Glas Islama vjera dru{tvo kultura Sejjid Qutb EL-FATIHA Strana 18 Strana 3 ZAJEDNO ILI ODVOJENO Strana 4 INTERVIEW: Mr. Izudin [U[EVI] KU]A NE STOJI N

Glas Islama vjera dru{tvo kultura Sejjid Qutb EL-FATIHA Strana 18 Strana 3 ZAJEDNO ILI ODVOJENO Strana 4 INTERVIEW: Mr. Izudin [U[EVI] KU]A NE STOJI NA ZEMLJI NEGO NA @ENI Strana 18 S I H R (MAGIJA) I ZA[TITA OD NJEGA Strana 9 Bajramska poruka predsjednika Me{ihata IZ-e Sand`aka, Muamer ef. Zukorli}a Nekoliko miliona had`ija u Meki koji poput kosmosa tavafe oko Kabe, prolivena krv stotine miliona kurbana ukazuju na jedinstvo i harmoniju ummeta koji samo `rtvom u ime Boga mo`e ostvariti ciljeve koji su garant uspostavljanja pravde i blagostanja moderne ljudske civilizacije. U tom smislu svima koji Bajram prihvataju kao svoj BAJRAM [ERIF MUBAREK OLSUN

2 OGLEDALO Had` je prvi i najve}i kongres mira u svijetu, a had`ije "iz svih dalekih mjesta" njegovi delegati i u~esnici. Upravo ovih prvih prolje}nih dana oni su, poput mirisavog cvije}a, oti{li da u tom ru`i~njaku koji se zove Mekka, uveli~aju taj nesvakida{nji ambijent vjere, ljubavi, solidarnosti, bratskih pogleda i srca. Uputili su se da uz dovu Svevi{njem Bogu zaliju suzama had`erul-esved i prozbore ustima pobo`njaka: Ja rabbi, ukabuli na{ had` i ovako nas skru{ene, kao na danu Tvojega Suda, o~isti od grijeha i uvedi u d`enetske ba{~e. Dok ~itate ovaj broj ''Glasa islama'' na{e sand`a~ke had`ije su uveliko stigle u Blagoslovljenu Zemlju dva sveta hrama. Kada smo ih ispra}ali, suznih o~iju smo molili da prenesu na{e selame Resulullahu i da zamole sa tih mubarek mjesta da i nama dragi Bog omogu}i da se zaputimo Bejtulahu. Jer, On je u~inio da na{a srca ~eznu za Svetim hramom, da ga osje}amo u du{i. Tako je bilo i tako }e biti do Sudnjega dana. Milioni pravovjernih od Ma{rika do Magriba, samo sa jednim ciljem krenuli su prema jasnom odredi{tu. Rijeke pravovjernih uskoro }e se utopiti u veliko more koje se talasa u jednom smjeru, simboliziraju}i jedinstvo tewhida. Indone`ani, Pakistanci, Ka{mirci, Palestinci, Turci, Bo{njaci, Albanci... ogromno stablo Ummeta Islama koje zapravo buja i cveta ba{ u ovim danima. Bog je odredio da se ljudi susre}u i povezuju ali nigdje ovako i u ovolikom broju. Stoga had`, kao ibadet, ima mnogostruko zna~enje i predstavlja, bez sumnje, vrhunac ibadeta. Sva ~etiri {arta Islama: {ehadet, PAMETNOM JE I[ARET DOVOLJAN PRVI I NAJVE]I KONGRES MIRA U SVIJETU namaz, zekat i post prethode njemu. Oni pripremaju vjernika za ovaj veliki i naporni put. A Bog ka`e, najbolja je opskrba bogobojaznost. Poznato je da ni za jedan propis (namaz, zekat, post) nije potrebno toliko napora, vremena, mala, suzdr`ljivosti od grijeha, kao kod had`a. Zato Muhammed a.s. ka`e, ko ga u potpunosti obavi bez grije{enja i manjkavosti, o~i{}en je od grijeha kao na dan kada ga je majka rodila. Had` je osloba anje, na trenutak, od dunjaluka i pristajanje na vi{a zbivanja, gdje se du{a napoji sa izvora vje~nosti, kako bi mogla ustrajati u `ivotu zemaljskom i vje~no se smiriti u ahiretskim perivojima. Kurban-Bajram kao vrhunac zadovoljstva zbog izvr{enog farza, jedan je od onih veli~anstvenih trenutaka u `ivotu muslimana koji podsje}aju na Ibrahima a.s., njegovu potpunu predanost Allahu d`.{. koja se najbolje o~itovala u rije{enosti da i sina `rtvuje u Njegovo ime, tra`i od nas spremnost na `rtvu kao jednu od bitnih vrijednosti ljudskog `ivota. Jer, Bo`ije zadovoljstvo se zadobija samo kroz `rtvu i odricanje, prije svega od ovosvjetskih u`itaka. Ne zaboravimo: "I samo onaj ko je spreman `rtvovati Ismaila, dobi}e Ismaila". Klanjem kurbana mi, ustvari, samo potvr ujemo svoju spremnost da na Allahovu d`.{. putu `rtvujemo sve {to imamo i to sa rado{}u i zadovoljstvom. Had` i kurban su neoborivi dokaz iskrene `rtve, divna prilika za sve nas. Zato, Dragi Bo`e, ukabuli had` Svojim had`ijama, omogu}i onima koji tome `ude, i obaspi nas rahmetom u predstoje}im mubarek danima koji dolaze. Kome zakon le`i u topuzu, tragovi mu smrde ne~ovje{tvom. MOLBA XaXa Ljudska prava Mustafa Feti} PISMA DRAGA BRA]O BO[NJACI IZ SAND@AKA Imaju}i u rukama Va{ list GLAS ISLAMA i ~itaju}i ga, mojoj sre}i nije bilo kraja. Nadaju}i se i uzdaju}i u Allaha d`.{. ovaj list }e imati svijetlu budu}nost kao {to je svijetla staza Islama. Ima}e ~ist, ponosan i, nadasve, islamski kurs. Vjeruju}i u Bo`iju pomo}, zatim intelektualnu sposobnost ure iva~kog kolegija, ubije en sam da }e to biti list koji }e Sand`aku vratiti prija{nji karakter. Mi Sand`aklije, koji `ivimo i radimo u Bosni, koji smo, bore}i se za Bosnu, borili se i za Vas tamo, nastavi}emo se boriti i sada, u ovom vremenu kada gradimo svoju dr`avu ovdje, kako Vi ne bi ostali zapostavljeni. Molimo Vas, nikada ni u snu nemojte pomisliti da je Bosna i Hercegovina za Vas isto {to i Hrvatska, Austija ili neka druga svjetska zemlja. Ustrojavaju}i svoje redove, ubije en sam da }emo prite}i i Vama u pomo}, po{tuju}i suverenitet i integritet druge dr`ave. Molim Vas da ovaj list tamo bude svjetiljka jedinstva Bo{njaka. Da doka`e primjerom kako se uspostavlja [URA, odnosno kako ujediniti safove ka zajedni~kom cilju, a u ovom momentu smatram da nam je svima zajedni~ki cilj fizi~ki opstanak na tlu Balkana a potom izbavljenje iz zablude puno onih koji se samo rije~ima deklari{u kao muslimani. Nas ovdje u Sarajevu zaboljela je ~injenica da tamo dolazi do sukoba izme u politi~kog vo stva i Me{ihata IZ-e Sand`aka. Molim Vas, vremena za prepirke nema. Isto kao i ovdje u Bosni, dok se mi me usobno prepiremo i hrvemo, neprijatelji muslimana kuju planove kako da nas u potpunosti nestane. Bosna je primjer da je opstanak mogu} uz Bo`iju pomo} samo onda kada se u Njegovo ime udru`e svi faktori, kako politi~ki tako i vjerski. Tamo gdje nije bilo tako, na`alost, ~injenice ukazuju na prave katastrofe. Stoga draga moja bra}o, u ime Boga, mi iz Bosne Vas molimo da ne dozvolite du{manima Islama da se u sredstvima javnog informisanja nasla uju Va{im, prije svega, formalnim sukobima. Pustite jedni druge da rade svoj posao i u zajedni~kom interesu postupite kao sljedbenici KUR ANA, tj. kao bra}a. Jo{ jednom, puna podr{ka ovom svijetlom projektu u vidu Va{eg lista, nadaju}i se da ne}e biti samo mjese~nik, ve} da }e vrlo brzo i svake hefte radovati muslimane novim informacijama i saznanjima. Uz mahsus selam, Va{ brat h. Harun ef. Hod`i} Sarajevo Glas Islama vjera dru{tvo kultura Izdava~: Izdava~ka ustanova El-Kelimeh, Novi Pazar Glavni i odgovorni urednik: Mustafa FETI] Urednik: Fehim KAJEVI] Tehni~ki urednik: Hasudin HAJROVI] Lektor: Samir [KRIJELJ Fotoreporter: D`emalidin DEMIROVI] Redakcija: Mevlud ef. DUDI], Ramiz ef. HAMIDOVI], Hajro ef. TUTI], Esad KOLA[INAC, Enver UJKANOVI], Mirsada BURD@OVI] i Midhat HAJROVI] Saradnici: Nezir SALIHOVI] (Novi Pazar), Te{rif [A^I] (Sjenica), Umer HAD@I] i Muhamed FETI] (Ro`aje), Adem ef. ZILKI] i Nusret ef. GUSINAC (Tutin), Nadir ef. DACI] i Fejsal HALILOVI] (Prijepolje), Enes ef. SVRAKA i Ismet TRBOVI] (Priboj), Mr Ismail BARDHI (Makedonija), Enes ef. ZUKORLI] (Njema~ka), Jasmin ef. DEMI] ([vicarska) Kompjuterska priprema: Grafi~ki studio El-Kelimeh [tampa: GRAFOKARTON, Prijepolje Adresa redakcije: Ul. 1 Maj 70/b 36300 Novi Pazar tel/fax: (381) 20 25 626 Rukopisi i fotografije se ne vra}aju Rje{enjem od 12.12.1996. g. GLAS ISLAMA je registrovan kod Ministarstva za informacije Republike Srbije pod registarskim brojem 2281.

NA[E VI\ENJE 3 ZAJEDNO ILI RAZDVOJENO @ ivjeti u Sand`aku!? Za nekoga u Ra{koj oblasti. Za druge u sjevernoj Crnoj Gori ili jugozapadnoj Srbiji. Ustvari, na grudi otrgnutoj od srca. Majku otjerali zulum}ari a stariji brat sav ranjav ostao s onu stranu krvlju zamu}ene valovite rijeke...! Na prvi pogled, sve je uobi~ajeno. Izgleda da ni te{ke godine krize nisu ugu{ile dostojanstvenu `ivost ovih ljudi. Ipak, ako zakora~ite preko ~istih pragova njihovih ku}a, suo~i}ete se sa ~injenicom da se ve}ina ljudi mu~no bori za svoj halal zalogaj...! Bezobzirno lansiranje neistina od strane ovda{njih medija na ra~un svega {to je islamsko, kao da na trenutak pomuti na{u sliku o nama...! Ali ipak nije...! Na sand`a~koj obali Drine, iz dana u dan, sve je manje onih koji izgovaraju La ilahe illellah. Dok se sve te raznobojne, svijetle i tamne slike pomalo nesigurno prepli}u, poput mekanskog ezana odjekuju rije~i posljednjeg Vjerovjesnika: ^ovjek snuje a Bog odre uje. Ka`u vjera je odvojena od politike. Ako je tako, za{to dozvolismo da nam Islamsku zajednicu pocijepa neka politika!? Pa to su sada druge dr`ave! Moramo se prilagoditi novim uslovima. Dokle }e se samo muslimani prilago avati, primjenjuju}i samo za njih izmi{ljena pravila!? U redu je da vatikanski Papa upravlja svim katolicima na svijetu, ma gdje bili. Nije problem ni da Sveti sinod iz Beograda ima nadle`nosti nad Pravoslavnom crkvom u Bosni, Hrvatskoj i dalje. Samo se Islamskoj zajednici to uskra}uje. Njoj se savjetuje da bude mudra. Da ne stavlja trn u zdravu nogu. I da uva`ava realno stanje u kome se nalazi. Trenutno u SR Jugoslaviji, Islamske zajednice na podru~ju SR Jugoslavije, izme u usko-nacionalnih i dnevno-politi~kih stajali{ta, sa jedne, i islamskih interesa sa druge strane. osim Me{ihata IZ-e Sand`aka, Predsjedni{tva IZ-e Kosova i Me{ihata IZ-e Crne Gore, postoji jo{ nekoliko Odbora IZ-e na podru~ju u`e Srbije i Vojvodine, koji za sada nisu na{li svoje mjesto u nijednoj od pomenutih Zajednica. IZ-a Kosova je najbrojnija, te se kao takva mora uva`avati, iako joj je za suprostavljanje nadiru}em politi~kom D`amija Alad`a u Fo~i, koje vi{e nema ateizmu i sve aktivnijim katoli~kim misijama potrebna mnogo ja~a koncepcija. Sand`a~ki Me{ihat je za kratko vrijeme pokazao da mu pripada klju~no mjesto u budu}nosti Islama ovih prostora, s tim {to se ne smije zaboraviti ~injenica da je nastao prije nepune ~etiri godine i da treba jo{ o~vrsnuti da bi opstao pred prijete}im tonovima iz Beograda i mnogim drugim faktorima koji javno ili tajno pri`eljkuju imati ga pod svojim okriljem. Me{ihat iz Podgorice, osim pozivanja na odluke Berlinskog kongresa, nije uspio, bar zasada, da uhvati korak sa novonastalim promjenama. ^injenica da se u Crnoj Gori nerijetko mo`e vidjeti da imam klanja d`enazu umrloj osobi u sanduku, odijelu i cipelama, a ponekad i sa fla{om skupocjenog alkoholnog pi}a, alarmantno ukazuje ~ime se crnogorska ulema u narednim godinama treba baviti. Ne smije se potcijeniti ni problem oko teritorijalnog razgrani~enja izme u IZ-e Sand`aka i IZ-e Crne Gore. Aktuelni re`im uporno nastoji da centar ovda{njih muslimana bude Beograd, jer mu je o~ito potrebna bar jedna ahmedija u Parlamentu, kako bi, recimo, dono{enje Ustava koji ne priznaje ni Bo{njake ni Albance, bilo {to demokratskije... I pored svega, svima, a najvi{e ulemi, poznate su kur anske rije~i: I svi se Allahovog u`eta dr`ite i ne razjedinjujte se. Bi oni!? Da nije ~vrstih ruku. Nacionalnih i nacionalisti~kih. Pro i anti dr`avnih. Neki ukazuju na historijski momenat gdje (kako ka`u) i najmanja gre{ka mo`e sve da upropasti. Drugi se pozivaju na pragmati~nost, dok tre}i posegnu i za ponekim ajetom ili hadisom, kojeg po svom hiru protuma~e, a uglavnom poruka biva jasna. Svi polaze sa razli~itih pozicija, ali su jedinstveni u tome da je efendijama najbolje priprijetiti. O~ito je da se u Islamskoj zajednici vrlo ~esto hatari svih uzimaju u obzir, dok se briga o Allahovom zadovoljstvu ~esto zaboravlja. Svima je te{ko...! A Sand`aku je ipak izdr`ati ku{nju i ~ast biti raskr{}e gdje se spajaju i razjedinjuju, a ~esto i sudaraju interesi onih koji moraju shvatiti da i na ovom raskr{}u va`i pravilo desne strane. Ashabu-l-jemin.

4 INTERVIEW INTERVIEW: Mr Izudin [U[EVI], predsjednik Izvr{nog odbora Skup{tine Novi Pazar ZAKON O GROBLJIMA JE NEPRIMJEREN Gospodine [u{evi}u, magistrirali ste na vakufskoj istoriografiji, na jednoj veoma osjetljivoj problematici, koja je istovremeno zahvalna koliko i korisna. Koji su to bili presudni motivi da se odlu~ite za vakufe? Moje interesovanje za vakufe, kao dobrotvorne ustanove, datira iz vremena studija na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Osim predavanja, pripremanja za ispite koji se odnose na op{tu i nacionalnu istoriju, konsultovao sam obimnu literaturu ~iji je sadr`aj prou~avanje vakufa. Takvo interesovanje me je uvjerilo da su vakufi odigrali izuzetnu ulogu u funkcionisanju Osmanskog carstva, njegovoj organizaciji - prakti~no svim sferama `ivota. Dovoljno je re}i da je "carska hazna" bila za{ti}ena od izdataka na plate vjerskih slu`benika, prosvjetnog i ostalog osoblja u {kolama, slu`bi u sudovima i sli~no. Vakufi su, tako e, bili nezamjenljiv ~inilac na planu socijalne za{tite. Najimu}niji dobrotvori zavje{tali su svoju imovinu otvoriv{i "imaret" (javnu kuhinju), gdje su socijalno ugro`eni gra ani dobijali hranu, naravno besplatno. Do danas su sa~uvani nazivi za neka jela koja su slu`ena u imaretima, kao na primjer: "imaretska ~orba", "imaretski pilav". Zavje{tanom imovinom, kao i prihodima od te imovine, obezbje ivana su finansijska sredstva za privredni razvoj gradova, jer su vakufi preuzimali ulogu kreditnih ustanova, odobravaju}i kredite trgovcima i zanatlijama. Brojna dokumentacija koja je do sada istra`ena upozorava da se jedan broj vakifa (dobrotvora) odlu~io da u Novom Pazaru izgradi zna~ajne komunalne objekte, kao {to su: vodovodi, mostovi, hamami, ~esme. Ako se tome doda da su, konkretno u Novom Pazaru, mnogi dobrotvori izgradili i zavje{tali: novac, hanove, karavansaraje, bezistane, du}ane, onda postaje sasvim realna ocjena da su vakufi jedan od najzna~ajnijih temelja Osmanskog carstva. Polo`aj kao i tretman vakufske imovine, kako kod nas, tako i u svim onim biv{im republikama i pokrajinama one SFRJ bio je o~ajan, iako je vjera bila odvojena od dr`ave. Kako komentari{ete takav surogat na relaciji vjeradr`ava? Mr. Izudin [U[EVI]: Ugro`enost vakufske imovine, prije svega od pojedinaca, izaziva ne samo osudu takvog pona{anja, ve} i otvara pitanje: koji je to moralni i vjerski sklop takvih gra ana. Treba pro~itati samo jednu "vakufnamu" kojom je ustanovljen vakuf, pa uvidjeti koliko je uzurpiranje vakufske imovine ne samo nemoralno ve} i antiislamski. U pravu ste kada tvrdite da je status vakufske imovine u dugom vremenskom periodu bio neprihvatljiv, kako zbog odnosa vlasti, tako i zbog promjene funkcija vakufskih objekata, pa i njihovim otu ivanjem, {to je u suprotnosti sa izra`enom voljom dobrotvora koja je precizirana u sudski otvorenoj "vakufnami'' (povelji o zavje{tanju). Novopazarski vakufi su ostali bez zna~ajnih objekata. U takvom raubovanju vakufske imovine, vakufi Novog Pazara su, zapravo, dijelili sudbinu vakufa u cijeloj biv{oj Jugoslaviji. Pri tome treba ista}i i okolnosti da se ~esto ni va`e}i zakoni nisu po{tovali, kao i promjene urbanisti~kih planova, ~ijom realizacijom su stradali vakufski objekti. Smatram potrebnim da podsjetim i na r u { e n j e o{te}enih d`amija: na lokaciji gdje se sada nalazi zgrada SO Novi Pazar (Ejub-begova d`amija), kao i d`amija koja se nalazila preko puta zgrade Starog suda. Na tim lokacijama izgra eni su objekti sa poslovnim i stambenim prostorom. Navodim ove primjere (jer su u pitanju vrlo atraktivne lokacije) kao dio odgovora na Va{e pitanje kako su dr`ava i njeno zakonodavstvo uticali na siroma{enje vakufske imovine. Ne treba, me utim, zanemariti i ~injenicu da su neki vakufski objekti otu eni odlukama organa Islamske zajednice (Isa-begov hamam, lokacija na gradskom podru~ju). Koliko su tom prilikom ispo{tovani va`e}i principi kada je u pitanju otu ivanje vakufske imovine, ne bih htio ovom prilikom da komentari{em. To je, zapravo, tra`enje odgovora u sklopu prethodnog pitanja. Ugro`enost vakufske imovine, prije svega od pojedinaca, izaziva ne samo osudu takvog pona{anja, ve} i otvara pitanje: koji je to moralni i vjerski sklop takvih gra ana. Treba pro~itati samo jednu "vakufnamu" kojom je ustanovljen vakuf, pa uvidjeti koliko je uzurpiranje vakufske imovine ne samo nemoralno ve} i antiislamski. Vakufska imovina u Novom Pazaru kao i drugim sand`a~kim mjestima izlo`ena je "zubu vremena", a naj~e{}e prisvajanjima i plja~kama od strane dr`avnih institucija kao i pojedinaca. Koliko mo`ete uticati na budu}oj generalnoj denacionalizaciji vakufske imovine kao predsjednik Izvr{nog odbora SO Novi Pazar? Pitanje denacionalizacije, poznato Vam je, nije u nadle`nosti Skup{tine op{tine. Dono{enje zakona u vezi sa tim je u nadle`nosti Skup{tine Republike Srbije. Poslije republi~kih izbora, koji bi trebalo da se odr`e krajem ove godine, narodni poslanici sa podru~ja Sand`aka mogu pokrenuti inicijativu za rje{avanje pitanja denacionalizacije, ne samo vakufske imovine, ve} i imovine drugih vjerskih zajednica. Na taj na~in bi jednim zakonom i na ravnopravnim osnovama bilo rije{eno ovo zna~ajno civilizacijsko pitanje. Nedavno ste obe}ali delegaciji Odbora IZ-e Novog Pazara, koju ste primili, da }e nove op{tinske vlasti u~initi sve {to je u njihovim ingerencijama kada su u pitanju spomenuti problemi povra}aja vakufske imovine i dodjele novih lokacija za vjerske objekte, te da svesrdno podr`avaju svaki vid saradnje po svim aspektima kada je u pitanju Islamska zajednica i njene slu`be. Kako do}i preko no}i do kompromisa sa sada{njim "vlasnicima" robne ku}e "Uniprom" u centru grada, Novopazarskom banjom, vlasnicima zemlji{nih posjeda na Had`etu u povr{ini od 8 hektara i mnogim objektima i posjedima koji su bili vakufska imovina? Ta~no je da sam primio delegaciju Islamske vjerske zajednice Novog Pazara. U skoro dvo~asovnom razgovoru bilo je rije~i o brojnim pitanjima koja optere}uju rad Islamske vjerske zajednice, a posebno o sudskim sporovima koji su u toku, a koji se vode u cilju vra}anja nekih objekata. Smatram da nastojanja na ovom

INTERVIEW 5 planu treba podijeliti u dvije faze. Prvu fazu bi predstavljao povra}aj vakufske imovine, gdje nema nikakvog spora po pitanju vlasni{tva. Tu, prije svega, mislim na Novopazarsku banju koju je podigao za sada nepoznati vakif (dobrotvor). Po meni nije sporno ni vlasni{tvo kada je u pitanju zgrada robne ku}e "Uniprom". Znatno te`i dio rje{enja odnosi se, na primjer, na 8 hektara zemlji{ta na potesu "Had`et". To je urbanizovani dio grada gdje su gra ani od SO Novi Pazar dobili svu potrebnu dokumentaciju, uklju~uju}i izmirenje svih finansijskih obaveza prema SO Novi Pazar. Obezbje enje lokacija za izgradnju vjerskih objekata treba da ima organizovan i odgovoran pristup. ^injenica je da veliki dijelovi grada nemaju izgra ene vjerske objekte. Ako se ispostavi da su to potrebe i zahtjevi gra ana, organi Skup{tine op{tine }e takve zahtjeve s du`nom pa`njom razmotriti i donijeti kvalitetna rje{enja, kako bi se o~uvale ambijentalne vrijednosti dijelova grada gdje se podi`u vjerski objekti. Koliko }e potrajati administrativna procedura, kao i pravno-svojinski odnosi na nekretnine koji, na`alost, dugo traju, i da li }e mo}i da se skrati dugi put do pravde, obzirom da je koalicija za Sand`ak "Dr. Sulejman Ugljanin" dobila lokalnu vlast u Novom Pazaru, Sjenici i Tutinu? Sudsko-administrativna procedura i rje{avanje pravno-svojinskih odnosa su u nadle`nosti sudova. Informacije kojima ja raspola`em odnose se na nedostatak cjelovite dokumentacije, {to odla`e kona~no i pravedno rje{enje. Kao predsjednik Izvr{nog odbora SO Novi Pazar, imam pravo i obavezu da u kontaktima sa ministarstvima Vlade Republike Srbije tra`im efikasnost, pored ostalog, i sudova. To ne zna~i da se Skup{tina op{tine mije{a u rad sudova ve} ima za cilj pove}anje efikasnosti ovih dr`avnih organa i doprinos vladavini prava. Kada }e biti na dnevnom redu Skup{tine Novog Pazara Stara medresa koja spada u prvu kategoriju za{tite kulturnih spomenika u kojoj `ive porodice kao socijalni slu~ajevi u nenormalnim uslovima, pored zgrade Me{ihata i Odbora Islamske zajednice? I da li }e nadle`ni organi imati ubudu}e vi{e sluha za te "nehumane barake"? Te "nehumane barake", kako ste ih nazvali, poznate su kao Medresa i predstavljaju zna~ajan kulturno-istorijski spomenik koji je o~uvao svoju autenti~nost. Zahtjev KAKO ZA[TITI KULTURNO-HISTORIJSKE SPOMENIKE Kao starosjedelac, a i zbog profesije koju sam odabrao, veoma sam zainteresovan za za{titu i prezentaciju kulturne ba{tine Novog Pazara. Moram, me utim, re}i da su intervencije na brojnim objektima ra ene nestru~no i bez po{tovanja osnovnih principa za{tite spomenika koji su va`e}i u svijetu. Takvim pristupom ozbiljno je naru{ena posebnost i autenti~nost brojnih spomenika kulture. Do koje mjere je izvr{ena devastacija nekih spomenika najbolje govori zapisnik Zavoda za za{titu spomenika kulture Republike Srbije koji je dostavljen IO SO Novi Pazar, a iz koga se vidi sa koliko nebrige smo se odnosili prema tako vrijednom istorijskom naslje u. Takva situacija imperativno nala`e veliku odgovornost Skup{tine op{tine Novi Pazar na preduzimanju mjera u vezi sa ispravkama ve} u~injenih gre{aka i izgra ivanju takve odgovornosti, koja }e usloviti da se za{titom kulturno-istorijskih spomenika mogu baviti samo stru~ni i kompetentni kadrovi. Zavoda za za{titu spomenika kulture Republike Srbije odnosi se na izgradnju upravo istog objekta i na istom mjestu. Bi}e veoma te{ko obezbjediti potreban broj stanova kako bi se pristupilo realizaciji ovog plana. Ve} nekoliko mjeseci najstarija medresa u Sand`aku dobila je dozvolu za revitalizaciju. [ta se to zapravo ~eka? Razgovor smo obavili povodom tog pitanja sa predstavnicima Zavoda za za{titu spomenika Kraljevo i oni su saglasni, prema njihovim programskim rje{enjima, da je predvi eno ru{enje postoje}e medrese i izgradnja nove, ali potpuno istog izgleda kojeg je imala Stara medresa. Po mi{ljenju stru~njaka iz Zavoda, postoje}a medresa je u potpunosti sa~uvala autenti~nost, i to daje veliku prednost ovoj gra evini, posebno na njen izgled, funkcionalnost i sadr`aj prostorija. Me utim, izgradnja Nove medrese je vezana za iseljavanje desetak porodica koje su odavno socijalni slu~ajevi. Skup{tina op{tine nema stanova niti stambenih objekata koji bi mogli biti dati porodicama koje `ive u neuslovnim improvizovanim sirotinjskim stanovima. Prema tome, najve}i problem }e biti, upravo, nedostatak stambenog prostora, {to }e odlo`iti po~etak radova na revitalizaciji ove Stare medrese. Da li se zna kada }e biti kraj takvoj neizvjesnosti ovog klju~nog problema? Nova medresa se mora graditi! To ne zavisi od mene, ve}, kako sam rekao, od vi{e faktora, tako da ja ne mogu davati bilo kakve prognoze. Groblja su najstarija vakufska imovina. Na`alost, 1988. god., Zakonom iz prethodne godine ona su pre{la u vlasni{tvo Op{tine, odnosno Komunalnog preduze}a. Kako to komentari{ete? Ja o ovom problemu ne bih govorio, izuzev ~injenice da su groblja povjerena Komunalnom preduze}u ^isto}a. ^injenica je i da su groblja vakufska imovina. Jedna od najstarijih. Svakako, i da bi bilo prirodno da to bude u nadle`nosti IZ-e, kao i ostala fakufska imovina. Time se name}e jedno drugo pitanje. Mo`e li Islamska zajednica da odr`ava sva ta groblja u Novom Pazaru? Svakako da mo`e. Onda nije nepremostivo to pitanje. Razgovori bi o tome trebali da se povedu u trouglu. Odnosno, pravi sagovornici su ljudi iz Islamske zajednice, ^isto}e i Op{tine. [ta ka`ete o takvom surovom i neprincipijelnom Zakonu iz 1988. god., kada je Op{tina prenijela kompetencije grobalja na Komunalno preduze}e? Taj Zakon je, po meni, neprimjeran i njegove odredbe su brzoplete. Takav Zakon je, jednostavno, oduzeo pravo Islamskoj zajednici da odr`ava ta groblja. [ta je za vas demokratija u vjerskom smislu i koliko }ete biti tolerantni da je slijedite? Vjera je u demokratskim dru{tvima li~no i eti~ko pitanje svakog pojedinca. Demokratsko pravo gra anina odnosi se na slobodno izra`avanje vjerskih osje- }anja, ali i stvara obavezu uva`avanja posebnosti drugih konfesija. Njegovanjem kulture dijaloga, me usobnog uva`avanja pripadnika svih konfesija, na najbolji na~in se doprinosi izgra ivanju civilizovanih i demokratskih odnosa i onemogu}ava isklju~ivost i samodovoljnost. Upravo, ta komponenta ima prvorazredni zna~aj u nacionalno i konfesionalno mje{ovitim sredinama. Kultura stanovanja je civilizacijski kod. Va{a porodi~na ku}a smatra se jednom od najstarijih ku}a u Novom Pazaru koja je o~uvana sa svom enterijernom i eksterijernom ornamentikom i prepoznatljivo{}u. Kako ste o~uvali duhovnu i materijalnu autenti~nost jedne stare orijentalne ku}e? Ba{lav je rekao da je ku}a svemir? U toj ku}i sam ro en i u njoj sam odrastao. Kao stambeni objekat gra ena je po mjeri ~ovjeka. Sa dobro osvijetljenim sobama, odajom, divanhanom, porodi~nom bibliotekom i drugim sadr`ajima. Ku}a pripada tipu islamsko-balkanske arhitekture. Na`alost, ova ku}a je samo dio dobro ure enog kompleksa. Eksproprijacijom u vi{e navrata, od ba{te koja je izlazila na rijeku Ra{ku, sa porodi~nim peralom, osjetno je osiroma{en ambijent tog dijela grada kao cjeline. Fehim KAJEVI]

6 AKTUELNI TRENUTAK HAD@ U SAND@AKU Had` je `ivotna ~e`nja usa ena u srcima pravovjernih. To je radost koja traje i pove}ava se srazmjerno blizini Bejtullahu i Svetim mjestima Mekke i Medine. Odani Bogu oni, skru{eni muslimani, uporno priskrbljuju dirhem po dirhem, svaku zehru halal mala, nebi li obezbijedili mogu}nost za ovaj veliki zijaret. A onda, kada Bog odredi i usli{a dovu svojim robovima, te ih uvede u svoje okrilje, slijede had`ijske dove, zijareti, ispra}aji... Tako je i u Sand`aku. Interesovanje za had`iluk permanentno raste iz godine u godinu. Nekada, ne tako davno, had` je bio rijetkost. Sveden na pojedince, predstavljao je vi{e senzaciju nego li stvarnu potrebu i realnost. Uglavnom se i{lo u ne~ijoj drugoj organizaciji, sa tu eg tla, bez mogu}nosti da {ire okru`enje, rodbina i prijatelji osjete ljepotu ovog iskrenog musafirluka u ime Boga. Ipak danas, hvala Uzvi{enom Allahu, organizuju}i svoju Islamsku zajednicu, imamo i na{e had`ije u svojoj organizaciji, vodi~e, jednostavno, had` u pravoj punini. I ove godine Me- {ihat IZ-e Sand`aka uputio je svoje predstavnike na ovaj veli~anstveni simpozij da zamole Boga u njegovoj blizini za boljitak na{eg stanja i sigurnost Islama i muslimana na na{oj rodnoj grudi. Odlaskom na had` mi potvr- ujemo pripadnost islamskom Ummetu, stavljaju}i mu u emanet obavezu ~uvanja i onih slabih i nejakih, kako bi zajednica funkcionisala u cjelini. [to vi{e sand`a~kih had`ija time je i Islamska zajednica ja~a i sigurnija u svoju bolju budu}- nost i prosperitet. NEZAPAM]EN BROJ PRISUTNIH Ta~no u pono}, u no}i izme u 03. i 04. aprila, poslije nezaboravne sve- ~anosti uprili~ene u povodu had`ijske dove u Koncertnoj dvorani Doma kulture u Novom Pazaru, dva autobusa sa sand`a~kim had`ijama krenula su sa Trga u centru grada ka Skoplju. Ispra}eni od strane nezapam}enog broja prisutnih ro aka, prijatelja, d`ematlija i mnogih znati`eljnika, njih 90 iz Novog Pazara, Tutina, Sjenice, Bijelog Polja, Priboja, Ro`aja (~ak i iz Bato~ine kod Kragujevca), po{li su u goste Gospodaru svjetova, odazivaju}i Mu se rije~ima: Lebejke, Allahume lebejk! M. Feti} Iz Skoplja su se, u petak 04. aprila u 9:30, vinuli ka sun~anoj D`edi, milionskom gradu na obali Crvenog mora, odakle su otputovali za Medinu istog dana i u njoj proboravili do subote 12. aprila. Dok ~itate ove redove, na{e had`ije su u uzavreloj Meki, pod ihramima, stopljeni sa milionima bra}e i sestara iz cijelog svijeta, obavljaju}i propisane obrede poslije kojih }e nam, in{allah, do}i o~i{}eni od grijeha kao na dan ro enja. Neka im Allah d`.{. olak{a i bude zadovoljan njihovim had`om. Amin. S. [krijelj Razgovor sa glavnim imamom OIZ-e Ro`aje, Red`ep ef. Muri}em KAKO SA^UVATI VAKUFSKU IMOVINU Predstavljaju}i Odbor IZ-e Ro`aje uprili~ili smo kra}i razgovor sa Red`ep ef. Muri}em, glavnim imamom pri Odboru. Zamolili smo ga da nam odgovori na par pitanja koja smatramo bitnim da bi sagledali stvarno stanje i prilike u ovom Odboru. Prioritetni zatadak Islamske zajednice je naravno vjerska pouka. Nadam se da je i kod vas tako. Na kakvom je nivou vjerska pouka i postoje li optimalni uvjeti za njeno izvo enje? - Vjerska pouka u na{em Odboru se odvija kako u gradu tako i u seoskim d`amijama. Tokom {kolske godine se izvodi samo vikendom (subota i nedjelja), dok za vrijeme ferija djeca je poha aju svaki dan. Trenutno imamo oko 200 polaznika koji su raspore eni po grupama, zavisno od starosne dobi i aktivnom dolasku na vjersku pouku. Neophodna je nabavka i {tampanje novih i prilago enih ud`benika za vjersku pouku kao i konstantan napor da u zimskom periodu djeca imaju grijanje u mektebskim prostorijama. Jedno od va`nih pitanja je vakuf. Koliko vakufa posjeduje Odbor IZ-e Ro`aje i da li postoji eventualni spor sa dr`avom u vezi imovine koja se naziva vakuf a njen stvarni posjednik `eli biti neko drugi osim Islamske zajednice? - Nadam se da je o samom vakufskom posjedu u na{em Odboru ve} ne{to re~eno u reporta`i koja predstavlja ro`ajski Odbor. Ipak ja }u kazati da je vakuf osnovni stub ekonomske osnovice na{eg Odbora. Ve}inu vakufa sa~injavaju {umski posjedi sa manjim gradskim parcelama na kojima su ina~e locirani vjerski i drugi potrebni objekti. Na vakufu ^olakovi}a izgra uje se objekat zapremine 600 kv. metara, u kojem su predvi ene: biblioteka sa ~itaonicom, musafirhana, kuhinja i restoran, mekteb, kongresna sala i ostale potrebne prostorije. Ovo je investicija koju finansira na{ brat koji `ivi i radi u Turskoj a porijeklom je Sand`aklija. Ovaj hajrat poklanja pred du{u svojim roditeljima. Divan primjer kako treba ulagati i graditi za op{te dobro i Bo`ije zadovoljstvo. Valja napomenuti da je biv{a zgrata "GAJRETA", koja je bila vakufska imovina, pretvorena u upravu i kotlovnicu O.[. "Mustafa Pe}anin" a da Islamska zajednica nikada nije bila ni konsultovana, niti pitana. Da li }e i kada biti vra}ena, na nama je da u tom pravcu djelujemo. Izgleda da je bio u pravu onaj {to nedavno u nekim novinama napisa: "^iji je na{ vakuf?". I naravno, pitanje stru~nog kadra u Odboru IZ-e Ro`aje. Da li vam je potreban novi kadar i da li o~ekujete mla i i svje`i potencijal? - Kada je u pitanju stru~ni kadar, kao i Islamska zajednica u cjelini tako i mi imamo potrebu za novim snagama koje }e preuzeti veliko breme zadataka, posebno kada je u pitanju vjerska pouka i misionarski rad. Mi smo, istini za volju, raspisali tri konkursa za upra`njena imamska mjesta u d`ematima Ibarac, Koljeno i Kala~e. Nadamo se da }emo popunom ovih upra`njenih mjesta oja~ati vjerski `ivot u pomenutim d`ematima kao i na podru~ju Odbora uop{te. I na kraju, rije~ dvije o had`u. S obzirom da ste pro{le godine imali 12 had`ija sa ovog podru~ja, kakvo je stanje ove godine sa had`ijama kod vas? - Mi i ove godine imamo had`ija, istina znatno manje nego pro{le godine. Njih je svega ~etiri. To poku{avamo opravdati te{kom ekonomskom krizom, s tim da smo svjesni da to nije ba{ pravi razlog. Razgovarao: Mustafa Feti}

Medrese AKTUELNI TRENUTAK USAGLA[AVANJE [KOLSKIH PROGRAMA Od septembra 97. svr{enici Gazi-Isabeg medrese u Novom Pazaru mogu se upisati na sve fakultete u Bosni i Hercegovini Delegacija Gazi-Isabeg medrese iz Novog Pazara, na ~elu sa prof. Mevludum ef. Dudi}em - direktorom Medrese, Ramizom ef. Hamidovi}em - ~lanom Savjeta Medrese i Mustafom ef. Feti}em - glavnim i odgovornim urednikom Glasa Islama, boravila je u BiH od 03. do 18. marta o.g. Delegacija iz Sand`aka je posjetila Riaset, reisu-lulemu dr. Mustafu ef. Akcije Ceri}a, zatim predsjednika Sabora IZ-e u BiH mr. Hilma Neimarliju, Fakultet islamskih nauka u Sarajevu, Islamsko-pedago{ku akademiju u Zenici, Gazi- Husrefbegovu medresu u Sarajevu, Al~i Ibrahimpa{inu medresu u Travniku, Bahram-begovu medresu u Tuzli i Osman ef. Red`ovi}a medresu u Gra~anici kod Visokog. Glavni cilj svih ovih srda~nih i bratskih susreta sand`a~ke delegacije sa kolegama iz BiH, svodio se uglavnom na usagla{avanje programa novopazarske Medrese sa bosansko-hercegova~kim. Ono {to posebno ohrabruje jeste to da se svi budu}i svr{enici Medrese u Novom Pazaru mogu upisati na sve fakultete u BiH kao i njihove kolege - medresanti iz Bosne. Delegacija na{e medrese bila je musafir Informativnog centra Mina, redakcije Preporoda, Ljiljana, Glasnika kao i Izdava~ke ku}e El-Kalem, gdje je dogovoreno da se uspostavi {to bolja i prisnija saradnja izme u Islamskih zajednica BiH i Sand`aka. S. [krijelj PRIPREME ZA KURBAN BAJRAM Pripreme oko realizacije akcije nabavke i klanja kurbana, namijenjenih za ishranu u~enika Gazi- Isabeg medrese u Novom Pazaru kao i siroma{nih u Sand`aku, koju ve} ~etvrtu godinu zaredom sprovodi Me{ihat IZ-e Sand`aka, su zavr{ene. Naime, sa dobavlja~em je postignut dogovor oko nabavke potrebnog broja grla stoke a sa Klanicom u Novom Pazaru sklopljen ugovor, kao i prethodnih godina, o uslovima klanja, obrade i skladi{tenja kurbanskog mesa. Interesovanje otkupljiva~a kurbanskih ko`a je veliko, tako da }e se od svih ponuda prihvatiti ona koja }e na{oj Medresi donijeti najvi{e haira. Nadati se je, po iskustvu iz prethodnih godina, da }e broj onih koji svoj kurban `ele darivati za pomenute svrhe, kako sa podru~ja Sand`aka tako i od na{e bra}e koji `ive i rade u inostranstvu, biti na zavidnoj visini. Allahu d`.{. uputimo dovu da njih i njihove porodice obilato nagradi. Amin. S. [krijelj Prilikom pru`anja usluga i davanja pogrebne opreme OBOSTRANI SPORAZUMI U cilju rje{avanja nesporazuma na relaciji KJP "^isto}a" i Odbor Islamske zajednice Novog Pazara, a koji se odnose na dosada{nji neprimjereni odnos i pona{anje pomenutog preduze}a prema muslimanima, prilikom pru`anja usluga i davanja pogrebne opreme, sekretar Odbora IZ-e Hajro Tuti} posjetio je novog direktora tog preduze}a gospodina ]eha Nik{i}a, dana 27. februara 1997. godine, sa `eljom da se ti nesporazumi prevazi u, jer je to u interesu svih gra ana Novog Pazara, pripadnika Dini-Islama. Razgovor je bio otvoren, iskren i dobronamjeran. Nakon elaboriranja problema iz pro{losti i sukoba izme u Odbora IZ-e i KJP "]isto}a", sagovornici su se jednoglasno slo`ili da svaka vrsta nesporazuma i sukoba unutar i izme u muslimanskog i drugih naroda u na{oj op{tini, su {tetni i iste treba u korijenu sasje}i. Udru`enje mlade uleme sela Raduhovaca (Odbor IZ-e Tutin) izvela je kolektivnu akciju ure enja i ogra ivanja dosta zapu{tenih mezarja. Ovom hairli poslu priklju~ili su se svi mje{tani pomenutog sela sa svojim dobrovoljnim prilozima. Ure enje mezarja vo eno je pod 7 Dogovoreno je da se saradnja u cilju pru`anja usluga vjernicima prilikom sahranjivanja umrlih, pro{iri i sinhronizuje i da ne smije biti monopola i ucjena ma sa koje strane, ve} da se radi onako kako je u interesu gra ana. "Islamska zajednica je otvorena i spremna na svaki vid saradnje, bez nametanja bilo ~ije volje. Islamska zajednica je spremna pomo}i svaku akciju koju pokrene KJP "]isto}a" u pravcu ure enja i ~isto}e na{eg grada, ure enja grobalja, ulica, parkova i dr.", istakao je sekretar Odbora IZ-e Hajro Tuti} u razgovoru sa direktorom ]ehom Nik{i}em. Obzirom da se je stekao utisak da je gospodin Nik{i} ~ovjek kome treba vjerovati, iskreno se nadamo da }e ova saradnja dati dobre rezultate za dobro na{ih gra ana i grada Novog Pazara. BOLJA PA@NJA PREMA MEZARIMA H.T. nadzorom imama Envera ef. Imamovi}a, dok je u~e{}e u ovoj korisnoj akciji li~no dao i predsjednik SO Tutin godpodin [emsudin Ku~evi}, koji je intervenisao kod Komunalnog preduze}a da mje{tani mogu uzeti 5 kubika {ljunka, potrebnih za realizaciju ovog posla. D`.D.

8 IZ NA[IH D@EMATA Predstavljamo: ODBOR ISLAMSKE ZAJEDNICE R O @ A J E Kad ho}e da doka`u da je Ro`aje uspje{na ~ar{ija, Ro`ajci imaju dosta dokaza za to. Tu je d`amija "Sultan Murata II" stara vi{e od 540 godina, tu je "Gani}a Kula", "Ku~anska" d`amija i jo{ puno toga. Putopisci pri~aju: "da je Ro`aje na izvoru rijeke Ibra i da je ovaj kraj bio naseljen jo{ u vrijeme Ilira. Pod turskom upravom dospjelo je krajem XIV vijeka. Za vrijeme I balkanskog rata pripojeno je kraljevini Crnoj Gori. D`amija "Sultan Murata II" podignuta je u XV stolje}u a "Ku~anska" oko 1800. godine.'' (Blago na putevima Jugoslavije - enciklopedijsko-turisti~ki vodi~ - 1983. god.) Odbor IZ-e Ro`aje ima 14 d`amija koje su u funkciji, a dvije u izgradnji. Dok je za tri d`amije pokrenuta inicijativa i formirani re`ijski odbori u toku ovog ramazani-{erifa. Odbor IZ-e u Ro`ajama egzistira organizaciono i institucionalno dugi niz godina. U Odboru IZ-e Ro`aje zaposleno je 7 imama, 2 mualima, 2 mualime i 1 higijeni~arka, koja odr`ava ~isto}u gradskih d`amija i poslovnih prostorija Odbora IZ-e Ro`aje. Odbor ima novosagra enu vakufsku stambeno-poslovnu zgradu povr{ine preko 600m kv. u kojoj su ~etiri stana za imame i kancelarijski prostor Odbora, kao i dvije u~ionice. Tako e ima vakufska ku}a u staroj ~ar{iji, na placu ^olakovi}a vakufa 10x15m, sa oko 700m kv., hajrat Sait-beja Balkana pred du{u svojim roditeljima, a koja }e imati namjenu da odgovori potrebama vjernika Ro`aja, vjersko-prosvjetnog i uslu`nog karaktera. Odbor IZ-e Ro`aje ima vakufsku {umu u K.O. Koleno sa oko 12 hektara, koja je vi{e puta kori{tena za izgradnju i renoviranje d`amija i drugih objekata u Odboru IZ-e Ro`aje. Gradska i seoska groblja su vlasni{tvo Odbora IZ-e Ro`aje i od njih Odbor ne ubira nikakve Ro`ajska tradicija, lijepe d`amije, uspje{ni Ramazani... prihode, a ure uju ih i o njima brinu uglavnom d`ematlije diti~nih d`emata. [to se ti~e ovogodi{njeg ramazani-{erifa, nema sumnje u to da je u Ro`ajama ovaj mubarek mjesec do~ekan sa rado{}u i u sve~anoj atmosferi. Ro`ajci }e vam re}i da su ramazani-{erif do~ekali kako mu dolikuje i prili~i, jer se u njemu i tokom njegovih blagdana na 23 mjesta ibadetilo, klanjala teravija, organizovala vjerska pouka, organizovalo dru`enje i muhabet, izvo eni mevludski programi za Lejletul-Bedr i Lejletul-Kadr itd. Ovog mubarek mjeseca je nezvani~no, ali veoma sve~ano, otvorena novosagra ena d`amija u Ibarcu. S razlogom Ibar~ani }e vam re}i da je ovoga ramazana kod njih bilo najbolje i to iz vi{e razloga. Za ramazanskog imama su imali glavom i bradom glavnog imama u Odboru IZ-e Ro`aje, h. Red`ep ef. Muri}a. Nova i veleljepna d`amija, za koju tvrde da je ljepotica Sand`aka i {ire, privukla je pa`nju mnogih d`ematlija, pa je d`amija bila prepuna na teravijama i za vrijeme d`ume. U njoj se klanjalo svih pet vakata namaza i tako se nastavilo i do danas. Re}i }e vam Ibar- ~ani, ako ih pitate da su bili najja~i sa d`ematom, da su na sabah namazu imali vi{e d`ematlija nego u nekim d`ematima na teraviji. Na sabah namaz je dolazilo i do 50 d`ematlija. Aferim! Tako i treba. Odbor IZ-e Ro`aje je u predramazanskim aktivnostima zatra`io od Me{ihata IZ-e Sand`aka 10 u~enika iz Srednje medrese "Gazi- Isabeg" u Novom Pazaru, i dobio ih. Uglavnom, Odboru su stigle informacije sa terena da su svi u~enici dali puni doprinos, pokazali se radnim i savjesnim, posebno kod organizovanja vjerske pouke. Uglavnom su, prema svojim mogu}nostima, u~estvovali i dali svoj doprinos u provo enju akcije prikupljanja zekata i sadekatulfitra. U toku Ramazana, Odbor IZe Ro`aje je organizovao obilazak d`emata i uspio obi}i i ozijaretiti dobar dio njih sa glavnim imamom i imamima Muhamed ef. Feti}em i Ramiz ef. Hotom. Veoma zna~ajan doprinos ramazanskim aktivnostima dao je Me{ihat IZ-e Sand`aka, gdje nas je posjetila njegova delegacija na ~elu sa direktorom Medrese h. Mevlud ef. Dudi}em, bili su h. Adem ef. Zilki} i h. Ramiz ef. Hamidovi}, ~lanovi Me{ihata. Oni su tom prilikom ozijaretili gradski d`emat d`amiju "Sultan Murata II" - Adem ef. Zilki}, d`amiju u Ibarcu - direktor medrese Mevlud ef. Dudi}, i d`emat u Ba}u - Ramiz ef. Hamidovi}. Tokom Ramazana je ovaj Odbor zijaretio i Bajro ef. Agovi}, sekretar susjednog Me{ihata IZ-e Crne Gore u Podgorici, gdje je zatra`io podr{ku i nov~anu pomo} za renoviranje vakufske zgrade u Tuzima, namijenjene, po njegovim rije~ima, za medresu, koja bi trebala po~eti sa radom naredne godine. Akcija prikupljanja zekata i sadekatul-fitra protekla je uobi~ajeno i ovog Ramazana, mo`da ne{to uspje{nije nego ranije, pri ~emu je akcenat dat na Medresu u Novom Pazaru. U toku ramazana i mualime Azra Fetahovi} i Ned`mija Luka~ dale su svoj doprinos u organizovanju predavanja po d`ematima za d`ematlijke, i sa vrijednim horom "Mlade du{e raspjevane" izvodile mevludske programe. Nadamo se da }e, ako Bog da, ro`ajski d`emati i d`ematlije i dalje graditi d`amije i vjerske objekte, upo{ljavati imame i stru~ni vjerski kadar, ja~ati vjersku pouku te na taj na~in davati konstruktivan doprinos Islamskoj zajednici. Hajro Tuti}

PITANJA I ODGOVORI 9 SIHR (MAGIJA) I ZA[TITA OD NJEGA U posljednje vrijeme sve se vi{e pri~a o sihru. Kako saznajem, to je vrlo ~esta tema kod svih {kolskih uzrasta na{ih najmla ih. Nije rijetko da nai emo na one koji pitaju za nekog hod`u koji pravi zapise protiv sihra. [ta je ustvari sihr? Kakve su mogu}nosti te vrad`bine? I kako se je mogu}e za{tititi ili lije~iti od toga? O~ekujem da mi putem Glasa Islama odgovorite. Uz mahsus selam, d`ematlija iz Novog Pazara. Odgovor: Istina, ovo pitanje je vrlo aktuelno te stoga zaslu`uje op{iran odgovor, ali zbog ograni~enog prostora, iznijet }emo ono najva`nije. U arapskom jeziku rije~ SIHR zna~i la`, neistina i prevara. U islamskoj terminologiji sihr predstavlja savez izme u ljudi {ejtana i d`ina {ejtana tako {to ti ljudi ~ine najte`e oblike {irka i omalova`avanja islamskih svetinja, a za uzvrat dobijaju poslu{nost i usluge d`ina, ~ine}i agresiju na duhovni, emotivni i psiholo{ki sistem ljudi, {to vrlo ~esto ima te{ke, pa ~ak i tjelesne posljedice. Dakle, su{tina sihra je {irk, odnosno kufr, a to su zapravo najte`i oblici la`i. [to je ja~i {irk, ja~i je i sihr. Kako vidimo iz definicije sihra, pored zlih ljudi glavnu ulogu u sihru imaju d`ini. D`ini su duhovna nevidljiva bi}a koja se nalaze svuda po svijetu. Ima ih i vjernika, a ve}ina su nevjernici. Devet puta su brojniji od ljudi. Po svojim sposobnostima su slabiji od ljudskih bi}a i u principu se boje ~ovjeka, a posebno vjernika. Dakle, pravilo je da d`in ~ovjeku ne mo`e na{koditi, mada postoje izuzetne situacije kada je to mogu}e. Vjernicima je poznato da ~ovjek osim tijela posjeduje i du{u. Uprkos mnogih zaraznih bakterija koje se nalaze svuda oko ~ovjeka, tijelo, zahvaljuju}i svom odbrambenom mehanizmu, odoljeva njihovim napadima. Dakle, pravilo je da te zarazne klice ne mogu uspje{no napasti zdravo tijelo. Me utim, u izuzetnim situacijama, a to su uglavnom momenti slabosti, mikrobi uspiju napasti tijelo i izazivati zarazne bolesti. Kako ljudsko tijelo, tako i du{a ima svoj odbrambeni mehanizam i u normalnim okolnostima uspje{no odolijeva napadima d`ina nevjernika. Me utim, i za du{u postoje krizni momenti, kada se te{ko mo`e oduprijeti napadima, i to: 1 - Slab iman, {to je uglavnom propra}eno ~injenjem velikih grijeha i neizvr{avanjem Allahovih naredbi. Takva osoba {irom otvara vrata i daje mogu}nost za agresiju d`ina na ~ovjeka. Potvrdu za to nalazimo u kur'anskom ajetu, koji glasi: ''On ({ejtan) nema nikakve vlasti nad onima koji ~vrsto vjeruju Allaha i u Njega se uzdaju.'' 2 - Pretjeran strah, kao i mnoge druge psiho-emotivne neuravnote`ene pojave. Strah je dimenzija koja realno postoji u ~ovjeku i nikada se ne mo`e potpuno eliminisati, {to nije ni potrebno. Da strah ne bi izazvao ne`eljene posljedice, potrebno je da bude usmjeren u pravcu onoga ko stvarno zaslu`uje da ga se bojimo. A to je samo Uzvi{eni Allah d`.{. To se jasno vidi iz drugog dijela navedenog ajeta, gdje se konstatuje da, pored iskrenog vjerovanja, za sigurnost od napada d`ina potrebno je uzdati se u Allaha d`.{., {to zna~i bojati se samo Njega i biti Njegov {ti}enik, {to elimini{e strah od drugih stvorenja. Drugim rije~ima, d`in je poput psa lutalice. Ako bje`i{ - napada, a ako mu se suprostavi{ - bje`i. 3 - Tjelesna i svaka druga ne~isto}a. Prljavo tijelo, odje}a i mjesto boravka, te du`e ostajanje u stanju d`unubluka, neposredni je povod za opasnost od sihra. Stoga je ~isto}a prvorazredna obaveza vjernika i kao takva predstavlja siguran vid za{tite od napada {ejtana. Pored toga, d`ini se okupljaju na ostacima hrane ako nisu pokriveni, a pogotovu ako se neoprano su e ostavi da preno}i. Spavati u vrijeme zalaska sunca tako e umanjuje snagu odbrambenog mehanizma vjernika da se za{titi od napada ove vrste. Dakle, ako se otklone ove tri pretpostavke, eliminisana je mogu}nost da podmetnuti sihr uspije na doti~nu osobu. Osim toga, a u cilju preventivne za{tite od sihra, potrebno je {to ~e{}e biti pod abdestom, te svakodnevno u~iti Kur'an. Tako e je potrebno ~esto u~iti: Fatihu, Ajetu-l-kursiju, posljednja tri ajeta sure El- Bekare, kao i sure El-Ha{r, suru Ihlas, Felek i Nas. Ovo je posebno lijepo prou~iti prije i poslije spavanja. Djeci koja ne znaju u~iti, potrebno je da odrasli u~e. Uz sve pomenuto, nikada se ne smijemo odvajati od svijesti da je Allah d`.{. Gospodar svega i da se ni{ta ne de{ava bez Njegove dozvole i znanja, te se stoga samo Njemu treba pokoravati i samo od Njega pomo} tra`iti. U tom smislu, strogo je zabranjeno obilaziti kojekakve varalice, te od njih tra`iti da nas za{tite, odnosno lije~e od sihra. U vezi s tim, rije~i Resulullaha su jasne: ''Ko ode kod gatara ili vra~ara, pa mu povjeruje, zanijekao je ono {to je objavljeno Muhammedu s.a.v.s.'' A u drugom hadisu se isti~e da se toj osobi namaz ne}e primiti ~etrdeset dana. Neka nas Uzvi{eni Gospodar sa~uva spletki {ejtana i njihovih saveznika. Amin! KURBAN D`emat Ratajska (Odbor IZ-e Prijepolje), uredno je podnijela SO Prijepolje molbu za izgradnju d`amije, za {ta je dobijena i gra evinska dozvola. Po{to smo sa materijalnim sredstvima slabi, a predra~un iznosi oko 100.000 DM, prinu eni smo da sredstva od sadekatu-l-fitra i upla}enih kurbana usmjerimo u ovaj fond. Od na{eg imama smo dobili odgovor da se ta sredstva mogu upotrijebiti za ovakva hairli djela, s tim {to }e se par kurbana zaklati na ime svih koji su uplatili, dok }e ve}ina novca ostati za potrebe d`amije. Glavni imam i ostali imami nisu ovog mi{ljenja, ve} da je kurban `rtva i jedan od vidova ibadeta koji ima i svoje vrijeme izvr{enja, te ako se ne zakolje (`rtvuje), onaj koji je uplatio ostaje bez kurbana. Po{tovana ulemo, potreban nam je Va{ odgovor jer aktivisti d`amijskog odbora ve} idu i po d`ematu prikupljaju sredstva za kurbane. Uz mahsus selam. ^lanovi d`emata Ratajska. Odgovor: Raduju nas aktivnosti d`emata Ratajska u pravcu izgradnje d`amije, {to zasigurno spada u trajna dobra djela, za{ta }e svi u~esnici imati nagradu i poslije smrti. Postavljanje ovog pitanja tako e ukazuje na ~injenicu da Vam je stalo da cjelokupna izgradnja d`amije bude od halal imetka i onako kako }e Allah d`.{. biti zadovoljan. Shodno {eriatskim propisima te svrsi ibadeta, uprkos te{koj ekonomskoj krizi koja vlada na{im prostorima, moramo konstatovati da se novac namijenjen za kurbane te zekat i sadekatu-l-fitr ne mo`e iskoristiti za izgradnju d`amije. Klanje kurbana je propisano kako Kur'anom, tako i sunnetom Resulullaha s.a.v.s. Uzvi{eni Gospodar ka`e: "Mi smo ti dali keuser, pa namaz obavljaj i kurban kolji." Termizi prenosi hadis u kome se ka`e: "Ne mo`e ~ovjek uraditi ljep{e djelo na kurbanskom Bajramu od klanja kurbana." Tako e Imami Ahmed, Ibn Mad`e i Hakim prenose hadis u kome se ka`e: "Ko bude imao mogu}nost a ne zakolje kurban, neka se ne pribli`ava mjestu gdje mi klanjamo." Navedeni ajet i doti~ni hadisi nedvojbeno ukazuju na va`nost samog ~ina klanja kurbana. Kurban se kolje u propisano odre enom vremenu, pa ako bi se kojim slu~ajem ovaj ~in obavio prije ili poslije tog vremena, doti~ni ibadet ne bi bio izvr{en. Vrijeme klanja kurbana je od kako se klanja Bajram-namaz prvog dana Kurban-bajrama, pa sve do ikindije tre}eg dana Bajrama. Svi ovi propisi ukazuju da je kurban precizno utvr en ibadet i da se ne mo`e ni~im zamijeniti. D`ematlijama iz sela Ratajska savjetujemo da ove propise ispo{tuju, ~ime }e, ako Bog da, zaraditi Allahovu milost, koji }e im pomo}i da uspiju u hairli akciji izgradnje d`amije. [to se ti~e zekata i sadekatu-l-fitra, o tome smo govorili u prvom broju "Glasa Islama" u rubrici "Pitanja i odgovori''.

10 ZA[TO ISLAM DRUGI O NAMA TOMAS IRVING (Kanada) ISLAM ME JE ODU[EVIO Da bih vam objasnio za{to sam postao musliman moram vam najprije iznijeti {ta sam osje}ao prije i poslije prihvatanja Islama, moj prvi kontakt sa Islamom, vjerom koja me je odu{evila. P rije svega, dozvolite mi da vam ka`em da hiljade Kana ana i Amerikanaca razmi{ljaju ta~no onako kako sam ja razmi{ljao prije nego sam postao musliman, imaju isti osje}aj nezadovoljstva i o~ekuju od "sljedbenika Sunneta" da im objasne su{tinu Islama. Jo{ kao dijete veoma brzo sam objeru~ke prihvatio moju vjeru - kr{}anstvo. Religija mi je bila potrebna da bi nahranila moju du{u. U svakom slu~aju, kako sam postajao stariji, uvi ao sam sve ve}i broj gre{aka (nedostataka) u kr{}anstvu. Biblijske pri~e govore o `ivotu Isa a.s. i o njemu kao sinu Bo`ijem (neka nas Allah d`.{. za{titi od takvog govora) {to je meni zvu~alo kao sujeverje. Moja li~na logika to nikada ne mo`e prihvatiti. Po~injao sam da postavljam sam sebi pitanja kao {to su: "Ako je kr{}anstvo istinska religija, za{to je tako mnogo nekr{}ana u svijetu. Za{to Jevreji i kr{}ani imaju iste osnove u svojim vjerskim knjigama, a spore se u ostalim aspektima. Za{to su nekr{}ani osu eni na propast iako nemaju o~iglednih gre{aka, za{to mnoge nacije ne prihvataju kr{}anstvo." To je bilo u danima kada sam imao susrete sa misionarom iz Indije. On mi se `alio: "Muslimani su nepopustljivi. Oni insistiraju na tome da je prava vjera Islam a ne kr{}anstvo. Tako, svi moji napori usmjereni su da kr{}anima uka`em na njihove nedostatke. Ove tvrdnje predstavljaju istovremeno prvu definiciju Islama koju sam ~uo. Osje}aj radoznalosti prema Islamu, zajedno sa visokim stepenom divljenja prema muslimanima koji su jako privr`eni svojoj vjeri, po~eo je da cveta u mom srcu. Osjetio sam da moram prou~iti Islam mnogo bli`e i po~eo sam da poha am ~asove iz "orijentalne literature" na univerzitetu. Uvidio sam da je ono {to orijentalisti odbacuju iz na{e vjere bila doktrina "trojstva", da prihvataju vjerovanje u "Jednog Boga" {to se perfektno sla`e sa zdravim razumom. Izvjesno je da je Isa a.s. obznanio vjeru bazirano na vjerovanju u Jednog Boga, i da je on ro en samo kao rob i poslanik toga istog Boga. Bog koji je tako predstavljen mora biti milostiv Bog. Ipak, tako divna i istinita vjera, ugu{ila se pored bezna~ajnih legendi, izmjena i neistina uba~enih u kr{}anstvo od idolopoklonika i jednom vjerom u Jednog Milostivog Boga, iskrivljenog u trojstvo koje je pristupa~no jedino svje{tenicima, i koje, kako se ka`e, daje ljudima da podijele grijeh. Onda, nova vjera, sa novim poslanikom, bila je neophodna da vrati humanost one jednostavne i netaknute vjere u jednog Boga. Evropa, s druge strane, je `ivjela u to vrijeme poluvarvarskim, surovim `ivotom. S jedne strane divlja plemena su napadale zemlje, a s druge strane, manjina pod pla{tom vjere, poku{ava da pot~ini mase. Ljudska rasa je o~ajno vapila pod u`asima idolatrije i nevjerstva kada se, sedam vijekova poslije Isa a.s., sa orijentalnog horizonta pojavila ru`a - Muhammed s.a.v.s., posljednji Allahov d`.{. poslanik, i po~eo objavljivati ljudima istinsku vjeru od istinskog Boga, baziranu na vjerovanju u Jednog Boga. Kada sam pro~itao i nau~io sve ove dokaze, povjerovao sam u ~injenicu da je Muhammed s.a.v.s. posljednji istinski Bo`iji Poslanik, zato {to: 1. Kao {to sam ve} rekao, narodu je trebao novi Bo`iji poslanik. 2. Sve moje predstave o Allahu d`.{. slagale su se sa vjerom koju je {irio veliki poslanik Muhammed s.a.v.s. 3. Dok sam ~itao Kur'an ^asni, osjetio sam da su to Bo`ije rije~i. Veza izme u Kur'ana i Hadisa - govora Muhammeda s.a.v.s., zadovoljila me je u svim aspektima i uvukla osje}aj mira u moju du{u. I to je razlog za{to sam postao musliman. Morate biti sigurni da, kao {to sam ve} rekao, hiljade Amerikanaca i Kana ana osje}aju iste iskrivljenosti vjere i gre{ke u kr{}anstvu. S engleskog: Ismet Krli} [ta je to FUNDAMENTALIZAM? Fundamentalizam! [ta je to? Pitanje koje postaje aktuelno u ovome vijeku, stupanjem na scenu modernih muslimanskih pokreta. Sa Zapada se ~uje pokli~: "Muslimani dolaze!" Da li je to karikiranje straha Zapada? Pretjerivanje? Mo`da. Ipak, kada se iz dr`avnog vrha SAD govori o opasnosti od islamskog fundamentalizma, svrstavaju}i ga u red s nacizmom i komunizmom, kada novine pi{u o ratu izme u Islama i Zapada i njegovoj inkompatibilnosti sa demokratijom, kada muslimani na optu`be o militantnosti ukazuju na "militantno kr{}anstvo" i "militantno `idovstvo", postavlja se pitanje: gdje se zavr{ava stvarnost a po~inje mit? Donosimo izvode iz jednog izdanja F. A. Brockhausa iz Mannheima na tu temu. 1. Op{te zna~enje: Beskompromisno po~ivanje na (politi~kim, vjerskim) principima. 2. Kr{}anstvo: Krajem 19. vijeka je pokret ameri~kih protestanata stao je u odbranu liberalizma. Oni polaze sa protivljenjem da je Biblija neposredna Bo`ija rije~ i tu nema nikakve zablude. Fundamentalizam je u Sjedinjenim Ameri~kim Dr`avama devedesetih godina igrao jednu veoma zna~ajnu ulogu i predstavljao veliku snagu u dru{tvu. Fundamentalisti~ki pokret postoji i u katoli~koj crkvi. Sjetimo se samo Me unarodnog sve{teni~kog bratstva Sv. Pia X. 3. Islam: Kod nemuslimanskih analiti~ara usadila se slika o jednoj struji u Islamu, ~iji predstavnici `ele od prvobitne, izvorne, dakle, ~iste vjere na~initi osnovu za izgradnju politi~kog i socijalnog sistema `ivota. Nasuprot konzervativcima koji `ele ostati vjerni islamskoj tradiciji u njenim historijskim okvirima, fundamentalisti zahtijevaju bukvalno slije enje i pokoravanje propisima Kur'ana i islamskoj dr`avi u kojoj je na snazi islamski zakon ([eriat), kojeg karakteri{u primjene takvih predvi enih kazni, kakva je odsijecanje ruke za kra u. Savremeni islamski fundamentalizam podrazumjeva Islam kao zatvoren sistem u odnosu na rje{enja za sva `ivotna pitanja i zauzima odbrambeni stav prema materijalisti~koj civilizaciji Zapada. Politi~ki uspjesi takvih te`nji ~esto se jednostavno nazivaju "reislamizacijom"; njihovi pobornici sebe djelimi~no nazivaju i "islamistima". U Islamu su se vi{estruko pojavile fundamentalisti~ke tendencije usljed kolonijalizma nad islamskim zemljama, kao {to je slu~aj kod poznatog islamskog u~enjaka Ibn Tejmije (umro 1328.) ili od 18. vijeka vehabijski pokret u Saudi Arabiji. U toku borbe za nezavisnost protiv evropskih kolonizatora i u fazi postkolonijalnog moderniziranja, koji najve}im dijelom prerasta u sekularnu ideologiju zapadne provenijencije, islamski fundamentalizam izrasta u pokret usmjeren protiv pozapadnjavanja socijalnog i kulturnog `ivota muslimana. Zna~ajan udio u tom razvoju igrali su u Egiptu Hasan al-bana (1906-1949), osniva~ fundamentalisti~ke organizacije "Muslimanska bra}a" i Sejid Qutb (1906-1966), koji je preoblikovao ideolo{la uvjerenja Al-Bane u revolucionarni poziv na oru`je. Zatim Abu-l-Ala Mevdudi (1903-1979), novinar, osniva~ fundamentalisti~ke "D`emaati islami". Ovaj posljednji je pod diktaturom Zijada ul Haka djelimi~no sprovodio svoje zamisli o islamskoj dr`avi. Pobjedom islamske revolucije u Iranu pod Homeinijevim vo stvom, 1978/79. stupa za scenu jedna {iitska varijanta islamskog fundamentalizma. Fundamentalisti~ka grupisanja od sedamdesetih godina igraju zna~ajnu ulogu u unutra{njem `ivotu muslimanskih zemalja, kao u Turskoj, Siriji, Egiptu, Sudanu i Tunisu. S njema~kog: M. Hajrovi}

IZ SVIJETA ISLAMA 11 "ALEM ISLAMIJ" DIDAT NAPU[TA RIJAD RIJAD - Prije deset mjeseci, kada je islamski u~enjak {ejh Ahmed Didat pregledan u ''Kralj Fejsal'' specijalisti~koj bolnici dijagnosti~kog centra u Rijadu, bio je na kiseoniku i borio se za svoj `ivot. Danas je on relaksiran i u mnogo boljoj formi nego ranije. Izme u onda{njeg i U slu`bi Islama: Ahmed Didat sada{njeg stanja postignuta je razlika kvalitetom medicinskog tretmana kojeg je imao u bolnici, kao i podr{kom dobrom voljom i dobro~instvom kraljevskog rukovodstva i naroda, kojom je obasut. "Ja nemam rije~i da izrazim zahvalnost ~uvaru dvije Svete d`amije kralju Fahdu, princu Abdullahu, zamjeniku premijera i komandantu nacionalne garde, te princu Sultanu, drugom zamjeniku premijera i ministru odbrane i avijacije, za njihovu ljubaznost i velikodu{nost prema mome ocu", izjavio je njegov sin Jusuf Didat arapskim novinama. Didatovi namjeravaju da se vrate ku}i u Durban, Ju`na Afrika, ubrzo, specijalnim avionom naru~enim od princa Sultana. Odlaganje je uglavnom uslijedilo zbog neprilagodljivosti specijalnog kreveta i ostalih neophodnih uslova potrebnih za povratak ku}i Ahmeda Didata, dobitnika kralj Fejsalove nagrade za slu`bu Islamu, 1986. godine. Tako e, pravila diktirana od specijalista bolnice ''Kralj Fejsal'' nisu bila u mogu}nosti da ga ograni~e na norme pona{anja pacijenata bolnice. Didat je tako e finansijski pomognut od princa Sultana ibn Salmana, predsjednika Saudijskog dobrotvornog dru{tva za nemo}nu djecu, koji su uplatili 15.000$ priloga za standardni personalni kompjuter. To je Didatova karika sa spoljnim svijetom a aktivirana je pokretom njegovih o~iju. S engleskog: F.Muderizovi} "KADAJA DEWLIJEH" PREKO 10.000 EGIP]ANA RADI U AMERI^KIM CENTRIMA Jordanski nedjeljni list "El-Med`d" prenio je tajni izvje{taj Ministarstva inostranih tajni Egiptu. Dalje se navodi da 30 stru~njaka egipatske nacionalnosti trenutno rade poslova Egipta u u centrima atomskog kome stoji da je vi{e od 10.000 egipatskih dr`avljana istra`ivanja, dok je 350 Egip}ana zapo{ljeno u upo{ljeno na ameri~koj informativnoj osjetljivim mjestima u ameri~kom dru{tvu. Svake godine ameri~ke vlasti prihvate 1.000 ili agenciji "NASA", ~ije emitovanje ide satelitom. U izvje{taju se dodaje da 300 Egip}ana radi u federalnim 2.000 egipatskih bolnicama i ostalim muhad`ira, rje{avaju}i im trajno status. Kako u izvje{taju dalje stoji, najmanje 5.000 Egip}ana na slu`bi je u ameri~koj vojsci u razli~itim mjestima. Neki od njih su 1989. godine izvedeni pred zdravstvenim ustanovama, dok je vi{e od 1000 specijalista u oblasti informatike. Centri u kojima su najvi{e zastupljeni dr`avljani egipatske nacionalnosti su univerziteti Kolumbija, Njujork, Boston i Nju sud pod optu`bom D`ersi. preno{enja ameri~kih vojnih E.U. "ALEM ISLAMIJ" KINA UHAPSILA 21 MUSLIMANSKOG U^ENIKA ALMATY - Ujgurska nacionalisti~ka grupa, bazirana u Kazahstanu, objavila je u utorak da je Kina uhapsila 21 turkestanskog u~enika i ostale ~lanove osoblja {kole za Kur'an a.{. u glavnom gradu problemati~nog Ksinjiang regiona. Ujedinjeni revolucionarni nacionalni front je izjavio da je 200 d`amija i {kola za Kur'an a.{. pretreseno od strane kineskih vlasti u nedjelju u gradu Turpanu, 160 km jugoisto~no od glavnog grada Ksinjiang oblasti Urumki. Islamski u~enici koji nisu uhap{eni tokom velike iznenadne racije, prisiljeni su da potpi{u dokument koji ih obavezuje da ne}e uzimati udio u ujgurskoj separatisti~koj aktivnosti. Oko 70.000 knjiga i vjerskih novina je zapaljeno "KADAJA DEWLIJEH" Otvaranje biroa Federalne ameri~ke tajne slu`be (FBI) u Kairu izazvalo je razli~ite komentare u politi~kim krugovima Egipta kao i nepoznanica onog {to se krije iza svega ovog, posebno kada je i u Tel Avivu otvoren biro iste slu`be i u istom vremenskom intervalu. Direktor FBI Luis Feri posjetio je Kairo u februaru gdje je ostao tri dana otvaraju}i pomenuti Biro. Otvaranjem biroa FBI u Kairu, do{lo je nakon zatvaranja istog u Rimu. Tokom svog boravka u Kairu, Feri se susreo sa odgovornima najvi{eg ranga bezbjedonosnog aparata Egipta, gdje je u izjavi za {tampu kazao da je cilj otvaranja ovog Biroa razvijanje saradnje egipatske vlasti sa nekim zemljama Bliskog istoka u oblasti suzbijanja narko-sredstava i terorizma. Dalje se navodi da ameri~ki predsjednik tokom ovih velikih hap{enja, izjavio je glasnogovornik Fronta. Ksinjiang, ime dato muslimanskom isto~nom Turkestanu, je veliki pustinjski region u strategijskom sjeverozapadnom uglu Kine. Region je ovog mjeseca osvjedo~en veoma ozbiljnim izvje{tajima etni~kih nemira koji su izbili u grani~nom gradu Jining, blizu kazahstanske granice. Oko 100 ljudi je ubijeno u sukobima izme u ujgurskih muslimana i kineskih snaga bezbjednosti izme u 5. i 11. februara, iako je zvani~no objavljeno da je poginulo 10, sa jo{ 144 povrije ena. Pro{le godine oko 180 u~enika muslimana je bilo pozivano na informativne razgovore i ispitivanje. S engleskog: F. Muderizovi} FBI U KAIRU Bil Klinton namjerava osnivanje jo{ 16 biroa ove Slu`be u drugim zemljama svijeta, tako da njihov broj treba da dostigne 46. Istovjetnost vremenskog otvaranja Biroa u Kairu i Tel Avivu, po mi{ljenju posmatra~a, treba da pro{iri saradnju u polju bezbjednosti izme u Egipta i Izraela uz ameri~ku koordinaciju. Na drugoj strani, ministar unutra{njih poslova Egipta je izjavio da slu`benici FBI nemaju pravo vr{enja uvi aja i istrage ili hap{enja ljudi, ve} je njihova aktivnost ograni~ena u okviru njihove ambasade. Dodao je da je cilj otvaranja ovog Biroa razmjena informacija izme u dvije dr`ave na polju suzbijanja terorizma i svih vrsta kriminala. S arapskog: Enver Ujkanovi}

12 U SVJETLU KUR AN-I-KERIMA EL-FATIHA Ovo kratko poglavlje (sure) od sedam ajeta prou~i musliman najmanje sedamnaest puta u dvadeset ~etiri sata i dvostruko puta vi{e ako klanja sunnete i bezbroj puta vi{e, ako `eli stati pred Allaha, svoga Gospodara, klanjaju}i nafile - osim farza i sunneta. Nijedan namaz ne}e biti valjan bez ovog poglavlja, kako je to spomenuto u SAHIHU BUHARIJE I MUSLIMA prenose}i od Resulullaha alejhi-s-selam, Ubade ibni Samit: "Onaj ko ne bude prou~io Fatihu u namazu, nema ni namaza." Ovo poglavlje sadr`i u sebi cjelinu islamskog vjerovanja i cjelinu islamske koncepcije, zatim cjelinu osje}aja i usmjeravanja, {to govori o mudrosti njena izbora da se u~i na svakom rekatu u namazu i mudrosti da }e svaki namaz biti pokvaren ako se u njemu ne prou~i ovo poglavlje. Ovo poglavlje po~inje rije~ima: U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog. Postoji razila`enje u pogledu "Bismille" o tome da li je ona ajet svakog poglavlja iz Kur'ana ili je to ajet sa kojim se otpo~inje u~enje svakog poglavlja. Preovla uje mi{ljenje da je ona ajet iz poglavlja Fatihe i s njom se ra~una da ovo poglavlje ima sedam ajeta. Postoji i jedno mi{ljenje koje ka`e da se misli sa rije~ima Uzvi{enog: Mi smo ti objavili sedam ajeta, koji se ponavljaju, i Kur'an veli~anstveni ti objavljujemo. (15/87) - da je to poglavlje "Fatiha" s obzirom na sedam njenih ajeta koji se ponavljaju, jer se njome zahvaljuje i ona se ponavlja u namazu. Po~etak sa rije~ima U ime Allaha znak je etike koju je Allah poslao Svom Poslaniku alejhi-sselam u po~etku objave Kur'ana, kako to svi ka`u, rije~ima: ^itaj, u ime Gospodara tvoga... (96/1) To je ono {to je prihva}eno i U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! {to se poklapa sa pravilom velike islamske koncepcije koja glasi: On je Prvi i Posljednji, i Vidljivi i Nevidljivi; (57/3) a On (Subhanehu) uistinu Postoje}i, Istiniti iz Koga isijava ili na Koga se oslanja sve, ~ije postojanje opstoji, iz ~ega je po~elo sve ~iji je po~etak On po~eo. Prema tome, sa Njegovim imenom biva svaki po~etak, svaki pokret i svako stremljenje. U samom po~etku Subhanehu je opisan kao "Milostivi i Samilosni", {to obuhvata svako zna~enje milosti i njene pojavnosti. Samo Njemu dostupna su ova dva svojstva. Dozvoljeno je da neki ~ovjek bude tako er opisan, odnosno dodijeljeno mu svojstvo milosti, ali sa vjerskog stanovi{ta nije dozvoljeno da neki ~ovjek dobije i svojstvo "Samilosni", dok od samog po~etka ova dva svojstva se susre}u kod Allaha... Bez obzira kolika razlika postojala izme u ova dva svojstva i koji od njih je dalekose`niji i sveobuhvatniji, kada se radi o milosti, ipak to ne}e biti tretirano ovdje U OKRILJU KUR'ANA, osim toliko da ova dva svojstva obuhvataju ili nose u sebi svako zna~enje milosti, stepen i prostor njene pojave. Ako po~etak sa rije~ima U ime Allaha i svemu {to taj sklop sadr`i iz oblasti tewhida (monoteizma) i odgoja u tom sklopu, predstavlja prvu cjelinu islamske koncepcije... onda zna~enje milost, stepen i prostor njene pojave u rije~ima Milostivi, Samilosni predstavlja drugu cjelinu islamske koncepcije i defini{e stvarnost odnosa izme u Allaha i ~ovjeka. Odmah poslije "Bismile" slijedi zahvala Allahu u kojoj se On opisuje kao apsolutno Bo`anstvo svjetova, rije~ima Tebe, Allaha, Gospodara svjetova hvalimo... Sentenca Hvala Allahu jeste svijest koju izlijeva srce mu'mina, ~ine}i zikr samo Allahu... jer njegova postojanost je jedan vid odbljeska Bo`ije blagodati koja mobili{e i tra`i upu- }ivanje zahvale B o g u svakog trena, na svakom koraku susretanja Bo`ijih znakova koji slijede jedan za drugim ili koji se zajedni~ki doga aju. Bo`ije stvaranje obuhvata sve pa i ~ovjeka. Zbog toga i zahvala Bogu dolazi na po~etku. Njemu pripada zahvala i na kraju, {to je jedno od pravila direktne islamske koncepcije. On je Allah, drugog boga osim Njega nema; Njemu neka je hvala i na ovom i na onom svijetu! Samo On sudi i Njemu }ete se vratiti. (28/70) Zahvaljuju}i Bo`ijoj dobroti i njenom odbljesku na ~ovjeku vjerniku, upisuje se dobro kad ka`e "Bogu hvala", dobro koje prete`e svaki uteg. U Sunenu ibni Mad`e stoji upisano, a prenosi se od ibni Omera da je Resulullah, alejhi-sselam, rekao im kada neko ka`e: "Bo`e, Tebi hvala kao {to odgovara Tvojoj uzvi{enosti i veli~ini Tvoje vlasti", dovelo je u nepriliku dvojicu Meleka i nisu znali {ta da upi{u. Tada su oti{li do Allaha i upitali "Bo`e na{, ~ovjek taj i taj re~e ne{to da mi ne znamo kako to da upi{emo", a Allah upita, a On najbolje zna: "A {ta re~e taj Moj rob?" Meleki odgovori{e: "Bo`e, on re~e: "Bo`e, Tebi hvala, kao {to odgovara Tvojoj uzvi{enosti i veli~ini Tvoje vlasti!"; Allah im tada re~e: "Upi{ite upravo onako kako je rekao Moj rob, da bi Me sreo i da bih ga nagradio time..." Upu}ivanje zahvale Allahu predstavlja svijest vjernika koji se anga`uje samo da Allahu zikr ~ini, kao {to smo to ve} rekli. Posljednji dio ovog ajeta Gospodara svjetova predstavlja bazu islamske koncepcije. Apsolutno i kompletno Bo`anstvo tako er ~ini jednu cjelinu islamskog vjerovanja a "Gospodar-Rabb" je vladar koji slobodno raspola`e ne~im. U jeziku to zna~i Gospodar i onaj koji ~ini dobro drugom i djeluje na polju odgoja. I postupanje radi ~injenja Tebe Allaha, Gospodara svjetova, hvalimo, Milostivog, Samilosnog, Vladara Dana sudnjeg, Tebi se klanjamo i od Tebe pomo} tra`imo! Uputi nas na pravi put, na put onih kojima si milost Svoju darovao, a ne onih koji su protiv sebe srd`bu izazvali, niti onih koji su zalutali! dobra drugome i odgoj odnosi se na cjelokupan svijet, tj. sva stvorenja. Allah (Subhanehu) nije stvorio kosmos da bi ga zatim prepustio samom sebi, nego postupio s njim u smislu ~injenja dobra, za{tite i odgoja. Svi svjetovi i sva stvorenja u za{titi su Allaha, Gospodara svjetova, a spona izme u Stvoritelja i stvorenoga je stalna i prote`e se kroz sva vremena i sve situacije. Op}e Bo`anstvo je raskrsnica izme u kompletnog obja{njenja tewhida s jedne strane i tmine s druge, koja nastaje iz nejasno}e ove ~injenice na kategori~ki na~in. ^esto ljudi povezuju priznavanje Allaha opisuju}i ga kao Jedinog Stvaraoca svemira, ali vjeruju}i u brojnost bogova koji dijele vlast u `ivotu. Ovo je veoma ~udno i smije{no. Me utim, tako je bilo i jo{ uvijek biva. ^asni Kur'an nam govori o politeistima koji su govorili o svojim brojnim bo`anstvima: "Mi im se klanjamo samo zato da bi nas {to vi{e Allahu pribli`ili." (39/3) Kao {to ka`e jedna grupa sljedbenika objavljene Knjige: Oni, pored Allaha, bogovima smatraju sve}enike svoje i monahe svoje. (9/31) I vladaju}e d`ahilijetsko vjerovanje na cijeloj Zemlji u vrijeme dolaska Islama bilo je preplavljeno raznim bo`anstvima. Govorili su da postoje mali bogovi pored velikih bo`anstava, kako oni tvrde. Upotreba termina "Bo`anstvo" u ovom poglavlju i sveobuhvatnost ovog "Bo`anstvo svih svjetova" raskr{}e je izme u reda i sistema s jedne strane i anarhije u vjerovanju s druge, da bi se cjelokupan svijet okrenuo prema Jedinom Gospodaru, priznaju}i Njemu apsolutno gospodstvo i dru{tvo oslobodilo od tereta raznih bogova..., zatim da bi potra`ili mir srca, ovih svjetova smirenost u stalnoj Allahovoj za{titi i vladaju}em Njegovom Bo`anstvu. Ova za{tita je trajna i ne prekida se. Ona ne odstupa, niti se gubi. Islamska koncepcija nije kao {to je npr. filozofska koncepcija Aristotela, koji ka`e da je Allah proizveo ovaj Kosmos, a onda ga prepustio samom sebi ne interesuju}i se vi{e za njega jer je Allah daleko iznad toga da bi mogao razmi{ljati o ne~emu osim o Sebi, On razmi{lja samo o Svom bi}u,

U SVJETLU KUR AN-I-KERIMA IZ SUNNETA RESULULLAHA 13 kako ka`e Aristotel. Eto, ovo je Aristotelova koncepcija, a on najve}i filozof i najve}i genij. Islam se pojavio u vremenu kada su se u svijetu nagomilala razna vjerovanja, koncepcije, pri~e, obmane, filozofije i ideje, u kojima se mije{a istina i neistina, zdravo i bolesno, vjera i legenda, filozofija i mit itd. Ljudska svijest pritisnuta ovim brojnim mje{avinama stmoglavila se u tminu i lutanja tako da se, zbog njih, nije moglo nikako do}i do prave istine. Lutanje koje ne dopu{ta smirenje, ni uvjerenje, niti svjetlo, obuhvatilo je koncepciju ~ovje~anstva o bo`anstvu, o njegovim svojstvima i odnosima sa stvorenjima, i uspostavljanje spone izme u Boga i ~ovjeka na poseban na~in. Ljudska svijest nije mogla da se ustali na ne{to nepokolebljivo u vezi sa ovim Kosmosom kao i u vezi sa samim sobom i programom svoga `ivota, prije nego se ustali na istrajnosti u vezi sa svojim vjerovanjem - poimanjem bo`anstva i njegovih svojstava i prije nego do e do jasnog i ispravnog uvjerenja usred ovog sljepila, ove tame i ovog nagomilanog tereta. ^ovjek ne zna nu`nost ove ustaljenosti sve dok ne stekne uvida u veli~inu ove nagomilanosti i dok ne ispita lutanja ovih vjerovanja, koncepcija, mitova, filozofija, obmana i ideja koje je Islam zatekao kako ogoli}uju ljudsku svijest, na koju smo ukazali djelomi~no maloprije. O tome }e biti vi{e govora u poglavljima Kur'ana gdje }e se ovo razmotriti kompletnije i sveobuhvatnije. Prvo ~emu je Islam posvjetio posebnu pa`nju bilo je osloba anje vjerovanja i definisanje koncepcije na kojoj se ustaljuje svijest o Allahu i Njegovim svojstvima, Njegovom odnosu prema stvorenjima i obratno, odnosu stvorenja prema Allahu na kategori~an i uvjerljiv na~in. Islam posvje}uje posebnu pa`nju kompletnom, ~istom i iskrenom tewhidumonoteizmu, koji nije ni~im zamagljen bilo izbliza ili izdaleka. To je osnova koncepcije koju je ponudio Islam i nastavio da je razra uje u svijesti ~ovjeka, posmatraju}i pri tome svaku predod`bu i mrlju oko istine tewhidamonoteizma, kako bi tu istinu oslobodio nejasno}e i tmine i dao je mo}nom i skoncentrisanom, gdje ne}e biti ugro`ena na bilo koji na~in nikakvom sumnjom. Islam je potpuno jasan i kod obja{njenja Allahovih svojstava, a posebno svojstava koja se odnose na apsolutno Bo`anstvo. Ve- }ina nejasno}a u tom labirintu u koji su zapale filozofija i razne vjere, i pri~e vezane za ovo vrlo va`no pitanje, jako su uticale na ljudsku svijest i pona{anje ~ovje~anstva. Ono {to zahtijeva stalni trud koji je Islam i uradio da bi dao odlu~nu rije~ o Allahovom bi}u, Njegovim svojstvima i Njegovom odnosu sa stvorenjima, taj trud o kome Kur'anski tekst ~esto govori obra}aju}i se na ovaj stalni trud i napor ali se ne obra}a i na to te{ko nagomilavanje u toj totalnoj tmini u koju je ~itavo ~ovje~anstvo utonulo, nemo}no da spozna dalekose`nost potrebe za ovim ponovljenim i potvr enim obja{njenjem i za svim ovim detaljima koji slijede put savjesti, nego da obrati pa`nju na to gomilanje koje bi omogu}ilo da se otkrije nu`nost tog stalnog truda i napora, kao i da bi otkrio dalekose`nost veli~ine uloge koju je odigralo ovo vjerovanje u osloba anju ljudske svijesti i njegova vjerovanja i interesovanja za brojne bogove zablude i pri~e. Ljepota ovog vjerovanja, njegovo savr{enstvo, skladnost i obra}anje na jednostavnosti velike istine koju ovo vjerovanje predstavlja, ne}e zasijati u srcu i razumu kao {to }e zasijati kroz rasvjetljavanje nagomilanog neznanja, raznog vjerovanja, koncepcija, mitova i filozofija, predmeta Bo`ije istine i njihovog odnosa sa svijetom... Tada }e se javiti islamsko vjerovanje kao milost, stvarna milost srcu i razumu, milost koja u sebi krije ljepotu i jednostavnost, jasno}u i skladnost, blizinu i dru`enje i direktno i sna`no slaganje sa prirodom. LJEPOTU I PE^AT KURBAN-BAJRAMA DAJE TEKBIR Ai{a r.a. je pripovijedala je da je Muhammed a.s. rekao: "Najbolje ~ovjekovo djelo koje Allah d`.{. najvi{e voli na Kurban-Bajramu je prolijevanje kurbanske krvi. Zaista }e kurban na dan stajanja (javmul-kijameh) do}i sa svojim rogovima, vunom i papcima. Zaista kurbanska krv stigne Allahu prije nego {to padne na zemlju, pa zato lijepo postupajte sa kurbanima." (Ibn Mad`e i Tirmizi) Kurban kao vjerski ~in datira od prvih ljudi na Zemlji. Kur'an spominje kurbane Adem-pejgamberovih sinova Habila i Kabila. Habilu, koji je zaklao kurban iz ~ista nijeta, u ime Boga, i kome je Allah d`.{. bio stalno na umu, kurban je bio primljen, dok Kabilu koji je bio oholi nezahvalnik, a potom i katil (ubica), nije bio primljen. Od tada se i ljudski rod dijeli na dvije prepoznatljive skupine: oni koji slijede svoga Gospodara, a znak njihove pokornosti je `rtva (kurban) i oni drugi koji ne slu{aju Bo`ije zapovijedi i `rtvuju se u ime nekog drugog bo`anstva. Zatim je poznata Kur'anska predaja o Ibrahimu halilullahu i njegovom sinu Ismailu, za ~iju istinsku `rtvu se i naj~e{}e ve`e Kur'an. Naime, sljedbenici svih religija su prinosili `rtve Bogu ili pak svojim bo`anstvima, vjeruju}i da }e ih tom `rtvom umilostiviti. Islam ne prihvata ovaj i ovakav stav i `rtvu razumije u duhu Bo`ijih rije~i: "Do Allaha ne}e doprijeti meso kurbana i krv njihova, ali }e Mu sti}i iskreno u~injena dobra djela va{a; tako vam je kurbane pot~inio da biste Allaha veli~ali zato {to vas je uputio. I obraduj one koji dobra djela ~ine!" (Had`, 37) Svrha klanja kurbana je vi{estruka, kao {to je to i kod ostalih propisa u Islamu. On, prije svega, simbolizira ~ovjekovu odanost i poslu{nost Bogu, spremnost da se strpljivo ustraje na Njegovom putu, kroz ~itav `ivot. Kurban predstavlja harmoniju i bratske veze me u sljedbenicima Islama. Zato se i kurbansko meso dijeli susjedima, siroma{nim muslimanima, pa ~ak i ehlukitabijama ako su nam kom{ije. Kurban mora zra~iti toleranciju i toplinu na{e uzvi{ene vjere, te potrebnu kom{ijsku ljubav. Jedino pod gore spomenutim uvjetima na{i kurbani }e biti sigurne jahalice preko Sirat }uprije. Pomenuti hadis upravo govori o kurbanu kao najvrednijem djelu koje }e nam pomo}i na danu Sudnjem, kada ne bude druge pomo}i osim Bo`ije. Klanje kurbana je precizno odre eno u bajramskim danima sa preciznim mjerilima {ta se mo`e uvrstiti u kurban. Sunnet je da ~ovjek li~no zakolje kurban ili bar da prisustvuje kljanju kurbana. Poslanik a.s. u tom smislu ka`e svojoj k}erki: "Fatima, stani do svoga kurbana i posmatraj ga, jer prije nego {to prva kap njegove krvi kane tebi }e biti opro{teni prija{nji grijesi." Ona upita: "Bo`iji Poslani~e, samo nama, ili i nama i muslimanima?" "Nama i muslimanima." - odgovori Poslanik. Klanje kurbana u ime Boga oplemjenjuje ~ovjekovu du{u. To je jedan sunnetski obi~aj i specifi~an do`ivljaj radosti i sa`aljenja. Radost zbog obe}ane nagrade na Sudnjem danu, a sa`aljenje prema `ivotu koji gasne. ^ovjek je uzbu en i iz njegova srca poteknu najdublje dove zahvalnosti Bogu da kurban bude primljen. Direktna naredba klanja kurbana Ummetu Muhammeda a.s. do{la je u Mekki objavom sure El-Kevser: "Mi smo ti uistinu, mnogo dobra dali; zato se Gospodaru svome moli i kurban kolji, onaj koji tebe mrzi sigurno }e on bez pomena ostati. Ljepotu i pe~at Kurban-Bajrama daje tekbir, ~ije rije~i je obavezno (vad`ib) izgovarati poslije svakog farz namaza, po~ev{i od sabaha uo~i Bajrama pa do ikindije ~etvrtog dana Bajrama. Sejid b. Musejjeb navodi da je Resulullah s.a.v.s. rekao da se Allah ponosi pred melekima sa tri melodije: melodijom ezana, melodijom tekbira i melodijom telbije. Kako prenosi Ibn Kesir u svom tefsiru, zabilje`eno je da je tekbir nastao u dramati~nom momentu ku{nje Ibrahimpejgambera kada je odlu~io da `rtvuje sina Ismaila u ime Allaha d`.{. Tada je Meleki-D`ibril po volji Svevi{njeg Allaha donio ovna u zamjenu za Ismailovu `rtvu i izgovorio je: Allahu ekber, Allahu ekber! Kada je te rije~i ~uo Ismail je odgovorio: "La ilahe illellahu vallahu ekber", a Ibrahim a.s. je dodao "Allahu ekber ve lilahil-hamd" (Allah je Najve}i, nema drugog Boga osim Allaha, Allah je Najve}i i Njemu pripada sva hvala). Bo`e na{, darodav~e svega, primi na{e kurbane i u~ini da oni budu na{e jahalice preko pravedne Sirat }uprije. Mustafa Feti}

ME[IHAT ISLAMSKE ZA HAD@IJ RABIJA HASKOVI] FATIMA FETAHOVI] HAMID FETAHOVI] EMINA PULI] ABAZ HAD@IAHMETOVI] RAMIZ DRA@ANIN SULJO MURATOVI] NUSRET GUSINAC MUSTAFA FETI] HADIJA PEJI] HAMID RAMOVI] E[REF BE[IROVI] AMIR PEJI] JUSO DUDI] IDRIS BE[IROVI] SANIJA BULI] ISMAIL PEJI] SEFER KAHRIMANOVI] AZIZ TORBI] SULEJMAN SULJOVI] [ABAN KAHRIMANOVI] RAMIZA HASANOVI] SEJFO STROIL EJUP RAMOVI] RED@EP [A]IROVI] BE]O OSMANOVI] RAIF UJKANOVI] ABIDA MURATOVI] MEHMED ADILOVI] HAJRO BRULI] [U]RIJA BRONJA GANO ^INDRAK ABIDA [A]IROVI] BE]IR AHMATOVI] JONUZ D@ANKOVI] BEDEL ZA D@ANKOVI] FATIMU D@EMAIL BO[NJAK BEDEL ZA BO[NJAK SALKA ]AMIL ZUKORLI] BAJRAMKA BE]IROVI] ZE]IR ZUKORLI] BEDEL ZA ALI] HIVZA HAKIJA BEJTOVI] BEDEL ZA [A]IROVI] AHMETA HARUN KA^APOR BEDEL ZA KA^APOR ALTUNU ATIFA KLAPIJA MIDHAT HAJROVI] BEDEL ZA KLAPIJA BAJRAMA LJUTVO [A]IROVI] BEDEL ZA [A]IROVI] SELIMU HUSO RAMOVI] BEDEL ZA RAMOVI] NAJ^U HAFIZ ZUKORLI] BED

JEDNICE SAND@AKA E 1997. HATID@A CRNI[ANIN ABAZ ILJAZOVI] IBRAHIM DEMI] IBRIMA [ABANAGI] ENVER UJKANOVI] AMER NUHOVI] IBRAHIM ZENOVI] HAMDIJA BAKI] [ABAN KO@AR ABDUL]ERIM DRAGULOV^ANIN RAMIZA NIK[I] KASIM DERVI[EVI] ORHAN HAD@I] JUSUF NIK[I] ALIJA HAR^INOVI] ISMET TAHIROVI] FATIMA KONI^ANIN MIRSAD JAVOROVAC [U]URIJA BULI] ISMAIL KONI^ANIN SADRIJA SEJDOVI] DELIJA DACI] SADIJA PLOJOVI] RASIM UJKANOVI] NIJAZ UZEIRI SMAJO ^OLOVI] ESAD VRAGI] HAJDIN JUSUFOVI] FADILA RO@AJAC SAMIR CURI] RASIM RAMOVI] IZET NUHAMBA[I] BEDEL ZA NOKI] ZIBU NEZIR SALIHOVI] BEDEL ZA HASANOVI] MURATA ABAZ [A]IROVI] VAHIDA RAMOVI] ABID NEZOVI] HAMID DEMIROVI] BEDEL ZA KOLA[INAC ALJA ZAHIT [ABANOVI] BEDEL ZA D@ANKOVI] HANU IBRO CURI] BEDEL ZA CURI] IBRIMU RIHANA UGLJANIN L ZA MUSTAFI] JONUZA RAMIZ OMEROVI] BEDEL ZA OMEROVI] HANIFU HALIL KRKU[I] BEDEL ZA KRKU[I] SPAHA NAZIM JEREBI^ANIN BEDEL ZA JEREBI^ANIN EMINU ZINETA JEREBI^ANIN

14 ISLAMSKI PREPOROD SLJEDBENICI SEJID NURSIJA Predstavljaju}i vam islamski pokret u Turskoj u prethodnom broju smo kroz pomenutu studiju dali sliku razvoja i stasavanja islamsko-politi~kog pokreta u toj zemlji ~iji je cilj djelovanja osvajanje vlasti putem politi~ke borbe u okviru legalnog sistema dr`avnog ure enja. Me utim, u ovom broju `elimo vam predstaviti pokret "NUR", ako mu se uop{te mo`e dati takav naziv, a koji se po svojim aktivnostima razlikuje od prethodnog po ignorisanju politi~kog djelovanja u pravcu vlasti. Naime poznate su rije~i pokreta~a ovog udru`enja koji je ponu en za anga`man u politi~koj zbilji tada{nje Turske, izgovorio: "Utje~em se Bogu od prokletog {ejtana i politike." Naravno da je razlog ovakvog odnosa prema politici bio posljedica novonastalih okolnosti i situacije, kada je Islam si{ao sa politi~ke scene u muslimanskim sredinama i kada su u Turskoj na pozicije vlasti do{le antiislamske, masonske snage koje su imale za cilj da dokinu svaki mogu}i vid infiltriranja islamskog djelovanja u okviru nove politi~ke platforme turskog dru{tva. Pokret "NUR" je d`emat, odnosno vjersko-islamsko udru- `enje koje je po svojoj organizacionoj strukturi bli`e sufijskim redovima nego organizovanim pokretima. Osniva~ ovog udru- `enja je za glavni cilj djelovanja odredio da'wu (misionarstvo), istinskim imanskim vrijednostima kao i aktivnostima obrazovno-vaspitnog odgajanja ljudi, formiraju}i tako islamski nadahnute struje koje }e biti kadre stati naspram kemalovskih lai~ko-masonskih ideja, koje su zapljusnule Tursku padom Osmanlijskog hilafeta i dolaskom Kemala Ataturka na vlast. Osniva~ ovog pokreta je {ejh Sejid Nursij (1873-1960) ro en od roditelja kurdskog porijekla u selu Nurs, nedaleko od jezera Van okruga Hizan u isto~noj Anadoliji. Svoje prvo obrazovanje stekao je u mjestu ro enja. Jo{ u ranoj mladosti o{troumnost i inteligencija su bile osobine koje su ga ~inile jedinstvenim u svom vremenu pa je i Pokret "NUR" je d`emat, odnosno vjersko-islamsko udru`enje koje je po svojoj organizacionoj strukturi bli`e sufijskim redovima nego organizovanim pokretima. Osniva~ ovog udru`enja je za glavni cilj djelovanja odredio da'wu (misionarstvo), istinskim imanskim vrijednostima kao i aktivnostima obrazovno-vaspitnog odgajanja ljudi, formiraju}i tako islamski nadahnute struje koje }e biti kadre stati naspram kemalovskih lai~komasonskih ideja, koje su zapljusnule Tursku padom Osmanlijskog hilafeta i dolaskom Kemala Ataturka na vlast. dobio nadimak "Ljeporje~ivi". U svojoj 18. godini za~u uju}e je ovladao vjerskom znano{}u, a tako e i ostalim vidovima nauke. Tako e je ovladao svim borbenim vje{tinama, aktuelnim u tom dobu, ~ime je davao sliku kompletne osobe. Kao hafiz plemenitog Kur'ana u ibadetu je te`io asketskom i jednostavnom na~inu `ivota. Petnaest godina radio je kao muderis (nastavnik) u gradu Vanu, gdje je i zapo~eo svoju misionarsku misiju. Preselio se u Istanbul s ciljem osnivanja Univerziteta po ugledu na Azhar. Bio je ~lan najvi{eg nau~nog tijela osmanske dr`ave. Onda kada su savezni~ke okupatorske snage u{le u Istanbul, stavio se na ~elo mud`ahida koji su im pru`ili otpor. 1908. godine, nakon obaranja sultana Abdul Hamida zavjerom projevrejskih snaga infiltriranih u turskom vrhu, a koji su propagirali jedinstvo, slobodu i prosperitet, manipuli{u}i ovim vrijednostima, skrivaju}i svoj zavjereni~ki odnos prema Islamu i muslimanima, Nursi je osnovao "Muhamedanski savez" koriste}i se istim metodama pomenutih struja ali sa islamskog stajali{ta, `ele}i time razotkriti im izdaju iza koje se skrivala njihova masonska stvarnost. Shvativ{i da ih je prozreo, masoni mu posla{e Karrhu Su, Jevrejina, da bi se susreo sa njim. Nakon zavr{enog razgovora pomenuti Jevrejin je izjavio: "Umalo da me ovaj ~udni ~ovjek svojim ~udnim govorom privoli na Islam." U prvom svjetskom ratu priklju~io se turskoj vojsci kao oficir, gdje je koristio svaku priliku za predavanja vojsci. Pao je u ruke Rusa, a oni su ga protjerali u Sibir. Me utim, uspio je pobje}i i vratiti se u Istanbul preko Njema- ~ke i Bugarske. Znaju}i ga po sposobnosti, utjecaju i ugledu koji je u`ivao me u masama, Kemal Ataturk je poku{avao da ga privoli sebi, nude}i mu bogatstvo i visoke polo`aje. On je sve to odbio bje`e}i u potpunosti od politike govore}i: "Tra`im Allahovu za{titu od prokletog {ejtana i politike", predaju}i se ibadetu i odgoju ljudi. Lai~ka vlast, boje}i se njegove misionarske aktivnosti, u~inila je da njegov `ivot prolazi ili u zatvoru ili u sudnici. Nekoliko puta osu ivan je na smrt vje{anjem, ali iz bojazni od njegovih sljedbenika, vlast se nije usudila izvr{iti presudu. Hid`retske 1327. godine preselio se u Damask (Sirija) gdje je u Umevijskoj d`amiji odr`ao hutbu koja je poznata kao "{amska hutba". Posljednje godine `ivota proveo je u izolaciji od ljudi. Me utim, tri dana prije smrti uputio se u Urfu bez zvani~ne dozvole vlasti, `ivio dva dana i preselio 27. dana Ramazana 1379. hid`retske godine. (Nastavi}e se!) E.U.

TRAGOM UMMETA 15 BRITANSKA SCENA VJERA U POTRAZI ZA VJERNICIMA Crkvena zvona {irom Britanije zazvonila su na uzbunu. Upravo objavljene statistike opominju da je broj vjernika koji redovno odlaze na nedjeljna bogoslu`enja pao na jedva ne{to iznad miliona - {to je manje od 2% stanovni{tva, i da je za svih 36.000 manji nego pro{le 1996. godine. Broj prilje`nih vjernika se konstantno smanjuje. Ali ima i drugih, po kr{}anstvo nepovoljnih znakova. Broj kr{tenja je tako e u opadanju, a sve ve}i broj crkvenih zdanja, zbog odsustva pastve, mora da bude zatvoreno, prodato na otvorenom tr`i{tu i pretvoreno u izlo`bene prostore, koncertne dvorane i ponekad izdijeljeno u stanove. Nasuprot toj tendenciji kod anglikanaca i katolika, trend je obrnut kod tri miliona britanskih muslimana. Vi{e od polovine tog broja odlazi u d`amije i zbog nedostatka kapaciteta vjerski poglavari Islama planiraju u sljede}e tri godine izgradnju 100 novih d`amija na Ostrvima. Statistika ka`e da je prije 25 godina u Velikoj Britaniji bilo samo dvije d`amije a danas ih ima preko 1000. Poduka Islamu je uvedena i u {kole. Svjetski mediji su prije vi{e od dvije godine, dok je jo{ besnio rat u Bosni, prenijeli senzacionalnu vijest da je samo u jednom mahu na Islam pre{lo 10.000 britanskih intelektualaca. A nama muslimanima je poznat jo{ iz davne historije krajnje antiislamski stav Velike Britanije. To se sje}anje naro~ito moglo osvje`iti ulogom ove zemlje u ratu u Bosni. Historija nam govori da su ideje o krsta{kim ratovima ponikle sa tla Francuske i Velike Britanije. Svjedoci smo munjevitih promjena ~ak i u idejnoj sferi. Veliku Britaniju je "potresla iz temelja" izjava prijestolonasljednika Princa ^arlsa s po~etka ove godine, koji je pronicljivo primijetio "da nije {ansa Evrope u materijalnom povezivanju (aludira na EU) ve} u Islamu i islamskim duhovnim vrijednostima". I kako ka`e Princ: "Neophodan je anga`man islamskih u~itelja u smislu prezentacije Islama u {kolama, kako bi se upoznali sa islamskom civilizacijom." Islam se u britanskom dru{tvu pojavio dolaskom muslimanskih radnika po~etkom XX vijeka. Ve}ina njih su bili iz Banglade{a i Pakistana i tu se njihov broj pove}avao. Dobar dio emigranata radi u tekstilnoj industriji, dok se neki od njih bave trgovinom, a neznatan broj ~ine ljekari i in`enjeri. U Britaniji ima oko hiljadu d`amija i mesd`ida. Ova mjesta nisu namijenjena samo za molitvu, ve} pri njima postoje i sektori za u~enje islamskih nauka i arapskog jezika. Kr{}anski Zapad je izme u VIII i X stolje}a bio u svome tijelu i u svojoj du{i zahva}en posljednjim produ`ecima arapskog osvajanja. Zapadno-srednjevjekovna svijest koristi afektivnu osnovu svoje predstave o Islamu, oblikovanu neprijateljstvom. Arogancija i nepravednost nisu isklju~ivale interesovanje, pa ~ak ni divljenje. Zahvaljuju}i svojim nau~nim dostignu}ima i svojoj filozofiji, Islam je pre}utno priznat kao bitan elemenat historije duha. Ali priznat s jedne strane on je s druge strane bio negiran kao religija, mada je razmatran sa svih strana. Intelektualno vi enje se formiralo u XII vijeku, zatim se pro{irilo i preciziralo u XIII i XIV vijeku. U onoj mjeri u kojoj kr{}ani ustupaju mjesto Evropi i u kojoj kr{}anstvo postepeno tu gubi svoj ideolo{ki monopol, Islam prestaje nakon XVI stolje}a biti smatran va`nim i iskonskim neprijateljem. Intelektualno gledanje na Islam, Istok i islamski duh znatno se obogatilo, iznijansiralo i postalo je direktnije i jasnije. Oslobodiv{i se kr{}anskog pritiska, lai~ka misao se, kako u intelektualnoj teoriji, tako i u politi~koj praksi, otvara jednom novom vi enju univerzuma. Zbog toga }e Evropa duboko osjetiti Islam kao sastavni i zna~ajni dio ljudskog `ivota. Ambulante i centri za dru{tvene poslove pripojili su se nekim od tih d`amija. U Britaniji postoji dvadesetak islamskih {kola. Od 185.000 u~enika u gradu Bradfordu, 16.000 ~ine u~enici muslimanske vjere, {to je 9% od ukupnog broja u~enika. Muslimani su zahtjevali od engleske Vlade da, kako god poma`e katoli~kim i jevrejskim {kolama, pomogne i njima. Ona, zbog svojih neprijateljskih stavova prema muslimanima, odbija ovakve zahtjeve za pomo} i za{titu. Na{ komentar na ovo glasi da se ni{ta slu~ajno ne de{ava i da Islam postaje realnost Velike Britanije. Samo u Centralnoj d`amiji u Londonu svaki dan prelazi na Islam 3-4 Britanca. Aktivnost ovog Centra je veoma zapa`ena me u Britancima u zna~ajnom djelovanju prezentiranja Islama na kulturnom, edukacionom, socijalnom, informativnom planu. Institut islamskih studija u Man~esteru nudi studiranje: akaida, fikha, hifza, arapskog i drugih jezika muslimanskog svijeta, te op}e studije Islama u cjelini. Tro{kovi za upis su veoma mali, a kasniji studij je besplatan. Da li je Sveta nedjelja i dalje "Sveta" Naime, jo{ prije neku deceniju nedjelja je u Britaniji i zakonski bila "Sveta": bioskopske predstave i fudbalske utakmice su bile zabranjene, popularni pabovi su morali da budu zatvoreni u vrijeme bogoslu`enja. Ne samo da su ti propisi sada uveliko liberalizovani nego je Donji dom nedavno izglasao da i samousluge i prodavnice mogu da budu otvorene 5 sati nedjeljom. ^injenica da su te nove distrakcije, plus sveprisutna televizija, odvratile od odlaska u crkvu u daleko ve}em broju kr{}ane nego muslimane u d`amiju. Neke je u anglikanskim vrhovima vodila originalnim na~inima vra}anja vjernika u krilo crkve, prije svega mla ih. Jedna od ideja su takozvana "REJV" ve~ernja bogoslu`enja na kojima se popularne protestantske vjerske himne pjevaju u ritmu rocka, pra}ene vrlo glasnim elektronskim orkestrima i sa pastvom koja udara dlanovima i povija se po taktu. U posljednje vrijeme naglo je porastao broj vjerskih rock horova i orkestara, od kojih su neki imali i veoma uspje{ne nastupe na televiziji. Pasivno i aktivno ispovjedanje vjere Vrhovni poglavar Anglikanske crkve ka`e, izme u ostalog, "Pomodna bogoslu`enja tipa "rejv in nejv" ("rejv" ispred oltara), pretvorila su Boga u lutku skrojenu po mjeri ljudske ma{te i potreba. Ja sam protiv tog "tap{i dlanovima" i "zagrli bli`njeg" ispovijedanja vjere. Crkva ima te{ko}a. Ali nema lakih rje{enja. Opsjednuti smo brojevima a mislimo da bi trebali da bar neko vrijeme budemo zadovoljni i manjim brojem ali na pravim bogoslu`enjima. Slu`enje Bogu treba da podigne duh i ostvari osje}anje misterije. Ako crkva to odbaci, ni{ta nije ostalo." Ova izjava vrhovnog poglavara pokrenula je novi talas sporenja u Anglikanskoj crkvi na dva suprostavljena krila, liberalno i tradicionalno. Tradicionalisti Lorda optu`uju da je tokom 10 godina, koliko je proveo na crkvenom vrhu, tuma~e}i suvi{e {iroko vjerske kanone - doprinio da se istanji to "osje}anje misterije" koje sad pominje. Vjerski liberali mu pak zamjeraju da je "ustaju}i" protiv najpopularnijeg oblika bogoslu`enja zaostao za vremenom. Uprkos poglavaru, "rejv in nejv" je pojava koja }e potrajati. Esad Kola{inac

16 PRIZNANJA IZLO@BE Aliji Izetbegovi}u uru~eno presti`no priznanje Centra za demokratiju u Va{ingtonu ^OVJEK KOJI JE SPOJIO ISTOK I ZAPAD Predsjedniku Republike Bosne i Hercegovine, gospodinu Aliji Izetbegovi}u uru~eno je 25. marta ove godine u Va{ingtonu presti`no me unarodno priznanje Centra za demokratiju u ~ijem se obrazlo`enju, izme u ostalog, ka`e:... da je poveo Bosnu i Hercegovinu u pravcu multietni~kog i demokratskog dru{tva... Bez sumnje, gospodin Alija Izetbegovi} spojio je Istok i Zapad i dokazao cijelom svijetu da je njegov narod na pravednom putu. PREDANOST Priroda ima determinizam, ~ovjek ima sudbinu. Prihvatanje ove sudbine je najvi{a i posljednja poruka Islama. Da li i kako postoji ono {to nazivamo sudbinom? Osvrnimo se na na{ vlastiti `ivot i pogledajmo {ta je ostalo od na{ih najdra`ih planova ili na{ih snova mladosti. Zar nismo do{li na svijet bez na{e volje i zatekli sebe sa ~itavom na{om naravi, ve}im ili manjim stepenom inteligencije, sa na{om pojavom koja mo`e biti simpati~na ili odbojna, sa na{im stasom koji mo`e biti patuljast ili atletski; u domu kralja ili prosjaka, u burnom ili mirnom vremenu, za vlade tirana ili jednog blagorodnog kneza, i uop{te u politi~kim, geografskim i dru{tvenim prilikama o kojima nas nije niko pitao? Kako je ograni~eno ono {to je na{a volja, a kako je ogromno i neobuhvatno ono {to je na{a sudbina! Iz knjige Islam izme u Istoka i Zapada Alije Izetbegovi}a MUSLIMANI VELIKE BRITANIJE U SARAJEVU PUTUJU]A IZLO@BA PO DUNJALUKU Centar Skenderija je nedavno bila u znaku visoke politi~ko-kulturne i vjerske manifestacije. U gradskoj galeriji COLLEGIUM ARTISTICUM otvorena je izlo`ba na temu MUSLI- MANI U VELIKOJ BRITANIJI. Ovoj izlo`bi organizovanoj od strane Ministarstva vanjskih poslova, uz saradnju sa centralnim Uredom za informacije, prisustvovao je veliki broj eminentnih li~nosti, kako doma}ih tako i stranih. Izlo`bu je otvorio britanski ambasador gosp. Charles Crawford i had`i hafiz Ismet ef. Spahi}. Gospodin Crawford je prve rije~i govora posvetio citiranju govora princa ^arlsa od Velsa, odr`anog tokom posjete Oksford centru za islamske studije u oktobru 93, koje glasi: Muslimani, kr{}ani i Jevreji su svi narodi sa Knjigama. U daljem govoru gosp. Crawford, pored ostalog, iznosi da ova galerija nije bez razloga otvorena u zemlji koja je iza{la iz nepravednog rata, te koja }e ubudu}e graditi trajan mir na temeljima vjerske i nacionalne tolerancije, za{ta se dosta zalagala. O zana~aju same izlo`be Crawford isti~e da je ona imala za cilj da javnosti poka`e bliske veze izme u Britanije i muslimanskog svijeta, kojeg u Britaniji ima preko dva miliona, i oni ~ine 3% od ukupnog broja stanovni{tva. Muslimanska zajednica u Velikoj Britaniji gdje je trenutno tre}a po veli~ini u zapadnoj Evropi, vjerovatno predstavlja najve}i broj muslimana razli~itog kulturnog i rasnog porijekla. Had`i hafiz Ismet ef. Spahi} je na po~etku iznio ajet iz Kur ana, nagla{avaju}i da su svi ljudi potekli od Tapiserija sa citatima iz Kur 'ana, ra ena u jednoj {kotskoj kompaniji jednog ~ovjeka i `ene, hazreti Adema i hazreti Have i da je jedna od najve}ih razlika me u ljudima vjerovanje na razli~ite na~ine u Jednog Boga. Efendija Spahi} za Veliku Britaniju ka`e da jednoj takvoj kulturi ne smeta ezan sa londonskih minareta, i da je Bosna isto tako simbol vjerskih sloboda, jer se pored ezana u isto vrijeme ~uju zvona sa susjednih crkvi i katedrala. po zavr{enim govorima i sve~anom otvaranju izlo`be gosti su pristupili njenom razgledavanju. Izlo`ba se sastojala od pet paviljonskih odjeljaka, sa~injenih od ilustracija i tekstova na engleskom jeziku kao i na Ambasador V. Britanije gosp. Charles Crawford i hafiz Ismet ef. Spahi} jeziku zemlje doma}ina. Izlo`ba (DIS- PLAY) uklju~uje i petnaestominutni video snimak sa izborom komentara na engleskom, arapskom, urdu, bengali, indone`anskom, malezijskom i turskom jeziku. Tako e, izlo`ene su tapiserije sa citatima iz Kur ana, naro~ito tkane u jednoj {kotskoj kompaniji. Izlo`ba je krenula jo{ od januara 1995. godine, i gostovala je u petnaest mjesta u Egiptu, Saudijskoj Arabiji, Pakistanu, Indoneziji, Maleziji, Bruneju, Jordanu, Gazi a danas evo i u Bosni. Predvi eno je da posjeti jo{ dvije zemlje: Banglade{ i Maroko, a kasnije }e biti prikazane {irom Velike Britanije. Po svemu sude}i, rije~ je o veoma va`nom projektu, koji ima za cilj uspostavljanje bliskih veza izme u Velike Britanije i muslimanskog svijeta. Velika Britanija je ovim ~inom afirmisala objektivnu sliku stanja vjerskih i politi~kih prava i sloboda vjerskih zajednica koje su doista maksimalno demokratizirane, a to potvr uje da je Velika Britanija jedna od zemalja zapadne Evrope koja se svim sredstvima bori za {to br`e uspostavljanje svih veza Zapada sa muslimanskim svijetom na Istoku i uop{te, {to pored ostalog potvr uje pomenuti govor princa ^arlsa: ^udno je da na mnoge na~ine traje nerazumijevanje izme u Islama i Zapada, upravo zato {to je ono {to ve`e ova dva svijeta mnogo ja~e od onog {to ih razdvaja. Misle}i na veli~inu, mo} i uticaj Velike Britanije, koja se kroz stolje}a i do dan danas zadr`ala, Arapi su je s povodom nazvali Mjestom gdje sunce zalazi za more tame! E.R.

HUTBA 17 HAD@D@ Cijenjeni vjernici. Po{tovani Bo{njaci! Nalazimo se u mjesecu Zul-kade, u kome se vr{e opse`ne pripreme, kako u ~itavom svijetu tako i kod nas u Sand`aku, za obavljenje had`d`a. Had`d` je peta islamska du`nost a nare en je devete godine po Hid`ri. U Kur'anu se na dosta mjesta govori o had`d`u, ~ak i jedna sura nosi naziv El-had`d`. Da je had`d` farz, potvr uje nam sljede}i Kur'anski ajet: "Hodo~astiti Kabu du`an je Allaha radi svaki onaj koji je u mogu}nosti" (Al-imran, 97) U ajetu se spominje obavljanje had`a isklju~ivo radi Bo`ijeg zadovoljstva. Ni u kom slu~aju radi zvanja (had`ija), turizma ili nama (ponosa). Tako er, iz ajeta je jasna poruka da je had`d` farz za imu}ne. Imu}ni su oni koji su punoljetni, zdravi, imaju toliko materijalnih sredstava koliko }e obaviti had`, te obezbijediti porodicu do njegova povratka. Na`alost, moglo se ~uti prije: jo{ je rano, jo{ si ti mlad, ne mo`e se o~uvati had`d` itd. Hvala dragom Bogu te unazad nekoliko godina na{e d`ematlije ispravnije shvataju had`d`. Iz godine u godinu sve je ve}i broj had`ija, kako starijih tako i onih od 20-30 godina. Dakle, had`ija ne mora biti "bogom data osoba". Kako prije had`d`a tako i poslije, du`ni smo biti muslimani. Had`d` je mogu}e odgoditi za sljede}i put samo ako smo sigurni da }emo naredni had`d` do~ekati `ivi i zdravi, a ko to sebi mo`e dati za pravo?! Postavlja se pitanje za{to se had`d` ubraja u temelje Islama? Cijenjeni d`ematlije! Da bi nam ovo bilo jasno, moramo imati na umu sljede}e stvari: 1. Svaki had`ija obavezno boravi u Mekki a Ka'ba se nalazi ba{ u Mekki. U tom gradu rodio se Muhamed a.s. Tu je po~ela i prva Objava. 2. Boravak u Medini: mjesto gdje je pokopano tijelo Muhammeda a.s., njegova d`amija, Bedr, Uhud, Hendek. Dakle, d`amija gdje je Poslanik a.s. klanjao, staze kojima je kora~ao, mjesta gdje je vodio bitke. Neka je ponosan svaki had`ija {to ima priliku da se na e na tim mjestima. 3. Had`d` je kongres svih muslimana. Nigdje na svijetu se ne okupi toliko ljudi na jednom mjestu kao {to je had`d`. Stoga i jeste najve}i kongres. Svake godine predstavnici mnogih muslimanskih zemalja okupe se, upoznaju i dogovaraju. Toliko d`emata govori o potrebi ujedinjenja svih onih kojima je li~na karta La illahe ilellah. Vladiston u 19. stolje}u poru~uje: ''Ako ho}emo muslimane slomiti moramo ih odvojiti od Kur'ana i had`d`a (d`emata).'' 4. Ka'ba je srce ~ija krv su iskreni posjetioci (vjernici). Krv funkcioni{e ako dopire do srca. Srce ulijeva snagu. Tako i Ka'ba osvje`ava, napaja i ja~a vjernike. 5. Had`d` podsje}a na Sudnji dan, dan apsolutne pravde, dan kada }e rob stajati pored vladara, siromah pored bogata, crnac pored bijelca, radnik pored direktora itd. Tako i na had`d`u, svi u istoj odje}i (ihramima): bogat, lijep, ru`an, seljak, funkcioner - svi u istoj uniformi jo{ jednom nas podsje}aju na rije~i Allaha d`.{.: Hud`urat, 13 "Kod Allaha je najbolji onaj ko Ga se najvi{e boji" Cijenjeni d`ematu. Posebno se moraju ista}i sljede}e zna~ajke za onoga ko obavlja had`d`: 1. Had`ije su Allahovi gosti. Muhammed a.s. ka`e: ''Tri su vrste Allahovih gostiju: had`ije, oni koji umru obavljaju i gazije.'' 2. Had`d` je vrsta d`ihada. Muhammed a.s. ka`e: ''Po`urite u d`ihad u kome ne treba velika borba a to je had`d`.'' 3. Had`d` bri{e grijehe. Muhammed a.s. ka`e: ''Ko propisno obavi had`d` i pri tom ne u~ini nikakvo ru`no djelo ili prijestup, vra}a se bez grijeha kao onoga dana kada ga je majka rodila.'' 4. Had`d` sprje~ava siroma{tvo. Muhammed a.s. ka`e: ''Obavite had`d` i umru jer uni{tavaju siroma{tvo i bri{u grijehe kao {to kova~ki mijeh odstranjuje pra{inu sa `eljeza.'' Nema bojazni siroma{tvu zbog tro{kova na had`d`u. Onaj ko daje zekat ne treba se bojati da }e postati siromah jer mu Bog garantuje uve}avanje bogatstva, kao i had`iji da }e mu biti opro{teni grijesi i sa~uvati ga siroma{tva. 5. Had`ijama slijedi d`ennet. Svi Allahovi robovi svojim postupcima nastoje pribli`iti se Allahu d`.{. kako bi njegovom milo{}u u{li u d`ennet. Had`iji po rije~ima Muhammeda a.s. slijedi d`ennet. Muhammed a.s. ka`e: ''Za ispravno obavljen had`d` slijedi d`ennet.'' Cijenjeni d`ematlije! Svaki bi bio ponosan da bude Allahov gost, da bude u d`ihadu, da mu grijesi budu opro{teni, da ne bude siromah te da zaslu`i d`ennet. Sve ovo mogu}e je posti}i had`d`om. Had`d`om koji je u ime Allaha u potpunosti obavljen. Draga bra}o, i ove godine }e iz Sand`aka devedeset had`ija, in{allah, obaviti had`. To je doista ponos za Sand`ak, jer se ovaj broj nije mogao naslutiti unazad pet godina. Posebno je zadovoljstvo kada se zna da najmla i had`ija ima 23 godine a najstariji 85. Dragi Allahu, mi te molimo ukabuli had`d` svim prija{njim had`ijama i smiluj se ovogodi{njim i podaj im snage, sabura, da obave onako kako }e{ Ti biti zadovoljan. Uzvi{erni Gospodaru! Oni koji to mogahu ove godine a ne odlu~i{e se, obaspi ih milo{}u da to u~ine sljede}e godine. Allahu! Onima koji nisu kadri pomozi i daruj im imetka da obave had`d`. Allahu! Budi zadovoljan sa nama, smiluj nam se i podari nam d`ennet! Amin.

18 @ENA U ISLAMU Bra~ni `ivot je temelj porodice, a porodica je temelj ljudske zajednice. [to vi{e skladnih brakova i porodica, time manje briga i problema za samo ljudsko dru{tvo. Niko vi{e ne obavezuje pojedinca od njegove vlastite porodice, kojoj duguje svu svoju ljubav, brigu i pa`nju. Muhammed a.s. u tom pogledu savjetuje: "Allahu je najdra`i ~ovjek koji koristi porodici." Gdje svako ispunjava svoje porodi~ne du`nosti - mu` svoje, `ena svoje, djeca svoje - tu vlada sloga i me usobna ljubav. Muhammed a.s. nam je najbolji uzor i primjer kako bi trebalo odr`avati harmoniju jedne porodice, te nam poru~uje: "Najbolji je me u vama onaj koji je najmiliji svojoj porodici, a ja sam izme u vas najbolji svojoj porodici (tj. u me usobnim odnosima sa ~lanovima svoje porodice). Prema `enama su velikodu{ni i pa`ljivi samo plemeniti ljudi, a `ene ponizuju i zlostavljaju samo oni koji su lo{i i niske naravi." Iz koje se ku}e ~uju prepirke i psovke tu je zatajio osje}aj samokontrole. Nesloge u porodicama dolaze zbog odsustva svijesti o porodi~nim du`nostima i odgovornostima. Moralni posrtaji i padovi usljed pijanstva, razvrata i preljube, naj~e{}e gase porodi~nu svijest. Upravo, da nebismo skrenuli sa staze pravoga puta (siratul-mustekima), Kur an poru~uje: "Allah zaista nare uje pravednost, dobro~instvo i potpomaganje rodbine, a zabranjuje bestidnost, odvratna djela i nasilje; savjetuje vas da biste vi primili savjet." (Nahl-90) Ipak, najvi{e porodi~nih nesre}a dolazi od pijanstva, a najve}i broj porodica je rasto~en u alkoholu. Gdje je mu` pijanac i propalica i ne brine se o ku}i, `eni i djeci, ili gdje `ena posrne pa se oda skitanju i zanemari ku}u i djecu, tu se trasira nesretna budu}nost. Jednom prilikom se po`alila Hinda (Ebu Sufjanova `ena) Muhammedu a.s. kako joj mu` ne daje dovoljno sredstava za izdr`avanje porodice, a Poslanik s.a.v.s. joj re~e: "Uzmi iz njegova imetka prema propisu, koliko je dovoljno tebi i tvom djetetu." Zato je Islam bra~nim i porodi~nim odnosima posvetio veliku pa`nju. Naredio je strogo po{tovanje me usobnih prava i du`nosti i mu`a i `ene. Posebno je nagla{eno uzajamno po{tovanje ljudske li~nosti izme u mu`a i `ene. Najstro`e je za{ti}en ponos i ljudsko dostojanstvo svakog bra~nog druga, {to se u punoj uzajamnoj ravnopravnosti i punopravnosti mora cijeniti i po{tovati. ^isto}a bra~nog `ivota je nepovrediva i nema toga razloga niti isprike koja mo`e opravdati svjesno KU]A NE STOJI NA ZEMLJI NEGO NA @ENI vjerolomstvo u braku. Zajedni~ki `ivot van braka osu en je kao i brakolomstvo. A to je sve u interesu mirnog i sretnijeg `ivota nedu`nog potomstva. Mnogi ljudi te{ko grije{e potcjenjuju}i ku}ne poslove `ene, iako ba{ na{a narodna poslovica ka`e: "Ku}a ne stoji na zemlji nego na `eni". Mnogi svoj drski, prgavi i despotski odnos prema `eni ne smatraju grijehom, nego ~ak nekim pravom. Takvo shvatanje je iz temelja pogre{no i primitivno. Takvi postupci su neoprostivi grijeh, jer na lijepo raspolo`enje, na lijepu rije~, razgovor i nje`an postupak, niko nema vi{e prava od ~estite `ene. "Prava `enina su sveta. Zato pazite da se prema `enama blago i nje`no odnosite, jer i to spada u njihova priznata prava", tako je oporu~io Bo`iji poslanik, a onda dodao: "Kreposna i ~etita `ena je najve}e blago. Zanemarivati ku}u i odgoj djece je veliki grijeh za `enu, jer kako znamo, to je njena prva i najdelikatnija du`nost. Neophodno je, dakle, uzajamno po{tovanje i uzajamni obzir me u supru`nicima u svakom pogledu, te puna svijest o odgovornosti za budu}nost i sre}u porodice. Ta odgovornost je stalna i postojana, uprkos mijenjanju uslova na~ina `ivota, kao i pogleda i nazora. ^esti ispadi maloljetnika, kao i njihova preuranjena orjentacija ka haramu, te{ko optu`uju roditelje. O tome imamo priliku ~itati u dnevnoj {tampi a to je vrlo ~esto upu}eno na adresu roditeljima. Pri~a hazreti Ai{a r.a.: "Upitala sam Bo`ijeg poslanika kome `ena najvi{e duguje, a on mi re~e: "Mu`u". Zatim ga upitah, a prema kome mu{karac najvi{e duguje, a on mi re~e: "Prema svojoj majci". Najve}i broj nas }e ovakav Poslanikov odgovor obrazlo`iti time {to mu` vi{e privre uje za izdr`ava- "Zaista Allah ne}e izmijeniti ni{ta u sudbini jednog naroda dok se taj narod ne izmijeni u svojoj biti... (Er- Ra d, 11) nje ku}e, ~ime zadu`uje `enu, a majke pak ra aju djecu i ula`u sve od sebe oko njihova odgoja, ~ime zadu`uju sinove. Dakle, prema trudu i zaslugama i priznanje, me utim, gornji Resulullahov stav mogao bi dobiti svoje puno opravdanje i obrazlo`enje i sa drugih aspekata i pogleda na porodicu, pa i u savremenoj (sada{njoj) porodici, gdje i `ena privre uje. Mo`da bismo takav stav trebali prihvatiti s vi{e razloga kod savremene porodice, nego li kod patrijarhalne, pa i u slu~aju da bude istinito mi{ljenje nekih sociologa, koji ka`u da se sada{nja porodica pribli`ava jednom obliku matrijarhata, Muslimanska porodica u Bosni, (1900) gdje u porodici dominira volja `ene (supruge). Takvih porodica je iz dana u dan sve vi{e. To u nekom slu~aju samo po sebi nije lo{e i zavisi o individualnoj vrijednosti i porodi~noj svijesti svake pojedine `ene. To mo`e da bude nekad vi{e pozitivna, nego negativna pojava, ukoliko `ena bude, prije svega, prava doma}ica. Zar mo`e biti negativno ako jedna vrijedna muslimanka-doma}ica preuzme vlast i vo stvo u porodici od mu`a pijanca? Me utim, ~esti su slu~ajevi da su supruge nametnule svoju volju i trezvenim mu`evima. Lijep i skladan `ivot na temelju uzajamne ljubavi i po{tovanja uz zadovoljstvo sa onim {to je Allah d`.{. dao, je ono najljep{e na ovome svijetu. Takav `ivot mo`e da pomuti samo prokleti {ejtan, mame}i mu{ku stranu na alkohol, kocku, nemoral i sve mogu}e {tetne poslove, a `ensku stranu na pretjeranu modu, rasko{, razvrat, skitnju itd. Ako se samo jedno od njih po~ne povoditi za {ejtanom, time odmah po~inje nagrizanje braka, a zatim i njegovo ru{enje, {to ima za posljedicu razaranje porodice. Sre}a iseljava iz takve porodice i ustupa mjesto nesre}i. Obi~no se onda kasno uvi a i shvata u ~emu le`i porodi~na sre}a: da ona nije u bogatstvu, luksuzu i razvratu, nego u slozi, skromnom zadovoljstvu i ljubavi. Kada govorimo o muslimanskoj porodici, bitno mjesto zauzimaju i roditelji. Pri~a Ebu Hurejre r.a.: "Bio sam prisutan kada je jedan ~ovjek do{ao i upitao Resulullaha: - Koga mi je najpre~e da po{tujem i najljep{e pazim? - Majku, re~e mu Bo`iji poslanik. - A zatim? - priupita ~ovjek. - Majku, ponovi Resulullah. - A zatim? - ponovo priupita ~ovjek - Majku, opet ponovi Muhammed s.a.v.s. - A iza toga? - Oca, odgovori ~etvri put Bo`iji poslanik!" "Ho}ete li da vam ka`em koji su najve}i grijesi?" - upita Muhammed s.a.v.s. jednom ashabe. "Ho}emo." - odgovori{e ashabi. "Najve}i su grijesi idolopoklonstvo, pa odmah iza toga neposlu{nost prema roditeljima, zatim la` i la`no svjedo~enje", re~e Muhammed s.a.v.s. "Ne reci roditeljima ni - Uf!", o{tro opominje Allah d`.{. u suri Isra, ajet 23. Ljubav i po{tovanje roditelja je odraz islamske plemenitosti i du{evne kulture, bez obzira na situaciju, polo`aj i ostale momente. Jedino ako je roditelj nepravedan i grije{nik, te bi nas pokornost i odanost prema njemu dovela u sukob sa ~istim moralom, pravedno{}u i Allahovim propisima, u takvim slu~ajevima smo du`ni i roditelju se suprotstaviti. Na`alost, veliki broj muslimanskih porodica `ivi pod teretom kompleksa prema "kulturnom Zapadu" i osje}aja manje vrijednosti svega islamskog, {to bi trebalo svakako korigovati i vratiti se vrelima Islama. Posebno mjesto u muslimanskoj porodici zauzima status ispravnog odnosa u pogledu odgajanja djece. Pravilan i dobar odgoj djece je vi{estruka obaveza, tj. moralna obaveza iz vi{e razloga. To je obaveza i zbog samog sebe, radi vlastite odgovornosti za svoj evlad i svoje potomstvo. Zatim, to je obaveza prema ljudskom dru{tvu i zajednici, kako u u`em, tako i u {irem smislu, jer su djeca budu}i aktivni ~lanovi ljudskog dru{tva i gra ani dr`ave, a od stepena njihovog odgoja zavisit }e njihova vrijednost i korisnost po ljudsko dru{tvo. Muslimanska porodica - danas, mora kora~ati ka stazi Svjetlosti i Istine, ka Islamu a ne ka stranputici, odnosno dalaletu (zabludi). Mirsada Burd`ovi}

NA[A MLADOST 19 PRVA TERAVIJA Ulica duga i tmurna. Idem brzo. Volio bih da mogu tr~ati. Svi `ure. @ele da na vrijeme stignu i da se prvim teravih namazom zahvale Allahu d`.{. na velikom daru. Jedino d`amija svijetli, sve ostalo je tama. Puna d`amija mi ulijeva radost u srce. Ve~eras }e biti dosta svijeta. Mesd`id }e biti pun. Bi}e tu mladih i starih, muslimana i muslimanki. Dok svi nestrpljivo u d`amiji is~ekujemo ezan za prvu teraviju, hafiz nas opija rije~ima koje nagovje{tavaju sutra{nji dan posta. I napokon, zau~i ezan. Muezin je ezanom svima nama budio radost, mir, spokojnost. Padosmo na sed`du. Rije~ima "Allahu ekber" zahvaljujemo se Gospodaru na Njegovim nimetima {to nam ih podari. Poslije duge teravije, kao slobodna ptica odoh ku}i da se tamo sed`dom zahvalim na daru, teravih namazu. Enes Kora} I razred Medrese Motiv iz Novog Pazara (Abdest) O BO@E O Bo`e daj mi snage i uma da neja~ sklonim sa ovog druma, gdje `etvu `anju satanske kose, o Silni spasi gole i bose. Ne daj im, Mo}ni, da idu njime. Jer {ejtan `anje u tvoje ime. O Bo`e, daj mi snage i uma, da neja~ sklonim sa ovog druma, gdje razum ljudski sebe negira, o Blagi daj nam namaskog mira. Enver [krijelj U ovom broju GLASA ISLAMA predstavljamo poetsko (kao i prozno) nadahnu}e mladih stvaralaca iz "Gazi-Isabeg" medrese, literarne sekcije "Arif Sarajli}" iz Novog Pazara, te drugih iz redova na{ih najmla ih. Uop{teno, zajedni~ka nota je iskrenost njihovog literarnog naboja, koliko i vjerski segmenti ovaplo}eni kroz Istinu. Koliko sli~ni, toliko i razli~iti i osobeni i prepoznatljivi. Svakako dostojan poetski trenutak za neka nova budu}a imena koja valja ve} pamtiti, ukoliko budu aktivno sazrijevala. F.K. @ubori voda sa ~esme. Prilazi joj ~ovjek i pije. Gledam ga, odlazi. Napio se i sad je sretan. Prilazi joj drugi ~ovjek. Pere ruke do iza lakata, umiva lice, ispira usta, ispira nos, ispira u{i. Potire vrat, potire i kosu. Gledam ga, mislim oti}i }e. Ali on izuva cipele i pere noge do iza ~lanaka. Odlazi na namaz ~istoga tijela, da du{u pribli`i Allahu Stvoritelju. II Lijepo lice muslimanke, skriveno od sunca, bijelo... bijelo k o mlijeko za podoj djeteta. Skriveno od }afirskih pogleda iza svilene {amije. ABUZEMZE Svilene {amije izvezene klobodanom i ukra{ene ojicama od najlep{eg ibri{ima. III Sjedosmo svi za sofru, bismile pomenusmo i babo po~e da lomi hljeb. Na sofri jahnija, za nas izobilje. Hvala ti Allahu za ovaj nimet. IV Stado{e ~eze u na{ sokak. U njima kom{ija, hairli se vratio sa had`a. Podrezao bradu, preplanuo u licu, nekako lijep, ljep{i nego ikad. Svi se tiskaju oko njega, svi ho}e da mu ho`geldiju po`ele. A ja? Ja ho}u da ga zamolim za jedan gutljaj Abuzemzema. Nermin Gici} ^lan literarne sekcije "Arif Sarajlija" ISLAM JEDINI PUT ISTINE Po tamnom krilu nijeme no}i zora valja svoje talase, a vjetri} {umi ko da zastajkuje, kao da `eli ne{to da ~uje. U zanosu svome muezin u~i, ezan se ~uje, molitvu vjerni~kim srcima najavljuje. Rosa je pala, lica nam rosi, u blagoj tami tespih se u~i, vjerni~ki uzdah Bogu putuje. Na ovim prostorima, napojenim krvlju bo{nja~kog naroda, `ivjeli su ljudi koji su se borili za svoja prava i svoje opstajanje Żemlja ovih prostora, naviknuta na bu enje ezanom sa sabaha, rodila je svoje sinove istine koji stoje ponosno u safovima pred svojim Gospodarom, koji ih stvori i nadahnu njihova bi}a dobrotom. Svaki ~ovjek koji `ivi u istini, zadovoljan je `ivotom, svjestan je da pripada jednoj velikoj grupi ljudi, nepokolebljivim rijekama vjernika koje se ulijevaju u jedno more. A u tom moru je njihova domovina. To veliko more je Islam. A moja jedina domovina je Islam. A Islam je jedini put istine... Enver Lati} II razred Medrese O SRE]I Htio bih re}i ne{to o njoj, Da bi nje zehru dograbio, @elim biti ispunjen njome, Jer je Allah tako htio. ^ovjeka stvori i re~e: Robe! Mo`e{ i}i kud si naumio, Al' ako bude{ milosti Moje, Kur'ana granice prelazio, Posti}i ne}e{ ono {to `eli{. A sre}u ho}e{, znam te, Djelo ti si kuvveta Mog. Pa mo`e li iko pored Mene, A Ja sam Allah, Jedini Bog, Znati vi{e o biti tvojoj, Kojoj usadih nagon za njom. Nihad Eminovi} student u Tripoliju (Liban)

20 KULTURNA BA[TINA DVIJE DOSAD NEZABILJE@ENE ANEGDOTE Knji`evnik ]amil Sijari}, koji je li~no poznavao Avda Me edovi}a, jer je u ku}i njegovog amid`e Iljaza Sijari}a iz [ipovica Avdo ~esto pjevao juna~ke pjesme, ostavio je svoje `ive uspomene na njega u tekstu: "Avdo Me edovi} pjeva~ epskih narodnih pjesama", (@ivot, 32, 1983) iznose}i niz zanimljivih i zna~ajnih podataka iz `ivota ovog na{eg izuzetnog epskog pjesnika-pjeva~a. Imao sam priliku da se, od 1970. god. pa do Sijarevi}eve iznenadne smrti, ~esto susre}em s njime po nekoliko puta godi{nje, raznim knji`evnim i drugim prigodama i onako, u njegovom domu u Sarajevu, prijateljski. Rijetko je kad pro{lo da mi ]amil ne ispri~a jednu anegdotu koja se doticala Avda Me edovi}a, ali i mene, jer se u njima spominje Plav, moje rodno mjesto. Upravo je to bio podsticaj da mi pri~u mnogo puta ispri~a. "Trefio se Avdo Me edovi}, ~uveni guslar s Obrova, kraj Bijelog Polja, jedne mnogo pogane i pasije zime na konak u bogatih begova ]orovi}a sa [ipovica, od kojih su nekolicina i sami znali lijepo da pjevaju uz gusle. No, da bi pristimali musafira koji je uz to bio na glasu kao dobar guslar, tra`ili su od Avda da on pjeva. Avdo je te no}i odabrao jednu sand`a~ku mnogo lijepu pjesmu o Ali-pa{i Gusinjskom i Boju na Nok{i}u. Pjevanje je potrajalo nekih 7-8 sahata, do u samu pono}, jer Avdo ni mnogo kra}e pjesme nije znao prije da zavr{i. Oni koji su bili u ku}i imali su osje}aj da su svu bitku Crnogoraca, koje je predvodio ~uveni vojvoda i junak Marko Miljanov, i Plavljana i Gusinjana, koje su pomogla susjedna arbana{ka plemena a koje je predvodio isto tako veliki junak Ali-pa{a Gusinjski - vidjeli od po~etka do kraja, kao da je vo ena tu, ispred njihovih u`agrenih o~iju, u prostranoj musafirskoj sobi begova ]orovi}a, gdje se ina~e bilo iskupilo ~itavo selo. Kad se pjesma najzad zavr{la, neko }e od prisutnih, uz dubok uzdah, re}i: "Eh, hvala Bogu, {to nema `ivoga stvora i junaka da ode u Plav!" (Trebalo je pre}i preko Polimlja koje su u to vrijeme kontrolisali Vasojevi}i, prim. H.B.). ^uv{i taj uzdah i te rije~i, neki je najamnik kod begova ]orovi}a, koji je, dok se pjevala pjesma, ~u~ao iza vrata, istog trenutka iza{ao, a da ga niko nije zapazio. Nije ga poslije bilo ~etiri dana i ~etiri no}i, kao da je u zemlju propao. Kad se iznenada pojavio peti dan, upita ga neko od begova ]orovi}a: - Je li, Boga ti, e si ti ovoliko vakta? Najamnik snebivaju}i se odgovori: - Rekoste li vi one ve~eri kad je pjevao Avdo Me edovi}: "[to nema `ivoga stvora i junaka da ode u Plav?" Ja sam bio u Plav i evo se sad vra}am. U KOJOJ KU]I GUSLE GUDE, TU @I@AK NA TAVANU @ITO NE JEDE Avdo Me edovi} je po pri~anju bio turski vojnik u Solunu devet godina. Jedno vrijeme dr`ao u je u varo{i (Bijelom Polju) kasapnicu a kasnije je radio, kao i ostali seljaci, na imanju. Na pitanje ameri~kih nau~nika: ~ime se zanimao u svome `ivotu, Avdo je odgovorio: "Ja, ima dvije godine, eto tako, ka {to vi pri~am ovo. Ponegdje ljeti radi, i to majeno zamljice savijem, a zimi sjedim. Pomalo drvaca kod ku}e i gri se s to e~ice, i nema {ta da radim. Radio bih, iako sam star. Volio b' mrijet od rada no sedet besposlen, ali sad u ova vremena, nema {ta." Ovo je Avdov razgovor koji je pod nadzorom Milmana Parrya vodio s njim Nikola Vujinovi}, 31. jula 1935. godine, dakle, tada kada su u bjelopoljskoj ~ar{iji po~ele da kolaju zavidljive pri~e da "Avdo zgr}e dolare", naro~ito raste`u}i pjesme, kako bi po svakom stihu ili sahatu pjevanja dobio {to vi{e para. Jednoga dana dogovore se varo{ki dokonjaci i du}and`ije da isprobaju Avdov dar i vide je li istina to {to se o njemu pri~a, da e je on, drugi nema {to uzimati gusle u ruke. Bio je Ramazan i oni su mislili da se malo zabave i skrate vrijeme do iftara. Uz to su mu donijeli neku {tampanu "pjesmaricu", za koju su posigurno utvrdili da je Avdo nikad ranije nije ~uo. Rasim Hadrovi} - Polimski: Sand`ak iz 1936. (olovka) "Pjesmarica'' je bila prili~no kratka, ali je Avdo tra`io da mu je pro~itaju dva puta. On, ina~e, nije znao ni da ~ita ni da pi{e. Opklade se da }e je Avdo pjevati od tog trenutka pa sve do iftara i da ne}e ponoviti ni jedan jedini stih. Tada se Avdo prihvati gusala i po~e da pjeva tu pjesmu. Ta je pjesma bila zanimljiva i u po~etku kasablije nijesu osje}ale glad, ~ak im je i godilo da uz razonodu prekra}uju dan. Ali ~im pu~e top i oglasi se znak za iftar, njima po e voda na usta i glad po~e da zavija u praznim `elucima. Ipak, opklada je opklada, nije im se gubio novac a i nije im se prekidala pjesma. A Avdo je, pogleduju}i ih ispod oka, vezao i kitio kao nikad prije, sve jednu rije~ ljep{u od druge, biraju}i ih kao da ih vadi iz neke nevidljive knjige. Napokon, 2-3 sahata po iftaru, ne mogav{i vi{e da izdr`i glad jedan izme u du}and`ija, zavi~e: - Aferim! Tvoja je opklada! Samo nas pu{}aj da iftarimo, pa }emo te slu{at' do sufura! - Jok! Jok! - re~e Avdo. - Ne}u da vas pu{}im! Da}u vam sve ameri~ke dolare koje sam zaradio, ako izdr`ite da me slu{ate gladni do sufura! Tu se nekako i prekide pri~a i vi{e niko nije uzimao u zbor da Avdo namjerno raste`e pjesmu, kako bi dobio vi{e dolara. - Nek su ti, brate, halal, ovoga i onoga svijeta! - govorili su pla}aju}i mu opkladu, vidje}i da je asli pjeva~ koga ne mo`e niko nadpjevati. Husein Ba{i} NA IZBJEGLI^KOM PUTU KAD PITOME RU@E PODIVLJAJU Voljela sam svoj mali grad, osje}ala kako di{u njegove mahale, budili me ezani sa munara; opijali me mirisi behara, lipa... Gledala sam kako rijeka te~e sa mojim djetinjstvom, s mojom mlado{}u... I kad me je sudbina odvela u daljine, patila sam za mojim gradom i povratke pretvarala u bajke, da zagrlim ponovo svoje roditelje i osjetim toplinu vjetra moje Bosne. Uvijek bi me do~ekale munare ili sam samo njih vidjela, i sje}anja kako smo mi djeca kriju}i se od hod`e hitali uzanim stepenicama na vrh munare. Tad, gledaju}i prolaznike ~inilo mi se da sam osvojila svijet. Da li sam mogla slutiti da }e se sru{iti moj svijet i d`amijski haremi pretvoriti u zgari{ta. Slutila sam ponekad, kad bi me profesori vidjev{i pokrivenu namazbezom dok bih se vra}ala sa teravija poku{ali ubijediti da ja ne pripadam tamo, da se trebam emancipovati, da oni, emancipovani, koji su ubijali svoje u~enike, poku{ali su me jo{ tada ubiti. Ali ja sam bila ponosna na svoju munaru, na svoj namazbez i ogrtala bih tiho svoju du{u tekbirima. Bila sam sretna kad bih i{la svojim sokakom i gledala nane pokrivene {amijama kako vire sa svojih malih pend`era, kao da su ~uvale na{u mladost da se ne uprlja. Tu bi me ~ekao most, avlija kaldrmisana, bunar kog sam zvala {adrvanom. Pri~ala mi je moja rahmetli nana kako je dedu zaklao kom{ija, a ja to nikako nisam mogla da shvatim. Vodila me je do njene spaljene ku}e i pokazivala ru`e {to ih je sadila, sad bijahu podivljale... Vidjela sam to kao neko davno, nepovratno vrijeme. Uzeli su mi dukate, seharu, ruho, uzeli su sve, al' du{a je ostala smirena, predana Allahu. Voljela sam jezik kojim je pri~ala moja nana, njene skemlije, mu{ebke, pe{kune, kameriju u njenoj spaljenoj ku}i i d`amli pend`ere i zami{ljala svoju majku kako je vezla mahrame na er efu uz mjese~inu i slu{ala pjesmu punu sevdaha. @alila sam njene ogre dukata koje su ponijeli, kako bi ona rekla, }afiri, zulum}ari. Uvijek kad bih ustajala na rani sabah ispod moje sed`ade stajao bi poklon {to sam klanjala i poslije bih na njenom starom fijaker- {poretu mirisao sabahski ~aj, a iz dolafa pone{to slatko. Na rafovima Musafi koje bi u~ila naizmjeni~no i govorila da na Kur'an ne smije nikada pasti pra{ina, da mo`e da nestane njegova jazija. A ja, kao da sam sve razumjela, bila sam poslu{na jer sam znala da to ona u mene ulijeva vjeru, ne{to {to }e me uvijek ~uvati. Ponekad bi gorko uzdahnula i pri~ala kako je dedo bio abad`ija i trgovac, i vrijedan ~ovjek, ali oni su sve vrijedne ubijali. A najte`e bi joj bilo kada bi pomenula unuku ubice njenog mu`a, kako je ona sad predsjednik op{tine, a njoj (mojoj nani) daju socijalnu pomo}. A ona je ostala u svim tim isku{enjima hanuma i za sve je ona bila begovica. Govorila bi: "U dobru se ne ponesi, a u zlu se ne poni{ti". Sje}anja su je boljela, te{ki dani muhad`rluka tjerali su suze na o~i koje su poru~ivale: "pomenulo se, ne povratilo se". E moja rahmetli nano, e moja Bosno, povratilo se i isto i gore... Izrodili su zlikovci jo{ gore zlikovce i nisu dali da se tvoje ru`e ponovo oplemene. Sagorjele su u plamenu bolesnih du{a, ali neka, nisu ni znali da u nama ni~e naj~istiji cvijet, cvijet Islama i zadana rije~ da }emo prepoznati du{mane. Pro{la sam ponovo kroz moj, a tu i grad: nisam vidjela moje munare, bile su poru{ene, d`amijski haremi preorani. Ali rekla sam tiho "Esselamu alejkum ve rahmetullah", a {ehidi }e me ~uti svojim du{ama. I tebi sam Fatihu prou~ila i s gor~inom ti pri~ala {ta su uradili. Gledala sam sad svoju spaljenu ku}u i nisam vi{e voljela taj grad, jer on nije moj bez tih d`amija, bez tih avlija. A ne znaju oni da su d`amije u svima nama jo{ tvr e i ja~e i da ih nikad ne mogu uni{titi. Zaustavili su nas pored popaljenog sela i tra`ili milostinju za svoja nedjela. Vidjela sam njihovu bijedu, a ne na{u, i o`ivjela u sebi uspomene, i prolila suze nad ubijenima, mu~enima, nestalima... Gledala sam brda koja kao da su mi poru~ivala da }e Allah d`.{. sve izravnati i sje}ala se tvojih rije~i: "Ne po`uruj sine pravdu jer Allah ne}e sohom, nego zgodom". Poru~ila sam mom zaklanom dedi, a znam da bi mi i ti rekla: "Pominjat }emo njihovo zlo dugo ali ne}emo nikada vi{e dati da se povrati". Lejla A.

AKO NISTE ZNALI PREDSTAVLJAMO KNJIGU 21 D@AMIJA ZA RESULULLAHOV OGRTA^ Godine 1849. u Istanbulu je podignuta d`amija specijalno za ~asni ogrta~ Muhammeda s.a.v.s. a donator ove d`amije je sultanija Valida, majka sultana Abdul-Med`ida. Ovo zdanje nosi naziv po Poslanikovom ogrta~u: Hirkai-{erif d`ami. Do tog vremena ogrta~ se nalazio u posebnom sanduku u sultanskom saraju. DUHAN NAJVE]A KATASTROFA ^OVJE^ANSTVA Svjetska zdravstvena organizacija je objavila podatak od koga se vrti u glavi. Naime, s po~etka devedesetih pa do 2015. godine (dakle za period od 25 godina), u svijetu }e od posljedica pu{enja umrijeti 500 miliona ljudi. To je neuporedivo vi{e od ukupnog broja svih ljudi koji su poginuli u svim dosada{njim ratovima. Ovo iznosimo radi onih muslimana koji ho}e primiti pouku. Posebno zabrinjava ~injenica da nerijetko poneka ulema stoji na stanovi{tu da duhan nije haram jer se ne pominje u Kur'anu i hadisu, sve u cilju opravdanja sopstvenog u`ivanja pomenutog narkotika. Ni droga nije spomenuta u Kur'anu, pa se svi sla`emo da je haram. Duhan, dakle, vi{e uni{ti ljudi nego droga, s tom razlikom {to droga djeluje br`e a duhan postepeno razara organizam cijelog `ivota, a povrh toga cijela familija i okru`enje pla}a ceh ljudskoj slabosti, za koju }e se odgovarati. Nije suvi{no da se pozovemo na kur'anski ajet: ''Ne bacajte se sopstvenim rukama u propast.'' Dok se vode duge, jalove i nepotrebne rasprave o duhanu, sljedbenici drugih religija su davno napustili ovaj porok. D@EKSON ZVANI^NO MUSLIMAN Septembra 1989. god., svjetske novinske agencije su prenijele senzacionalnu vijest da je ameri~ki muzi~ki super-star Majkl D`ekson pre{ao na Islam, nakon {to je shvatio da }e mu Islam donijeti du{evni mir, koji mu je do tada nedostajao. Svjedoci smo proteklih martovskih dana da je popularni Majkl ponovo centralna medijska li~nost. Naime, Majkl je izjavio da napu{ta svoju domovinu Ameriku i da se seli u Saudijsku Arabiju. Kao vrlo ubjedljiv dokaz u tom smislu, slu`i podatak da je otpustio dugogodi{njeg menad`era Serdi Galena i da sve budu}e detalje prepu{ta najbogatijem saudijskom princu El-Validu el-saudu, koji }e ubudu}e voditi ra~una o njegovom `ivotu. Ljeto{nje prijateljstvo slavnog Majkla i princa El-Valida je urodilo plodom. Princ El-Saud je novi menad`er, pod ~ijim nadzorom Majkl intenzivno prou~ava Islam. Dalji planovi su mu hodo~a{}e Meki. Po obavljenom had`d`u, Majkl }e biti promovisan u princa. Nije isklju~ena i koncertna turneja po Srednjem istoku, nakon koje }e se Majkl povu}i u svoju palatu u Saudijskoj Arabiji - najbogatijoj arapskoj zemlji. Pripremio: Esad Kola{inac EL-GAZALI AUTORITET ISLAMA ''@ivot poslije smrti'' je djelo veoma poznatog i jo{ uvijek aktuelnog alima, priznatog autoriteta (hud`etul-islama) u svijetu Islama, Muhammeda el-gazalija. Za svog relativno kratkog `ivota imami Gazali napisao je izuzetno veliki broj djela, {to du`ih {to kra}ih, iz razli~itih oblasti. Svakako, najpoznatije Gazalijevo djelo je "Ihjau ulumu-d-din" a manja su: Tahafutul-l-felasite, Elmunkizu mine-ddalal, Mi{katu-l-euvar i dr. U posljednje vrijeme je sve ve}e interesovanje za prevo enjem njegovih djela i na bosanski jezik. [to se ti~e samog djela "@ivot poslije smrti" ono je prevedeno sa arapskog jezika. Djelo, naravno u svjetlu kur'ansko-hadiskih dokaza, u kratkim crtama obra uje pojedina ljudska stanja prilikom umiranja, `ivota u kaburu, zatim Smak svijeta, ponovno pro`ivljenje i opis pojedinih stanja na Sudnjem danu. Sve je to obra- eno u kratkim crtama ali, ipak, na jedan zaokru`en na~in. Uistinu, Gazalijevo djelo i nema nekih ambicija da detaljno analizira spomenute teme ve} je ono prije svega uvod za ~itala~ku publiku koja `eli ne{to vi{e saznati o "onome iza zastora". Djelo je podijeljeno na osam poglavlja koja su me usobno povezana. Posebna ~ar ove skromne knjige je hadiska podloga i potkrijepljenost, tako da se naprosto ~ita u dahu. Istina je i to da na ~itaoce djeluje impresionisti~ki i ne ostavlja ih ravnodu{nim, jer ~a{u smrti }emo svi okusiti. Ovo je jedno od prvih djela na na{em jeziku koje islamsko poimanje `ivota obra uje na ovakav na~in. Nadamo se da ne}e biti i jedino. ''@ivot poslije smrti'' je do`ivjela vi{e izdanja, a kod nas je u izdanju Me{ihata IZ-e Sand`aka {tampana u decembru 1996. god. Nadamo se da }ete kupovinom ove knjige upotpuniti va{u biblioteku te obogatiti sopstveno znanje i iskustvo, {to je i njen prvenstveni cilj. Mustafa Feti}

22 NA[I MERHUMI @IVIO JE ZA BOSNU (Alija Isakovi}: 1932-1997) Alija Isakovi}: Odgovoran pred prostorom i vremenom @ivot gospodina Alije ISAKOVI]A stao je ispred Ferhadije d`amije u Sarajevu 14. marta ove godine a dan kasnije je obavljena d`enaza, preko puta, u istoj d`amiji uz najve}e dr`avne po~asti, u prisustvu velikog broja poslenika pisane rije~i, vjerskog i politi~kog vo stva, koji se oprosti{e od Isakovi}a biranim rije~ima kako to njemu dolikuje. Neka mu je rahmet, Alija Isakovi} je na{ao svoje dostojanstveno mjesto kako to prili~i samo velikim ljudima. Biografija Isakovi}a (ratnog siro~eta) je zanimljiva. Ro en je u Bitunji kod Stoca 1932. god. Osnovnu i srednju {kolu poha ao u Bitunji, Stocu, Zagrebu, Crkvenici, Pan~evu, Beogradu, a filozofski fakultet - jugoslovensku knji`evnost i srpskohrvatski jezik u Sarajevu. Bio je goelo{ki tehni~ar, prospektor urana, TV-scenarist, urednik ~asopisa "@ivot" i urednik edicije Kulturno naslje e BIH u sarajevskoj "Svjetlosti". Prosto je nemogu}e prikazati blic retrospektivu Isakovi}evih djela na ovako malom prostoru, ~ija bibliografija sadr`i 25 knjiga, koji se oku{ao u svom stvarala~kom radu sa svim glavnim knji`evnim oblicima, osim poezije. Knji`evni opus Alije Isakovi}a izgleda ovako: roman "Sunce o desno rame" 1963, Knjige pripovjedaka "Semafor" 1966. i "Taj ~ovjek" 1975, Knjiga aforizama "Prednost imaju koji ulaze" 1971, "Krajnosti", Knjiga drama (To, Generalijum, Kraljevski sudbeni stol) 1971, "Hasanaginica", drama, 1982, Knjiga putopisa "Jednom" 1987, roman "Pobuna materije" 1985, Knjiga pri~a za djecu "Lijeve pri~e" 1990, Knjiga ~lanaka i eseja "Neminovnosti" 1987, i jo{ niz nevi enih i nepro~itanih knjiga koje su se rodile u zadnjih pet godina, za vrijeme rata. Kod Isakovi}a valja cijeniti izdava~ku hrabrost. Ovaj predani stvaralac, lucidni istra`iva~ jezika, antologi~ar i opservator kulturne ba{tine, objavio je jo{ 1972. godine u Zagrebu knjigu antologijskog zna~enja "Biserje" - prvi izbor iz muslimanske knji`evnosti. Sre}om, aminovali su takav stvarala~ki poduhvat iz pera prire iva~a jednog ratnog siro~eta, centralni komiteti i parlamenti, ministarstva kulture, udru`enja knji`evnika, akademije... Bila je to prva ~itanka bri`ljivo probranih tekstova iz usmene i lijepe muslimanske nacionalne knji`evnosti. Zapamtili smo Isakovi}a po velikom izdava~kom poduhvatu; objavio je na{ najve}i ep @enidba Smailagi} Mehe, Avda Me edovi}a koji se mo`e uporediti sa Homerovom Ilijadom i Odisejom. Isakovi} je priredio prvi izbor bosanskohercegova~kog putopisa "Hodoljublje" 1973. godine, gdje je centralno mjesto zauzeo poznati karikaturista i putopisac rahmetli Zuko D`umhur. Priredio je zbornik radova "Hasanaginica 1774-1984", anegdote Nasrudina-hod`e 1984, sa Had`emom Hajdarevi}em. Isakovi} je jedan od tvoraca edicije "Muslimanska knji`evnost XX vijeka", edicije od 25 knjiga, kao i Bosanske knji`evnosti u 100 knjiga u izdanju sarajevskog "Preporoda". Isakovi} je bio anga`ovan na izradi "Pravopisa bosanskog jezika" koji se pojavio u toku ratnih godina u svojoj okupiranoj Bosni, koju je branio perom i nacionalnim dostojanstvom, o{trom kritikom prozivaju}i me unarodne "faktore" od UN-a, UNPROFOR-a do humanitarnih organizacija koje su o~igledno bile slijepe i gluhe kada je u pitanju njegova Bosna. Svoje britke tekstove Isakovi} je objavljivao u "Ljiljanu", "Oslobo- enju" i drugim glasilima. Imao sam ~ast li~no da se dru`im sa Isakovi}em dvije godine, prije nego }e po~eti najstra{niji rat u historiji svih civilizacija, u reviji "Ogledalo" koja je izlazila u Sarajevu i Zagrebu, a koja je za kratko vrijeme okupila poznata imena iz na{e bo{nja~ke knji`evnosti i `urnalistike, upravo, zahvaljuju}i prvenstveno ovom preciznom i disciplinovanom kulturnom posleniku. Bio je ta~an kao sat, odgovoran pred prostorom i vremenom, iskustven i zagledan u daleku budu}nost. [titio je samo istinu, i kao takav borio se svim bi}em za bo{nja~ko nacionalno pravo. Fehim Kajevi} U petak, 14 marta 1997. godine, neposredno poslije d`ume namaza, preselio je na ahiret velikan bo{nja~ke kulture, veliki knji`evnik i mislilac, rahmetli Alija Isakovi}. Ro en je u Bitunji kod Stoca 1932. [kolovao se u Beogradu i Sarajevu. Jedan je od onih koji je ba{tinio znanja mudraca, cijenio i po{tovao pobo`nost u~enih, tra`io pravdu mo}nih, bodrio nas na sr~anost hrabrih. Umio je da iska`e i osjeti duh svojeg (bo{nja~kog) naroda i da ga drugima prezentuje. Kao primjer uzimamo izvod iz njegovog govora na Bo{- nja~kom Saboru 1996. godine u Sarajevu, gdje izme u ostalog ka`e: "Ovdje smo kao na Sudnjeme danu, s razlikom {to ra~un pola- `emo sebi i onima koji }e nas naslijediti - ujedinjeni surovim povijesnim prelamanjem; ovdje smo izjedna~eni, bez regionalnih i strana~kih podjela, bez bilo kakve surevnjivosti i suparni~kih nakana, svedeni pod jedan i jedinstven imenitelj onim na~inom kako smo se ra ali i kako smo umirali... Ni{ta ne}e biti onakvim kakvim bija{e. Moramo sve ispo~etka... ^isto i jasno kao sama priroda, bez licemjerja... Ovaj uzburkani historijski tok jedan je od uzroka {to se u bo{nja~komuslimanskom narodu mogu sresti svi oblici krajnjosti. Nigdje nisam sreo tako dirljive, dobrodu{ne, naivne i predane ljude, beskrajno samopo`rtvovane, spremne na svaku li~nu i kolektivnu `rtvu i nigdje takve pojedince i skupine apsolutno uskogrude, beskrajno samo`ive, potkupljive, politi~ki ljigave, i nadasve, opsjednute omalova`avanjem svoga vlastitog imena, vjere, obi~aja, pro{losti..." D`enaza namaz mu je D@ENAZA U HAREMU FERHADIJE D@AMIJE klanjana u haremu Begove d`amije, a klanjao je li~no Reisu-l-ulema dr. Mustafa ef. Ceri}. D`enazi su prisustvovali ugledni Bo{njaci i prijatelji rahmetli Alije iz Bosne, kao i delegacije iz svijeta i inostranstva. Ukopan je u mezarju Ferhadije d`amije, uz pratnju hiljade Bo{njaka koji su do{li da prou~e Fatihu i posljednji put se halale sa ovim briljantnim stvaraocem koji je predstavljao Bosnu u malom. Molimo Boga d`.{. da se smiluje njegovoj plemenitoj du{i. ( El-Fatiha) M. Feti}

SPECIJALNI DODATAK Glas Islama OBRA]ANJE PREDSJEDNIKA ME[IHATA MUAMER EF. ZUKORLI]A NA SVE^ANOSTI U POVODU HAD@IJSKE DOVE 03. APRILA U KONCERTNOJ DVORANI DOMA KULTURE U NOVOM PAZARU Euzubillahi mine{{ejtani rrad`im, bismillahir-rahmanir - rahim. Po{tovana bra}o i sestre, esselamu alejkum we rahmetullahi we berekatuhu. koliko hiljadu drugih namaza. Oni idu da obi u druge znamenitosti: Uhud, Hendek, Kibletejn, Kuba i druga mjesta gdje je Resulullah s.a.v.s. hodao svojim mubarek stopalima, gdje su on i njegovi ashabi svoj znoj i svoju krv prolijevali, kako bi zrak svjetlosti Allahove dopro i do ovih prostora. I, el-hamdulillah, do{ao je, i osta}e i opsta}e do Sudnjeg dana. Oni idu u Meku, u grad sigurni, u grad kojim se Allah d`.{. u Kur'ani-Kerimu kune. Oni idu u Ka'bu, u kojoj jedan namaz vrijedi, prema sahih hadisu, koliko stotinu hiljada namaza obavljenih na drugome mjestu. Oni idu u zijaret, kome drugom do Uzvi{enom Gospodaru Allahu d`.{., koji had`ije, posredstvom hadisa, nazva ''Dujufu- Rrahman'' - gosti Milostivog, odnosno ''Wufudullah'' - Allahovi delegati. Oni idu da se poselame, da stisnu ruke svih muslimana svijeta, onih crne ko`e, onih `utih i raznih drugih od Amerike do Indonezije, koji su po mnogo ~emu razli~iti ali su tamo do{li da potvrde pripadnost Ummetu, kojeg i pored svih nastojanja, ipak ne mo`e niko razdvojiti. Oni su razli~iti po boji ko`e, po svojim jezicima, ali se ipak dobro sporazumijevaju sa na{im had`ijama. Jer kad nemaju ni{ta jedan drugome da ka`u, prou~e [ehadet i potpuno se razumiju. To je posebna ~ast, to je poseban ugo aj. Ove na{e had`ije idu, uz Allahovu d`.{. pomo}, da pro u kroz srce islamskog Ummeta. upravo i cilj postojanja vjere. A {ta je cilj postojanja vjere? Cilj postojanja vjere jeste selamet, spas na ovom i budu}em svijetu. "Fi dunja haseneten ve fil ahireti haseneten..." - dobro na ovome i dobro na budu}em svijetu. I zato svi zajedni~ki, u prvom safu ulema, za njima had`ije i d`emat, }e se, ako Bog da, kretati u pravcu ostvarivanja ovih ciljeva, gdje }emo imati odgojenog i islamski formiranog pojedinca, pojedinca kojeg }e svako po`eljeti, pojedinca koji }e samo ~initi dobro i boriti se protiv zla, koji }e vrijedeti za svako dru{tvo, za svaku instituciju i organizaciju, za svaki posao. Idemo u pravcu da izgradimo porodicu, takvu porodicu koja }e biti osnovna }elija ovog d`emata. Porodicu koja }e sa~uvati svoju djecu, sa~uvati je od otrova koji im se redovno i sve masovnije podme}e preko raznih klubova nemorala, raznih ne~asnih mjesta i svih drugih poroka. Idemo u pravcu da formiramo zajednicu, kompaktnu zajednicu, koja }e se napajati svakodnevno pet puta na muslimanskom, d`amijskom izvoru, i koja }e harmoni~no djelovati, potvr uju}i kur'anski princip: "Svi su vjernici bra}a." To su na{i ciljevi, draga bra}o i sestre, i mi idemo u pravcu njihovog ostvarivanja. Ostvariti te ciljeve, djeluju}i u tom pravcu, pokaza}emo svima, a prije svega sebi, da Islam donosi spas u svim sferama `ivota: kulturnom, socijal- N eka je neizmjerna hvala Uzvi{enom Gospodaru svjetova, Milostivom i Samilosnom. Neka Mu je hvala na blagodatima koje podari ~ovje- ~anstvu i neka Mu je iskrena hvala {to ljudskome rodu darova Kuran-i- Kerim, kojeg u~ini da bude uputa bogobojaznima i onima koji razum imaju. Neka je salavat i selam na grupa, koje su po mnogo ~emu Njegovog miljenika i posljednjeg razli~ite ali koje povezuje jedna nit - poslanika Muhammeda s.a.v.s., svi su, in{allah, pristalice La illahe njegovu ~asnu porodicu, njegove illellah, Muhammedu resulullah. I ashabe i sve one koji prihvati{e ne samo to, kada je had`d` u Islam za svoju vjeru do Sudnjega pitanju ovdje su oni ~ija ste imena dana. Amin! ~uli, koji su putnici, ako Bog da, na Neka Mu je neizmjerna hvala ovaj hairli put. Ovdje su i oni koji {to nas obradova i darova nam su ve} obavili tu du`nost i samo im mnoge po~asti, {to nas darova i jo{ vi{e srce ~ezne da ponovo ovom po~asti i omogu}i nam da se budu u mogu}nosti obaviti ga. okupimo u ovom broju, svih uzrasta - od na{ih najmla ih do na{ih Bog da, u narednoj ili narednih Ovdje su i oni koji su nijetli, ako uva`enih najstarijih, svih godina obaviti had`d` i za to imaju dru{tvenih slojeva. Svima neka je mogu}nosti, pa molimo Allaha ho{geldum i neka Vas sve Allah d`.{. da ih u~vrsti u toj namjeri i da d`.{. obaspe milo{}u i u sevab tu odluku ne odla`u dugo. Vam upi{e korake koje ste potro{ili Naravno, me u nama je ovdje veliki broj onih koji trenutno nisu u i sabur koji imate da u ovoj ku{nji uspravno, ispravno i dosto- mogu}nosti, a za to u srcu zasi- HAD@IJE SU SVJETILJKE POPUT ZVIJEZDA A NA NEBU janstveno ostanete i opstanete. Posebno mi je drago {to se me u Vama, pored na{e uleme, i to u prvom safu, nalaze i prve li~nosti ovda{nje op{tinske vlasti. To nam je posebno drago i radosni smo zbog toga. To je dobro be{are, jer kada su predstavnici vlasti sa narodom, o~ekujmo dobro. Oni su ve~eras sa narodom, {to svojim prisustvom potvr uju, i oni }e, ako Bog da, to i biti, a ovaj narod, kao {to vidite, je islamski, odnosno muslimanski narod. Draga bra}o i sestre. Ta~no prije deset godina, mnogi se sje}aju, a mnogi to nisu ni primjetili, iz cijelog Sand`aka imali smo samo trojicu had`ija. Devedesete godine, broj se popeo na 13. Devedeset ~etvrte na 23, devedest pete i {este preko 60. A evo, devedeset i sedme, poduga~ak spisak - ta~no 90. Neka je za to hvala Allahu d`.{. {to nas je time po~astio. A to nije ni{ta drugo, draga bra}o i sestre, do potvrda da niko ne mo`e da ugasi Allahovo svjetlo, pa makar sve u~inili u tom pravcu oni kojima smeta da Njegovo svjetlo obasjava ove prostore. Ono }e ih i dalje obasjavati, i to iz dana u dan, iz godine u godinu, sve ja~om snagom. Naravno, to nije prijete}e, to je obe}avaju}e, jer tamo gdje su pokorni Allahovi robovi, tamo je selamet, tamo je harmonija, mir, ljepota i dostojanstvo. Ovaj broj ovdje prisutnih zasigurno mo`emo svrstati u nekoliko gurno nose ~e`nju, iskrenu ~e`nju, obra}aju}i se dovom, iskrenom dovom da im Allah d`.{. omogu}i, i ako nemaju imetka, da ih opskrbi i podari im zdravlje pa da i oni budu kadri da to u~ine. Allahu d`.{. se obra}amo da onima koji su obavili had`d` ukabuli i ponovo omogu}i da to u~ine. Oni koji su nijetlije i putnici, da im pomogne da najljep{e, najlak{e i u dobrom zdravlju i rahatluku i, nadasve, uspje{no i kabul obave ovogodi{nji had`d`. Da onima koji imaju namjeru, omogu}i odmah, naredne godine da to u~ine uz Allahovu pomo}. A da onima koji trenutno nemaju mogu}nosti, podari nafaku i zdravlje i to omogu}i. Nagla{avamo i to da onaj koji bude imao stalnu ~e`nju da obavi had`d`, pa makar mu se to i ne omogu}ilo, ta ~e`nja za had`d`om }e ga, uz Allahovu pomo}, dovesti do stepena sevaba kao da je obavio had`d`. Prema tome, ovo je potvrda da za dobronamjerne i iskrene va`i kur'anski princip: ''Za njih nema straha i neka se ne `aloste.'' Gdje ispra}amo ovu na{u bra}u i sestre? Gdje oni idu? Idu da sa bliske distance poselame Resulullaha s.a.v.s, da uz suze na njega donesu salevat i u u u krug onih na koje hadis ukazuje: ''Ko me posjeti poslije smrti, kao da me je pozijaretio za vrijeme `ivota.'' Oni idu da klanjaju u Resulullahovoj d`amiji, gdje prema sahih hadisu jedan namaz vrijedi Ka'ba, odnosno Meka je to srce. Had`ije su krv koja kola tim srcem, koja kola kroz organizam i koja mora jednom godi{nje pro}i kroz to srce, koje pumpa imansku energiju i prenosi je {irom zemaljske kugle, opskrbljuju}i Allahovom milo{}u i blagodatima i had`ije, one koji ih ispra}aju i one koji ih do~ekuju. Istina, to je velika ~ast, no svaka po~ast povla~i za sobom odgovornost. Dakle, na{e had`ije idu u sveta mjesta. Oni su na{i predstavnici u tom islamskom parlamentu ove godine u Meki. Ali zato moraju opravati tu ~ast. Zato od njih o~ekujemo da, kada se vrate, budu poput svjetiljki, da budu poput zvijezda na nebu po kojima }e se ljudi orjenti{u no}u, kada putuju po zemlji. Da oni budu poput tih zvijezda, po kojima }e se drugi oko njih orjentisati u Islamu, orjentisati u moralu i bogobojaznosti, i po njima se odre ivati prema dobru i zlu. Od njih se to o~ekuje. Naravno, mo`da njima srce ja~e kuca kada ~uju ove rije~i, boje}i se te odgovornosti. Istina, to je te{ko, te{ko sve dok se ne napojite sa tog tamo vrela. A kada se napojite sa tog Allahovog vrela, ono }e Vam dati takvu energiju da Vam ne}e poslije toga ni{ta vi{e biti te{ko, jer }e Vam sve u `ivotu biti minorno u odnosu na pokornost samo Jednom Jedinom Uzvi{enom Allahu d`.{. Svi ovi pomaci, draga bra}o i sestre, idu u pravcu onoga {to je nom, politi~kom i svim drugim. Oslobodi}emo se kompleksa koji su nam nametnuli. Pokaza}emo i Evropi, kojoj geografski pripadamo, da smo kadri da budemo ono {to smo bili, a bili smo nosioci ljudske civilizacije i to nekoliko dugih stotina godina. To je bio taj isti Islam kojeg mi sada imamo, ali je tada bio snaga iskori{tena, a sada je snaga neiskori{tena, i mi }emo je, uz Allahovu d`.{. pomo}, in{allah, ponovo iskoristiti, a to }e zna~iti spas pojedinca, spas porodice, spas zajednice i, ako Bog da, spas cjelokupne ljudske zajednice. Koristim ovu mubarek priliku da mubarekli{em prvo had`ijama a potom njihovim porodicama, svim onima koji se raduju, cijelom na{em d`ematu, svima nama prisutnima i mnogobrojnim odsutnim, koji su, vjerovatno, opravdano sprije~eni da ovdje do u. I zamolimo Uzvi{enog Gospodara svjetova da ukabuli ovaj skup i da nam omogu}i da se ubudu}e, kada su ovakvi povodi, ipak ne sastajemo ovdje u koncertnoj dvorani. Ovo je potvrda, ovo je dokaz da ovom gradu treba d`amija koja }e mo}i primiti najmanje 5.000 d`ematlija i da ovakve mubarek skupove odr- `avamo u d`amiji, jer d`amija je ipak d`amija. We sselamu alejkum we rahmetullahi we berekatuhu!

SJE]ANJE NA POSLANIKOVE ASHABE Da li znate?...da su Errahman i Errahim, Allahova imena koja se mnogo spominju u plemenitom Kur anu, imena koja onim u nevolji koriste ako njima Allahu dovu ~ine i smirenje za one koji se pla{e. Za onog ko ih mnogo pominje bi}e za{tita u svakoj situaciji. Onaj ko ih ~esto izgovara bi}e ljep{eg ahlaka i Uzvi{eni Gospodar umjesto {era da}e mu hair. Allahov poslanik s.a.w.s. je rekao: Objavljen mi je ajet koji nikom od poslanika nije objavljen osim Sulejmanu bin Davudu i meni. On je Bismillahir-Rahmanir- Rahim, u ime Allaha Milostivog Samilosnog. Mekke u Jesrib (Medinu) on nije krenuo skrivaju}i se, kako su to uradili drugi. To nam potvr uju i Alijine r.a. rije~i: "Nije mi poznat niko od muhad`ira da je obavio hid`ru na vidjelo drugih osim Omera bin Hataba. On je, kada je do{ao vakat hid`re, opasao svoju sablju, oka~io luk i strijele i oti{ao u pravcu Ka'be, obavio tavaf i klanjao, zatim ustao i od grupe do grupe prisutnih mu{rika i{ao govore}i im: "Ako neko `eli da umre majci, da djecu u~ini jetimima a `enu udovicom, neka me sretne iza ove doline!" Kako ka`e Alija r.a., niko ga nije poku{ao pratiti, osim nejakih kojima je bio vo a. U vremenu Allahova Poslanika s.a.v.s., Omer r.a. je sve pot~inio interesu muslimana i njihove zajednice. Nakon smrti Muhammeda s.a.v.s. bio je odlu~uju}i faktor u izboru Ebu Bekra za predvodnika muslimana. Bio mu je desna ruka u rje{avanju problema zajednice, kako unutra{njih tako i spolja{njih. Kada je bolest Ebu Bekra poprimila ozbiljan oblik, on osjeti bojazan nastanka mogu}ih razlika me u muslimanima ako bi on umro, a ne bi izabrali budu}eg halifu oko kojeg bi se svi slo`ili, a u vremenu kada se muslimanska zajednica suo~avala sa dvije velike carevine, Perzijom i Rimskim Carstvom. Ebu Bekr zatra`i od ashaba da oni odaberu ~ovjeka me u njima, ~vrstog i o{trog, ali mudrog, blagog i mehkog, ali ne slabog, ~ovjeka kadrog da prihvati rizike tako odgovornog polo`aja u tim odlu~uju}im momentima istorije Islama i muslimana. Ebu Bekrov prijedlog je bio Omer r.a. ali on nije htio da to prihvatiti iz bojazni da se takav izbor ne bi svidio drugima. OMER BIN HATAB AB P relazak Omera r.a. na Islam bio je pravi {ok za pripadnike plemena Kurej{. Oni se okupi{e oko njegove ku}e `ele}i ga isprovocirati. Do{ao mu je El-A's ibn Vail Es- Sehmij, vo e plemena Selim i otac Amra bin El-A'sa koji je bio saveznik plemena Beni A'dij ~iji je Omer bio pripadnik. Do{av{i, obrati mu se rije~ima: "[ta je s tobom Omere?", na{ta on uzvrati: "Tvoji ljudi ka`u da }e me ubiti!". Tada El-A's iza e pred ljude i re~e im da ne smjeraju ni{ta prema njemu, te se ovi razi o{e. Uprkos njegova prelaska na Islam, Omer r.a je i dalje ostao autoritativan u plemenu Kurej{. Kada je do{ao emer za hid`ru iz Mesd`id hazreti Omera Kako prenose neki histori~ari, Ebu Bekr je sakupio ljude koji su va`ili najve}im autoritetima, tra`e}i da oni na u najbolje rje{enje, govore}i im da je u interesu muslimana da odaberu sebi budu}eg halifu jo{ za njegova `ivota, ~ime bi se izbjegla mogu}a mimoila`enja. Oni se nisu mogli odlu~iti ko bi mogao biti njihov budu}i halifa, ve} su zatra`ili od njega da on to sam odlu~i. Ebu Bekrov izbor je bio Omer r.a. i tada po~e sa konsultacijom najodabranijih ashaba o Omeru kao budu}em halifi. Dobiv{i potvrdu svog li~nog izbora on u pismenoj formi objavi muslimanima donijetu odluku. Omer r.a. je stupio na mjesto halife 13. godine po hid`ri, mjeseca d`umadel-ahire. Svojom sna`nom li~no{}u novi halifa je u vo enju ummeta poseban akcenat stavio na to da ovu zajednicu ne uni{ti rasko{an `ivot onako kako je uni{tio mnoge prija{nje narode. Dova Od Ebu Bekra r.a. se prenosi da je rekao: Rekao sam: O Allahov poslani~e, pou~i me dovi kojom }u se obra}ati svome Gospodaru. Allahov poslanik s.a.w.s. odgovori: Reci: Gospodaru moj, zaista sam sebi u~inio mnogo grijeha, a niko osim Tebe ne opra{ta grijehe. Oprosti mi Tvojim magfiretom i smiluj mi se. Zaista si ti onaj koji pra{ta i koji je Milostiv. Za sebe je uzimao onoliko koliko uzima i onaj iz imetka jetima da bi ga odgojio. Ne bi uzimao kada bi ga Uzvi{eni Allah s druge strane opskrbio. Sebe nije razlikovao u na~inu `ivota od najsiroma{nije muslimanske ku}e, jeo je hljeba sa solju. Primjetiv{i bljedilo na njegovom licu, ashabi mu prigovori{e: "Zapovjedni~e pravovjernih, pobolj{aj svoju ishranu, tvoj `ivot je `ivot ummeta." Tada on uzvrati: "Lo{eg li vladara - dok je on sit, sljedbenici mu gladni." Bio je beskompromisan u borbi za pravednost, nije `alio truda obespravljenima vratiti pravo. Od sebe i svojih najbli`ih tra`io je prije svih da budu dosljedni u izvr{avanju Allahovih odredbi. Historija bilje`i da je, kada bi donio neku odluku, sakupio svoje najbli`e iz porodice i rekao im: "Tako sam naredio. Uzvi{enim Allahom se kunem, ako neko od vas postupi druga~ije, bi}e mu udvostru~ena kazna, jer ste vi uvijek pred o~ima ljudi." U toku svog desetogodi{njeg predvo enja muslimanske zajednice ona je dobila sasvim novi teritorijalni oblik. Toj, u po~etku si}u{noj zajednici, sada su bile pripojene susjedne teritorije Egipata, Sirije, Palestine, Irana. Svojom originalno{}u ostavio je vje~ni putokaz kako treba voditi ummet. Preselio je 23. godine po hid`ri u mjesecu zul-hid`etu. Period njegova hilafeta trajao je 10 godina, 6 mjeseci i 4 dana. Pred smrt imao je 63 godine kao i njegova dva prethodna druga, Vjerovjesnik s.a.v.s. i Ebu Bekr. Ukopan je u sobi majke pravovjernih Ai{e r.a., sa Poslanikom s.a.v.s. i Ebu Bekrom. Abdullah LEKSIKON ISLAMA [ERI'AT - Rije~ {eri'at se u arapskom jeziku upotrebljava u zna~enju "pravi put" i "zakon-propis". U ovim zna~enjima je u Kur'anu upotrijebljena na pet mjesta. U islamskoj pravnoj nauci se pod pojmom {eri'at podrazumjevaju kur'anski propisi koji reguli{u odnose ~ovjeka prema Bogu i me uljudske odnose kao ~lanova vjerske zajednice i dru{tva u cjelini. Svi propisi koji su sadr`ani u Kur'anu, po islamskom vjerovanju su trajni i nepromjenljivi i smatraju se kona~nom Bo`ijom porukom ~ovjeku koja je dostavljena preko posljednjeg vjerovjesnika Muhammeda a.s. Islamski u~enjaci smatraju da {eri'at kao zakon predstavlja za duhovni `ivot ~ovjeka isto ono {to voda predstavlja za fizi~ko odr`anje tijela pa se stoga rije~ {eri'at u zna~enju "izvor vode" potpunije uklapa u semiologiju ovoga pojma. Ibnu-l-Kajjim objedinjuje stavove svih islamskih u~enjaka i defini{e {eri'at kao "Allahovu pravdu i milost me u Njegovim stvorenjima, sjenu Njegovu na zemlji i mudrost koja na Njega upu}uje". Dakle, s pravom se mo`e re}i da {eri'at ne podrazumjeva samo islamsku pravnu nauku, ve} i sve ono ~ije je ishodi{te Kur'an, bez obzira na koju oblast nauke ili ljudskog djeloanja se odnosilo. Mart 1997. Glas Islama Zul-kade 1417.