iz unutra{njosti, koji se potpomognuti ovim prvima nisu {tedjeli proteklih godina. U~mala birokratija, naslije ena od prethodnog sistema, jedna je od bolnih ta~aka Islamske zajednice, {to ima za posljedicu neefikasnost i poku{aj despotskog privatiziranja pojedinih slu`bi, pa ~ak i d`amija. Vjerska pouka bi u narednom periodu morala biti zadatak broj jedan svih u Islamskoj zajednici. Kao i do sada, sve se to mo`e ostvariti u primjenu Vjerovjesnikovih s.a.v.s. misionarskih principa Postepenosti i Prioritetnosti. U tom smislu, okvire platforme na{eg daljeg rada predstavlja}e dva kur'anska ajeta: "Pozivaj na put Gospodara tvoga mudro, lijepim savjetom i sa njima raspravljaj na najljep{i na~in" i " I kada ~vrsto odlu~i{, uzdaj se u Allaha."

4 4 ME[IHATOV JUBILEJ ^etiri godine postojanja i rada Me{ihata IZ-e NA TRNOVITOM PUTU DO USPJEHA U bremenitim vremenima, mo`da najte`im u novijoj histoiji Sand`aka, dok je preko Drine besnio rat a njegova sjenka se prijete}i nadvijala nad ovim prostorima, pokrenuta je inicijativa za formiranje Sabora i Me{ihata IZ-e Sand`aka. Ta ideja, kao logi~na posljedica raspada jedinstvene Islamske zajednice sa centrom u Sarajevu, realizovana je na Osniva~kom zasijedanju Sabora IZ-e Sand`aka, odr`anom 30. oktobra godine u Novom Pazaru. S jedna strane, malodu{nici i skeptici su taj doga aj okarakterisali kao avanturu grupe mladih entuzijasta sa nikakvim {ansama da u aktuelnom okru`enju i nametnutim okolnostima opstanu ili daju rezultate. S druge strane, oni koji su na svoja nejaka ple}a prihvatili ovo te{ko i odgovorno breme, vjerovali su u Allahovu d`.{. pomo} koja je stizala vi{e nego su i najve}i optimisti mogli o~ekivati. Pro{le su ~etiri godine od tada. Solidno vrijeme da bi mogli realno sagledati rezultate koje je Me{ihat ostvario na ~elu sa svojim predsjednikom Muamer ef. Zukorli}em ali i kriti~ki zaviriti u dosada{nje aktivnosti ovog najvi{eg organa Islamske zajednice Sand`aka. Odakle po~eti? Hronolo{ki gledano, najprije se Drugo savjetovanje imama u Tutinu 97 krenulo sa o`ivljavanjem vjerske aktivnosti na terenu, uz intenzivni obilazak sand`a~kih Odbora IZe, kojih ima devet pod ingerencijom ovog Me{ihata. No, gledano po va`nosti, sigurno treba krenuti od aktivnosti u kompletiranju slu`bi Me{ihata kao i formiranja ustanova pri Me{ihatu, od kojih s pravom u prvi plan stavljamo novopazarsku Medresu, zasigurno najve}i dragulj Islamske zajednice Sand`aka. USTANOVE PRI ME[IHATU Medresa: Osnovana god. kao istureno odjeljenje "Alauddin" medrese iz Pri{tine, formiranjem Me{ihata IZ-e Sand`aka god. se osamostaljuje u Srednju medresu "Gazi-Isabeg" i prelazi pod njegovu ingerenciju. Do prelaska u novosagra eni objekat u haremu Altun-alem d`amije, Medresa je radila u sku~enim uslovima u zgradi Vakufa, sa skromnim nastavnim kadrom. Pored vjerskih predmeta, stotinak u~enika u ~etiri razreda izu~avaju i op{teobrazovne predmete, me u kojima matematiku i informatiku. Zbog veoma obimnog Plana i programa, koji je ina~e uskla en sa bosansko-hercegova~kim medresama, nastava se izvodi i subotom. U~enici, upisani iz svih dijelova Sand`aka, pa i {ire, stanuju privatno jer za njih jo{ nije obezbije en internatski smje{taj, prijeko potreban za njihovo normalno {kolovanje, dok je ishrana regulisana uz minimalnu nadoknadu u vidu tri obroka u kuhinji Medrese, spravljenih uglavnom od kurbanskog mesa namijenjenog u te svrhe. Ina~e, njihov rad i pona{anje u toku i van nastave prate dva vaspita~a, anga`ovana po smjenama. Sa {kolskom 1996/97. godinom, Srednja medresa "Gazi-Isabeg" dobija i `ensko odjeljenje koje u prvu generaciju upisuje 22 djevojke iz raznih dijelova Sand`aka. Osnivanjem `enske Medrese, tada jedine na prostoru od Sarajeva do Istanbula, ostvaruje se vjekovni san o {koli za islamsko obrazovanje `enskog nara{taja u Sand`aku. Djevojke su smje{tene u novosagra enoj zgradi sa internatom u haremu Bor-d`amije, gdje dva odjeljenja polaznica ove {kole provode 24 ~asa u u~enju, ibadetu i me usobnom dru`enju, uz stalni nadzor 3 vaspita~ice i jednog pedagoga. Pored pomenutih {est odjeljanja redovnih u~enika i u~enica, ovu Medresu poha a i preko 200 vanrednih u~enika, prete`no djevojaka. Za sedam godina svog postojanja, Srednja medresa "Gazi- Isabeg" je iznjedrila ~etiri generacije maturanata, od kojih je diplomiralo njih 53. Ina~e, posredstvom Me{ihata, po~ev od {kolske 1994/95. godine, preko 30 medresanata je upisano na univerzitete u Kairu, Libanu i Sarajevu, tako da se kadrovsko osvje`enje o~ekuje ve} idu}e godine, dolaskom prvih diplomaca sa El-Azhara. Ramazan mjesec za u~enike III i IV godine Medrese zna~i dodatni napor i anga`ovanje jer se raspore uju na praksu po svim Odborima IZ-e Sand`aka, pa i {ire, ako se za to uka`e potreba. Ovaj mubarek mjesec provode kao teravijski imami, intenzivno obavljaju}i vjersku pouku sa djecom i omladinom, dru`e}i se sa d`ematlijama koji ih uvijek rado do~ekuju. Valja pomenuti da pri Medresi postoji i horska sekcija, sastavljena od najljep{ih glasova iz redova u~enika, a anga`uje se razli~itim povodima, kao {to je ispra}aj had`ija, sve~anosti povodom zna~ajnih datuma iz historije Islama i sl. Direktor Medrese prof. Mevlud ef. Dudi}, koji ve} Novosagra ene Medrese: `enska i mu{ka ~etvrtu godinu njome uspje{no rukovodi, u cilju unapre enja rada ove vjersko-obrazovne ustanove, u minulom periodu je imao niz kontakata sa medresama na prostoru biv{e Jugoslavije kao i institucijama, d`ematima i pojedincima u inostranstvu. Ina~e, Srednja medresa "Gazi-Isabeg" je upisana u Registar srednjih {kola kod Republi~kog zavoda za statistiku i Ministarstva prosvjete, ~ime je dobila svoj mati~ni broj, otkloniv{i time i zadnje prepreke za svoj nesmetan rad. Biblioteka: Ubrzo nakon osnivanja Me{ihata o`ivljena je biblioteka koja nosi ime velikana, osniva~a Novog Pazara, Gazi-Isabega. Do ovih dana, zna~i pune tri i po godine, bila je locirana u zgradi starog Mekteba u haremu Altun-alem d`amije, adaptiranom za te potrebe. No, zbog lo{eg stanja u kojem se zgrada Mekteba nalazi i opasnosti od propadanja vrijednih knjiga i rukopisa, biblioteka s ~itaonicom je izmje{tena u biv{e prostorije Medrese u zgradi Vakufa. Ina~e, "Gazi-Isabegova" biblioteka raspola`e skromnim fondom od oko knjiga od ~ega je 90% na bo{nja~kom jeziku, tj. dostupno na{em prosje~nom ~itala{tvu. Ovaj fond ima tendenciju blagog rasta a razlog za njegovo sporo uve}avanje je ote`an uvoz literature iz Bosne, siroma{an izbor iste na ovim prostorima, te visoke cijene knjiga koje bi bile interesantne za ~lanove biblioteke. ^lanstvo ove biblioteke broji oko 300 ~italaca razli~ite starosne dobi i nivoa obrazovanja, uglavnom srednjo{kolaca, ~emu treba dodati i broj u~enika na{ih dviju Medresa. Razlog ovako malom broju ~lanova je ograni~en broj knjiga dostupan ~itaocima. Evidencija knjiga i ~lanova je kompjuterizovana a osim bibliotekara honorarno je anga`ovano i lice na poslovima izdavanja i prijema knjiga. Biblioteka "Gazi-Isabeg", osim svojih redovnih aktivnosti nije imala prilike dati zapa`enije rezultate u svom radu ali njeno vrijeme tek predstoji jer je planirana da bude kamen temeljac Islamskom institutu. Ina~e, kod Republi~kog zavoda za statistiku je registrovana kao bibliote~ko-informativna ustanova. Osim ove, pod pokroviteljstvom Me{ihata IZ-e Sand`aka radi jo{ jedna vrijedna i po svom fondu skromna biblioteka. To je biblioteka "Nur" pri d`amiji u prigradskom n a s e l j u Selakovac koju je osnovao i uredno vodi imam pomenutog d`emata. Ova mala biblioteka u`iva veliku popularnost kod d`ematlija tog kraja i igra va`nu ulogu u vjerskom prosvje}ivanju tamo{njih mje{tana, razli~ite starosne dobi i zanimanja. Izdava~ka djelatnost: Koliku je va`nost pridao izdava{tvu i vjerskom prosvje}ivanju muslimana Sand`aka, govori ~injenica da je Me{ihat odmah, na svojoj prvoj redovnoj sjednici, osnovao Izdava~ku djelatnost pod nazivom "El-Kelimeh" i imenovao vr{ioca du`nosti. Prvi rezultati njenog rada bili su tradicionalno izdavanje Kalendara, Takvima i Imsakija, da bi kasnije iz godine u godinu broj popularnih naslova ubrzano rastao. Lekturu, korekturu i tehni~ku pripremu pomenutih izdanja obavljali su slu`benici

5 ME[IHATOV JUBILEJ 5 Me{ihata uporedo sa svojim redovnim obavezama, {to je dovelo do potrebe da se u tu svrhu obezbijede adekvatne prostorije i sredstva sa neophodnim kadrom. Kadrovsko osvje`enje i bolji uslovi rada dali su ubrzo rezultate u vidu do sada izdatih 20-ak naslova, od kojih izdvajamo reprint izdanja: "Za{to su muslimani zaostali a drugi napredovali" (Emir [ekib Arslan), "Islamski brak i porodica" (bra~ni par Haveri}), "Rijadu-ssallihin" (Zbirka sahih hadisa), "Zbirka pisama" (Grupa autora), "Islam izme u Istoka i Zapada" (Alija Izetbegovi}), "@ivot poslije smrti" (Muhammed el-gazali), "Muslimanska li~na imena" (Senad Agi}) i druga. Osim popularnih djela eminentnih li~nosti islamske misli i pera, "El-Kelimeh" je izdao i veliki broj video i audio kaseta, ilimihala, bro{ura za djecu, kataloga i priru~nika. Akcija koja je obilje`ila kraj i po~etak godine, a koja je realizovana u sklopu Izdava~ke djelatnosti, jeste sigurno distribucija Kur'ana, poklon od Kraljevine Saudijske Arabije muslimanima Sand`aka. Interesovanje sand`a~kih muslimana za ovom Uzvi{enom Knjigom je bilo toliko da se ono nije moglo zadovoljiti postoje}im koli~inama, {to je izazvalo lansiranje razli~itih dezinformacija, kao i zlonamjerne i neopravdane kritike. Bilo kako bilo, danas skoro da nema muslimanske institucije, d`amije ili ku}e u Sand`aku i {ire, u koju nije u{ao ovaj doista vrijedan poklon. Koliko koristimo njegove blagodati, to je ve} pitanje za diskusiju. Vjerovatno, ono {to je dalo pe~at radu Izdava~ke djelatnosti pri Me{ihatu jeste izdavanje prvog islamskog glasila u Sand`aku - "Glasa Islama", lista koji evo do`ivljava 11-i broj. Prethodnica ovog glasila je bio bilten internog tipa pod nazivom "Haber" koji je u pro{loj godini do`ivio pet svojih izdanja. Na inicijativu u~enika Medrese pokrenuto je i izdavanje lista "Softa" ~iji prvi broj je u pripremi. Ina~e, "El-Kelimeh" je kod Republi~kog zavoda za statistiku registrovana kao Izdava~ka ustanova sa {irokim spektrom poslova na polju izdavala{tva. Raspola`e solidnim uslovima za rad sa savremenom kompjuterskom tehnikom i tonskim studijem. Osim rukovodioca ove ustanove, Mustafe ef. Feti}a, koji je ujedno glavni i odgovorni urednik lista "", u izdava~koj djelatnosti je upo{ljeno i lice za distribuciju edicija i novina kao i honorarno anga`ovani poznati novinar i publicista Fehim Kajevi}. Obzirom na interesovanje donatora za finansiranje {tampanja islamske literature za potrebe vjernika ovih prostora i {ire, naziru se bolji dani ove ustanove. Humanitarna organizacija: U vremenu kada je zvani~na vlast veoma te{ko legalizovala rad ustanova i institucija sa ovog podru~ja, osnovana je Humanitarna organizacija pri Me{ihatu, popularna IHO, i registrovana kod Saveznog ministarstva pravde. Me{ihat je ovoj organizaciji planirao dati pravi zna~aj i ulogu, aktiviraju}i je na poslovima zbog kojih je prevashodno i osnovana, tako da ona u tom smislu svakog Ramazana sprovodi akciju distribucije kurbanskog mesa siroma{nim muslimanima, izbjeglicama i raseljenim licima, na bazi obimnih spiskova dostavljenih od strane Odbora IZ-e Sand`aka. Tom prilikom se podijeli od 13 do 15 tona mesa. Ova akcija, osim humanitarnog, nosi i pe~at islamske ljubavi, brige i suosje}anja sa ugro`enim muslimanima. Osim pomenutim licima, u toku godine se u vi{e navrata mesom poma`u i razne ustanove kao {to su: Dom staraca, Dje~ji vrti}, Medicinski centar i dr. Osim ove, Humanitarna organizacija pri Me{ihatu se ne mo`e pohavliti nekim zna~ajnijim akcijama. Doskora{nja situacija i embargo su u~inili da se eventualne donacije i humanitarne po{iljke iz inostranstva, koje su i inspirisale njeno osnivanje, nisu mogle preuzimati. No, zbog sve te`e materijalne situacije u kojoj se nalaze i sand`a~ki muslimani, a koja za sobom nosi i mnoge zdravstvene i socijalne probleme, ovih dana odgovorni u Me{ihatu intenzivno rade na aktiviranju ove organizacije. Naime, ustupljen je u tu svrhu adekvatan prostor, upo{ljeno lice za poslove distribucije i izabran Upravni odbor Humanitarne organizacije, sastavljen od novopazarskih uspje{nih privatnika, koji su kur'anski imperativ o pomaganju islamskih institucija i ugro`enih muslimana uzeli za svoju vodilju u radu. Rezultate treba o~ekivati onda i onoliko koliko svi budu ugradili sebe i svoj imetak u pomenute svrhe. SLU@BE ME[IHATA Vjersko-prosvjetna slu`ba: Po{to vjerskoprosvjetna slu`ba, jedna od najva`nijih u Me{ihatu, zbog nedostatka adekvatnih kadrova ni do dandanas nije zvani~no formirana, aktivnosti iz njenog domena obavljaju ~lanovi Me{ihata, profesori Medrese, pojedini vjerski slu`benici, te zapo{ljeni u Me{ihatu. Od niza aktivnosti koje je ova slu`ba u protekle ~etiri godine realizovala, u kratkim crtama }emo nabrojati sljede}e: - kontinuirana predavanja predsjednika Me{ihata iz oblasti tefsira koja se realizuju u novopazarskim d`amijama, - predavanja koja svakog prvog petka u mjesecu odr`avaju direktor i profesori Medrese u Prijepolju, - anga`ovanje hafiza za klanjanje teravije s hatmom i u~enje mukabele u novopazarskim d`amijama, ve} ~etiri godine zaredom a nakon 62 godine pauze, - tromjese~ni kurs arapskog i engleskog jezika, organizovan u ljeto godine u prostorijama Biblioteke, - odr`avanje Savjetovanja o daljem radu IZ-e Sand`aka u oktobru (Novi Pazar) i junu god. (Tutin), - Ve~ernja {kola Islama, gdje su polaznici u trajanju od tri mjeseca izu~avali osnovna znanja iz kiraeta, akaida i fikha, organizovana po~etkom godine u biv{im prostorijama Medrese, - [kola hifza, osnovana oktobra godine sa prijavljenih 23 kandidata, da bi danas brojala trojicu najistrajnijih polaznika, - stru~ni ispiti imama, hatiba i mualima organizovani u martu i maju (popravni) godine u cilju stru~nog usavr{avanja vjerskih slu`benika IZ-e Sand`aka, - Omladinski debatni klub, organizovan jednom nedjeljno po~ev od juna godine u Altun-alem d`amiji, gdje su anga`ovani predava~i (intelektualci, ulema, profesori srednjih {kola i Medrese) iz ~etiri oblasti (islamski moral, humanisti~ke nauke, prirodne nauke i islamski preporod), - organizovanje predavanja od strane predsjednika Me{ihata te direktora i profesora Medrese po Odborima IZ-e Sand`aka i sand`a~kim d`ematima u inostranstvu, za vrijeme i van mjeseca Ramazana. Neke od ovih vjersko-prosvjetnih aktivnosti su za`ivjele i odvijaju se i dan-danas, neke su periodi~nog tipa, dok su neke uga{ene zbog ovjektivnih ili subjektivnih razloga. Sve u svemu, rezultati su vidljivi i ogledaju se u ja~anju vjerske i edukativne svijesti muslimana Sand`aka, kako mladih tako i starijih, naro~ito iz redova intelektualaca. Pravna slu`ba: Samo osnivanje Me{ihata je podrazumijevalo i formiranje pravne slu`be u okviru njega, kao neophodnog resora za normalno funkcionisanje ovog organa. Me utim, ova slu`ba ni do danas nije osnovana, ve} poslove iz njenog domena obavljaju zapo{ljeni u Me{ihatu, komisije formirane od njegovih ~lanova i povremeno anga`ovani advokati. Glavni razlog tome je, kao i kod ostalih ustanova i slu`bi Me{ihata, nedostatak kadrova iz ove oblasti, koji bi, osim svoje stru~nosti i poznavanja problematike, zadovoljili i ostale kriterije ove institucije. Bez obzira na pomenute probleme, pokrenuta potrebom i obavezom izrade normativnih akata, organizovana u vidu komisija, ova slu`ba je izradila, osim Statuta IZ-e Sand`aka i Pravilnika o vjerskim slu`benicima IZ-e Sand`aka, niz drugih pravilnika, neophodnih za normalno funkcionisanje na{e Islamske zajednice, kao {to su: - Pravilnik o raspodjeli sredstava na li~na i druga primanja zapo{ljenih u Me{ihatu IZ-e Sand`aka, - Pravilnik o kategorizaciji d`emata, sistematizaciji radnih mjesta i platama imama, - Pravilnik o pru`anju vjerskih usluga, - Odluka o platama glavnih imama u Odborima IZe Sand`aka, Zbog nagomilanih problema pravno-imovinske prirode i poku{aja mnogih da, ionako umanjenu i zapu{tenu vakufsku imovinu, jo{ vi{e uzurpiraju, pri Me{ihatu je u maju mjesecu ove godine formirana Slu`ba za vakufsku imovinu i profesionalno upo{ljen dipl. pravnik, sa obavezom da popi{e i registruje svu vakufsku imovinu na podru~ju IZ-e Sand`aka, prikupi potrebnu dokumentaciju i organizuje proceduru povra}aja bespravno oduzete vakufske imovine. Rezultati na tom polju su ve} na pomolu i o~ekujemo da }e novi dr`avni zakoni iz te oblasti i}i tome u prilog. Izgradnja: Nije sve i{lo tako glatko Finansijska slu`ba: Obzirom da je protekli period bio obilje`en krupnim investicionim ulaganjima, kako u gra evinske projekte, tako i u inventar i tehni~ku opremu, finansijska slu`ba je iz godine u godinu sve aktivnija. Sve ve}i obim prihoda, a posebno rashoda, kao i sve ve}i spektar finansijskih ulaza i tro{kova, rezultat su ja~anja ove, ipak mlade, institucije. Dinami~nost blagajne je naro~ito izra`ena u prvoj polovini godine, jer su sve ja~e aktivnosti i akcije Me{ihata i Medrese, pra}ene obimnijim finansijskim transakcijma, ba{ u tom periodu. Hronolo{ki gledano, godina zapo~inje Ramazanom koji nam donosi prihode od zekata i sadekatu-l-fitra, nakon ~ega se kre}e sa opse`nim pripremama za Had`, gdje imamo prihode od uplata ali i velike rashode za njegovu organizaciju. Ubrzo zatim slijedi akcija nabavke i klanja kurbana sa svojim velikim prihodima, da bi se oni ubrzo pretvorili u finansijske izdatke za nabavku stoke i tro{kove klanice. Uporedo te~e i akcija prikupljanja kurbanskih ko`a, koja nam ujedno donosi nova finansijska sredstva, uz istovremene rashode na ime provizije sakuplja~ima. Paralelno sa ovim akcijama teku i svakodnenvne aktivnosti na polju rada Medresa, Izdava~ke djelatnosti, Biblioteke, gra evinske slu`be, Kluba Me{ihata itd., {to dodatno optere}uje ovu slu`bu i odgovorne u njima. Kako bi se, zbog obima finansijskih poslova, vo enje knjigovodstvene dokumentacije uprostilo a

6 6 ME[IHATOV JUBILEJ eventualne gre{ke u knji`enju svele na minimum, ova slu`ba je opremljena kompjuterom i {tampa~em u te svrhe. Gra evinska slu`ba: Ova slu`ba Me{ihata ne postoji kao profesionalno upo{ljen tim stru~njaka, ve} se zbog sve ve}e potrebe izgradnje i renoviranja objekata Islamske zajednice anga`uju gra evinski radnici razli~itih profila i volonteri, uz nadzor lica upo{ljenog za organizaciju pomenutih poslova. Zasigurno, u ~etvorogodi{njem postojanju Me{ihata, najbogatije gra evinskim ostvarenjima bile su zadnje tri godine. U tom periodu je izgra en niz objekata, te izvr{ene pripremne radnje za podizanje novih. S ponosom }emo nabrojati rezultate ove slu`be: - Zgrada mu{ke Medrese u haremu Altun-alem d`amije, povr{ine 380 kvadrata, sa prizemljem i dva sprata. Objekat vrijedan divljenja, izgra en je u orijentalnom stilu sopstvenim sredstvima, uz nesebi~no anga`ovanje d`ematlija i drugih darodavaca, - Zgrada `enske Medrese u haremu Bor-d`amije, povr{ine 400 kvadrata sa internatom. Izgra ena je u prepoznatljivoj islamskoj arhitekturi, sa visokim zidom du` spoljne strane, uz anga`ovanje mnogih d`ematlija, posebno onih iz Bor-d`amije. Posjeduje sve prostorije potrebne za normalno odvijanje nastave i slobodnih aktivnosti u~enica, - Ozidan i ukrovljen sprat i potkrovlje na postoje}oj zgradi Vakufa, povr{ine oko 400 kvadrata, predvi en za centralne administrativne prostorije Me{ihata i njegovih slu`bi, - Ozidana i ukrovljena tri lokala sa gara`ama u prizemlju, u blizini zgrade Vakufa, povr{ine od oko 170 kvadrata, - Dogra en objekat u Svojboru i adaptiran u stolarsku radionicu za potrebe Islamske zajednice. Obzirom da je jo{ pro{le godine dobijena gra evinska dozvola za revitalizaciju zgrade Stare medrese, koja je planirana da bude internat za u~enike, realizaciji tog obimnog posla se jo{ nije pristupilo. Razlog tome je sporo odvijanje procesa izmje{tanja porodica, smje{tenih u pomenutom ruiniranom objektu, o ~emu su na{e novine u vi{e nastavaka pisale. Ina~e, revitalizirana zgrada Stare medrese }e u}i u planirani kompleks Islamskog centra, za koji je ura ena projektna dokumentacija i dobijene sve potrebne saglasnosti a na ~iju se izgradnju ~eka dok se ne obezbijede finansijska sredstva. OSTALE AKTIVNOSTI ME[IHATA Od ostalih aktivnosti Me{ihata IZ-e Sand`aka, na prvo mjesto i s ponosom stavljamo organizaciju obavljanja pete islamske du`nosti - Had`a. Naime, i pored birokratsko-tehni~kih prepreka u kompletiranju dokumentacije u vezi sa odlaskom na Sveta mjesta, broj had`ija sa podru~ja Sand`aka i {ire se iz godine u godinu sve vi{e pove}ava. Sa 23 njih iz 1994., 64 u 1995., 62 u 1996., brojka se popela na 90 had`ija u godini, tako da je do sada posredstvom na{eg Me{ihata Had` obavilo oko 250 osoba. [to je za radovanje, sve je vi{e mladih ljudi u redovima "Allahovih gostiju". Tako e, vrijedna pomena a svakako zna~ajna za opstanak Medrese je i akcija nabavke i klanja kurbana ~ije se meso koristi za ishranu u~enika Medrese i siroma{nih u Sand`aku, kako je ve} pomenuto. Broj onih, {to iz Sand`aka a {to iz inostranstva, koji ovu islamsku du`nost `ele izvr{iti preko na{eg Me{ihata se kre}e po godinama ovako: kurbana, , i kurbana. Od zaklanih kurbana, nakon svih faza obrade, dobija se 20-ak tona mesa, dovoljnih za zadovoljenje godi{njih potreba kuhinje Medrese i ramazansku hediju ugro`enim muslimanima Sand`aka. Paralelno sa akcijom klanja kurbana te~e i akcija prikupljanja kurbanskih ko`a na podru~ju kojeg pokriva na{ Me{ihat. Tom prilikom se po Odborima IZ-e prikupi koli~ina od do komada bravlje i jare}e ko`e, kao i do kilograma gove e ko`e, od ~ega najvi{e u Odboru IZ-e Novi Pazar, {to je i logi~no. U vezi ove akcije je iz godine u godinu prisutna pojava da pojedini Odbori prikupljene kurbanske ko`e prodaju drugim otkupljiva~ima, mimo onog koji je s Me{ihatom sklopio ugovor, ~ime direktno kr{e normativna akta IZ-e Sand`aka, umanjuju}i ovaj, za Medresu itekako va`an prihod. Istanbul: Drugo Evroazijsko Islamsko savjetovanje Kontakti sa inostranstvom: Osim `ive aktivnosti na sand`a~kom podru~ju, posebno u prve dvije godine postojanja Me{ihata, koju je imao njegov predsjednik Muamer ef. Zukorli}, tu su i mnogi kontakti sa inostranstvom u cilju uspostavljanja veza sa institucijama i zvani~nicima koji su bitni za dalji rad i uspjeh Me{ihata. Od mnogih posjeta i susreta, nabroja}emo najva`nije: - Simpozij Islamskih zajednica Bo{njaka izvan BiH, odr`an u Kelnu (Njema~ka) jula godine, - Kongres Islamskih zajednica Evrope, odr`an u Bazelu ([vicarska) septembra godine, - Islamska konferencija za Isto~nu Evropu, odr`ana u Istanbulu oktobra godine, - Tre}e zasijedanje Narodnog arapskog islamskog kongresa, odr`ano u Kartumu (Sudan) marta godine, - Prijem kod kralja Saudijske Arabije Fahda ibn Abdul Aziza; susret sa generalnim sekretarom Rabite Abdelallah Salih Ubejdom u sjedi{tu Rabite na Mini; susret sa predsjednikom Islamske banke za razvoj Ahmed Muhammed Alijem u njegovom kabinetu na Mini u aprilu godine, - Svjetski kongres Islamskih zajednica i udru`enja u povodu godi{njice osloba anja Istanbula od bizanijske imperije, maja godine, - Bliskoisto~na turneja i susreti sa: [ajhu-l- Azharom Sejid Muhammed Tantavijem u Kairu; rektoricom Univerziteta El-D`inan u Tripoliju (Liban) dr Munom Hadad Jekin; dekanom postdiplomskih studija istog Univerziteta dr Ali Ljagom; dekanom [eriatskog fakulteta El-Islah dr Re{id Mikatijem; posjeta Vrhovnom muftijstvu Republike Liban; Vrhovnom muftijstvu Sirije i muftiji {ejh Ahmedu Kaftaru, juna godine, - Drugo Evroazijsko islamsko savjetovanje, odr`ano u Istanbulu oktobra godine, - Posjeta Iranu gdje su vo eni razgovori na najvi{em nivou o vjerskoj saradnji, oktobra Rezultati pobrojanih posjeta i susreta, kao i mnogih drugih, su veliki, ali najve}i je taj {to je Islamska zajednica Sand`aka sa Me{ihatom na ~elu stekla renome i respekt u islamskom svijetu, i pored Sarajevo: sa Sabora IZ-e BiH 97 izbjegavanja aktuelne vlasti da ga prizna kao realnost i nezaobilazan faktor u stvarnosti muslimana ovih prostora i {ire. * * * Pobrojani uspjesi i ostvarenja u ~etvorogodi{njem radu Me{ihata IZ-e Sand`aka su rezultat danono}nog rada i nesebi~nog zalaganja svih u Me{ihatu ali se njima ne smijemo zadovoljiti jer u narednom periodu pred odgovornima stoje jo{ ve}e obaveze, koje se u prethodnom periodu zbog objektivnih okolnosti i kratko}e vremena nisu mogle realizovati. Od prioriteta na kojima treba intenzivno poraditi, u prvom redu izdvajamo problem organizacije Islamske zajednice na terenu, tj. po Odborima IZ-e Sand`aka, u smislu po{tivanja done{enih normativnih akata i hijerarhije u Islamskoj zajednici na svim nivoima. Razlog dosada{njem anarhi~nom stanju na terenu je dugogodi{nja prepu{tenost Odbora samim sebi i opiranje pojedinih faktora u Islamskoj zajednici izvr{avanju Statutom i Pravilnicima regulisanih obaveza. Tako e treba poraditi i na ozbiljnoj organizaciji vjerske pouke u Sand`aku, koja je na vrlo niskom nivou a bez koje se ne mo`e zamisliti kvalitetno islamsko obrazovanje muslimanskog nara{taja. Obzirom da se nazire i uvo enje vjeronauke u {kolama, mora se baciti akcenat na osposobljavanju kadrova koji }e adekvatno popuniti mjesta predava~a u pomenutim {kolama. Pobrojani, kao i mnogi drugi zadaci i ciljevi koji predstoje Me{ihatu IZ-e Sand`aka, ostvari}e se uz Allahovu d`.{. pomo} ako se budemo kao do sada dr`ali kur'anskog ajeta: "Reci: Radite, pa }e va{ trud vidjeti Allah, Poslanik i vjernici..." Pripremio: Samir [krijelj

7 AKTUELNI TRENUTAK 7 Odr`ana XVIII redovna sjednica Me{ihata IZ-e Sand`aka MJERILO USPJEHA JE RAD Nakon konstatacije predsjednika Me{ihata Muamer ef. Zukorli}a da sjednici prisustvuju svih deset ~lanova, predlo~en je sljede}i dnevni red: 1. Izvje{taj o radu Medrese u {kolskoj 1996/97. godini 2. Izvje{taji o radu Odbora IZ-e i glavnih imama u god 3. Reonizacija d`emata 4. Pripreme za vanredno zasijedanje Sabora 5. Razno Poslije usvajanja dnevnog reda, direktor Medrese prof. Mevlud ef. Dudi} podnio je izvje{taj o radu Medrese u {kolskoj 96/97 godini. Potom su uslijedile diskusije da bi uz zajedni~ku konstataciju o uspje{nom radu Medrese izvje{taj bio jednoglasno usvojen. U okviru druge ta~ke dnevnog reda tj. dostavljanja izvje{taja o radu Odbora i glavnih imama stanje je ocijenjeno zabrinjavaju}im. Nakon {to su analizirani podaci koji su Odbori i kada dostavili izvje{taje o svome radu, ukazano je na ~injenicu da Odbori poput Bijelog Polja, Ro`aja, Nove Varo{i i Petnjice jo{ nisu dostavili izvje{taje za godinu. Ostali Odbori su pak to u~inili, ali tek poslije isteka naknadno utvr enog Va{ prijedlog za hutbu Obavje{tavamo sve imame, hatibe i mualime da nam se jave sa prijedlogom za hutbu, u pismenoj formi, koje }emo objaviti u okviru ve} postoje}e rubrike Hutba. Va{im anga`manom doprinijet }ete kvalitetnijoj koncepciji na{eg lista. Redakcija U pro{lom broju potkrale su se dvije gre{ke u rubrici Aktuelni trenutak, strana 6. Ispod teksta ''30 godina u islamskoj zajednici'' nema inicijala autora. Autor teksta je M.F. Na istoj strani u tekstu ''Pogled Sa sjednice Me{ihata ISPRAVKA roka. Pod tre}om ta~kom dnevnog reda na{lo se pitanje reonizacije d`emata. Predsjednik Me{ihata je naglasio da je prijedlog za reonizaciju d`emata dostavio jedino Odbor IZ-e Tutin, a OIZ-e Bijelo Polje samo popis doma}instava. Kao zaklju~ak po ovom pitanju usvojen je ve} dostavljeni prijedlog Odbora IZ-e Tutin. Tako e je utvr eno da su do god. Odbori du~ni dostaviti pomenute prijedloge. U okviru priprema za naredno zasijedanje Sabora verifikovan je prijedlog dnevnog reda i iznijeta informacija o pojedinim specifi~nostima nacrta Ustava IZ-e BiH. Na sjednici je predsjednik Me{ihata informisao o slu`benim putovanjima u inostranstvo za protekla tri mjeseca. Od ove sjednice je Gazi-Isabeg Medresa bogatija za jo{ jednog profesora koji je, prema jednoglasnoj odluci, upo{jen u stalni radni odnos. Rije~ je o predava~u turskog jezika Te{rif ef. [a~i}u. Profesor [a~i} ve} nekoliko godina uspje{no u~estvuje u radu Medrese sa statusom honorarnog radnika. M. F. sa ^itluka'', Enes ef. Svraka nije glavni imam u Priboju, kako je pisalo, ve} imam glavne d`amije u Priboju. Izvinjavamo se ~itaocima Glasa Islama zbog pomenutih tehni~kih gre{aka. Redakcija Posjete PREDSJEDNIK ME[IHATA PRIMIO VISOKU DELEGACIJU AMERI^KE AMBASADE U BEOGRADU U ~etvrtak 13. novembra, predsjednik Me{ihata IZ-e Sand`aka Muamer ef. Zukorli} je u svom kabinetu primio visoku tro~lanu delegaciju Ameri~ke ambasade u Beogradu na ~elu sa {efom misije pomenute amasade gospodinom Ri~ardom Majlsom. U jedno~asovnom razgovoru, gosp. Majls se upoznao ukratko sa okolnostima osnivanja kao i ~etvorogodi{njim radom Me{ihata, ineteresuju}i se, izme u ostalog, o organizaciji rada IZ-e Sand`aka, na~inu sticanja vjerskog znanja u~enika osnovnih {kola, interesovanju mladih za izu~avanje Islama, kao i vjernika sa podru~ja Sand`aka za odlazak na Had`. Ugledni gost iz Ameri~ke ambasade se tako e informisao i o tome kako su organizovane Islamske zajednice van Sand`aka na prostoru SR Jugoslavije i da li postoji ekumenska organizacija koja bi organizovala saradnju izme u vjerskih poglavara svih konfesija u zemlji. Po{to je od strane predsjednika Vjerska pouka PUNE RUKE POSLA Za OIZ-e Novi Pazar, ovogodi{nji {kolski raspust i dani u njemu su bili dani intenzivnog rada na vjerskoj pouci. Zbog toga su svi mualimi, kao i vjersko-prosvjetna komisija imali punije ruke posla za razliku od drugih dana. Kako nas je obavijestio glavni imam OIZ-e Novi Pazar, Ramadan ef. Nezovi}: "Kada se ti~e vjerske pouke i njihovog broja, ona se je odr`avala na vi{e punktova, a broj je bio za nekoliko procenata ve}i u ovoj godini u odnosu na pro{le. To se posebno vidi iz podatka da je ove godine na podru~ju na{eg OIZ-e uspje{no zavr{ilo prvu i drugu hatmu njih 45 kandidata. To je jako dobro odeljenje. Mi smo kao komisija preslu{ali sve kandidate i uvjerili se da su pokazali solidno znanje. Posebno smo zadovoljni {to je dobar broj polaznika zavr{io hatmu uz solidno poznavanje i pravilno primjenjivanje ted`vidskih pravila (pravilno u~enje) Kur'ana a.{", istakao je glavni imam Ramadan ef. Nezovi}. Najve}i broj svr{enika hatme je iz mekteba "Kuri-^e{me". Pred imamom ove d`amije, prvu i drugu hatmu je zavr{ilo 22 polaznika. Iza Muamer ef. Zukorli}a bli`e upoznat o kr{enju elementarnih vjerskih prava islamskih institucija i muslimana u Sand`aku, gosp. Ri~ard Majls je izrazio `elju i spremnost da se o tim i drugim problemima razgovara, Predsjednik Me{ihata u razgovoru sa gospodinom Ri~ardom Majlsom. naglasiv{i da je drugi ~lan ove delegacije gosp. Robert Pitre zadu`en za Sand`ak, te da }e posredstvom njega o svemu biti upoznat i Va{ington. Na kraju je izra`ena i obostrana `elja za ~e{}im susretima na ovom i vi{im nivoima, u Novom Pazaru ili Beogradu. S.[. ovog mekteba slijedi mekteb iz Selakovca u kome je pred imamom - mualimom h. Mali} ef. Nurovi}em zavr{ilo 12 polaznika. Iza spomenutih mekteba slijede Bor d`amija, [arova d`amija, Lejlek d`amija kao i mekteb u Ivan~i, istina sa manjim brojem kandidata. Kako je ve} dugogodi{nja tradicija, svi gore spomenuti mektebi su svojim polaznicima organizovali skromne vjerske sve~anosti. Va{ izvje{ta~ je bio u prilici da prisustvuje na ~etiri takve sve~anosti. Sve~anosti su bile solidno organizovane i pripremljene. Sticao se utisak, da su njihovi izvo a~i "pravi profesionalci" a ne mladi polaznici mekteba. Njihovi mladi glasovi su odisali milozvu~jem. Njihovo citiranje ajeta, hadisa, u~enje ilahija i kasida, u~enje kur'anskih sura i tekbira je u potpunosti o~aravalo i mnogima nagnalo suze radosnice. Svim polaznicima, na kraju priredbe, uru~ena su svjedo~anstva o zavr{enoj hatmi, kao i simboli~ne nagrade od strane OIZ-e, ili d`amijskih odbora. N.S.

8 8 AKTUELNI TRENUTAK Novi Pazar VISOKA IRANSKA DELEGACIJA NA SVE^ANOSTI Predsjednik Me{ihata u razgovoru sa Ajatullahom Teshirijem Visoka delegacija Islamske Republike Irana, predvo ena Ajatollahom Teshirijem - predsjednikom Komiteta za islamsku i kulturnu saradnju, u kojoj su pored ostalih bili predstavnici Iranske ambasade u Beogradu, posjetila je god. Me{ihat IZ-e S a n d ` a k a. Delegaciju je sa svojim saradicima primio predsjednik Me- {ihata prof. Muamer ef. Zukorli}, nakon ~ega je i usijedila posjeta mu{koj i `enskoj Medresi, Izdava~koj djelatnosti i Gazi-Isabegovoj biblioteci. Doma}ini su iskoristili priliku da upoznaju visoke goste sa radom i aktivnostima ostalih slu`bi koje egzistraju u okrilju IZ-e Sand`aka. Poslije zajedni~ke ve~ere musafiri su bili po~a{}eni prigodnim programom koji je odr`an u Arap d`amiji, a u povodu ro endana h. Fatime te po~etka drugog kursa persijskog jezika. Pored gostiju iz Irana skupu su prisustvovali najvi{i predstavnici IZ-e Sand`aka, profesori Medrese na ~elu sa direktorom i ostali. Na samom po~etku, u prepunoj d`amiji, predsjednik Me{ihata Muamer ef. je izrazio dobrodo{licu gostima, te zahvalio Allahu d`.{. {to nam je omogu}io da se sastanemo u ovako lijepom ambijentu. Potom je ukazao na zna~aj ovog skupa i datuma povodom kojeg je uprili~en. Obra}anje uva`enog gosta {ejha Ajatollaha Teshirija zapo~eto je rije~ima punim sre}e i radosti {to se nalazi me u bra}om u Sand`aku. Ajatollah Teshiri je tom prilikom naglasio brojne sli~nosti koje ba{tine ova dva prijateljska naroda. Tako e je istakao uspjehe svoje zemlje pod zastavom Islama. Posebno osvje`enje ovom skupu Iranska delegacija u zijaretu Medresi dali su u~esnici hora Gazi-Isabeg sa melozvu~nim glasovima ilahija i kasida. U prilikama u kojim djeluje IZ-e Sand`aka svakako da ovakve posjete daju podstrek za rad i nadu u bolju budu}nost Islama i muslimana na ovim prostorima. Ispra}aju}i goste izra`ena je obostrana `elja: da ovakvih susreta bude {to vi{e, ako Bog da. M. Feti} Demanti GOSPODINE BOJA, NISTE DALI SAGLASNOST! U broju 10. Glasa Islama od oktobra godine, objavljen je intervju sa predsjednikom Predsjedni{tva IZ-e Kosova dr Red`epom Bojom, u kojem pored ostalih pitanja, daje odgovor i na ovo: "Nakon raspada biv{e Jugoslavije nestalo je i jedinstvenog ustrojstva IZ-e. Ipak, inicijativa pa i konkretnih poku{aja ka ponovnoj reintegraciji je bilo. Kakvo je va{e vi enje, po svemu sude}i, ove izazovne ideje?" Odgovor: "[to se ti~e ovog pitanja, moram vas podsjetiti da je Islamska zajednica Kosova ona koja je ~vrsto podr`ala ideju o osamostaljivanju Islamske zajednice Sand`aka i to jo{ od susreta u Ro`ajama, koju smo kasnije, normalno, uz zahtjev na{e bra}e iz Sand`aka, realizovali na jednoj od sjednica Sabora IZ-e Kosova, a koja je, ustvari, bila produ`etak dezintegracije biv{e Jugoslavije..." Gospodin Boja ovdje namjerno ili iz neznanja previ a dvije stvari i to: U vrijeme pokretanja inicijative za formiranje Me{ihata IZ-e Sand`aka, Islamska zajednica u biv{oj SFRJ je bila jedinstvena, te je ta ideja i{la institucionalno, preko Riaseta IZ-e, a kroz prijedlog na amandman Ustava IZ-e u SFRJ na sastanku predstavnika IZe u Ro`ajama. Tada je pored ostalih zaklju~aka donijet i zaklju~ak pod rednim brojem 3. "Predla`e se da Riaset IZ-e (Sarajevo) preko ustavne komisije prou~i opravdanost formiranja Sabora IZ-e za Sand`ak sa sjedi{tem u Novom Pazaru i da se dopuni ~lan 29. Ustava IZ-e amandmanom, gdje bi pored postoje}ih Sabora IZ-e bio formiran i Sabor IZ-e za Sand`ak". Dakle, nije rije~ o osamostaljivanju IZ-e Sand`aka od ostalog dijela IZ-e, od matice, ve} pro{irivanje i organa IZ-e za jedan vi{e Sabor, a sve u okviru jedinstvene IZ-e. To jedno, a drugo - inicijativa na{a iz Sand`aka za formiranjem Sabora nije namjera za dezintegracijom Jugoslavije, kako ka`e Boja. Pitanje dezintegracije Jugoslavije ili njenog razbijanja ne mo`e se vezati sa na{im poku{ajima organizovanja na vjerskom polju, na vjerskim principima i radi potreba vjere. To je na{a ideja, a ne da joj se daju politi~ke dimenzije, jer nije imala tu namjeru. Posebno {to se mo`e uzeti kao zamjerka gospodinu Boji je to {to nam on li~no nije dao saglasnost da formiramo Sabor IZ-e Sand`aka, na sjedinici odr`anoj godine u Pri{tini, kada je on li~no sprije~io Sabor IZ-e Kosova, Vojvodine i Srbije. Dalje, Boja mije{a pojmove kad ka`e da je IZe Kosova ona koja je ~vrsto podr`ala ideju o osamostaljivanju IZ-e Sand`aka. Tada nije postojala IZ-e Kosova, kako ka`e Boja, ve} Sabor IZ-e, a time i Me{ihat za Kosovo, Vojvodinu i Srbiju. Mi nismo tra`ili saglasnost IZ-e Kosova, ve} onog Me{ihata i Sabora kakav je postojao tada. Smatramo potrebnim reagovati na ove Bojine izjave, radi istine i razja{njenja da namjera za boljim vjerskim organizovanjem, nema te`nju za dezintegracijom jedne dr`ave pa ma koja ona bila, a pogotovu ne svoje zemlje u kojoj `ivimo i ~uvamo Islam kao amanet od Allaha i za koji }emo odgovarati ako ga ne da svi budemo jedinstveni i ujedinjeni u jednu jaku i sna`nu Zajednicu, a ne rascjepkani u sitne djeli}e. Mevlud ef. Dudi} Hajro ef. Tuti} Iz mekteba Bor d`amije Dvije srednjo{kolke i jedan srednjo{kolac su ove godine pred svojim mualimom i vjersko-prosvjetnom komisijom uspje{no zavr{ili svoju prvu hatmu. Iako je vjerska pouka dobrovoljna stvar, hvala Uzvi{enom Allahu d`.{. ima prili~an broj omladinki i omladinaca koji se interesuju za islamsko-vjerskim znanostima. To je danas primjetno po svim d`ematima, na vjerskoj pouci kao i na d`uma namazima, gdje je iz dana u dan sve vi{i broj mlade`i. Mnogima ne pri~injava nikakvu pote{ko}u to SVR[ENICI HATME {to je obiman i te`ak srednjo{kolski program, da redovno zavr{avaju vjersku pouku, redovno obavljaju zajedni~ke namaze u d`ematu, prate predavanja na islamskim tribinama i sli~nim vjerskim manifestacijama. Kao lijep uzor, mnogima }e poslu`iti ovogodi{nji svr{enici hatme iz Bor d`amije: Tahirovi} D`enisa, svr{enica srednje ekonomske {kole u Novom Pazaru, a od ove godine student ekonomskog fakulteta u Pri{tini, Ja- {arevi} Samira, u~enica gimnazije u Novom Pazaru, te Mumd`i} Enis, u~enik srednje medicinske {kole u Pri{tini. Njih nije ni{ta moglo omesti da redovno poha aju mekteb dugi period, njih ni{ta ne smeta da redovno dolaze na zajedni~ke namaze u d`amiji, da se svestrano obrazuju u Islamu. Posebno raduje {to se ne zadovoljavaju sa postignutim znanjem, ve} su nastavili i dalje dolaziti na pouku. Molimo Dragog Allaha d`.{. da im u~vrsti korake u tra`enju novih saznanja i pravog puta. Priredio: Nezir ef. Salihovi}

9 AKTUELNI TRENUTAK 9 Ismail Bardhi - doktor teolo{kih nauka S KUR ANOM NA SRCU Jedno od najneistra`enijih polja me u albanskim intelektualcima zasigurno je i teologija uop{te, mada je Albanac ve} poodavno upoznat s teologijom. Teologija islamske provincije s velikim zaka- {njenjem poku{ava kompenzirati prazninu u ovom predmetu, iako nije mogu}e kompenzirati izgubljeno. Pa ipak, u ovom pravcu jedan veoma va`an momenat se dogodio pri univerzitetu u Ankari, gdje je Ismail Bardhi, istra`iva~ teologije, odbranio doktorsku disertaciju i pri tome dobio visoke pohvale od strane komisije u sastavu Prof. Dr Sulejman Ates, najeminentniji poznavalac tefsira, zatim Prof. Dr Mehmet S. Hatiboglu, ekspert u hadiskoj nauci, kao i Prof. Dr Salih Akdemir, koji je istovremeno bio i mentor kandidata. Interesantno je spomenuti podatak da su tri gore pomenuta profesora svojevremeno bili studenti i asistenti ponatog bosanskog teologa, Prof. Dr Taiba Oki}a, koji je bio kreator teolo{kih nauka u modernoj Turskoj. Dalo se primjetiti da tokom odbrane disertacije, kako od strane komisije tako i od strane samog kandidata, istakla se va`nost studiranja teologije, odnosno teolo{ke kulture uop{te, kao i doprinosa Albanaca u tom pravcu, pri ~emu su se spomenula neka imena albanskih li~nosti koji su doprinjeli ne samo teolo{koj kulturi Albanaca ve} i {ire. Me u ostalima, tu su i [emsuddin Sami Frasheri, poznatiji kao autor Kamus-ul A'lama, prve enciklopedije na turskom jeziku, zatim Mehmed Akif Ersoj i drugi. Teza Dr Bardhija nosi naslov "Hafiz Ibrahim Daliu i njegov tefsirski metod". lna~e, Ibrahim Daliu bio je poznati albanski ekzegeta ro en u Tirani, autor prvog tefsira (nekompletnog) na albanskom jeziku: "Sr` zna~enja Kur'ani Kerima", kao i ve}eg broja djela, kako originalnih tako i prijevoda. Zaista se albanska muslimanska teologija mo`e ponositi s intelektualnom djelatno{}u Hafiza Ibrahima Daliua i njemu sli~nima. Ina~e, Ismail Bardhi je prvi Albanac doktor teolo{kih nauka na polju tefsira. Rodio se u Ka~aniku 1957 god., osnovno obazovanje je zavr{io u Dr Ismail Bardhi Skoplju, a vjersko obrazovanje je primio u krilu svoje porodice. Zatim je hifz zapo~eo u~iti u porodici hafiza Idriz ef. Idriza, i njegove sestre hafiz Mensure hanume, poznati kao hafizi i muallimi ne samo u Skoplju ve} i {ire. U svojoj 13. godini Ismail Bardhi je zavr{io hifz. Srednje obrazovanje je zavr{io u pri{tinskoj "Alauddin" medresi, a zatim je nastavio studije na Islamskom teolo{kom fakultetu u Sarajevu, gdje je i diplomirao. Poslije zavr{enih studija zaposlio se kao nastavnik u Isabegovoj medresi u Skoplju. Po{to se u to vrijeme predvi alo otvaranje Islamskog fakulteta u Skoplju, zajedno s jednim njegovim kolegom poslat je od strane Islamske zajednice na postdiplomske studije. Magistrirao je god. na Teolo{kom fakultetu Univerziteta u Ankari, a zatim na istom fakultetu produ`io svoje studije do doktorata progla{en je za Doktora teolo{kih nauka. Tokom 1993/94. godine bio je savjetnik u Ambasadi Republike Bosne i Hercegovine u Tirani, Albanija. Svojim radovima predstavio se u ~asopisima "EI-Hilal" (Skoplje), "Dituria Islame" (Pri{tina), kao i nekim informativnim radovima u turskim ~asopisima. Organizovao je i bio i sam u~esnik nekoliko me unarodnih konferencija a istovremeno je i inicijator osnivanja Izdava~ke ku}e "Logos" u Skoplju. Tako e, bio je i inicijator osnivanja Stranke demokratske akcije za Makedoniju. Uskoro }e njegova teza biti objavljana na albanskom jeziku. M. Feti} Nezir ef. Salihovi} diplomirao na Pri{tinskom univerzitetu, Katedri za orjentalistiku SPOJ ZNANJA I ISKUSTVA Tako je to kada se preporuka Bo`ijeg Poslanika ozbiljno shvati i preto~i u djelo, a ona glasi: "Tra`ite nauku od be{ike do motike". To je na djelu dokazao Nezir ef. Salihovi}, imam iz Novog Pazara, koji je godine diplomirao na Pri{tinskom univerzitetu, Filolo{kog fakulteta na Katedri za orjentalistiku, ~ime je stekao zvanje profesora orjentalistike. Nezir ef. Salihovi} ro en je godine u selu Mojstir, op{tina Tutin. Nakon zavr{etka osnovne {kole, zavr{io je Gazi Husrevbegovu medresu u Sarajevu godine. Kao imam po~inje da radi u Novom Pazaru gdje se i sada nalazi. Nezir ef. je iz grupe imama koji su se zaposlili u Odbor IZ-e Novog Pazara u vremenu kada je jedna mlada generacija, koja je tih godina zavr{avala medrese u Sarajevu i Pri{tini, popunjavala upra`njena mjesta imama u Novom Pazaru odlaskom ranijih efendija u penziju. Sa svojim lijepim mekamom, dobrim predavanjima i sveukupnim anga`manom na polju Islama, Nezir ef. se nametnuo i biva cijenjen i po{tovan od strane d`emata i od strane ljudi koji su vodili Islamsku zajednicu, te tako biva biran u Odbor IZ-e kao ~lan, gdje je i dan danas. Ulema Novog Novi Pazar Dana godine sve~ano je obavljeno islamsko vjen~anje u ku}i porodice Turkovi} u Novom Pazaru. Bilo je to u ~etvrtak, kada su Turkovi} Alija iz Novog Pazara i njegova izabranica Maruki} Munevera iz sela Izroka - Tutin, pred imamom Nezir ef. Salihovi} i pred svjedocima, dali pristanak za bra~ni `ivot u Islamu i sa `ivotnom vodiljom Kelimei-{ehadetom. Turkovi} Alija je uzoran d`ematlija, redovni klanja~ od malih mu je bila da se o`eni uzornom i ~estitom djevojkom koja voli Islam. Allah d`.{. mu je udovoljio `elji. Tako e i njegova izabranica potje~e iz porodice gdje se praktikuje islamski na~in `ivota. Jedno od lijepih islamskih be{areta kod spomenutih mladenaca je i to {to su za dan vjen~anja odabrali ~etvrtak, a to je dan uo`i Pazara bira ga za predsjednika Udru`enja i sekretara gdje se i sada nalazi, a u vi{e saziva biran je za ~lana Sabora IZ-e i Starje{instva u nauke i spreman da sprovede imperativ Kur'ana: "U~i i ~itaj" Nezir ef. je upisao vanredno Filolo{ki fakultet u Pri{tini, grupe orjentalistike, i uspje{no ga zavr{ava, stavljaju}i se Odboru IZ-e u Novom Pazaru na raspolaganju i time oboga}uje na{u sredinu za jo{ jednog fakultetski naobrazovanog alima. Ovdje je spoj iskustva sa mlado{}u, znanja sa entuzijazmom, {to je garant uspjeha u radu. Od takvog rada i m a } e koristi, prije svega na{a sredina, d`ematlije i svi koji su u d`ematu, a i imami i njih o v e porodice. Odbor IZ-e Novog Pazara, i Nezir ef. Salihovi} Udru`enja uleme Novog Pazara iskreno ~estitaju Nezir ef. na diplomi. U SA [EHADETOM Hajro ef. Tuti} najodabranijeg dana u hefti i kako saznajemo dan u kome se iskrena dova upu}ena Allahu d`.{. ne odbija. Stoga i brakovi sklopljeni uo~i petka su in{aallah hajirniji. Molimo Plemenitog Allaha d`.{ da im bude na pomo}i, da im u~ini `ivot sretnim i da mladenci hrabro kora~aju putem Islama i Kelimei- {ehadeta. Amin! Ebu Mimm

10 10 Vijesti iz Medrese USKORO IZLAZI "SOFTA" Gazi-Isabeg medresa u Novom Pazaru je nesumnjivo najve}i rasadnik Islama na na{im prostorima, a njeni u~enici neumorni misionari ove ~iste i nepatvorene vjere - dinul Islama. Inicijativa za osnivanje a~kog lista "Softa" je jo{ jedna {ansa da se afirmi{u ove mlade du{e, `eljne da daju svoj doprinos u {irenju islamske misli. Redakcija je spremna, radovi gotovi. List }e izlaziti tromjese~no u okviru "Glasa Islama". Stoga krenimo zajedni~ki, mole}i Boga d`.{. da bude zadovoljan sa ovim hairli poslom. Latimo se pera, pa bujrum. Sjenica [ERIATSKO VJEN^ANJE Dana u ku}i svoje majke u Sjenici, uz Kur'an, lijepe nasihate i dovu, da stupe u zajedni~ki `ivot odlu~ili su Suad Toti} i Almasa Feti}. Zanimljiva je izjava mladi}a, supruga koji je stasao na Zapadu u [vicarskoj: "Meni je Allah dao da radim i zara ujem na Zapadu gdje ima svega i sva{ta, ali je sve to prazno i bezvrijedno. Jedine vrijednosti su ove i ovakve, na{e vrijednosti koje su trajne i koje nose ~ovjeka kroz `ivot". Vjen~anje je obavio Ramiz ef. Hamidovi}, glavni imam, koji im je pored ustaljenog rituala za`elio sre}u i da budu pravi ambasadori Islama i islamskog na~ina `ivota u mjestu gdje `ive u [vicarskoj, {to su oni i obe}ali. IZ NA[IH D@EMATA ODBOR ISLAMSKE ZAJEDNICE PLJEVLJA MISIRSKI MERMER Pljevlja su nastala od srednjevjekovnog trga. Sa dolaskom Osmaske uprave u te krajeve godine ubrzan je privredni, a sa njim i urbani razvitak ovog mjesta. Bilo je potrebno punih sto godina od uspostavljanja sultanove vlasti u pljevaljskom kraju da nekada{nji trg preraste u naselje ve}eg ranga - kasabu. Zahvaljuju}i povoljnim uslovima, odnosno privrednim okolnostima, kao i ~injenici da su se Pljevlja nalazila na tada va`nom carigradskom (dubrova~kom) drumu, te interesovanja za rodni kraj tada{njeg istaknutog osmanskog velikodostojnika Husein-pa{e, ovo mjesto je godine postalo sjedi{te hercegova~kih sand`akbegova. Urbani i ekonomski uspjeh grada najve}im dijelom vezan je za ime Husein-pa{e Boljani}a. Kao uticajan i vrlo bogat ~ovjek, on je po uzoru na tada{nje osmanske velikane, iz svojih sredstava u Pljevljima podigao vi{e zadu`bina. Svojim izgledom i ljepotom me u njima se isti~e d`amija, po njemu nazvana, Husein-pa{ina d`amija. Njen prvobitni izgled je o~uvan do danas. Po potrebi je povremeno popravljan krov ili neki drugi dio koji je dotrajao, ali se nikad nije diralo u njen prvobitni arhitektonski dio. Po svojoj arhitektonskoj skladnosti i unutra{njoj dekoraciji svrstava se me u zna~ajnije spomenike islamske kulturne ba{tine u na{oj zemlji. Pored d`amije i drugi objekti koje je Boljani} podigao u Pljevljima uticali su da ovo mjesto od 70-tih godina XVI vijeka postane kasaba. Urbani razvoj grada naro~ito je intenzivan poslije godine kada Pljevlja postaju sjedi{te Hercegova~kog sand`aka. Od tada, pa sve do godine, tj. punih 257 godina Pljevlja su bila jedno od najzna~ajnijih administrativnih i privrednih centara Bosanskog ejaleta. Urbanim razvojem, te podizanjem raznih zadu`bina, kako Husein-pa{e, tako i drugih bogatijih mje{tana, Pljevlja su dobila izgled prave orijentalne kasabe, sa svim karakteristikama koje se odnose na naselje te veli~ine. Pored pisanih arhivskih dokumenata, o tom vremenu su svoje utiske ostavili brojni putopisci koji su prolazili kroz ovaj grad. Manje-vi{e svi su isticali pitomost i lijepo opho enje ljudi kasabe, kao i znamenitosti mjesta koje su podignute tih godina. Kur'an sa 352 minijature U Husein-pa{inoj d`amiji je sa~uvana veoma stara, ali izvanredno lijepa knjiga Kur'an na arapskom jeziku, koja predstavlja remek djelo islamskog rukopisa iz XVI vijeka. Pisana je 987. godine po hid`ri, odnosno godine po, kako to diskretno pi{e, narud`bini Huseinpa{e. Knjiga, debljine 6 centimetara, u ko`nom povezu sa 233 lista, veli~ine 39 x 28,5 cm, ukra{ena je sa 352 minijature koje su izra ene na zlatnoj podlozi. Motivi su krug sa {iljcima poput koplja okrenuti uzdu` stranice, kvadrat i stilizovana kupa cvijeta. Ovi oblici se samo razlikuju u boji - zelena, crvena, crna, bijela i plava. Autor veoma lijepog i vrlo interesantnog kaligrafskog i slikarskog ostvarenja nije poznat. Kao i mnogim drugim sli~nim djelima tu su zabilje`ena samo dva slova kaligrafa: D@ A, {to bi moglo odgovarati dosta ~estom imenu D`afer. Pljevlja: Rizvan begova d`amija u izgradnji Zadivila je i Evliju ^elebiju Najstarija, i iz tog perioda najljep{a gra evina je Husein-pa{ina d`amija sa vitkim minaretom visokim 42 metra, koja je podignuta krajem XVI vijeka. Ona se ubraja me u najljep{e turske gra evine ove vrste na Balkanu. Privla~i pa`nju mnogih posjetilaca, ne samo svojim skladnim spolja{njim izgledom. Bogata i lijepo ura ena unutra{njost d`amije zadivila je i ~uvenog turskog putopisca Evliju ^elebiju, koji je 70-tih godina XVII vijeka proputovao Sand`ak i svratio u Taslid`u. Opisuju}i grad i dive}i se ljepoti Husein-pa{ine d`amije i njenom vitkom minaretu, on je izme u ostalog zapisao i ovo: "Ova d`amija ima mimber, koji je tako e umjetni~ki ura en. Majstor je tako mramor isklesao da mu se mo`e ~estitati na vje{tini. Iznad mihraba nalazi se slika Kabe na crnoj kadifi, izvezena i ukra{ena zlatom tako da izaziva zavist Manija i Behzada." D`amiju je sazidao Husein-pa{a Boljani}, koji je bio iz obli`njeg sela Boljani}i. Kasnije se istakao i postao pa{a u Misiru. Tada se sjetio rodnog mjesta i rije{io da u Taslid`i (Pljevljima) sazida d`amiju. Sasvim je sigurno da su za nju u Misiru izra eni mermerni stubovi, }ilimi i ~uvene hasure. Pa{a je umro kad je d`amija zavr{ena, ali nije stigao da na isklesanom kamenu, koji i sad stoji neispisan, zapi{e - po tada{njem obi~aju u stihovima - svoje ime kao osniva~a. D`amije, d`emati, imami Odbor Islamske zajednice Pljevalja ima 6 d`emata, 4 u gradu i 2 na selu i to: d`emat velike d`amije u centru grada zvane Husein-pa{ina d`amija, Mo}evac Rizvan-^au{ d`amija koja je tokom i 97. godine obnovljena, Serhat Had`i- Zekerija d`amija i d`amija u ]utkovcu u Pendi. Dva d`emata su na selu (Bukovici, Rosulje i Planjsko) od kojih je druga, na `alost, zbog rata u susjednoj nam Bosni godine zapaljena. U Husein-pa{inoj d`amiji imamsku du`nost obavlja Orhan ef. Mahmutovi} a u Rizvan ^au{ d`amiji imam Mehmed ef. Durgut. Ostale d`amije su bez imama, jedino {to u gradu tokom Ramazana rade i dvije ostale d`amije. Na mjestu zvanom Jalija, gdje je nekad bila d`amija, ostao je samo minaret. U dvije d`amije uvedeno je grijanje - parno, odnosno na struju. Vjerska pouka [to se ti~e vjerske pouke ne mo`emo se posebno pohvaliti jer stanje niti je mnogo bolje niti mnogo lo{ije u odnosu na druge Odbore. Vjerska pouka se izvodi tokom ljetnjeg i zimskog raspusta u mektebu koji je smje{ten u sklopu Rizvan- ^au{ d`amije. Sem toga veliki je broj neredovnih polaznika. No sve se ~ini da se pobolj{a vjerska pouka, to jest, da se {to vi{e djece na e u mektebu. Vakufska imovina Odbor Islamske zajednice Pljevalja osim pomenutih 5 d`amija ima u svom posjedu i imamski stan, te zgradu u kojoj je smje{ten stan sa kancelarijom, jedno turbe, groblje, gasulhanu, gara`u za smje{taj auta za d`enaze te nekoliko livada koje se svake godine daju pod zakup na licitaciji. Na podru~ju ovog Odbora (kao i mnogih drugih) izvr{ena je eksproprijacija velikog dijela vakufske imovine, tako da se danas samo u gradu na mnogo mjesta katastarske parcele poku{avaju vratiti Islamskoj zajednici, me utim korisnik je neko sasvim drugi. U Odboru Islamske zajednice dosta se ~ini da se denacionalizuje oteta vakufska imovina, no nema za sada indicija da }e se ne{to posti}i u tom smislu. Prodaja literature Kada je u pitanju prodaja {tampe, literature i edicija na podru~ju na{eg Odbora, li~no mislim da bi trebalo mnogo bolje da ide, ali Pljevlja su u nekoliko posljednjih godina specifi~na sredina, {to je jedan od glavnih razloga njegove stagnacije. No, nadam se, in{allah, da }e biti bolje, te da }e se na tom planu uraditi dosta vi{e. A. Mahmutovi}

11 PARADOKSI 11 Za{to jedna odluka koja je objavljena u Slu`benom glasniku ne va`i PRINUDNA VLA ST OP[TINE NE PRIZ- NAJE PRETHODNE ODLUKE U~etvrtom nastavku posebnih reporta`a - "Za{to se pre}utkuje oduzeta (vakufska) imovina", objavili smo, pored ostalog, "da je najmla a, prinudna vlast ove op{tine ispo{tovala odluku SO Novi Pazar od (a koja je objavljena u Slu`benom glasniku SO Novi Pazar 01. decembra godine), tako da su po plac i dinara dobile porodice Bisere Grbovi}, Ramize ^ekrli} i Hakije Red`ovi}a". Ovu informaciju smo objavili na osnovu verifikovane odluke o obezbje ivanju sredstava, putem objavljivanja u Slu`benom glasniku i na osnovu aktivnog posredovanja Islamske zajednice na ~elu sa sekretarom Hajrom ef. Tuti}em izme u porodica i SO, odnosno na zahtjev odgovornih za ovu va`nu odluku, koji su tra`ili mi{ljenje IZ-e koji su to od stanara iz Stare medrese najprioritetniji za placeve i nov~ane pomo}i. Upravo, taj prioritetni status za neko budu}e stanarsko pravo pripao je pomenutim imenima i prezimenima, uz to da se preostale dvije porodice: Ismete Gredi} i Slave Ra{ljanin usele u stanove zgrade Centra za socijalni rad, ne slute}i da }e sve preko no}i da se promijeni, pa i same odluke i zakoni i da ne va`e za ~lanove Op{tinskog vije}a prinudne vlasti, pa smo u nezgodnoj poziciji da sami sebe demantujemo, bez razloga, ne{to {to smo ta~no objavili kako bi pomogli unesre}enim porodicama, da {to br`e do u do svog krova nad glavom. Zbog svih tih nesporazuma i paradoksa, potra`ili smo gospodina Budimira \inovi}a, potpredsjednika Op{tinskog vije}a prinudne uprave SO Novi Pazar. "Kako to da ne va`e prethodne skup{tinske odluke (gospodina Konstantina Jovanovi}a) a koje nisu bile podlo`ne nekim prinudnim parametrima?" I evo tog odgovora: - SO Novi Pazar tom odlukom kojom se obezbje uju sredstva ne mo`e da dodjeljuje placeve, jer je procedura za dodjelu placeva sasvim druga~ija. Ovo {to mi radimo je, maltene, pru`anje nekakve pomo}i bez pokri}a. Odluka sadr`i niz manjkavosti i ~ak je nepismena. U odluci pi{e "na placevima koje im je dodijelila". Ni govora nema da im je dodijelila. Taj koji je formulisao tu odluku je nepismen ~ovjek. I nije takva odluka smjela da ide u objavljivanje, jer je to nelogi~nost. Da bi ti nekom dodijelio plac mora da postoji pravni osnov; da ima{ obavezu da si mu izuzeo ne{to, da si mu du`an. Ako mu sve to nisi, onda mora da pro e uobi~ajena procedura kako zakon predvi a, da bi neko dobio plac. Prema tome,jednom odlukom o pru`anju pomo}i da se istovremeno neka druga prava ostvare, ne dolazi u obzir. To je sa~uvaj Bo`e. [to se ti~e nas, mi imamo dobru volju da pomognemo Islamskoj zajednici i da se ovaj problem ras~isti, ali {ta bi bilo da nam svi ti besku}nici do u i zatra`e pomo}. Koliko takvih ima u Novom Pazaru? Ima mnogo ljudi koji nemaju krov nad glavom, pa ne tra`e pomo}, a u sli~noj su materijalnoj situaciji kao i ovi koji stanuju u zgradi Stare medrese. Pitali smo \inovi}a, po{to je odluka objavljena u Slu`benom glasniku SO Novi Pazar 01. decembra godine, i po{to nije sprovedena u djelo, da li je ona danas validna kao (v) takva? - Odluka }e se sprovesti samo u dijelu pru`anja nov~ane pomo}i za vrijeme dok se oni sna u, dobili smo odgovor, nagla{avaju}i da je tada{nji predsjednik SO Novi Pazar Kosta Jovanovi} takvom odlukom napravio veliki proma{aj. Pitali smo Ahmedina Ibrovi}a, sekretara SO Novi Pazar, ina~e dipl. pravnika da i on da svoje mi{ljenje o ovoj odluci. - Ova odluka va`i i ona jo{ nije stavljena van snage. Tu jasnu ~injenicu je potvrdio i ugledni advokat mr Ramiz Crni{anin, isti~u}i da svaka objavljena odluka u Slu`benom glasniku, morala bi da se izvr{i i da je ona pravosna`na nakon objavljivanja. Postavlja se pitanje, za{to je ova odluka ~ekala ne~iju "milost" punu godinu dana i da se ona tek djelimi~no sprovede u djelo, kako kojoj vlasti pa{e? I da li }emo ubudu}e smjeti citirati u novinama va`na ili sporedna dokumenta i odluke koje budu objavljene u Slu`benom glasniku SO Novi Pazar, a potom da obijamo pragove institucija i arhiva, tragaju}i za originalno{}u onoga ~ega je bilo, pravno i ustavno?! Uzgred, bez imalo cinizma, imamo pravo na sumnju i da stvarno pitamo {ta je bilo sa ta tri dodijeljena placa porodicama koje su `ivjele (a neke jo{ `ive) u zgradi Stare medrese. Upravo kako to pi{e u pomenutoj odluci koja je objavljena u Slu`benom glasniku. Kako saznajemo, do zaklju~enja Glasa Islama samo je dobio nov~ana sredstva Nazim Ibrovi} u visini din., iako je u odluci pisalo da je dodijeljeno trima porodicama po din. Dakle, trenutna vlast ove op{tine izvr{ila je prinudnu selekciju dinarskih sredstava, socijalnim `iteljima koji su `ivjeli u zgradi stare Medrese. Fehim Kajevi} Crno na bijelo KO KOGA OBMANJUJE OVA DOKUMENTA VI[E NE VA@E

12 12 U SVJETLU KUR AN-I-KERIMA Sejjid Qutb: U OKRILJU KUR ANA EL-BEQARE POGLAVLJE EL-BEQARE OBJAVLJENO U MEDINI DO 281. AJETA, OSTALO OBJAVLJENO NA MINNI - NA OPROSNOM HAD@D@U Druga slika predstavlja nevjernike. Ona odra`ava glavne osobine nevjerstva svugdje na Zemlji i u svako vrijeme. "Onima koji ne}e da vjeruju doista je svejedno opominjao ih ti ili ih ne opominjao - oni ne}e vjerovati. Allah je zape~atio srca nihova i u{i njihove, a pred o~ima njihovim je koprena; njih ~eka patnja golema." (2/6,7) Ovdje nailazimo na punu suprotnost izme u slike o bogobojaznim i slike o nevjernicima. U prvoj slici Kur'an je uputa vjernicima, u drugoj je upozorenje ili neupozorenje nevjernicima; otvoreni prozor u du{ama bogobojaznih i niti za povezivanje sa Postojanjem - bitkom, zatim sa Tvorcem tog Postojanja - bitka, i sa javnim i tajnim i sa nevi enim i prisutnim itd, svi ti otvoreni prozori su u ovoj drugoj slici zatvoreni, u slici koja predstavlja drugu grupaciju. Spona koja povezuje ~ovjeka i postojanje - bitak prisutna je kod prve slike, a prekinuta kod druge. "Allah je zape~atio srca njihova i u{i njihove," (2/7) Zape~atio pa u njih ne dopire istina upute pa ~ak ni eho te upute. "A pred o~ima njihovim je koprena;" tako da ne dopire do njih ni istina upute ni eho njen, jer je Allah zape~atio srca i u{i, prekrio njihov o~ni vid kao za kaznu koja odgovara njihovom neprihvatanju upozorenja. Kod njih su upozorenja i neupozorenja u istoj ravni. To je kruta, mra~na i uko~ena slika koja se ocrtava kroz odlu~no i stalno kretanje zape~a}enosti srca, u{iju i prekrivenosti o~injeg vida. "...njih ~eka patnja golema." (2/7) To je prirodni kraj tvrdoglavog nevjerstva koji se ne odaziva Onome koji upozorava; prirodna slika onoga za koga su i upozorenja i neupozorenja jedno te isto. Na to ukazuje i Allah, a ono proisti~e i iz njihove tvrdoglave i prezirne prirode. Da se zadr`imo i na tre}oj slici ili tre}em uzorku prirode ~ovjeka. Ova tre}a slika ili uzorak ljudske prirode nije sli~na prvoj slici po tolerantnosti, niti je sli~na drugoj slici po odbojnosti te druge slike i njenoj bestidnosti, nego se ona okre}e osje}aju, gubi se iz vida, ~as krije, ~as javlja. To je slika licemjernih: "Ima Ijudi koji govore: "Vjerujemo u Allaha i u onaj svijet!" - a oni nisu vjernici. Oni nastoje da prevare Allaha i one koji vjeruju, a oni, samo sebe varaju. Njihova srca su bolesna, a Allah njihovu bolest jo{ pove}ava; njih ~eka bolna patnja zato {to la`u. Kad im se ka`e: "Ne remetite red na Zemlji" - odgovaraju: "Mi samo red uspostavljamo!" Zar!? A, uistinu oni nered siju, ali ne opa`aju. Kad im se ka`e: "Vjerujte kao {to pravi ljudi vjeruju" - oni odgovaraju: "Zar da vjerujemo u ono u {to bezumni vjeruju?" - A, uistinu, oni su bezumni, ali ne znaju. Kada susretnu one koji vjeruju govore: "Vjerujemo" a ~im ostanu nasamo sa {ejtanima svojim, govore: "Mi smo s vama, mi se samo rugamo." Allah njih izvrgava poruzi i podr`ava ih da u svome nevjerstvu lutaju. Umjesto pravim, oni su krenuli krivim putem; njihova trgovina im nije donijela nikakvu dobit, i oni ne znaju {ta rade." (2/8-16) Ovo je bila prava slika iz Medine. Me utim, kada mi pro emo i prostorno i vremenski u drugo mjesto i drugo vrijeme, uo~it }emo da se ponavlja taj uzorak kod svih pokoljenja ~ovje~anstva. Na}i }emo vrstu licemjera me u gornjima koji ne mogu da smognu hrabrosti da se suo~e sa istinom jasnog vjerovanja niti da na u u sebi smjelosti da se suo~e sa istinom na na~in jasnog negiranja. Oni zadr`avaju istovremeno za sebe to visoko mjesto u odnosu na mase radi obavljanja va`nih poslova po njihovom poimanju. Me utim, skloni smo ustvrditi da ovaj kur'anski tekst ima apsolutnu poruku za odgovaraju}e historijske prilike. Uperen je grupacijama licemjera svakog pokoljenja i iskrenoj ljudskoj du{i svakog pokoljenja. Licemjeri tvrde da vjeruju u jednog Boga i u Sudnji dan, a ustvari oni ne vjeruju. Oni su samo licemjeri. Oni nemaju smjelosti da poku{aju opovrgnuti istinu niti imaju snage otvoreno kazati svoje osje}aje u suo~avanju sa vjernicima. Oni misle da su o{troumni, pametni i sposobni da varaju ove jednostavne ljude. Kur'an opisuje istinu njihove djelatnosti, da oni ne zavaravaju samo vjernike, nego zavaravaju i Boga ili poku{avaju to. "Oni nastoje da prevare Allaha i one koii veruju," (2/9) U ovom tekstu i drugim sli~nim, nalazimo se pred velikom istinom i velikom Bo`ijom blagodati... To je ona istina na kojoj Kur'an stalno insistira i potvr uje da je to istina koja spaja Allaha i vjernike i ~ini njihove redove Njegovim redovima, njihovu stvar Njegovom stvari, njihova zbivanja Njegovim zbivanjima... Svevi{nji ih priklju}uje Sebi i uzima ih u za{titu. Njihove neprijatelje smatra Svojim neprijateljima i spletke s kojima se oni suo~avaju kao da su upu}ene i protiv Njega (subhanehu). To je veoma visok polo`aj na koji se uzdi`u vjernici i istina visokog ranga. To je ono {to najavljuje da je istina vjere na ovome svijetu najve}a i naj~asnija ~injenica koja ispunjava vjerni~ko srce beskrajnom smirenosti, tako da vjernik s lahko}om primjeti da Uzvi{eni Allah ~ini problem vjernika svojim problemom, borbu vjernika Svojom borbom, vjernikova neprijatelja svojim neprijateljem, vjernika uvr{tava u Svoj saf (red) i podi`e ga Sebi u plemenito susjedstvo. Ako je to tako, a tako je, pa {ta onda zna~i ta spletka licemjera, varanje vjernika i uznemiravanje! Ovo je istovremeno i stra{na prijetnja onima koji poku{avaju varati vjernike, spletkariti i nanositi im mu~ninu; prijetnja koja upozorava da ta njihova borba nije samo borba protiv vjernika, nego i borba protiv Mo}noga, Silnoga i Pobjedonosnoga Allaha. Oni se ustvari bore protiv Allaha, kad god zapodjenu borbu protiv Njegovih odabranika i kad god poku{aju ove zlonamjerne poku{aje, oni se suo~avaju sa Bo`ijom kaznom. Ova ~injenica sama po sebi veoma je va`na. O njoj muslimani moraju dobro razmisliti i imati je u vidu ako `ele biti mirni, stabilni i nastaviti hod svojim putem, ne mare}i za spletke spletkaro{a, ni prijevaru prevaranata, niti ezijet mu~itelja. O ovome bi morali razmisliti i njihovi neprijatelji i shvatiti da su posljedice toga grozne, a prije toga morali bi spoznati s kim ratuju, da ih ~eka Bo`ija kazna kad god s suo~e sa muslimanima. Da se vratimo onima koji nastoje prevariti Allaha i vjernike, govore}i: "Mi vjerujemo Boga i Sudnji dan" (2/8), misle}i pritom da su o{troumni i pametni. Ja kakve smjejurije koju nagovje{tava tekst Kur'ana, iako ne jo{ kompletno: "... a oni, i ne znaju}i, samo sebe varaju." (2/9) Oni u svojoj nemarnosti varaju samo sebe a to ne osje}aju. Allah njih vara, a vjernici su u Allahovoj za{titi. On ih ~uva od njihove zle prjevare, dok nemarni sami sebe zavode i varaju. Oni se varaju kad god ho}e da ka`u da su u dobitku, da su zaradili ovim svojim licemjerstvom, dok ih nevjerstvo koje u sebi duboko kriju istovremeno vodi u propast, tako da zav{avaju u najgoroj nesre}i. Za{to licemjeri poku{avaju ovo? Za{to nastoje varati ovakvom prijevarom? "Njihova srca su bolesna," (2/10) U njihovim srcima je nesre}a, u njihovim srcima je bolest. To je ono {to ih odvaja od pravog jasnog puta. Zbog ovoga oni zaslu`uju da ih nesre}a jo{ vi{e sna e nego ih je sna{la: "... a Allah njihovu bolest jo{ vi{e pove}ava;" (2/10) I tako bolest prouzrokuje drugu bolest. Skretanje po~inje polahko, a onda se na svakom koraku sve vi{e i vi{e odvaja od ideje vodilje. To je neminovnost. Bo`iji zakoni su svugdje i uvijek prisutni pa i u osje}ajima i pona{anju. Ovo zna~i da }e oni, u tom slu~aju, imati poznatu sudbinu, koju zaslu`uje svaki onaj koji nastoji da vara Allaha i Vjernike. "... njih ~eka bolna patnja zato {to la`u." (2/10)

13 IZ SUNNETA RESULLULA- 13 ISRA I MI RAD@ Prenosi se od Enesa bin Malika da je Ebu Zer pri~ao kako je Bo`ji Poslanik s.a.v.s rekao: "Dok sam bio jo{ u Meki, raspuknuo je strop sobe, spustio se D`ibril, otvorio mi prsa, isprao ih Zemzem vodom, donio zlatan legen napunjen mudro{}u i vjerovanjem i to sasuo u moja prsa, zatim ih sastavio, uzeo me za ruku i uzdigao do ovozemaljskog neba..." (Buhari) Dolazi do pojave ovog natprirodnog djela u vrijeme kada je na ahiret preselio amid`a Bo`ijeg Poslanika Ebu Talib, koji ga je {titio, smrti njegove supruge Hatid`e koja ga je tje{ila i poslije patnji koje je Bo`iji Poslanik s.a.v.s. do`ivio u Taifu i Meki. Ovim ~inom Uzvi{eni je oplemenio Bo`jeg Poslanika s.a.v.s. i jo{ vi{e ga u~vrstio na pravom putu. Isra i Mi'rad` se dogodio poslije desete godine poslanstva, na {to nas upu}uje tok doga aja, ali su se histori~ari razi{li koje se godine to ta~no desilo. Ka`e Musa bin Ukbe, prenose}i od Zuhrija i Urve bin Zubejra da se Isra od Bejtullaha u Meki do Bejtul-Makdisa u Kudsu dogodio godinu dana prije hid`re Bo`ijeg Poslanika u Medinu, dakle, dvanaeste godine po poslanstvu. Ovoga je mi{ljenja i Vakidi. A ono u {ta nema nikakve sumnje jeste da se Isra i Mi'rad` potvr eni kako Kur'anom tako i sunetom. Kur'an nam govori o Israu i Mi'rad`u u dva poglavlja: El-Isra i En- Ned`m. U poglavlju El-Isra govori se o no}nom putovanju Bo`ijeg Poslanika s.a.v.s. iz Bejtullaha u Meki do Bejtul-Makdisa u Kudsu kao i o mudrostima i hikmetima tog putovanja. U prvom ajetu u poglavlju El-Isra Uzvi{eni ka`e: "Hvaljen neka je Onaj koji je u jednom ~asu no}i preveo Svoga roba iz Hrama ~asnog u Hram daleki, ~iju smo okolinu blagoslovili kako bismo mu neka znamenja na{a pokazali. - On, uistinu, sve ~uje i sve vidi." U poglavlju En-Ned`m govori se o Mi'rad`u i vrijednostima Mi'rad`a. Od trinaestog pa sve do osamnaestog ajeta u ovom poglavlju Uzvi{eni ka`e: "On ga je i drugi put vidio, kod Sidretul-muntehaa kod kojeg je d`ennetsko prebivali{te, kad je Sidru pokrivalo ono {to je pokrivalo - pogled mu nije skrenuo, nije prekora~io, vidio je najveli~anstvenija znamenja svoga Gospodara." Najvi{e predaja sire - biografije Bo`ijeg Poslanika s.a.v.s. u Meki jesu predaje koje govore o ovom doga aju. Sam imam Buhari bilje`i oko 20 predaja od {est ashaba, dok imam Muslim bilje`i 18 predaja o ovom doga aju od sedam ashaba. Iz predaja koje bilje`e Buharija i Muslim mo`emo u skra}enoj verziji spomenuti sadr`aj tih predaja: Otvaranje Poslanikovih prsa Poslije jacije namaza u toj blagoslovljenoj no}i, spustio se D`ibril kroz raspuknuti strop sobe, dok je Bo`iji Poslanik s.a.v.s. bio u Meki, otvorio mu prsa, isprao ih Zemzem vodom, donio zlatan legen napunjen mudro{}u i vjerovanjem i to sasuo u prsa Bo`ijem Poslaniku s.a.v.s., zatim ih sastavio, uzeo Bo`ijeg Poslanika za ruku i oti{ao sa njim na Mi'rad`. El-Isra Prenosi se od Enesa da je Bo`iji Poslanik s.a.v.s. rekao: "Putovao sam na Buraku - bijeloj `ivotinji koja je ve}a od magarca a manja od mazge, uzjahao sam je i putovao na njoj sve dok nisam doputovao do Bejtul-Makdisa, tu sam svezao Buraka o halku, zatim sam klanjao dva rekata kao imam Bo`ijim poslanicima, a poslije toga do e mi D`ibril s }asom u kojoj se nalazilo vino i s drugom }asom u kojoj se nalazilo mlijeko, a ja izabrah mlijeko, te mi D`ibril re~e: - Izabrao si pravu i istinitu vjeru, zatim se uzdigao sa mnom. El-Mi'rad` Zatim je D`ibril sa Bo`ijim Poslanikom s.a.v.s. uzdignut na nebesa i na svakom od njih tra`io dozvolu od ~uvara nebesa da mu dozvole prolaz i tada bi bio upitan: "Ko je sa tobom?" Odgovorio bi: "Muhammed!", a oni bi mu po`eljeli dobrodo{licu. Tako je Bo`iji Poslanik na dunjalu~kim nebesima vidio Adema a.s., na drugim nebesima vidio je Isa'a i Jahju a.s. na tre}im nebesima vidio je Jusufa a.s., na ~etvrtim Idrisa a.s., na petim Haruna a.s., na {estim Musa'a a.s., a na sedmim Ibrahima a.s. naslonjenog na Bejtu-l-Me'mur. Zatim je oti{ao do Sidretu-l-Muntehaa gdje bi propisano njemu i njegovom ummetu pedeset dnevnih namaza. Na putu povratka sa Mi'rad`a do{ao je do Musa'a a.s. a on ga upita: "[ta je tvoj Gospodar naredio - propisao tvom ummetu?". A on ga obavijesti, pa mu Musa'a a.s. re~e da se ponovo vrati svome Gospodaru i da Ga zamoli za olak{icu. On to i uradi, te mu Uzvi{eni Gospodar olak{a na pet namaza, jer je Bo`iji Poslanik s.a.v.s. i{ao naizmjeni~no od Musa'a a.s. do Gospodara i suprotno sve dok mu Uzvi{eni ne smanji obavezu na pet namaza. A kada je Musa'a a.s. tra`io od Bo`ijeg Poslanika s.a.v.s. da se poslije ovoga vrati ponovo svome Gospodaru, Bo`iji Poslanik s.a.v.s. re~e: "Toliko sam se molio svome Gospodaru da sam se ve} postidio". A tada pozva Poziva~: "Ve} si obavio - izvr{io moju zapovijed prema tebi a Ja sam olak{ao Svojim robovima". Vrijedno je spomenuti da je Bo`iji Poslanik s.a.v.s. na Mi'rad`u vidio i Uzvi{enog Gospodara kako navodi Nevevi, argumentuju}i to hadisom Ibn Abasa. Tada je Bo`iji Poslanik s.a.v.s. vidio i D`ennet. Povratak Kako stoji u vi{e predaja, Bo`iji Poslanik s.a.v.s. se vratio sa sedmih nebesa u Bejtu-l-Makdis a zatim u Meku. Bo`iji Poslanik s.a.v.s. je iz Meke do Bejtu-l-Makdisa otputovao na Buraku, koji mu je poslu`io kao prevozno sredstvo, dok na~in Poslanikovog uzdignu}a od Bejtu-l- Makdisa do nebesa, nama je nepoznat, jer se u predajama spominje glagol u pasivu, a Ibn Kesir ka`e: "Bo`iji Poslanik s.a.v.s. je otputovao na nebesa stepenicama a ne na Buraku, kako neki navode." Stav Kurej{ija Bojao se Bo`iji Poslanik s.a.v.s. da ga njegov narod ne bude utjerivao u la`, pa je osvanuo toga dana zabrinut. Tada mu do e Ebu D`ehl i upita ga izrugivaju}i mu se: "Da li se ne{to dogodilo?", a Bo`iji Poslanik s.a.v.s. ga obavijesti o Israu, a Ebu D`ehl ne htjede ga istog ~asa utjerati u la`, boje}i se da to Bo`iji Poslanik s.a.v.s. ne pritaji pred Kurej{ijama i zadovolji se rije~ima: "[ta misli{ o tome da pozove{ svoj narod sebi i da im ka`e{ ono {to si i meni kazao?", a Bo`iji Poslanik s.a.v.s. mu odgovori pozitivno. On ode Kurej{ijama `ure}i i pozva ih da mu do u, {to oni i u~ini{e. Ebu D`ehl zatra`i od Bo`ijeg Poslanika s.a.v.s. da ispri~a Kurej{ijama ono {to je ispri~ao i njemu, a on to u~ini, tako da oni u ~udu osta{e zaprepa{}eni, tra`e}i od njega, oni koji su vidjeli Mesd`idu-l-Aksa, da im ga opi{e. Tada Allah d`.{. uzdignu Mesd`idu-l-Aksa kako bi ga Bo`iji Poslanik s.a.v.s. vidio. Bo`iji Poslanik s.a.v.s. po~e im opisivati Mesd`idu-l-Aksa gledaju}i u njega, a oni odgovori{e da on uistinu govori istinu. A u drugoj predaji stoji da su oni negirali Poslanikov odlazak u [am i povratak iz [ama za jednu no}, a oni na tom putovanju provedu dva mjeseca. Zbog toga neki ljudi koji ve} bijahu primili Islam, napusti{e ga. A {to se ti~e Ebu Bekra, on je odmah povjerovao u Isru i Mi'rad` bez ikakve sumnje, govore}i: "Tako mi Allaha, ako je Bo`iji Poslanik rekao, to je sigurno istina i {ta ima ~udno u tome! Tako mi Allaha kada bi me obavijestio da mu vijesti vijesti dolaze s nebesa na zemlju svakog sahata, no}u i danju, ja bih mu povjerovao", i tako sve {to bi rekao Bo`iji Poslanik Ebu Bekr bi mu rekao: "Tako je, svjedo~im da si ti uistinu Bo`iji Poslanik..." na {to mu odgovori Bo`iji Poslanik s.a.v.s.: "Ti, o Ebu Bekre si es-sidik" i tada ga prozva{e Sidikom. Dokazi da su Isra i Mi'rad` bili kako duhovno tako i tjelesno Ka`e Kadi Isad: "Razi{la se ulema da li su Isra i Mi'rad` bili samo u snu - dakle duhovno ili duhovno i tjelesno. Ve}ina uleme dr`i da su Isra i Mi'rad` bili duhovno i tjelesno, a na to nas upu}uje vi{e dokaza - vjerodostojnih predaja... Ka`e Ibn Had`er da su se Isra i Mi'rad` dogodili u jednoj no}i tjelesno i duhovno poslije poslanstva, a ovo je mi{ljenje i ve}ine uleme kako muhadisa tako i fakiha, oni to potkrepljuju vjerodostojnim predajama. Ka`e Ard`um, prenose}i neke predaje od Ai{e r.a. i Muavije koje nisu potvr ene, da su Isra i Mi'rad` bili samo duhovno, to spominje i

14 14 Ha{em El-Basri. Ali ja~e je mi{ljenje da su Isra i Mi'rad` bili duhovno i tjelesno jer rije~ koja se nalazi u ajetu koji govori o Israu, zna~i rob tjelesno i duhovno, u protivnom ne bi bila u duhu arapskog jezika. Dok se predaja koju bilje`i Ai{a ne mo`e prihvatiti jer se sa sigurno{}u zna da je Ai{a u to vrijeme bila maloljetna i da jo{ uvijek nije bila `ena Bo`ijeg Poslanika s.a.v.s., a u senedu je Muhammed bin Ishak, za kojeg Malik ka`e da je slab. Predaja koju bilje`i Muavija pojavila se u vrijeme kada se slo`ila ulema da je Bo`iji Poslanik s.a.v.s. bio na Mi'rad`u tjelesno i duhovno, i ova predaja nije vjerodostojna, jer je id`tihad oko ove predaje do{ao poslije id`tihada Id`me - udru`enja uleme koja ka`e suprotno. A udru`enje islamske uleme je jedan od izvora {eriata jer Bo`iji Poslanik s.a.v.s. ka`e: "Moj se ummet ne}e slo`iti u zabludi". A poznato je da Hasan el-basri po ovoj mes'eli ima dva mi{ljenja, a njegovo ja~e mi{ljenje je da je Muhammed s.a.v.s. bio na Mi'rad`u i tjelesno i duhovno. Koristi i pouke Mi'rad`a 1. Gore navedeni hadis, koji govori o Israu i Mi'rad`u, je vjerodostojan. To potvr uju i kur'anski ajeti kao i veliki broj poslanikovih hadisa. Isra i Mi'rad` su po mi{ljenju ve}ine uleme nadprirodna pojava - mu'd`iza Bo`ijeg Poslanika s.a.v.s. 2. Do ove mu'd`ize dolazi u vrijeme kada je Bo`iji Poslanik s.a.v.s. bio puno isku{avan i mu~en od strane Kurej{ija. To je Uzvi{eni u~inio samo da bi Bo`iji Poslanik s.a.v.s. oja~ao duhovno i u~vrstio ga na putu istine. To ja Allahov sunet prema pokornim mu robovima na svakom mjestu i vremenu. Tada je Bo`ijem Poslaniku s.a.v.s. bilo jasno da budu}nost pripada njegovoj vjeri, jer je to potvr eno ~injenicom da je Bo`iji Poslanik s.a.v.s. bio imam ostalim poslanicima. 3. U Israu i Mi'rad`u jasan je dokaz da je Bo`iji Poslanik s.a.v.s. poslat sa onim s ~ime je poslat i Isa, sin Merjemin, kao i ostali poslanici i da im je vjera bila ista. 4. Bo`iji Poslanik s.a.v.s. je na Mi'rad`u izabrao mlijeko, kada mu je D`ibril ponudio mlijeko i vino. U tome je dokaz da je Islam ~ista vjera, vjera prirode. Jer mlijeko ne mijenja svoje stanje, dok vino nastaje od gro` a. 5. Uzvi{eni je sastavio sve poslanike i vjerovjesnike koji su bili prije Muhammeda s.a.v.s. da bi ga do~ekali. U tome je dokaz da su jedna poslanstva potvr ena drugim i da je Muhammed s.a.v.s. posljednji poslanik. 6. Na Mi'rad`u je nare eno obavljanje pet dnevnih namaza Muhammedu s.a.v.s. i njegovom ummetu. U tome se o~ituje va`nost ovog islamskog {arta. Bekir ef. Maki} Povodom 850-te godi{njice IZ SVIJETA ISLAMA Grad Moskva slavi 850-tu godi{njicu. Povodom toga, kao dio proslave, nova veleljepna d`amija slu`beno je otvorena u prisustvu velikog broja ruskih dr`avnika i predstavnika islamskih zemalja. Moskovski muftija Ramil Ain Al- Rahman, na sve~anom govoru rekao je da je sudbina odredila da muslimani i Rusi zajedno `ive. Obje strane dijele zajedno i probleme i uspjehe. Muftija je istakao da su muslimani odigrali veliku ulogu u promjeni Moskve u demokratskoj zemlji tako da i ovo otvaranje nove d`amije potkrepljuje tu ~injenicu. Poslje Muftijinog govora, pro~itana je poruka u ime predsjednika Jeljcina u kojoj on ~estita muslimanima na sve~anosti. Gradona~elnik Moskve Jurij Lju{kov nastavio je sa govorom zapo~ev{i sa muslimanskim pozdravom "Essalamu Alejkum". Dubai Va{ington Ameri~ki ured Svjetskog saveza muslimanske omladine WAMY priprema uvo enje Da'wah projekta u cilju zbli`avanja ljudi sa pravim Islamom putem interneta. Projekat nudi ogromne mogu}nosti da pru`i usluge za skoro 30 miliona ljudi elektronski, putem kompjutera. Projekat ima za cilj da pru`i vjerski ta~an Islam, plasiraju}i zna~enja i Sudan Sve je vi{e islamskih zemalja koje izlaze iz okvira "novog svjetskog poretka", {to ih neminovno dovodi u situaciji uvo enja ekonomskog embarga. Ne potpasti pod nemilost novog svjetskog poretka, zna~i da se dr`ava mora pona{ati onako kako to pokrovitelji novog svjetskog poretka `ele, pa makar te `elje ugro`avale i dovodile u pitanje suverenost i integritet zemlje. Dugi niz godina Sudan permanentno trpi posljedice tihih sankcija zapada zbog islamskog kursa unutra{nje politike Sudana se kona~no pre{lo na javno uvo enje ekonomskih sankcija Sudanu i to od strane Otvorena nova d`amija u Moskvi Obe}ano je bilo muslimanima Moskve da }e nova d`amija biti otvorena u sjeverozapadnom dijelu Moskve u roku od dva mjeseca, {to se i dogodilo. Gradona~elnikov govor je bio dobro primljen kod gostiju. 70 Filipinaca i mno{tvo drugih iseljenika koji `ive u Dubaiju pre{lo je u Islam ove godine. Novine Al-Khaleej izvje{tavaju pro{le sedmice su 46 `ena i 24 mu{karca sa Filipina bili me u 163 stranca koji su prihvatili Islam i formalno objavili svoj prijem u Islam u Uredu za Islamska pitanja, ka`e se: "Uru~ene su im knjige i video kasete o Islamu na njihovim jezicima da nau~e ne{to vi{e o Islamu", ka`e direktor Ureda Isa bin Mana Al- Humairi. Pored ostalih preobra}enika I Sudan pod sankcijama Amerike, koje se ogledaju u zamrzavanju sudanske imovine u svijetu i zabrani bilo kakvog kreditiranja ili pomo}i Sudanu, uz optu`bu za podr{ku terorizmu. Danas se ovakav korak Amerike najmanje o~ekivao kada se uzme u obzir mirovna inicijativa koju je ponudio sudanski predsjednik u sukobu na jugu zemlje. Mirovna inicijativa sadr`i mogu}nost plebiscita u ovom djelu, gdje bi ovaj dio Sudana definisao svoju budu}nost. Arapska liga kao i Organizacija ameri~kog kontinenta su osudili ovakvu odluku Amerike smatraju}i da }e njene posljedice biti nesagledive po sudanski narod. Predsjednik Kazahstana Nur Sultan Beeyefi u svom govoru zahvalio je Allahu {to je podario Moskvi jednu novu d`amiju i podvukao zna~aj tog doga aja za muslimane. Ceremonija otvaranja slu~ajno se podudara sa godi{njicom ruskonjema~kog rata ( ) u kome su u~estvovale stotine hiljada muslimana. Rekao je da je skoro pola miliona muslimana Kozaka i stotine hiljada drugih muslimana poginulih u tom ratu. Izme u ostalih gostiju tu su bili i predsjednik Tataristana Mintamin Shameyev, potpredsjenik Ramadan Abdulatyof, Ministar inostranih poslova Rusije Jevgeni Primakov i turski Ministar inostranih poslova Nurudin Yilmaz, i mnogi drugi zvani~nici iz nekoliko zemalja muslimanskog svijeta. (IINA) 163 radnika iseljenika prihvatila Islam u UAE bile su i 23 `ene iz Indije, ~etiri mu{karca i 11 `ena iz [ri Lanke, jedan mu{karac i ~etiri `ene i Rusije. Tako e je bilo preobra`enika iz Japana, Kine, Australije, Kanade, SAD (IINA) WAMY uvodi Da'wah projekat u SAD prevode Kur'ana i Hadisa putem mre`e {irom svijeta. Uz to, ta slu`ba nudi odgovore na pitanja u vezi sa islamskim pravom (fikh). [ta vi{e, WAMY izdaje bro{ure i pamflete sumiraju}i va`ne aspekte Islama za dobro onih koji `ele vi{e da saznaju o Islamu. El-Alem El-Islami Nju Delhi Saudijski misionari aktivni u Nju Delhiju Saudijska Da'wah i savjetovali{te u indijskom glavnom gradu Nju Delhiju pokriva Indiju i Nepal. Slu`ba Da'wah je izdala i distribuisala 1695 knjiga, pamfleta i druge islamske publikacije, 1095 primeraka Kur'ana sa odgovaraju}im prevodima, 600 bro{ura na osnovu islamske teologije na brojnim jezicima, uklju}uju}i engleski, hindu, tamil i urdu. ^lanovi saudijske Da'wah slu`be poduzeli su oko Da'wah aktivnosti koje uklju~uju susjedne gradove i sela. "ANN"

15 ISLAMSKI PREPOROD 15 Islamski pokret na Indijskom potkontinentu i Pakistanu D@EMATU TEBLIG(III) D`ematu Teblig je islamski d`emat koji svoje misionarske aktivnosti zasniva na prezentiranju fadileta Islama, odnosno njegovih uzvi{enih univerzalnih vrijednosti svima onima do kojih se mo`e sti}i, zahtijevaju}i od svojih pristalica da svaki od njih odvoji dio svog slobodnog vremena i utro{i ga na polju islamske da'we, {ire}i je nezavisno od bilo kakvih politi~kih udru`enja ili asocijacija. Tlo nastanka ovog islamskog udru`enja je mnogoljudna Indija, u kojoj muslimani ~ine zna~ajnu manjinu. Njegov osniva~ je {ejh Muhamed Iljas el- Kandelhavij, ro en u Kandahilu, jedno od sela Seharenfura, indijske pokrajine. Tu je stekao svoje prvo obrazovanje. Pre{ao je u Delhi gdje je nastavio {kolovanje u jednoj od najve}ih hanefijskih {kola na indijskom potkontinentu godine je osnovao pomenuti d`emat u Delhiju. [est odrednica ~ine osnovu njihova misionarstva i {irenja Allahove vjere: Kelimetu tajibetu, lijepa rije~ "La ilahe illellah Muhammedun resullillah" nema Boga osim Allaha, a Muhammed s.a.v.s. je njegov poslanik; obavljanje namaza, znanje, zikr, plemenitost prema svakom muslimanu, iskrenost i ustrajnost na Allahovom putu. Njihov prakti~ni dio misionarstva na terenu izgleda ovako: Odre ena grupa ovog d`emata uputi se {iriti misiju da'we stanovni{tvu odre enog mjesta. Svaki od njih ponese sa sobom elementarna sredstva, materijalne i higijenske prirode, neophodna za boravak na terenu. Kada stignu do odredi{ta, grada ili sela u kome }e misionariti, pristupe organizaciji kampa, tako {to odabrano mjesto kampa jedna grupa pripremi za boravak, dok se druga grupa uputi me u stanovni{tvom tog mjesta upoznaju}i se sa njima, pozivaju}i ih na predavanja koja }e oni uprili~iti. Ljude, koji se odazovu njihovu pozivu podijele po halkama, grupama, pou~avaju}i ih namazu, abdestu, u~enju Kur'ana i drugim vjerskim detaljima, {to sve potraje nekoliko dana. Kada se pribli`i vrijeme njihovog napu{tanja odre enog mjesta, zatra`e od ljudi da im se pridru`e na putu da'we, gdje }e se dobre volje dru`iti sa njima nekoliko dana, sedmicu ili mjesec, svako prema svojim mogu}nostima, ostvaruju}i tako kur'ansko geslo "Biti najboljim ummetom koji se pojavio me u ljudima". Borave}i u razli~itim mjestima i podru~jima, u svom radu i misionarskim aktivnostima odbijaju kontakte sa zvani~nicima odre enog mjesta, ne `ele}i da njihov boravak bude ispunjen ni~im drugim osim da'wom i ibadetom, iskreno `ele}i zadovoljstvo Uzvi{enog Stvoritelja. Uvjerenja su da se ne treba upu{tati u direktnu borbu otklanjanja neislamskih stvari prisutnih kod muslimana ve} izgra ivati pretpostavke za islamski `ivot, jer bi takav metod borbe neminovno nametnuo te{ko}e, {to bi dovelo do Prve aktivnosti ovog d`emata zapo~ele su u Indiji, da bi danas bili prisutni u Pakistanu, Banglade{u, zatim u arapsko-islamskom svijetu. Svoje sljedbenike imaju u Siriji, Jordanu, Palestini, Libanu, Egiptu, Sudanu, Iraku i Hid`aru. Sljedbenici njihove misionarske metode prisutni su u ve}ini zemalja svijeta, Evrope, Amerike, Azije, Afrike, gdje poseban trud ula`u u pozivanju nemuslimana u Islam. Njihov glavni centar je u Delhiju, odakle se planiraju misionarske aktivnosti u svijetu. odlaska onih koji ih slijede. Tako e misle, da ako uspiju na planu odgoja pojedinaca, uspje}e i u suzbijanju negativnosti. U~estvovati u obznanjivanju da'we je proces odgoja daija, misionara i njihovo prakti~no osposobljavanje, gdje ako `eli uspjeti i biti lijepim primjerom, mora biti doslijedan u onom {to govori. Smatraju vad`ibom postojanje pravnih {kola u Islamu, mezheba, zabranjuju id`tihad jer osobine istinskog mud`tehida se ne mogu danas na}i ni kod jednog alima. Pod izvjesnim su uticajem sufijskih redova na indijskom potkontinentu u smislu unutarnje organizacije i odgoja d`emata. Ogra uju se od politike i zabranjuju ~lanovima svog d`emata uplitanje u nju {to je su{tinska razlika izme u njih i D`ema'l islamije koja smatra nu`nim borbu protiv neprijatelja Islama na indijskom potkontinentu. Ono {to ih jo{ karakteri{e jeste da u svom {irenju vi{i zna~aj daju brojnosti odnosno kvantitetu u odnosu na kvalitet, jer bi u drugom slu~aju morali mijenjati koncept rada koji bi se ogledao u kontinuiranom radu s istim ljudima. U stvari, to je ono {to im i nedostaje u procesu da'we, jer osobu koju danas pozovu ili uvedu u Islam, mo`da je vi{e ne}e sresti, {to je rizik da osoba ponovo potpadne pod prethodnim stanjem. Njihova organizacija ne daje sliku povezanog lanca u hijerarhijskom smislu, ve} se veze me u pojedincima i daijama zasnivaju na me usobnom povjerenju i uva`avanju. Njihov metod rada i aktivnosti ostavljaju vidan uticaj na imame d`amija, me utim kada su u pitanju nosioci i propagatori odre enih ideologija i u~enja, aktuelnih, kako u svijetu tako i me u muslimanima, utjecaj ovog d`emata na njih skoro se i ne primje}uje. Smatra se da su u svom prakticiranju Islama neke stvari odbacili {to je nespojivo sa Islamom i njegovom prirodom jedinstva. [to se ti~e njihovih izvora napajanja, oni kao islamski d`emat u tom smislu koriste osnovne izvore Islama, Kur'an i sunet Resulullaha s.a.v.s. i kao takvi pripadnici su ehli suneta. Kako smo ve} pomenuli, izvjestan je sufijski utjecaj na njih, a kako neki smatraju, i turskog d`emata "Nur". Prve aktivnosti ovog d`emata zapo~ele su u Indiji, da bi danas bili prisutni u P a k i s t a n u, Banglade{u, zatim u arapsko-islamskom svijetu. Svoje sljedbenike imaju u Siriji, Jordanu, Palestini, Libanu, Egiptu, Sudanu, Iraku i Hid`aru. Sljedbenici njihove misionarske metode prisutni su u ve}ini zemalja svijeta, Evrope, Amerike, Azije, Afrike, gdje poseban trud ula`u u pozivanju nemuslimana u Islam. Njihov glavni centar je u Delhiju, odakle se planiraju misionarske aktivnosti u svijetu. Izvori finansiranja su dobrovoljni prilozi od strane imu}nih ljudi kao i samofinansiranje daija ovog d`emata. E.U.

16 16 TRAGOM UMMETA Muslimani Kavkaza - Azerbejd`an SUKOBI PO^ELI U DECEMBRU (1898) Azerbejd`an je po povr{ini i broju stanovnika najve} a zakavkaska republika. Nalazi se u isto~nom dijelu Kavkaza, izme u Dagestana na sjeveru, Gruzije i Jermenije na zapadu, Irana na jugu i Kaspijskog jezera na istoku. Azerbejd`anci su primili Islam u doba halife Osmana, 643. godine kada je ova oblast u{la u sastav Islamske imperije. Najbrojniji turskokavkaski narod (danas broji blizu 10 miliona stanovnika) postao je skoro stopostotno islamska zemlja. Osim Azerbejd`anaca (70%), ovde `ive Rusi (14%), Armenci (12%), Gruzijci i drugi me u kojima tako e ima muslimana. Kao i drugi muslimanski narodi na podru~ju biv{eg SSSR-a (Tatari, Dagestanci, ^erkezi, Kirgizi, ^e~eni i drugi) pro`ivjeli su mu~ne periode, bore}i se za opstanak i islamski identitet. Njihovi progoni po~eli su u doba Caristi~ke Rusije, naro~ito u vrijeme strahovlade Ivana IV Groznog ( ), zatim Petra Velikog ( ), Katarine II ( ) te Aleksandra I ( ). Ti vladari su vodili dugotrajne vjerske ratove da bi istrijebili Islam u Rusiji. Ivan Grozni je silom pokrstio vi{e stotina hiljada muslimana, poru{io preko 500 d`amija, biblioteka, tekija i medresa po Kazanu, a Islam je smatrao paganskom religijom. Dolaskom bolj{evika na vlast, sovjetska dr`ava je uvela perfidne, a u doba Staljina i Bre`njeva i krvave metode progona Islama i Muslimana. Zatvaraju se i ru{e d`amije i vjerske {kole, zabranjuje se {tampanje Kur'ana i knjiga o Islamu i progone vjerski autoriteti. U romanima-hronikama Sol`enjicina susre}emo i muslimanske likove, koji u sibirskim i kolinskim logorima slijede propise svoje vjere. Azerbejd`an je pod rusku caristi~ku vladu pao godine, kada je pretvoren u obi~nu pokrajinu. Godine 1918, nakon pada caristi~ke Rusije, proglasio je svoju nezavisnost koja je trajala samo dvije godine godine progla{en je sovjetskom federalnom republikom, a ve} godine u njemu je ugu{ena muslimanska pobuna protiv bolj{evi~ke vlade. Najpoznatiji azerbejd`anski pisci osu eni su ili pogubljeni zato {to su se "poku{ali otresti za{tite Staljina", kako je pisao izvjesni lokalni "Komunist". U na{e vrijeme, u sporovima izme u Jermena i Azerbejd`anaca oko N. Karabaha palo je puno `rtava. Osim Nagornog Karabaha autonomna republika Nahi~evan, koja se tako e nalazi u sastavu Azerbejd`ana, drugo je sporno pitanje izme u dva naroda. Obje strane tvrde da ta podru~ja historijski pripadaju njima. Sukobi su po~eli u decembru godine kada Jermeni upadaju na granicu s Nahi~evanom i kada je poginulo 12 muslimana. Sukob se nastavio protjerivanjem Jermena s podru~ja Azerbejd`anske i Nahi~evske republike. Istovremeno se iz Jermenije proteruju Azerbejd`anci. Za Azerbejd`ance Jermeni su "najamnici" koje Trupe KGB, Ministarstva unutra{njih poslova i vojne trupe Sovjetskog Saveza u sukobu "vojske i naroda" 21. januara na jugu Azerbejd`ana odnijele su prema Azerbejd`anskim izvorima oko azerbejd`anskih `ivota! Tada{nji Gorba~ovljev kocept Perestrojke i nove sovjetske federacije je opovrgavaju}i u praksi ranija data obe}anja da ne}e prolijevati krv, sam sebe doveo u pitanje. Iranski Med`lis pozvao je Moskvu da poka`e saose}anje prema muslimanima u Azerbejd`anu, a jedan ~lan zakodonavnog tijela optu`io je sovjetske vo e da su naredili "masakr" nad Azerbejd`anom. je bolj{evi~ka vlast naselila na njihovoj teritoriji. Masovni mitinzi Azerbejd`anaca uslijedili su 19. januara godine u glavnom gradu Bakuu. Na njima su Azerbejd`anci zatra`ili uspostavljanje suvereniteta Azerbejd`ijanaca na cijeloj teritoriji, uklju~uju}i i Nagorni Karabah. Azerbejd`anski nacionalni pokret Mihail Gorba~ov je okarakterisao kao "snage koje se zala`u za istupanje ove republike iz Sovjetskog Saveza" i "za islamski Azerbejd`an". Trupe KGB, Ministarstva unutra{njih poslova i vojne trupe Sovjetskog Saveza u sukobu "vojske i naroda" 21. januara na jugu Azerbejd`ana odnijele su prema Azerbejd`anskim izvorima oko azerbejd`anskih `ivota! Tada{nji Gorba~ovljev kocept Perestrojke i nove sovjetske federacije je opovrgavaju}i u praksi ranija data obe}anja da ne}e prolijevati krv, sam sebe doveo u pitanje. Iranski Med`lis pozvao je Moskvu da poka`e saose}anje prema muslimanima u Azerbejd`anu, a jedan ~lan zakodonavnog tijela optu`io je sovjetske vo e da su naredili "masakr" nad Azerbejd`anom. Sve{tenstvo Bakuanske crkve arhan ela Mihajla, na ~elu sa protojerejom V. Lukjanom, obratio se 24. januara stanovni{tvu ~iji je jezik ruski, ovim rije~ima: "Mnogi Azerbejd`anci, me u njima i intelektualci i vjernici muslimani, dolaze ovih dana u crkvu i pozivaju nas da ne o~ajavamo. Azerbejd`anski narod je dobar i dru`eljubiv. Mi smo `ivjeli i dalje }emo `ivjeti sa tim narodom". Me utim, vlade evropske dvanestorice i tada{nji predsjednik SAD D`. Bu{ koji su osudili vojne intervencije na Tjenanmenu, u Bukure{tu i Temi{varu, podr`ali su Gorba~ovljevu vojnu akciju nad azerbejd`anskim muslimanima. Rekli bi na `alost i op{te zaprepa{}enje. Me utim, kada su muslimani u pitanju principi ne va`e. Upravo tada{nja diplomatija D`ord`a Bu{a i Evropske dvanaestorice (sad 15-torice) pada po ko zna koji put na ispitu iz humanizma, a jedan od tih ispita je i Bosna. Ekonomska i vojno najve}a sila svijeta, koja sebe naziva "kolijevkom demokratije" tada se za pasivno dr`anje prema "Bosanskoj klanici" pravdala da SAD nisu svjetski policajac. Upravo je to dalo dodatne poene sada{njem predsjedniku koji je u predizbornoj utakmici za stanara Bijele ku}e na sva usta prizivao i obe}avao kao budu}i predsjednik vojnu intervenciju. A poznato je da po ustoli~enju ni odluka Kongresa nije pomogla da odr`i dato obe}anje. [tavi{e, pod maskom "za{tite ljudskih prava" perfidno se mije{aju u unutra{nje stvari drugih zemalja, na `alost, prete`no muslimanskih. Muslimani toga moraju biti svjesni. U slu~aju Azerbejd`ana, tvorac "perostrojke", nobelovac, koji je ujedinio Njema~ku, umnogome je ubrzao, ina~e neminovan krah Sovjetskog saveza i brzi oporavak privrede sada nezavisnih dr`ava. Taj put sopstvenog razvoja slijedi i Azerbejd`an, najve}a zakavkaska dr`ava, koja ima sna`nu energetsku i sirovinsku osnovu. U privredi Azerbejd`ana naro~ito mjesto pripada nafti i zemnom gasu. Po~etkom ovog stolje}a Azerbejd`an je davao polovinu s v j e t s k e proizvodnje nafte, uo~i revolucije u~estvovao je sa preko 90% u ruskoj proizvodnji. Nafta u~estvuje danas sa 25% vrijednosti industrijske proizvodnje. U Bakuu se prera- uje nafta, s kojom u vezi razvila se industrija za proizvodnju ure aja za eksploataciju nafte i njen transport, kao i hemijska industrija. Plin se eksploati{e u Karadagu kod Bakua. Energetsku osnovu zemlje ~ine velike hidrocentrale, me u kojima i najve}a zakavkaska hidroelektrana kod Minge~aura i termoelektrane u reonu Bakua. Na zapadu u oblasti Malog Kavkaza ima gvozdene rude (Da{kestan), barita, kobalta i aluminijumovih ruda (Alunitdag). U sastav Azerbejd`ana nalazi se Nahi}evanska republika. Ona se nalazi u dolini Araska, uz granicu prema Iranu. Zahvata povr{inu od kilometara kvadratnih. Esad Kola{inac

17 HUTBA 17 MI "Hvaljen neka je onaj koji je u jednom ~asu no}i preveo svoga roba iz Hrama svetoga u Hram daleki, ~iju smo okolinu blagoslovili kako bi smo mu neka znamenja Na{a pokazali. On, uistinu, sve ~uje i sve vidi." (Isra, 1) U~i ga jedan ogromne snage, razboriti, koji se pojavio u liku svome, na obzorju najvi{em, zatim se pribli`io, pa nadnio - blizu koliko dva luka ili bli`e - i objavio robu Njegovu ono {to je objavio, srce nije poreklo ono {to je vidio, kod Sidretu-l-muntehaa, kod kojeg je d`enetsko prebivali{te, kad je Sidru pokrivalo ono {to je pokrivalo - pogled mu nije skrenuo, nije prekora~io, vidio je najveli- ~anstvenija znamenja svoga Gospodara. (En-Ned`m, 5-18) Islamska bra}o! Dvadest sedmog novembra nastupa no} Mi'rad`a. Zbog toga je obaveza na{a da ovu veli~anstvenu no}, kao i druge no}i osvijetlimo na{im ibadetima: poja~anim namazom, zikrom, postom itd. Poznato vam je da mubarek no}i imaju univerzalne poruke. Postavlja se pitanje {ta je Mir'ad`, {ta nam zna~i i koja je njegova poruka. Islamska bra}o! Ve}ina islamske uleme smatra da se je Isr'a i Mirad` Muhammeda a.s. zbio u mjesecu red`ebu 27. no}i, godinu dana prije hid`re. Rije~ Mirad` zna~i ispjeti se u visinu, uzdignuti se, dosti}i najve}u vjersku, duhovnu, moralnu i poslani~ku ta~ku u `ivotu. (Sura koja govori o tome: En-Ned`im, 5-18) U kojim okolnostima se zbiva Mi'rad` Allah d`.{. redovito podvrgava jake vjernike, pogotovu poslanike, najve}im isku{enjima, kako bi nakon toga bili nagra eni. Isku{enja Muahmmeda a.s. prije Isr'a i Mi'rad`a su mnogobrojna ali ~emo navesti samo neka od njih: Tri godine tajnog pozivanja u Islam, zatim javno pozivanje, koje }e ga ko{tati zajedno sa ashabima najve}ih isku{enja, patnji, belaja, progona i mu~enja. Najve}im isku{enjima od strane neprijatelja Islama bili su podvrgnuti Habab ibn Eret, Summeja, njen sin Amer ibn Jasir i Bilal Habetija. Summeja je podlegla mukama i tako postala prvi {ehid u Islamu. Ovo nas u~i da za odbranu vjere potrebne su mnoge `rtve. Pred sam Isr'a i Mi'rad` Muhammedu a.s. umiru amid`a Ebu Talib i h. Hatid`a - supruga. Ta godina je i nazvana Sinetu-l-Huzn (godina tuge). Dakle kada Muhammedu a.s. umiru dva najrazumnija prijatelja i za{titnika u `ivotu i kada gubi podr{ku u Meki de{avaju se Isr'a i Mirad`. Dakle Muhammedovo a.s. no}no putovanje od Mesd`idu-l-harama u Meki do Mesd`idu-l-aksa u Jerusalimu, koje se naziva Israom, a koje je nastavljeno njegovim uzdizanjem u vi{e sfere i putovanjem kroz nebesa. Mi'rad` predstavlja jednu od njegovih izuzetnih mu'd`iza. To njegovo putovanje predstavljalo je izlazak iz okvira relativnog svijeta, i ono je u oba pravca obavljeno u jednom trenu. Sav taj put Muhammed a.s. je pre{ao i svojim tjelom i svojim duhom. Dakle bilo je i duhovno i tjelesno. Kur'an o tome govori: "Hvaljen neka je onaj koji je u jednom ~asu no}i preveo svoga roba iz Hrama svetoga u Hram daleki, ~iju smo okolinu blagoslovili kako bismo mu neka znamenja Na{a pokazali. On, uistinu, sve ~uje i sve vidi." (Isra, 1) Muhammed a.s. i grupa sljedbenika ovim ~inom dobijaju nevi enu snagu, vjeru i nadu u uspjeh Islama. Allah je obveselio svog miljenika najve}im radostima, pokazao mu je najve}a prostranstva sedam nebesa, ljepote d`eneta i strahote d`ehenema itd. Islamska bra}o, ovdje, kao i uvjek obistinila se istina rije~i Allaha d`.{.: "Ta zaista s mukom je i last. Ta zaista s mukom je i last". (In{irah 5-6) Darovi Mi'rad`a Mi'rad` je odavanje po~asti, ne samo Poslaniku ve} i ljudskom rodu. Muhammed a.s. je rekao: "Kad sam stupio u Ar{ htio sam izuti svoju obu}u, tada sam ~uo glas od Allaha: "Ne skidaj obu}u, Ar{ i Kursij su po~a{}eni pod tvojom obu}om." Rekoh: "Moj Rabbe, mom bratu Musau si rekao: Skini obu}u svoju, ti si u svetoj dolini Tuva!" Uzvi{eni odgovori: "Pribli`i mi se Ebu-l- Kasime! U Mene nije Musa kao ti. Da, Musa je razgovarao sa Mnom, ali ti si Moj miljenik. Musa je tra`io da Me vidi. Rekao sam mu: Ne}e{ Me vidjeti prije nego Moj miljenik." Zatim ~uh glas iznad sebe. "Ja di`em zastor koji je izme u Mene i tebe..." Kad Allah podi`e hid`ab rekoh u zanosu." Moj odgojitelju: Ettehijatu-lilahi vessalevvatu vettajjibatu (najljep{i selami Allahu i po{tovanje i sva dobra djela)." Allah d`.{. tada re~e: "Es-selamu alejke ejjuhenebijju ve rahmetullahi ve berekatuhu (i tebi selam vjerovjesni~e i Allahova milost i blagoslovi)." Ja dodadoh: "Esselamu alejna ve ala ibadillahissalihin (selam svima nama svim dobrim Allahovim robovima)." A D`ibril a.s. uzdahnu: "E{hedu en la ilahe ilellah ve e{hedu ene Muhammeden abduhu ve resuluhu!" Allah d`.{. re~e: "Pribli`i mi se Ebu Kasime." I ja se pribli`ih do najbli`eg rastojanja. Upita me: "^ime }e{ me po~astiti moj miljeni~e?","mojim robovanjem Tebi", odgovorio sam. Uzvi{eni tada objavi: "Neka je slavljen onaj koji svog roba prenese jedne no}i od Mesd`idul harama " (Isra, 1). Onda me upita: "[ta tra`i{ od Mene? Odgovorih "ummet!", "Pogledaj", re~e Allah, "ispred tebe". Pogledao sam i video veliko beskrajno more, a u njemu jedno drvo, na drvetu ptica i u njezinu kljunu malo zemlje, koliko jedno zrno. Allah re~e: "More - to je Moja milost, ono drvo to je dunjaluk, ptica je tvoj ummet a ona mrva zemlje u njezinu kljunu - to su grijesi tvoga ummeta. Da ona ptica ispusti onu mrvu zemlje da li bi se uprljalo more? Nemoj brinuti za grijehe tvoga ummeta. Ja sam Najmilostiviji. Kad oni nebi grije{ili stvorio bih ljude koji grije{e i tra`e oprosta." Jo{ dodade: "Tvom ummetu je jedna tre}ina grijeha opro{tena tvojim no~a{njim dolaskom. Druga tre}ina }e im biti opro{tena tvojim {efaatom (zauzimanjem) na Sudnjem danu, a posljednja tre}ina }e im biti opro{tena Mojom milo{}u i oprostom." Islamska bra}o, Muhammed a.s. se na Mi'rad`u Allahu moli za ummet, ne tra`i niti za sebe niti za porodicu ve} za ummet. Mi kao sljedbenici ummeta Muhammeda a.s., ponosni {to pripadamo njemu u obavezi smo da slijedimo na{eg poslanika Muhammeda a.s. Na Mi'rad`u Muhammedu a.s. je nare en namaz. Poslanik s.a.v.s. ka`e: "Namaz je Mi'rad` vjernika". Na Mi'rad`u je Muhammedu a.s. prema jednoj predaji objavljena cijela Fatiha i posljednja tri ajeta sure Bekare. Muhammeda a.s. su na Mi'rad`u pozdravili svi Poslanici sa rije~ima "Dobro nam do{ao dragi oslani~e i dobri ~ovje~e". Muhammed a.s. je klanjao na Mi'rad`u namaz pred svim poslanicima. Nakon {to se je Muhammed a.s. vratio sa Mi'rad`a i saop{tio im o svemu {ta se desilo, mu{rici i munafici kao i slabiji vjernici po~e{e se ismijavati Muhammedu a.s. No

18 18 AKO NISTE ZNALI iskreni vjernici poput Ebu Bekra koji je kada je ~uo za Mi'rad` rekao: "Tvrdim da sve {to je Muhammed a.s. rekao istina je". Od tada muslimani Ebu Bekra prozva{e Es-Sidik (Iskreni). Iskreni poput Ebu Bekra nisu ni pomi{ljali da je neistina ili da su sumnjali. Pred sobom su imali Muhammeda a.s. Allahova Poslanika, on ne govori neistinu niti po svom hiru. Oni su vjerovali ~vrsto ono {to im je on govorio, bez obzira da li se to njima svi alo ili ne, da li to oni mogli razumjeti ili ne. Tako i mi moramo pomo}i jedni drugima, po{tivati se voljeti i vjerovati onome ko vjeruje Allaha d`.{. Karakteristike bolesnih du{a su {to pitaju samo za formalne strane stvari. Nikada na dunjaluku sve se stvari ne}e mo}i u potpunosti razjasniti svojim razumom. Kad bi sve bilo razja{njeno i protuma~eno, na {ta bi ovaj dunjaluk li~io, kad nebi imao svojih tajni. No, za nas je Mi'rad` nedoku~iva tajna u koju mi vjerujemo, tjelesno i duhovno, kao {to se odnosio i h. Ebu Bekr. Islamska bra}o, na kraju, znajmo da uporni i ustrajni na Allahovom putu uspijevamo i pobje ujemo i da poslije pote{ko}a dolaze olak{anja. Namaz je na{ Mi'rad` i stub vjere, stoga o~uvajmo ispravno obavljenim namazom svoju vjeru. Slijedimo Allahova poslanika kako bismo bili dostojni njegova {efaata. Molimo se Allahu d`.{. za oprost grijeha. Budimo {to vi{e uz Kur'an u obavezi da {to vi{e ponavljamo ajete objavljene na Mi'rad`u. Nastojmo biti u Islamu kakvi su bili i ashabi. Ne dozvolimo sebi da na{ kibur i bolesna srca, te li~na mi{ljenja budu razlog da nismo u Islamu. Uzvi{eni Allah u~i nas dostojnim din Islama. Allahu, oja~aj na{ iman. Allahu, u~vrsti nas na pravom putu. Allahu, daj da shvatimo stvari kakve jesu, a ne kakvim nam se pri~injavaju. Allahu, grijehe nam oprosti. Allahu, u~ini nas dostojnim sljedbenicima ummeta Muhammeda a.s. i neka nam bude zagovara~ na Sudnjem danu. Allahu, u~ini nas dostojnim p o { t o v a o c i m a veli~anstvenog Mi'rad`a. Mevlud ef. Dudi} Molbom izazvao ki{u jo{ kao dje~ak Ibnu Asakir je uzeo hadis od D`elhemet ibn Arfata, koji ka`e: "U{ao sam u Mekku, bila je su{a, pa Kurej{ije reko{e: "O Ebu-Talibe osu{i nam se dolina, djeca nam trpe od su{e, hajde moli za ki{u!" Iza e Ebu-Talib s d j e ~ a k o m (Muhammedom s.a.v.s.). Odjednom kao da se pomra~i Sunce, uskovitla{e se oblaci. Dje~ak je gledao u nebo. Ebu- Talib ga uze i prisloni le ima uz Kabu, pa pokaza prstom na dje~aka. Na Njema~ka dr`ava Bavarska je vjerna rimokatoli~ka dr`ava. U stvari, bavarski {kolski propisi obavezuju da se krst stavi u svaku u~ionicu u svim dr`avnim {kolama. Me utim, federalni ustavni sud je sada proglasio taj propis neva`e}im, jer nije u skladu s njema~kim Ustavom koji garantuje slobodu religije, Kada je Resulullah s.a.v.s. napunio dvadeset godina (po nekima - i dva mjeseca i deset dana) povede ga Ebu-Talib sa sobom na trgova~ki put u [am. U Basri su odsjeli, a Basra je spadala u [am i bila je glavni grad Hurana. Ona je prijestonica za one arapske zemlje koje su bile pod Rimljanima. U ovom gradu `ivio je sve}enik s nadimkom Behira, a pravo ime mu je bilo (D`erd`iz) Grges. Kad je trgova~ka karavana do{la u Basru, on iza e da je sretne i pozove ih u goste. Prvi put ih je nebu se desi ~udo. Oblaci su nadirali sa svih strana, oluja se digla, te se sru~i na dolinu bogata ki{a i napoji sve {to je trebalo. Ovaj doga aj Ebu-Talib je opisao jednim stihom. U tom stihu je opisao Muhammedovu s.a.v.s. nadnaravnu mo}. Sekularizam i kod Njemaca izvje{tavaju njema~ke novine Suddeutche Zeitung. "Crni dan u historiji na{eg naroda", `alio se arhiepiskop Majsner iz Kolonje. Najzad je Njema~ko dru{tvo "sekularizovano do same sr`i", pi{u hambur{ke novine Die Zeit i "odaje ~ast matrijalizmu, konzumerizmu i ~istoj samorelaciji." Pobo`njak Behira vidio, a poznao je Resulullaha s.a.v.s. po svojstvima ranije objavljenim u svetim knjigama. On uze dje~aka za ruku i re~e: "Ovo }e biti Poslanik cijelom svijetu. Njega }e Allah d`.{. poslati kao milost 'svjetovima'." Ebu-Talib re~e: "Odakle to zna{"? On odgovori: "Kad ste osmatrali sa Akabe, ne osta ni kamen, ni biljka, ni stablo a da sed`du ne u~ini, a sed`du oni ne ~ine osim Poslaniku s.a.v.s. Ja ga prepoznajem po pe~atu poslanstva, biljegu iznad gornje hrskavi~eve ple}ke u obliku jabuke. Ja sam za njega ~uo u na{im objavama." On zamoli Ebu-Taliba da s njim ne ide u [am, ve} da ga vrati ku}i. Bojao se da mu Jevreji ne nanesu zlo. Ebu-Talib vrati Muhammeda s.a.v.s. sa svojim momcima u Mekku. Grad iz 1001-e no}i - grad kulture i tolerancije Bagdad, ~arobni grad iz 1001-e no}i, osnovali su Arapi po svom dolasku na tle dana{njeg Iraka. Kada je u njemu `ivio legendarni halifa Harun el-ra{id, grad je bio star tek ne{to preko 50 godina, a ve} je predstavljao svjetski centar kulture i bogatstva. Po nekim procjenama, on je u XI vijeku brojao preko tri miliona stanovnika i sigurno bio tada najve}i grad na svijetu. Govore}i o Harunu el-ra{idu, velikom halifi islamske tradicije, J. Risler pi{e: "Njegova veli~ina privla~ila je poput magneta prema prijestonici sve talente i ljude od duha. On je tako oko sebe okupio neobi~an parlament sastavljen od pjesnika, lije~nika, jezi~ara, muzi~ara i umjetnika... U historiji nije zabilje`eno da je jedan Posljednji krik o~aja U Poljskoj se godi{nje po~ini oko {est hiljada samoubistava, a oko osoba poku{a da sebi oduzme `ivot. Me u ljudima koji su p o ~ i n i l i samoubistvo mnogo je onih koji su bili u te{kim materijalnim uslovima. Profesor dr Braun Holist navodi u "`i}u Var{avi" da je me u osobama koje su godine izvr{ile samoubistvo bilo 543 koje nisu imale stalan izvor prihoda, 271 lice je dobijalo socijalnu pomo}, a 629 je bilo izdr`avano od roditelja ili ro aka. "Ne mogu zaboraviti majku koje je poslije gubitka posla najprije otrovala dvoje vladarski dvor okupljao toliko sjajnih intelektualaca kao dvor Haruna el-ra{ida." To je bilo doba profinjene kulture i tolerancije. Za vrijeme vladavine halife Me'muna (nasljednika halife Haruna el- Ra{ida) na teritoriji islamske dr`ave nalazilo se preko kr{}anskih crkava, vi{e stotina sinagoga i zoroastrovih hramova... Sveu~ili{te "Nizamija", osnovano godine u Bagdadu postalo je uzorak za mnoge visoke {kole u svim ve}im islamskim dr`avama. Ovdje se izu~avao Kur'an i tradicija, pravo (posebno pravo {afijske {kole), filozofija, knji`evnost, geografija, historija, etnografija, arheologija, astronomija, matematika, kemija, muzika, geometrija... Ne{to kasnije, tako er u Bagdadu, osnovan je sveislamski centar za izu~avanje prava, egzaktnih nauka, knji`evnosti i umjetnosti, poznat pod imenom Mustansirija. djece, a zatim se bacila sa sedmog sprata", ka`e Holist. Posebno su dramati~ni slu~ajevi posljednjeg krika o~aja, samoubistva mladih ljudi koji ne vide pred sobom `ivotnu perspektivu. Broj samoubistava djece do 14 godina `ivota porastao je sa 27 u na 101 u godini. Tako e je vi{e samoubica u dobi izme u 15 i 20 godina. Njih je u godini bilo 353 a ~etiri godine ranije 203. Me u motivima za samoubistvo, koje stru- ~njaci te{ko mogu da utvrde i koji naj~e{}e nisu jednozna~ni i dalje dominiraju konflikti u porodici. Priredio: E. Kola{inac

19 Slu~aj za Riplija, zar ne! Jedna diskretna i nenametljiva mahrama sa pristojnim i odmjerenim koloritom (koja nije ni crne ni bijele boje) osta}e upam}ena i prepoznatljiva u na{em zamanu i prostoru, bar po nekim jasnim valerima i tufnama. Naravno i po glasnim podr{kama i uhiljenim otporima, ~iji }e eho i haber brzo sti}i i do Ministarstva prosvjete zemlje Srbije. Na{e vrijeme }e biti upam}eno i po ovoj obi~noj mahrami (kao {to se pamte elementarne nepogode, poput po`ara, poplava i zemljotresa) koju je stavila na svoju glavu na{a sestra Amina Nuhamba{i} iz Novog Pazara, po svojoj odluci, a u znaku tradicije i kulture odijevanja, i pod mahramom oti{la na ~as informatike u sedamnaestoj godini prosvjetnog slu`bovanja u Srednjoj ko`arsko-tekstilnoj {koli u Novom Pazaru. Pod mahramom, odnosno pla{tom unakrsne (i valjda dirigovane) optu`be, prvo od nekih svojih kolega i direktora, preko Ministarstva prosvjete, Amini je zabranjeno da izvodi nastavu, odnosno dobila je otkaz. Za profesoricu informatike koga god smo pitali, generalno ka`u, pa i direktor {kole (koji je ujedno i pedagog) da je Amina jedna od najsavjesnijih i najodgovornijih prosvjetnih radnika i da je ona svojim primjernim radom osposobila generacije stru~nih kadrova. I pored svoje U FOKUSU 19 Pod okriljem mahrame UZNEMIRENA PROSVJETNA VLAST Novopazarsku ~ar{iju je preko no}i uznemirio jedan neobi~an slu~aj koji nije bio prisutan na ovim prostorima. Ova trgova~ka varo{, poznata u svijetu vi{e po kvalitetnom d`insu, specifi~na po orijentalnoj ba{tini i prepoznatljiva po svojoj originalnoj osobenosti, ima i danas stila da se odijeva onako kako to tradicija nala`e. Helem, ovdje otkako se pamti nosila se svaka kapa, onako kako je pasovala svome etnosu. Na`alost, jedna obi~na mahrama je unijela pometnju i (ne)odre eni strah i strepnju kod "vitalnih" prosvjetnih struktura, pa je zbog te mahrame, ovih dana, ekspresno udaljena iz {kole hanuma Amina Nuhamba{i}, profesorica informatike sa radnim sta`om od 17 godina u srednjoj Ko`arskotekstilnoj {koli. Ova profesorica pod neobi~nim otkazom jedna je od najsavjesnijih i najboljih prosvjetnih radnika. Amina je majka troje djece. upornosti i uzaludnih dolazaka na svoje radno mjesto (nakon trudni~kog bolovanja), koji su registrovani kao neophodni, od kako je po~ela {kolska godina samo je uspjela da odr`i nekoliko ~asova. Neki od njenih kolega koji nose poodavno dnevnik poku{ali su da je zapla{e i sa milicijom, kao preventivnom mjerom! Ono {to je veoma bitno, svo vrijeme u~enici su bili uz svoju profesoricu (i oni iz Ra{ke kao i iz Novog Pazara) i sasvim normalno i prirodno razumjeli njenu odluku o pristojnom odijevanju, smatraju}i da je to njen stil, imid`. Naravno, po~etak ovog jedinstvenog "slu~aja" u historiji obrazovanja i prosvjete ne mo`e se ba{ tako lahko zavr{iti. "Doga anje mahrame" po svojoj prilici (a uz pomo} pravedne Justicije), ima}e i svoju filmsku pri~u da bi joj pozavidjeli mnogi iskusni dunjalu~ki re`iseri. Da li }e biti mirna (i ravnodu{na) savjest svih onih koji su upleteni u ovo organizovano "klupko", odakle znamo i urnek i gdje po~inje konac i kako je zategnut luk za ostrijel (koji }e do`ivjeti, bilo {ta da urade, bumerang), od direktora {kole koji je dao otkaz, do Ministarstva prosvjete koji je dolje, u bazu, proslijedio telegramski svoje mi{- ljenje, odlu- ~i}e vrijeme, odnosno stvarna te`ina Aminine nametnute krivice. Sude}i po lahko}i puta koji je ve} pro- ~i{}en do Ministarstva prosvjete, protagonisti ovog slu~aja u svemu ovome vide dobar "zalogaj" da neko preko ove mahrame u~vrsti jo{ bolje svoje pozicije, ili pak dobije zvani~no direktorsku fotelju, koja }e imati dobru vezu za zlatne ko~ije na dunjalu~kim drumovima. Da li }e Aminina krivica, ili nevinost cijelog "slu~aja" biti progla{ena Ko arsko-tekstilna {kola u Novom Pazaru: nakon 17. god rada u prosvjeti Amini je zabranjen ulazak u ovu zgradu, zbog vjerskom dogmom, politi~kom, nacionalnom, fundamentalisti~kom, nepristojnom, ili pak nemoralnom (zbog pristojnog odijevanja), progovori}e Istina i razumnost. Svakako, nesvakida{nja (~emerna i nepravedna) gra a (i konci sa te mahrame) za pedagoge, psihologe, sociologe, filozofe, etnologe, neuropsihijatre, politi~ke analiti~are, na`alost i ministre sa portfeljom i bez portfelja. Jer to Ministarstvo prosvjete zemlje Srbije kao da nema pre~ih poslova nego da se bavi glasno jednom obi~nom mahramom. Po savjesti i du`nosti na{eg glasila bavi}emo se i mi u nekoliko budu}ih nastavaka, onako hronolo{kim redom (kako su tekle i fijukale odapete strijele) ovom vru}om temom, koja nije bila vi ena u ovoj varo{i sa nacionalnom strukturom muslimana, odnosno Bo{njaka od 82% u odnosu na ostale narodnosti. Zar samim time nisu kroz ovaj "slu~aj" ugro`ena moralna, nacionalna, ustavna pa i vjerska prava. Nadamo se da }emo odrediti pravu dijagnozu ove "bolesti" i "krivice" (i uz pomo} ~italaca) koja je svojstvena samo u totalitarnim sistemima. Ono {to }e ostati duboko u Amininoj du{i, a {to je prosvjetna vlast dokazala i prakti~no, da je u otkaznom rje{enju (koje je sricano munjevito i policijski, zamislite tri akta u jednom danu), napisano i ovo: "Da se Amina Nuhamba{i} udaljuje iz {kole" zbog Amina (Sne`ana) Nuhamba{i}, ro ena je godine u Prokuplju. Osnovnu i srednju {kolu kao i fakultet zavr{ila u Beogradu. U Novi Pazar do{la godine, a u Islam pre{la godine. ^lan 80. Nastavnika, odnosno saradnika udaljava iz nastave direktor {kole, po dono{enju odluke u disciplinskom postupkom: kada svojim radom ne ostvaruje cilj i zadatke {kole; nastavni plan i program; svojim pona{anjem dovodi u pitanje naro~ito osnovne moralne vrednosti; organizovanjem u~enika u politi~ke svrhe izaziva nazionalnu ili versku netrpeljivost. (Zakon o srednjo{kolskom jedne mahrame koja tobo`e nosi "vjerska obilje`ja". Bo`e, koliko samo nagomilanog straha i kolektivne preventivnosti od Novog Pazara do Ministarstva prosvjete, zbog samo jedne mahrame?! Fehim Kajevi}

20 20 ZA[TO ISLAM Had`i Lord Al-Faruq Headley (Velika Britanija) ISLAM NE]E POSTATI NEPRIJATELJ HRI[]ANSTVA Kada sam postao musliman, dobio sam jedno pismo. U njemu je pisalo: "Time {to ste postali musliman osudili ste sebe na propast. Niko vas ne mo`e spasiti, zbog va{eg poricanja bo`ijeg bo`anstva." Jadni ~ovjek je mislio da ja vi{e ne vjerujem u Allaha ta'aalaa. Prema njegovom vjerovanju Allaha ta'aalaa zavisilo je od trojstva. Taj idiot nije znao kada je Isa a.s. po~eo da propovjeda ~istu religiju Nazare}anima da je zapo~eo sa Allahu ta'aalaa i da nikad nije govorio da je Bo`ji sin. Islam, isti~u}i time "Allah je samo jedan" razotkrio je izvornu su{tinu religije Nazare}anina (Isa a.s.). Lord Headley, posjedovao je titulu ekselencije. Ser George Allanson bio je ro en godine i vodio je porijeklo od najstarije britanske porodice. Zauzimao je veoma va`ne politi~ke pozicije u Britaniji, istovremeno bio slavan kao urednik. Diplomirao je na univerzitetu u Kembrid`u dobio je titulu Lorda. Slu`io je u britanskoj vojsci sa ~inom potpukovnika. Bio je in`injer po zanimanju, ali sna`an pisac po hobiju. Izme u njegovih objavljenih djela poznata su pod naslovom: "On postaje Musliman" i "Otvaraju se o~i Evropi". Lord Headley postaje musliman 1913., obavlja Had` i prima ime Shaikh Rahmatullah Faruq je posetio Indiju. "Za{to sam postao musliman? Mo`da neki od mojih prijatelja i poznanika su mi{ljenja da sam postao musliman pod nagovorom ili pritiskom nekih mojih prijatelja. Ali to nije istina. Moje prihvatanje Islama bio je rezultat dugogodi{njeg istra`ivanja i razmi{ljanja. To se dogodilo nakon preciznog ispitivanja, formiranja jednog mi{ljenja o Islamu, tako da sam uspostavio kontakt sa muslimanima i vidio da je njihovo vjerovanje u njihovoj religiji bilo sli~no mojem. Shvatio sam i bio sretan {to sam stupio u jednu dobru religiju. Qur'an al-kereem preporu~uje da osoba prihvati Islam svim svojim srcem, odbijaju}i stupanje u vjeru silom (pod pritiskom). Isto tako Isa a.s. rekao je svojim apostolima: "I bilo ko da vas ne prihvati, niti bude htio da vas ~uje, kada budete odlazili od njih otresite pra{inu sa va{ih stopala kao dokaz protiv njih..." (Po Marku 6-11). Za vrijeme mog pre a{njeg `ivota (prije Islama) vi ao sam mnoge netrpeljive protestante. Oni bi odlazili do katoli~kih studentskih domova i vr{ili pritisak na katoli~ke studente. Ovi ne`eljeni poku{aji i napori, prisiljavanja na tu u vjeru, samo su prouzrokovali brojne sva e, uvrede i neslaganja koja bi posijala jo{ ve}i razdor me u ljudima. Iste bezna~ajne metode koristili su hri{}anski misionari nad muslimanima. Pristupali su svim vrstama rizika u cilju hri{}anizacije muslimana. Ne biraju}i sredstva primjenjivali su svu vrstu strategije da bi uhvatili u klopku muslimane. Obe}avali su im novac, posao i polo`aj. Oni, jadne neznalice, ne znaju da je Islam religija gdje zapovjesti alaihis-selaam Isa nalaze najbolju praksu i potvrdu. Hri{}anstvo je oskrnavljeno, prava religija Nazare}anina koju je propovjedao Isa a.s. je u potpunosti izgubljena i na~ela ljudskosti koje je propovjedao PRIGLIO SAM ISLAM U na{im {kolama se jo{ uvijek u~e djeca da je Islam religija ljudi koji ne vjeruju u Allaha ta'aalaa. Zanemaruju}i to da budem progla{en za ~oveka sa prokletom du{om od svih mojih prijatelja i poznanika, prigrlio sam Islam i ve} 20 godina ~vrsto ga dr`im sa obe ruke. Isa a. s. zaboravljena su. Sve to danas egzistira u Islamu. Tako postaju}i musliman meni je dostupna religija Nazare}anina u svojoj prvobitnoj ~istoti. Na~ela koja je propovjedao Isa a.s., kao {to su bratstvo, solidarnost, dobra volja, velikodu{nost i druge, ne primjenjuju se kod hri{}ana danas, ve} kod muslimana. Da}u vam jedan primjer: Hri{}anska sekta Atanazijanaca uporno stoji iza tvrdnje na~ela da se hri{}anstvo zasniva na vjerovanju u tri boga (trojstvo), tako da i najmanja sumnja u to vjerovanje vodi smjesta u propast, a onaj ko `eli da postigne spas na ovom i na onom svijetu, trebalo bi bezuslovno da vjeruje u tri boga: Boga, Bo`jeg sina i Svetog duha. Drugi primjer: Kada sam postao musliman, dobio sam jedno pismo. U njemu je pisalo: "Time {to ste postali musliman osudili ste sebe na propast. Niko vas ne mo`e spasiti, zbog va{eg poricanja bo`ijeg bo`anstva." Jadni ~ovjek je mislio da ja vi{e ne vjerujem u Allaha ta'aalaa. Prema njegovom vjerovanju Allaha ta'aalaa zavisilo je od trojstva. Taj idiot nije znao kada je Isa a.s. po~eo da propovjeda ~istu religiju Nazare}anima da je zapo~eo sa Allahu ta'aalaa i da nikad nije govorio da je Bo`ji sin. Islam, isti~u}i time "Allah je samo jedan" razotkrio je izvornu su{tinu religije Nazare}anina (Isa a.s.). Danas, ni{ta ne bi moglo biti logi~nije da jedna du{evno zdrava osoba vjeruje u jednog istinitog Allaha i ne prihvata obmane i la`i koje su bile une{ene naknadno u ~istu religiju Isa a.s. Osoba koja mi je napisala to pismo i ostali koji su njegovog mi{ljenja samo su za `aljenje. Iz dana u dan hri{}ani napu{taju svoju religiju i postaju ateisti. U dana{njem hri{}anstvu nema vi{e zadovoljenja za jednu normalnu i kulturnu osobu. Ljudi ne prihvataju slijepo vjerovanje i praznovjerja i postaju sumnji~avi prema hri{}anskoj vjeri. S druge strane, nikad nisam ~uo za svog `ivota, da jedan musliman sumnja u svoju vjeru. Islam kao religija ispunjava sve duhovne i materijalne potrebe ljudskih bi}a na najsavr{eniji i najracionalniji na~in. ^injenica {to sam tako siguran u to je da hiljade hri{}ana, {to ljudi {to `ena, koji su iskusili Islam istinski se identifikuju sa Islamom. Me utim, iz straha da bi mogli da izgube svoje poslove i polo`aje u slu~aju da javno razglase svoj pristup Islamu ili da im se ne bi jedan dio prijatelja narugao, oni se ne usu uju da postanu muslimani. U na{im {kolama se jo{ uvijek u~e djeca da je Islam religija ljudi koji ne vjeruju u Allaha ta'aalaa. Zanemaruju}i to da budem progla{en za ~oveka sa prokletom du{om od svih mojih prijatelja i poznanika, prigrlio sam Islam i ve} 20 godina ~vrsto ga dr`im sa obe ruke. Poslije izlaska ovog pisma o tome kako sam primio Islam, dodajem jo{ i to da postaju}i musliman uspio sam tako e da postanem vjerniji i ~istiji sljedbenik Isa da budem primjer hri{}anima. Biraju}i Islam ne}e postati neprijatelji hri{}anstva, naprotiv, Islam }e ih uputiti u pravu Isaovu vjeru i uzdi}i na vi{i nivo." Preveo sa engleskog: Ismet Nuhamba{i}

21 KULTURNA BA[TINA 21 SULEJMAN TABAKOVI] U ULOZI HISTORI^ARA Sulejman Tabakovi} je svakako najzna~ajniji sand`a~ki alhamijado knji`evnik. Na osnovu raspolo`ivih podataka, koji su izuzetno oskudni, mo`emo samo sa sigurno{}u re}i da Sulejman poti~e iz stare i ugledne novopazarske porodice Tabakovi}a, ~iji su se posljednji ~lanovi odselili u Tursku prije tridesetak godina i da je `ivio u XIX stolje}u. Na `alost, ne znamo ta~nu godinu njegovog ro enja, a niti godinu njegove smrti. Jedino pouzdano znamo da je dio njegovog ~ivenog "Divana" poznat pod nazivom "Ovo je na bosanskom nasihat Sulejmanov" zavr{io hid`retske godine (1861/62. g.). O tome sam autor ka`e u spjevu: "Kad sam ovo telefio I tarih je ovo bio 1278., hid`retska. telifat - sastav, kompozicija tarih- datum, historija Ovaj podatak je jedina vremenska odrednica koja nam ukazuje na razdoblje u kojem je Tabakovi} mogao `ivjeti. Sulejman Tabakovi} je autor obimnog "Divana" koji se sastoji iz dva dijela. Prvi dio se naziva "Ovo je na bosanskom nasihat Sulejmanov", a drugi dio "Ibrahim Terzija". Postoje izvjesne indikacije, koje daju mogu}nost da su i spjevovi "Avdija" i "Car Mustafa nastade" tako er djela Sulejmana Tabakovi}a. [iri biografski prikaz `ivota i djela ovog knji`evnika iza}i }e u mom radu o sand`a~kim knji`evnicima iz perioda osmanske vlasti u ovogodi{njem "Takvimu". Ovom prilikom analizira}emo djelo Tabakovi}a sa aspekta koji do sada nije upra`njavan i razmatran. Sagleda}emo Tabakovi}a u ulozi histori~ara svog doba, u ~emu je on tako er veoma uspje{an. Tabakovi} `ivi i pi{e u vrijeme kada se Osmansko carstvo pod vojnim i politi~kim pritiskom velikih sila i novostvorenih balkanskih dr`ava (naro~ito Srbije i Crne Gore) polako povla~i sa svojih balkanskih posjeda. Tu promjenu u odnosu snaga izme u Turske i hri{}anskih zemalja Tabakovi} shvata ne samo kao posljedicu promjenjenih historijskih okolnosti, ve} i kao Bo`iju kaznu zbog zna~ajnog odstupanja od izvornih islamskih na~ela i vrijednosti, {to je dovelo do znatne moralne degradacije svih slojeva stanovni{tva. U vezi sa tim Tabakovi} ka`e: "Sve jesmo pokratili A grehote poduzili Ovaj zeman zaslu`ili I nama se ljaik do e Na Tur~ina zulum pade Da su turske vi{e jade." ljaik - neznanje, zaslu`ena kazna Nakon Drugog srpskog ustanka Obrenovi}evska Srbija postepeno i polako izgra uje svoju dr`avnost na temelju biv{eg Beogradskog pa{aluka (ili ta~nije Smederevskog sand`aka). Podmi}ivanjem najvi{ih osmanskih funkcionera i dr`avnih organa u kombinaciji sa pritiskom velikih hri{}anskih sila (naro~ito Rusije) knez Milo{ i njegovi nasljednici polako pro{iruju i teritoriju i nadle`nost svoje autonomne i vazalne kne`evine Srbije. Tabakovi} to ilustruje u stihovima: "A sve vlah daje dukata vlah - upotrebljavano kao izraz za nemuslimana To on miti murtata murtat - izdajnik, otpadnik od Vjere [to se ho}e od brata Morava je vlahu data Sad ostala Bosni vrata Izgubismo mi takata " takat - telesna snaga, mo} Vojna prevaga sve o~iglednije prelazi u korist hri{}anskih zemalja pa i onih susjednih, {to primje}uje i Tabakovi}: "Turska sablju raspasa Srbovlahu pripasa Din-du{manin azdisa Tursku sablju pripasa " azdisati - osiliti se, postati obijesan Polo`aj Bosne i Novopazarskog sand`aka, koji su tada jo{ uvijek bili u administrativno-teritorijalnoj simbiozi, postaje sve nezavidniji i neizvjesniji. One su se na{le u krajnje neprijateljski i ekspanzionisti~ki nastrojenom okru`enju. Naro~ito osvaja~ke aspiracije prema njima pokazivale su susjedne kne`evine Srbija i Crna Gora, koje su se u proteklim decenijama ve} zna~ajno pro{irile na ra~un nekih teritorija koje su stolje}ima pripadale Bosanskom ejaletu i Novopazarskom sand`aku. Sa teritorija koje su ove dr`ave prisvojile i pripojile snagom oru`ja ili diplomatskim putem, bo{nja~ki narod je morao da se seli i da napu{ta svoja vjekovna ognji{ta. Sve besperspektivniji polo`aj u kome je dolazilo zabrinjavaju}e onemo}alo Osmansko carstvo, nije obe}avao da }e donijeti u budu}nosti i{ta dobro ni Bosanskom ejaletu, ni Novopazarskom sand`aku. Novopazarski sand`ak je fakti~ki postao jedini koridor (sokak, vrata) preko koga je Bosna jo{ uvijek odr`avala fizi~ku vezu sa ostalim dijelovima Osmanskog carstva. Tabakovi} to uvi a i komentari{e: "Pazar osta sad nejak Zemlju uze vlah-{ijak I Karadak naopak Ka Bosni je jedan sokak Osta Bosna u bud`ak Nakahri se brat Bo{njak " {ijak - ekavac, Srbijanac karadak - Crnogorac bud`ak - kut, ugao, zapu{teno mjesto kahar - `alost, tuga, briga Novi Pazar (1916.) Cijelo XIX stolje}e je pro{lo u znaku reformnih mjera (period Tanzimata) i prilago avanja i pribli`avanja Osmanske imperije izmjenjenim politi~kim i dru{tvenim odnosima u Evropi i u svijetu. Reforme su sprovedene ne samo uslijed potrebe za modernizacijom vojnog, administrativnog i finansijskog aparata, ve} i pod sna`nim pritiskom hri{}anskih velesila. Turski sultani suo~eni sa ogromnom politi~kom, vojnom i ekonomskom krizom, popu{tali su pod spoljnim i unutra{njim pritiscima i {irili su dijapazon reformnih zahvata, od kojih je dobar dio bio u korist hri{}anskih podanika. U skladu sa tim oni su se nemilosrdno obra~unavali sa svim nosiocima antireformnih pokreta. Tako je godine ukinut janji~arski. Sam ~in ukidanja ove zastarjele i konzervativne vojne organizacije je bio propra}en krvavim obra~unom sa njom. Protiv reformnog kursa do{lo je do pobuna u raznim dijelovima Carstva pa i u Bosni (pokret Huseina-kapetana Grada{}evi}a g.). Otpor u Bosni je fakti~ki trajao sve do krvavog pohoda Omer-pa{e Latasa godine na Bosnu. Tom prilikom Omer-pa{a je izvr{io pravi masakar nad bosanskim begovatom, pogubiv{i aga i begova, dok je 400 njih odvedeno u lancima u Istambul. Time je zadat stra{an udarac ovoj dru{tvenoj klasi koja je imala vode}u ulogu u tada{njem bo{nja~kom dru{tvu. Jo{ ranije, godine u Bosanskom ejaletu su ukinute kapetanije, a kapetani i ajani su izgubili svoje ranije nasljedne polo`aje i pretvoreni u obi~ne dr`avne ~inovnike. Nastavi}e se Esad Rahi} POEZIJA ALAD@A D@AMIJI U POMEN "U ovoj d`amiji je sa stanovi{ta arhitekture izra`eno toliko sposobnosti, toliko ukusa i fino}e i ostvareno toliko ljupkosti da takvu impresivnost nije ostvario nijedan raniji neimar na zemaljskoj kugli". Evlija ^elebi - Putopis Bismilahirrahmanirrahim! Esselamu alejkum! Spas i mir! Prve bijahu rije~i I druge za njima bla`ene [to izgovarahu se {apatom Me u zidovima njenim Sa strepnjom [ta }e nam novi Donijeti dan Kakvi }e Niz Drinu puhati vjetrovi Sa Nadom U beriket U nafaku U hairli put Sa vjerom D`ematlija njenih Da svakog su ~asa pripravni Svi zaredom Do onog u zadnjem safu Za Ahiret Posve prosvijetljeni Bez imalo trunke pra{ine Na du{i ^etiri puna stolje}a tako I vi{e Kako knjiga nala`e Na bogougodni muezina glas Pet puta na dan Rame uz rame Na sed`du Do brata brat Do oca sin U ime Allaha Milostivog ^ija nedoku~ena Mudrost ^ija dare`ljivost Beskrajna Svijet odr`ava Sve do ~asa ukletog Sve do ~asa pogubnog Kad zvijeri Drinu prebrodi{e Da temelje zatru Istini La`ima svojim! Safet Hadrovi} Vrbi~ki

22 22 PREDSTAVLJAMO KNJIGU MERHUMI Dr. Jusuf el-qaradawi HALAL I HARAM U ISLAMU Leksi~ki, {eri'at zna~i put; pravi put do vode; pojili{te; {ere'a - je{re'u zna~i i}i putem; raspoznavati puteve; propisati. Zna~enjska veza izme u {eri'ata, kao skupa propisa ustanovljenih za ljude Kur'anom i Sunnetom Muhammeda alejhi's-selam, i puta kojim se ide do izvora potcrtava naj{iru duhovnu, vjersku podlogu ovog pojma: kako god putnik zadovoji svoju `e i osjeti se sretnim kada se napije pitke vode na izvoru, tako isto ~ovjek koji ispuni {eri'atski propis zadovoji du{u i osjeti se sretnim zato {to je u~inio djelo kojim su zadovoljni i njegov Stvoritelj i njegova savjest. I dalje: kako god je izvor spas za ljudski `ivot, tako je {eri'at spas za um i du{u. U Islamu se ni{ta ne mo`e definirati bez ove naj{ire podloge tewhida, ~istog monoteizma. Definiciju {eri'ata enciklopedisti naj~e{}e izvode iz 18. ajeta sure El D`athije: "A tebi smo poslije odredili da u vjeri ide{ pravcem odre enim (thumme d`e'alnake 'ala {eri'atin mine'l emri), zato ga slijedi i ne povodi se za strastima onih koji ne znaju..." Prema autoru ove knjige, {eri'at je sama "Allahova rije~, a Allahova rije~ je najuzvi{enija" (Islamskopravo, El-Kalem, Sarajevo, 1989., str. 146, u prijevodu Seida Smajki}a). Na{ poznati u~enjak, Mehmedefendija Hand`i} - rahmetullahu te'ala, ovako definira ovaj pojam: "Islamski propisi i odredbe, bez razlike odnosili se na postupak ljudi ili na samo vjerovanje, nazivaju se {eriatom... Mnogo puta se daje {eriatu u`e zna~enje, pa se upotrebljuje za one propise koji reguliraju odnose u Islamskoj zajednici i prote`u na djela i postupak ljudi a ne na njihovu duhovnu stranu i vjerovanje. Prema tome, {eri'at ozna~uje, cijeli pravni sustav, koji je u vezi s vjerom, Islamom, postavljen" (u predgovoru knjizi H. Muradbegovi}a - Tuma~ {eriatskih propisa). Mo`da je naj{ire i najzahvalnije tuma~enje {eri'ata dao [emsuddin Ebu Abdillah Muhammed ibni Ebi Bekr, poznatiji kao Ibnu'l- Qajjim El-D`ewzijje ( H./ ), mud`tehid iz Damaska, najpoznatiji imam u fikhu u {estom stolje}u po Hid`ri, kompilator dotada{njeg tada ve} kodificiranog naslije a {eri'atske, pravne misli. On ka`e: "[eri'at se temelji i izra uje na mudrosti i dobru za ljude na ovom i onom svijetu; on je potpuna pravda, potpuna milost, potpuno dobro i potpuna mudrost. Svako njegovo rje{enje izvire iz pravde protiv nepravde, iz milosti protiv njezine suprotnosti, iz dobra i reda protiv uporopa{tavanja i nereda, iz mudrosti protiv lakrdije... [eri'at je Allahova pravda me u ljudima, Njegova milost me u njegovim stvorenjima, Njegovo okrilje na zemlji; mudrost {eri'ata vodi Allahu i potvr uje poslanstvo Njegova Poslanika - sallallahu alejhi we sellem - u najpotpunijem i najboljem vo enju i potvr ivanju. [eri'at je Allahovo svjetlo za one koji imaju duhovne o~i, to je Njegova uputa kojom upu}uje neupu}ene, Njegov potpuni lijek za bolest svakog bolesnika, Njegov ispravni put: ko se njime uputi, upravio se pravim putem. [eri'at je radost o~iju, `ivot srca, lezet du{a; on daje `ivot, hrnu, svjetlost, lijek i o~uvanost od grije{enja; svako dobro svoje porijeklo ima u {eri'atu i posti`e se {eri'atom, a svaki nedostatak u postojanju svoj uzrok vu~e iz neispunjavanja {eri'ata... Da nije njegovih preostalih tragova, propao bi dunjaluk i smotao bi se Kosmos! On ljude ~uva da ne grije{e on je temelj Postojanja; Allah njime dr`i nebesa i Zemlju da ne propadnu! Kada Allah d`elle{anuhu bude htio uni{titi dunjaluk i smotati Kosmos, podi}i }e ono {to je preostalo od tragova {eri'ata, jer - {eri'at je ono sa ~ime je Allah poslao Svoga Paslanika i on je stub ovoga Svijeta, osovina; uspjeha i sre}a na dunjaluku i ahiretu" (I'lamu'l muweqi'in 'an Rabbi'l 'alemin- Izvje{}e onih koji prenose od Stvoritelja svjetova, u uvodu Poglavlja o temeljima {eri'ata). Muhammed Re{id Rida smatra da {eri'at, din i millet imaju isto zna~enje: ono {to je Allah d`elle{anuhu robovima Svojim od propisa ustanovio. Ti se propisi nazivaju {eri'atom zato {to su sastavljeni, uobli~eni, obja{jeni i pouzdano utvr eni; nazivaju se dinom zato {to im se mora pot~injavati i putem njih veli~ati Allaha d`elle{anuhu, a milletom zato {to su izdiktirani ljudima (Tefsiru'l Menar II/252 i [erhu'l Menar, 12). Ovako {iroke definicije {eri'ata, njihovo poistovje}ivanje skoro sa sa samim Islamom, nastale su uslijed saznanja da su njegovi propisi - kao samo jedan element koji gradi islamsko dru{tvo - neraskidivo srasli sa idejnom podlogom tewhida; oni se ne mogu uspje{no i islamskim metodom primjenjivati ukoliko za njih nisu pripremljeni odgovaraju}i uvjeti. Zakju~no mo`emo re}i da se pod tim pojmom podrazumijevaju Allahovi propisi za sve sfere `ivota. To je jezgra, a ono {to su muslimanski pravnici, istra`uju}i i razumijevaju}i te propise, obrazlo`ili i ispisali naziva se fiqh (dosl. dijahronijsko razumijevanje {eri'ata i sinhronijsko dono{enje pravnih mi{ljenja u jednome vremenu), omota~ te jezgre. Jezgra je vje~ita, nepromjenljiva, univerzalna, a omota~ je determiniran ljudskim mo}ima i okolnostima, uvijek u vezi sa jezgrom, podlo`an promjenama i adaptaciji; u ovoj ~injenici krije se snaga i univerzalnost Islama kao stalno `ive i obnavljaju}e vjere, kao permanentne revolucije. [eri'at, sukladno prirodi Islama kao upotpunjene i (u)savr{ene vjere (El-Ma'ide: 3), sintetizirao je dotada{nja zakonodavstva Allahovih poslanika. Svako o njih imalo je cilj da stvarnost pot~ini sebi, a ne obrnuto, i to je razlog sukoba izme u uzvi{enog {eri'ata, kao "Bo`ije rije~i", i stvarnosti koju su oblikovali obi~aji, direktive vlastodr`aca, mitovi, mediji itd. Kada pravni, eksperti uspore uju {eri'at i rimsko pravo, oni isticu da da je ovo drugo "po~elo od obi~aja, a razvijalo se putem parnica i proceduralnog postupka", dok {eri'at "po~inje od svojih utvr enih izvora, Kur'ana i Sunneta, a razvija se putem logi~ke analogije i objektivnih propisa" (El-Qaradawi u Islamskom pravu, 82). Zato {to je Bo`anski po porijeklu i ciljevima, {to je sveobuhvatan i univerzalan, {to se njegovi propisi odnosi na sve ljude, bez razlike, {to unutar sebe ima instrumente samostalnog razvijanja, elasti~nosti i primjenljivosti na sve prilike, zato {to pravi harmoni~nu ravnote`u izme u interesa pojedinca i interesa zajednice, zato {to je do{ao da "iz tmina izvede na svjetlo", da vodi, a ne da bude vo en, da ispravlja a ne da bude korigiran, {eri'at se ne pot~injava nijednoj stvarnosti, a stvarnost svake muslimanske zajednice treba da se pot~ini njemu! Pripremio: F.H. EJUB EF. FEKOVI] ( ) U ponedjeljak godine, nakon kratke i te{ke bolesti u Ribari}u je na ahiret preselio Ejub ef. Fekovi}, imam u o v o m d`ematu. Vijest o njegovoj smrti duboko je potresla mnogobrojnu rodbinu, prijatelje, d`ematlije i kolege. Ejub ef. je ro en 5. juna godine u op{tina Tutin. Osnovno obrazovanje je stekao u rodnom mjestu, a Medresu je zavr{io u Pri{tini. Kroz ~itavo {kolovanje u Medresi slovio je kao jedan od najboljih u~enika. Zbog svoje mladala~ke `ivahnosti i nesta{luka, bio je me u svojim kolegama i svima onima koji su ga poznavali cijenjen, uva`avan i prepri~avan. Nakon odslu`enog vojnog roka stupio je u imamsku slu`bu u d`ematu Ugao (OIZ-e Sjenica). Tu je ostao samo dva mjeseca da bi nastavio svoju imamsku slu`bu u Zvorniku. Radio je u Zavidovi}ima, Olovu, Beogradu, Zrenjaninu, Srebrenici i Tutinu (Ribari}u). Sav svoj radni vijek proveo je rade}i u Islamskoj zajednici. Osnovna preokupacija u radu Ejub ef. bila je podu~avanje mladih generacija. Bio je zaista vrstan muallim, {to pokazuju rezultati njegovog rada u svim d`ematima u kojima je radio, pogotovu u d`ematu Ribari}e. On se nije mnogo oslanjao na druge, nije se `alio na roditelje niti su mu smetali prosvjetni radnici, a ni sitni re`imski podanici. Nemjerljiv je njegov doprinos na polju muslihunstva. Imao je sluha da osjeti svaku slabost u svom d`ematu i da na vrijeme reaguje, gotovo uvijek, sa uspjehom. U odnosu prema kolegama bio je zaista istinski prijatelj. Posebnu brigu je vodio o mla im imamima, kojima je bio spreman pru`iti svaku pomo}. I prilikom na{eg posljednjeg susreta na ovom svijetu, kada sam ga posjetio, poslije dolaska iz bolnice, iako se borio sa te{kom bole{}u, raspitivao se za svoje kolege, njihov rad i polo`aj. D`enaza namaz je najbolje pokazala koliko su ga d`ematlije cijenile, jer se odavno ne pamti toliki broj ljudi na d`enazi, a me u njima je bilo 40 imama iz Novog Pazara, Sjenice, Brodareva, Ro`aja, Pe}i i Tutina. D`enazu mu je klanjao predsjednik Me{ihata IZ-e Sand`aka Muamer ef. Zukorli}. Ejub ef. je ukopan u svom rodnom mjestu sa ikindije namaza. Nakon {to je pokopano njegovo tijelo, kolege iz svih navedenih gradova prou~ile su mu hatmu Kur'an, upu}uju}i dovu Svevi{njem Gospodaru da mu podari obilje svoga rahmeta, pokloni d`enet, a njegovoj hanumi Sabini, k}erkama: Azri, Emini i maloj D`enneti, njegov nedostatak nadomjesti svojom milo{}u. Adem ef. Zilki}

23 REKLAME I OGLASI 23 ODBOR ISLAMSKE ZAJEDNICE BAR Na osnovu ~lana 38. Ustava IZ-e u RCG raspisuje: KONKURS Za popunu upra`njenog radnog mjesta imama, hatiba i muallima u d`ematu STARI BAR Op{ti uslovi: 1. Zavr{ena srednja medresa, 2. Da nije pod krivi~nom istragom, 3. Da je tjelesno i du{evno spreman za slu`bu, 4. Da je regulisao vojnu obavezu. D`emat Stari Bar je I kategorije. Stan obezbije en, a li~ni dohodak po dogovoru. Konkurs ostaje otvoren do popune radnog mjesta. Molbe slati na adresu Odbora IZ-e Stari Bar. BENKO TOURS U SARADNJI SA AUTOSERVISOM METOVI] ORGA- NIZUJE SVAKOG UTORKA TURI- STI^KA PUTOVANJA ZA ISTANBUL SA POLASKOM U 16 ^ASOVA SA AUTOBUSKE STANICE U NOVOM PAZARU. ZA POVRATAK IZ ISTANBULA SVE INFORMACIJE U AGENCIJI GURSES. PUTOVANJA SE OBAVLJAJU AUTOBUSIMA VISOKE TURI- STI^KE KLASE. INFORMACIJE U NOVOM PAZARU NA TELEFONE / / foto DINE NAJBR@A IZRADA FOTOGRAFIJA ZA SAMO 25 MINUTA V E L E P R O D A J A BEZALKOHOLNA PI]A: FANTA, COLA, SPRITE HALAL PILETINA Novi Pazar, Hercegova~ka 6, tel/fax VA\ENJE LIJE^ENJE BEZBOLNO PLOMBIRANJE PRAVLJENJE VEOMA KVALITETNO I JEFTINO ZUBNA ORDINACIJA Dr. Muharema Spice ORTODONT UL. RIFATA BURD@OVI]A 31 TEL Kompletan jeans program na jednom mjestu Novi Pazar, Jo{ani~ki kej bb, tel/fax PREDUZE]E ZA PROJEKTOVANJE I IZRADU INFOR- MACIONIH SISTEMA - IZRADA PROGRAMA ZA POSLOVNO KNJIGOVOTSTVO, - PRODAJA, UGRADNJA I SERVIS PC RA^UNARA I RA^UNARSKIH MRE@A, - OBUKA ZA RAD NA PC RA^UNARIMA. NOVI PAZAR, 1. MAJ 70/b, Tel: KOMPJUTERSKO SASTAVLJANJE BOJA, KOMPLETNA OPREMA ZA VRHUNSKU PRIPREMU VOZILA, [IROK IZBOR ALATA ZA AUTO-LAKIRERE. PORED GLASURITA ZASTUPLJENI SU I UVOZNI PROGRAMI SATA, SIA, 3M, FOS HEMIJA IZ NJEMA^KE, IMPA IZ ITALIJE, BODY IZ GR^KE CIJENE POVOLJNE Rifata Burd`ovi}a 100

24 SJE]ANJE NA POSLANIKOVE ASHABE Zubejr bin Avam r.a. Nakon smrti Omera r.a. Zubejr je bio jedan od {estorke u savjetodavnom tijelu, koje je odredio sam Omer r.a. prije svoje smrti, da izaberu Halifu. Izabrali su, me usobom, Osmana r.a. pred kojima je polo`io zakletvu, pa je i Zubejr dao zakletvu na vjernost, pomagao ga u njegovom upravljanju hilafetom. Kad god je trebalo, Zubejr je Osmanu davao savjete. Kad su nakanili, oni koji nisu bili u pravu, ubiti Osmana r.a. Zubejr je polo`io zakletvu Aliji r.a. nakon smrti Osmana r.a. Me utim, on je o~ekivao od Alije da }e odmah ustati i o{tro kazniti one koji su ubili Osmana r.a. Alija r.a. je, me utim, mislio da treba sa~ekati izvjesno vrijeme dok se situacija ne smiri, pa tek onda kazniti Osmanove ubice. ^uo je Alija r.a. da neki od ashaba pod vo stvom Ai{e r.a. ne `ele da on ostane spu{tenih ruku zbog smrti tre}eg halife Osmana r.a. Poku{ao je savjetom smiriti ve}inu i mirnim pregovaranjem izbje}i sukobe, me utim, ni{ta nije koristilo, te je na kraju morao opremiti i pripremiti vojsku protiv onih koji su se htjeli sukobiti s njim. Kad su se su~elile obje vojske, Alija r.a. ponovo poku{a, na svaki na~in, da ih odvrati od njihove nakane, ali nije uspio. Ni Zubejr ni Ai{a nisu to htjeli. Alija je zatra`io da direktno razgovara sa Zubejrom, pa je do razgovora do{lo. Tada je mudri halifa dugo razmi{ljao o tome i sjetio se pro{losti i nezaboravnih dana herojstva. U sebi se Alija razmi{ljao (a bio je u pravu), da Zubejr mora promijeniti svoju nakanu, kako ne bi izbrisao svoja nezaboravna i vje~na djela, a da svoje juna{tvo koristi protiv zajedni~kog neprijatelja - mu{rika i nevjernika. LEKSIKON ISLAMA Mi'rad`, izvorno "ljestve", kasnije "uzla`enje", posebno "Muhammedovo uzla`enje na nebo". U Kur'anskim surama (LXXXI,19-25 i LIII,1-2) opisana je vizija u kojoj se nebeski glasnik pojavljuje pred Muhammedom, a u suri LIII,13-18 sli~na vizija. U oba slu~aja, Muhammed vidi da prilazi nebeski lik iz daljine, a ne ka`e se da on sam biva odveden. Druga~ije iskustvo izvire iz sure XVII,1: "Hvaljen neka je Onaj koji je u jednom ~asu no}i preveo svog roba iz Hrama svetog u Hram daleki, ~iju smo okolinu blagoslovili kako bismo mu neka znamenja Na{a pokazali". Obi~no se pod "robom" misli na Muhammeda i nema razloga to dovoditi u sumnju; iz Alija ga je podsjetio na jedan doga aj zajedni~ki njima i Resulullahu s.a.v.s. Re~e Alija radijallahu anhu: "Sjeti se, Zubejre, onoga dana kada ste Resulullah i ti pro{li pored mene, a Resulullah s.a.v.s. se bio naslonio na tvoju ruku! Okrenuo se prema meni i nasmijan me poselamio, pa se potom okrenuo prema tebi i rekao ti: "Uvi am, Zubejre, da }e{ ratovati protiv Alije i ne}e{ biti u pravu, a Alija }e biti u pravu, makar protiv njega ratovali svi ostali!" Zubejr je odgovorio: "Istina je, kunem se!" Alija r.a. re~e: "Za{to onda ratuje{ protiv mene, kad nema{ razloga za to?" Zubejr r.a. re~e: "Zaboravio sam to! Tako mi Allaha, da sam se toga sjetio prije bitke, nikada ne bih po{ao u rat, niti ratovao protiv tebe!" Razuman musliman se pokaje Allahu kada pogrije{i. Zubejr je shvatio istinu nakon susreta s Alijom i insistirao je na povla~enju iz bitke, usred borbe, nakon tog bu enja savjesti mu'mina. Svjedo~i Allah, a i meleci i uva`eni ashabi, kao Amru ibnu Jasir i Abdullah ibnul-abas, da se Zubejr pokajao {to je do{ao ratovati protiv Alije. Na njegovom putu za Medinu jedan ga je Kur'ana sasvim je jasno da Mesd`id al-haram zna~i mekansko sveti{te; ali {ta je to Mesd`id al-aksa? Prema tradicionalnom tuma~enju (koje nije jedino koje Hadis priznaje), to zna~i Jerusalem. Otkad datira to obja{njenje nije sasvim sigurno; mo`da je ve} za njega znao Omar ibn Abi Rebija, a i Abu Sahr; ali i oni pripadaju tek umajadskom razdoblju. Muhammed je pod al-mesd`id al-aksom podrazumijevao neko mjesto u Raju, kao ono na vrhu sedam nebesa gdje an eli slave Allaha; u tom slu~aju bismo imali (u suri XVII,1) o novom ula`enju u rajske sfere, svjedo~enje koje se zadovoljava spominjanjem samog do`ivljaja, a ni{ta ne govori o tome kako se odvijao. Poslanikov uzlaz kasnije je poslu`io kao model za otpadnik ubio, kao {to su prije njega ubijeni {ehidi Omer i Osman r.a. Svi znaju ko je ubio Zubejra, ~ak i njegovi protivnici to dobro znaju. Dobro znaju Zubejrov polo`aj kod Resulullaha, te da je sin Poslanikove tetke i da je on vrli Poslanikov s.a.v.s. u~enik. Za njim je i{ao izdajnik i otpadnik Amr ibnu D`ermuz et-temimi i vidio da se Zubejr vra}a u Medinu, pri{unjao mu se i ubio ga sa le a dok je klanjao te mu skinuo prsten i ukrao konja. Osjetio je da se zemlja na kojoj je stajao, tresla od ljutnje nad tim gnusnim djelom {to ga je uradio. Na tom mjestu gdje je klanjao, bio je ukopan, a naziv tog mjesta je "Dolina lavova". Tako je do{ao kraj njegovom `ivotu u {ezdeset i ~etvrtoj godini. Do~ekao je smrt kao ~astan {ehid, smrt kakvu mogu do`ivjeti samo velikani poput njega! Vo a muslimana Alija r.a. je ~uo da je Zubejr ubijen na svom putu ka Medini. Ovaj doga aj ga je rasrdio, du{a ga je zaboljela. Po`elio je da do toga nije do{lo i da je Zubejr svoj put sretno zavr{io, nakon {to je otkrio istinu. Gorko je zaplakao Alija r.a. i tom prilikom je rekao za ~ovjeka kojemu je ve} prene{ena vijest o odlasku u D`ennet, da }e njegov ubica u D`ehennem. Kad su donijeli Zubejrovu sablju pred Aliju r.a. podsjeti se Alija na herojska djela koja je Zubejr u~inio radi Islama, zajedno s Poslanikom s.a.v.s. ba{ sa tom o{trom sabljom, pa re~e: "Koliko puta je ta sablja otklonila nevolje od Poslanika. Neka mu se Allah smiluje i bude zadovoljan s njime i neka mu oprosti!" Amin. Iz knjige Desetorica kojima je obe}an D`ennet Abdullah opis putovanja du{a umrlih do prijestolja bo`anskog Suca; za sufije je to, pak, bio simbol izdizanja du{e iz okova tjelesnosti do visine misti~kog znanja. Tako to tuma~i Ibn Arabi u djelu Kitab al-isra' ila maqam alasra, a u Futuhatu vjernik i filozof putuju zajedno, ali filozof dosti`e sedmo nebo, dok pobo`nom muslimanu nijedna tajna ne ostaje skrivena. Risalat al-gufran Abu-l- Ala el-mearija parodija je na tradicionalne pri~e o mi'rad`u. Prema Ibn Sadu isra' se zbila 17. rebijulevela, a uspon 17. ramazana. Ali vjernici su stolje}ima no} prije 27. red`eba - zna~ajan datum u povijesti Meke - smatrali Laylat al-mi'rad`om, a no} uo~i njega, kao i uo~i an-nabija, posvje}ivali su ~itanju legende o svjetkovini.

25 SPECIJALNI DODATAK GLAS ISLAMA SUVI[E MALI DA BI BIO CJELINA, ISUVI[E VELIK DA BI GA ZEMLJA UPILA I reci: Radite, Allah }e vidjeti va{ trud, i Poslanik i vjernici... (Kur an) U anketi koju smo sproveli, povodom ~etiri godine od osnivanja Me{ihata IZ-e Sand aka, pitali smo na{u bra}u - {ta misle o radu Me{ihata IZ-e Sand aka za protekli period. Na{i sagovornici su bili u svojim odgovorima konstruktivni i realni, navode}i pored onih dobrih pomaka i izvjesne propuste, {to nam je dobro do{lo da se u svom radu korigujemo, a tamo gdje smo prenaglili, da se popravimo i pomognemo na{oj bra}i, prijateljima i saradnicima, da zajedni~kim umije}em savladamo sve mogu}e nesporazume. Naravno, samokriti~nost bi morala biti imperativ na{ih svih budu}ih hairli poslova. URADILI SMO PUNO, ALI NE I DOVOLJNO N ipo{to ne smijemo dozvoliti da nas uspje{an ~etvorogodi{nji rad Me{ihata, osnivanje mu{ke i `enske Medrese, Biblioteke, Izdava~ke djelatnosti, Humanitarne organizacije, te niz drugih ostvarenja - zadovolji. Naprotiv, pred nama su zna~ajni zadaci poput ja~anja organizacije Islamske zajednice na terenu i ulaganja u kvalitetne kadrove a na ~elu svih farzova nam je vjerska pouka, sa kojom se do sada ne mo`emo pohvaliti. Istina, do otklanjanja svih defektnih posljedica komunisti~kog vakta, kako unutar same Islamske zajednice tako i na nivou pojedinaca, porodice i dru{tva, treba}e jo{ prili~no vremena i uspje{nog institucionalnog djelovanja. Posebnim ostvarenjem smatramo ~injenicu da je Islamska zajednica Sand`aka po prvi put poslije nekoliko decenija potpuno samostalna u svom radu i odlu~ivanju i da svoju organizaciju i djelovanje zasniva isklju~ivo na Kur'anu ^asnom i Sunetu ~istom i ubije eni smo da }e tako biti i ubudu}e, in{allah. Muamer ef. Zukorli} TAJ DATUM JE BITAN ZA MUSLIMANE M i po prvi put sa svojim snagama kre}emo u o`ivljavanje Islama na prostorima Sand`aka. Istina, i do tada se `ivjelo i vjerovalo u Islam na ovim prostorima, ali je ovo bitno u organizacijskom smislu. Formiranjem Me{ihata dobijamo Medresu kao samostalnu {kolu, `ensku Medresu, vjersko glasilo, izdato je preko 20 izdanja knjiga. Jednom rije~ju, u~injeno je ne{to {to niko pomi{ljao nije. Upisano je preko 35 studenata na islamskim univerzitetima. Svjetska javnost je upoznata sa stanjem muslimana Sand`aka i mnoge druge stvari koje su manje vi{e poznate svima. Dakle osnivanje Me{ihata je potpuno opravdano i ja kao ~lan Inicijativnog odbora za osnivanje istog, ponosan sam {to sam bio jedan od ~lanova za njegovo osnivanje. Naravno, Me{ihat ima mnoge probleme sa kojima se susre}e: normalizacija vjerskog `ivota na terenu koji je na vrlo niskom nivou, zatim urazumljivanje pojedinih Odbora da budu ono {to treba da budu; dakle nosioci Islama na svom podru~ju itd. Ipak, to je bilo mogu}e o~ekivati u ovom kratkom vaktu, u periodu nedostatka kadrova, u periodu kada je BIH krvarila, kada su mnogi na{i ljudi prebijani po zatvorima, kada je prijetila opasnost po Sand`ak. U takvom vremenu Me{ihat se rodio, odrastao i u~inio ono {to mnogi nisu mogli uraditi od Berlinskog kongresa pa do danas. Mevlud ef. Dudi}, direktor Medrese

26 SPECIJALNI DODATAK GLAS ISLAMA NAJVI[E TRUDA POSVJETITI KADROVIMA Inicijativa za formiranjem Sabora i Me{ihata IZ-e za Sand`ak javila se u ljeto godine, ~iji su inicijatori bili imami, ulema Sand`aka. Cilj formiranja IZ-e na tom nivou je radi potreba vjere Islama. Mnogi su tu na{u inicijativu htjeli iskoristiti u li~ne interese ili zloupotrijebiti je u druge svrhe {to nema vjerski karakter. To nam je stvaralo velikih pote{ko}a u realizaciji na{e namjere, pogotovu kada se zna kakva su to vremena bila i previranja na prostorima biv{e Jugoslavije. Uspjeli smo i formirali IZ-u kakvu danas imamo. Zahvaljuju}i tome imamo sve potrebne institucije IZ-e za normalno funkcionisanje (jedne ozbiljne organizacije). Mi to jesmo. Me utim, ono {to se do sada uradilo i postiglo u Saboru IZ-e, Me{ihatu i Odborima Bog je tako htio da i ja kao imam sa ostalim kolegama u~estvujem u inicijativi pa i tokom cijele faze osnivanja Me{ihata IZ-e Sand`aka. Bio je to period pun zanimljivosti, brojnih susreta imama i predsjednika Odbora IZ-e {irom Sand`aka, i jo{ zanimljivijih diskusija i muhabeta. Danas sam sretan {to se potvrdio na{ nijet ispravnim, te da je ono {to smo ~inili bilo korisno za IZ-u Sand`aka. O tome danas svjedo~e brojni rezultati koji, vjerujem, raduju ve}inu i to ogromnu ve}inu vjernika Islama. Ja ovdje ne bih nabrajao rezultate i uspjehe, ve} bih pozvao svakog da do e na lice mjesta i uvjeri se. Islamska zajednica ne po~inje od IZ-e nije u toj mjeri da se mo`emo zadovoljiti i stati na tome, ve} je obavezuju}e za dalji i intenzivniji anga`man svih aktera i sudionika u cjelokupnoj Zajednici. Ne mo`e se zobi}i i ne nabrojati {ta smo u zadnje ~etiri godine osnovali i dobili. Tu je `enska Medresa, Izdava~ka djelatnost, list "", humanitarna organizacija IHO, i jo{ niz drugih stvari. [ta nam najvi{e nedostaje da bi smo realizovali program? To su kadrovi. Tu smo hendikepirani i tome moramo posvjetiti najvi{e truda. Pored ovog treba nam jo{ vi{e me usobnog razumijevanja i sloge, kako u d`ematu tako i me u nosiocima poslova. Mora postojati podjela poslova, zadu`enja i da svako odgovara za svoja zadu`enja. Rad u duhu normativnih akata IZ-e mora donijeti uspjeha. Bi}e bolje! In{allah! Hajro ef. Tuti}, sekretak Odbora IZ-e Novi Pazar ISLAMSKA ZAJEDNICA NE PO^INJE OD NAS Sama ~injenica da imamo jedinstvenu Islamsku zajednicu, organizovanu kroz Sabor, Me{ihat i druge organe, da imamo Medresu, da imamo za{titnika vakufske imovine, odnosno svih materijalnih dobara IZe, da imamo imame, d`emate, vjersko pou~avanje i da je svemu tome nas, niti }e se okon~ati sa nama. Ona je bila prije nas i bi}e poslije nas, ali je osnivanje Me{ihata Sand`aka nesumnjiv doprinos da se sa~uvaju i obnove islamske ustanove bez kojih ne bi bilo mogu}e uspje{no duhovno uzdizanje muslimana Bo{njaka Sand`aka. Danas pred IZ-e Sand`aka stoje krupni zadaci i obaveze. Svima nama, i imamima i d`ematlijama, a pogotovu onima koji stoje na ~elu ove Zajednice, potrebno je puno hrabrosti i mudrosti. Me{ihatu IZ-e Sand`aka potrebna je na{a bratska i iskrena pomo} i podr{ka, jer samo zajedno, uz Allahovu d`.{. pomo}, mo`emo osigurati bolje sutra na{oj djeci i generacijama koje dolaze. Neka nam je na tom putu Allah d`.{. na pomo}i. Amin! Muhamed ef. Feti}, imam iz Ro`aja IMATI SVOJ ME[IHAT, ZNA^I BITI POBJEDNIK osnova Kur'an i sunnet, dovoljan je dokaz da smo ummet Muhammedov. Imati sve ovo, to o~uvati i usavr{iti u svom vremenu, te primjeniti u svom `ivljenju, zna~i biti pobjednik i na ovom i budu}em svijetu. Re{ad Rasti}, Sjenica ME[IHAT SAND@AKAJE OPRAVDAO SVOJE POSTOJANJE Sa zaista male vremenske distance u postojanju Me{ihata Sand`aka svi dobronamjerni mogu uo~iti sljede}e: Ova institucija bo{nja~kog naroda u Sand`aku je i u ovim najslo`enijim i dramati~nim zbivanjima na prostoru SR Jugoslavije i Sand`aka ostala dosljedna svojim programskim i izvr{nim principima i nije podlegla pragmati~nim politi~kim zahtjevima odre enih politi~kih grupa i pojedinaca. Na jednom od prvih razgovora sa relevantnim faktorima o potrebi osnivanja Me{ihata za Sand`ak, prisjetio sam se rahmetli Me{e Selimovi}a i jedne njegove izreke koja se danas mo`e potpuno primjeniti na Sand`ak a to je da je on (rukavac) "Suvi{e mali da bi sam bio cjelina i suvi{e velik da bi ga zemlja upila". Duboko sam bio svjestan ~injenice vremena i prostora da Me{ihat takav i ostane, da slu`i ostvarenju vjerskih stremljenja svih muslimana- Bo{njaka u Sand`aku, bez obzira na partijska i li~na opredjeljenja. Stoga smatramo da je Me{ihat Sand`aka opravdao svoje postojanje. Iskrene ~estitke povodom jubileja Me{ihata. Rifat Veskovi}, predsjednik SDA Bijelog Polja, republi~ki i savezni poslanik TAKSIRATI NAS JO[ VREBAJU Svaki dobronameran musliman, vjernik i gra anin Novog Pazara mo`e biti ponosan vrhunskim rezultatima koje je postigao Me{ihat IZ-e Sand`aka za zadnje ~etiri godine. Prije ~etiri godine Me{ihat je formiran u vrlo te{kim uslovima, bez radnog prostora, bez finansijskih sredstava i stru~nih kadrova. Za to vrijeme Me{ihat je svoju aktivnost usmjerio u nekoliko pravaca: Izgradnja radnog prostora, {kolovanje kadrova, sticanje znanja preko stru~nih predavanja u d`amijama, preko Izdava~ke djelatnosti, koja je u me uvremenu formirana, povezivanje sa bra}om muslimanima iz cijelog svjeta, kao i aktivnost oko organizovanja odlaska vjernika na Had`. Me{ihat Sand`aka je ispunio svoj zadatak van svih o~ekivanja zahvaljuju}i prije svega Allahu d`.{. {to nam je podario u ovom trenutku jednog izuzetnog ~ovjeka, velikog borca na Allahovom d`.{. putu - Muamera ef. Zukorli}a i ~itavom timu saradnika, koji su danono}nim radom kome se nalazimo te taksirata koji su nas vrebali i vrebaju i otuda je, bar kod mene li~no, a ~ini mi se i kod svih inicijatora, postojala jedna skepti~nost u uspjeh ovako zna~ajne institucije. Sad kada imamo sve to u vidu, kad pogledamo {ta imamo a {ta smo imali prije osnivanja Me{ihata, zaklju~ak je neminovan: "imalo se rad{ta i boriti". I zato ostavimo u amanet svim sljede}im generacijama da se bore da o~uvaju ste~eno i steknu novo. Ramiz ef. Hamidovi}, Sjenica Glavni imam OIZ-e Sjenica ME[IHAT JE FORMIRAN U TE[KIM USLOVIMA postigli fenomenalne rezultate. Danas, elhamdulillah, imamo potpuno nove izgra ene zgrade, mu{ku i `ensku Medresu, prostorije Me{ihata, prostorije za Izdava~ku djelatnost, kuhinju za u~enike Medrese. U ovom trenutku imamo jasne konture jednog mo}nog Islamskog centra, koji }e voditi brigu o sand`a~kim muslimanima, o njihovoj organizovanosti, o vrhunskom sticanju islamskog znanja i o povezanosti muslimana sa muslimanima Sand`aka i cijelog svijeta kao i o islamskom odgoju mladih generacija muslimana. Na kraju, zahvaljuju}i svim ovim aktivnostima Me{ihata Islam u Sand`aku je postavljen na zdrave noge i svakim danom buja i {iri se poput lavine. Molim Allaha d`.{. da da imansku energiju i snagu predsjedniku Me{ihata i ~itavom timu oko njega, da istraju na tom putu i da im Allah d`.{. podari svako dobro na ovom i na onom svijetu. Dr. Muharem Spica, Novi Pazar

27 SPECIJALNI DODATAK GLAS ISLAMA NISMO VJEROVALI DA ]E DO]I VRIJEME BEZUMLJA ^etiri te{ke i burne godine su iza nas sa dosta pote{ko}a, truda i napora. Uspjeh je vidljiv i ovim putem se ne `elimo hvaliti, jer se uspjeh koji je postignut ne mo`e sakriti. Pored Sabora i Me{ihata tu su i druge institucije, bolje re~eno to je sistem institucuija, koje danas ~vrstim i stabilnim koracima grabe naprijed. Zato molimo Allaha d`.{. da nam u tome pomogne da nam udijeli dio svoje mudrosti, da na{i uspjesi iz dana u dan budu sve bolji i bolji. Istina da ove uspjehe svako ne voli ni ~uti a kamoli vidjeti, pogotovu socijalisti~ki "crveni kulaci" koji su po~eli jednostavno da mrze sve: i socijalizam i istoriju i narod i sami sebe. Danas Me{ihat podsje}a na onu slamnatu lutku Japanca na kojoj su u drugom ratu ameri~ki piloti trenirali svoj borbeni bijes. Kao da im je Me{ihat kriv za sve njihove nesre}e i sulude ideje zla i krvi. [efko ef. Dragolov~anin, predsjednik OIZ-e Sjenica NAROD LAKO PREPOZNAJE ISTINU ZA K R ATKO VRIJEME U^INJENO MNOGO Evidentni su impozantni rezultati. Prije svega uznemirena je i probu ena vjerni~ka svijest kod pripadnika Islama. Stoga mislim da je Me{ihat u potpunosti opravdao razloge svoga postojanja, u to su se uvjerili ~ak i najve}i skeptici. Jedina zamjerka koju mogu uputiti na adresu Me{ihata jeste nedovoljna briga za polo`aj vjerskih slu`benika i slaba komunikacija na relaciji Me{ihat - Odbori IZ-e i obrnuto. Nastankom Me{ihata za Sand`ak stvoreni su uslovi da jednim upravnim, organizovanim Smatram da rad Me{ihata u narednom periodu treba da bude na jednom ve}em nivou i da obuhvata i edukativni rad putem Narod lako prepoznaje istinu, iskren rad i trud za sve nas i za Allahovo zadovoljstvo. Posebno raduje da je veliki broj omladine, naro~ito intelektualaca posredno ili neposredno uklju~en u aktivnosti Me{ihata. Svi se zala`u i dijele mi{ljenje da su rezultati proteklog rada najbolji kriti~ar. A rezultata je, hvala Bogu, pun spisak od kojih treba posebno ista}i uspje{an rad: mu{ke i `enske Medrese, Islamske biblioteke, a}ke kuhinja, Izdava~ke djelatnosti... Posebno treba ista}i organizovanje odlaska na Had` preko Me{ihata, gdje je svake godine sve ve}i broj had`ija. Brojka od 90 had`ija, koliko ih je ove godine bilo, je samo potvrda povjerenja i uzajamnog razumijevanja na relaciji Me{ihat IZ-e Sand`aka i d`emati. Nadam se da }e i ubudu}e nastaviti jo{ bolje a Allah d`.{. da ih nagradi dobrom na ovom i budu}em svijetu. Ing. Raif Ujkanovi}, Novi Pazar i aktivnim radom, na pravi na~in artikuli{emo vjerski `ivot i rad muslimana, kako u Sand`aku tako i {ire, na relaciji Sand`ak- SRJ i ostali islamski svijet. Za kratko vrijeme postignuti su dobri rezultati i oni su vidljivi, te ih nema potrebe nabrajati. U sada{njem radu Me{ihat bi trebao da poka`e vi{e razumijevanja za potrebe OIZ-e u dijaspori i na taj na~in pored upravne, pomogne i u materijalnoj sferi, iz razloga {to }e na taj na~in pobolj{ati vjerski `ivot i opravdati brigu za dijasporu, sve dotle dok ovaj Odbor ne bude imao svoga ~lana Me{ihata. U NAREDNOM PERIODU VI[E Nadir ef. Daci}, imam iz Prijepolja odr`avanja ve}eg broja seminara (najmanje jednom godi{nje sa imamima) i drugim vidovima, organizovanja vjerskog programa na terenu (odr`avanje predavanja po odre enim temama ne samo u toku Ramazana, omladinska dru`enja i sli~no), otvaranja biblioteke, informisanja putem radio programa (gdje je to mogu}e ili radio BiH), obezbje enja adekvatnih uslova za odr`avanje vjerske Da bih dao kompletan odgovor na ovo pitanje, bilo bi potrebno mnogo vi{e prostora da se napravi presjek rada Me{ihata od osnivanja do danas. D j e l a, odnosno gre{ke govore o radu, ili o neradu bilo koga, pa i Me{ihata. U najkra}em, za protekle ~etiri godine ura eno je dosta pozitivnog, ali svakako bilo Za ove ~etiri godine postojanja Me{ihata u Sand`aku primjetili smo da su bolje aktivnosti u Islamskoj zajednici; izgra eno je vi{e d`amija, ve}e je interesovanje za {kolovanje od vjerske pouke do Medrese. Malo je pote{ko za nekog kad ima mejita u ku}i oko svih tih da`bina, jo{ vi{e ukoliko je siromah, naro~ito ako nije ~lan pouke (prostor, tehni~kiha pomagala, kadar), razvijanja i pobolj{anja saradnje sa kulturnim centrima i ambasadama islamskih zemalja i saradnju sa drugim bo{nja~kim institucijama u Sand`aku i BiH. Ing. Ismet Trbovi}, Priboj DJELA I GRE[KE GOVORE O RADU je i gre{aka. Po meni, u startu je napravljena gre{ka, vu~eni su pogre{ni potezi na relaciji Me{ihat i ve}ina imama, gdje je poljuljano povjerenje i do danas to jo{ nije u potpunosti izbalansirano. Nadam se, ako Bog da, da }e to uskoro biti samo pro{lost i ovom prilikom iako sa zaka{njenjm `elim da ~estitam ~etvorogodi{njicu postojanja i rada predsjedniku, ~lanovima, osoblju, svim Bo{njacima i drugima koji ga osje}aju i prihvataju kao svoj. Enes ef. Svraka, imam iz Priboja GLAS ISLAMA POMA@E DAPREVAZI\EM LI^NE PROBLEME List "" u{ao je tiho i nenametljivo u svijet na{e porodice. I mogu da ka`em da sam odu{evljen sa sadr`ajem ovog prvog vjerskog glasila na ovim prostorima i odgovornim tretiranjem problema koji su u `i`i u islamskom svijetu d a n a s. ^itaju}i bogate teme po rubrikama koje se nalaze u "Glasu Islama", vjerujte da one poma`u kao mehlem na ranu da prevazi em moje li~ne probleme. I ne samo da sam informisan, nego nalazim sebe u tom glasilu i prosto sam du{evno odahnuo da mo`e i o nama da se pi{e i da postojimo kao ljudi, kao nacija i da po~nemo jednom da `ivimo kao bra}a muslimani u svojoj vjeri, tradiciji i obi~ajima. Da opravdamo sve ono {to smo, a ne da razmi{ljamo o ne~em drugom a da sebe zapostavljamo i da ne ra~unamo da postojimo. Upravo, do{li su dani kada se kroz ovaj list vidimo gdje smo, {ta smo i {ta treba da radimo. Upravo, ovo glasilo je po~elo da `ivi kao i mnoge nove institucije u ove zadnje ~etiri godine otkako je formiran Me{ihat Sand`aka. Hilmo Bilalovi} profesor fizi~kog vaspitanja O[ "12. decembar" Sjenica SIROMA[NIMA OLAK[ATI TRO[KOVE D@ENAZE Islamske zajednice i ako ne pla}a ~lanarinu. Do e mu ta ukopnina te{ka, pa ne mo`e da iza e na kraj i da obavi d`enazu onako kako bi to trebalo. Mislim da bi tu trebala za takve slu~ajeve biti i neka olak{ica. [erif Juki} - Sjenica

28 Kroz mu{ku Medresu {kolovalo se {est generacija. Mnogi se danas {koluju na vi{e Islamskih univerziteta Isa - begova biblioteka: `e za kitabima ne}e nikada presahnuti Fotografije govore... ije~i su ~esto puta nemo}ne da Riska`u svoj cilj, smisao i datu funkciju, u onoj mjeri koliko su kadre da imaju mo} i kuvet, pa samim time postaju nerijetko neiskrene i dosadne, a ponajvi{e neodgovorne. Upravo, zbog toga su fotografije najrealnija istina za sve ono {to su bile rije~i nemo}ne da iska`u. Druga generacija `enske Medrese. Pred njima je sada{njost i budu}nost Ni ljetnje vru}ine nisu mogle da zaustave neimare. Posebno su bile uo~ljive bratske mobe kako bi se objekti na vrijeme ukrovili Sredstva za rad: Izdava~ka djelatnost ''El - Kelimeh'' i na kompjuterskoj mre`i Radilo se i gradilo od srca, uz Allahovu milost: Zgrada Me{ihata IZ-e Sand`aka Pripremio: F. Kajevi}