Glas Islama vjera dru{tvo kultura Sejjid Qutb EL-FATIHA Strana 18 Strana 3 ZAJEDNO ILI ODVOJENO Strana 4 INTERVIEW: Mr. Izudin [U[EVI] KU]A NE STOJI N

Слични документи
Glas Islama vjera dru{tvo kultura EXKLUZIVNO - INTERVIEW: Naibu-Reis h. hafiz Ismet ef. Spahi} Strana 4 BLAGOSLOVLJENI ZIJARET Strana 11 had`ije ponov

Glas Islama vjera dru{tvo kultura EXKLUZIVNO - INTERVIEW Jusuf Islam - Cat Stevans Ako pogledate u doba razvoja zapadne misli i renesanse, mnoge od ov

Лечење проблема тероризма

PROPIS UZIMANJA ABDESTA POSLIJE GUSULA ILI KUPANJA

Glas Islama vjera dru{tvo kultura REAFIRMACIJA JEDINSTVENE IZ-e Me{ihat Islamske zajednice u Sand`aku, Me{ihat Islamske zajednice u Hrvatskoj i Me{iha

Glas Islama vjera dru{tvo kultura STRANA 13 Intervju sa [ejhom Ahmed Didat-om Strana 4 Na{e vi enje ZAJEDNO IAKO RAZDVOJENI Strana 3 AMININ PRVI GRIJE

Glas Islama vjera dru{tvo kultura Na{e vi enje MUDRO I ^VRSTO ^etiri godine postojanja i rada Me{ihata IZ-e NA TRNOVITOM PUTU DO USPJEHA Strana 4 Alla

bilten1.qxd

Glas Islama vjera dru{tvo kultura Interwiev: Generalni sekretar Islamske svjetske federacije studenata (IIFSO) Mr. Omer Faruk Jasir U AMERIKU PO [EHAD

Z A K O N

PDF: Ђоковић помаже српску цркву у Француској, коју су подигли Руси (видео)

Na osnovu ~lana 61

Povelja stanara

Microsoft Word - Mjerila za utvrdjivanje prekomjerne upotrebe javne ceste SLFBiH doc

IErica_ActsUp_paged.qxd

Jesus the Great Teacher Serbian

Microsoft Word - New Microsoft Word Document.doc

rspptbos.PDF

35-05

PROCES SOCIJALIZACIJE I FAKTORI SOCIJALIZACIJE

Sluzbeni glasnik Grada Poreca br

Ponedjeljak, S L B E N I G L A S N I K B i H Broj 35 - Stranica 17 PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PRIMJENI ZAKONA O POR

Sl-29.indd

Jesus the Great Teacher Serbian PDA

Real Time Clipping

SVI SMO POZVANI NA SVETOST

broj 15

Z A K O N O SUDSKIM VEŠTACIMA I. UVODNE ODREDBE lan 1. Ovim zakonom ure uju se uslovi za obavljanje vešta enja, postupak imenovanja i razrešenja sudsk

broj 107

broj 052_Layout 1

Oglasi031.vp

Microsoft Word - van sj Zakon o privrednoj komori -B.doc

akcioni plan.qxd

O Lejletul-Kadru ( hafiz Halid Hadžimulić)

GODINA 16 TUZLA, UTORAK 10. NOVEMBAR GODINE IZDANJE NA BOSANSKOM JEZIKU BROJ Na osnovu ~lana 24. stav 1. ta~ka c) Ustava Tuzlanskog kanto

________________________________________________________________

ДАНИ ПРАКСЕ BANJA LUKA COLLEGE -A - АНКЕТА - - резултати за годину - Висока школа Banja Luka College организује Дане праксе догађај који омогућа

Образац - 1 УНИВЕРЗИТЕТ У БАЊОЈ ЛУЦИ ФАКУЛТЕТ: Филозофски ИЗВЈЕШТАЈ КОМИСИЈЕ о пријављеним кандидатима за избор наставника и сарадника у звање I. ПОДА

kanton99-7

Porezni_10_2012.indd

Feng Shui za ljubav MONTAZA 3:Feng Shui_Love Int. Mech.qxd

Основна школа Základná škola Браћа Новаков bratov Novakovcov Краља Петра Првог 103 Kráľa Petra I Силбаш Silbaš Тел/факс: 021/

Bosanski Edukativno Kulturni Centar Colorado Bosnian Educational and Cultural Center of Colorado Mile High Islamic Center 3550 Sheridan blvd, Denver,

Microsoft Word lat.doc

Kako da podučiš ljude

Kliping medija Nacionalni sistem za registraciju oružja 28. maj 2011 Štampani mediji Arhimed Arhimed -

PHM bos 13_09.qxd

SCNET JE (PRIJE SVEGA) POSAO - Prof. dr. Mehmed Pojskić

Microsoft Word - MUS ispitna pitanja 2015.doc

broj 42

Svesnost prelom.qxd

Microsoft Word - ODLUKA - Normativni deo KOJI SE MENJA ??? doc

061102ED_BCS

P S I H O L O G I P S I H O T E R A P E U T

DIPLOMA U ISLAMSKIM NAUKAMA

KATEKIZAM KATOLIČKE CRKVE

Godina VIII Utorak, 9. studenoga/novembra godine Broj/Broj 50 Godina VIII Utorak, 9. novembra godine ZAKON POGLAVLJE I - OP]E ODREDBE O NE

Novi sportsko – turistički projekti: OTVOREN BAJK PARK NA SPORTSKOM CENTRU (VIDEO),Mesna zajednica Sefkerin: TRODNEVNI PROGRAM ZA MANDALINU

LEKCIJA 31 - FINANCIJE - 2. DIO

broj 46

1.pdf

Sluzbeni glasnik 18 - april.cdr

PADRE PIO, Čudesni život

Nika Ivana Medić 4. c Zadar je u srcu mome Danas je njegov rođendan, dan kad se samo o njemu priča. Danas je Dan grada Zadra. Star je grad bogate povi

Sadr`aj Predgovor hrvatskom izdanju...7 Smjernice za knji`ni~ne usluge za mlade` Dio Dio Dio Dio Dio Dio Dod

Porezni_10_2012.indd

broj 34

untitled

Bilten pdf

Oglasi022.vp

Glava I - Glava Dokumentacija III - Iz ra da koju bi lan sa kontroliše uspe ha Poreska i naj češ će inspekcija Sadržaj greš ke Sadržaj 3 Predgovor 13

XXIV REDOVNA GODIŠNJA SKUPŠTINA BOSANSKE ISLAMSKE ZAJEDNICE ŠTOKHOLM Plan rada za nedjelja 26. marta u 16 h. Postadress: Frodevägen

Microsoft Word Lat.doc

Matematiqki fakultet Univerzitet u Beogradu Iracionalne jednaqine i nejednaqine Zlatko Lazovi 29. mart 2017.

VISOKA TEHNI^KA [KOLA STRUKOVNIH STUDIJA MILORADOVI] MIROLJUB M A T E M A T I K A NERE[ENI ZADACI ZA PRIJEMNI ISPIT AGRONOMIJA, EKOLOGIJA, E

+ Usluge kućne njege za osobe mlađe od 65 godina kroatiska + 1. Opći dojam o službi kućne njege Iznimno sam nezadovoljan/na Prilično sam nezadovoljan/

SVEU ILIŠTE U MOSTARU EKONOMSKI FAKULTET STRU NI STUDIJ VITEZ SMJEROVI MARKETING I MENADŽMENT PREDMET: ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA ŠKOLSKA / GODI

Студија квантитативног утицаја

Microsoft Word - Zakon BHANSA_bs.doc

Z A K O N O JAVNIM NABAVKAMA I. OSNOVNE ODREDBE 1. Predmet zakona i definicije Predmet zakona lan 1. Ovim zakonom ure uje se planiranje javnih nabavki

132

ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVLJE ul. Stari šor 47, Sremska Mitrovica web: Tel:022/ Tel/Faks

Основна школа Základná škola Браћа Новаков bratov Novakovcov Краља Петра Првог 103 Kráľa Petra I Силбаш Silbaš Тел/факс: 021/

DNEVNA PRIPREMA ZA OGLEDNI SAT IZ VJERONAUKA

PES-AH _YouthPlanLeaflet-SER-RZ.indd

Poštovani, Zadovoljstvo nam je da Vam predstavimo Hotel FONTANA u potpuno novom sjaju. Hotel FONTANA se nalazi u srcu Vrnjačke Banje, na samo nekoliko

ISSN X Билтен Градске општине Барајево БРОЈ Септембар У БАРАЈЕВУ ПРОС АВ ЕНА С АВА И ДАН ОПШТИНЕ ИЗ РАДА СКУПШТИНЕ ГРАДСКЕ ОПШТИНЕ

Microsoft Word Lat.DOC

Microsoft Word - RSC doc

Microsoft Word _Vipnet_komentar_BSA_final.doc

Microsoft Word - Odluka o odrzavanju izbora u SSS Srbije 2



GLASNIK OP[TINE GORWI MILANOVAC GODINA XVII BROJ APRIL GODINE Cena ovog broja je 50 dinara Godi{wa pretplata je dinara AKT

ZNAČAJNI DATUMI U GODINI - KRATKA OBJAŠNJENJA Dan Ašure Jevmu Ašura, srijeda, 07. januar Deseti dan mjeseca muharrema naziva se Danom Ašur

sluzbene vijesti qxp

УЧЕШЋЕ РЕПУБЛИКЕ СРБИЈЕ У ПРОГРАМУ ЕРАЗМУС+ Преглед могућности и до сада остварених резултата у области образовања

The Prince Becomes a Shepherd Serbian

Na osnovu ~lana 73

ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVLJE ul. Stari šor 47, Sremska Mitrovica web: Tel:022/ Tel/Faks

Sedamnaest izvora bereketa za uspješan dan

Транскрипт:

Glas Islama vjera dru{tvo kultura Sejjid Qutb EL-FATIHA Strana 18 Strana 3 ZAJEDNO ILI ODVOJENO Strana 4 INTERVIEW: Mr. Izudin [U[EVI] KU]A NE STOJI NA ZEMLJI NEGO NA @ENI Strana 18 S I H R (MAGIJA) I ZA[TITA OD NJEGA Strana 9 Bajramska poruka predsjednika Me{ihata IZ-e Sand`aka, Muamer ef. Zukorli}a Nekoliko miliona had`ija u Meki koji poput kosmosa tavafe oko Kabe, prolivena krv stotine miliona kurbana ukazuju na jedinstvo i harmoniju ummeta koji samo `rtvom u ime Boga mo`e ostvariti ciljeve koji su garant uspostavljanja pravde i blagostanja moderne ljudske civilizacije. U tom smislu svima koji Bajram prihvataju kao svoj BAJRAM [ERIF MUBAREK OLSUN

2 OGLEDALO Had` je prvi i najve}i kongres mira u svijetu, a had`ije "iz svih dalekih mjesta" njegovi delegati i u~esnici. Upravo ovih prvih prolje}nih dana oni su, poput mirisavog cvije}a, oti{li da u tom ru`i~njaku koji se zove Mekka, uveli~aju taj nesvakida{nji ambijent vjere, ljubavi, solidarnosti, bratskih pogleda i srca. Uputili su se da uz dovu Svevi{njem Bogu zaliju suzama had`erul-esved i prozbore ustima pobo`njaka: Ja rabbi, ukabuli na{ had` i ovako nas skru{ene, kao na danu Tvojega Suda, o~isti od grijeha i uvedi u d`enetske ba{~e. Dok ~itate ovaj broj ''Glasa islama'' na{e sand`a~ke had`ije su uveliko stigle u Blagoslovljenu Zemlju dva sveta hrama. Kada smo ih ispra}ali, suznih o~iju smo molili da prenesu na{e selame Resulullahu i da zamole sa tih mubarek mjesta da i nama dragi Bog omogu}i da se zaputimo Bejtulahu. Jer, On je u~inio da na{a srca ~eznu za Svetim hramom, da ga osje}amo u du{i. Tako je bilo i tako }e biti do Sudnjega dana. Milioni pravovjernih od Ma{rika do Magriba, samo sa jednim ciljem krenuli su prema jasnom odredi{tu. Rijeke pravovjernih uskoro }e se utopiti u veliko more koje se talasa u jednom smjeru, simboliziraju}i jedinstvo tewhida. Indone`ani, Pakistanci, Ka{mirci, Palestinci, Turci, Bo{njaci, Albanci... ogromno stablo Ummeta Islama koje zapravo buja i cveta ba{ u ovim danima. Bog je odredio da se ljudi susre}u i povezuju ali nigdje ovako i u ovolikom broju. Stoga had`, kao ibadet, ima mnogostruko zna~enje i predstavlja, bez sumnje, vrhunac ibadeta. Sva ~etiri {arta Islama: {ehadet, PAMETNOM JE I[ARET DOVOLJAN PRVI I NAJVE]I KONGRES MIRA U SVIJETU namaz, zekat i post prethode njemu. Oni pripremaju vjernika za ovaj veliki i naporni put. A Bog ka`e, najbolja je opskrba bogobojaznost. Poznato je da ni za jedan propis (namaz, zekat, post) nije potrebno toliko napora, vremena, mala, suzdr`ljivosti od grijeha, kao kod had`a. Zato Muhammed a.s. ka`e, ko ga u potpunosti obavi bez grije{enja i manjkavosti, o~i{}en je od grijeha kao na dan kada ga je majka rodila. Had` je osloba anje, na trenutak, od dunjaluka i pristajanje na vi{a zbivanja, gdje se du{a napoji sa izvora vje~nosti, kako bi mogla ustrajati u `ivotu zemaljskom i vje~no se smiriti u ahiretskim perivojima. Kurban-Bajram kao vrhunac zadovoljstva zbog izvr{enog farza, jedan je od onih veli~anstvenih trenutaka u `ivotu muslimana koji podsje}aju na Ibrahima a.s., njegovu potpunu predanost Allahu d`.{. koja se najbolje o~itovala u rije{enosti da i sina `rtvuje u Njegovo ime, tra`i od nas spremnost na `rtvu kao jednu od bitnih vrijednosti ljudskog `ivota. Jer, Bo`ije zadovoljstvo se zadobija samo kroz `rtvu i odricanje, prije svega od ovosvjetskih u`itaka. Ne zaboravimo: "I samo onaj ko je spreman `rtvovati Ismaila, dobi}e Ismaila". Klanjem kurbana mi, ustvari, samo potvr ujemo svoju spremnost da na Allahovu d`.{. putu `rtvujemo sve {to imamo i to sa rado{}u i zadovoljstvom. Had` i kurban su neoborivi dokaz iskrene `rtve, divna prilika za sve nas. Zato, Dragi Bo`e, ukabuli had` Svojim had`ijama, omogu}i onima koji tome `ude, i obaspi nas rahmetom u predstoje}im mubarek danima koji dolaze. Kome zakon le`i u topuzu, tragovi mu smrde ne~ovje{tvom. MOLBA XaXa Ljudska prava Mustafa Feti} PISMA DRAGA BRA]O BO[NJACI IZ SAND@AKA Imaju}i u rukama Va{ list GLAS ISLAMA i ~itaju}i ga, mojoj sre}i nije bilo kraja. Nadaju}i se i uzdaju}i u Allaha d`.{. ovaj list }e imati svijetlu budu}nost kao {to je svijetla staza Islama. Ima}e ~ist, ponosan i, nadasve, islamski kurs. Vjeruju}i u Bo`iju pomo}, zatim intelektualnu sposobnost ure iva~kog kolegija, ubije en sam da }e to biti list koji }e Sand`aku vratiti prija{nji karakter. Mi Sand`aklije, koji `ivimo i radimo u Bosni, koji smo, bore}i se za Bosnu, borili se i za Vas tamo, nastavi}emo se boriti i sada, u ovom vremenu kada gradimo svoju dr`avu ovdje, kako Vi ne bi ostali zapostavljeni. Molimo Vas, nikada ni u snu nemojte pomisliti da je Bosna i Hercegovina za Vas isto {to i Hrvatska, Austija ili neka druga svjetska zemlja. Ustrojavaju}i svoje redove, ubije en sam da }emo prite}i i Vama u pomo}, po{tuju}i suverenitet i integritet druge dr`ave. Molim Vas da ovaj list tamo bude svjetiljka jedinstva Bo{njaka. Da doka`e primjerom kako se uspostavlja [URA, odnosno kako ujediniti safove ka zajedni~kom cilju, a u ovom momentu smatram da nam je svima zajedni~ki cilj fizi~ki opstanak na tlu Balkana a potom izbavljenje iz zablude puno onih koji se samo rije~ima deklari{u kao muslimani. Nas ovdje u Sarajevu zaboljela je ~injenica da tamo dolazi do sukoba izme u politi~kog vo stva i Me{ihata IZ-e Sand`aka. Molim Vas, vremena za prepirke nema. Isto kao i ovdje u Bosni, dok se mi me usobno prepiremo i hrvemo, neprijatelji muslimana kuju planove kako da nas u potpunosti nestane. Bosna je primjer da je opstanak mogu} uz Bo`iju pomo} samo onda kada se u Njegovo ime udru`e svi faktori, kako politi~ki tako i vjerski. Tamo gdje nije bilo tako, na`alost, ~injenice ukazuju na prave katastrofe. Stoga draga moja bra}o, u ime Boga, mi iz Bosne Vas molimo da ne dozvolite du{manima Islama da se u sredstvima javnog informisanja nasla uju Va{im, prije svega, formalnim sukobima. Pustite jedni druge da rade svoj posao i u zajedni~kom interesu postupite kao sljedbenici KUR ANA, tj. kao bra}a. Jo{ jednom, puna podr{ka ovom svijetlom projektu u vidu Va{eg lista, nadaju}i se da ne}e biti samo mjese~nik, ve} da }e vrlo brzo i svake hefte radovati muslimane novim informacijama i saznanjima. Uz mahsus selam, Va{ brat h. Harun ef. Hod`i} Sarajevo Glas Islama vjera dru{tvo kultura Izdava~: Izdava~ka ustanova El-Kelimeh, Novi Pazar Glavni i odgovorni urednik: Mustafa FETI] Urednik: Fehim KAJEVI] Tehni~ki urednik: Hasudin HAJROVI] Lektor: Samir [KRIJELJ Fotoreporter: D`emalidin DEMIROVI] Redakcija: Mevlud ef. DUDI], Ramiz ef. HAMIDOVI], Hajro ef. TUTI], Esad KOLA[INAC, Enver UJKANOVI], Mirsada BURD@OVI] i Midhat HAJROVI] Saradnici: Nezir SALIHOVI] (Novi Pazar), Te{rif [A^I] (Sjenica), Umer HAD@I] i Muhamed FETI] (Ro`aje), Adem ef. ZILKI] i Nusret ef. GUSINAC (Tutin), Nadir ef. DACI] i Fejsal HALILOVI] (Prijepolje), Enes ef. SVRAKA i Ismet TRBOVI] (Priboj), Mr Ismail BARDHI (Makedonija), Enes ef. ZUKORLI] (Njema~ka), Jasmin ef. DEMI] ([vicarska) Kompjuterska priprema: Grafi~ki studio El-Kelimeh [tampa: GRAFOKARTON, Prijepolje Adresa redakcije: Ul. 1 Maj 70/b 36300 Novi Pazar tel/fax: (381) 20 25 626 Rukopisi i fotografije se ne vra}aju Rje{enjem od 12.12.1996. g. GLAS ISLAMA je registrovan kod Ministarstva za informacije Republike Srbije pod registarskim brojem 2281.

NA[E VI\ENJE 3 ZAJEDNO ILI RAZDVOJENO @ ivjeti u Sand`aku!? Za nekoga u Ra{koj oblasti. Za druge u sjevernoj Crnoj Gori ili jugozapadnoj Srbiji. Ustvari, na grudi otrgnutoj od srca. Majku otjerali zulum}ari a stariji brat sav ranjav ostao s onu stranu krvlju zamu}ene valovite rijeke...! Na prvi pogled, sve je uobi~ajeno. Izgleda da ni te{ke godine krize nisu ugu{ile dostojanstvenu `ivost ovih ljudi. Ipak, ako zakora~ite preko ~istih pragova njihovih ku}a, suo~i}ete se sa ~injenicom da se ve}ina ljudi mu~no bori za svoj halal zalogaj...! Bezobzirno lansiranje neistina od strane ovda{njih medija na ra~un svega {to je islamsko, kao da na trenutak pomuti na{u sliku o nama...! Ali ipak nije...! Na sand`a~koj obali Drine, iz dana u dan, sve je manje onih koji izgovaraju La ilahe illellah. Dok se sve te raznobojne, svijetle i tamne slike pomalo nesigurno prepli}u, poput mekanskog ezana odjekuju rije~i posljednjeg Vjerovjesnika: ^ovjek snuje a Bog odre uje. Ka`u vjera je odvojena od politike. Ako je tako, za{to dozvolismo da nam Islamsku zajednicu pocijepa neka politika!? Pa to su sada druge dr`ave! Moramo se prilagoditi novim uslovima. Dokle }e se samo muslimani prilago avati, primjenjuju}i samo za njih izmi{ljena pravila!? U redu je da vatikanski Papa upravlja svim katolicima na svijetu, ma gdje bili. Nije problem ni da Sveti sinod iz Beograda ima nadle`nosti nad Pravoslavnom crkvom u Bosni, Hrvatskoj i dalje. Samo se Islamskoj zajednici to uskra}uje. Njoj se savjetuje da bude mudra. Da ne stavlja trn u zdravu nogu. I da uva`ava realno stanje u kome se nalazi. Trenutno u SR Jugoslaviji, Islamske zajednice na podru~ju SR Jugoslavije, izme u usko-nacionalnih i dnevno-politi~kih stajali{ta, sa jedne, i islamskih interesa sa druge strane. osim Me{ihata IZ-e Sand`aka, Predsjedni{tva IZ-e Kosova i Me{ihata IZ-e Crne Gore, postoji jo{ nekoliko Odbora IZ-e na podru~ju u`e Srbije i Vojvodine, koji za sada nisu na{li svoje mjesto u nijednoj od pomenutih Zajednica. IZ-a Kosova je najbrojnija, te se kao takva mora uva`avati, iako joj je za suprostavljanje nadiru}em politi~kom D`amija Alad`a u Fo~i, koje vi{e nema ateizmu i sve aktivnijim katoli~kim misijama potrebna mnogo ja~a koncepcija. Sand`a~ki Me{ihat je za kratko vrijeme pokazao da mu pripada klju~no mjesto u budu}nosti Islama ovih prostora, s tim {to se ne smije zaboraviti ~injenica da je nastao prije nepune ~etiri godine i da treba jo{ o~vrsnuti da bi opstao pred prijete}im tonovima iz Beograda i mnogim drugim faktorima koji javno ili tajno pri`eljkuju imati ga pod svojim okriljem. Me{ihat iz Podgorice, osim pozivanja na odluke Berlinskog kongresa, nije uspio, bar zasada, da uhvati korak sa novonastalim promjenama. ^injenica da se u Crnoj Gori nerijetko mo`e vidjeti da imam klanja d`enazu umrloj osobi u sanduku, odijelu i cipelama, a ponekad i sa fla{om skupocjenog alkoholnog pi}a, alarmantno ukazuje ~ime se crnogorska ulema u narednim godinama treba baviti. Ne smije se potcijeniti ni problem oko teritorijalnog razgrani~enja izme u IZ-e Sand`aka i IZ-e Crne Gore. Aktuelni re`im uporno nastoji da centar ovda{njih muslimana bude Beograd, jer mu je o~ito potrebna bar jedna ahmedija u Parlamentu, kako bi, recimo, dono{enje Ustava koji ne priznaje ni Bo{njake ni Albance, bilo {to demokratskije... I pored svega, svima, a najvi{e ulemi, poznate su kur anske rije~i: I svi se Allahovog u`eta dr`ite i ne razjedinjujte se. Bi oni!? Da nije ~vrstih ruku. Nacionalnih i nacionalisti~kih. Pro i anti dr`avnih. Neki ukazuju na historijski momenat gdje (kako ka`u) i najmanja gre{ka mo`e sve da upropasti. Drugi se pozivaju na pragmati~nost, dok tre}i posegnu i za ponekim ajetom ili hadisom, kojeg po svom hiru protuma~e, a uglavnom poruka biva jasna. Svi polaze sa razli~itih pozicija, ali su jedinstveni u tome da je efendijama najbolje priprijetiti. O~ito je da se u Islamskoj zajednici vrlo ~esto hatari svih uzimaju u obzir, dok se briga o Allahovom zadovoljstvu ~esto zaboravlja. Svima je te{ko...! A Sand`aku je ipak izdr`ati ku{nju i ~ast biti raskr{}e gdje se spajaju i razjedinjuju, a ~esto i sudaraju interesi onih koji moraju shvatiti da i na ovom raskr{}u va`i pravilo desne strane. Ashabu-l-jemin.

4 INTERVIEW INTERVIEW: Mr Izudin [U[EVI], predsjednik Izvr{nog odbora Skup{tine Novi Pazar ZAKON O GROBLJIMA JE NEPRIMJEREN Gospodine [u{evi}u, magistrirali ste na vakufskoj istoriografiji, na jednoj veoma osjetljivoj problematici, koja je istovremeno zahvalna koliko i korisna. Koji su to bili presudni motivi da se odlu~ite za vakufe? Moje interesovanje za vakufe, kao dobrotvorne ustanove, datira iz vremena studija na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Osim predavanja, pripremanja za ispite koji se odnose na op{tu i nacionalnu istoriju, konsultovao sam obimnu literaturu ~iji je sadr`aj prou~avanje vakufa. Takvo interesovanje me je uvjerilo da su vakufi odigrali izuzetnu ulogu u funkcionisanju Osmanskog carstva, njegovoj organizaciji - prakti~no svim sferama `ivota. Dovoljno je re}i da je "carska hazna" bila za{ti}ena od izdataka na plate vjerskih slu`benika, prosvjetnog i ostalog osoblja u {kolama, slu`bi u sudovima i sli~no. Vakufi su, tako e, bili nezamjenljiv ~inilac na planu socijalne za{tite. Najimu}niji dobrotvori zavje{tali su svoju imovinu otvoriv{i "imaret" (javnu kuhinju), gdje su socijalno ugro`eni gra ani dobijali hranu, naravno besplatno. Do danas su sa~uvani nazivi za neka jela koja su slu`ena u imaretima, kao na primjer: "imaretska ~orba", "imaretski pilav". Zavje{tanom imovinom, kao i prihodima od te imovine, obezbje ivana su finansijska sredstva za privredni razvoj gradova, jer su vakufi preuzimali ulogu kreditnih ustanova, odobravaju}i kredite trgovcima i zanatlijama. Brojna dokumentacija koja je do sada istra`ena upozorava da se jedan broj vakifa (dobrotvora) odlu~io da u Novom Pazaru izgradi zna~ajne komunalne objekte, kao {to su: vodovodi, mostovi, hamami, ~esme. Ako se tome doda da su, konkretno u Novom Pazaru, mnogi dobrotvori izgradili i zavje{tali: novac, hanove, karavansaraje, bezistane, du}ane, onda postaje sasvim realna ocjena da su vakufi jedan od najzna~ajnijih temelja Osmanskog carstva. Polo`aj kao i tretman vakufske imovine, kako kod nas, tako i u svim onim biv{im republikama i pokrajinama one SFRJ bio je o~ajan, iako je vjera bila odvojena od dr`ave. Kako komentari{ete takav surogat na relaciji vjeradr`ava? Mr. Izudin [U[EVI]: Ugro`enost vakufske imovine, prije svega od pojedinaca, izaziva ne samo osudu takvog pona{anja, ve} i otvara pitanje: koji je to moralni i vjerski sklop takvih gra ana. Treba pro~itati samo jednu "vakufnamu" kojom je ustanovljen vakuf, pa uvidjeti koliko je uzurpiranje vakufske imovine ne samo nemoralno ve} i antiislamski. U pravu ste kada tvrdite da je status vakufske imovine u dugom vremenskom periodu bio neprihvatljiv, kako zbog odnosa vlasti, tako i zbog promjene funkcija vakufskih objekata, pa i njihovim otu ivanjem, {to je u suprotnosti sa izra`enom voljom dobrotvora koja je precizirana u sudski otvorenoj "vakufnami'' (povelji o zavje{tanju). Novopazarski vakufi su ostali bez zna~ajnih objekata. U takvom raubovanju vakufske imovine, vakufi Novog Pazara su, zapravo, dijelili sudbinu vakufa u cijeloj biv{oj Jugoslaviji. Pri tome treba ista}i i okolnosti da se ~esto ni va`e}i zakoni nisu po{tovali, kao i promjene urbanisti~kih planova, ~ijom realizacijom su stradali vakufski objekti. Smatram potrebnim da podsjetim i na r u { e n j e o{te}enih d`amija: na lokaciji gdje se sada nalazi zgrada SO Novi Pazar (Ejub-begova d`amija), kao i d`amija koja se nalazila preko puta zgrade Starog suda. Na tim lokacijama izgra eni su objekti sa poslovnim i stambenim prostorom. Navodim ove primjere (jer su u pitanju vrlo atraktivne lokacije) kao dio odgovora na Va{e pitanje kako su dr`ava i njeno zakonodavstvo uticali na siroma{enje vakufske imovine. Ne treba, me utim, zanemariti i ~injenicu da su neki vakufski objekti otu eni odlukama organa Islamske zajednice (Isa-begov hamam, lokacija na gradskom podru~ju). Koliko su tom prilikom ispo{tovani va`e}i principi kada je u pitanju otu ivanje vakufske imovine, ne bih htio ovom prilikom da komentari{em. To je, zapravo, tra`enje odgovora u sklopu prethodnog pitanja. Ugro`enost vakufske imovine, prije svega od pojedinaca, izaziva ne samo osudu takvog pona{anja, ve} i otvara pitanje: koji je to moralni i vjerski sklop takvih gra ana. Treba pro~itati samo jednu "vakufnamu" kojom je ustanovljen vakuf, pa uvidjeti koliko je uzurpiranje vakufske imovine ne samo nemoralno ve} i antiislamski. Vakufska imovina u Novom Pazaru kao i drugim sand`a~kim mjestima izlo`ena je "zubu vremena", a naj~e{}e prisvajanjima i plja~kama od strane dr`avnih institucija kao i pojedinaca. Koliko mo`ete uticati na budu}oj generalnoj denacionalizaciji vakufske imovine kao predsjednik Izvr{nog odbora SO Novi Pazar? Pitanje denacionalizacije, poznato Vam je, nije u nadle`nosti Skup{tine op{tine. Dono{enje zakona u vezi sa tim je u nadle`nosti Skup{tine Republike Srbije. Poslije republi~kih izbora, koji bi trebalo da se odr`e krajem ove godine, narodni poslanici sa podru~ja Sand`aka mogu pokrenuti inicijativu za rje{avanje pitanja denacionalizacije, ne samo vakufske imovine, ve} i imovine drugih vjerskih zajednica. Na taj na~in bi jednim zakonom i na ravnopravnim osnovama bilo rije{eno ovo zna~ajno civilizacijsko pitanje. Nedavno ste obe}ali delegaciji Odbora IZ-e Novog Pazara, koju ste primili, da }e nove op{tinske vlasti u~initi sve {to je u njihovim ingerencijama kada su u pitanju spomenuti problemi povra}aja vakufske imovine i dodjele novih lokacija za vjerske objekte, te da svesrdno podr`avaju svaki vid saradnje po svim aspektima kada je u pitanju Islamska zajednica i njene slu`be. Kako do}i preko no}i do kompromisa sa sada{njim "vlasnicima" robne ku}e "Uniprom" u centru grada, Novopazarskom banjom, vlasnicima zemlji{nih posjeda na Had`etu u povr{ini od 8 hektara i mnogim objektima i posjedima koji su bili vakufska imovina? Ta~no je da sam primio delegaciju Islamske vjerske zajednice Novog Pazara. U skoro dvo~asovnom razgovoru bilo je rije~i o brojnim pitanjima koja optere}uju rad Islamske vjerske zajednice, a posebno o sudskim sporovima koji su u toku, a koji se vode u cilju vra}anja nekih objekata. Smatram da nastojanja na ovom

INTERVIEW 5 planu treba podijeliti u dvije faze. Prvu fazu bi predstavljao povra}aj vakufske imovine, gdje nema nikakvog spora po pitanju vlasni{tva. Tu, prije svega, mislim na Novopazarsku banju koju je podigao za sada nepoznati vakif (dobrotvor). Po meni nije sporno ni vlasni{tvo kada je u pitanju zgrada robne ku}e "Uniprom". Znatno te`i dio rje{enja odnosi se, na primjer, na 8 hektara zemlji{ta na potesu "Had`et". To je urbanizovani dio grada gdje su gra ani od SO Novi Pazar dobili svu potrebnu dokumentaciju, uklju~uju}i izmirenje svih finansijskih obaveza prema SO Novi Pazar. Obezbje enje lokacija za izgradnju vjerskih objekata treba da ima organizovan i odgovoran pristup. ^injenica je da veliki dijelovi grada nemaju izgra ene vjerske objekte. Ako se ispostavi da su to potrebe i zahtjevi gra ana, organi Skup{tine op{tine }e takve zahtjeve s du`nom pa`njom razmotriti i donijeti kvalitetna rje{enja, kako bi se o~uvale ambijentalne vrijednosti dijelova grada gdje se podi`u vjerski objekti. Koliko }e potrajati administrativna procedura, kao i pravno-svojinski odnosi na nekretnine koji, na`alost, dugo traju, i da li }e mo}i da se skrati dugi put do pravde, obzirom da je koalicija za Sand`ak "Dr. Sulejman Ugljanin" dobila lokalnu vlast u Novom Pazaru, Sjenici i Tutinu? Sudsko-administrativna procedura i rje{avanje pravno-svojinskih odnosa su u nadle`nosti sudova. Informacije kojima ja raspola`em odnose se na nedostatak cjelovite dokumentacije, {to odla`e kona~no i pravedno rje{enje. Kao predsjednik Izvr{nog odbora SO Novi Pazar, imam pravo i obavezu da u kontaktima sa ministarstvima Vlade Republike Srbije tra`im efikasnost, pored ostalog, i sudova. To ne zna~i da se Skup{tina op{tine mije{a u rad sudova ve} ima za cilj pove}anje efikasnosti ovih dr`avnih organa i doprinos vladavini prava. Kada }e biti na dnevnom redu Skup{tine Novog Pazara Stara medresa koja spada u prvu kategoriju za{tite kulturnih spomenika u kojoj `ive porodice kao socijalni slu~ajevi u nenormalnim uslovima, pored zgrade Me{ihata i Odbora Islamske zajednice? I da li }e nadle`ni organi imati ubudu}e vi{e sluha za te "nehumane barake"? Te "nehumane barake", kako ste ih nazvali, poznate su kao Medresa i predstavljaju zna~ajan kulturno-istorijski spomenik koji je o~uvao svoju autenti~nost. Zahtjev KAKO ZA[TITI KULTURNO-HISTORIJSKE SPOMENIKE Kao starosjedelac, a i zbog profesije koju sam odabrao, veoma sam zainteresovan za za{titu i prezentaciju kulturne ba{tine Novog Pazara. Moram, me utim, re}i da su intervencije na brojnim objektima ra ene nestru~no i bez po{tovanja osnovnih principa za{tite spomenika koji su va`e}i u svijetu. Takvim pristupom ozbiljno je naru{ena posebnost i autenti~nost brojnih spomenika kulture. Do koje mjere je izvr{ena devastacija nekih spomenika najbolje govori zapisnik Zavoda za za{titu spomenika kulture Republike Srbije koji je dostavljen IO SO Novi Pazar, a iz koga se vidi sa koliko nebrige smo se odnosili prema tako vrijednom istorijskom naslje u. Takva situacija imperativno nala`e veliku odgovornost Skup{tine op{tine Novi Pazar na preduzimanju mjera u vezi sa ispravkama ve} u~injenih gre{aka i izgra ivanju takve odgovornosti, koja }e usloviti da se za{titom kulturno-istorijskih spomenika mogu baviti samo stru~ni i kompetentni kadrovi. Zavoda za za{titu spomenika kulture Republike Srbije odnosi se na izgradnju upravo istog objekta i na istom mjestu. Bi}e veoma te{ko obezbjediti potreban broj stanova kako bi se pristupilo realizaciji ovog plana. Ve} nekoliko mjeseci najstarija medresa u Sand`aku dobila je dozvolu za revitalizaciju. [ta se to zapravo ~eka? Razgovor smo obavili povodom tog pitanja sa predstavnicima Zavoda za za{titu spomenika Kraljevo i oni su saglasni, prema njihovim programskim rje{enjima, da je predvi eno ru{enje postoje}e medrese i izgradnja nove, ali potpuno istog izgleda kojeg je imala Stara medresa. Po mi{ljenju stru~njaka iz Zavoda, postoje}a medresa je u potpunosti sa~uvala autenti~nost, i to daje veliku prednost ovoj gra evini, posebno na njen izgled, funkcionalnost i sadr`aj prostorija. Me utim, izgradnja Nove medrese je vezana za iseljavanje desetak porodica koje su odavno socijalni slu~ajevi. Skup{tina op{tine nema stanova niti stambenih objekata koji bi mogli biti dati porodicama koje `ive u neuslovnim improvizovanim sirotinjskim stanovima. Prema tome, najve}i problem }e biti, upravo, nedostatak stambenog prostora, {to }e odlo`iti po~etak radova na revitalizaciji ove Stare medrese. Da li se zna kada }e biti kraj takvoj neizvjesnosti ovog klju~nog problema? Nova medresa se mora graditi! To ne zavisi od mene, ve}, kako sam rekao, od vi{e faktora, tako da ja ne mogu davati bilo kakve prognoze. Groblja su najstarija vakufska imovina. Na`alost, 1988. god., Zakonom iz prethodne godine ona su pre{la u vlasni{tvo Op{tine, odnosno Komunalnog preduze}a. Kako to komentari{ete? Ja o ovom problemu ne bih govorio, izuzev ~injenice da su groblja povjerena Komunalnom preduze}u ^isto}a. ^injenica je i da su groblja vakufska imovina. Jedna od najstarijih. Svakako, i da bi bilo prirodno da to bude u nadle`nosti IZ-e, kao i ostala fakufska imovina. Time se name}e jedno drugo pitanje. Mo`e li Islamska zajednica da odr`ava sva ta groblja u Novom Pazaru? Svakako da mo`e. Onda nije nepremostivo to pitanje. Razgovori bi o tome trebali da se povedu u trouglu. Odnosno, pravi sagovornici su ljudi iz Islamske zajednice, ^isto}e i Op{tine. [ta ka`ete o takvom surovom i neprincipijelnom Zakonu iz 1988. god., kada je Op{tina prenijela kompetencije grobalja na Komunalno preduze}e? Taj Zakon je, po meni, neprimjeran i njegove odredbe su brzoplete. Takav Zakon je, jednostavno, oduzeo pravo Islamskoj zajednici da odr`ava ta groblja. [ta je za vas demokratija u vjerskom smislu i koliko }ete biti tolerantni da je slijedite? Vjera je u demokratskim dru{tvima li~no i eti~ko pitanje svakog pojedinca. Demokratsko pravo gra anina odnosi se na slobodno izra`avanje vjerskih osje- }anja, ali i stvara obavezu uva`avanja posebnosti drugih konfesija. Njegovanjem kulture dijaloga, me usobnog uva`avanja pripadnika svih konfesija, na najbolji na~in se doprinosi izgra ivanju civilizovanih i demokratskih odnosa i onemogu}ava isklju~ivost i samodovoljnost. Upravo, ta komponenta ima prvorazredni zna~aj u nacionalno i konfesionalno mje{ovitim sredinama. Kultura stanovanja je civilizacijski kod. Va{a porodi~na ku}a smatra se jednom od najstarijih ku}a u Novom Pazaru koja je o~uvana sa svom enterijernom i eksterijernom ornamentikom i prepoznatljivo{}u. Kako ste o~uvali duhovnu i materijalnu autenti~nost jedne stare orijentalne ku}e? Ba{lav je rekao da je ku}a svemir? U toj ku}i sam ro en i u njoj sam odrastao. Kao stambeni objekat gra ena je po mjeri ~ovjeka. Sa dobro osvijetljenim sobama, odajom, divanhanom, porodi~nom bibliotekom i drugim sadr`ajima. Ku}a pripada tipu islamsko-balkanske arhitekture. Na`alost, ova ku}a je samo dio dobro ure enog kompleksa. Eksproprijacijom u vi{e navrata, od ba{te koja je izlazila na rijeku Ra{ku, sa porodi~nim peralom, osjetno je osiroma{en ambijent tog dijela grada kao cjeline. Fehim KAJEVI]

6 AKTUELNI TRENUTAK HAD@ U SAND@AKU Had` je `ivotna ~e`nja usa ena u srcima pravovjernih. To je radost koja traje i pove}ava se srazmjerno blizini Bejtullahu i Svetim mjestima Mekke i Medine. Odani Bogu oni, skru{eni muslimani, uporno priskrbljuju dirhem po dirhem, svaku zehru halal mala, nebi li obezbijedili mogu}nost za ovaj veliki zijaret. A onda, kada Bog odredi i usli{a dovu svojim robovima, te ih uvede u svoje okrilje, slijede had`ijske dove, zijareti, ispra}aji... Tako je i u Sand`aku. Interesovanje za had`iluk permanentno raste iz godine u godinu. Nekada, ne tako davno, had` je bio rijetkost. Sveden na pojedince, predstavljao je vi{e senzaciju nego li stvarnu potrebu i realnost. Uglavnom se i{lo u ne~ijoj drugoj organizaciji, sa tu eg tla, bez mogu}nosti da {ire okru`enje, rodbina i prijatelji osjete ljepotu ovog iskrenog musafirluka u ime Boga. Ipak danas, hvala Uzvi{enom Allahu, organizuju}i svoju Islamsku zajednicu, imamo i na{e had`ije u svojoj organizaciji, vodi~e, jednostavno, had` u pravoj punini. I ove godine Me- {ihat IZ-e Sand`aka uputio je svoje predstavnike na ovaj veli~anstveni simpozij da zamole Boga u njegovoj blizini za boljitak na{eg stanja i sigurnost Islama i muslimana na na{oj rodnoj grudi. Odlaskom na had` mi potvr- ujemo pripadnost islamskom Ummetu, stavljaju}i mu u emanet obavezu ~uvanja i onih slabih i nejakih, kako bi zajednica funkcionisala u cjelini. [to vi{e sand`a~kih had`ija time je i Islamska zajednica ja~a i sigurnija u svoju bolju budu}- nost i prosperitet. NEZAPAM]EN BROJ PRISUTNIH Ta~no u pono}, u no}i izme u 03. i 04. aprila, poslije nezaboravne sve- ~anosti uprili~ene u povodu had`ijske dove u Koncertnoj dvorani Doma kulture u Novom Pazaru, dva autobusa sa sand`a~kim had`ijama krenula su sa Trga u centru grada ka Skoplju. Ispra}eni od strane nezapam}enog broja prisutnih ro aka, prijatelja, d`ematlija i mnogih znati`eljnika, njih 90 iz Novog Pazara, Tutina, Sjenice, Bijelog Polja, Priboja, Ro`aja (~ak i iz Bato~ine kod Kragujevca), po{li su u goste Gospodaru svjetova, odazivaju}i Mu se rije~ima: Lebejke, Allahume lebejk! M. Feti} Iz Skoplja su se, u petak 04. aprila u 9:30, vinuli ka sun~anoj D`edi, milionskom gradu na obali Crvenog mora, odakle su otputovali za Medinu istog dana i u njoj proboravili do subote 12. aprila. Dok ~itate ove redove, na{e had`ije su u uzavreloj Meki, pod ihramima, stopljeni sa milionima bra}e i sestara iz cijelog svijeta, obavljaju}i propisane obrede poslije kojih }e nam, in{allah, do}i o~i{}eni od grijeha kao na dan ro enja. Neka im Allah d`.{. olak{a i bude zadovoljan njihovim had`om. Amin. S. [krijelj Razgovor sa glavnim imamom OIZ-e Ro`aje, Red`ep ef. Muri}em KAKO SA^UVATI VAKUFSKU IMOVINU Predstavljaju}i Odbor IZ-e Ro`aje uprili~ili smo kra}i razgovor sa Red`ep ef. Muri}em, glavnim imamom pri Odboru. Zamolili smo ga da nam odgovori na par pitanja koja smatramo bitnim da bi sagledali stvarno stanje i prilike u ovom Odboru. Prioritetni zatadak Islamske zajednice je naravno vjerska pouka. Nadam se da je i kod vas tako. Na kakvom je nivou vjerska pouka i postoje li optimalni uvjeti za njeno izvo enje? - Vjerska pouka u na{em Odboru se odvija kako u gradu tako i u seoskim d`amijama. Tokom {kolske godine se izvodi samo vikendom (subota i nedjelja), dok za vrijeme ferija djeca je poha aju svaki dan. Trenutno imamo oko 200 polaznika koji su raspore eni po grupama, zavisno od starosne dobi i aktivnom dolasku na vjersku pouku. Neophodna je nabavka i {tampanje novih i prilago enih ud`benika za vjersku pouku kao i konstantan napor da u zimskom periodu djeca imaju grijanje u mektebskim prostorijama. Jedno od va`nih pitanja je vakuf. Koliko vakufa posjeduje Odbor IZ-e Ro`aje i da li postoji eventualni spor sa dr`avom u vezi imovine koja se naziva vakuf a njen stvarni posjednik `eli biti neko drugi osim Islamske zajednice? - Nadam se da je o samom vakufskom posjedu u na{em Odboru ve} ne{to re~eno u reporta`i koja predstavlja ro`ajski Odbor. Ipak ja }u kazati da je vakuf osnovni stub ekonomske osnovice na{eg Odbora. Ve}inu vakufa sa~injavaju {umski posjedi sa manjim gradskim parcelama na kojima su ina~e locirani vjerski i drugi potrebni objekti. Na vakufu ^olakovi}a izgra uje se objekat zapremine 600 kv. metara, u kojem su predvi ene: biblioteka sa ~itaonicom, musafirhana, kuhinja i restoran, mekteb, kongresna sala i ostale potrebne prostorije. Ovo je investicija koju finansira na{ brat koji `ivi i radi u Turskoj a porijeklom je Sand`aklija. Ovaj hajrat poklanja pred du{u svojim roditeljima. Divan primjer kako treba ulagati i graditi za op{te dobro i Bo`ije zadovoljstvo. Valja napomenuti da je biv{a zgrata "GAJRETA", koja je bila vakufska imovina, pretvorena u upravu i kotlovnicu O.[. "Mustafa Pe}anin" a da Islamska zajednica nikada nije bila ni konsultovana, niti pitana. Da li }e i kada biti vra}ena, na nama je da u tom pravcu djelujemo. Izgleda da je bio u pravu onaj {to nedavno u nekim novinama napisa: "^iji je na{ vakuf?". I naravno, pitanje stru~nog kadra u Odboru IZ-e Ro`aje. Da li vam je potreban novi kadar i da li o~ekujete mla i i svje`i potencijal? - Kada je u pitanju stru~ni kadar, kao i Islamska zajednica u cjelini tako i mi imamo potrebu za novim snagama koje }e preuzeti veliko breme zadataka, posebno kada je u pitanju vjerska pouka i misionarski rad. Mi smo, istini za volju, raspisali tri konkursa za upra`njena imamska mjesta u d`ematima Ibarac, Koljeno i Kala~e. Nadamo se da }emo popunom ovih upra`njenih mjesta oja~ati vjerski `ivot u pomenutim d`ematima kao i na podru~ju Odbora uop{te. I na kraju, rije~ dvije o had`u. S obzirom da ste pro{le godine imali 12 had`ija sa ovog podru~ja, kakvo je stanje ove godine sa had`ijama kod vas? - Mi i ove godine imamo had`ija, istina znatno manje nego pro{le godine. Njih je svega ~etiri. To poku{avamo opravdati te{kom ekonomskom krizom, s tim da smo svjesni da to nije ba{ pravi razlog. Razgovarao: Mustafa Feti}

Medrese AKTUELNI TRENUTAK USAGLA[AVANJE [KOLSKIH PROGRAMA Od septembra 97. svr{enici Gazi-Isabeg medrese u Novom Pazaru mogu se upisati na sve fakultete u Bosni i Hercegovini Delegacija Gazi-Isabeg medrese iz Novog Pazara, na ~elu sa prof. Mevludum ef. Dudi}em - direktorom Medrese, Ramizom ef. Hamidovi}em - ~lanom Savjeta Medrese i Mustafom ef. Feti}em - glavnim i odgovornim urednikom Glasa Islama, boravila je u BiH od 03. do 18. marta o.g. Delegacija iz Sand`aka je posjetila Riaset, reisu-lulemu dr. Mustafu ef. Akcije Ceri}a, zatim predsjednika Sabora IZ-e u BiH mr. Hilma Neimarliju, Fakultet islamskih nauka u Sarajevu, Islamsko-pedago{ku akademiju u Zenici, Gazi- Husrefbegovu medresu u Sarajevu, Al~i Ibrahimpa{inu medresu u Travniku, Bahram-begovu medresu u Tuzli i Osman ef. Red`ovi}a medresu u Gra~anici kod Visokog. Glavni cilj svih ovih srda~nih i bratskih susreta sand`a~ke delegacije sa kolegama iz BiH, svodio se uglavnom na usagla{avanje programa novopazarske Medrese sa bosansko-hercegova~kim. Ono {to posebno ohrabruje jeste to da se svi budu}i svr{enici Medrese u Novom Pazaru mogu upisati na sve fakultete u BiH kao i njihove kolege - medresanti iz Bosne. Delegacija na{e medrese bila je musafir Informativnog centra Mina, redakcije Preporoda, Ljiljana, Glasnika kao i Izdava~ke ku}e El-Kalem, gdje je dogovoreno da se uspostavi {to bolja i prisnija saradnja izme u Islamskih zajednica BiH i Sand`aka. S. [krijelj PRIPREME ZA KURBAN BAJRAM Pripreme oko realizacije akcije nabavke i klanja kurbana, namijenjenih za ishranu u~enika Gazi- Isabeg medrese u Novom Pazaru kao i siroma{nih u Sand`aku, koju ve} ~etvrtu godinu zaredom sprovodi Me{ihat IZ-e Sand`aka, su zavr{ene. Naime, sa dobavlja~em je postignut dogovor oko nabavke potrebnog broja grla stoke a sa Klanicom u Novom Pazaru sklopljen ugovor, kao i prethodnih godina, o uslovima klanja, obrade i skladi{tenja kurbanskog mesa. Interesovanje otkupljiva~a kurbanskih ko`a je veliko, tako da }e se od svih ponuda prihvatiti ona koja }e na{oj Medresi donijeti najvi{e haira. Nadati se je, po iskustvu iz prethodnih godina, da }e broj onih koji svoj kurban `ele darivati za pomenute svrhe, kako sa podru~ja Sand`aka tako i od na{e bra}e koji `ive i rade u inostranstvu, biti na zavidnoj visini. Allahu d`.{. uputimo dovu da njih i njihove porodice obilato nagradi. Amin. S. [krijelj Prilikom pru`anja usluga i davanja pogrebne opreme OBOSTRANI SPORAZUMI U cilju rje{avanja nesporazuma na relaciji KJP "^isto}a" i Odbor Islamske zajednice Novog Pazara, a koji se odnose na dosada{nji neprimjereni odnos i pona{anje pomenutog preduze}a prema muslimanima, prilikom pru`anja usluga i davanja pogrebne opreme, sekretar Odbora IZ-e Hajro Tuti} posjetio je novog direktora tog preduze}a gospodina ]eha Nik{i}a, dana 27. februara 1997. godine, sa `eljom da se ti nesporazumi prevazi u, jer je to u interesu svih gra ana Novog Pazara, pripadnika Dini-Islama. Razgovor je bio otvoren, iskren i dobronamjeran. Nakon elaboriranja problema iz pro{losti i sukoba izme u Odbora IZ-e i KJP "]isto}a", sagovornici su se jednoglasno slo`ili da svaka vrsta nesporazuma i sukoba unutar i izme u muslimanskog i drugih naroda u na{oj op{tini, su {tetni i iste treba u korijenu sasje}i. Udru`enje mlade uleme sela Raduhovaca (Odbor IZ-e Tutin) izvela je kolektivnu akciju ure enja i ogra ivanja dosta zapu{tenih mezarja. Ovom hairli poslu priklju~ili su se svi mje{tani pomenutog sela sa svojim dobrovoljnim prilozima. Ure enje mezarja vo eno je pod 7 Dogovoreno je da se saradnja u cilju pru`anja usluga vjernicima prilikom sahranjivanja umrlih, pro{iri i sinhronizuje i da ne smije biti monopola i ucjena ma sa koje strane, ve} da se radi onako kako je u interesu gra ana. "Islamska zajednica je otvorena i spremna na svaki vid saradnje, bez nametanja bilo ~ije volje. Islamska zajednica je spremna pomo}i svaku akciju koju pokrene KJP "]isto}a" u pravcu ure enja i ~isto}e na{eg grada, ure enja grobalja, ulica, parkova i dr.", istakao je sekretar Odbora IZ-e Hajro Tuti} u razgovoru sa direktorom ]ehom Nik{i}em. Obzirom da se je stekao utisak da je gospodin Nik{i} ~ovjek kome treba vjerovati, iskreno se nadamo da }e ova saradnja dati dobre rezultate za dobro na{ih gra ana i grada Novog Pazara. BOLJA PA@NJA PREMA MEZARIMA H.T. nadzorom imama Envera ef. Imamovi}a, dok je u~e{}e u ovoj korisnoj akciji li~no dao i predsjednik SO Tutin godpodin [emsudin Ku~evi}, koji je intervenisao kod Komunalnog preduze}a da mje{tani mogu uzeti 5 kubika {ljunka, potrebnih za realizaciju ovog posla. D`.D.

8 IZ NA[IH D@EMATA Predstavljamo: ODBOR ISLAMSKE ZAJEDNICE R O @ A J E Kad ho}e da doka`u da je Ro`aje uspje{na ~ar{ija, Ro`ajci imaju dosta dokaza za to. Tu je d`amija "Sultan Murata II" stara vi{e od 540 godina, tu je "Gani}a Kula", "Ku~anska" d`amija i jo{ puno toga. Putopisci pri~aju: "da je Ro`aje na izvoru rijeke Ibra i da je ovaj kraj bio naseljen jo{ u vrijeme Ilira. Pod turskom upravom dospjelo je krajem XIV vijeka. Za vrijeme I balkanskog rata pripojeno je kraljevini Crnoj Gori. D`amija "Sultan Murata II" podignuta je u XV stolje}u a "Ku~anska" oko 1800. godine.'' (Blago na putevima Jugoslavije - enciklopedijsko-turisti~ki vodi~ - 1983. god.) Odbor IZ-e Ro`aje ima 14 d`amija koje su u funkciji, a dvije u izgradnji. Dok je za tri d`amije pokrenuta inicijativa i formirani re`ijski odbori u toku ovog ramazani-{erifa. Odbor IZ-e u Ro`ajama egzistira organizaciono i institucionalno dugi niz godina. U Odboru IZ-e Ro`aje zaposleno je 7 imama, 2 mualima, 2 mualime i 1 higijeni~arka, koja odr`ava ~isto}u gradskih d`amija i poslovnih prostorija Odbora IZ-e Ro`aje. Odbor ima novosagra enu vakufsku stambeno-poslovnu zgradu povr{ine preko 600m kv. u kojoj su ~etiri stana za imame i kancelarijski prostor Odbora, kao i dvije u~ionice. Tako e ima vakufska ku}a u staroj ~ar{iji, na placu ^olakovi}a vakufa 10x15m, sa oko 700m kv., hajrat Sait-beja Balkana pred du{u svojim roditeljima, a koja }e imati namjenu da odgovori potrebama vjernika Ro`aja, vjersko-prosvjetnog i uslu`nog karaktera. Odbor IZ-e Ro`aje ima vakufsku {umu u K.O. Koleno sa oko 12 hektara, koja je vi{e puta kori{tena za izgradnju i renoviranje d`amija i drugih objekata u Odboru IZ-e Ro`aje. Gradska i seoska groblja su vlasni{tvo Odbora IZ-e Ro`aje i od njih Odbor ne ubira nikakve Ro`ajska tradicija, lijepe d`amije, uspje{ni Ramazani... prihode, a ure uju ih i o njima brinu uglavnom d`ematlije diti~nih d`emata. [to se ti~e ovogodi{njeg ramazani-{erifa, nema sumnje u to da je u Ro`ajama ovaj mubarek mjesec do~ekan sa rado{}u i u sve~anoj atmosferi. Ro`ajci }e vam re}i da su ramazani-{erif do~ekali kako mu dolikuje i prili~i, jer se u njemu i tokom njegovih blagdana na 23 mjesta ibadetilo, klanjala teravija, organizovala vjerska pouka, organizovalo dru`enje i muhabet, izvo eni mevludski programi za Lejletul-Bedr i Lejletul-Kadr itd. Ovog mubarek mjeseca je nezvani~no, ali veoma sve~ano, otvorena novosagra ena d`amija u Ibarcu. S razlogom Ibar~ani }e vam re}i da je ovoga ramazana kod njih bilo najbolje i to iz vi{e razloga. Za ramazanskog imama su imali glavom i bradom glavnog imama u Odboru IZ-e Ro`aje, h. Red`ep ef. Muri}a. Nova i veleljepna d`amija, za koju tvrde da je ljepotica Sand`aka i {ire, privukla je pa`nju mnogih d`ematlija, pa je d`amija bila prepuna na teravijama i za vrijeme d`ume. U njoj se klanjalo svih pet vakata namaza i tako se nastavilo i do danas. Re}i }e vam Ibar- ~ani, ako ih pitate da su bili najja~i sa d`ematom, da su na sabah namazu imali vi{e d`ematlija nego u nekim d`ematima na teraviji. Na sabah namaz je dolazilo i do 50 d`ematlija. Aferim! Tako i treba. Odbor IZ-e Ro`aje je u predramazanskim aktivnostima zatra`io od Me{ihata IZ-e Sand`aka 10 u~enika iz Srednje medrese "Gazi- Isabeg" u Novom Pazaru, i dobio ih. Uglavnom, Odboru su stigle informacije sa terena da su svi u~enici dali puni doprinos, pokazali se radnim i savjesnim, posebno kod organizovanja vjerske pouke. Uglavnom su, prema svojim mogu}nostima, u~estvovali i dali svoj doprinos u provo enju akcije prikupljanja zekata i sadekatulfitra. U toku Ramazana, Odbor IZe Ro`aje je organizovao obilazak d`emata i uspio obi}i i ozijaretiti dobar dio njih sa glavnim imamom i imamima Muhamed ef. Feti}em i Ramiz ef. Hotom. Veoma zna~ajan doprinos ramazanskim aktivnostima dao je Me{ihat IZ-e Sand`aka, gdje nas je posjetila njegova delegacija na ~elu sa direktorom Medrese h. Mevlud ef. Dudi}em, bili su h. Adem ef. Zilki} i h. Ramiz ef. Hamidovi}, ~lanovi Me{ihata. Oni su tom prilikom ozijaretili gradski d`emat d`amiju "Sultan Murata II" - Adem ef. Zilki}, d`amiju u Ibarcu - direktor medrese Mevlud ef. Dudi}, i d`emat u Ba}u - Ramiz ef. Hamidovi}. Tokom Ramazana je ovaj Odbor zijaretio i Bajro ef. Agovi}, sekretar susjednog Me{ihata IZ-e Crne Gore u Podgorici, gdje je zatra`io podr{ku i nov~anu pomo} za renoviranje vakufske zgrade u Tuzima, namijenjene, po njegovim rije~ima, za medresu, koja bi trebala po~eti sa radom naredne godine. Akcija prikupljanja zekata i sadekatul-fitra protekla je uobi~ajeno i ovog Ramazana, mo`da ne{to uspje{nije nego ranije, pri ~emu je akcenat dat na Medresu u Novom Pazaru. U toku ramazana i mualime Azra Fetahovi} i Ned`mija Luka~ dale su svoj doprinos u organizovanju predavanja po d`ematima za d`ematlijke, i sa vrijednim horom "Mlade du{e raspjevane" izvodile mevludske programe. Nadamo se da }e, ako Bog da, ro`ajski d`emati i d`ematlije i dalje graditi d`amije i vjerske objekte, upo{ljavati imame i stru~ni vjerski kadar, ja~ati vjersku pouku te na taj na~in davati konstruktivan doprinos Islamskoj zajednici. Hajro Tuti}

PITANJA I ODGOVORI 9 SIHR (MAGIJA) I ZA[TITA OD NJEGA U posljednje vrijeme sve se vi{e pri~a o sihru. Kako saznajem, to je vrlo ~esta tema kod svih {kolskih uzrasta na{ih najmla ih. Nije rijetko da nai emo na one koji pitaju za nekog hod`u koji pravi zapise protiv sihra. [ta je ustvari sihr? Kakve su mogu}nosti te vrad`bine? I kako se je mogu}e za{tititi ili lije~iti od toga? O~ekujem da mi putem Glasa Islama odgovorite. Uz mahsus selam, d`ematlija iz Novog Pazara. Odgovor: Istina, ovo pitanje je vrlo aktuelno te stoga zaslu`uje op{iran odgovor, ali zbog ograni~enog prostora, iznijet }emo ono najva`nije. U arapskom jeziku rije~ SIHR zna~i la`, neistina i prevara. U islamskoj terminologiji sihr predstavlja savez izme u ljudi {ejtana i d`ina {ejtana tako {to ti ljudi ~ine najte`e oblike {irka i omalova`avanja islamskih svetinja, a za uzvrat dobijaju poslu{nost i usluge d`ina, ~ine}i agresiju na duhovni, emotivni i psiholo{ki sistem ljudi, {to vrlo ~esto ima te{ke, pa ~ak i tjelesne posljedice. Dakle, su{tina sihra je {irk, odnosno kufr, a to su zapravo najte`i oblici la`i. [to je ja~i {irk, ja~i je i sihr. Kako vidimo iz definicije sihra, pored zlih ljudi glavnu ulogu u sihru imaju d`ini. D`ini su duhovna nevidljiva bi}a koja se nalaze svuda po svijetu. Ima ih i vjernika, a ve}ina su nevjernici. Devet puta su brojniji od ljudi. Po svojim sposobnostima su slabiji od ljudskih bi}a i u principu se boje ~ovjeka, a posebno vjernika. Dakle, pravilo je da d`in ~ovjeku ne mo`e na{koditi, mada postoje izuzetne situacije kada je to mogu}e. Vjernicima je poznato da ~ovjek osim tijela posjeduje i du{u. Uprkos mnogih zaraznih bakterija koje se nalaze svuda oko ~ovjeka, tijelo, zahvaljuju}i svom odbrambenom mehanizmu, odoljeva njihovim napadima. Dakle, pravilo je da te zarazne klice ne mogu uspje{no napasti zdravo tijelo. Me utim, u izuzetnim situacijama, a to su uglavnom momenti slabosti, mikrobi uspiju napasti tijelo i izazivati zarazne bolesti. Kako ljudsko tijelo, tako i du{a ima svoj odbrambeni mehanizam i u normalnim okolnostima uspje{no odolijeva napadima d`ina nevjernika. Me utim, i za du{u postoje krizni momenti, kada se te{ko mo`e oduprijeti napadima, i to: 1 - Slab iman, {to je uglavnom propra}eno ~injenjem velikih grijeha i neizvr{avanjem Allahovih naredbi. Takva osoba {irom otvara vrata i daje mogu}nost za agresiju d`ina na ~ovjeka. Potvrdu za to nalazimo u kur'anskom ajetu, koji glasi: ''On ({ejtan) nema nikakve vlasti nad onima koji ~vrsto vjeruju Allaha i u Njega se uzdaju.'' 2 - Pretjeran strah, kao i mnoge druge psiho-emotivne neuravnote`ene pojave. Strah je dimenzija koja realno postoji u ~ovjeku i nikada se ne mo`e potpuno eliminisati, {to nije ni potrebno. Da strah ne bi izazvao ne`eljene posljedice, potrebno je da bude usmjeren u pravcu onoga ko stvarno zaslu`uje da ga se bojimo. A to je samo Uzvi{eni Allah d`.{. To se jasno vidi iz drugog dijela navedenog ajeta, gdje se konstatuje da, pored iskrenog vjerovanja, za sigurnost od napada d`ina potrebno je uzdati se u Allaha d`.{., {to zna~i bojati se samo Njega i biti Njegov {ti}enik, {to elimini{e strah od drugih stvorenja. Drugim rije~ima, d`in je poput psa lutalice. Ako bje`i{ - napada, a ako mu se suprostavi{ - bje`i. 3 - Tjelesna i svaka druga ne~isto}a. Prljavo tijelo, odje}a i mjesto boravka, te du`e ostajanje u stanju d`unubluka, neposredni je povod za opasnost od sihra. Stoga je ~isto}a prvorazredna obaveza vjernika i kao takva predstavlja siguran vid za{tite od napada {ejtana. Pored toga, d`ini se okupljaju na ostacima hrane ako nisu pokriveni, a pogotovu ako se neoprano su e ostavi da preno}i. Spavati u vrijeme zalaska sunca tako e umanjuje snagu odbrambenog mehanizma vjernika da se za{titi od napada ove vrste. Dakle, ako se otklone ove tri pretpostavke, eliminisana je mogu}nost da podmetnuti sihr uspije na doti~nu osobu. Osim toga, a u cilju preventivne za{tite od sihra, potrebno je {to ~e{}e biti pod abdestom, te svakodnevno u~iti Kur'an. Tako e je potrebno ~esto u~iti: Fatihu, Ajetu-l-kursiju, posljednja tri ajeta sure El- Bekare, kao i sure El-Ha{r, suru Ihlas, Felek i Nas. Ovo je posebno lijepo prou~iti prije i poslije spavanja. Djeci koja ne znaju u~iti, potrebno je da odrasli u~e. Uz sve pomenuto, nikada se ne smijemo odvajati od svijesti da je Allah d`.{. Gospodar svega i da se ni{ta ne de{ava bez Njegove dozvole i znanja, te se stoga samo Njemu treba pokoravati i samo od Njega pomo} tra`iti. U tom smislu, strogo je zabranjeno obilaziti kojekakve varalice, te od njih tra`iti da nas za{tite, odnosno lije~e od sihra. U vezi s tim, rije~i Resulullaha su jasne: ''Ko ode kod gatara ili vra~ara, pa mu povjeruje, zanijekao je ono {to je objavljeno Muhammedu s.a.v.s.'' A u drugom hadisu se isti~e da se toj osobi namaz ne}e primiti ~etrdeset dana. Neka nas Uzvi{eni Gospodar sa~uva spletki {ejtana i njihovih saveznika. Amin! KURBAN D`emat Ratajska (Odbor IZ-e Prijepolje), uredno je podnijela SO Prijepolje molbu za izgradnju d`amije, za {ta je dobijena i gra evinska dozvola. Po{to smo sa materijalnim sredstvima slabi, a predra~un iznosi oko 100.000 DM, prinu eni smo da sredstva od sadekatu-l-fitra i upla}enih kurbana usmjerimo u ovaj fond. Od na{eg imama smo dobili odgovor da se ta sredstva mogu upotrijebiti za ovakva hairli djela, s tim {to }e se par kurbana zaklati na ime svih koji su uplatili, dok }e ve}ina novca ostati za potrebe d`amije. Glavni imam i ostali imami nisu ovog mi{ljenja, ve} da je kurban `rtva i jedan od vidova ibadeta koji ima i svoje vrijeme izvr{enja, te ako se ne zakolje (`rtvuje), onaj koji je uplatio ostaje bez kurbana. Po{tovana ulemo, potreban nam je Va{ odgovor jer aktivisti d`amijskog odbora ve} idu i po d`ematu prikupljaju sredstva za kurbane. Uz mahsus selam. ^lanovi d`emata Ratajska. Odgovor: Raduju nas aktivnosti d`emata Ratajska u pravcu izgradnje d`amije, {to zasigurno spada u trajna dobra djela, za{ta }e svi u~esnici imati nagradu i poslije smrti. Postavljanje ovog pitanja tako e ukazuje na ~injenicu da Vam je stalo da cjelokupna izgradnja d`amije bude od halal imetka i onako kako }e Allah d`.{. biti zadovoljan. Shodno {eriatskim propisima te svrsi ibadeta, uprkos te{koj ekonomskoj krizi koja vlada na{im prostorima, moramo konstatovati da se novac namijenjen za kurbane te zekat i sadekatu-l-fitr ne mo`e iskoristiti za izgradnju d`amije. Klanje kurbana je propisano kako Kur'anom, tako i sunnetom Resulullaha s.a.v.s. Uzvi{eni Gospodar ka`e: "Mi smo ti dali keuser, pa namaz obavljaj i kurban kolji." Termizi prenosi hadis u kome se ka`e: "Ne mo`e ~ovjek uraditi ljep{e djelo na kurbanskom Bajramu od klanja kurbana." Tako e Imami Ahmed, Ibn Mad`e i Hakim prenose hadis u kome se ka`e: "Ko bude imao mogu}nost a ne zakolje kurban, neka se ne pribli`ava mjestu gdje mi klanjamo." Navedeni ajet i doti~ni hadisi nedvojbeno ukazuju na va`nost samog ~ina klanja kurbana. Kurban se kolje u propisano odre enom vremenu, pa ako bi se kojim slu~ajem ovaj ~in obavio prije ili poslije tog vremena, doti~ni ibadet ne bi bio izvr{en. Vrijeme klanja kurbana je od kako se klanja Bajram-namaz prvog dana Kurban-bajrama, pa sve do ikindije tre}eg dana Bajrama. Svi ovi propisi ukazuju da je kurban precizno utvr en ibadet i da se ne mo`e ni~im zamijeniti. D`ematlijama iz sela Ratajska savjetujemo da ove propise ispo{tuju, ~ime }e, ako Bog da, zaraditi Allahovu milost, koji }e im pomo}i da uspiju u hairli akciji izgradnje d`amije. [to se ti~e zekata i sadekatu-l-fitra, o tome smo govorili u prvom broju "Glasa Islama" u rubrici "Pitanja i odgovori''.

10 ZA[TO ISLAM DRUGI O NAMA TOMAS IRVING (Kanada) ISLAM ME JE ODU[EVIO Da bih vam objasnio za{to sam postao musliman moram vam najprije iznijeti {ta sam osje}ao prije i poslije prihvatanja Islama, moj prvi kontakt sa Islamom, vjerom koja me je odu{evila. P rije svega, dozvolite mi da vam ka`em da hiljade Kana ana i Amerikanaca razmi{ljaju ta~no onako kako sam ja razmi{ljao prije nego sam postao musliman, imaju isti osje}aj nezadovoljstva i o~ekuju od "sljedbenika Sunneta" da im objasne su{tinu Islama. Jo{ kao dijete veoma brzo sam objeru~ke prihvatio moju vjeru - kr{}anstvo. Religija mi je bila potrebna da bi nahranila moju du{u. U svakom slu~aju, kako sam postajao stariji, uvi ao sam sve ve}i broj gre{aka (nedostataka) u kr{}anstvu. Biblijske pri~e govore o `ivotu Isa a.s. i o njemu kao sinu Bo`ijem (neka nas Allah d`.{. za{titi od takvog govora) {to je meni zvu~alo kao sujeverje. Moja li~na logika to nikada ne mo`e prihvatiti. Po~injao sam da postavljam sam sebi pitanja kao {to su: "Ako je kr{}anstvo istinska religija, za{to je tako mnogo nekr{}ana u svijetu. Za{to Jevreji i kr{}ani imaju iste osnove u svojim vjerskim knjigama, a spore se u ostalim aspektima. Za{to su nekr{}ani osu eni na propast iako nemaju o~iglednih gre{aka, za{to mnoge nacije ne prihvataju kr{}anstvo." To je bilo u danima kada sam imao susrete sa misionarom iz Indije. On mi se `alio: "Muslimani su nepopustljivi. Oni insistiraju na tome da je prava vjera Islam a ne kr{}anstvo. Tako, svi moji napori usmjereni su da kr{}anima uka`em na njihove nedostatke. Ove tvrdnje predstavljaju istovremeno prvu definiciju Islama koju sam ~uo. Osje}aj radoznalosti prema Islamu, zajedno sa visokim stepenom divljenja prema muslimanima koji su jako privr`eni svojoj vjeri, po~eo je da cveta u mom srcu. Osjetio sam da moram prou~iti Islam mnogo bli`e i po~eo sam da poha am ~asove iz "orijentalne literature" na univerzitetu. Uvidio sam da je ono {to orijentalisti odbacuju iz na{e vjere bila doktrina "trojstva", da prihvataju vjerovanje u "Jednog Boga" {to se perfektno sla`e sa zdravim razumom. Izvjesno je da je Isa a.s. obznanio vjeru bazirano na vjerovanju u Jednog Boga, i da je on ro en samo kao rob i poslanik toga istog Boga. Bog koji je tako predstavljen mora biti milostiv Bog. Ipak, tako divna i istinita vjera, ugu{ila se pored bezna~ajnih legendi, izmjena i neistina uba~enih u kr{}anstvo od idolopoklonika i jednom vjerom u Jednog Milostivog Boga, iskrivljenog u trojstvo koje je pristupa~no jedino svje{tenicima, i koje, kako se ka`e, daje ljudima da podijele grijeh. Onda, nova vjera, sa novim poslanikom, bila je neophodna da vrati humanost one jednostavne i netaknute vjere u jednog Boga. Evropa, s druge strane, je `ivjela u to vrijeme poluvarvarskim, surovim `ivotom. S jedne strane divlja plemena su napadale zemlje, a s druge strane, manjina pod pla{tom vjere, poku{ava da pot~ini mase. Ljudska rasa je o~ajno vapila pod u`asima idolatrije i nevjerstva kada se, sedam vijekova poslije Isa a.s., sa orijentalnog horizonta pojavila ru`a - Muhammed s.a.v.s., posljednji Allahov d`.{. poslanik, i po~eo objavljivati ljudima istinsku vjeru od istinskog Boga, baziranu na vjerovanju u Jednog Boga. Kada sam pro~itao i nau~io sve ove dokaze, povjerovao sam u ~injenicu da je Muhammed s.a.v.s. posljednji istinski Bo`iji Poslanik, zato {to: 1. Kao {to sam ve} rekao, narodu je trebao novi Bo`iji poslanik. 2. Sve moje predstave o Allahu d`.{. slagale su se sa vjerom koju je {irio veliki poslanik Muhammed s.a.v.s. 3. Dok sam ~itao Kur'an ^asni, osjetio sam da su to Bo`ije rije~i. Veza izme u Kur'ana i Hadisa - govora Muhammeda s.a.v.s., zadovoljila me je u svim aspektima i uvukla osje}aj mira u moju du{u. I to je razlog za{to sam postao musliman. Morate biti sigurni da, kao {to sam ve} rekao, hiljade Amerikanaca i Kana ana osje}aju iste iskrivljenosti vjere i gre{ke u kr{}anstvu. S engleskog: Ismet Krli} [ta je to FUNDAMENTALIZAM? Fundamentalizam! [ta je to? Pitanje koje postaje aktuelno u ovome vijeku, stupanjem na scenu modernih muslimanskih pokreta. Sa Zapada se ~uje pokli~: "Muslimani dolaze!" Da li je to karikiranje straha Zapada? Pretjerivanje? Mo`da. Ipak, kada se iz dr`avnog vrha SAD govori o opasnosti od islamskog fundamentalizma, svrstavaju}i ga u red s nacizmom i komunizmom, kada novine pi{u o ratu izme u Islama i Zapada i njegovoj inkompatibilnosti sa demokratijom, kada muslimani na optu`be o militantnosti ukazuju na "militantno kr{}anstvo" i "militantno `idovstvo", postavlja se pitanje: gdje se zavr{ava stvarnost a po~inje mit? Donosimo izvode iz jednog izdanja F. A. Brockhausa iz Mannheima na tu temu. 1. Op{te zna~enje: Beskompromisno po~ivanje na (politi~kim, vjerskim) principima. 2. Kr{}anstvo: Krajem 19. vijeka je pokret ameri~kih protestanata stao je u odbranu liberalizma. Oni polaze sa protivljenjem da je Biblija neposredna Bo`ija rije~ i tu nema nikakve zablude. Fundamentalizam je u Sjedinjenim Ameri~kim Dr`avama devedesetih godina igrao jednu veoma zna~ajnu ulogu i predstavljao veliku snagu u dru{tvu. Fundamentalisti~ki pokret postoji i u katoli~koj crkvi. Sjetimo se samo Me unarodnog sve{teni~kog bratstva Sv. Pia X. 3. Islam: Kod nemuslimanskih analiti~ara usadila se slika o jednoj struji u Islamu, ~iji predstavnici `ele od prvobitne, izvorne, dakle, ~iste vjere na~initi osnovu za izgradnju politi~kog i socijalnog sistema `ivota. Nasuprot konzervativcima koji `ele ostati vjerni islamskoj tradiciji u njenim historijskim okvirima, fundamentalisti zahtijevaju bukvalno slije enje i pokoravanje propisima Kur'ana i islamskoj dr`avi u kojoj je na snazi islamski zakon ([eriat), kojeg karakteri{u primjene takvih predvi enih kazni, kakva je odsijecanje ruke za kra u. Savremeni islamski fundamentalizam podrazumjeva Islam kao zatvoren sistem u odnosu na rje{enja za sva `ivotna pitanja i zauzima odbrambeni stav prema materijalisti~koj civilizaciji Zapada. Politi~ki uspjesi takvih te`nji ~esto se jednostavno nazivaju "reislamizacijom"; njihovi pobornici sebe djelimi~no nazivaju i "islamistima". U Islamu su se vi{estruko pojavile fundamentalisti~ke tendencije usljed kolonijalizma nad islamskim zemljama, kao {to je slu~aj kod poznatog islamskog u~enjaka Ibn Tejmije (umro 1328.) ili od 18. vijeka vehabijski pokret u Saudi Arabiji. U toku borbe za nezavisnost protiv evropskih kolonizatora i u fazi postkolonijalnog moderniziranja, koji najve}im dijelom prerasta u sekularnu ideologiju zapadne provenijencije, islamski fundamentalizam izrasta u pokret usmjeren protiv pozapadnjavanja socijalnog i kulturnog `ivota muslimana. Zna~ajan udio u tom razvoju igrali su u Egiptu Hasan al-bana (1906-1949), osniva~ fundamentalisti~ke organizacije "Muslimanska bra}a" i Sejid Qutb (1906-1966), koji je preoblikovao ideolo{la uvjerenja Al-Bane u revolucionarni poziv na oru`je. Zatim Abu-l-Ala Mevdudi (1903-1979), novinar, osniva~ fundamentalisti~ke "D`emaati islami". Ovaj posljednji je pod diktaturom Zijada ul Haka djelimi~no sprovodio svoje zamisli o islamskoj dr`avi. Pobjedom islamske revolucije u Iranu pod Homeinijevim vo stvom, 1978/79. stupa za scenu jedna {iitska varijanta islamskog fundamentalizma. Fundamentalisti~ka grupisanja od sedamdesetih godina igraju zna~ajnu ulogu u unutra{njem `ivotu muslimanskih zemalja, kao u Turskoj, Siriji, Egiptu, Sudanu i Tunisu. S njema~kog: M. Hajrovi}

IZ SVIJETA ISLAMA 11 "ALEM ISLAMIJ" DIDAT NAPU[TA RIJAD RIJAD - Prije deset mjeseci, kada je islamski u~enjak {ejh Ahmed Didat pregledan u ''Kralj Fejsal'' specijalisti~koj bolnici dijagnosti~kog centra u Rijadu, bio je na kiseoniku i borio se za svoj `ivot. Danas je on relaksiran i u mnogo boljoj formi nego ranije. Izme u onda{njeg i U slu`bi Islama: Ahmed Didat sada{njeg stanja postignuta je razlika kvalitetom medicinskog tretmana kojeg je imao u bolnici, kao i podr{kom dobrom voljom i dobro~instvom kraljevskog rukovodstva i naroda, kojom je obasut. "Ja nemam rije~i da izrazim zahvalnost ~uvaru dvije Svete d`amije kralju Fahdu, princu Abdullahu, zamjeniku premijera i komandantu nacionalne garde, te princu Sultanu, drugom zamjeniku premijera i ministru odbrane i avijacije, za njihovu ljubaznost i velikodu{nost prema mome ocu", izjavio je njegov sin Jusuf Didat arapskim novinama. Didatovi namjeravaju da se vrate ku}i u Durban, Ju`na Afrika, ubrzo, specijalnim avionom naru~enim od princa Sultana. Odlaganje je uglavnom uslijedilo zbog neprilagodljivosti specijalnog kreveta i ostalih neophodnih uslova potrebnih za povratak ku}i Ahmeda Didata, dobitnika kralj Fejsalove nagrade za slu`bu Islamu, 1986. godine. Tako e, pravila diktirana od specijalista bolnice ''Kralj Fejsal'' nisu bila u mogu}nosti da ga ograni~e na norme pona{anja pacijenata bolnice. Didat je tako e finansijski pomognut od princa Sultana ibn Salmana, predsjednika Saudijskog dobrotvornog dru{tva za nemo}nu djecu, koji su uplatili 15.000$ priloga za standardni personalni kompjuter. To je Didatova karika sa spoljnim svijetom a aktivirana je pokretom njegovih o~iju. S engleskog: F.Muderizovi} "KADAJA DEWLIJEH" PREKO 10.000 EGIP]ANA RADI U AMERI^KIM CENTRIMA Jordanski nedjeljni list "El-Med`d" prenio je tajni izvje{taj Ministarstva inostranih tajni Egiptu. Dalje se navodi da 30 stru~njaka egipatske nacionalnosti trenutno rade poslova Egipta u u centrima atomskog kome stoji da je vi{e od 10.000 egipatskih dr`avljana istra`ivanja, dok je 350 Egip}ana zapo{ljeno u upo{ljeno na ameri~koj informativnoj osjetljivim mjestima u ameri~kom dru{tvu. Svake godine ameri~ke vlasti prihvate 1.000 ili agenciji "NASA", ~ije emitovanje ide satelitom. U izvje{taju se dodaje da 300 Egip}ana radi u federalnim 2.000 egipatskih bolnicama i ostalim muhad`ira, rje{avaju}i im trajno status. Kako u izvje{taju dalje stoji, najmanje 5.000 Egip}ana na slu`bi je u ameri~koj vojsci u razli~itim mjestima. Neki od njih su 1989. godine izvedeni pred zdravstvenim ustanovama, dok je vi{e od 1000 specijalista u oblasti informatike. Centri u kojima su najvi{e zastupljeni dr`avljani egipatske nacionalnosti su univerziteti Kolumbija, Njujork, Boston i Nju sud pod optu`bom D`ersi. preno{enja ameri~kih vojnih E.U. "ALEM ISLAMIJ" KINA UHAPSILA 21 MUSLIMANSKOG U^ENIKA ALMATY - Ujgurska nacionalisti~ka grupa, bazirana u Kazahstanu, objavila je u utorak da je Kina uhapsila 21 turkestanskog u~enika i ostale ~lanove osoblja {kole za Kur'an a.{. u glavnom gradu problemati~nog Ksinjiang regiona. Ujedinjeni revolucionarni nacionalni front je izjavio da je 200 d`amija i {kola za Kur'an a.{. pretreseno od strane kineskih vlasti u nedjelju u gradu Turpanu, 160 km jugoisto~no od glavnog grada Ksinjiang oblasti Urumki. Islamski u~enici koji nisu uhap{eni tokom velike iznenadne racije, prisiljeni su da potpi{u dokument koji ih obavezuje da ne}e uzimati udio u ujgurskoj separatisti~koj aktivnosti. Oko 70.000 knjiga i vjerskih novina je zapaljeno "KADAJA DEWLIJEH" Otvaranje biroa Federalne ameri~ke tajne slu`be (FBI) u Kairu izazvalo je razli~ite komentare u politi~kim krugovima Egipta kao i nepoznanica onog {to se krije iza svega ovog, posebno kada je i u Tel Avivu otvoren biro iste slu`be i u istom vremenskom intervalu. Direktor FBI Luis Feri posjetio je Kairo u februaru gdje je ostao tri dana otvaraju}i pomenuti Biro. Otvaranjem biroa FBI u Kairu, do{lo je nakon zatvaranja istog u Rimu. Tokom svog boravka u Kairu, Feri se susreo sa odgovornima najvi{eg ranga bezbjedonosnog aparata Egipta, gdje je u izjavi za {tampu kazao da je cilj otvaranja ovog Biroa razvijanje saradnje egipatske vlasti sa nekim zemljama Bliskog istoka u oblasti suzbijanja narko-sredstava i terorizma. Dalje se navodi da ameri~ki predsjednik tokom ovih velikih hap{enja, izjavio je glasnogovornik Fronta. Ksinjiang, ime dato muslimanskom isto~nom Turkestanu, je veliki pustinjski region u strategijskom sjeverozapadnom uglu Kine. Region je ovog mjeseca osvjedo~en veoma ozbiljnim izvje{tajima etni~kih nemira koji su izbili u grani~nom gradu Jining, blizu kazahstanske granice. Oko 100 ljudi je ubijeno u sukobima izme u ujgurskih muslimana i kineskih snaga bezbjednosti izme u 5. i 11. februara, iako je zvani~no objavljeno da je poginulo 10, sa jo{ 144 povrije ena. Pro{le godine oko 180 u~enika muslimana je bilo pozivano na informativne razgovore i ispitivanje. S engleskog: F. Muderizovi} FBI U KAIRU Bil Klinton namjerava osnivanje jo{ 16 biroa ove Slu`be u drugim zemljama svijeta, tako da njihov broj treba da dostigne 46. Istovjetnost vremenskog otvaranja Biroa u Kairu i Tel Avivu, po mi{ljenju posmatra~a, treba da pro{iri saradnju u polju bezbjednosti izme u Egipta i Izraela uz ameri~ku koordinaciju. Na drugoj strani, ministar unutra{njih poslova Egipta je izjavio da slu`benici FBI nemaju pravo vr{enja uvi aja i istrage ili hap{enja ljudi, ve} je njihova aktivnost ograni~ena u okviru njihove ambasade. Dodao je da je cilj otvaranja ovog Biroa razmjena informacija izme u dvije dr`ave na polju suzbijanja terorizma i svih vrsta kriminala. S arapskog: Enver Ujkanovi}

12 U SVJETLU KUR AN-I-KERIMA EL-FATIHA Ovo kratko poglavlje (sure) od sedam ajeta prou~i musliman najmanje sedamnaest puta u dvadeset ~etiri sata i dvostruko puta vi{e ako klanja sunnete i bezbroj puta vi{e, ako `eli stati pred Allaha, svoga Gospodara, klanjaju}i nafile - osim farza i sunneta. Nijedan namaz ne}e biti valjan bez ovog poglavlja, kako je to spomenuto u SAHIHU BUHARIJE I MUSLIMA prenose}i od Resulullaha alejhi-s-selam, Ubade ibni Samit: "Onaj ko ne bude prou~io Fatihu u namazu, nema ni namaza." Ovo poglavlje sadr`i u sebi cjelinu islamskog vjerovanja i cjelinu islamske koncepcije, zatim cjelinu osje}aja i usmjeravanja, {to govori o mudrosti njena izbora da se u~i na svakom rekatu u namazu i mudrosti da }e svaki namaz biti pokvaren ako se u njemu ne prou~i ovo poglavlje. Ovo poglavlje po~inje rije~ima: U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog. Postoji razila`enje u pogledu "Bismille" o tome da li je ona ajet svakog poglavlja iz Kur'ana ili je to ajet sa kojim se otpo~inje u~enje svakog poglavlja. Preovla uje mi{ljenje da je ona ajet iz poglavlja Fatihe i s njom se ra~una da ovo poglavlje ima sedam ajeta. Postoji i jedno mi{ljenje koje ka`e da se misli sa rije~ima Uzvi{enog: Mi smo ti objavili sedam ajeta, koji se ponavljaju, i Kur'an veli~anstveni ti objavljujemo. (15/87) - da je to poglavlje "Fatiha" s obzirom na sedam njenih ajeta koji se ponavljaju, jer se njome zahvaljuje i ona se ponavlja u namazu. Po~etak sa rije~ima U ime Allaha znak je etike koju je Allah poslao Svom Poslaniku alejhi-sselam u po~etku objave Kur'ana, kako to svi ka`u, rije~ima: ^itaj, u ime Gospodara tvoga... (96/1) To je ono {to je prihva}eno i U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! {to se poklapa sa pravilom velike islamske koncepcije koja glasi: On je Prvi i Posljednji, i Vidljivi i Nevidljivi; (57/3) a On (Subhanehu) uistinu Postoje}i, Istiniti iz Koga isijava ili na Koga se oslanja sve, ~ije postojanje opstoji, iz ~ega je po~elo sve ~iji je po~etak On po~eo. Prema tome, sa Njegovim imenom biva svaki po~etak, svaki pokret i svako stremljenje. U samom po~etku Subhanehu je opisan kao "Milostivi i Samilosni", {to obuhvata svako zna~enje milosti i njene pojavnosti. Samo Njemu dostupna su ova dva svojstva. Dozvoljeno je da neki ~ovjek bude tako er opisan, odnosno dodijeljeno mu svojstvo milosti, ali sa vjerskog stanovi{ta nije dozvoljeno da neki ~ovjek dobije i svojstvo "Samilosni", dok od samog po~etka ova dva svojstva se susre}u kod Allaha... Bez obzira kolika razlika postojala izme u ova dva svojstva i koji od njih je dalekose`niji i sveobuhvatniji, kada se radi o milosti, ipak to ne}e biti tretirano ovdje U OKRILJU KUR'ANA, osim toliko da ova dva svojstva obuhvataju ili nose u sebi svako zna~enje milosti, stepen i prostor njene pojave. Ako po~etak sa rije~ima U ime Allaha i svemu {to taj sklop sadr`i iz oblasti tewhida (monoteizma) i odgoja u tom sklopu, predstavlja prvu cjelinu islamske koncepcije... onda zna~enje milost, stepen i prostor njene pojave u rije~ima Milostivi, Samilosni predstavlja drugu cjelinu islamske koncepcije i defini{e stvarnost odnosa izme u Allaha i ~ovjeka. Odmah poslije "Bismile" slijedi zahvala Allahu u kojoj se On opisuje kao apsolutno Bo`anstvo svjetova, rije~ima Tebe, Allaha, Gospodara svjetova hvalimo... Sentenca Hvala Allahu jeste svijest koju izlijeva srce mu'mina, ~ine}i zikr samo Allahu... jer njegova postojanost je jedan vid odbljeska Bo`ije blagodati koja mobili{e i tra`i upu- }ivanje zahvale B o g u svakog trena, na svakom koraku susretanja Bo`ijih znakova koji slijede jedan za drugim ili koji se zajedni~ki doga aju. Bo`ije stvaranje obuhvata sve pa i ~ovjeka. Zbog toga i zahvala Bogu dolazi na po~etku. Njemu pripada zahvala i na kraju, {to je jedno od pravila direktne islamske koncepcije. On je Allah, drugog boga osim Njega nema; Njemu neka je hvala i na ovom i na onom svijetu! Samo On sudi i Njemu }ete se vratiti. (28/70) Zahvaljuju}i Bo`ijoj dobroti i njenom odbljesku na ~ovjeku vjerniku, upisuje se dobro kad ka`e "Bogu hvala", dobro koje prete`e svaki uteg. U Sunenu ibni Mad`e stoji upisano, a prenosi se od ibni Omera da je Resulullah, alejhi-sselam, rekao im kada neko ka`e: "Bo`e, Tebi hvala kao {to odgovara Tvojoj uzvi{enosti i veli~ini Tvoje vlasti", dovelo je u nepriliku dvojicu Meleka i nisu znali {ta da upi{u. Tada su oti{li do Allaha i upitali "Bo`e na{, ~ovjek taj i taj re~e ne{to da mi ne znamo kako to da upi{emo", a Allah upita, a On najbolje zna: "A {ta re~e taj Moj rob?" Meleki odgovori{e: "Bo`e, on re~e: "Bo`e, Tebi hvala, kao {to odgovara Tvojoj uzvi{enosti i veli~ini Tvoje vlasti!"; Allah im tada re~e: "Upi{ite upravo onako kako je rekao Moj rob, da bi Me sreo i da bih ga nagradio time..." Upu}ivanje zahvale Allahu predstavlja svijest vjernika koji se anga`uje samo da Allahu zikr ~ini, kao {to smo to ve} rekli. Posljednji dio ovog ajeta Gospodara svjetova predstavlja bazu islamske koncepcije. Apsolutno i kompletno Bo`anstvo tako er ~ini jednu cjelinu islamskog vjerovanja a "Gospodar-Rabb" je vladar koji slobodno raspola`e ne~im. U jeziku to zna~i Gospodar i onaj koji ~ini dobro drugom i djeluje na polju odgoja. I postupanje radi ~injenja Tebe Allaha, Gospodara svjetova, hvalimo, Milostivog, Samilosnog, Vladara Dana sudnjeg, Tebi se klanjamo i od Tebe pomo} tra`imo! Uputi nas na pravi put, na put onih kojima si milost Svoju darovao, a ne onih koji su protiv sebe srd`bu izazvali, niti onih koji su zalutali! dobra drugome i odgoj odnosi se na cjelokupan svijet, tj. sva stvorenja. Allah (Subhanehu) nije stvorio kosmos da bi ga zatim prepustio samom sebi, nego postupio s njim u smislu ~injenja dobra, za{tite i odgoja. Svi svjetovi i sva stvorenja u za{titi su Allaha, Gospodara svjetova, a spona izme u Stvoritelja i stvorenoga je stalna i prote`e se kroz sva vremena i sve situacije. Op}e Bo`anstvo je raskrsnica izme u kompletnog obja{njenja tewhida s jedne strane i tmine s druge, koja nastaje iz nejasno}e ove ~injenice na kategori~ki na~in. ^esto ljudi povezuju priznavanje Allaha opisuju}i ga kao Jedinog Stvaraoca svemira, ali vjeruju}i u brojnost bogova koji dijele vlast u `ivotu. Ovo je veoma ~udno i smije{no. Me utim, tako je bilo i jo{ uvijek biva. ^asni Kur'an nam govori o politeistima koji su govorili o svojim brojnim bo`anstvima: "Mi im se klanjamo samo zato da bi nas {to vi{e Allahu pribli`ili." (39/3) Kao {to ka`e jedna grupa sljedbenika objavljene Knjige: Oni, pored Allaha, bogovima smatraju sve}enike svoje i monahe svoje. (9/31) I vladaju}e d`ahilijetsko vjerovanje na cijeloj Zemlji u vrijeme dolaska Islama bilo je preplavljeno raznim bo`anstvima. Govorili su da postoje mali bogovi pored velikih bo`anstava, kako oni tvrde. Upotreba termina "Bo`anstvo" u ovom poglavlju i sveobuhvatnost ovog "Bo`anstvo svih svjetova" raskr{}e je izme u reda i sistema s jedne strane i anarhije u vjerovanju s druge, da bi se cjelokupan svijet okrenuo prema Jedinom Gospodaru, priznaju}i Njemu apsolutno gospodstvo i dru{tvo oslobodilo od tereta raznih bogova..., zatim da bi potra`ili mir srca, ovih svjetova smirenost u stalnoj Allahovoj za{titi i vladaju}em Njegovom Bo`anstvu. Ova za{tita je trajna i ne prekida se. Ona ne odstupa, niti se gubi. Islamska koncepcija nije kao {to je npr. filozofska koncepcija Aristotela, koji ka`e da je Allah proizveo ovaj Kosmos, a onda ga prepustio samom sebi ne interesuju}i se vi{e za njega jer je Allah daleko iznad toga da bi mogao razmi{ljati o ne~emu osim o Sebi, On razmi{lja samo o Svom bi}u,

U SVJETLU KUR AN-I-KERIMA IZ SUNNETA RESULULLAHA 13 kako ka`e Aristotel. Eto, ovo je Aristotelova koncepcija, a on najve}i filozof i najve}i genij. Islam se pojavio u vremenu kada su se u svijetu nagomilala razna vjerovanja, koncepcije, pri~e, obmane, filozofije i ideje, u kojima se mije{a istina i neistina, zdravo i bolesno, vjera i legenda, filozofija i mit itd. Ljudska svijest pritisnuta ovim brojnim mje{avinama stmoglavila se u tminu i lutanja tako da se, zbog njih, nije moglo nikako do}i do prave istine. Lutanje koje ne dopu{ta smirenje, ni uvjerenje, niti svjetlo, obuhvatilo je koncepciju ~ovje~anstva o bo`anstvu, o njegovim svojstvima i odnosima sa stvorenjima, i uspostavljanje spone izme u Boga i ~ovjeka na poseban na~in. Ljudska svijest nije mogla da se ustali na ne{to nepokolebljivo u vezi sa ovim Kosmosom kao i u vezi sa samim sobom i programom svoga `ivota, prije nego se ustali na istrajnosti u vezi sa svojim vjerovanjem - poimanjem bo`anstva i njegovih svojstava i prije nego do e do jasnog i ispravnog uvjerenja usred ovog sljepila, ove tame i ovog nagomilanog tereta. ^ovjek ne zna nu`nost ove ustaljenosti sve dok ne stekne uvida u veli~inu ove nagomilanosti i dok ne ispita lutanja ovih vjerovanja, koncepcija, mitova, filozofija, obmana i ideja koje je Islam zatekao kako ogoli}uju ljudsku svijest, na koju smo ukazali djelomi~no maloprije. O tome }e biti vi{e govora u poglavljima Kur'ana gdje }e se ovo razmotriti kompletnije i sveobuhvatnije. Prvo ~emu je Islam posvjetio posebnu pa`nju bilo je osloba anje vjerovanja i definisanje koncepcije na kojoj se ustaljuje svijest o Allahu i Njegovim svojstvima, Njegovom odnosu prema stvorenjima i obratno, odnosu stvorenja prema Allahu na kategori~an i uvjerljiv na~in. Islam posvje}uje posebnu pa`nju kompletnom, ~istom i iskrenom tewhidumonoteizmu, koji nije ni~im zamagljen bilo izbliza ili izdaleka. To je osnova koncepcije koju je ponudio Islam i nastavio da je razra uje u svijesti ~ovjeka, posmatraju}i pri tome svaku predod`bu i mrlju oko istine tewhidamonoteizma, kako bi tu istinu oslobodio nejasno}e i tmine i dao je mo}nom i skoncentrisanom, gdje ne}e biti ugro`ena na bilo koji na~in nikakvom sumnjom. Islam je potpuno jasan i kod obja{njenja Allahovih svojstava, a posebno svojstava koja se odnose na apsolutno Bo`anstvo. Ve- }ina nejasno}a u tom labirintu u koji su zapale filozofija i razne vjere, i pri~e vezane za ovo vrlo va`no pitanje, jako su uticale na ljudsku svijest i pona{anje ~ovje~anstva. Ono {to zahtijeva stalni trud koji je Islam i uradio da bi dao odlu~nu rije~ o Allahovom bi}u, Njegovim svojstvima i Njegovom odnosu sa stvorenjima, taj trud o kome Kur'anski tekst ~esto govori obra}aju}i se na ovaj stalni trud i napor ali se ne obra}a i na to te{ko nagomilavanje u toj totalnoj tmini u koju je ~itavo ~ovje~anstvo utonulo, nemo}no da spozna dalekose`nost potrebe za ovim ponovljenim i potvr enim obja{njenjem i za svim ovim detaljima koji slijede put savjesti, nego da obrati pa`nju na to gomilanje koje bi omogu}ilo da se otkrije nu`nost tog stalnog truda i napora, kao i da bi otkrio dalekose`nost veli~ine uloge koju je odigralo ovo vjerovanje u osloba anju ljudske svijesti i njegova vjerovanja i interesovanja za brojne bogove zablude i pri~e. Ljepota ovog vjerovanja, njegovo savr{enstvo, skladnost i obra}anje na jednostavnosti velike istine koju ovo vjerovanje predstavlja, ne}e zasijati u srcu i razumu kao {to }e zasijati kroz rasvjetljavanje nagomilanog neznanja, raznog vjerovanja, koncepcija, mitova i filozofija, predmeta Bo`ije istine i njihovog odnosa sa svijetom... Tada }e se javiti islamsko vjerovanje kao milost, stvarna milost srcu i razumu, milost koja u sebi krije ljepotu i jednostavnost, jasno}u i skladnost, blizinu i dru`enje i direktno i sna`no slaganje sa prirodom. LJEPOTU I PE^AT KURBAN-BAJRAMA DAJE TEKBIR Ai{a r.a. je pripovijedala je da je Muhammed a.s. rekao: "Najbolje ~ovjekovo djelo koje Allah d`.{. najvi{e voli na Kurban-Bajramu je prolijevanje kurbanske krvi. Zaista }e kurban na dan stajanja (javmul-kijameh) do}i sa svojim rogovima, vunom i papcima. Zaista kurbanska krv stigne Allahu prije nego {to padne na zemlju, pa zato lijepo postupajte sa kurbanima." (Ibn Mad`e i Tirmizi) Kurban kao vjerski ~in datira od prvih ljudi na Zemlji. Kur'an spominje kurbane Adem-pejgamberovih sinova Habila i Kabila. Habilu, koji je zaklao kurban iz ~ista nijeta, u ime Boga, i kome je Allah d`.{. bio stalno na umu, kurban je bio primljen, dok Kabilu koji je bio oholi nezahvalnik, a potom i katil (ubica), nije bio primljen. Od tada se i ljudski rod dijeli na dvije prepoznatljive skupine: oni koji slijede svoga Gospodara, a znak njihove pokornosti je `rtva (kurban) i oni drugi koji ne slu{aju Bo`ije zapovijedi i `rtvuju se u ime nekog drugog bo`anstva. Zatim je poznata Kur'anska predaja o Ibrahimu halilullahu i njegovom sinu Ismailu, za ~iju istinsku `rtvu se i naj~e{}e ve`e Kur'an. Naime, sljedbenici svih religija su prinosili `rtve Bogu ili pak svojim bo`anstvima, vjeruju}i da }e ih tom `rtvom umilostiviti. Islam ne prihvata ovaj i ovakav stav i `rtvu razumije u duhu Bo`ijih rije~i: "Do Allaha ne}e doprijeti meso kurbana i krv njihova, ali }e Mu sti}i iskreno u~injena dobra djela va{a; tako vam je kurbane pot~inio da biste Allaha veli~ali zato {to vas je uputio. I obraduj one koji dobra djela ~ine!" (Had`, 37) Svrha klanja kurbana je vi{estruka, kao {to je to i kod ostalih propisa u Islamu. On, prije svega, simbolizira ~ovjekovu odanost i poslu{nost Bogu, spremnost da se strpljivo ustraje na Njegovom putu, kroz ~itav `ivot. Kurban predstavlja harmoniju i bratske veze me u sljedbenicima Islama. Zato se i kurbansko meso dijeli susjedima, siroma{nim muslimanima, pa ~ak i ehlukitabijama ako su nam kom{ije. Kurban mora zra~iti toleranciju i toplinu na{e uzvi{ene vjere, te potrebnu kom{ijsku ljubav. Jedino pod gore spomenutim uvjetima na{i kurbani }e biti sigurne jahalice preko Sirat }uprije. Pomenuti hadis upravo govori o kurbanu kao najvrednijem djelu koje }e nam pomo}i na danu Sudnjem, kada ne bude druge pomo}i osim Bo`ije. Klanje kurbana je precizno odre eno u bajramskim danima sa preciznim mjerilima {ta se mo`e uvrstiti u kurban. Sunnet je da ~ovjek li~no zakolje kurban ili bar da prisustvuje kljanju kurbana. Poslanik a.s. u tom smislu ka`e svojoj k}erki: "Fatima, stani do svoga kurbana i posmatraj ga, jer prije nego {to prva kap njegove krvi kane tebi }e biti opro{teni prija{nji grijesi." Ona upita: "Bo`iji Poslani~e, samo nama, ili i nama i muslimanima?" "Nama i muslimanima." - odgovori Poslanik. Klanje kurbana u ime Boga oplemjenjuje ~ovjekovu du{u. To je jedan sunnetski obi~aj i specifi~an do`ivljaj radosti i sa`aljenja. Radost zbog obe}ane nagrade na Sudnjem danu, a sa`aljenje prema `ivotu koji gasne. ^ovjek je uzbu en i iz njegova srca poteknu najdublje dove zahvalnosti Bogu da kurban bude primljen. Direktna naredba klanja kurbana Ummetu Muhammeda a.s. do{la je u Mekki objavom sure El-Kevser: "Mi smo ti uistinu, mnogo dobra dali; zato se Gospodaru svome moli i kurban kolji, onaj koji tebe mrzi sigurno }e on bez pomena ostati. Ljepotu i pe~at Kurban-Bajrama daje tekbir, ~ije rije~i je obavezno (vad`ib) izgovarati poslije svakog farz namaza, po~ev{i od sabaha uo~i Bajrama pa do ikindije ~etvrtog dana Bajrama. Sejid b. Musejjeb navodi da je Resulullah s.a.v.s. rekao da se Allah ponosi pred melekima sa tri melodije: melodijom ezana, melodijom tekbira i melodijom telbije. Kako prenosi Ibn Kesir u svom tefsiru, zabilje`eno je da je tekbir nastao u dramati~nom momentu ku{nje Ibrahimpejgambera kada je odlu~io da `rtvuje sina Ismaila u ime Allaha d`.{. Tada je Meleki-D`ibril po volji Svevi{njeg Allaha donio ovna u zamjenu za Ismailovu `rtvu i izgovorio je: Allahu ekber, Allahu ekber! Kada je te rije~i ~uo Ismail je odgovorio: "La ilahe illellahu vallahu ekber", a Ibrahim a.s. je dodao "Allahu ekber ve lilahil-hamd" (Allah je Najve}i, nema drugog Boga osim Allaha, Allah je Najve}i i Njemu pripada sva hvala). Bo`e na{, darodav~e svega, primi na{e kurbane i u~ini da oni budu na{e jahalice preko pravedne Sirat }uprije. Mustafa Feti}

ME[IHAT ISLAMSKE ZA HAD@IJ RABIJA HASKOVI] FATIMA FETAHOVI] HAMID FETAHOVI] EMINA PULI] ABAZ HAD@IAHMETOVI] RAMIZ DRA@ANIN SULJO MURATOVI] NUSRET GUSINAC MUSTAFA FETI] HADIJA PEJI] HAMID RAMOVI] E[REF BE[IROVI] AMIR PEJI] JUSO DUDI] IDRIS BE[IROVI] SANIJA BULI] ISMAIL PEJI] SEFER KAHRIMANOVI] AZIZ TORBI] SULEJMAN SULJOVI] [ABAN KAHRIMANOVI] RAMIZA HASANOVI] SEJFO STROIL EJUP RAMOVI] RED@EP [A]IROVI] BE]O OSMANOVI] RAIF UJKANOVI] ABIDA MURATOVI] MEHMED ADILOVI] HAJRO BRULI] [U]RIJA BRONJA GANO ^INDRAK ABIDA [A]IROVI] BE]IR AHMATOVI] JONUZ D@ANKOVI] BEDEL ZA D@ANKOVI] FATIMU D@EMAIL BO[NJAK BEDEL ZA BO[NJAK SALKA ]AMIL ZUKORLI] BAJRAMKA BE]IROVI] ZE]IR ZUKORLI] BEDEL ZA ALI] HIVZA HAKIJA BEJTOVI] BEDEL ZA [A]IROVI] AHMETA HARUN KA^APOR BEDEL ZA KA^APOR ALTUNU ATIFA KLAPIJA MIDHAT HAJROVI] BEDEL ZA KLAPIJA BAJRAMA LJUTVO [A]IROVI] BEDEL ZA [A]IROVI] SELIMU HUSO RAMOVI] BEDEL ZA RAMOVI] NAJ^U HAFIZ ZUKORLI] BED

JEDNICE SAND@AKA E 1997. HATID@A CRNI[ANIN ABAZ ILJAZOVI] IBRAHIM DEMI] IBRIMA [ABANAGI] ENVER UJKANOVI] AMER NUHOVI] IBRAHIM ZENOVI] HAMDIJA BAKI] [ABAN KO@AR ABDUL]ERIM DRAGULOV^ANIN RAMIZA NIK[I] KASIM DERVI[EVI] ORHAN HAD@I] JUSUF NIK[I] ALIJA HAR^INOVI] ISMET TAHIROVI] FATIMA KONI^ANIN MIRSAD JAVOROVAC [U]URIJA BULI] ISMAIL KONI^ANIN SADRIJA SEJDOVI] DELIJA DACI] SADIJA PLOJOVI] RASIM UJKANOVI] NIJAZ UZEIRI SMAJO ^OLOVI] ESAD VRAGI] HAJDIN JUSUFOVI] FADILA RO@AJAC SAMIR CURI] RASIM RAMOVI] IZET NUHAMBA[I] BEDEL ZA NOKI] ZIBU NEZIR SALIHOVI] BEDEL ZA HASANOVI] MURATA ABAZ [A]IROVI] VAHIDA RAMOVI] ABID NEZOVI] HAMID DEMIROVI] BEDEL ZA KOLA[INAC ALJA ZAHIT [ABANOVI] BEDEL ZA D@ANKOVI] HANU IBRO CURI] BEDEL ZA CURI] IBRIMU RIHANA UGLJANIN L ZA MUSTAFI] JONUZA RAMIZ OMEROVI] BEDEL ZA OMEROVI] HANIFU HALIL KRKU[I] BEDEL ZA KRKU[I] SPAHA NAZIM JEREBI^ANIN BEDEL ZA JEREBI^ANIN EMINU ZINETA JEREBI^ANIN

14 ISLAMSKI PREPOROD SLJEDBENICI SEJID NURSIJA Predstavljaju}i vam islamski pokret u Turskoj u prethodnom broju smo kroz pomenutu studiju dali sliku razvoja i stasavanja islamsko-politi~kog pokreta u toj zemlji ~iji je cilj djelovanja osvajanje vlasti putem politi~ke borbe u okviru legalnog sistema dr`avnog ure enja. Me utim, u ovom broju `elimo vam predstaviti pokret "NUR", ako mu se uop{te mo`e dati takav naziv, a koji se po svojim aktivnostima razlikuje od prethodnog po ignorisanju politi~kog djelovanja u pravcu vlasti. Naime poznate su rije~i pokreta~a ovog udru`enja koji je ponu en za anga`man u politi~koj zbilji tada{nje Turske, izgovorio: "Utje~em se Bogu od prokletog {ejtana i politike." Naravno da je razlog ovakvog odnosa prema politici bio posljedica novonastalih okolnosti i situacije, kada je Islam si{ao sa politi~ke scene u muslimanskim sredinama i kada su u Turskoj na pozicije vlasti do{le antiislamske, masonske snage koje su imale za cilj da dokinu svaki mogu}i vid infiltriranja islamskog djelovanja u okviru nove politi~ke platforme turskog dru{tva. Pokret "NUR" je d`emat, odnosno vjersko-islamsko udru- `enje koje je po svojoj organizacionoj strukturi bli`e sufijskim redovima nego organizovanim pokretima. Osniva~ ovog udru- `enja je za glavni cilj djelovanja odredio da'wu (misionarstvo), istinskim imanskim vrijednostima kao i aktivnostima obrazovno-vaspitnog odgajanja ljudi, formiraju}i tako islamski nadahnute struje koje }e biti kadre stati naspram kemalovskih lai~ko-masonskih ideja, koje su zapljusnule Tursku padom Osmanlijskog hilafeta i dolaskom Kemala Ataturka na vlast. Osniva~ ovog pokreta je {ejh Sejid Nursij (1873-1960) ro en od roditelja kurdskog porijekla u selu Nurs, nedaleko od jezera Van okruga Hizan u isto~noj Anadoliji. Svoje prvo obrazovanje stekao je u mjestu ro enja. Jo{ u ranoj mladosti o{troumnost i inteligencija su bile osobine koje su ga ~inile jedinstvenim u svom vremenu pa je i Pokret "NUR" je d`emat, odnosno vjersko-islamsko udru`enje koje je po svojoj organizacionoj strukturi bli`e sufijskim redovima nego organizovanim pokretima. Osniva~ ovog udru`enja je za glavni cilj djelovanja odredio da'wu (misionarstvo), istinskim imanskim vrijednostima kao i aktivnostima obrazovno-vaspitnog odgajanja ljudi, formiraju}i tako islamski nadahnute struje koje }e biti kadre stati naspram kemalovskih lai~komasonskih ideja, koje su zapljusnule Tursku padom Osmanlijskog hilafeta i dolaskom Kemala Ataturka na vlast. dobio nadimak "Ljeporje~ivi". U svojoj 18. godini za~u uju}e je ovladao vjerskom znano{}u, a tako e i ostalim vidovima nauke. Tako e je ovladao svim borbenim vje{tinama, aktuelnim u tom dobu, ~ime je davao sliku kompletne osobe. Kao hafiz plemenitog Kur'ana u ibadetu je te`io asketskom i jednostavnom na~inu `ivota. Petnaest godina radio je kao muderis (nastavnik) u gradu Vanu, gdje je i zapo~eo svoju misionarsku misiju. Preselio se u Istanbul s ciljem osnivanja Univerziteta po ugledu na Azhar. Bio je ~lan najvi{eg nau~nog tijela osmanske dr`ave. Onda kada su savezni~ke okupatorske snage u{le u Istanbul, stavio se na ~elo mud`ahida koji su im pru`ili otpor. 1908. godine, nakon obaranja sultana Abdul Hamida zavjerom projevrejskih snaga infiltriranih u turskom vrhu, a koji su propagirali jedinstvo, slobodu i prosperitet, manipuli{u}i ovim vrijednostima, skrivaju}i svoj zavjereni~ki odnos prema Islamu i muslimanima, Nursi je osnovao "Muhamedanski savez" koriste}i se istim metodama pomenutih struja ali sa islamskog stajali{ta, `ele}i time razotkriti im izdaju iza koje se skrivala njihova masonska stvarnost. Shvativ{i da ih je prozreo, masoni mu posla{e Karrhu Su, Jevrejina, da bi se susreo sa njim. Nakon zavr{enog razgovora pomenuti Jevrejin je izjavio: "Umalo da me ovaj ~udni ~ovjek svojim ~udnim govorom privoli na Islam." U prvom svjetskom ratu priklju~io se turskoj vojsci kao oficir, gdje je koristio svaku priliku za predavanja vojsci. Pao je u ruke Rusa, a oni su ga protjerali u Sibir. Me utim, uspio je pobje}i i vratiti se u Istanbul preko Njema- ~ke i Bugarske. Znaju}i ga po sposobnosti, utjecaju i ugledu koji je u`ivao me u masama, Kemal Ataturk je poku{avao da ga privoli sebi, nude}i mu bogatstvo i visoke polo`aje. On je sve to odbio bje`e}i u potpunosti od politike govore}i: "Tra`im Allahovu za{titu od prokletog {ejtana i politike", predaju}i se ibadetu i odgoju ljudi. Lai~ka vlast, boje}i se njegove misionarske aktivnosti, u~inila je da njegov `ivot prolazi ili u zatvoru ili u sudnici. Nekoliko puta osu ivan je na smrt vje{anjem, ali iz bojazni od njegovih sljedbenika, vlast se nije usudila izvr{iti presudu. Hid`retske 1327. godine preselio se u Damask (Sirija) gdje je u Umevijskoj d`amiji odr`ao hutbu koja je poznata kao "{amska hutba". Posljednje godine `ivota proveo je u izolaciji od ljudi. Me utim, tri dana prije smrti uputio se u Urfu bez zvani~ne dozvole vlasti, `ivio dva dana i preselio 27. dana Ramazana 1379. hid`retske godine. (Nastavi}e se!) E.U.

TRAGOM UMMETA 15 BRITANSKA SCENA VJERA U POTRAZI ZA VJERNICIMA Crkvena zvona {irom Britanije zazvonila su na uzbunu. Upravo objavljene statistike opominju da je broj vjernika koji redovno odlaze na nedjeljna bogoslu`enja pao na jedva ne{to iznad miliona - {to je manje od 2% stanovni{tva, i da je za svih 36.000 manji nego pro{le 1996. godine. Broj prilje`nih vjernika se konstantno smanjuje. Ali ima i drugih, po kr{}anstvo nepovoljnih znakova. Broj kr{tenja je tako e u opadanju, a sve ve}i broj crkvenih zdanja, zbog odsustva pastve, mora da bude zatvoreno, prodato na otvorenom tr`i{tu i pretvoreno u izlo`bene prostore, koncertne dvorane i ponekad izdijeljeno u stanove. Nasuprot toj tendenciji kod anglikanaca i katolika, trend je obrnut kod tri miliona britanskih muslimana. Vi{e od polovine tog broja odlazi u d`amije i zbog nedostatka kapaciteta vjerski poglavari Islama planiraju u sljede}e tri godine izgradnju 100 novih d`amija na Ostrvima. Statistika ka`e da je prije 25 godina u Velikoj Britaniji bilo samo dvije d`amije a danas ih ima preko 1000. Poduka Islamu je uvedena i u {kole. Svjetski mediji su prije vi{e od dvije godine, dok je jo{ besnio rat u Bosni, prenijeli senzacionalnu vijest da je samo u jednom mahu na Islam pre{lo 10.000 britanskih intelektualaca. A nama muslimanima je poznat jo{ iz davne historije krajnje antiislamski stav Velike Britanije. To se sje}anje naro~ito moglo osvje`iti ulogom ove zemlje u ratu u Bosni. Historija nam govori da su ideje o krsta{kim ratovima ponikle sa tla Francuske i Velike Britanije. Svjedoci smo munjevitih promjena ~ak i u idejnoj sferi. Veliku Britaniju je "potresla iz temelja" izjava prijestolonasljednika Princa ^arlsa s po~etka ove godine, koji je pronicljivo primijetio "da nije {ansa Evrope u materijalnom povezivanju (aludira na EU) ve} u Islamu i islamskim duhovnim vrijednostima". I kako ka`e Princ: "Neophodan je anga`man islamskih u~itelja u smislu prezentacije Islama u {kolama, kako bi se upoznali sa islamskom civilizacijom." Islam se u britanskom dru{tvu pojavio dolaskom muslimanskih radnika po~etkom XX vijeka. Ve}ina njih su bili iz Banglade{a i Pakistana i tu se njihov broj pove}avao. Dobar dio emigranata radi u tekstilnoj industriji, dok se neki od njih bave trgovinom, a neznatan broj ~ine ljekari i in`enjeri. U Britaniji ima oko hiljadu d`amija i mesd`ida. Ova mjesta nisu namijenjena samo za molitvu, ve} pri njima postoje i sektori za u~enje islamskih nauka i arapskog jezika. Kr{}anski Zapad je izme u VIII i X stolje}a bio u svome tijelu i u svojoj du{i zahva}en posljednjim produ`ecima arapskog osvajanja. Zapadno-srednjevjekovna svijest koristi afektivnu osnovu svoje predstave o Islamu, oblikovanu neprijateljstvom. Arogancija i nepravednost nisu isklju~ivale interesovanje, pa ~ak ni divljenje. Zahvaljuju}i svojim nau~nim dostignu}ima i svojoj filozofiji, Islam je pre}utno priznat kao bitan elemenat historije duha. Ali priznat s jedne strane on je s druge strane bio negiran kao religija, mada je razmatran sa svih strana. Intelektualno vi enje se formiralo u XII vijeku, zatim se pro{irilo i preciziralo u XIII i XIV vijeku. U onoj mjeri u kojoj kr{}ani ustupaju mjesto Evropi i u kojoj kr{}anstvo postepeno tu gubi svoj ideolo{ki monopol, Islam prestaje nakon XVI stolje}a biti smatran va`nim i iskonskim neprijateljem. Intelektualno gledanje na Islam, Istok i islamski duh znatno se obogatilo, iznijansiralo i postalo je direktnije i jasnije. Oslobodiv{i se kr{}anskog pritiska, lai~ka misao se, kako u intelektualnoj teoriji, tako i u politi~koj praksi, otvara jednom novom vi enju univerzuma. Zbog toga }e Evropa duboko osjetiti Islam kao sastavni i zna~ajni dio ljudskog `ivota. Ambulante i centri za dru{tvene poslove pripojili su se nekim od tih d`amija. U Britaniji postoji dvadesetak islamskih {kola. Od 185.000 u~enika u gradu Bradfordu, 16.000 ~ine u~enici muslimanske vjere, {to je 9% od ukupnog broja u~enika. Muslimani su zahtjevali od engleske Vlade da, kako god poma`e katoli~kim i jevrejskim {kolama, pomogne i njima. Ona, zbog svojih neprijateljskih stavova prema muslimanima, odbija ovakve zahtjeve za pomo} i za{titu. Na{ komentar na ovo glasi da se ni{ta slu~ajno ne de{ava i da Islam postaje realnost Velike Britanije. Samo u Centralnoj d`amiji u Londonu svaki dan prelazi na Islam 3-4 Britanca. Aktivnost ovog Centra je veoma zapa`ena me u Britancima u zna~ajnom djelovanju prezentiranja Islama na kulturnom, edukacionom, socijalnom, informativnom planu. Institut islamskih studija u Man~esteru nudi studiranje: akaida, fikha, hifza, arapskog i drugih jezika muslimanskog svijeta, te op}e studije Islama u cjelini. Tro{kovi za upis su veoma mali, a kasniji studij je besplatan. Da li je Sveta nedjelja i dalje "Sveta" Naime, jo{ prije neku deceniju nedjelja je u Britaniji i zakonski bila "Sveta": bioskopske predstave i fudbalske utakmice su bile zabranjene, popularni pabovi su morali da budu zatvoreni u vrijeme bogoslu`enja. Ne samo da su ti propisi sada uveliko liberalizovani nego je Donji dom nedavno izglasao da i samousluge i prodavnice mogu da budu otvorene 5 sati nedjeljom. ^injenica da su te nove distrakcije, plus sveprisutna televizija, odvratile od odlaska u crkvu u daleko ve}em broju kr{}ane nego muslimane u d`amiju. Neke je u anglikanskim vrhovima vodila originalnim na~inima vra}anja vjernika u krilo crkve, prije svega mla ih. Jedna od ideja su takozvana "REJV" ve~ernja bogoslu`enja na kojima se popularne protestantske vjerske himne pjevaju u ritmu rocka, pra}ene vrlo glasnim elektronskim orkestrima i sa pastvom koja udara dlanovima i povija se po taktu. U posljednje vrijeme naglo je porastao broj vjerskih rock horova i orkestara, od kojih su neki imali i veoma uspje{ne nastupe na televiziji. Pasivno i aktivno ispovjedanje vjere Vrhovni poglavar Anglikanske crkve ka`e, izme u ostalog, "Pomodna bogoslu`enja tipa "rejv in nejv" ("rejv" ispred oltara), pretvorila su Boga u lutku skrojenu po mjeri ljudske ma{te i potreba. Ja sam protiv tog "tap{i dlanovima" i "zagrli bli`njeg" ispovijedanja vjere. Crkva ima te{ko}a. Ali nema lakih rje{enja. Opsjednuti smo brojevima a mislimo da bi trebali da bar neko vrijeme budemo zadovoljni i manjim brojem ali na pravim bogoslu`enjima. Slu`enje Bogu treba da podigne duh i ostvari osje}anje misterije. Ako crkva to odbaci, ni{ta nije ostalo." Ova izjava vrhovnog poglavara pokrenula je novi talas sporenja u Anglikanskoj crkvi na dva suprostavljena krila, liberalno i tradicionalno. Tradicionalisti Lorda optu`uju da je tokom 10 godina, koliko je proveo na crkvenom vrhu, tuma~e}i suvi{e {iroko vjerske kanone - doprinio da se istanji to "osje}anje misterije" koje sad pominje. Vjerski liberali mu pak zamjeraju da je "ustaju}i" protiv najpopularnijeg oblika bogoslu`enja zaostao za vremenom. Uprkos poglavaru, "rejv in nejv" je pojava koja }e potrajati. Esad Kola{inac

16 PRIZNANJA IZLO@BE Aliji Izetbegovi}u uru~eno presti`no priznanje Centra za demokratiju u Va{ingtonu ^OVJEK KOJI JE SPOJIO ISTOK I ZAPAD Predsjedniku Republike Bosne i Hercegovine, gospodinu Aliji Izetbegovi}u uru~eno je 25. marta ove godine u Va{ingtonu presti`no me unarodno priznanje Centra za demokratiju u ~ijem se obrazlo`enju, izme u ostalog, ka`e:... da je poveo Bosnu i Hercegovinu u pravcu multietni~kog i demokratskog dru{tva... Bez sumnje, gospodin Alija Izetbegovi} spojio je Istok i Zapad i dokazao cijelom svijetu da je njegov narod na pravednom putu. PREDANOST Priroda ima determinizam, ~ovjek ima sudbinu. Prihvatanje ove sudbine je najvi{a i posljednja poruka Islama. Da li i kako postoji ono {to nazivamo sudbinom? Osvrnimo se na na{ vlastiti `ivot i pogledajmo {ta je ostalo od na{ih najdra`ih planova ili na{ih snova mladosti. Zar nismo do{li na svijet bez na{e volje i zatekli sebe sa ~itavom na{om naravi, ve}im ili manjim stepenom inteligencije, sa na{om pojavom koja mo`e biti simpati~na ili odbojna, sa na{im stasom koji mo`e biti patuljast ili atletski; u domu kralja ili prosjaka, u burnom ili mirnom vremenu, za vlade tirana ili jednog blagorodnog kneza, i uop{te u politi~kim, geografskim i dru{tvenim prilikama o kojima nas nije niko pitao? Kako je ograni~eno ono {to je na{a volja, a kako je ogromno i neobuhvatno ono {to je na{a sudbina! Iz knjige Islam izme u Istoka i Zapada Alije Izetbegovi}a MUSLIMANI VELIKE BRITANIJE U SARAJEVU PUTUJU]A IZLO@BA PO DUNJALUKU Centar Skenderija je nedavno bila u znaku visoke politi~ko-kulturne i vjerske manifestacije. U gradskoj galeriji COLLEGIUM ARTISTICUM otvorena je izlo`ba na temu MUSLI- MANI U VELIKOJ BRITANIJI. Ovoj izlo`bi organizovanoj od strane Ministarstva vanjskih poslova, uz saradnju sa centralnim Uredom za informacije, prisustvovao je veliki broj eminentnih li~nosti, kako doma}ih tako i stranih. Izlo`bu je otvorio britanski ambasador gosp. Charles Crawford i had`i hafiz Ismet ef. Spahi}. Gospodin Crawford je prve rije~i govora posvetio citiranju govora princa ^arlsa od Velsa, odr`anog tokom posjete Oksford centru za islamske studije u oktobru 93, koje glasi: Muslimani, kr{}ani i Jevreji su svi narodi sa Knjigama. U daljem govoru gosp. Crawford, pored ostalog, iznosi da ova galerija nije bez razloga otvorena u zemlji koja je iza{la iz nepravednog rata, te koja }e ubudu}e graditi trajan mir na temeljima vjerske i nacionalne tolerancije, za{ta se dosta zalagala. O zana~aju same izlo`be Crawford isti~e da je ona imala za cilj da javnosti poka`e bliske veze izme u Britanije i muslimanskog svijeta, kojeg u Britaniji ima preko dva miliona, i oni ~ine 3% od ukupnog broja stanovni{tva. Muslimanska zajednica u Velikoj Britaniji gdje je trenutno tre}a po veli~ini u zapadnoj Evropi, vjerovatno predstavlja najve}i broj muslimana razli~itog kulturnog i rasnog porijekla. Had`i hafiz Ismet ef. Spahi} je na po~etku iznio ajet iz Kur ana, nagla{avaju}i da su svi ljudi potekli od Tapiserija sa citatima iz Kur 'ana, ra ena u jednoj {kotskoj kompaniji jednog ~ovjeka i `ene, hazreti Adema i hazreti Have i da je jedna od najve}ih razlika me u ljudima vjerovanje na razli~ite na~ine u Jednog Boga. Efendija Spahi} za Veliku Britaniju ka`e da jednoj takvoj kulturi ne smeta ezan sa londonskih minareta, i da je Bosna isto tako simbol vjerskih sloboda, jer se pored ezana u isto vrijeme ~uju zvona sa susjednih crkvi i katedrala. po zavr{enim govorima i sve~anom otvaranju izlo`be gosti su pristupili njenom razgledavanju. Izlo`ba se sastojala od pet paviljonskih odjeljaka, sa~injenih od ilustracija i tekstova na engleskom jeziku kao i na Ambasador V. Britanije gosp. Charles Crawford i hafiz Ismet ef. Spahi} jeziku zemlje doma}ina. Izlo`ba (DIS- PLAY) uklju~uje i petnaestominutni video snimak sa izborom komentara na engleskom, arapskom, urdu, bengali, indone`anskom, malezijskom i turskom jeziku. Tako e, izlo`ene su tapiserije sa citatima iz Kur ana, naro~ito tkane u jednoj {kotskoj kompaniji. Izlo`ba je krenula jo{ od januara 1995. godine, i gostovala je u petnaest mjesta u Egiptu, Saudijskoj Arabiji, Pakistanu, Indoneziji, Maleziji, Bruneju, Jordanu, Gazi a danas evo i u Bosni. Predvi eno je da posjeti jo{ dvije zemlje: Banglade{ i Maroko, a kasnije }e biti prikazane {irom Velike Britanije. Po svemu sude}i, rije~ je o veoma va`nom projektu, koji ima za cilj uspostavljanje bliskih veza izme u Velike Britanije i muslimanskog svijeta. Velika Britanija je ovim ~inom afirmisala objektivnu sliku stanja vjerskih i politi~kih prava i sloboda vjerskih zajednica koje su doista maksimalno demokratizirane, a to potvr uje da je Velika Britanija jedna od zemalja zapadne Evrope koja se svim sredstvima bori za {to br`e uspostavljanje svih veza Zapada sa muslimanskim svijetom na Istoku i uop{te, {to pored ostalog potvr uje pomenuti govor princa ^arlsa: ^udno je da na mnoge na~ine traje nerazumijevanje izme u Islama i Zapada, upravo zato {to je ono {to ve`e ova dva svijeta mnogo ja~e od onog {to ih razdvaja. Misle}i na veli~inu, mo} i uticaj Velike Britanije, koja se kroz stolje}a i do dan danas zadr`ala, Arapi su je s povodom nazvali Mjestom gdje sunce zalazi za more tame! E.R.

HUTBA 17 HAD@D@ Cijenjeni vjernici. Po{tovani Bo{njaci! Nalazimo se u mjesecu Zul-kade, u kome se vr{e opse`ne pripreme, kako u ~itavom svijetu tako i kod nas u Sand`aku, za obavljenje had`d`a. Had`d` je peta islamska du`nost a nare en je devete godine po Hid`ri. U Kur'anu se na dosta mjesta govori o had`d`u, ~ak i jedna sura nosi naziv El-had`d`. Da je had`d` farz, potvr uje nam sljede}i Kur'anski ajet: "Hodo~astiti Kabu du`an je Allaha radi svaki onaj koji je u mogu}nosti" (Al-imran, 97) U ajetu se spominje obavljanje had`a isklju~ivo radi Bo`ijeg zadovoljstva. Ni u kom slu~aju radi zvanja (had`ija), turizma ili nama (ponosa). Tako er, iz ajeta je jasna poruka da je had`d` farz za imu}ne. Imu}ni su oni koji su punoljetni, zdravi, imaju toliko materijalnih sredstava koliko }e obaviti had`, te obezbijediti porodicu do njegova povratka. Na`alost, moglo se ~uti prije: jo{ je rano, jo{ si ti mlad, ne mo`e se o~uvati had`d` itd. Hvala dragom Bogu te unazad nekoliko godina na{e d`ematlije ispravnije shvataju had`d`. Iz godine u godinu sve je ve}i broj had`ija, kako starijih tako i onih od 20-30 godina. Dakle, had`ija ne mora biti "bogom data osoba". Kako prije had`d`a tako i poslije, du`ni smo biti muslimani. Had`d` je mogu}e odgoditi za sljede}i put samo ako smo sigurni da }emo naredni had`d` do~ekati `ivi i zdravi, a ko to sebi mo`e dati za pravo?! Postavlja se pitanje za{to se had`d` ubraja u temelje Islama? Cijenjeni d`ematlije! Da bi nam ovo bilo jasno, moramo imati na umu sljede}e stvari: 1. Svaki had`ija obavezno boravi u Mekki a Ka'ba se nalazi ba{ u Mekki. U tom gradu rodio se Muhamed a.s. Tu je po~ela i prva Objava. 2. Boravak u Medini: mjesto gdje je pokopano tijelo Muhammeda a.s., njegova d`amija, Bedr, Uhud, Hendek. Dakle, d`amija gdje je Poslanik a.s. klanjao, staze kojima je kora~ao, mjesta gdje je vodio bitke. Neka je ponosan svaki had`ija {to ima priliku da se na e na tim mjestima. 3. Had`d` je kongres svih muslimana. Nigdje na svijetu se ne okupi toliko ljudi na jednom mjestu kao {to je had`d`. Stoga i jeste najve}i kongres. Svake godine predstavnici mnogih muslimanskih zemalja okupe se, upoznaju i dogovaraju. Toliko d`emata govori o potrebi ujedinjenja svih onih kojima je li~na karta La illahe ilellah. Vladiston u 19. stolje}u poru~uje: ''Ako ho}emo muslimane slomiti moramo ih odvojiti od Kur'ana i had`d`a (d`emata).'' 4. Ka'ba je srce ~ija krv su iskreni posjetioci (vjernici). Krv funkcioni{e ako dopire do srca. Srce ulijeva snagu. Tako i Ka'ba osvje`ava, napaja i ja~a vjernike. 5. Had`d` podsje}a na Sudnji dan, dan apsolutne pravde, dan kada }e rob stajati pored vladara, siromah pored bogata, crnac pored bijelca, radnik pored direktora itd. Tako i na had`d`u, svi u istoj odje}i (ihramima): bogat, lijep, ru`an, seljak, funkcioner - svi u istoj uniformi jo{ jednom nas podsje}aju na rije~i Allaha d`.{.: Hud`urat, 13 "Kod Allaha je najbolji onaj ko Ga se najvi{e boji" Cijenjeni d`ematu. Posebno se moraju ista}i sljede}e zna~ajke za onoga ko obavlja had`d`: 1. Had`ije su Allahovi gosti. Muhammed a.s. ka`e: ''Tri su vrste Allahovih gostiju: had`ije, oni koji umru obavljaju i gazije.'' 2. Had`d` je vrsta d`ihada. Muhammed a.s. ka`e: ''Po`urite u d`ihad u kome ne treba velika borba a to je had`d`.'' 3. Had`d` bri{e grijehe. Muhammed a.s. ka`e: ''Ko propisno obavi had`d` i pri tom ne u~ini nikakvo ru`no djelo ili prijestup, vra}a se bez grijeha kao onoga dana kada ga je majka rodila.'' 4. Had`d` sprje~ava siroma{tvo. Muhammed a.s. ka`e: ''Obavite had`d` i umru jer uni{tavaju siroma{tvo i bri{u grijehe kao {to kova~ki mijeh odstranjuje pra{inu sa `eljeza.'' Nema bojazni siroma{tvu zbog tro{kova na had`d`u. Onaj ko daje zekat ne treba se bojati da }e postati siromah jer mu Bog garantuje uve}avanje bogatstva, kao i had`iji da }e mu biti opro{teni grijesi i sa~uvati ga siroma{tva. 5. Had`ijama slijedi d`ennet. Svi Allahovi robovi svojim postupcima nastoje pribli`iti se Allahu d`.{. kako bi njegovom milo{}u u{li u d`ennet. Had`iji po rije~ima Muhammeda a.s. slijedi d`ennet. Muhammed a.s. ka`e: ''Za ispravno obavljen had`d` slijedi d`ennet.'' Cijenjeni d`ematlije! Svaki bi bio ponosan da bude Allahov gost, da bude u d`ihadu, da mu grijesi budu opro{teni, da ne bude siromah te da zaslu`i d`ennet. Sve ovo mogu}e je posti}i had`d`om. Had`d`om koji je u ime Allaha u potpunosti obavljen. Draga bra}o, i ove godine }e iz Sand`aka devedeset had`ija, in{allah, obaviti had`. To je doista ponos za Sand`ak, jer se ovaj broj nije mogao naslutiti unazad pet godina. Posebno je zadovoljstvo kada se zna da najmla i had`ija ima 23 godine a najstariji 85. Dragi Allahu, mi te molimo ukabuli had`d` svim prija{njim had`ijama i smiluj se ovogodi{njim i podaj im snage, sabura, da obave onako kako }e{ Ti biti zadovoljan. Uzvi{erni Gospodaru! Oni koji to mogahu ove godine a ne odlu~i{e se, obaspi ih milo{}u da to u~ine sljede}e godine. Allahu! Onima koji nisu kadri pomozi i daruj im imetka da obave had`d`. Allahu! Budi zadovoljan sa nama, smiluj nam se i podari nam d`ennet! Amin.

18 @ENA U ISLAMU Bra~ni `ivot je temelj porodice, a porodica je temelj ljudske zajednice. [to vi{e skladnih brakova i porodica, time manje briga i problema za samo ljudsko dru{tvo. Niko vi{e ne obavezuje pojedinca od njegove vlastite porodice, kojoj duguje svu svoju ljubav, brigu i pa`nju. Muhammed a.s. u tom pogledu savjetuje: "Allahu je najdra`i ~ovjek koji koristi porodici." Gdje svako ispunjava svoje porodi~ne du`nosti - mu` svoje, `ena svoje, djeca svoje - tu vlada sloga i me usobna ljubav. Muhammed a.s. nam je najbolji uzor i primjer kako bi trebalo odr`avati harmoniju jedne porodice, te nam poru~uje: "Najbolji je me u vama onaj koji je najmiliji svojoj porodici, a ja sam izme u vas najbolji svojoj porodici (tj. u me usobnim odnosima sa ~lanovima svoje porodice). Prema `enama su velikodu{ni i pa`ljivi samo plemeniti ljudi, a `ene ponizuju i zlostavljaju samo oni koji su lo{i i niske naravi." Iz koje se ku}e ~uju prepirke i psovke tu je zatajio osje}aj samokontrole. Nesloge u porodicama dolaze zbog odsustva svijesti o porodi~nim du`nostima i odgovornostima. Moralni posrtaji i padovi usljed pijanstva, razvrata i preljube, naj~e{}e gase porodi~nu svijest. Upravo, da nebismo skrenuli sa staze pravoga puta (siratul-mustekima), Kur an poru~uje: "Allah zaista nare uje pravednost, dobro~instvo i potpomaganje rodbine, a zabranjuje bestidnost, odvratna djela i nasilje; savjetuje vas da biste vi primili savjet." (Nahl-90) Ipak, najvi{e porodi~nih nesre}a dolazi od pijanstva, a najve}i broj porodica je rasto~en u alkoholu. Gdje je mu` pijanac i propalica i ne brine se o ku}i, `eni i djeci, ili gdje `ena posrne pa se oda skitanju i zanemari ku}u i djecu, tu se trasira nesretna budu}nost. Jednom prilikom se po`alila Hinda (Ebu Sufjanova `ena) Muhammedu a.s. kako joj mu` ne daje dovoljno sredstava za izdr`avanje porodice, a Poslanik s.a.v.s. joj re~e: "Uzmi iz njegova imetka prema propisu, koliko je dovoljno tebi i tvom djetetu." Zato je Islam bra~nim i porodi~nim odnosima posvetio veliku pa`nju. Naredio je strogo po{tovanje me usobnih prava i du`nosti i mu`a i `ene. Posebno je nagla{eno uzajamno po{tovanje ljudske li~nosti izme u mu`a i `ene. Najstro`e je za{ti}en ponos i ljudsko dostojanstvo svakog bra~nog druga, {to se u punoj uzajamnoj ravnopravnosti i punopravnosti mora cijeniti i po{tovati. ^isto}a bra~nog `ivota je nepovrediva i nema toga razloga niti isprike koja mo`e opravdati svjesno KU]A NE STOJI NA ZEMLJI NEGO NA @ENI vjerolomstvo u braku. Zajedni~ki `ivot van braka osu en je kao i brakolomstvo. A to je sve u interesu mirnog i sretnijeg `ivota nedu`nog potomstva. Mnogi ljudi te{ko grije{e potcjenjuju}i ku}ne poslove `ene, iako ba{ na{a narodna poslovica ka`e: "Ku}a ne stoji na zemlji nego na `eni". Mnogi svoj drski, prgavi i despotski odnos prema `eni ne smatraju grijehom, nego ~ak nekim pravom. Takvo shvatanje je iz temelja pogre{no i primitivno. Takvi postupci su neoprostivi grijeh, jer na lijepo raspolo`enje, na lijepu rije~, razgovor i nje`an postupak, niko nema vi{e prava od ~estite `ene. "Prava `enina su sveta. Zato pazite da se prema `enama blago i nje`no odnosite, jer i to spada u njihova priznata prava", tako je oporu~io Bo`iji poslanik, a onda dodao: "Kreposna i ~etita `ena je najve}e blago. Zanemarivati ku}u i odgoj djece je veliki grijeh za `enu, jer kako znamo, to je njena prva i najdelikatnija du`nost. Neophodno je, dakle, uzajamno po{tovanje i uzajamni obzir me u supru`nicima u svakom pogledu, te puna svijest o odgovornosti za budu}nost i sre}u porodice. Ta odgovornost je stalna i postojana, uprkos mijenjanju uslova na~ina `ivota, kao i pogleda i nazora. ^esti ispadi maloljetnika, kao i njihova preuranjena orjentacija ka haramu, te{ko optu`uju roditelje. O tome imamo priliku ~itati u dnevnoj {tampi a to je vrlo ~esto upu}eno na adresu roditeljima. Pri~a hazreti Ai{a r.a.: "Upitala sam Bo`ijeg poslanika kome `ena najvi{e duguje, a on mi re~e: "Mu`u". Zatim ga upitah, a prema kome mu{karac najvi{e duguje, a on mi re~e: "Prema svojoj majci". Najve}i broj nas }e ovakav Poslanikov odgovor obrazlo`iti time {to mu` vi{e privre uje za izdr`ava- "Zaista Allah ne}e izmijeniti ni{ta u sudbini jednog naroda dok se taj narod ne izmijeni u svojoj biti... (Er- Ra d, 11) nje ku}e, ~ime zadu`uje `enu, a majke pak ra aju djecu i ula`u sve od sebe oko njihova odgoja, ~ime zadu`uju sinove. Dakle, prema trudu i zaslugama i priznanje, me utim, gornji Resulullahov stav mogao bi dobiti svoje puno opravdanje i obrazlo`enje i sa drugih aspekata i pogleda na porodicu, pa i u savremenoj (sada{njoj) porodici, gdje i `ena privre uje. Mo`da bismo takav stav trebali prihvatiti s vi{e razloga kod savremene porodice, nego li kod patrijarhalne, pa i u slu~aju da bude istinito mi{ljenje nekih sociologa, koji ka`u da se sada{nja porodica pribli`ava jednom obliku matrijarhata, Muslimanska porodica u Bosni, (1900) gdje u porodici dominira volja `ene (supruge). Takvih porodica je iz dana u dan sve vi{e. To u nekom slu~aju samo po sebi nije lo{e i zavisi o individualnoj vrijednosti i porodi~noj svijesti svake pojedine `ene. To mo`e da bude nekad vi{e pozitivna, nego negativna pojava, ukoliko `ena bude, prije svega, prava doma}ica. Zar mo`e biti negativno ako jedna vrijedna muslimanka-doma}ica preuzme vlast i vo stvo u porodici od mu`a pijanca? Me utim, ~esti su slu~ajevi da su supruge nametnule svoju volju i trezvenim mu`evima. Lijep i skladan `ivot na temelju uzajamne ljubavi i po{tovanja uz zadovoljstvo sa onim {to je Allah d`.{. dao, je ono najljep{e na ovome svijetu. Takav `ivot mo`e da pomuti samo prokleti {ejtan, mame}i mu{ku stranu na alkohol, kocku, nemoral i sve mogu}e {tetne poslove, a `ensku stranu na pretjeranu modu, rasko{, razvrat, skitnju itd. Ako se samo jedno od njih po~ne povoditi za {ejtanom, time odmah po~inje nagrizanje braka, a zatim i njegovo ru{enje, {to ima za posljedicu razaranje porodice. Sre}a iseljava iz takve porodice i ustupa mjesto nesre}i. Obi~no se onda kasno uvi a i shvata u ~emu le`i porodi~na sre}a: da ona nije u bogatstvu, luksuzu i razvratu, nego u slozi, skromnom zadovoljstvu i ljubavi. Kada govorimo o muslimanskoj porodici, bitno mjesto zauzimaju i roditelji. Pri~a Ebu Hurejre r.a.: "Bio sam prisutan kada je jedan ~ovjek do{ao i upitao Resulullaha: - Koga mi je najpre~e da po{tujem i najljep{e pazim? - Majku, re~e mu Bo`iji poslanik. - A zatim? - priupita ~ovjek. - Majku, ponovi Resulullah. - A zatim? - ponovo priupita ~ovjek - Majku, opet ponovi Muhammed s.a.v.s. - A iza toga? - Oca, odgovori ~etvri put Bo`iji poslanik!" "Ho}ete li da vam ka`em koji su najve}i grijesi?" - upita Muhammed s.a.v.s. jednom ashabe. "Ho}emo." - odgovori{e ashabi. "Najve}i su grijesi idolopoklonstvo, pa odmah iza toga neposlu{nost prema roditeljima, zatim la` i la`no svjedo~enje", re~e Muhammed s.a.v.s. "Ne reci roditeljima ni - Uf!", o{tro opominje Allah d`.{. u suri Isra, ajet 23. Ljubav i po{tovanje roditelja je odraz islamske plemenitosti i du{evne kulture, bez obzira na situaciju, polo`aj i ostale momente. Jedino ako je roditelj nepravedan i grije{nik, te bi nas pokornost i odanost prema njemu dovela u sukob sa ~istim moralom, pravedno{}u i Allahovim propisima, u takvim slu~ajevima smo du`ni i roditelju se suprotstaviti. Na`alost, veliki broj muslimanskih porodica `ivi pod teretom kompleksa prema "kulturnom Zapadu" i osje}aja manje vrijednosti svega islamskog, {to bi trebalo svakako korigovati i vratiti se vrelima Islama. Posebno mjesto u muslimanskoj porodici zauzima status ispravnog odnosa u pogledu odgajanja djece. Pravilan i dobar odgoj djece je vi{estruka obaveza, tj. moralna obaveza iz vi{e razloga. To je obaveza i zbog samog sebe, radi vlastite odgovornosti za svoj evlad i svoje potomstvo. Zatim, to je obaveza prema ljudskom dru{tvu i zajednici, kako u u`em, tako i u {irem smislu, jer su djeca budu}i aktivni ~lanovi ljudskog dru{tva i gra ani dr`ave, a od stepena njihovog odgoja zavisit }e njihova vrijednost i korisnost po ljudsko dru{tvo. Muslimanska porodica - danas, mora kora~ati ka stazi Svjetlosti i Istine, ka Islamu a ne ka stranputici, odnosno dalaletu (zabludi). Mirsada Burd`ovi}

NA[A MLADOST 19 PRVA TERAVIJA Ulica duga i tmurna. Idem brzo. Volio bih da mogu tr~ati. Svi `ure. @ele da na vrijeme stignu i da se prvim teravih namazom zahvale Allahu d`.{. na velikom daru. Jedino d`amija svijetli, sve ostalo je tama. Puna d`amija mi ulijeva radost u srce. Ve~eras }e biti dosta svijeta. Mesd`id }e biti pun. Bi}e tu mladih i starih, muslimana i muslimanki. Dok svi nestrpljivo u d`amiji is~ekujemo ezan za prvu teraviju, hafiz nas opija rije~ima koje nagovje{tavaju sutra{nji dan posta. I napokon, zau~i ezan. Muezin je ezanom svima nama budio radost, mir, spokojnost. Padosmo na sed`du. Rije~ima "Allahu ekber" zahvaljujemo se Gospodaru na Njegovim nimetima {to nam ih podari. Poslije duge teravije, kao slobodna ptica odoh ku}i da se tamo sed`dom zahvalim na daru, teravih namazu. Enes Kora} I razred Medrese Motiv iz Novog Pazara (Abdest) O BO@E O Bo`e daj mi snage i uma da neja~ sklonim sa ovog druma, gdje `etvu `anju satanske kose, o Silni spasi gole i bose. Ne daj im, Mo}ni, da idu njime. Jer {ejtan `anje u tvoje ime. O Bo`e, daj mi snage i uma, da neja~ sklonim sa ovog druma, gdje razum ljudski sebe negira, o Blagi daj nam namaskog mira. Enver [krijelj U ovom broju GLASA ISLAMA predstavljamo poetsko (kao i prozno) nadahnu}e mladih stvaralaca iz "Gazi-Isabeg" medrese, literarne sekcije "Arif Sarajli}" iz Novog Pazara, te drugih iz redova na{ih najmla ih. Uop{teno, zajedni~ka nota je iskrenost njihovog literarnog naboja, koliko i vjerski segmenti ovaplo}eni kroz Istinu. Koliko sli~ni, toliko i razli~iti i osobeni i prepoznatljivi. Svakako dostojan poetski trenutak za neka nova budu}a imena koja valja ve} pamtiti, ukoliko budu aktivno sazrijevala. F.K. @ubori voda sa ~esme. Prilazi joj ~ovjek i pije. Gledam ga, odlazi. Napio se i sad je sretan. Prilazi joj drugi ~ovjek. Pere ruke do iza lakata, umiva lice, ispira usta, ispira nos, ispira u{i. Potire vrat, potire i kosu. Gledam ga, mislim oti}i }e. Ali on izuva cipele i pere noge do iza ~lanaka. Odlazi na namaz ~istoga tijela, da du{u pribli`i Allahu Stvoritelju. II Lijepo lice muslimanke, skriveno od sunca, bijelo... bijelo k o mlijeko za podoj djeteta. Skriveno od }afirskih pogleda iza svilene {amije. ABUZEMZE Svilene {amije izvezene klobodanom i ukra{ene ojicama od najlep{eg ibri{ima. III Sjedosmo svi za sofru, bismile pomenusmo i babo po~e da lomi hljeb. Na sofri jahnija, za nas izobilje. Hvala ti Allahu za ovaj nimet. IV Stado{e ~eze u na{ sokak. U njima kom{ija, hairli se vratio sa had`a. Podrezao bradu, preplanuo u licu, nekako lijep, ljep{i nego ikad. Svi se tiskaju oko njega, svi ho}e da mu ho`geldiju po`ele. A ja? Ja ho}u da ga zamolim za jedan gutljaj Abuzemzema. Nermin Gici} ^lan literarne sekcije "Arif Sarajlija" ISLAM JEDINI PUT ISTINE Po tamnom krilu nijeme no}i zora valja svoje talase, a vjetri} {umi ko da zastajkuje, kao da `eli ne{to da ~uje. U zanosu svome muezin u~i, ezan se ~uje, molitvu vjerni~kim srcima najavljuje. Rosa je pala, lica nam rosi, u blagoj tami tespih se u~i, vjerni~ki uzdah Bogu putuje. Na ovim prostorima, napojenim krvlju bo{nja~kog naroda, `ivjeli su ljudi koji su se borili za svoja prava i svoje opstajanje Żemlja ovih prostora, naviknuta na bu enje ezanom sa sabaha, rodila je svoje sinove istine koji stoje ponosno u safovima pred svojim Gospodarom, koji ih stvori i nadahnu njihova bi}a dobrotom. Svaki ~ovjek koji `ivi u istini, zadovoljan je `ivotom, svjestan je da pripada jednoj velikoj grupi ljudi, nepokolebljivim rijekama vjernika koje se ulijevaju u jedno more. A u tom moru je njihova domovina. To veliko more je Islam. A moja jedina domovina je Islam. A Islam je jedini put istine... Enver Lati} II razred Medrese O SRE]I Htio bih re}i ne{to o njoj, Da bi nje zehru dograbio, @elim biti ispunjen njome, Jer je Allah tako htio. ^ovjeka stvori i re~e: Robe! Mo`e{ i}i kud si naumio, Al' ako bude{ milosti Moje, Kur'ana granice prelazio, Posti}i ne}e{ ono {to `eli{. A sre}u ho}e{, znam te, Djelo ti si kuvveta Mog. Pa mo`e li iko pored Mene, A Ja sam Allah, Jedini Bog, Znati vi{e o biti tvojoj, Kojoj usadih nagon za njom. Nihad Eminovi} student u Tripoliju (Liban)

20 KULTURNA BA[TINA DVIJE DOSAD NEZABILJE@ENE ANEGDOTE Knji`evnik ]amil Sijari}, koji je li~no poznavao Avda Me edovi}a, jer je u ku}i njegovog amid`e Iljaza Sijari}a iz [ipovica Avdo ~esto pjevao juna~ke pjesme, ostavio je svoje `ive uspomene na njega u tekstu: "Avdo Me edovi} pjeva~ epskih narodnih pjesama", (@ivot, 32, 1983) iznose}i niz zanimljivih i zna~ajnih podataka iz `ivota ovog na{eg izuzetnog epskog pjesnika-pjeva~a. Imao sam priliku da se, od 1970. god. pa do Sijarevi}eve iznenadne smrti, ~esto susre}em s njime po nekoliko puta godi{nje, raznim knji`evnim i drugim prigodama i onako, u njegovom domu u Sarajevu, prijateljski. Rijetko je kad pro{lo da mi ]amil ne ispri~a jednu anegdotu koja se doticala Avda Me edovi}a, ali i mene, jer se u njima spominje Plav, moje rodno mjesto. Upravo je to bio podsticaj da mi pri~u mnogo puta ispri~a. "Trefio se Avdo Me edovi}, ~uveni guslar s Obrova, kraj Bijelog Polja, jedne mnogo pogane i pasije zime na konak u bogatih begova ]orovi}a sa [ipovica, od kojih su nekolicina i sami znali lijepo da pjevaju uz gusle. No, da bi pristimali musafira koji je uz to bio na glasu kao dobar guslar, tra`ili su od Avda da on pjeva. Avdo je te no}i odabrao jednu sand`a~ku mnogo lijepu pjesmu o Ali-pa{i Gusinjskom i Boju na Nok{i}u. Pjevanje je potrajalo nekih 7-8 sahata, do u samu pono}, jer Avdo ni mnogo kra}e pjesme nije znao prije da zavr{i. Oni koji su bili u ku}i imali su osje}aj da su svu bitku Crnogoraca, koje je predvodio ~uveni vojvoda i junak Marko Miljanov, i Plavljana i Gusinjana, koje su pomogla susjedna arbana{ka plemena a koje je predvodio isto tako veliki junak Ali-pa{a Gusinjski - vidjeli od po~etka do kraja, kao da je vo ena tu, ispred njihovih u`agrenih o~iju, u prostranoj musafirskoj sobi begova ]orovi}a, gdje se ina~e bilo iskupilo ~itavo selo. Kad se pjesma najzad zavr{la, neko }e od prisutnih, uz dubok uzdah, re}i: "Eh, hvala Bogu, {to nema `ivoga stvora i junaka da ode u Plav!" (Trebalo je pre}i preko Polimlja koje su u to vrijeme kontrolisali Vasojevi}i, prim. H.B.). ^uv{i taj uzdah i te rije~i, neki je najamnik kod begova ]orovi}a, koji je, dok se pjevala pjesma, ~u~ao iza vrata, istog trenutka iza{ao, a da ga niko nije zapazio. Nije ga poslije bilo ~etiri dana i ~etiri no}i, kao da je u zemlju propao. Kad se iznenada pojavio peti dan, upita ga neko od begova ]orovi}a: - Je li, Boga ti, e si ti ovoliko vakta? Najamnik snebivaju}i se odgovori: - Rekoste li vi one ve~eri kad je pjevao Avdo Me edovi}: "[to nema `ivoga stvora i junaka da ode u Plav?" Ja sam bio u Plav i evo se sad vra}am. U KOJOJ KU]I GUSLE GUDE, TU @I@AK NA TAVANU @ITO NE JEDE Avdo Me edovi} je po pri~anju bio turski vojnik u Solunu devet godina. Jedno vrijeme dr`ao u je u varo{i (Bijelom Polju) kasapnicu a kasnije je radio, kao i ostali seljaci, na imanju. Na pitanje ameri~kih nau~nika: ~ime se zanimao u svome `ivotu, Avdo je odgovorio: "Ja, ima dvije godine, eto tako, ka {to vi pri~am ovo. Ponegdje ljeti radi, i to majeno zamljice savijem, a zimi sjedim. Pomalo drvaca kod ku}e i gri se s to e~ice, i nema {ta da radim. Radio bih, iako sam star. Volio b' mrijet od rada no sedet besposlen, ali sad u ova vremena, nema {ta." Ovo je Avdov razgovor koji je pod nadzorom Milmana Parrya vodio s njim Nikola Vujinovi}, 31. jula 1935. godine, dakle, tada kada su u bjelopoljskoj ~ar{iji po~ele da kolaju zavidljive pri~e da "Avdo zgr}e dolare", naro~ito raste`u}i pjesme, kako bi po svakom stihu ili sahatu pjevanja dobio {to vi{e para. Jednoga dana dogovore se varo{ki dokonjaci i du}and`ije da isprobaju Avdov dar i vide je li istina to {to se o njemu pri~a, da e je on, drugi nema {to uzimati gusle u ruke. Bio je Ramazan i oni su mislili da se malo zabave i skrate vrijeme do iftara. Uz to su mu donijeli neku {tampanu "pjesmaricu", za koju su posigurno utvrdili da je Avdo nikad ranije nije ~uo. Rasim Hadrovi} - Polimski: Sand`ak iz 1936. (olovka) "Pjesmarica'' je bila prili~no kratka, ali je Avdo tra`io da mu je pro~itaju dva puta. On, ina~e, nije znao ni da ~ita ni da pi{e. Opklade se da }e je Avdo pjevati od tog trenutka pa sve do iftara i da ne}e ponoviti ni jedan jedini stih. Tada se Avdo prihvati gusala i po~e da pjeva tu pjesmu. Ta je pjesma bila zanimljiva i u po~etku kasablije nijesu osje}ale glad, ~ak im je i godilo da uz razonodu prekra}uju dan. Ali ~im pu~e top i oglasi se znak za iftar, njima po e voda na usta i glad po~e da zavija u praznim `elucima. Ipak, opklada je opklada, nije im se gubio novac a i nije im se prekidala pjesma. A Avdo je, pogleduju}i ih ispod oka, vezao i kitio kao nikad prije, sve jednu rije~ ljep{u od druge, biraju}i ih kao da ih vadi iz neke nevidljive knjige. Napokon, 2-3 sahata po iftaru, ne mogav{i vi{e da izdr`i glad jedan izme u du}and`ija, zavi~e: - Aferim! Tvoja je opklada! Samo nas pu{}aj da iftarimo, pa }emo te slu{at' do sufura! - Jok! Jok! - re~e Avdo. - Ne}u da vas pu{}im! Da}u vam sve ameri~ke dolare koje sam zaradio, ako izdr`ite da me slu{ate gladni do sufura! Tu se nekako i prekide pri~a i vi{e niko nije uzimao u zbor da Avdo namjerno raste`e pjesmu, kako bi dobio vi{e dolara. - Nek su ti, brate, halal, ovoga i onoga svijeta! - govorili su pla}aju}i mu opkladu, vidje}i da je asli pjeva~ koga ne mo`e niko nadpjevati. Husein Ba{i} NA IZBJEGLI^KOM PUTU KAD PITOME RU@E PODIVLJAJU Voljela sam svoj mali grad, osje}ala kako di{u njegove mahale, budili me ezani sa munara; opijali me mirisi behara, lipa... Gledala sam kako rijeka te~e sa mojim djetinjstvom, s mojom mlado{}u... I kad me je sudbina odvela u daljine, patila sam za mojim gradom i povratke pretvarala u bajke, da zagrlim ponovo svoje roditelje i osjetim toplinu vjetra moje Bosne. Uvijek bi me do~ekale munare ili sam samo njih vidjela, i sje}anja kako smo mi djeca kriju}i se od hod`e hitali uzanim stepenicama na vrh munare. Tad, gledaju}i prolaznike ~inilo mi se da sam osvojila svijet. Da li sam mogla slutiti da }e se sru{iti moj svijet i d`amijski haremi pretvoriti u zgari{ta. Slutila sam ponekad, kad bi me profesori vidjev{i pokrivenu namazbezom dok bih se vra}ala sa teravija poku{ali ubijediti da ja ne pripadam tamo, da se trebam emancipovati, da oni, emancipovani, koji su ubijali svoje u~enike, poku{ali su me jo{ tada ubiti. Ali ja sam bila ponosna na svoju munaru, na svoj namazbez i ogrtala bih tiho svoju du{u tekbirima. Bila sam sretna kad bih i{la svojim sokakom i gledala nane pokrivene {amijama kako vire sa svojih malih pend`era, kao da su ~uvale na{u mladost da se ne uprlja. Tu bi me ~ekao most, avlija kaldrmisana, bunar kog sam zvala {adrvanom. Pri~ala mi je moja rahmetli nana kako je dedu zaklao kom{ija, a ja to nikako nisam mogla da shvatim. Vodila me je do njene spaljene ku}e i pokazivala ru`e {to ih je sadila, sad bijahu podivljale... Vidjela sam to kao neko davno, nepovratno vrijeme. Uzeli su mi dukate, seharu, ruho, uzeli su sve, al' du{a je ostala smirena, predana Allahu. Voljela sam jezik kojim je pri~ala moja nana, njene skemlije, mu{ebke, pe{kune, kameriju u njenoj spaljenoj ku}i i d`amli pend`ere i zami{ljala svoju majku kako je vezla mahrame na er efu uz mjese~inu i slu{ala pjesmu punu sevdaha. @alila sam njene ogre dukata koje su ponijeli, kako bi ona rekla, }afiri, zulum}ari. Uvijek kad bih ustajala na rani sabah ispod moje sed`ade stajao bi poklon {to sam klanjala i poslije bih na njenom starom fijaker- {poretu mirisao sabahski ~aj, a iz dolafa pone{to slatko. Na rafovima Musafi koje bi u~ila naizmjeni~no i govorila da na Kur'an ne smije nikada pasti pra{ina, da mo`e da nestane njegova jazija. A ja, kao da sam sve razumjela, bila sam poslu{na jer sam znala da to ona u mene ulijeva vjeru, ne{to {to }e me uvijek ~uvati. Ponekad bi gorko uzdahnula i pri~ala kako je dedo bio abad`ija i trgovac, i vrijedan ~ovjek, ali oni su sve vrijedne ubijali. A najte`e bi joj bilo kada bi pomenula unuku ubice njenog mu`a, kako je ona sad predsjednik op{tine, a njoj (mojoj nani) daju socijalnu pomo}. A ona je ostala u svim tim isku{enjima hanuma i za sve je ona bila begovica. Govorila bi: "U dobru se ne ponesi, a u zlu se ne poni{ti". Sje}anja su je boljela, te{ki dani muhad`rluka tjerali su suze na o~i koje su poru~ivale: "pomenulo se, ne povratilo se". E moja rahmetli nano, e moja Bosno, povratilo se i isto i gore... Izrodili su zlikovci jo{ gore zlikovce i nisu dali da se tvoje ru`e ponovo oplemene. Sagorjele su u plamenu bolesnih du{a, ali neka, nisu ni znali da u nama ni~e naj~istiji cvijet, cvijet Islama i zadana rije~ da }emo prepoznati du{mane. Pro{la sam ponovo kroz moj, a tu i grad: nisam vidjela moje munare, bile su poru{ene, d`amijski haremi preorani. Ali rekla sam tiho "Esselamu alejkum ve rahmetullah", a {ehidi }e me ~uti svojim du{ama. I tebi sam Fatihu prou~ila i s gor~inom ti pri~ala {ta su uradili. Gledala sam sad svoju spaljenu ku}u i nisam vi{e voljela taj grad, jer on nije moj bez tih d`amija, bez tih avlija. A ne znaju oni da su d`amije u svima nama jo{ tvr e i ja~e i da ih nikad ne mogu uni{titi. Zaustavili su nas pored popaljenog sela i tra`ili milostinju za svoja nedjela. Vidjela sam njihovu bijedu, a ne na{u, i o`ivjela u sebi uspomene, i prolila suze nad ubijenima, mu~enima, nestalima... Gledala sam brda koja kao da su mi poru~ivala da }e Allah d`.{. sve izravnati i sje}ala se tvojih rije~i: "Ne po`uruj sine pravdu jer Allah ne}e sohom, nego zgodom". Poru~ila sam mom zaklanom dedi, a znam da bi mi i ti rekla: "Pominjat }emo njihovo zlo dugo ali ne}emo nikada vi{e dati da se povrati". Lejla A.

AKO NISTE ZNALI PREDSTAVLJAMO KNJIGU 21 D@AMIJA ZA RESULULLAHOV OGRTA^ Godine 1849. u Istanbulu je podignuta d`amija specijalno za ~asni ogrta~ Muhammeda s.a.v.s. a donator ove d`amije je sultanija Valida, majka sultana Abdul-Med`ida. Ovo zdanje nosi naziv po Poslanikovom ogrta~u: Hirkai-{erif d`ami. Do tog vremena ogrta~ se nalazio u posebnom sanduku u sultanskom saraju. DUHAN NAJVE]A KATASTROFA ^OVJE^ANSTVA Svjetska zdravstvena organizacija je objavila podatak od koga se vrti u glavi. Naime, s po~etka devedesetih pa do 2015. godine (dakle za period od 25 godina), u svijetu }e od posljedica pu{enja umrijeti 500 miliona ljudi. To je neuporedivo vi{e od ukupnog broja svih ljudi koji su poginuli u svim dosada{njim ratovima. Ovo iznosimo radi onih muslimana koji ho}e primiti pouku. Posebno zabrinjava ~injenica da nerijetko poneka ulema stoji na stanovi{tu da duhan nije haram jer se ne pominje u Kur'anu i hadisu, sve u cilju opravdanja sopstvenog u`ivanja pomenutog narkotika. Ni droga nije spomenuta u Kur'anu, pa se svi sla`emo da je haram. Duhan, dakle, vi{e uni{ti ljudi nego droga, s tom razlikom {to droga djeluje br`e a duhan postepeno razara organizam cijelog `ivota, a povrh toga cijela familija i okru`enje pla}a ceh ljudskoj slabosti, za koju }e se odgovarati. Nije suvi{no da se pozovemo na kur'anski ajet: ''Ne bacajte se sopstvenim rukama u propast.'' Dok se vode duge, jalove i nepotrebne rasprave o duhanu, sljedbenici drugih religija su davno napustili ovaj porok. D@EKSON ZVANI^NO MUSLIMAN Septembra 1989. god., svjetske novinske agencije su prenijele senzacionalnu vijest da je ameri~ki muzi~ki super-star Majkl D`ekson pre{ao na Islam, nakon {to je shvatio da }e mu Islam donijeti du{evni mir, koji mu je do tada nedostajao. Svjedoci smo proteklih martovskih dana da je popularni Majkl ponovo centralna medijska li~nost. Naime, Majkl je izjavio da napu{ta svoju domovinu Ameriku i da se seli u Saudijsku Arabiju. Kao vrlo ubjedljiv dokaz u tom smislu, slu`i podatak da je otpustio dugogodi{njeg menad`era Serdi Galena i da sve budu}e detalje prepu{ta najbogatijem saudijskom princu El-Validu el-saudu, koji }e ubudu}e voditi ra~una o njegovom `ivotu. Ljeto{nje prijateljstvo slavnog Majkla i princa El-Valida je urodilo plodom. Princ El-Saud je novi menad`er, pod ~ijim nadzorom Majkl intenzivno prou~ava Islam. Dalji planovi su mu hodo~a{}e Meki. Po obavljenom had`d`u, Majkl }e biti promovisan u princa. Nije isklju~ena i koncertna turneja po Srednjem istoku, nakon koje }e se Majkl povu}i u svoju palatu u Saudijskoj Arabiji - najbogatijoj arapskoj zemlji. Pripremio: Esad Kola{inac EL-GAZALI AUTORITET ISLAMA ''@ivot poslije smrti'' je djelo veoma poznatog i jo{ uvijek aktuelnog alima, priznatog autoriteta (hud`etul-islama) u svijetu Islama, Muhammeda el-gazalija. Za svog relativno kratkog `ivota imami Gazali napisao je izuzetno veliki broj djela, {to du`ih {to kra}ih, iz razli~itih oblasti. Svakako, najpoznatije Gazalijevo djelo je "Ihjau ulumu-d-din" a manja su: Tahafutul-l-felasite, Elmunkizu mine-ddalal, Mi{katu-l-euvar i dr. U posljednje vrijeme je sve ve}e interesovanje za prevo enjem njegovih djela i na bosanski jezik. [to se ti~e samog djela "@ivot poslije smrti" ono je prevedeno sa arapskog jezika. Djelo, naravno u svjetlu kur'ansko-hadiskih dokaza, u kratkim crtama obra uje pojedina ljudska stanja prilikom umiranja, `ivota u kaburu, zatim Smak svijeta, ponovno pro`ivljenje i opis pojedinih stanja na Sudnjem danu. Sve je to obra- eno u kratkim crtama ali, ipak, na jedan zaokru`en na~in. Uistinu, Gazalijevo djelo i nema nekih ambicija da detaljno analizira spomenute teme ve} je ono prije svega uvod za ~itala~ku publiku koja `eli ne{to vi{e saznati o "onome iza zastora". Djelo je podijeljeno na osam poglavlja koja su me usobno povezana. Posebna ~ar ove skromne knjige je hadiska podloga i potkrijepljenost, tako da se naprosto ~ita u dahu. Istina je i to da na ~itaoce djeluje impresionisti~ki i ne ostavlja ih ravnodu{nim, jer ~a{u smrti }emo svi okusiti. Ovo je jedno od prvih djela na na{em jeziku koje islamsko poimanje `ivota obra uje na ovakav na~in. Nadamo se da ne}e biti i jedino. ''@ivot poslije smrti'' je do`ivjela vi{e izdanja, a kod nas je u izdanju Me{ihata IZ-e Sand`aka {tampana u decembru 1996. god. Nadamo se da }ete kupovinom ove knjige upotpuniti va{u biblioteku te obogatiti sopstveno znanje i iskustvo, {to je i njen prvenstveni cilj. Mustafa Feti}

22 NA[I MERHUMI @IVIO JE ZA BOSNU (Alija Isakovi}: 1932-1997) Alija Isakovi}: Odgovoran pred prostorom i vremenom @ivot gospodina Alije ISAKOVI]A stao je ispred Ferhadije d`amije u Sarajevu 14. marta ove godine a dan kasnije je obavljena d`enaza, preko puta, u istoj d`amiji uz najve}e dr`avne po~asti, u prisustvu velikog broja poslenika pisane rije~i, vjerskog i politi~kog vo stva, koji se oprosti{e od Isakovi}a biranim rije~ima kako to njemu dolikuje. Neka mu je rahmet, Alija Isakovi} je na{ao svoje dostojanstveno mjesto kako to prili~i samo velikim ljudima. Biografija Isakovi}a (ratnog siro~eta) je zanimljiva. Ro en je u Bitunji kod Stoca 1932. god. Osnovnu i srednju {kolu poha ao u Bitunji, Stocu, Zagrebu, Crkvenici, Pan~evu, Beogradu, a filozofski fakultet - jugoslovensku knji`evnost i srpskohrvatski jezik u Sarajevu. Bio je goelo{ki tehni~ar, prospektor urana, TV-scenarist, urednik ~asopisa "@ivot" i urednik edicije Kulturno naslje e BIH u sarajevskoj "Svjetlosti". Prosto je nemogu}e prikazati blic retrospektivu Isakovi}evih djela na ovako malom prostoru, ~ija bibliografija sadr`i 25 knjiga, koji se oku{ao u svom stvarala~kom radu sa svim glavnim knji`evnim oblicima, osim poezije. Knji`evni opus Alije Isakovi}a izgleda ovako: roman "Sunce o desno rame" 1963, Knjige pripovjedaka "Semafor" 1966. i "Taj ~ovjek" 1975, Knjiga aforizama "Prednost imaju koji ulaze" 1971, "Krajnosti", Knjiga drama (To, Generalijum, Kraljevski sudbeni stol) 1971, "Hasanaginica", drama, 1982, Knjiga putopisa "Jednom" 1987, roman "Pobuna materije" 1985, Knjiga pri~a za djecu "Lijeve pri~e" 1990, Knjiga ~lanaka i eseja "Neminovnosti" 1987, i jo{ niz nevi enih i nepro~itanih knjiga koje su se rodile u zadnjih pet godina, za vrijeme rata. Kod Isakovi}a valja cijeniti izdava~ku hrabrost. Ovaj predani stvaralac, lucidni istra`iva~ jezika, antologi~ar i opservator kulturne ba{tine, objavio je jo{ 1972. godine u Zagrebu knjigu antologijskog zna~enja "Biserje" - prvi izbor iz muslimanske knji`evnosti. Sre}om, aminovali su takav stvarala~ki poduhvat iz pera prire iva~a jednog ratnog siro~eta, centralni komiteti i parlamenti, ministarstva kulture, udru`enja knji`evnika, akademije... Bila je to prva ~itanka bri`ljivo probranih tekstova iz usmene i lijepe muslimanske nacionalne knji`evnosti. Zapamtili smo Isakovi}a po velikom izdava~kom poduhvatu; objavio je na{ najve}i ep @enidba Smailagi} Mehe, Avda Me edovi}a koji se mo`e uporediti sa Homerovom Ilijadom i Odisejom. Isakovi} je priredio prvi izbor bosanskohercegova~kog putopisa "Hodoljublje" 1973. godine, gdje je centralno mjesto zauzeo poznati karikaturista i putopisac rahmetli Zuko D`umhur. Priredio je zbornik radova "Hasanaginica 1774-1984", anegdote Nasrudina-hod`e 1984, sa Had`emom Hajdarevi}em. Isakovi} je jedan od tvoraca edicije "Muslimanska knji`evnost XX vijeka", edicije od 25 knjiga, kao i Bosanske knji`evnosti u 100 knjiga u izdanju sarajevskog "Preporoda". Isakovi} je bio anga`ovan na izradi "Pravopisa bosanskog jezika" koji se pojavio u toku ratnih godina u svojoj okupiranoj Bosni, koju je branio perom i nacionalnim dostojanstvom, o{trom kritikom prozivaju}i me unarodne "faktore" od UN-a, UNPROFOR-a do humanitarnih organizacija koje su o~igledno bile slijepe i gluhe kada je u pitanju njegova Bosna. Svoje britke tekstove Isakovi} je objavljivao u "Ljiljanu", "Oslobo- enju" i drugim glasilima. Imao sam ~ast li~no da se dru`im sa Isakovi}em dvije godine, prije nego }e po~eti najstra{niji rat u historiji svih civilizacija, u reviji "Ogledalo" koja je izlazila u Sarajevu i Zagrebu, a koja je za kratko vrijeme okupila poznata imena iz na{e bo{nja~ke knji`evnosti i `urnalistike, upravo, zahvaljuju}i prvenstveno ovom preciznom i disciplinovanom kulturnom posleniku. Bio je ta~an kao sat, odgovoran pred prostorom i vremenom, iskustven i zagledan u daleku budu}nost. [titio je samo istinu, i kao takav borio se svim bi}em za bo{nja~ko nacionalno pravo. Fehim Kajevi} U petak, 14 marta 1997. godine, neposredno poslije d`ume namaza, preselio je na ahiret velikan bo{nja~ke kulture, veliki knji`evnik i mislilac, rahmetli Alija Isakovi}. Ro en je u Bitunji kod Stoca 1932. [kolovao se u Beogradu i Sarajevu. Jedan je od onih koji je ba{tinio znanja mudraca, cijenio i po{tovao pobo`nost u~enih, tra`io pravdu mo}nih, bodrio nas na sr~anost hrabrih. Umio je da iska`e i osjeti duh svojeg (bo{nja~kog) naroda i da ga drugima prezentuje. Kao primjer uzimamo izvod iz njegovog govora na Bo{- nja~kom Saboru 1996. godine u Sarajevu, gdje izme u ostalog ka`e: "Ovdje smo kao na Sudnjeme danu, s razlikom {to ra~un pola- `emo sebi i onima koji }e nas naslijediti - ujedinjeni surovim povijesnim prelamanjem; ovdje smo izjedna~eni, bez regionalnih i strana~kih podjela, bez bilo kakve surevnjivosti i suparni~kih nakana, svedeni pod jedan i jedinstven imenitelj onim na~inom kako smo se ra ali i kako smo umirali... Ni{ta ne}e biti onakvim kakvim bija{e. Moramo sve ispo~etka... ^isto i jasno kao sama priroda, bez licemjerja... Ovaj uzburkani historijski tok jedan je od uzroka {to se u bo{nja~komuslimanskom narodu mogu sresti svi oblici krajnjosti. Nigdje nisam sreo tako dirljive, dobrodu{ne, naivne i predane ljude, beskrajno samopo`rtvovane, spremne na svaku li~nu i kolektivnu `rtvu i nigdje takve pojedince i skupine apsolutno uskogrude, beskrajno samo`ive, potkupljive, politi~ki ljigave, i nadasve, opsjednute omalova`avanjem svoga vlastitog imena, vjere, obi~aja, pro{losti..." D`enaza namaz mu je D@ENAZA U HAREMU FERHADIJE D@AMIJE klanjana u haremu Begove d`amije, a klanjao je li~no Reisu-l-ulema dr. Mustafa ef. Ceri}. D`enazi su prisustvovali ugledni Bo{njaci i prijatelji rahmetli Alije iz Bosne, kao i delegacije iz svijeta i inostranstva. Ukopan je u mezarju Ferhadije d`amije, uz pratnju hiljade Bo{njaka koji su do{li da prou~e Fatihu i posljednji put se halale sa ovim briljantnim stvaraocem koji je predstavljao Bosnu u malom. Molimo Boga d`.{. da se smiluje njegovoj plemenitoj du{i. ( El-Fatiha) M. Feti}

SPECIJALNI DODATAK Glas Islama OBRA]ANJE PREDSJEDNIKA ME[IHATA MUAMER EF. ZUKORLI]A NA SVE^ANOSTI U POVODU HAD@IJSKE DOVE 03. APRILA U KONCERTNOJ DVORANI DOMA KULTURE U NOVOM PAZARU Euzubillahi mine{{ejtani rrad`im, bismillahir-rahmanir - rahim. Po{tovana bra}o i sestre, esselamu alejkum we rahmetullahi we berekatuhu. koliko hiljadu drugih namaza. Oni idu da obi u druge znamenitosti: Uhud, Hendek, Kibletejn, Kuba i druga mjesta gdje je Resulullah s.a.v.s. hodao svojim mubarek stopalima, gdje su on i njegovi ashabi svoj znoj i svoju krv prolijevali, kako bi zrak svjetlosti Allahove dopro i do ovih prostora. I, el-hamdulillah, do{ao je, i osta}e i opsta}e do Sudnjeg dana. Oni idu u Meku, u grad sigurni, u grad kojim se Allah d`.{. u Kur'ani-Kerimu kune. Oni idu u Ka'bu, u kojoj jedan namaz vrijedi, prema sahih hadisu, koliko stotinu hiljada namaza obavljenih na drugome mjestu. Oni idu u zijaret, kome drugom do Uzvi{enom Gospodaru Allahu d`.{., koji had`ije, posredstvom hadisa, nazva ''Dujufu- Rrahman'' - gosti Milostivog, odnosno ''Wufudullah'' - Allahovi delegati. Oni idu da se poselame, da stisnu ruke svih muslimana svijeta, onih crne ko`e, onih `utih i raznih drugih od Amerike do Indonezije, koji su po mnogo ~emu razli~iti ali su tamo do{li da potvrde pripadnost Ummetu, kojeg i pored svih nastojanja, ipak ne mo`e niko razdvojiti. Oni su razli~iti po boji ko`e, po svojim jezicima, ali se ipak dobro sporazumijevaju sa na{im had`ijama. Jer kad nemaju ni{ta jedan drugome da ka`u, prou~e [ehadet i potpuno se razumiju. To je posebna ~ast, to je poseban ugo aj. Ove na{e had`ije idu, uz Allahovu d`.{. pomo}, da pro u kroz srce islamskog Ummeta. upravo i cilj postojanja vjere. A {ta je cilj postojanja vjere? Cilj postojanja vjere jeste selamet, spas na ovom i budu}em svijetu. "Fi dunja haseneten ve fil ahireti haseneten..." - dobro na ovome i dobro na budu}em svijetu. I zato svi zajedni~ki, u prvom safu ulema, za njima had`ije i d`emat, }e se, ako Bog da, kretati u pravcu ostvarivanja ovih ciljeva, gdje }emo imati odgojenog i islamski formiranog pojedinca, pojedinca kojeg }e svako po`eljeti, pojedinca koji }e samo ~initi dobro i boriti se protiv zla, koji }e vrijedeti za svako dru{tvo, za svaku instituciju i organizaciju, za svaki posao. Idemo u pravcu da izgradimo porodicu, takvu porodicu koja }e biti osnovna }elija ovog d`emata. Porodicu koja }e sa~uvati svoju djecu, sa~uvati je od otrova koji im se redovno i sve masovnije podme}e preko raznih klubova nemorala, raznih ne~asnih mjesta i svih drugih poroka. Idemo u pravcu da formiramo zajednicu, kompaktnu zajednicu, koja }e se napajati svakodnevno pet puta na muslimanskom, d`amijskom izvoru, i koja }e harmoni~no djelovati, potvr uju}i kur'anski princip: "Svi su vjernici bra}a." To su na{i ciljevi, draga bra}o i sestre, i mi idemo u pravcu njihovog ostvarivanja. Ostvariti te ciljeve, djeluju}i u tom pravcu, pokaza}emo svima, a prije svega sebi, da Islam donosi spas u svim sferama `ivota: kulturnom, socijal- N eka je neizmjerna hvala Uzvi{enom Gospodaru svjetova, Milostivom i Samilosnom. Neka Mu je hvala na blagodatima koje podari ~ovje- ~anstvu i neka Mu je iskrena hvala {to ljudskome rodu darova Kuran-i- Kerim, kojeg u~ini da bude uputa bogobojaznima i onima koji razum imaju. Neka je salavat i selam na grupa, koje su po mnogo ~emu Njegovog miljenika i posljednjeg razli~ite ali koje povezuje jedna nit - poslanika Muhammeda s.a.v.s., svi su, in{allah, pristalice La illahe njegovu ~asnu porodicu, njegove illellah, Muhammedu resulullah. I ashabe i sve one koji prihvati{e ne samo to, kada je had`d` u Islam za svoju vjeru do Sudnjega pitanju ovdje su oni ~ija ste imena dana. Amin! ~uli, koji su putnici, ako Bog da, na Neka Mu je neizmjerna hvala ovaj hairli put. Ovdje su i oni koji {to nas obradova i darova nam su ve} obavili tu du`nost i samo im mnoge po~asti, {to nas darova i jo{ vi{e srce ~ezne da ponovo ovom po~asti i omogu}i nam da se budu u mogu}nosti obaviti ga. okupimo u ovom broju, svih uzrasta - od na{ih najmla ih do na{ih Bog da, u narednoj ili narednih Ovdje su i oni koji su nijetli, ako uva`enih najstarijih, svih godina obaviti had`d` i za to imaju dru{tvenih slojeva. Svima neka je mogu}nosti, pa molimo Allaha ho{geldum i neka Vas sve Allah d`.{. da ih u~vrsti u toj namjeri i da d`.{. obaspe milo{}u i u sevab tu odluku ne odla`u dugo. Vam upi{e korake koje ste potro{ili Naravno, me u nama je ovdje veliki broj onih koji trenutno nisu u i sabur koji imate da u ovoj ku{nji uspravno, ispravno i dosto- mogu}nosti, a za to u srcu zasi- HAD@IJE SU SVJETILJKE POPUT ZVIJEZDA A NA NEBU janstveno ostanete i opstanete. Posebno mi je drago {to se me u Vama, pored na{e uleme, i to u prvom safu, nalaze i prve li~nosti ovda{nje op{tinske vlasti. To nam je posebno drago i radosni smo zbog toga. To je dobro be{are, jer kada su predstavnici vlasti sa narodom, o~ekujmo dobro. Oni su ve~eras sa narodom, {to svojim prisustvom potvr uju, i oni }e, ako Bog da, to i biti, a ovaj narod, kao {to vidite, je islamski, odnosno muslimanski narod. Draga bra}o i sestre. Ta~no prije deset godina, mnogi se sje}aju, a mnogi to nisu ni primjetili, iz cijelog Sand`aka imali smo samo trojicu had`ija. Devedesete godine, broj se popeo na 13. Devedeset ~etvrte na 23, devedest pete i {este preko 60. A evo, devedeset i sedme, poduga~ak spisak - ta~no 90. Neka je za to hvala Allahu d`.{. {to nas je time po~astio. A to nije ni{ta drugo, draga bra}o i sestre, do potvrda da niko ne mo`e da ugasi Allahovo svjetlo, pa makar sve u~inili u tom pravcu oni kojima smeta da Njegovo svjetlo obasjava ove prostore. Ono }e ih i dalje obasjavati, i to iz dana u dan, iz godine u godinu, sve ja~om snagom. Naravno, to nije prijete}e, to je obe}avaju}e, jer tamo gdje su pokorni Allahovi robovi, tamo je selamet, tamo je harmonija, mir, ljepota i dostojanstvo. Ovaj broj ovdje prisutnih zasigurno mo`emo svrstati u nekoliko gurno nose ~e`nju, iskrenu ~e`nju, obra}aju}i se dovom, iskrenom dovom da im Allah d`.{. omogu}i, i ako nemaju imetka, da ih opskrbi i podari im zdravlje pa da i oni budu kadri da to u~ine. Allahu d`.{. se obra}amo da onima koji su obavili had`d` ukabuli i ponovo omogu}i da to u~ine. Oni koji su nijetlije i putnici, da im pomogne da najljep{e, najlak{e i u dobrom zdravlju i rahatluku i, nadasve, uspje{no i kabul obave ovogodi{nji had`d`. Da onima koji imaju namjeru, omogu}i odmah, naredne godine da to u~ine uz Allahovu pomo}. A da onima koji trenutno nemaju mogu}nosti, podari nafaku i zdravlje i to omogu}i. Nagla{avamo i to da onaj koji bude imao stalnu ~e`nju da obavi had`d`, pa makar mu se to i ne omogu}ilo, ta ~e`nja za had`d`om }e ga, uz Allahovu pomo}, dovesti do stepena sevaba kao da je obavio had`d`. Prema tome, ovo je potvrda da za dobronamjerne i iskrene va`i kur'anski princip: ''Za njih nema straha i neka se ne `aloste.'' Gdje ispra}amo ovu na{u bra}u i sestre? Gdje oni idu? Idu da sa bliske distance poselame Resulullaha s.a.v.s, da uz suze na njega donesu salevat i u u u krug onih na koje hadis ukazuje: ''Ko me posjeti poslije smrti, kao da me je pozijaretio za vrijeme `ivota.'' Oni idu da klanjaju u Resulullahovoj d`amiji, gdje prema sahih hadisu jedan namaz vrijedi Ka'ba, odnosno Meka je to srce. Had`ije su krv koja kola tim srcem, koja kola kroz organizam i koja mora jednom godi{nje pro}i kroz to srce, koje pumpa imansku energiju i prenosi je {irom zemaljske kugle, opskrbljuju}i Allahovom milo{}u i blagodatima i had`ije, one koji ih ispra}aju i one koji ih do~ekuju. Istina, to je velika ~ast, no svaka po~ast povla~i za sobom odgovornost. Dakle, na{e had`ije idu u sveta mjesta. Oni su na{i predstavnici u tom islamskom parlamentu ove godine u Meki. Ali zato moraju opravati tu ~ast. Zato od njih o~ekujemo da, kada se vrate, budu poput svjetiljki, da budu poput zvijezda na nebu po kojima }e se ljudi orjenti{u no}u, kada putuju po zemlji. Da oni budu poput tih zvijezda, po kojima }e se drugi oko njih orjentisati u Islamu, orjentisati u moralu i bogobojaznosti, i po njima se odre ivati prema dobru i zlu. Od njih se to o~ekuje. Naravno, mo`da njima srce ja~e kuca kada ~uju ove rije~i, boje}i se te odgovornosti. Istina, to je te{ko, te{ko sve dok se ne napojite sa tog tamo vrela. A kada se napojite sa tog Allahovog vrela, ono }e Vam dati takvu energiju da Vam ne}e poslije toga ni{ta vi{e biti te{ko, jer }e Vam sve u `ivotu biti minorno u odnosu na pokornost samo Jednom Jedinom Uzvi{enom Allahu d`.{. Svi ovi pomaci, draga bra}o i sestre, idu u pravcu onoga {to je nom, politi~kom i svim drugim. Oslobodi}emo se kompleksa koji su nam nametnuli. Pokaza}emo i Evropi, kojoj geografski pripadamo, da smo kadri da budemo ono {to smo bili, a bili smo nosioci ljudske civilizacije i to nekoliko dugih stotina godina. To je bio taj isti Islam kojeg mi sada imamo, ali je tada bio snaga iskori{tena, a sada je snaga neiskori{tena, i mi }emo je, uz Allahovu d`.{. pomo}, in{allah, ponovo iskoristiti, a to }e zna~iti spas pojedinca, spas porodice, spas zajednice i, ako Bog da, spas cjelokupne ljudske zajednice. Koristim ovu mubarek priliku da mubarekli{em prvo had`ijama a potom njihovim porodicama, svim onima koji se raduju, cijelom na{em d`ematu, svima nama prisutnima i mnogobrojnim odsutnim, koji su, vjerovatno, opravdano sprije~eni da ovdje do u. I zamolimo Uzvi{enog Gospodara svjetova da ukabuli ovaj skup i da nam omogu}i da se ubudu}e, kada su ovakvi povodi, ipak ne sastajemo ovdje u koncertnoj dvorani. Ovo je potvrda, ovo je dokaz da ovom gradu treba d`amija koja }e mo}i primiti najmanje 5.000 d`ematlija i da ovakve mubarek skupove odr- `avamo u d`amiji, jer d`amija je ipak d`amija. We sselamu alejkum we rahmetullahi we berekatuhu!

SJE]ANJE NA POSLANIKOVE ASHABE Da li znate?...da su Errahman i Errahim, Allahova imena koja se mnogo spominju u plemenitom Kur anu, imena koja onim u nevolji koriste ako njima Allahu dovu ~ine i smirenje za one koji se pla{e. Za onog ko ih mnogo pominje bi}e za{tita u svakoj situaciji. Onaj ko ih ~esto izgovara bi}e ljep{eg ahlaka i Uzvi{eni Gospodar umjesto {era da}e mu hair. Allahov poslanik s.a.w.s. je rekao: Objavljen mi je ajet koji nikom od poslanika nije objavljen osim Sulejmanu bin Davudu i meni. On je Bismillahir-Rahmanir- Rahim, u ime Allaha Milostivog Samilosnog. Mekke u Jesrib (Medinu) on nije krenuo skrivaju}i se, kako su to uradili drugi. To nam potvr uju i Alijine r.a. rije~i: "Nije mi poznat niko od muhad`ira da je obavio hid`ru na vidjelo drugih osim Omera bin Hataba. On je, kada je do{ao vakat hid`re, opasao svoju sablju, oka~io luk i strijele i oti{ao u pravcu Ka'be, obavio tavaf i klanjao, zatim ustao i od grupe do grupe prisutnih mu{rika i{ao govore}i im: "Ako neko `eli da umre majci, da djecu u~ini jetimima a `enu udovicom, neka me sretne iza ove doline!" Kako ka`e Alija r.a., niko ga nije poku{ao pratiti, osim nejakih kojima je bio vo a. U vremenu Allahova Poslanika s.a.v.s., Omer r.a. je sve pot~inio interesu muslimana i njihove zajednice. Nakon smrti Muhammeda s.a.v.s. bio je odlu~uju}i faktor u izboru Ebu Bekra za predvodnika muslimana. Bio mu je desna ruka u rje{avanju problema zajednice, kako unutra{njih tako i spolja{njih. Kada je bolest Ebu Bekra poprimila ozbiljan oblik, on osjeti bojazan nastanka mogu}ih razlika me u muslimanima ako bi on umro, a ne bi izabrali budu}eg halifu oko kojeg bi se svi slo`ili, a u vremenu kada se muslimanska zajednica suo~avala sa dvije velike carevine, Perzijom i Rimskim Carstvom. Ebu Bekr zatra`i od ashaba da oni odaberu ~ovjeka me u njima, ~vrstog i o{trog, ali mudrog, blagog i mehkog, ali ne slabog, ~ovjeka kadrog da prihvati rizike tako odgovornog polo`aja u tim odlu~uju}im momentima istorije Islama i muslimana. Ebu Bekrov prijedlog je bio Omer r.a. ali on nije htio da to prihvatiti iz bojazni da se takav izbor ne bi svidio drugima. OMER BIN HATAB AB P relazak Omera r.a. na Islam bio je pravi {ok za pripadnike plemena Kurej{. Oni se okupi{e oko njegove ku}e `ele}i ga isprovocirati. Do{ao mu je El-A's ibn Vail Es- Sehmij, vo e plemena Selim i otac Amra bin El-A'sa koji je bio saveznik plemena Beni A'dij ~iji je Omer bio pripadnik. Do{av{i, obrati mu se rije~ima: "[ta je s tobom Omere?", na{ta on uzvrati: "Tvoji ljudi ka`u da }e me ubiti!". Tada El-A's iza e pred ljude i re~e im da ne smjeraju ni{ta prema njemu, te se ovi razi o{e. Uprkos njegova prelaska na Islam, Omer r.a je i dalje ostao autoritativan u plemenu Kurej{. Kada je do{ao emer za hid`ru iz Mesd`id hazreti Omera Kako prenose neki histori~ari, Ebu Bekr je sakupio ljude koji su va`ili najve}im autoritetima, tra`e}i da oni na u najbolje rje{enje, govore}i im da je u interesu muslimana da odaberu sebi budu}eg halifu jo{ za njegova `ivota, ~ime bi se izbjegla mogu}a mimoila`enja. Oni se nisu mogli odlu~iti ko bi mogao biti njihov budu}i halifa, ve} su zatra`ili od njega da on to sam odlu~i. Ebu Bekrov izbor je bio Omer r.a. i tada po~e sa konsultacijom najodabranijih ashaba o Omeru kao budu}em halifi. Dobiv{i potvrdu svog li~nog izbora on u pismenoj formi objavi muslimanima donijetu odluku. Omer r.a. je stupio na mjesto halife 13. godine po hid`ri, mjeseca d`umadel-ahire. Svojom sna`nom li~no{}u novi halifa je u vo enju ummeta poseban akcenat stavio na to da ovu zajednicu ne uni{ti rasko{an `ivot onako kako je uni{tio mnoge prija{nje narode. Dova Od Ebu Bekra r.a. se prenosi da je rekao: Rekao sam: O Allahov poslani~e, pou~i me dovi kojom }u se obra}ati svome Gospodaru. Allahov poslanik s.a.w.s. odgovori: Reci: Gospodaru moj, zaista sam sebi u~inio mnogo grijeha, a niko osim Tebe ne opra{ta grijehe. Oprosti mi Tvojim magfiretom i smiluj mi se. Zaista si ti onaj koji pra{ta i koji je Milostiv. Za sebe je uzimao onoliko koliko uzima i onaj iz imetka jetima da bi ga odgojio. Ne bi uzimao kada bi ga Uzvi{eni Allah s druge strane opskrbio. Sebe nije razlikovao u na~inu `ivota od najsiroma{nije muslimanske ku}e, jeo je hljeba sa solju. Primjetiv{i bljedilo na njegovom licu, ashabi mu prigovori{e: "Zapovjedni~e pravovjernih, pobolj{aj svoju ishranu, tvoj `ivot je `ivot ummeta." Tada on uzvrati: "Lo{eg li vladara - dok je on sit, sljedbenici mu gladni." Bio je beskompromisan u borbi za pravednost, nije `alio truda obespravljenima vratiti pravo. Od sebe i svojih najbli`ih tra`io je prije svih da budu dosljedni u izvr{avanju Allahovih odredbi. Historija bilje`i da je, kada bi donio neku odluku, sakupio svoje najbli`e iz porodice i rekao im: "Tako sam naredio. Uzvi{enim Allahom se kunem, ako neko od vas postupi druga~ije, bi}e mu udvostru~ena kazna, jer ste vi uvijek pred o~ima ljudi." U toku svog desetogodi{njeg predvo enja muslimanske zajednice ona je dobila sasvim novi teritorijalni oblik. Toj, u po~etku si}u{noj zajednici, sada su bile pripojene susjedne teritorije Egipata, Sirije, Palestine, Irana. Svojom originalno{}u ostavio je vje~ni putokaz kako treba voditi ummet. Preselio je 23. godine po hid`ri u mjesecu zul-hid`etu. Period njegova hilafeta trajao je 10 godina, 6 mjeseci i 4 dana. Pred smrt imao je 63 godine kao i njegova dva prethodna druga, Vjerovjesnik s.a.v.s. i Ebu Bekr. Ukopan je u sobi majke pravovjernih Ai{e r.a., sa Poslanikom s.a.v.s. i Ebu Bekrom. Abdullah LEKSIKON ISLAMA [ERI'AT - Rije~ {eri'at se u arapskom jeziku upotrebljava u zna~enju "pravi put" i "zakon-propis". U ovim zna~enjima je u Kur'anu upotrijebljena na pet mjesta. U islamskoj pravnoj nauci se pod pojmom {eri'at podrazumjevaju kur'anski propisi koji reguli{u odnose ~ovjeka prema Bogu i me uljudske odnose kao ~lanova vjerske zajednice i dru{tva u cjelini. Svi propisi koji su sadr`ani u Kur'anu, po islamskom vjerovanju su trajni i nepromjenljivi i smatraju se kona~nom Bo`ijom porukom ~ovjeku koja je dostavljena preko posljednjeg vjerovjesnika Muhammeda a.s. Islamski u~enjaci smatraju da {eri'at kao zakon predstavlja za duhovni `ivot ~ovjeka isto ono {to voda predstavlja za fizi~ko odr`anje tijela pa se stoga rije~ {eri'at u zna~enju "izvor vode" potpunije uklapa u semiologiju ovoga pojma. Ibnu-l-Kajjim objedinjuje stavove svih islamskih u~enjaka i defini{e {eri'at kao "Allahovu pravdu i milost me u Njegovim stvorenjima, sjenu Njegovu na zemlji i mudrost koja na Njega upu}uje". Dakle, s pravom se mo`e re}i da {eri'at ne podrazumjeva samo islamsku pravnu nauku, ve} i sve ono ~ije je ishodi{te Kur'an, bez obzira na koju oblast nauke ili ljudskog djeloanja se odnosilo. Mart 1997. Glas Islama Zul-kade 1417.