Pouke iz Biblije izdanje za mlade Srpanj, kolovoz i rujan 2017. Evanappleelje u Poslanici GalaÊanima 1
Sadræaj 1. Pavao apostol neznaboæaca 2. Pavlov autoritet i Evanappleelje 3. Jedinstvo Evanappleelja 4. Opravdanje jedino vjerom 5. Starozavjetna vjera 6. Prednost obeêanja 7. Put prema vjeri 8. Od robova do baπtinika 9. Pavlova pastoralna molba 10. Dva Saveza 11. Sloboda u Kristu 12. Æivjeti po Duhu 13. Evanappleelje i Crkva 14. Hvaliti se kriæem U prireappleivanju ovih pouka koristili smo Varaædinsku Bibliju, Hrvatski biblijski nakladnik, Varaædin, 2012. 2 POUKE IZ BIBLIJE izdanje za mlade 3/2017. Pouke iz Biblije izdanje za mlade priprema Odjel za crkvene sluæbe Generalne konferencije adventista sedmog dana. Pouke se pripremaju pod nadzorom proπirenog odbora za subotnjoπkolske pouke, Ëiji su Ëlanovi konzultativni urednici. Tiskana biblijska pouka pridonos je odbora. Nakladnik: ZNACI VREMENA, Prilaz Gjure DeæeliÊa 77, 10 000 Zagreb, Hrvatska; Odgovorni urednik: Neven KlaËmer Urednik: Mario ijan Prijevod s engleskog: Tamara BabiÊ Lektura: Marijan MalaπiÊ Korektura: Ljiljana idara Tisak: Znaci vremena, Zagreb www.adventisti.hr www.znaci-vremena.com COLLEGIATE QUARTERLY 3/2017 Printed in Croatia
»injenice o poukama iz Biblije Pouke za ovo tromjeseëje govore o uëeniπtvu; kako se osposobljavati i usavrπavati u posluπnosti i sluæbi Kristu te kako uspjeπno izvrπavati Njegov veliki nalog. Svrha ovih pouka jest da mladim vjernicima AdventistiËke crkve stavi na raspolaganje korisno gradivo o meappleusobno povezanim temama o kojima Êe moêi raspravljati svakog tjedna u okviru razreda subotnje πkole. Mnogi koji se sluæe poukama za odrasle smatraju da ovo gradivo dodatno obogaêuje prouëavanje pouke i stavlja na raspolaganje misli koje mogu biti vrlo korisne za razmatranje i razgovor. Naime, rijeë je o istim biblijskim temama. Smjernice za prouëavanje 1. Dok prouëavaπ, traæi u molitvi da Sveti Duh pravilno usmjeri tvoje misli. 2. Biblijski tekstovi na kojima se temelji biblijska pouka za svaki tjedan pojavljuju se u odjeljku pouke LOGOS.»itaj te tekstove u cjelini prije prouëavanja. 3. Biblijski tekstovi za svaki tjedan obiëno su podijeljeni u dijelove na stranicama LOGOS. Kad budeπ prouëavao te dijelove, paæljivo proëitaj sve navedene biblijske tekstove prije nego πto prijeappleeπ na primjedbe ispod njih. 4.»itaj i prouëavaj ostale dijelove pouke iz perspektive koju si stekao vlastitim prouëavanjem biblijskih tekstova. 5. Imaj na umu svrhu svakog dijela biblijske pouke: Uvod je zamiπljen da potakne tvoje zanimanje i usmjeri razmiπljanje na temu biblijske pouke. Logos je usmjerivaë u izravnom prouëavanju biblijskih tekstova za svaki tjedan. SvjedoËanstvo iznosi perspektivu Duha proroπtva o temi koju prouëavamo odreappleenog tjedna. Dokaz pristupa pitanjima koja je pouka pokrenula iz povijesnog, znanstvenog, filozofskog i teoloπkog glediπta. Primjena raspravlja o tome kako se sve zamiπljeno u pouci moæe primijeniti u svakodnevnom æivotu. Miπljenje je osobno glediπte o pouci koje te treba pokrenuti na daljnje razmiπljanje i razgovor. Istraæivanje stavlja Ëitatelju na raspolaganje razne otvorene i stvaralaëke putove za istraæivanje pouke za odreappleeni tjedan. Biblijska pouka i Crkva Generalna konferencija KrπÊanske adventistiëke crkve namijenila je i preporuëila ovaj priruënik za pojedinaëno i zajedniëko prouëavanje u subotnjoπkolskim razredima mladih. 3
Pouka 1 24. lipnja 1. srpnja 2017. Pavao apostol neznaboæaca A kad to Ëuπe, utihnuπe te stadoπe slaviti Boga govoreêi: Dakle, i poganima Bog dade pokajanje na æivot. (Djela 11,18) OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White, Izraelski proroci i kraljevi, Znaci vremena, 2001., poglavlje 29 4
Subota, 24. lipnja Ne od ljudi, veê od Svjetla UVOD 1. KorinÊanima 11,1; GalaÊanima 1,1 Bilo mi je i samoj teπko povjerovati prije godinu dana da stojim pred svojom mjesnom crkvom i govorim kako me je Bog oslobodio ovisnosti o zabavi. A ta mjesna crkva, koju sam tada veê nazivala svojom, nalazila se u jednoj arapskoj zemlji, tisuêama kilometara daleko od mojeg doma! Da mi je netko prije samo dvanaest mjeseci rekao da Êe to biti moja realnost, mislila bih da je lud. Kako bi uopêe bilo moguêe da mlada krπêanka koja puno obeêava, koja ima stalan posao, mnogo prijatelja i vrlo je aktivna u svojoj crkvi (a istodobno nije u stanju izdræati 24 sata a da ne pogleda neki film) ostavi sve, pozdravi se sa svima i ode sluæiti ljudima koje ne poznaje, s porukom za koju je otkrila da gori u njezinom srcu? Dok sam stajala za propovjedaonicom, sjetila sam se Pavlovog æivota. Sada mogu razumjeti neπto od onog πto je on proæivio. OsjeÊala sam se toliko drugaëijom u odnosu na osobu kakva sam bila prije godinu dana, ne toliko zbog æivotnih okolnosti, koliko zbog Ëinjenice da mi je Isus postao sve na svijetu. PoËela sam promatrati svijet drugim oëima. I koliko sam samo æeljela da cijeli svijet vidi ono πto sam ja tada vidjela! to vi radite kad vas Bog zaustavi u vaπem æivotu i zatraæi da krenete u potpuno suprotnom smjeru? Gledate li na Svjetlo svijeta i slijedite ga, Ëak i ako vas ono na trenutak zaslijepi? Kako one kojima ste se nekad rugali moæete navesti da vam povjeruju da ste sada na njihovoj strani? Pavao je imao druπtvene i osobne razloge da progoni krπêane.»itav njegov svijet ga je u tome podupirao. Ali kada mu je Svjetlo preprijeëilo put, on je na trenutak izgubio vid da bi stekao nebesku mudrost. Izgubio je svoj svijet da bi zadobio Krista.»ak je bio spreman izgubiti crkvu kako bi podræao istinu. Moæda i vi imate isti osjeêaj da joπ uvijek nismo baπ jako sliëni tom neobiënom Pavlu. Ali molim se da i vi, baπ kao i ja, okrenete drugi list i poënete slijediti Krista onako kako Ga je on slijedio, naπeg zajedniëkog Gospodina i Spasitelja (1. KorinÊanima 11,1). Dok se tijekom ovog tromjeseëja budemo udubljivali u neka kljuëna teoloπka pitanja o slobodi koju nam pruæa spasenje u Gospodinu Isusu, o ËistoÊi istine i sili Duha koja ostvaruje Ëudesnu promjenu, gledajmo u Svjetlo. Neka nas Bog sve zaslijepi za tamu grijeha i daruje nam nove oëi koje s ljubavlju gledaju na sve one kojima nas On πalje kao svoje predstavnike (Efeæanima 6,20). Marisa Ferreira, Beirut, Libanon OsjeÊala sam se toliko drugaëijom u odnosu na osobu kakva sam bila prije godinu dana, ne toliko zbog æivotnih okolnosti, koliko zbog Ëinjenice da mi je Isus postao sve na svijetu. 5
6 Nedjelja, 25. lipnja Prisno poznavati Boga LOGOS Zaharija 7,3.11.12; GalaÊanima 1,6.7 U Zahariji 6 8 zabiljeæeno je viappleenje o Boæjem narodu koji je konaëno izvukao pouku iz Boæjeg strpljivog ukoravanja, nakon πto je On dopustio da izgubi slobodu i padne pod tuappleinski jaram. Tu vidimo narod koji se umorio od toga da sve radi na teæi naëin i sada svim srcem æeli upoznati Boæju volju. Dokaz za to je pitanje koje se postavlja u 7,3, sa æeljom da se stekne jasna spoznaja Boæje volje u pogledu posta koji je u najmanju ruku postao tradicija. Bog uoëava taj problem, vrlo sliëan onome koji su imali GalaÊani. Bog takoappleer iznosi rjeπenje koje je, opet, primjenjivo i na crkvu u Galaciji. Vidi se da je korijen problema u oba sluëaja (1) obiëaj da se predajama i popularnoj teologiji crkvenog vodstva pripisuje autoritet koji pripada jedino Boæjoj rijeëi, i (2) da se prisno poznavanje Boga postupno zamijeni formalnom duhovnoπêu, kao πto se navodi u 7,11.12. Boæji znak, Njegov karakter bezuvjetne ljubavi, utiskuje se u naπ um i srce dolaskom æivog Isusa u naπe biêe zahvaljujuêi bliskosti ostvarenoj na osnovi te spoznaje. Bog je preko proroka Hoπee s razlogom rekao za svoj narod: Puk moj propada jer je bez znanja (Hoπea 4,6), a sliënu misao izrazio je i sam Isus rekavπi: Jao vama, zakonoznanci! Jer uzeste kljuë spoznaje: sami ne uappleoste, a sprijeëiste one koji su ulazili. (Luka 11,52) Zaharija iznosi prekrasno proroëanstvo o pobjedniëkoj crkvi koja Boæju ljubav odsjajuje svijetu. Odmah potom dodaje joπ jednu zanimljivu sliku: Tako Êe mnogi puci i moêni narodi doêi traæiti Gospoda Nad Vojskama u Jeruzalemu i iskati naklonost Gospodnju. Ovako veli Gospod Nad Vojskama: U one dane dogodit Êe se da Êe deset ljudi iz svih jezika narodnih hvatati za skut Ëovjeka Æidova govoreêi: Idemo s vama, jer Ëusmo da je s vama Bog. (Zaharija 8,22.23) ZvuËi kao da je stanje postalo tako nepodnoπljivo i da su ljudi toliko æedni ljubavi da je svijet, stekavπi konaëno pravi uvid, u osnovi spreman napustiti brod grijeha. Boæja istina napokon u potpunosti izlazi na svjetlo dana i svima je napokon jasno da su Boæje breme i jaram blagi i laki, kao πto je rekao Isus. Boæja vladavina izgleda veliëanstveno u usporedbi s okrutnoπêu i teπkoêama koje su se kroz povijest pokazale kao neizbjeæna posljedica odstupanja od Boæjeg zakona ljubavi. Kad krenemo dalje kroz vrijeme, vidimo da je Savla, progonitelja protestantskog pokreta toga doba, Bog smatrao nuænim za opstanak Crkve. Voapplee u Izraelu postavile su predaje i ljudsku mudrost na mjesto koje pripada samo bliskom poznavanju Boga. Isus je izjavio da je takvo znanje utjelovljeni æivot vjeëni (Ivan 17,3). Ono Êe klijati i izrasti u veliko drvo vjere, navodnjavano upravo pravednoπêu koja teëe iz prisutnosti Isusa Krista, Sina Sveviπnjeg Boga.
Ali zaπto baπ Savao od tolikih ljudi? Savao je moæda bio slijep u vezi s nekim kljuënim pitanjima, meappleutim, u pogledu drugih osobina koje nekog Ëine velikim u Boæjim oëima iskrene revnosti za Boga koja Njegovu Ëast smatra za najveêe zadovoljstvo duπe sigurno mu nije bilo ravnog. Tako se dogodilo da je Savao prirodno posjedovao mnoge druge crte zbog kojih je bio itekako prikladan za to visoko zvanje. Na prvom je mjestu u Boæjim oëima poboæna duπa koja iz Ëistog srca æeli spoznati Boæju volju. VeÊ u prvom poglavlju Poslanice GalaÊanima Pavao vrlo logiëno iznosi svoje miπljenje pokuπavajuêi crkvu zaπtititi od ljudske sklonosti da dragocjene ideale krπêanskog ponaπanja (koji su sami po sebi neπto vrlo dobro, Ëemu treba teæiti Ëitavog æivota) pretvori u obiëno sredstvo za stjecanje Boæjeg odobravanja (na primjer pravednost na osnovi prehrane ili svetkovanja subote). Problem o kojem se raspravlja u Poslanici GalaÊanima moæe ilustrirati kratka izjava u uvodu prvog poglavlja:»udim se da se od Onoga koji vas pozva miloπêu Kristovom tako brzo odmeêete u drugo evanappleelje. Nekog drugog i nema, ima samo nekih koji vas zbunjuju i hoêe izvrnuti evanappleelje Kristovo. (GalaÊanima 1,6.7) Postoji samo jedno evanappleelje koje je korisno. Svako odstupanje od njega djelo je neprijatelja, napominje Pavao. U vezi s naπim djelima, naπim udjelom u planu spasenja, Isus je posebno naglaπavao jednu temu. On je mislio upravo na blisko poznanstvo kad je rekao: Ostanite u meni. (Ivan 15,4) Tko jede moje tijelo i pije moju krv, ostaje u meni i ja u njemu. (Ivan 6,56) Duh je onaj koji oæivljava, tijelo ne koristi niπta. RijeËi koje vam ja govorim duh su i æivot su. (Ivan 6,63) ODGOVORITE 1. Potraæite biblijske tekstove koji govore o bliskom poznavanju Boga u æivotu vjernika. Na komadu papira usporedite te spoznaje s iskrenom ocjenom svoje trenutaëne bliskosti s Njim. 2. Napravite listu doktrina koje se posebno naglaπavaju u vaπoj obitelji ili mjesnoj crkvi, a koje bi mogle graniëiti s odbacivanjem biblijske istine. Michael Chesanek, Nampa, Idaho, SAD Na prvom mjestu u Boæjim oëima je poboæna duπa koja iz Ëistog srca æeli spoznati Boæju volju. 7
Ponedjeljak, 26. srpnja Pouzdana vjera nadahnuta Boæjom rijeëju SVJEDO»ANSTVO GalaÊanima 1,22-24 U svojoj Poslanici GalaÊanima, Pavao se osvrêe na vlastito iskustvo s kojim su GalaÊani veê bili upoznati. On ih podsjeêa koliko je poznavao æidovski nauk i koliko je revnovao za njihovu vjeru.»ak i u ranoj mladosti isticao se kao sposoban, vatreni branitelj æidovske vjere. Ali kada mu se otkrio Krist, odmah se odrekao svih prednosti i moguêih priznanja i posvetio Ëitav æivot propovijedanju kriæa. Sada on poziva svoju braêu da sami zakljuëe je li na sve to mogao biti pokrenut bilo kojom svjetovnom ili sebiënom pobudom. Zatim kaæe da nakon svojeg obraêenja nije imao priliku dobiti upute od Ëovjeka. Nauk koji je propovijedao otkrio mu je sam Gospodin Isus Krist. Nakon viappleenja na putu u Damask, Pavao se povukao u Arabiju da bi se bliæe povezao s Bogom. Tek nakon tri godine otiπao je u Jeruzalem, ali je tu proveo samo petnaestak dana. Odatle je otiπao propovijedati Evanappleelje neznaboπcima. Kao πto sam kaæe: Osobno pak bijah nepoznat Kristovim crkvama u Judeji. One su samo Ëule: Negdaπnji naπ progonitelj sada navjeπêuje vjeru koju je nekoê pustoπio i slavile su Boga zbog mene. Tim osvrtom na vlastitu proπlost apostol je nastojao pokazati da je on posebnim oëitovanjem boæanske sile naveden da sagleda i dokuëi velike istine Evanappleelja, kakve su izloæene u starozavjetnim spisima i utjelovljene u Kristovom æivotu na Zemlji. Znanje koje je osobno primio od Boga, Pavla je navelo da upozori i savjetuje GalaÊane na tako ozbiljan@ kateááriëan naëin. On nije izlagao Evanappleelje s oklijevanjem i sumnjom, veê s pouzdanoπêu Ëvrstog uvjerenja i apsolutnog znanja. U svojoj poslanici on jasno ukazuje na kontrast izmeappleu ljudskog nauëavanja i primanja pouka izravno od Krista. (Ellen G. White, Sketches from the Life of Paul, str. 190,191) ODGOVORITE 1. Kako primamo znanje od Boga? Na koje naëine moæemo to svjetlo odnijeti svijetu? (Jakov 1,5; 2. Petrova 1,2-10) 2.»ast, prednosti, ugled od kakve nam je koristi na duge staze da se dræimo tih svjetovnih priznanja ako napustimo viπe zvanje koje Bog ima za nas? (Matej 6,19-21) Kirsten Holloway, Kalispell, Montana, SAD Ali kada mu se Krist otkrio, odmah se odrekao svih prednosti i mogu- Êih priznanja i posvetio Ëitav æivot propovijedanju kriæa. 8
Utorak, 27. lipnja Pavao Martin Luther svojeg vremena DOKAZ GalaÊanima 3,21.22 Duhovna tama poëivala je na mnoπtvu koje je nekad æivjelo pod duhovnim vodstvom æidovskih voapplea, a poslije i voapplea papinskog sustava. Vodstvo i u jednom i u drugom razdoblju zamijenilo je doktrinu o spasenju jedino vjerom doktrinom o opravdanju pomoêu... (moæete dodati dugaëku listu strogih pravila i ubaciti sliku ljutitog Boga koji Ëeka da Njegov narod pogrijeπi). Na Boga se nije gledalo kao na milostivog Oca punog ljubavi kakav On jest. Ljudi su viπe cijenili tradiciju i uëenja svojih voapplea nego osobno poznavanje Boga. Pavao i Martin Luther, svaki u svoje vrijeme, doæivjeli su neπto sliëno. I jedan i drugi imali su ispravno razumijevanje strahopoπtovanja prema Bogu (ili straha Gospodnjeg). I jedan i drugi zalagali su se za naëelo spasenje jedino vjerom. Nijedan od njih nije podcjenjivao posveêenje i dobra djela. Pa ipak, obojica su shvatila da ne moæemo naëiniti ni prvi korak u nastojanju da postanemo sliëniji Isusu sve dok ne uvidimo svoje pravo stanje i svoju nesposobnost da sami od sebe savrπeno odræimo Zakon. Zar je dakle Zakon protiv obeêanja Boæjih? Nipoπto! Jer da je dan Zakon koji bi mogao oæiviti, pravednost bi doista dolazila od Zakona. Ali je Pismo sve zatvorilo pod grijeh, da se obeêanje po vjeri u Isusa Krista dade onima koji vjeruju. (GalaÊanima 3,21.22) Dok uëimo o Njegovom karakteru i ponizno gledamo u Njega ËekajuÊi da On svoj æivot, svoje svete misli i svoje osjeêaje unese u naπ um i dok vjerujemo u Njegova obeêanja i drhtimo pri pomisli da sami sebe moæemo uëiniti boljim postajat Êemo sve sliëniji i sliëniji Njemu kako mjeseci budu prolazili. Tako Njegova pravednost postaje izvor iz kojeg primamo nove pobude i osjeêaje prema drugima izvor koji istjeëe iz neprestanog prouëavanja i razmiπljanja o Njegovoj RijeËi. Upravo na taj naëin postajemo bliski s Bogom. ODGOVORITE 1. Napravite inventar svojeg razumijevanja milosti. Postoji li neko podruëje u kojem bismo se prema vaπem miπljenju morali ponaπati na odreappleeni naëin kako bismo zadobili Boæje odobravanje, ili moramo sami u sebi njegovati svete misli i pobude? 2. Kao adventisti primili smo blagoslov koji moæe postati prikletstvo ako ne budemo marljivi u prouëavanju. Sjetite se nekog tradicionalnog shvaêanja u adventizmu prema kojem se moramo ponaπati na odreappleeni naëin da bismo stekli Boæju naklonost. Prepoznajte naëela koja se kriju u korijenu tog problema. Na kraju prouëavajte naëela otkrivena u spisima Duha proroπtva i/ili Bibliji da biste imali uravnoteæene stavove i shvaêanja. Andrew McCoy, San Jose, Kalifornija, SAD 9
Srijeda, 28. lipnja Doæivjeti Boga PRIMJENA Djela 8,1-3; Filipljanima 3,3-6 Sjetite se kako ste se osjeêali kad ste posljednji put jeli zreo, soëni mango. A kako biste se osjeêali da vam je netko samo pruæio sliku manga, do detalja ga opisao, a onda rekao: Uæivaj u mangu? Sigurno biste ga poæeljeli zagristi i osjetiti njegovu slatkoêu. SliËno tome, i Savao je imao sve znanje o Zakonu, ali nije imao nikakvo iskustvo s Autorom tog Zakona. Smatrao je sebe besprijekorno pravednim gledano u kontekstu Zakona, pa ipak je progonio krπêane zbog njihove vjere u Autora tog Zakona. Mi se lako moæemo poistovjetiti s progonjenim krπêanima, ali πto moæete nauëiti od Savla prije nego πto se obratio? Ako poznajete Boga, jeste li Ga i doæivjeli u svojem æivotu? Mijenja li vas to iskustvo? Pogledajmo kako moæemo upotrijebiti to znanje i iskustvo da bismo osnaæili svoj duhovni æivot. UoËite razliku izmeappleu znanja i iskustva. Znanje se sastoji od Ëinjenica ili informacija koje pohranjujemo u svoju umnu bazu podataka da bismo ih poslije koristili kada ocjenjujemo neku situaciju ili donosimo sud o neëemu. S druge strane, iskustvo je osjetilne naravi i tiëe se naπih emocija. Iskustvo stavlja znanje u odreappleeni kontekst da bismo ga u buduênosti ponovno mogli upotrijebiti u sliënim situacijama. Vaæni su i znanje i iskustvo kada je rijeë o Bogu i Bibliji. Poveæite znanje s iskustvom. Kad prouëavate Bibliju i nailazite na obeêanja, pozivajte se na njih. Bog nam je dao obeêanja da bismo mogli viπe saznati o Njegovom karakteru. Ako pozornije pogledate obeêanja koja je dao, otkrit Êete da su ona uglavnom ohrabrujuêa.»ak i kad bi Njegov narod bio neposluπan i kad bi zbog toga uslijedile posljedice, Bog je ipak govorio da Êe im biti milostiv. Budite otvoreni za Boæju ljubav. Ljubav je sræ Boæjeg karaktera i Njegovog plana za vaπ æivot. Katkad nas drugi povrijede u æivotu i zato se plaπimo Boæje ljubavi. Lakπe nam je usredotoëiti se na intelektualno znanje jer nam to djeluje sigurno. Meappleutim, zdrav duhovni æivot povezuje znanje i iskustvo radi dubljeg razumijevanja Boæjih namjera za vaπ æivot. ODGOVORITE 1. to se prema vaπem miπljenju dogaapplea kad se netko osloni samo na znanje da bi upoznao Boga? A πto ako se netko oslanja samo na iskustvo? 2. to za vas znaëi doæivjeti Boga? Maria Lombart, Beirut, Libanon 10
»etvrtak, 29. lipnja Strah od nepoznatog MI LJENJE Djela 11,1-10 Ljudi se dræe onoga πto im je poznato i zaziru od onoga πto ne razumiju. Ta sklonost se pokazuje u politiëkim previranjima, u odnosu prema etniëkim manjinama, u vjerskim ratovima, u pojavi rasizma i svim vrstama diskriminacije. Ona se moæe zapaziti u svim dobnim skupinama bez obzira na spol, rasu i vjeru. Meappleutim, to se ne pokazuje samo u mrænji i ratovima. To odreappleuje i πto Êete naruëiti u restoranu, kako Êete se obuêi, kojoj Êete sluæbi u crkvi prisustvovati ili kojem Êete razredu subotnje πkole pripadati. Ni prva Crkva nije bila poπteappleena sukoba zasnovanih na strahu od nepoznatog. Æidovski voapplee onog vremena plaπili su se utjecaja rastuêeg pokreta Isusovih sljedbenika. Bilo zbog straha od gubitka vlastitog utjecaja i moêi, ili zbog straha od kvarenja njihove vjekovne religije, oni su se borili protiv prve Crkve svom snagom. I sam Pavao je neumorno proganjao one koji su vjerovali u Isusa Krista. IroniËno, upravo su taj strah i diskriminacija izazvali sukob i unutar Crkve kad je Evanappleelje prvi put propovijedano neznaboπcima. Zbog istih razloga kao i æidovski voapplee, mnogi vjernici su se opirali promjeni i gubitku vlasti do kojih je ta promjena dovela. SreÊom, to je bio stav koji je Pavao razumio iz vlastitog iskustva i svladavao ga uz Kristovu pomoê. Neki od nas æele isprobati neπto novo. Nova vrsta hrane ili novo mjesto koje æelimo posjetiti daju nam osjeêaj uzbuappleenja i mogu biti zabavni. Meappleutim, malo je nas, ako nas uopêe ima, koji uæivamo u tome da se neko od naπih duboko usaappleenih uvjerenja dovede u pitanje ili Ëak pokaæe pogreπnim. Kad se to dogodi, naπa reakcija je obiëno vrlo negativna, do te mjere da smo spremni odbaciti svaki dokaz. Dakle, πto se dogaapplea kad je rijeë o tome tko smo mi ili tko je neko drugi? Moæe nam izgledati smijeπna i sama pomisao da bismo mi odbacili takve ljude kakvi su bili obraêenici iz neznaboπtva. Mi smo toliko prosvije- Êeni da nikad ne bismo uëinili takvo πto, zar ne? Naæalost nismo, bar dok se potpuno ne uskladimo s Kristom. Mi se joπ uvijek odvajamo i distanciramo od onih koji su drugaëiji, bilo da je rijeë o ljudima drugaëijeg druπtveno-ekonomskog statusa, ili o ljudima s drugaëijim naëinom æivota. PriliËno je teπko i pomalo neprirodno priêi onima koji su druga- Ëiji od nas i zavoljeti ih. To zahtijeva priliëan napor kako bismo se promijenili. Ali na to nas Bog poziva, a On je obeêao da Êe nam u tome pomoêi. ODGOVORITE 1. Sjetite se neke osobe ili skupine ljudi zbog kojih se osjeêate nelagodno. Kako im se moæete pribliæiti? 2. Kako biste trebali reagirati kada se u pitanje dovede neπto u πto vjerujete? Joshua Holloway, Kalispell, Montana, SAD 11
Petak, 30. lipnja Nezaustavljiv! ISTRAÆIVANJE Djela 11,18 ZAKLJU»AK Osim samog Isusa Krista, malo je ljudi doprinijelo naπem danaπnjem razumijevanju krπêanske vjere viπe od apostola Pavla. Prema vlastitom priznanju, Pavao nekada Savao nemilosrdno je progonio Crkvu u nastojanju da je uniπti (GalaÊanima 1,13). Neki teolozi smatraju da je Savao bio tako uspjeπan u gonjenju Crkve da Bog nije imao drugog izbora osim da ga onesposobi da ga sruπi s konja njegove pogreπno usmjerene gorljivosti. Ali Bog se nije zaustavio na tome. On je oprostio Savlu, promijenio njegovo ime i dao mu zadaêu da objavljuje Evanappleelje obraêenicima iz neznaboπtva. Pavlu ide u prilog Ëinjenica πto se s istom posveêenoπêu prihvatio te zadaêe kao i kad je progonio one koji su vjerovali u Put. Mi moæemo uæivati u plodovima Pavlovog vjernog propovijedanja Evanappleelja Æidovima i neznaboπcima. RAZMOTRITE u»itajte Zaharija 8,22, a onda u svojem dnevniku vlastitim rijeëima objasnite znaëenje tog vrlo vaænog retka. u Usporedite postupke Savla iz Djela 7 i 8 s drugim negativcima koji se spominju u Svetom pismu. Napravite listu biblijskih osoba Ëiji je æivot Bog preobrazio. Navedite primjer neke osobe Ëija je promjena bila isto tako korjenita kao i Savlova. u Nacrtajte nekoliko prizora koji doëaravaju teπkoêe koje je apostol Pavao trpio tijekom svoje sluæbe. U 2. KorinÊanima 11,23-27 Pavao nabraja πto je sve podnio zbog Kristovog djela. Kako je Pavao ostao Ëvrst usprkos svemu? u Molite se za propovjednike i laike koji objavljuju Evanappleelje u teπkim okolnostima i na opasnim mjestima. Vjernici i danas podnose mnoge teπkoêe i riskiraju svoj æivot kako bi pripremili ljude za susret s Bogom u miru. u OznaËite na zemljovidu gradove i druga mjesta koja je apostol Pavao posjetio na svojim misionarskim putovanjima. Izaberite jedan od gradova na Pavlovom putovanju koji Êete posebno prouëiti. Provjerite ima li danas krπêana u tom gradu. Postoji li u tom gradu Crkva ili misija adventista sedmoga dana? POVEÆITE Matej 26,59-61; 1. Samuelova 16,7; Djela 15,1-5. Ellen G. White, Djela apostolska, poglavlja 3, 18, 20. Charles R. Swindoll, Paul: A Man of Grace and Grit (Thomas Nelson, 2009.), poglavlja 1, 2. Dwain Esmond, Gaithersburg, Maryland, SAD 12
Pouka 2 1. 8. srpnja 2017. Pavlov autoritet i Evanappleelje Ta nastojim li sad pridobiti ljude ili Boga? Ili traæim kako ljudima ugoditi? Jer kad bih joπ ljudima ugaappleao, ne bih bio sluga Kristov. (GalaÊanima 1,10) OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White, Izraelski proroci i kraljevi, Znaci vremena, 2001., poglavlje 30 13
Subota, 1. srpnja Izgubljeni u prijevodu UVOD GalaÊanima 1,6-9; 2. Petrova 3,16 Tvrtka Nike ima slogan Uradi to, a McDonald s Ja to volim. Tijekom pet godina, HSBC, jedna od najveêih svjetskih banaka, koristila je slogan Ne pretpostavljaj niπta. Bio je to priliëno zgodan slogan za jednu banku, koji je aludirao na personalizirane usluge skrojene prema financijskim potrebama svakog pojedinca. Pa ipak, ta multinacionalna banka je 2009. godine potroπila nekih 10 milijuna dolara kako bi promijenila svoj slogan. A zaπto? Zato πto je njihov dobro osmiπljeni slogan u mnogim zemljama preveden kao Ne radi niπta, πto je stvaralo sliku bogatih, priliëno lijenih bankara. I dok je banka HSBC doæivjela klasiëan sluëaj izgubljenosti u prijevodu, mi zapravo i ne moramo prijeêi na drugi jezik da bismo doæivjeli da nas pogreπno razumiju i protumaëe. Sjetite se samo kad ste posljednji put morali reêi: Nisam tako mislio/mislila. Apostol Pavao je upravo to doæivio nekih dvadeset godina nakon Isusove smrti, u vrijeme kada se Evanappleelje kao poæar πirilo po Ëitavom tada poznatom svijetu. Idite... i uëinite uëenicima sve narode (Matej 28,19), rekao je Isus, i Njegovi uëenici su tu zapovijed ozbiljno shvatili. Poruka o Boæjoj milosti i spasenju πirena je ne samo po znaëajnijim gradovima Rimskog Carstva, veê i po zemljama Male Azije. Objavljivana je Æidovima i neznaboπcima, πto je bio vrlo kontroverzan i netradicionalan pristup u to vrijeme, kad su Æidovi vjerovali da su, kao potomci starih Izraelaca, izabrani narod u zavjetnom odnosu s Bogom (Ponovljeni zakon 14,2). Da je sve ovisilo o odreappleenim Ëlanovima prve krπêanske Crkve, krπêanstvo danas ne bi bilo najveêa svjetska religija (http://www.pewforum.org/2012/12/18/ global-religious-landscape-exec/). Za te Æidove izraz sve narode jednostavno je znaëio Æidove u drugim dijelovima svijeta. Neznaboπci su se mogli pridruæiti krπêanskoj Crkvi, ali pod odreappleenim uvjetima trebali su postati Æidovi i prihvatiti æidovske obiëaje, ukljuëujuêi i obrezanje. Nije Ëudo πto se Pavao osjeêao prisiljenim da napiπe jedno tako ozbiljno pismo crkvama u Galaciji, koje su propovijedale pogreπno protumaëenu inaëicu Isusove posljednje zapovijedi:»udim se da se tako brzo odmeêete od onoga koji vas je pozvao da budete u Kristovoj milosti, da prijeappleete na drugo evanappleelje. Toga drugog zbilja nema! (GalaÊanima 1,6.7 KS) Kao πto je i sam Isus ukazao, Evanappleelje je jednostavno. U njemu se ne radi o djelima i posluπnosti Zakonu, veê o vjeri. Da bi bio Ëlan krπêanske Crkve, pojedinac je trebao samo vjerovati u Isusovu spasonosnu milost, a ne vrπiti æidovske obiëaje. Poslanica GalaÊanima vraêa se iskonskom Evanappleelju i bavi se vaænim krπêanskim temama. Daniel Bell, Wahroonga, Novi Juæni Wales, Australija 14
Nedjelja, 2. srpnja Kristov sluga DOKAZ GalaÊanima 1,10 Kao πto se spominje u uvodnom pozdravu, Pavao je veê sluæio crkvama u Galaciji prije nego πto im je uputio svoju poslanicu. Meappleutim, s vremenom je uvidio da su crkve u kojima je sluæio odstupile od nauka koji im je on u poëetku prenio. U crkvama se pojavilo izvjesno laæno evanappleelje. U vezi s tim problemom, Pavao se osjetio odgovornim da ispravi narod i da ga vrati istini. Taj osjeêaj odgovornosti nije bio pokrenut Ëisto politiëkim niti socioloπkim pobudama. Pavao se nije odluëio pozabaviti ovim problemom niti zbog toga πto bi æelio ponovno zadobiti poπtovanje tih crkava, niti zato πto je kao pionir smatrao da ima pravo reêi neπto o tome. Kao πto se spominje u tekstu, Pavlove pobude da se pozabavi tim pogreπkama bile su povezane s njegovim pozivom Boæjeg sluge. RijeË koja se ovdje upotrebljava za slugu potjeëe od grëke rijeëi doulos. Premda se u mnogim izdanjima Biblije ta rijeë prevodi kao sluga, ona ima dublje, sloæenije znaëenje. RijeË doulos odnosila se na najniæu vrstu sluge u staroj grëkoj civilizaciji. Doulos nije imao osobna prava i njegova sloboda u potpunosti je ovisila o njegovom gospodaru. Upravo je na taj naëin Pavao opisao sebe i svoj odnos s Isusom. Pavao viπe nije imao nikakvo pravo na vlastiti æivot, i sve πto je on sada radio bilo je u namjeri da ispuni zahtjev i zapovijed svojega Gospodara. Nije to Ëinio radi ostvarenja bilo kakvih osobnih planova, veê radi istinskog Gospodina i UËitelja, Isusa Krista. Od presudne je vaænosti da prepoznamo autoritet koji nas opunomoêuje da Ëinimo to πto Ëinimo. Takva pitanja su postavljana i Isusu (Marko 11,28) i mnogim biblijskim osobama, kao πto su bili Mojsije (Brojevi 12,1), David (1. Samuelova 17,45) i Jeremija (Jeremija 28,9). Samo oni koji imaju dubok, istinski odnos s Bogom mogu pokazati Boæju silu koja se otkriva u njihovom æivotu i sluæbi. Baπ kao i u æivotu, uvjerenje da je Krist njegov Gospodar osposobilo je Pavla da bude odvaæan u propovijedanju Evanappleelja, pa Ëak i da poloæi æivot za svojega Gospodina. ODGOVORITE 1. Kako moæemo pomiriti slobodu u Kristu s Ëinjenicom da smo mi Njegovi sluge? 2. Kako znamo da to πto Ëinimo za Gospodina Ëinimo s istim uvjerenjem kakvo je imao Pavao, i da ne uzimamo Boæje ime uzalud (Izlazak 20,7) provodeêi vlastite zamisli i planove? Lerie Paculanang, Singapur Od presudne je vaænosti da prepoznamo autoritet koji nas opunomoêuje da Ëinimo to πto Ëinimo. 15
Ponedjeljak, 3. srpnja Apostolova tvrdnja LOGOS Djela 9,1-10; 1. KorinÊanima 1,4; GalaÊanima 1; Efeæanima 1,2; Koloπanima 1,2 Poslanica GalaÊanima poznata je po tome πto se, osim Poslanice Rimljanima, bavi pitanjem spasenja. Meappleutim, u Poslanici GalaÊanima Pavao se koristi priliëno snaænim izjavama govoreêi o problemu koji je nastao u crkvi. Osim toga, on jasno govori o svojoj ulozi apostola koja mu daje pravo da se pozabavi tim problemom. U prva dva poglavlja poslanice Pavao se sve vrijeme koristi snaænim izrazima i naglaπava svoj autoritet dok iznosi ono πto ima na umu za crkvu.»emu takav pristup? Evanappleelje je neπto osobno (GalaÊanima 1,6-10) U GalaÊanima 1,6-10, Pavao izraæava svoje razoëaranje i nastavlja se na vrlo izravan naëin suprotstavljati evanappleelju koje se nauëavalo. On se Ëak koristi priliëno jakim izrazom kad kaæe da onaj tko nauëava drugaëije evanappleelje neka je proklet (GalaÊanima 1,8.9)! Takav izraz moæe se dovesti u vezu s Pavlovom osobnoπêu, jer se zna da je bio vrlo izravan, a katkad i grub. Meappleutim, pomnije razmatranje tog teksta pokazuje da razlog Pavlovih oπtrih rijeëi nije samo njegov temperament. On je znao da se poruka pravog Evanappleelja moæda neêe dopasti svim ljudima, ali se nije namjeravao nikome dodvoravati (redak 10). Osim toga, Evanappleelje nije ljudski izum, veê poruka od samog Isusa (redci 11.12). Drugim rijeëima, Evanappleelje nadilazi ljudsko umovanje. To je boæansko rjeπenje za problem grijeha. Nije teπko zamisliti da su neki Ëlanovi crkve u Galaciji moæda doπli na pomisao da postave ozbiljno pitanje: Kako Pavao uopêe zna da njegov nauk o Evanappleelju potjeëe od Boga? Pavao kao da je oëekivao takvo pitanje, te je odmah iznio svjedoëanstvo o tome kako mu je osobno iskustvo s Isusom promijenilo æivot (redci 13-24). Njegov susret s Isusom na putu u Damask bio je tako stvaran da ga nije mogao preπutjeti (Djela 9,1-10). Evanappleelje mora biti osobni doæivljaj, a ne tek neka priëa koju smo Ëuli. Dok god Ëovjek osobno ne doæivi silu Evanappleelja, poruka o spasenju u Isusu moæe biti samo zanimljiva priëa bez ikakvih dodirnih toëaka sa stvarnim æivotom. Evanappleelje: Sve se svodi na Isusa (GalaÊanima 1,11.12) Joπ jedan dirljiv trenutak u Pavlovom uvodu je onaj kada kaæe da niπta u njegovoj poruci nije njegovo, veê je to sve otkrivenje Isusa Krista (GalaÊanima 1,11.12). Ta se tvrdnja dosljedno ponavlja u mnogim Pavlovim poslanicama upuêenim razliëitim crkvama. On istiëe da je Isus bio jedini razlog zbog kojega je posvetio svoj æivot navijeπtanju Evanappleelja (1. KorinÊanima 1,4; Efeæanima 1,2, Koloπanima 1,2). 16
Nema takve radosne vijesti koju bi krπêanstvo moglo propovijedati a da Isus nije u njezinom srediπtu. Ono πto Evanappleelje Ëini toliko snaænim njegova je kljuëna poruka o spasenju u Isusu. Bez toga krπêanstvo nema nikakvu jedinstvenu vijest koju bi moglo propovijedati drugima. Zato je Pavao bio tako uznemiren kad su crkve u Galaciji poëele propovijedati nauk prema kojem je Isus samo dio, a ne jedini put spasenja (GalaÊanima 2,15.16). ODGOVORITE 1. Kakvo je vaπe osobno iskustvo s Kristom, koje vam je omoguêilo da doappleete do istog zakljuëka do kojeg je doπao i Pavao kad je promijenio Ëitav svoj æivot da bi postao glasnik Evanappleelja? 2. to bismo mi mogli dodati poruci o spasenju, a moglo bi razvodniti pravu silu spasenja u Isusu Kristu? Bayu Kaumpungan, Singapur Nema takve radosne vijesti koju bi krπêanstvo moglo propovijedati a da Isus nije u njezinom srediπtu. 17
Utorak, 4. srpnja Posluπnost je bolja od ærtve SVJEDO»ANSTVO 1. Samuelova 15,22; Hoπea 6,6; Marko 12,33; Luka 11,42; GalaÊanima 1,10 aul je Ëuo Boæju rijeë od njega se oëekivalo da potpuno uniπti Amale- Ëane i da ne zadræi nikakav ratni plijen, a ipak je zadræao najbolje ovce i volove da bi ærtvovao Gospodu, Bogu (1. Samuelova 15,21). Iako to moæda izgleda kao plemenita gesta, nije li ipak u pitanju bila teπka arogancija u stilu: Da, Boæe, znam πto si mi rekao da uëinim, ali ja sam pametniji od Tebe. Ja znam πto Ti zapravo æeliπ? SliËno tome, bilo je onih u Pavlovo vrijeme koji su se stalno zalagali za obrezanje. Oni su mogli iznijeti mnoπtvo dokaza iz Biblije da bi pokazali njegovu obvezatnost za Æidove, ali to uëenje nije bilo ni od kakvog znaëenja u to vrijeme. Jer Krist je umro na kriæu na Golgoti i tjelesno obrezanje nije viπe moglo biti ni od kakve koristi. (The Seventh-day Adventist Bible Commentary, 2. izd., sv. 6, str. 1061) Bog nije traæio ærtvu obrezanja, veê posluπnost Njegovom pozivu. Doπlo je vrijeme za potpuno novu fazu rada Kristove crkve. Vrata mnogih æidovskih obraêenika, koja su bila zatvorena za pogane, sada su se πirom otvorila. A pogane koji su prihvatili Evanappleelje trebalo je smatrati jednakima æidovskim uëenicima, bez potrebe da budu obrezani. (Ellen G. White, Djela apostolska, str. 86) Kao mjeru opreza Pavao je mudro savjetovao Timoteju da se obreæe ne zato πto bi to Bog traæio, nego da iz misli Æidova ukloni ono πto bi moglo biti prepreka Timotejevoj sluæbi. Pavao je radeêi putovao od grada do grada po mnogim zemljama; Ëesto je imao priliku propovijedati Krista u æidovskim sinagogama kao i na drugim mjestima okupljanja. Kad bi se doznalo da je jedan od njegovih suradnika neobrezan, njegov bi rad bio uvelike ometen predrasudama i vjerskom iskljuëivoπêu Æidova. Apostol je svuda nailazio na odluëno protivljenje i æestoko progonstvo.»eznuo je za tim da svoju æidovsku braêu, kao i pogane, dovede do spoznaje Evanappleelja i zato je nastojao, ako je to bilo u skladu s vjerom, ukloniti svaki razlog za protivljenje. Ali premda je Ëinio tolike ustupke æidovskim predrasudama, vjerovao je i nauëavao da obrezanje nije niπta, a Kristovo Evanappleelje sve. (Isto, str. 129) Posluπnost je odgovor onoga tko je odan Bogu. Mi vjerujemo i uzdamo se u Boga. On preuzima vodstvo. Posluπnost je bolja od ærtve jer time dopuπtamo Bogu da zauzme vodeêe mjesto koje Mu i pripada, dok mi ostajemo na pravom mjestu pred Njim ovisni i predani Njegovoj skrbi. Faith Toh, Singapur 18 Posluπnost je odgovor onoga tko je odan Bogu.
Srijeda, 5. srpnja Malovjerni PRIMJENA Rimljanima 3,28; GalaÊanima 1,6-9 Jednog hladnog listopadskog dana 1517. godine, Martin Luther, obiëni sve- Êenik koji je predavao teologiju na sveuëiliπtu u Wittenbergu u NemaËkoj, odlu- Ëno je koraëao prema crkvi Svih svetih u tom gradu. Bio je na posebnom zadatku. U njegovim rukama nalazilo se ono πto je poslije postalo poznato kao Devedeset pet teza, a predaja kaæe da ih je zakucao na vrata te crkve. to je potaknulo Luthera na taj Ëin koji povijest danas obiljeæava kao poëetak protestantske reformacije? Luther je zapravo protestirao protiv tadaπnjih crkvenih obiëaja za koje je smatrao da odstupaju od sræi Evanappleelja. Baπ kao πto je Pavao napisao Poslanicu GalaÊanima, i Luther je napisao svojih Devedeset pet teza kako bi podsjetio crkvene voapplee da oprost od Boga dobivamo iskljuëivo na osnovi vjere i da nikakva daljnja djela nisu potrebna. Meappleutim, ljudska narav je takva da mi volimo ono πto je konkretno. Neopipljivi pojmovi kao πto su vjera i oprost mogu biti posebno teπki za razumijevanje, osobito ako znamo da smo u proπlosti Ëinili straπne pogreπke. Kako onda moæemo osnaæiti svoju vjeru?»itajte Bibliju. Potraæite posebno tekstove koji govore o vjeri. Traæite od Boga da vam podari vjeru. Isus je rekao: I πto god zaiπtete u moje ime, to Êu uëiniti. (Ivan 14,13) Baπ kao πto se zanima za praktiëne aspekte naπeg æivota, na primjer da nam pokaæe svoju volju, da nas izlijeëi od bolesti, da nam pomogne pronaêi ono πto smo izgubili, Bog se zanima i za naπe duhovne potrebe. Sjetite se Ëovjeka koji je povikao: Vjerujem, Gospodine! Pomozi mojoj nevjeri! (Marko 9,24) Vodite dnevnik. Ako nemate taj obiëaj, ne morate svakodnevno zapisivati svoje misli i aktivnosti. No ipak je dobro da makar ukratko zabiljeæite trenutke kad ste na poseban naëin doæivjeli da je Bog stvaran. To Êe vas ohrabriti kad osjetite da vam ponestaje vjere. Zahvalite Mu πto vam je oprostio. To vam vjerojatno zvuëi pomalo besmisleno, osobito ako ne osjeêate da vam je oproπteno. Ipak Mu zahvalite. Motivacijski treneri Ëesto nam savjetuju da postavimo na vidno mjesto nadahnjujuêe citate zbog istog razloga ono πto mislimo i govorimo na kraju Êe postati naπa realnost. Imajte na umu da pripadate Boæjoj obitelji samo na osnovi vjere. To znaëi da samo trebate vjerovati da vam je Bog oprostio i prihvatiti Njegov besplatni dar oprosta. Svatko tko vam govori da trebate uëiniti neπto ili posluπati neπto, zapravo vam propovijeda drugo evanappleelje umjesto onoga koje ste prihvatili. Naπi postupci ne odreappleuju naπe spasenje, ali otkrivaju kakvi smo u biti. Melody Tan, Wahroonga, Novi Juæni Wales, Australija 19
»etvrtak, 6. srpnja to ako...? MI LJENJE Djela 15,1-5; Rimljanima 1,16.17; GalaÊanima 1,6-10 Kad sam tek poëela odlaziti u crkvu u ranoj mladosti, vrlo brzo mi je reëeno kako se trebam ponaπati. Bilo je odreappleenih stvari koje sam trebala Ëiniti, a trebala sam i oblaëiti samo odreappleenu vrstu odjeêe koja se smatrala prikladnom. U biti trebala sam se uklopiti u odreappleeni kalup da bih bila prihvaêena kao Ëlan i mislila sam da to znaëi biti krπêanin. Meappleutim, kad sam poëela studirati na jednom adventistiëkom sveuëiliπtu u stranoj zemlji, moje razumijevanje krπêanstva ozbiljno se uruπilo veê tijekom prvih nekoliko tjedana. Ljudi su radili neπto za πto sam mislila da je nedopustivo i oblaëili se drugaëije nego πto se, prema mojem shvaêanju, oëekuje od Ëlanova crkve. Pa ipak, bilo je vidljivo da su to duboko posveêeni krπêani koji ljube Boga. Dakle, ovisi li naπ odnos s Bogom i naπe spasenje o onome πto radimo ili ne radimo? Ako ovisi, gdje prestaju kulturalne norme i osobne predrasude, a poëinje Evanappleelje? OËito je da Bog oëekuje od nas da poπtujemo odreappleena mjerila kad je rijeë o tome kako Ga slijedimo i proslavljamo. On nam je dao pravila, ograniëenja, pa Ëak i Deset zapovijedi da bi nam pokazao πto trebamo Ëiniti da bismo pripadali Boæjoj obitelji. On nam ih je dao da bi nas zaπtitio od neæeljenih posljedica neposluπnosti Njegovim zapovijedima. Naπa je duænost prema Bogu da odraæavamo Njegov karakter. Na kraju krajeva, mi svi koji otkrivenim licem slavu Gospodnju kao u zrcalu gledamo, u isti se lik preobraæavamo iz slave u slavu, kao od Gospodnjega Duha (2. KorinÊanima 3,18). Drugim rijeëima, mi postajemo sve sliëniji onome Ëemu posveêujemo pozornost. Ali sve πto radimo, radimo iz ljubavi prema Njemu, a ne iz straha da Êemo izgubiti Nebo ako postupimo drugaëije. Kad je rijeë o spasenju, to je neπto πto Bog daje svakomu koji vjeruje (Rimljanima 1,16). U okviru naπeg odnosa s Njim, mi imamo sigurnost spasenja koja se zasniva iskljuëivo na vjeri. Naπi postupci trebaju biti ugodni Bogu. to je najvaænije, nije na nama da odluëujemo kako bi se ljudi trebali ponaπati. To je iskljuëivo Boæje pravo. ODGOVORITE 1. Moæete li se sjetiti nekog aspekta krπêanskog ponaπanja koje nije biblijski utemeljeno, veê je rezultat kulturalnih normi i osobnih predrasuda? 2. Kako moæete znati da se svojim ponaπanjem trudite ugoditi Bogu, a ne ljudima? Rislyn Soo, Wahroonga, Novi Juæni Wales, Australija 20
Petak, 7. srpnja Boæje miπljenje iznad svjetovnog ISTRAÆIVANJE GalaÊanima 1 ZAKLJU»AK Kao πto pokazuje pouka za ovaj tjedan, Pavao je ovu poslanicu napisao kako bi obraêenike iz neznaboπtva naveo da shvate da njegova poruka ne potjeëe od ljudi. Bog je nadahnuo rijeëi, a Pavao ih je izgovorio. To nije bila Pavlova poruka, veê Boæja. Mi ne moramo razmatrati laæi u koje nas ljudi pokuπavaju uvjeriti jer imamo Boæju rijeë s kojom ih moæemo usporediti. Kao πto tekst u GalaÊanima 1,10 kaæe, jedino je vaæno Boæje miπljenje. Ne trebamo ugaappleati ovom svijetu niti mu vjerovati. Trebamo samo ugaappleati Bogu koji nas je stvorio i koji nas ljubi kakvi god mi bili. RAZMOTRITE u Napiπite pjesmu o tome kako laæi i privlaënost ovoga svijeta postupno blijede sve dok Bog ne postane jedino πto nam je vaæno. u Napravite kolaæ koji Êe prikazivati laæi kojima vas ljudi hrane, a zatim ga prekriæite velikim crvenim crtama, πto vas treba podsjetiti da vam Boæje miπljenje o vama uvijek treba biti najvaænije. u Promatrajte ptice dok vozite bicikl, πetate ili prolazite ulicom. Razmiπljajte o njihovoj jedinstvenosti i Ëinjenici da se one, bez obzira na svoje Ëudno ponaπanje, nikad ne mijenjaju, a Bog ih prihvaêa baπ kao πto prihvaêa i vas. u PoËnite prouëavati Bibliju s nekim svojim prijateljem. Obratite posebnu pozornost na pojedince poput Marije Magdalene, koja je dopustila da Boæje miπljenje o njoj zasjeni svako drugo. u Uvrstite GalaÊanima 1,10 u svoju svakidaπnju molitvu kako biste se podsjetili da su Boæja rijeë i Njegovo miπljenje jedino bitni. POVEÆITE 1. KorinÊanima 15,1-11; 1. Solunjanima 2,1-12. Ellen G. White, Djela apostolska, 36. poglavlje, Otpad u Galaciji. Jack Kuhatschek, Galatians: Why God Accepts Us (Lifeguide Bible Studies, 2000.), poglavlja 1, 2. Timothy Keller, Galatians for You (The Good Book Company, 2013.), poglavlja 1, 2. Mindi Vetter, Newman Lake, Washington, SAD 21
Pouka 3 8. 15. srpnja 2017. Jedinstvo Evanappleelja Upotpunite moju radost: iste misli budite, istu ljubav imajte, budite jednoduπni, jedne misli. (Filipljanima 2,2) OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White, Izraelski proroci i kraljevi, Znaci vremena, 2001., poglavlje 31 22
Subota, 8. srpnja Jedinstvo u razliëitosti UVOD Filipljanima 2,2.3 to sve krπêanstvo podrazumijeva? Je li krπêanin nadmoêan u odnosu na druge ljude ili je manji greπnik od njih? Kako bi se krπêani trebali odnositi prema drugima i kako oni postaju sol zemlji? Pavao se u Poslanici GalaÊanima uhvatio u koπtac sa svim tim pitanjima. UsredotoËio se na jedinstvo meappleu bra- Êom jer je shvatio da nastaje nesloga i da se pojavljuje problem hijerarhije. Taj problem postojao je i mnogo prije Pavlovog vremena, a postoji i danas. Zato se Isus u Ivanu 17,21 molio: Da svi budu jedno. Da bi napravio ukusnu tortu, slastiëaru su potrebni sastojci kao πto su braπno, praπak za pecivo, svjeæa jaja, πeêer i maslac. Nijedan od tih sastojaka, osim πeêera, kad se kuπa posebno, nema baπ privlaëan okus. Meappleutim, kad se oni pomijeπaju u pravilnom omjeru i stave u zagrijanu peênicu, od njih nastane izvrsna torta. SliËno tome, svatko od nas je, premda razliëit, vaæan na svoj poseban naëin. Zajedno moæemo postiêi viπe. Pavao u 1. KorinÊanima 12,12-31 kaæe da smo mi kao razliëiti dijelovi Kristovog tijela. Tijelo najbolje funkcionira kada svaki njegov dio radi skladno s drugim dijelovima na postizanju odreappleenog cilja. Zamislite da srce kaæe: Danas se osjeêam umorno i ne æelim pumpati krv. Ili da æivëani sustav kaæe: Treba mi odmor. Bi li tijelo funkcioniralo? Ne bi, uskoro bismo imali leπ. Iskuπani su mnogi modeli u nastojanju da se postigne jedinstvo, organiziraju se udruge i zajednice kako bi se smanjio problem podjela meappleu ljudima. Ako ovaj svijet ulaæe krajnje napore u unapreappleenje jedinstva meappleu narodima, zar ne bi trebali krπêani biti u tome joπ uspjeπniji? Kristova je æelja da meappleu Njegovim narodom vlada potpuni sklad kako bi se Evanappleelje moglo objavljivati po cijelom svijetu. Meappleutim, potreban je oprez kako naëela Evanappleelja ne bi bila kompromitirana zbog nejedinstva. Imajte na umu da je Bog svakome povjerio posao u skladu s njegovim sposobnostima. Treba obaviti razliëite vrste poslova i potrebni su radnici razli- Ëitih sposobnosti. Ako je naπe srce ponizno, ako smo u Kristovoj πkoli nauëili biti krotki i ponizni, moêi Êemo napredovati uskom stazom koja nam je ozna- Ëena. Nitko nije nepotreban! Velisiwe Nkomo, Johannesburg, JuænoafriËka Republika Zajedno moæemo postiêi viπe. 23
Nedjelja, 9. srpnja Savrπena ravnoteæa kompromisa LOGOS Izaija 1,18; Matej 5,38-41 U Knjizi proroka Izaije 1,18 Bog nam daje priliku da se sudimo s Njim. Na prvi pogled to izgleda kao poziv na raspravu tijekom koje Êemo mi pomoêi Bogu da stvari sagleda iz naπe perspektive. Meappleutim, ako bolje pogledamo, jasno se vidi da nam Bog zapravo daje priliku da uzdignemo svoje misli kako bismo razumjeli zaπto je Njegov put najbolji. Molitve nas uzdiæu Bogu, a ne spuπtaju Boga k nama. Oduvijek sam bio fasciniran suprotnoπêu izmeappleu Isusove poniznosti dok su Mu ljudi pljuvali u lice neposredno prije nego πto je podnio smrt na kriæu (Matej 26,67) i prevrtanja stolova onih koji su hramsko predvorje pretvorili u trænicu stoke (Matej 21,12). Prema Mateju 5,38-41, ako nas netko oπamari, trebamo mu okrenuti i drugi obraz. Kontrast izmeappleu Isusove poniznosti i Ëvrstine Njegovog karaktera pokazuje nam naëelo da uvijek trebamo biti na usluzi drugima, ali kad je rijeë o biblijskim naëelima, tu nema prostora za kompromis. Ujedinjeni stojimo (1. KorinÊanima 1,10-13) Brak je odliëan primjer kojim moæemo objasniti pojam kompromisa. Svi poznajemo neke braëne parove, ili smo i sami u braku.»ak i braêa i sestre koji odrastaju zajedno u sliënim okolnostima katkad se baπ ne slaæu. Taj izazov je joπ veêi kad se dvoje ljudi koji se poznaju tek nekoliko godina vjenëaju i poënu æivjeti zajedno. ToËno je da ne moæemo birati svoju obitelj, ali osobu s kojom Êemo se vjenëati ipak sami biramo. I bez obzira na to, ulazak u brak ne teëe baπ uvijek tako glatko kao u ljubavnim priëama i bajkama. U braku je potrebno postiêi savrπenu ravnoteæu kompromisa kako bi muæ i æena oëuvali svoju individualnost. Oni moraju raditi usklaappleeno kao tim u odgoju djece, koja trebaju biti disciplinirana i duhovno utemeljena. Na isti naëin potrebno je postiêi savrπenu ravnoteæu kompromisa i u crkvi kako bi se Boæje djelo uspjeπno razvijalo. Obrezanje srca (Postanak 17,1-22; Jeremija 4,4; Djela 15,1.5; Rimljanima 2,29; GalaÊanima 2,3-5; 5,2.6) Kad je Abramu bilo 99 godina, Gospodin je s njim sklopio savez obrezanjem i promijenio njegovo ime u Abraham. To je znaëilo da Êe on postati otac mnogim narodima. Mi oboæavamo Boga koji Êe promijeniti naπe ime kao rezultat promjene u naπem æivotu. On ne gleda na nas kakvi smo sada, veê nas vidi kao osobe u kakve nas upravo preobraæava. 24
U Sarinoj maternici dogodilo se Ëudo jer je bez obzira na to πto je prije bila nerotkinja, rodila sina kojem su dali ime Izak. Savez povezan s obeêanjem da Êe Abraham biti otac mnogim narodima podrazumijevao je da svako muπko dijete meappleu njegovim potomcima bude obrezano. Na Saboru u Jeruzalemu neki ljudi govorili su obraêenicima iz neznaboπtva da ne mogu biti spaπeni ako se ne podvrgnu tjelesnom obrezanju. Pavao i Barnaba smirili su tu raspravu naglaπavajuêi da ne bi trebalo joπ viπe oteæavati æivot neznaboπcima koji se obraêaju Bogu. Postignut je poseban dogovor kako bi i oni mogli uæivati u prednostima odnosa s Bogom. Ta odluka zasnivala se na shvaêanju da je obrezanje srca vaænije od tjelesnog obrezanja. Sloboda zahvaljujuêi kriæu (Ivan 8,31-36; Rimljanima 6,6.7; 8,2.3; 1. KorinÊanima 15,55; GalaÊanima 3,23-25; 4,7.8; Hebrejima 2,14.15) Abrahamovi potomci imali su pogreπno razumijevanje da su automatski spaπeni na osnovi svojeg podrijetla. Isus je to razjasnio rekavπi da je svatko tko grijeπi rob grijeha. Spasenje se, prema tome, ne stjeëe na osnovi obiteljskog stabla, jer se vjeëni æivot oduvijek dobivao, i joπ uvijek se dobiva, jedino preko kriæa. Kao mladi ljudi, mi mislimo da sloboda znaëi iêi u svijet i Ëiniti πto god nam se prohtije. Smatramo da nas Gospodnje zapovijedi sputavaju jer nas ograniëavaju u zabavljanju. Meappleutim, Boæji zakon nas oslobaapplea od posljedica grijeha. BuduÊi da æivimo u greπnom svijetu, moæda Êemo okusiti smrt prije Isusovog drugog dolaska, ali Ëak i ako naπe smrtno tijelo bude uniπteno na ovom svijetu, dolazi dan kada Êe se pred Isusovim imenom pokloniti svako koljeno i svaki jezik priznati da je Isus Krist Gospodin (Filipljanima 2,10.11). Bit Êe to onog dana kad mrtvi budu uskriπeni u trenuêu oka i kad se naπe smrtno tijelo obuëe u besmrtnost (1. KorinÊanima 15,52-54). ODGOVORITE 1. Zaπto je jedinstvo u crkvi tako vaæno? 2. Zaπto je vaæno ne kompromitirati boæanska naëela u postizanju jedinstva? 3. Bi li bilo poπteno da se spaπavamo na osnovi pripadnosti obitelji u kojoj smo roappleeni? Solwazi Khumalo, Cape Town, JuænoafriËka Republika On ne gleda na nas kakvi smo sada, veê nas vidi kao osobe u kakve nas upravo preobraæava. 25
Ponedjeljak, 10. srpnja Vjera izraæena ljubavlju SVJEDO»ANSTVO GalaÊanima 5,6 Neki Æidovi iz Judeje izazvali su zaprepaπtenje meappleu obraêenicima iz neznaboπtva poteæuêi pitanje obrezanja. Oni su s dubokim uvjerenjem tvrdili da nitko ne moæe biti spaπen ako nije obrezan i ne pridræava se Ëitavog obrednog zakona. (Ellen G. White, The Story of Redemption, str. 304,305) Tako laæna braêa nisu do kraja raspoznala πto je ukinuto Kristovom smrêu... uëinivπi bezvrijednim boæanski uspostavljene obrede i ærtve hebrejskog obrednog sustava. (Isto, str. 305,306) U Kristu nikakvu vrijednost nemaju ni obrezanje ni neobrezanje. Ono πto se raëuna jest vjera koja se pokazuje u ljubavi. Pavao se ponosio svojom farizejskom strogoπêu, ali kada mu se Krist otkrio na putu u Damask, bila mu je razjaπnjena Spasiteljeva misija, kao i njegov vlastiti rad na obraêenju neznaboæaca, i on je u potpunosti razumio razliku izmeappleu æive vjere i mrtvog formalizma. (Ellen G. White, Sketches From the Life of Paul, str. 65) Objasnio je (Petar) da je Duh Sveti rijeπio pitanje o kojem oni raspravljaju tako πto je jednaku silu udijelio neobrezanim poganima i obrezanim Æidovima. (Ellen G. White, Djela apostolska, str. 122) Sada je s jednakim æarom i snagom rekao: Bog, koji poznaje, pruæio je svjedoëanstvo za njih time πto im je dao Duha Svetoga kao i nama. On, dakle, nije pravio nikakve razlike izmeappleu nas i njih, jer je vjerom oëistio njihova srca. (Djela 15,8.9) (Isto, str. 122) Svatko tko ima znanje o istini treba se probuditi i tijelom, duπom i duhom pokoriti se Boæjoj volji. Neprijatelj nam je za petama. Moramo biti budni i Ëuvati se od njega. Moramo uzeti sve oruæje Boæje.... Moramo voljeti istinu za ovo vrijeme i pokoravati joj se. To Êe nas spasiti da ne podlegnemo snazi prijevare. (Ellen G. White, Testimonies for the Church, sv. 8, str. 298) Ellen G. White nastavlja: Preklinjem one koji rade za Boga da ne prihvaêaju laæ kao istinu. Ne dopustite da ljudski razum zauzme mjesto boæanske, posveêujuêe istine.... Neka se pogreπne teorije ne njeguju u narodu koji treba Ëvrsto stajati na temelju vjeëne istine. (Isto) ODGOVORITE Kakav biste savjet dali nekom svojem vrπnjaku koji smatra da crkva nije dovoljno borbena u postupanju prema otpadnicima u svojoj sredini? Teclah P. Khumalo, Pretoria, JuænoafriËka Republika Moramo voljeti istinu za ovo vrijeme i pokoravati joj se. To Êe nas spasiti da ne podlegnemo snazi prijevare. 26
Utorak, 11. srpnja Gdje povlaëimo granicu? DOKAZ GalaÊanima 2,11-14 Dobro krπêansko vladanje jedna je od istaknutih tema u Pavlovim spisima. Pavlu je vaæno kako se krπêani ponaπaju. Da bismo slijedili Isusa, moramo ærtvovati svoje strasti koje ne oslikavaju Njegov karakter. Na primjer, kad se dvoje ljudi vjenëa, oni postaju jedno (Postanak 2,24). Oni prirodno okonëavaju prijateljstva koja bi mogla ugroziti njihov brak, i suzdræavaju se od starih navika koje bi mogle uniπtiti odnos koji imaju sa svojim braënim drugom. Brak ima svoja pravila i ako se ona kompromitiraju, dolazi do propasti braka. Ta pravila, prema tome, nisu tu da bi ograniëila slobodu, veê da bi oëuvala odnos. Kada je Petar stigao u Antiohiju, Pavao se bez sustezanja suoëio s njim u vezi s odreappleenim pitanjima koja se odnose na krπêansko ponaπanje. Pavao je æivio u vrijeme kad su Æidovi vjerovali da su superiorniji u odnosu na sve druge narode, rase i plemena. Oni su svoj klasni sustav primjenjivali Ëak i na ono πto se ticalo Boga. Mi katkad upadamo u zamku da personaliziramo Evanappleelje. Skloni smo povjerovati kako znamo viπe i razumijemo biblijska pitanja bolje od onih koji su se obratili kasnije u æivotu. To je joπ jedan klasni sustav unutar crkve. Petrovi tuæitelji u GalaÊanima 2,13 kvarili su istinu Evanappleelja pridodajuêi joj odreappleene uvjete, kao πto Ëine i krπêani u danaπnje vrijeme. Tuæitelji su bili spremni osuditi Petra ne primjeêujuêi da i sami grijeπe. Koliko puta smo mi osuappleivali druge vjernike, greπnike kakvi smo i mi, za iste grijehe koje i sami Ëinimo u tajnosti? Pavao se zatim suoëio s Petrom u vezi s njegovim povlaëenjem. Da Petar nije pravio kompromis u æivotu, dræao bi se svojeg stajaliπta i nastavio se druæiti s obraêenicima iz neznaboπtva. Umjesto toga, on je pokazao dvostruka mjerila i kolebljivu vjeru. Kako se mi ponaπamo prema onima koji nisu iste vjere? Kompromitiramo li Kristova mjerila makar toliko koliko je potrebno da se uklopimo i budemo prihvaêeni? Krist nas ohrabruje da budemo svjetlo svijetu (Matej 5,14). Prema tome, trebamo se Ëvrsto dræati Njegovih naëela i ne kompromitirati ih. PrkoseÊi bilo kojoj Boæjoj zapovijedi, mi naruπavamo sliku o Njegovom karakteru i objavljujemo da On nije savrπeni Bog. ODGOVORITE 1. Kako krπêani mogu imati slobodu a da istodobno ne kompromitiraju istinu Evanappleelja? 2. Kako se ponaπamo prema novoobraêenicima u svojoj crkvi? Jesu li oni dobro prihvaêeni? 3. Kako se moæemo saëuvati da ne padnemo u zamku u koju su upali Petrovi tuæitelji? Sanelisiwe Nkomo, Pretoria, JuænoafriËka Republika 27
Srijeda, 12. srpnja Jedinstvo u Evanappleelju PRIMJENA Efeæanima 4,13 Jedna afriëka poslovica glasi: Ako æelite iêi brzo, idite sami. Ako æelite iêi daleko, idite zajedno. Povijesne Ëinjenice dokazuju da se uspjeh obiëno postiæe kad se ljudi ujedine i rade zajedno na ostvarenju zajedniëkog cilja. To lijepo ilustriraju dogaappleaji na blagdan Pedesetnice. Kad su svi apostoli bili zajedno, primili su Duha Svetoga i propovijedali Evanappleelje sa silom. Rezultat je bio da se obratilo viπe tisuêa ljudi. Meappleutim, kada doapplee do razdora i podjela, postiæe se vrlo malo. Prema tome, nije nikakvo iznenaappleenje da Isus Krist, kao i Njegovi uëenici, ne samo da su se zalagali za jedinstvo i propovijedali o tome, veê su pokazivali i kako i zaπto bi trebalo njegovati jedinstvo. Jedinstvo crkve u Galaciji bilo je ugroæeno kad su se javile podjele zbog neslaganja u vezi s obrezanjem. Pavao se dosta vremena bavio tim pitanjem i pokuπavao obnoviti jedinstvo. To naglaπava vaænost jedinstva u crkvi. Pojam jedinstva odnosi se na jednost, to jest postojanje jednog nepodijeljenog entiteta. 1. Premda je Boæja crkva puna razliëitih ljudi s razliëitom proπloπêu, osobinama, darovima, talentima i izgledom, ipak je Boæja zamisao da oni budu ujedinjeni i da rade zajedno kako bi ispunili poslanje Crkve (vidi Ivan 17,20-23). 2. Apostol Pavao definira jedinstvo kao zajednicu onih koji su jedno u mislima i duhu, i imaju jednu volju. Prema tome, ta jednost znaëi neπto viπe od suglasnosti u intelektualnom smislu. To znaëi biti jedno u onome πto vjerujemo i raditi zajedno na ostvarenju istog poslanja, s istom svrhom i ciljem (vidi 2. KorinÊanima 13,11; Filipljanima 1,27; 2,2; 1. Petrova 3,8). 3. Kad god u crkvi doapplee do podjela ili neslaganja, razlike treba ostaviti po strani, a pozornost usmjeriti na biblijski nauk. ProuËavajuÊi Sveto pismo, otkrit Êemo da je naπe zajedniëko poslanje πirenje Evanappleelja (vidi Djela 2,2-4; Efeæanima 4,13). ODGOVORITE 1. Jedan od problema koji je u crkvi u Galaciji stvarao podjele bilo je pitanje obrezanja. Je li i danas uobiëajeno da se u crkvi javljaju neslaganja zbog rasnih, kulturalnih, tradicionalnih i osobnih razlika? 2. Koji problemi stvaraju podjele u vaπoj mjesnoj crkvi? Kako moæete raditi na obnovi jedinstva uz pomoê primjera iz Svetoga pisma? Lucile Nonhlanhla Mlalazi, Cape Town, JuænoafriËka Republika Boæja je zamisao da Njegovi sljedbenici budu ujedinjeni i da rade zajedno kako bi ispunili poslanje Crkve. 28
»etvrtak, 13. srpnja Savrπena veza jedinstva MI LJENJE Psalam 133,1 Stvaranje ljudskog roda bilo je zajedniëka odluka Oca, Sina i Duha Svetoga. I plan spasenja palog ËovjeËanstva preko Kristove smrti bio je takoappleer rezultat savrπene veze jedinstva unutar Boæanstva. Od Kristovog roappleenja u Betlehemu do krπtenja na Jordanu, postoje upadljivi dokazi o bliskom jedinstvu izmeappleu Njega i Njegovog nebeskog Oca, kao πto se vidi iz ovih rijeëi: Doapplee glas s neba: Ti si Sin moj, Ljubljeni moj, koga sam odabrao! (Marko 1,11 KS) Kao i ovih: Ne vjerujeπ li da sam ja u Ocu i Otac u meni? RijeËi koje vam ja govorim ne govorim sâm od sebe, nego Otac koji prebiva u meni sâm Ëini djela. (Ivan 14,10) Preko Krista Bog je pozvao ËovjeËanstvo da bude dio te prisne veze koja postoji izmeappleu Njega i Njegovog Sina. Za one koji su odgovorili na ponudu vjeënog æivota prihvaêajuêi Isusa Krista kao svojega Gospodina i Spasitelja, ne postoji veêa Ëast od jedinstva vjere meappleu njima, koja sve upuêuje na Jaganjca Boæjeg bez obzira na njihovu razliëitost. Isus Krist nam je darovao spasenje na osnovi svoje krvi i dao zadaêu da dopremo do onih koji joπ uvijek nisu odgovorili na Njegovu ponudu vjeënog æivota. Vrijeme se bliæi kraju i ta zadaêa mora biti ispunjena. Meappleutim, bez potpune predaje, iskrenog obraêenja, ljubavi prema istini i jedinstva pod vodstvom Duha Svetoga, duπe su u opasnosti od vjeënog gubitka. Zato, povrh svega toga odjenite se u ljubav, koja je veza savrπene skladnosti! (Koloπanima 3,14 KS) Jedna od Isusovih najduæih molitava bila je molitva da Njegovi uëenici budu savrπeno jedinstveni, baπ kao πto je On jedno s Ocem. U tom Duhom voappleenom jedinstvu leæi snaga Evanappleelja koja pokreêe srce, um i cijelu osobu, usklaappleujuêi ljude dok ne postignu zrelost uma Isusa Krista. ODGOVORITE 1. Koje praktiëne smjernice trebamo slijediti kako bismo postigli jedinstvo u Kristu? 2. Koji izazov stoji pred vama da biste odgovorili na poziv na jedinstvo? 3. Ako pijemo s istog izvora spasenja, zaπto smo joπ uvijek podijeljeni? Antonio Zacarias Felino, Claremont, Cape Town, JuænoafriËka Republika Preko Krista Bog je pozvao ËovjeËanstvo da bude dio te prisne veze koja postoji izmeappleu Njega i Njegovog Sina. 29
Petak, 14. srpnja Jedinstvo u razliëitosti ISTRAÆIVANJE 1. KorinÊanima 1,10 ZAKLJU»AK Kako je prva krπêanska Crkva rasla, Pavao je uvidio potrebu da vjernici rade zajedno, s jednim ciljem i usmjerenjem da iskreno i sa æarom objavljuju pravu evanappleeosku poruku koju je svijetu bila tako oëajniëki potrebna, uz πto je moguêe viπe jedinstva. Danas, dvije tisuêe godina nakon πto je Pavao pisao, za nas je ta poruka o jedinstvu joπ uvijek itekako znaëajna. Pa ipak, u svjetskoj Crkvi koja ima viπe od osamnaest milijuna Ëlanova, koja se pruæa na viπe kontinenata i obuhvaêa viπe kultura, jedinstvo katkad moæe biti izloæeno izazovima usprkos zajedniëkim temeljnim istinama i doktrinama koje nas povezuju. Meappleutim, kad se ljudi usklade s Bogom, veêa je vjerojatnost da Êe biti utvrappleeni u jednom razumu i jednoj misli (1. KorinÊanima 1,10). RAZMOTRITE u Pogledajte kratak videoklip pod nazivom Our Father (https://vimeo.com/ 166303527), koji prikazuje kako predstavnici razliëitih kultura izgovaraju Gospodnju molitvu na vlastitom jeziku. Razmiπljajte o tome kako molitva donosi jedinstvo u osobnom odnosu s Bogom i opêenito. u Molite se za jedinstvo u vaπoj mjesnoj crkvi, diviziji i u cijelom svijetu. u Razgovarajte s Ëlanovima svoje mjesne crkve razliëitih dobnih skupina o vaænosti jedinstva i o tome kako se, prema njihovom miπljenju, moæe ostvariti veêe jedinstvo. u Piπite na druπtvenim mreæama o tome kakav je izazov oëuvati istinu dok teæite jedinstvu. UkljuËite u raspravu πto je moguêe viπe svojih prijatelja. u Napravite matematiëku jednadæbu koja Êe obuhvaêati sljedeêe pojmove: jedinstvo, podjela, Bog, drugi, ego, razlike i vjeënost. u Posluπajte pjesmu They ll Know We Are Christians by Our Love (pjesmu izvode razliëiti umjetnici). POVEÆITE Matej 13; GalaÊanima 2,1-21. Ellen G. White, SvjedoËanstva za crkvu, sv. 1, str. 163,164. Ellen G. White, Selected Messages, sv. 2, str. 159,160,374. Jon Paulien, Knowing God in the Real World (Pacific Press, 2000., 2016.). Nina Atcheson, Buchanan, Michigan, SAD 30
Pouka 4 15. 22. srpnja 2017. Opravdanje jedino vjerom S Kristom sam razapet æivim, ali ne viπe ja, nego Krist æivi u meni. A πto sada æivim u tijelu, æivim vjerom u Sina Boæjega koji me uzljubi i predade sama sebe za mene. (GalaÊanima 2,20) OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White, Izraelski proroci i kraljevi, Znaci vremena, 2001., poglavlje 32 31
Subota, 15. srpnja Pjesme vjere UVOD Djela 12,6-9; Rimljanima 5,15; GalaÊanima 2,20 Tijekom naπeg ovotjednog prouëavanja moæda Êe nam biti teπko shvatiti πto je toëno Pavao mislio svojim naukom o opravdanju vjerom. SreÊom, neke od naπih najpoznatijih duhovnih pjesama govore nam o Ëemu je rijeë. Pjesmu Ta milost divna (Amazing Grace) napisao je John Newton 1772. godine. Newton je imao dobar razlog da sebe smatra bijednikom. Poπto je napustio vjeru svoje mladosti, Newton je postao buntovan mladiê, na zlu glasu zbog svojeg neobuzdanog ponaπanja. Dok je bio Ëlan posade na brodu Greyhound (Hrt), kapetan je za njega rekao da je jedan od najbezboænijih ljudi koje je ikad upoznao. Poslije je Newton radio na robovlasniëkim brodovima, kao sudionik u toj groznoj trgovini ljudskim biêima. Meappleutim, nakon zastraπujuêe oluje na moru koju je jedva preæivio tako πto se vezao za brodsku pumpu, poëelo je njegovo obraêenje. Poπto je zauvijek napustio plovidbu, Newton je postao sveêenik i napisao brojne duhovne pjesme od kojih je najpopularnija Amazing Grace. U toj pjesmi on priznaje da njegov æivot nije bio savrπen. OsjeÊao se izgubljenim i slijepim. Ali sve se promijenilo kad je pronaπao vjeru. OsjeÊaj divljenja i radosti izraæen u toj pjesmi razlog je njezine velike popularnosti. Pjesmu Moæe li to biti? (And Can It Be?) napisao je Charles Wesley 1738. godine. Wesleyjeva priëa potpuno je drugaëija od priëe Johna Newtona. On je bio uzoran djeëak odgajan da postane sveêenik. Dok je studirao na Oxfordu zajedno sa svojim bratom Johnom, vodio je molitvenu skupinu poznatu po poboænosti svojih Ëlanova. Ime metodisti koje su im drugi pripisali nastalo je na osnovi njihovog metodiënog prouëavanja Biblije i uzornog æivota. Ipak, i pokraj svih svojih dobrih djela, Charles se osjeêao bezvrijednim u Boæjim oëima. Meappleutim, sve se promijenilo kad je doæivio pravo obraêenje i poëeo svoju misiju meappleu obiënim narodom, putujuêi πirom zemlje i propovijedajuêi po poljima tako da je svatko mogao iskusiti Boæju ljubav. U toj pjesmi Wesley priznaje da ne razumije zaπto je Isus preuzeo odgovornost za njegove grijehe. To je nelogiëno. Ali zbog naëina na koji je izrazio osjeêaje koji ga obuzimaju kad razmiπlja o tome, ova je pjesma postala jedna od najpoznatijih i najomiljenijih. ODGOVORITE 1. Potraæite tekstove ovih duhovnih pjesama. Koja vam se viπe dopada i zaπto? 2. Moramo li biti u stanju neπto objasniti da bismo to mogli i doæivjeti? Jenny Waller, Somerset, Engleska 32 Ali sve se promijenilo kad je pronaπao vjeru.
Nedjelja, 16. srpnja 2017. Sami sebi zakon DOKAZ Rimljanima 2,12-15; GalaÊanima 2,15 DomaÊi i doπljaci Pavao je izgleda bio ponosan na to πto je rimski graappleanin i πto je odrastao u bogatom cilicijskom trgovaëkom gradu Tarzu, gdje je grëko-rimska kultura pruæala πiroke moguênosti za obrazovanje, i gdje je nauëio govoriti i pisati na knjiæevnom grëkom jeziku. Kao Æidov, Pavao je stekao i æidovsko obrazovanje u Jeruzalemu. Ali s obzirom na to da je doπao iz inozemstva, moæda se ipak osjeêao kao doπljak. Moæda su mu se rugali zbog naëina na koji se oblaëio, ili zbog naglaska? Moæda je upravo u nastojanju da nadomjesti te razlike ili tjelesne slabosti i postao farizej, fanatiëan u svojem protivljenju nauku i sljedbenicima Mesije koji je izgledao kao obiëan slabiê. Prema Pavlovom miπljenju, Boæji izabrani narod mogao je biti spaπen od uniπtenja jedino tako πto Êe se vjerno pridræavati svakog detalja Mojsijevog zakona. Trebali su biti domaêi. Nova vjera, nova sluæba Meappleutim, Pavao koji je pisao GalaÊanima bio je novi Ëovjek. Preπao je iz hladnoêe legalizma u toplinu spasonosne milosti. Sada je imao novu sluæbu objavljivanje Evanappleelja. Ali joπ uvijek je bio doπljak, netko kome Kristovi sljedbenici iz judaizma nisu mogli lako povjerovati. Jasno je da je Bog izabrao Pavla upravo zbog njegove prijaπnje fanatiëne posveêenosti tradiciji. On je sada razumio potrebu da se prevlada status quo i da se o Kristu govori doπljacima kakvi su bili GalaÊani, a da se od njih ne zahtijeva da preuzmu æidovski identitet. Kristov novi Savez ostavlja prostora za kulturnu raznovrsnost, ali i za duh zajedniπtva koji nadilazi rasna i kulturna ograniëenja, πto donosi jednakost u vjeri, a ne iskljuëivost. ODGOVORITE 1.»itajte Rimljanima 2,12-15 i razmislite o znaëenju sljedeêih rijeëi i izraza: savjest (redak 15), sami od sebe Ëine πto je po Zakonu (redak 14), i sami su sebi Zakon (redak 14). 2. Jesu li danaπnjim neznaboπcima potrebni misionari, ili moæemo prepustiti evangelizam Duhu Svetome? 3. Kako moæemo objavljivati Evanappleelje a da ne nameêemo svoju kulturu? Margaret Arbuckle Paterson, Bracknell, Engleska Kristov novi Savez ostavlja prostora za kulturnu raznovrsnost, ali i za duh zajedniπtva koji nadilazi rasna i kulturna ograniëenja. 33
Ponedjeljak, 17. srpnja Pravednik Êe od vjere æivjeti LOGOS Psalam 143,2; Matej 22,37-39; Luka 15,11-32; Ivan 1,12; 3,16; Rimljanima 1,17; 4,2; 5,1; GalaÊanima 2,14-21 Pozadina (GalaÊanima 2,14-21) U GalaÊanima 2,14-21, Pavao odgovara na vijest da crkveni voapplee, ukljuëujuêi Petra (ili Kefu), Barnabu i druge krπêane iz judaizma, zahtijevaju od neæidovskih obraêenika da slijede æidovske obiëaje i da se obrezuju. U pitanju je bilo neπto mnogo znaëajnije od ponaπanja crkvenih voapplea. Dobrobit vjernika iz neznaboπtva dovedena je u pitanje, pa Ëak i sudbina samog Evanappleelja. Da je judaizirajuêa strana ostvarila svoje namjere, tada bi Evanappleelje spasenje vjerom u Kristovu otkupiteljsku ærtvu bilo zamijenjeno doktrinom o spasenju djelima Zakona. Tako se istina Evanappleelja viπe ne bi propovijedala. (The Seventh-day Adventist Bible Commentary, 2. izd., sv. 6, str. 948) Vaænost vjere (GalaÊanima 2,20) BuduÊi da Pavao poslanicu nije podijelio na poglavlja niti se sluæio navodnicima, nije sasvim jasno zavrπava li njegovo obraêanje Petru s 14. retkom ili se nastavlja sve do 21. BuduÊi da Petar sada izlazi iz vidokruga, bolje je na Pavlov ukor upuêen njemu gledati kao da se zavrπava s 14. retkom, a retke koji slijede smatrati minijaturnim izlaganjem Pavlovog razumijevanja Evanappleelja, osobito u kontekstu stanja u Galaciji. (George Arthur Buttrick, ed., The Interpreter s Bible, 12 svezaka, New York, 1951. 1957., sv. 10, str. 482) U 20. retku Pavao razjaπnjava da je za njega pitanje vjere u srediπtu njegovog osobnog odnosa s Kristom, ali i Evanappleelja kao cjeline. S Kristom sam razapet æivim, ali ne viπe ja, nego Krist æivi u meni. A πto sada æivim u tijelu, æivim vjerom u Sina Boæjega koji me uzljubi i predade sama sebe za mene. (GalaÊanima 2,20) Ova tema o vaænosti vjere uvijek se iznova ponavlja u evanappleeljima (Ivan 1,12; 3,16) i Pavlovim spisima (vidi Rimljanima 4,3; 5,1). Doktrina o opravdanju vjerom (Psalam 143,2) Pavao tvrdi da opravdanje (pravni termin prema kojem smo mi poπteappleeni posljedica grijeha) dolazi kao besplatan dar od Boga preko Krista. Djela nemaju nikakvog udjela u tome. S Boæje strane, to je dar koji je omoguêen preko Krista. S ljudske strane gledano, mi se moramo osloniti na Ëinjenicu da nas je Bog voljan i sposoban opravdati kao greπnike. Opravdavamo se vjerom i samo vjerom. (Frederick Carl Eiselen, Edwin Lewis, and David G. Downy, eds., The Abingdon Bible Commentary, New York: Abingdon Press, 1929., str. 1212) Prema Pavlu, ta se doktrina viπe od svega odnosi na osobnu teænju za Boæjom ljubavlju i mirom kakvi su otkriveni u Kristu. Opravdanje je moæda pravni 34
termin, ali on jednostavno oznaëava da nas je Bog prihvatio, da smo Ëlanovi Njegovog domaêinstva i da smo priznati kao Njegova djeca sa svim pravima nasljednika. Naπ status je obnovljen baπ kao πto je izgubljeni sin bio vraêen na svoj prijaπnji poloæaj zahvaljujuêi milosti njegovog oca, i to u trenutku kada je sve πto je traæio bilo poloæaj sluge. Zapazite kako Pavao potkrepljuje svoj argument citatom iz Starog zavjeta (Psalam 143,2). Sveto pismo je za Æidove imalo zadnju rijeë. Doktrinom o opravdanju vjerom u Krista, bez potrebe za djelima Zakona, Pavao izbjegava dvije poteπkoêe. Prvo, Boæja milost postaje kljuëna, a kad bismo mogli biti opravdani na osnovi djela, ne bi bilo potrebe za miloπêu. Drugo, Kristova smrt ostaje u srediπtu, a kad bismo traæili spasenje u Mojsijevom zakonu, Kristova smrt ne bi bila potrebna. (Matthew Henr s Commentary, str. 638) Vjera i reformacija (Rimljanima 1,17) Doktrina o opravdanju vjerom nalazi se u srcu protestantske reformacije iz πesnaestog stoljeêa. Martin Luther, vodeêa figura reformacije, odbacio je tvrdnju srednjovjekovne Crkve da se oprost moæe kupiti isposniπtvom ili novcem. PriËa se da je papa obeêao oprost svima koji se na koljenima popnu uz Pilatove stube, za koje se tvrdilo da je Krist silazio njima i da su na Ëudesan naëin prenesene iz Jeruzalema u Rim. Dok se Luther jednog dana predano penjao tim stubama, uëinilo mu se da Ëuje neki glas poput groma koji mu je govorio: Pravednik Êe od vjere æivjeti. (Rimljanima 1,17) Odmah je skoëio na noge i napustio to mjesto postiappleen i prestravljen. Taj redak nikad nije izgubio snagu u njegovim mislima. Od tog trenutka on je jasno sagledao pogreπnost uzdanja u ljudska djela radi spasenja, i potrebu da se umjesto toga vjeruje u Krista. OËi su mu se otvorile i viπe se nikada neêe zatvoriti za papinske zablude. Kad se licem okrenuo od Rima, okrenuo se od njega i svojim srcem i od tog se vremena sve viπe odvajao od Rima dok nije prekinuo svaku vezu s papinskom Crkvom. (Ellen G. White, Velika borba, str. 98) ODGOVORITE 1. Trebamo li razumjeti sve da bismo mogli vjerovati u Boga? Zaπto? (vidi Job 13,15) 2. Zaπto je doktrina da pravednik æivi od vjere toliko vaæna za krπêanski put? Je li vjera skok u tamu ili skok u svjetlo? 3. Do kakve bi reforme po vaπem miπljenju doπlo kad bismo iznova prouëavali Poslanicu GalaÊanima? to treba reformirati u naπem æivotu ili u crkvi? 4. Na koji naëin usporedba o izgubljenom sinu ilustrira opravdanje vjerom? (Luka 15,11-32) Roy King, Bracknell, Engleska Opravdavamo se vjerom i samo vjerom. 35
Utorak, 18. srpnja UËenje u Kristovoj πkoli SVJEDO»ANSTVO Efeæanima 2,8 Spisi Ellen G. White sadræe mnogo razmiπljanja i opπirnih rasprava na temu spasenja vjerom i uloge djela. Opravdanje vjerom izvan je svake rasprave. I svaka rasprava prestaje Ëim se razjasni da zasluge palog Ëovjeka na osnovi njegovih dobrih djela nikad ne mogu pribaviti vjeëni æivot. Svjetlo koje mi je Bog dao u vezi s tim znaëajnim predmetom ne ostavlja prostora ni za kakva pitanja u mojem umu. Opravdanje u potpunosti ovisi o milosti i ne dobiva se nikakvim djelima koja pali Ëovjek moæe uëiniti. (Ellen G. White, The Ellen G. White 1888. Materials, str. 812,813) Moramo uëiti u Kristovoj πkoli. Niπta osim Njegove pravednosti ne moæe nam dati pravo ni na jedan od blagoslova Saveza milosti. Dugo smo Ëeznuli za tim blagoslovima i nastojali ih steêi, ali ih nismo primili jer smo njegovali misao da moæemo uëiniti neπto da bismo ih postali dostojni. Nismo gledali izvan sebe vjerujuêi da je Isus æivi Spasitelj. Ne smijemo pomisliti da Êe nas spasiti vlastita djela i zasluge. Kristova milost naπa je jedina nada u spasenje. (Ellen G. White, Selected Messages, sv. 1, str. 351) Ta miloπêu ste spaπeni po vjeri! I to nije od vas, Boæji je to dar! (Efeæanima 2,8) Ta istina Êe razjasniti ovaj predmet vaπem umu ako ga ne zatvorite za zrake svjetla. VjeËni æivot je beskonaëan dar. A buduêi da je beskonaëan, nema nikakve moguênosti da ga zaradimo. To jednostavno mora biti dar. Kao dar, on mora biti prihvaêen vjerom, a zahvalnost i Ëast moraju se ukazati Bogu.»vrsta vjera nikog neêe navesti da se ponaπa fanatiëno niti kao lijeni sluga. Zavodljiva sila Sotone navodi ljude da gledaju na sebe umjesto na Isusa. Kristova pravednost mora iêi pred nama da bi slava Gospodnja postala naπa nagrada. Ako Ëinimo ono πto je Bogu po volji, moæemo primiti velike blagoslove kao Boæji besplatan dar, ali ne zbog naπih zasluga koje nemaju nikakvu vrijednost. (Ellen G. White, Faith and Works, str. 27,28) ODGOVORITE 1. Spaπavamo li se samo vjerom ili uvijek postoji neko ali kao na primjer: Ali prvo se moramo pokajati? 2. Je li lako prihvatiti istinu da je spasenje u potpunosti dar i da ne moæete uëiniti niπta da biste ga zaradili? Erica Hole, Binfield, Engleska Ne smijemo pomisliti da Êe nas spasiti vlastita milost i zasluge. Kristova milost naπa je jedina nada u spasenje. 36
Srijeda, 19. srpnja Opravdanje vjerom æivjeti i vjerovati u to PRIMJENA Luka 19,1-9; Ivan 8,3-11; Rimljanima 3,22-31; GalaÊanima 1,16; 2; 3,22; 5,22.23; Jakov 2,18 Rasprava o obrezanju o kojem je rijeë u Poslanici GalaÊanima 2 svodi se na iskljuëivost i na pripadanje odvojenoj zajednici spaπenih koji su to postali svojom posluπnoπêu Zakonu. Pavao se Ëudi takvom ponaπanju (GalaÊanima 1,6) i naziva ga izvrtanjem Evanappleelja. Kako, dakle, to moæemo izbjeêi? Ne koristite se Zakonom da biste sudili drugima. Adventisti se pozivaju da æive u skladu sa smjernicama u pogledu toga πto treba jesti, kako se oblaëiti i kako se ponaπati. Svrha je tih smjernica da nas oëuvaju u dobrom zdravlju i zaπtite od onoga πto Pavao naziva tjelesna djela (GalaÊanima 5,19). Meappleutim, katkad smo u kuπnji da sudimo o drugima pretvarajuêi ih u greπnike u oëima naπe zajednice i stvarajuêi prepreke za nove vjernike. Naπa sklonost da sudimo jedni drugima i licemjerje koje pritom pokazujemo, tema su koja se stalno ponavlja u evanappleeljima. Sjetite se carinika (Luka 19,1-9) i æene uhvaêene u preljubu (Ivan 8,3-11), koji su Kristu predstavljeni kao greπnici, ali im je On oprostio. Njih dvoje su, kao i svi mi, pomireni s Bogom ( opravdani ) vjerom, a ne neëim πto su uëinili. Razmiπljajte o sudu i o onome πto nas spaπava. Dok budemo stajali pred Bogom na sudu, nitko od nas neêe biti proglaπen savrπenim zbog naëina na koji je æivio, koliko god bio posluπan, i koliko god dobra Ëinio. Umjesto toga, Isus Êe u svojoj milosti (to je dar koji nismo niëim zasluæili) stati na naπe mjesto. Premda bezgreπan, On je podnio kaznu koju mi zasluæujemo. PrihvaÊanje te Ëinjenice pomoêi Êe nam da usmjerimo pozornost na vjeru, a ne na djela. Pravednost Boæja po vjeri u Isusa Krista za sve i na sve koji vjeruju. (Rimljanima 3,22) Ponaπajte se u skladu sa svojom vjerom. Vjera u Krista pokazat Êe se u vaπem æivotu u odlukama koje donosite, u postupcima i u naëinu na koji se odnosite prema drugima (da, oni Êe to primijetiti). Kao πto Jakov kaæe: Pokaæi mi svoju vjeru bez svojih djela, i ja Êu ti svojim djelima pokazati vjeru svoju. (Jakov 2,18) ODGOVORITE 1. Jeste li kada donosili sud o tome je li netko dobar krπêanin? Ili ste Ëuli druge kako razgovaraju o nekom Ëlanu crkve na taj naëin? Je li to u redu? 2. Svijet je pun duha nadmetanja. Neki ljudi teæe savrπenstvu i osjeêaju se vrlo loπe kad to ne postignu. to takvima poruëuje pouka za ovaj tjedan? Rob Waller, Somerset, Engleska 37
»etvrtak, 20. srpnja Put u pakao MI LJENJE GalaÊanima 2,15.16; 5,22.23 Ako vjerujemo da smo opravdani vjerom a ne djelima, znaëi li to da nije vaæno πto radimo dokle god imamo dobre namjere? Prema psihologu Izzyju Kalmanu, veêina problema ovog svijeta izazvana je dobrim namjerama (https://www.psychologytoday.com/blog/resilience-bullying/ 201008/principle-number-one-the-road-hell-is-paved-good-intentions). Lovci na vjeπtice u Srednjem vijeku spalili su desetke tisuêa æena u pokuπaju da zaustave epidemije.»ak je i Hitler vjerovao da radi neπto dobro i da Êe ovaj svijet uëiniti boljim time πto Êe ga oëistiti od Æidova i drugih naroda koje je smatrao neëistim. To se odnosi i na naπe ponaπanje prema prirodi. Tijekom 1970-ih, uzgajivaëi somova uvodili su azijskog πarana u svoje ribnjake s dobrom namjerom da vodu Ëisti od planktona i algi omoguêavajuêi bolje zdravlje somova. A onda je proædrljivi i agresivni azijski πaran desetkovao domaêe vrste. Ona Ëuvena izreka da je put u pakao poploëen dobrim namjerama, Ëesto se pokazuje istinitom. Prema Kalmanu, dobra djela su nam potrebna isto kao i dobre namjere. Ne moæemo se osloniti na pretpostavku da Êe sve πto proizlazi iz naπih dobrih namjera biti pozitivno. Dobre namjere same po sebi nisu dovoljne da bi naπi postupci bili moralno ispravni. Moramo preuzeti odgovornost za posljedice svojih djela, Ëak i ako nismo namjeravali da do njih doapplee. U Poslanici GalaÊanima 5, Pavao nam otkriva kako moæemo provjeriti jesu li naπi postupci doista moralno ispravni. Ako postupamo u skladu s Boæjom voljom, u svemu πto radimo pokazivat Êe se plod Duha: ljubav, radost, mir, strpljivost, blagost, dobrota, vjera, krotkost, uzdræljivost (GalaÊanima 5,22.23). Pomislite samo koliko bi povijest bila drugaëija kad bi svjetski voapplee primjenjivali ovaj test. Prema krπêanskom filozofu C. S. Lewisu, u vjekovnoj raspravi o tome πto je vaænije vjera ili djela, zapravo i nema niëega spornog. I jedno i drugo je vaæno. KrπÊani se Ëesto spore oko pitanja je li vjera u Krista ono πto Êe krπêanina konaëno odvesti kuêi, ili su to dobra djela.... Meni to izgleda kao da pitate koja je oπtrica πkara potrebnija. (C. S. Lewis, Mere Christianity, str. 148) Neka nas naπa vjera uvijek navodi da ispravno i moralno postupamo, i neka nam Bog oprosti zbog neæeljenih posljedica naπih pogreπaka. ODGOVORITE 1. Jeste li ikad uëinili neπto πto je imalo neæeljene posljedice? 2. Smatrate li da i teroristi imaju dobre namjere? 3. Da li cilj ikada opravdava sredstvo? Elizabeth Rhodes, Somerset, Engleska 38
Petak, 21. srpnja Religija skrojena prema obiëajima ISTRAÆIVANJE GalaÊanima 2,14-21; 3,1-10; Hebrejima 11,6; 2. KorinÊanima 5,17 ZAKLJU»AK Biti Æidov u prvom stoljeêu znaëilo je boriti se s identitetom. Slavni dani Izraela bili su proπlost veê mnogo generacija i oni su se, bez obzira na to jesu li æivjeli u Judeji ili Galaciji, nalazili pod vlaπêu koja je bila ravnoduπna prema njihovim vjerskim naëelima. Da bi saëuvao svoj identitet, narod je naglaπavao obiëaje po kojima se razlikovao od drugih. Problem je nastao kad su ti obiëaji, koji su trebali upuêivati na Boga, poëeli zaklanjati Boga. Kada su krπêani iz judaizma poëeli prisiljavati obraêenike iz neznaboπtva da slijede æidovske obi- Ëaje, Pavao ih je podsjetio da nas spaπava naπa unutarnja vjera u Krista, a ne naπi izvanjski postupci. Na kraju krajeva, kaæe Pavao, da su nas djela mogla spasiti, Isus se mogao poπtedjeti putovanja na Zemlju. RAZMOTRITE u Navedite razliëite naëine na koje vi i ljudi koje poznajete pokuπavate zasluæiti Boæju naklonost. u Napravite dijagram koji prikazuje u kojem postotku smatrate da je vaπ odnos s Bogom zasnovan na djelima, a u kojem na vjeri i oslanjanju na Njega. u Razmiπljajte o ulozi koju vjera igra u naπem pomirenju s Bogom. u Slavite Boga zbog onoga πto je uëinio za vas i zbog toga πto ste pobijedili. u Razgovarajte o tome stavljaju li danaπnji krπêani preveliki naglasak na djela ili na odnos. u Napravite dramski prikaz rasprave izmeappleu Pavla i onih koji su se zalagali za opravdanje djelima. u Napravite plan kako Êete æivjeti vjerom u Boga. POVEÆITE Ellen G. White, Djela apostolska, 36. poglavlje, Otpad u Galaciji. George R. Knight, Exploring Galatians and Ephesians (Review and Herald, 2005.), 8. poglavlje, One Gospel for All, 2:14-21. Carl P. Cosaert, Galatians: A Fiery Response to a Struggling Church (Review and Herald, 2011.), 4. poglavlje, Our New Identity in Christ. Tompaul Wheeler, Nashville, Tennessee, SAD 39
Pouka 5 22. 29. srpnja 2017. Starozavjetna vjera Krist nas otkupi od prokletstva Zakona, postavπi za nas prokletstvom. Jer pisano je: Proklet svaki koji visi na drvetu. (GalaÊanima 3,13) OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White, Izraelski proroci i kraljevi, Znaci vremena, 2001., poglavlje 33 40
Subota, 22. srpnja Otkupljeni za neπto bolje UVOD 1. Petrova 1,18.19 PriËa o Chrisu Napieru podsjetila me je na temu otkupljenja. Chris je imao vrlo teπko djetinjstvo. Izgubio je oca kad je imao samo tri godine, i to je bila okolnost zbog koje je na kraju zavrπio na ulici. Uskoro se odao nasilju i narkomaniji. S 14 godina Chris se veê upuπtao u kraapplee i bio aktivni narkoman. Sa svojim drugovima koji su razmiπljali isto kao i on, krao je novëanike i torbice kako bi nabavio novac za kupnju kokaina. Jednog dana, igrom sluëaja, posao s drogom nije iπao prema planu i Chris je zavrπio u rukama policije. Osuappleen je na doæivotnu zatvorsku kaznu zbog ubojstva s predumiπljajem i posjedovanja kokaina. Dok je bio u zatvoru, dobio je pismo od svojeg brata iz kojeg je saznao da je njegov najbolji prijatelj ustrijeljen, izboden noæem i da je njegovo tijelo spaljeno. To je za njega bila prekretnica. Chris je postao uzorni zatvorenik. Nakon πto je odsluæio petnaest godina zatvora, dobio je pomilovanje od dræave. Na æivotnoj prekretnici napisao je knjigu Poverty and Prison: Frustrations of My Past (Siromaπtvo i zatvor: Frustracije moje proπlosti). Sada on provodi vrijeme tako πto dræi govore riziënim skupinama mladih u svojoj zajednici i πire. Chris vjeruje da su njegovi problemi nastali zbog siromaπtva, æivota na ulici, ovisnosti o drogi i æivota u zatvoru. U isto vrijeme on smatra da postoji izlaz otkupljenje za one koji su se upustili u takve aktivnosti. Iako smo prodavali drogu, uvijek smo se iz toga æeljeli izvuêi, kaæe Napier. Bili smo svjesni da smo uhvaêeni u zamku i da postoji bolji æivot. (http:// www.fox10tv.com/story/31331213/a-story-of-redemption-former-criminal-inspirescommunity) Kad je ËovjeËanstvo palo u grijeh, svi ljudi osuappleeni su na kaznu. avao polaæe pravo na ljudski rod. Mi smo zasluæili smrt. Pa ipak, Bog nam je dao drugu priliku za æivot. On je poslao svojega jedinoroappleenog Sina Isusa Krista da nas otkupi za neπto bolje. Krist je morao podnijeti sve uvrede i svu bol, i umrijeti kako bi otkupio pali ljudski rod. Mi nismo platili niπta za svoje otkupljenje. ZahvaljujuÊi Boæjoj ljubavi, Krist je sve platio umjesto nas. ZahvaljujuÊi prolivenoj dragocjenoj Kristovoj krvi, mi smo pomireni s Bogom. Motiv pomirenja provlaëi se kroz Ëitavu Bibliju, od Starog zavjeta do evanappleeoskog doba. Ovaj tjedan uëimo o otkupljenju ljudskog roda vjerom u Krista, koja je postojala joπ od vremena patrijarha i proroka. Bernard Mutuku, Nunguni, Kenija Mi nismo platili niπta za svoje otkupljenje. ZahvaljujuÊi Boæjoj ljubavi, Krist je sve platio umjesto nas. 41
Nedjelja, 23. srpnja to je potrebno za otkupljenje LOGOS Postanak 15,6; Djela 5,30; Rimljanima 4,4-6; 13,8-10; 1. KorinÊanima 1,23; GalaÊanima 3,1-10 Razotkrivanje bezumlja (1. KorinÊanima 1,23; GalaÊanima 3,1-5) Premda je odgojen u strogo æidovskoj kulturi, poπto je prihvatio Krista, Pavao je doæivio potpunu promjenu. Postao je Boæji glasnik i propovijedao Evanappleelje o raspetom Kristu. Ostavio je po strani sva uëenja, filozofiju i govorniπtvo iz svoje proπlosti da bi svim srcem prihvatio novi æivot u Kristu. U 1. KorinÊanima 1,23 Pavao naglaπava misao da je Evanappleelje o Kristu ludost i kamen spoticanja za one koji se joπ uvijek dræe svjetovne mudrosti. Nasuprot tome, za otkupljene Evanappleelje je blaæena nada, izvor radosti za sve koji vjeruju. Senzualni, zavidni, ponositi i ambiciozni podjednako vide da se Evanappleelje protivi njihovim omiljenim teænjama. Ali oni koji primaju Evanappleelje i koji su prosvijetljeni Boæjim Duhom, vide viπe Boæje mudrosti i sile u uëenju o raspetom Kristu nego u svim ostalim Njegovim djelima. (http://biblehub.com/1_co rinthians/1-23.htm) Spasenje mijenja naëin na koji razmiπljamo. Svjetovno glediπte znaëi da smo joπ uvijek od svijeta, iako tvrdimo da smo krπêani. U jednom trenutku mi poëinjemo zloupotrebljavati Pismo, koristiti ga da bismo opravdali vlastite interese i izbjegli ono πto Boæja rijeë otkriva. A ako se to dogodilo Ëlanovima crkve u Galaciji, moæe se dogoditi i nama. ZnaËenje otkupljenja (GalaÊanima 3,1-5) Pavao ukorava GalaÊane i naziva ih nerazumnima. To znaëi da je neπto nedostajalo u njihovom znanju i razumijevanju, posebno u vezi s onim πto Krist Ëini u vjernicima. GalaÊani su postali nedosljedni u svojem ponaπanju. Oni nisu dopustili Boæjem Duhu da radi u njima. Zaboravili su da ih je otkupio uskrsli Spasitelj. Pavao ovdje naglaπava misao da mi po Duhu iz vjere oëekujemo pravednost (GalaÊanima 5,5). Tema u GalaÊanima 3,1-5 treba svakog krπêanina uputiti u ispravnom smjeru kako bi zadobio pravednost. U tom tekstu vidimo kako Pavao pokuπava pomoêi GalaÊanima da uvide nerazumnost svojih postupaka. Oni su proturjeëili onome πto je Krist uëinio na kriæu. UskraÊivali su Duhu pristup u svoj æivot. Zaboravili su da kao krπêani mi dobivamo novi status. PrihvaÊanje krπêanstva uvijek podrazumijeva dolazak Kristovog Duha.... Kao krπêani, viπe niste svoji. Krist vas je kupio i Duh vas posjeduje. (http://www.desiringgod.org/ messages/can-you-begin-by-the-spirit-and-be-completed-by-the-flesh) 42
Naπ dug kao krπêana (Rimljanima 13,8-10) Biblija potvrappleuje da je ljubav temelj svih krπêanskih aktivnosti (Ivan 13,34.35). Bog nas sve voli i ako Ga iskreno æelimo predstavljati, moramo pokazati bratsku ljubav u svojem æivotu. Pavao ponavlja to isto naëelo kad piπe Rimljanima: Ljubav ne Ëini zla bliænjemu; dakle je ljubav izvrπenje Zakona. (Rimljanima 13,10) Iz tog teksta izvlaëimo vaæne pouke. Prije svega, tu saznajemo da kao krπ- Êani dugujemo ljubav svima. Pavao naglaπava da vjernici trebaju voljeti jedni druge, ukljuëujuêi i one koji nisu njihove vjere. Otkupljenje je bilo rezultat ljubavi. Od nas kao krπêana oëekuje se da pokazujemo karakter bratske ljubavi. U Luki 10,29-37 Krist je istaknuo da nît ljubavi prelazi okvire naπe vjere. Ona se odnosi i na ljude koji nam se moæda baπ i ne sviappleaju, kao i na one koji su nam uëinili neπto naæao. Oni nam se ne moraju obvezno sviappleati, ali ih trebamo ljubiti. Prema njima se trebamo ophoditi kao prema sebi samima. (https://bible.org/seriespage/lesson-90-debt-you-always-owe-romans-138-10) Primjer pravednika (Postanak 15,6) Abraham je otac vjere za sve krπêane. Od poziva da napusti svoj zaviëaj (Postanak 12,1) do Saveza s Bogom (Postanak15), ovaj patrijarh je odisao snaænom vjerom u Boga. Abraham se ubraja meappleu pravednike ne zato πto je æivio savrπenim æivotom niti zato πto je odgovarao na Boæja obeêanja, veê na osnovi vjere koju je pokazao. Pavao citira taj redak da bi podsjetio GalaÊane na Ëinjenicu da spasenje vjerom nije niπta novo.»ak i u Starom zavjetu Bog je traæio vjeru, a ne djela. Kad Mojsije kaæe da je Abrahamu njegova vjera uraëunata u pravednost, to ne znaëi da je Abraham svoju vjeru na neki naëin zamijenio za pravednost. Abrahamova vjera, kao i naπa danas, nije neπto πto se moæe ostvariti umnim ili duhovnim naporima. Vjera je sama po sebi dar (Efeæanima 2,8-9). (https:// bible.org/seriespage/16-focal-point-abram-s-faith-genesis-151-21) Od Starog do Novog zavjeta naëin spasenja ostao je isti. Bog je nepromjenjiv i On oduvijek spaπava ljude jedino miloπêu po vjeri. Abraham je primio spasenje vjerom u Onoga koji Êe doêi. Mi primamo spasenje vjerom u Onoga koji je doπao Krista. ODGOVORITE 1. Premda svi grijeπimo u razliëitoj mjeri, zaπto nas je, prema vaπem miπljenju, Krist otkupio po istoj cijeni to jest vlastitom krvlju? 2. to se dogaapplea kad pokuπavamo zasluæiti spasenje djelima? 3. Kako nam vjera pomaæe da primimo spasenje? Augenia Nzuve, Nairobi, Kenija Abraham je primio spasenje vjerom u Onoga koji Êe doêi. Mi primamo spasenje vjerom u Onoga koji je doπao Krista. 43
Ponedjeljak, 24. srpnja Otkupljenje i vjera SVJEDO»ANSTVO 1. KorinÊanima 6,20; GalaÊanima 3,6 Ellen G. White je opπirno pisala o planu spasenja. U jednoj od svojih knjiga ona piπe: Jedini plan koji moæe osigurati Ëovjekovo spasenje obuhvatio je cijelo Nebo u beskonaënoj ærtvi. Anappleeli se nisu mogli radovati kad im je Krist predoëio plan otkupljenja, jer su uvidjeli da Êe Ëovjekovo spasenje njihov dragi Zapovjednik platiti neizrecivom boli. U tuzi i Ëuappleenju oni su sluπali Njegove rijeëi dok im je On objaπnjavao kako mora napustiti ËistoÊu i mir Neba, njegovu radost, slavu i vjeëni æivot i doêi u dodir s pokvarenoπêu Zemlje, iskusiti njenu bol, sramotu i smrt. On je trebao stati izmeappleu greπnika i kazne za grijeh, pa ipak Êe Ga malo njih prihvatiti kao Sina Boæjeg. On je trebao napustiti svoj uzviπeni poloæaj kao VeliËanstvo Neba, siêi na Zemlju i poniziti se kao Ëovjek, i osobno iskusiti æalost i kuπnje koje Ëovjek mora proæivjeti. (Patrijarsi i proroci, str. 43) Za krπêane u svim vremenima pokajanje i vjera u Krista bili su temelj spasenja. Abraham je pokazao vjeru u onoj mjeri u kojoj Bog to oëekuje vjeru koja vodi k pravednosti. Ispit koji je Abraham proπao nije bio lagan, od njega se nije zahtijevala mala ærtva. Snaæne su ga veze vezale uz zemlju, roappleake i dom. Ali on nije oklijevao odazvati se pozivu. On nije postavljao pitanja o obeêanoj zemlji, je li zemlja plodna a klima zdrava, ima li zemlja ugodan okoliπ i pruæa li moguênost za bogaêenje. Bog ga je pozvao i Njegov je sluga morao posluπati; za njega je najsretnije mjesto na svijetu bilo ono mjesto gdje je Bog æelio da on bude. (Isto, str. 97) Mnogi, kao i Abraham, prolaze kroz iste kuπnje. Oni ne Ëuju izravan glas koji govori s Neba, ali On ih poziva uëenjem svoje RijeËi i djelima svoje providnosti. Od njih Êe se moæda oëekivati da napuste karijeru koja obeêava bogatstvo i Ëast, da ostave korisne i prikladne veze i rastanu se od svojih roappleaka, te da poappleu putem samoodricanja, teπkoêa i ærtve. (Isto) ODGOVORITE 1. to nam Abrahamova odanost govori o vjeri? 2. Navedite tri prednosti otkupljenja. Justus Kitavi, Matuu, Kenija Oni ne Ëuju izravan glas koji govori s Neba, ali On ih poziva uëenjem svoje RijeËi i djelima svoje providnosti. 44
Utorak, 25. srpnja Abraham naπ simbol vjere DOKAZ Rimljanima 4,3 Abrahamu je preπlo u naviku da vjeruje Bogu i da Ga sluπa.... A to je poëeo pokazivati kada ga je Bog prvi put pozvao da napusti zemlju u kojoj je roappleen. (http://biblehub.com/commentaries/romans/4-3.htm) Ta Abrahamova osobina pokazuje vjeru koja dovodi do pravednosti jasna je pouka za danaπnje krπêane. Ona potvrappleuje Ëinjenicu da se Ëovjek opravdava vjerom bez vrπenja Zakona (Rimljanima 3,28 KS). Dakle, znaëi li to da trebamo odbaciti Zakon? Pavao na to odgovara: Daleko od toga! Naprotiv, tim Zakon utvrappleujemo. (Rimljanima 3,31 KS) Postoji snaæna veza izmeappleu vjere i Zakona, πto je Pavao æelio da njegovi Ëitatelji razumiju. Mnogi krπêani, ukljuëujuêi i Ëlanove crkve u Galaciji, mislili su da je moguêe postiêi spasenje Ëinjenjem djela ljubaznosti ili vrπenjem Zakona do najsitnijeg slova. Oni koji zastupaju to miπljenje smatraju da ih mogu spasiti jedino dobra djela i vrπenje Zakona. Meappleutim, postoji i bolji naëin uzdizanja Zakona. Zakon je naëinjen tako da ljude vodi Evanappleelju, a Evanappleelje ne ukida Zakon, kao πto ni Mesija nije ukinuo proroëanstva koja su pretkazala Njegov dolazak veê ih je ispunio. Na isti naëin, Evanappleelje ispunjava Zakon... i ostvaruje ono na πto je Zakon mogao samo ukazati. (https://www.gci.org/bible/rom4) Abraham pruæa krπêanima primjer pravednosti kojom se oni ne trebaju hvaliti kao da su neπto uëinili da je zasluæe. Umjesto toga, jednostavno je trebaju prihvatiti jer je pravednost Ëin Ëiste milosti s Boæje strane (http://biblehub.com/ commentaries/romans/4-3.htm). Kao adventisti sedmoga dana, ne trebamo dopustiti bilo Ëemu da naruπi naπu vjeru u Krista. Bez obzira na poloæaj koji imamo u svijetu bilo da smo bogati ili siromaπni, s diplomom ili bez nje, Bog na nas gleda na isti naëin. Jedino snaga naπe vjere u ono πto Krist moæe uëiniti u naπem æivotu odreappleuje naπu pravednost. ODGOVORITE 1. Kako nas Zakon upuêuje na Evanappleelje? 2. to sve moæe utjecati na naπu vjeru u Boga? Grace Mwende, Nairobi, Kenija Bez obzira na poloæaj koji imamo u svijetu bilo da smo bogati ili siromaπni, s diplomom ili bez nje, Bog na nas gleda na isti naëin. 45
Srijeda, 26. srpnja Zaπto nam je potrebno otkupljenje PRIMJENA Rimljanima 3,23 Pavao podsjeêa svoje Ëitatelje da je svakome potrebna Boæja milost i otkupljenje. Za nas kao greπna ljudska biêa nema mjesta u Boæjem kraljevstvu. Meappleutim, kad prihvatimo Krista i povjerujemo u Njegova obeêanja, mi ponovno postajemo pomireni s Bogom. Bog se viπe ne sjeêa naπe greπne proπlosti dokle god vjerujemo u Krista i dopuπtamo Mu da upravlja naπim æivotom. Kristova krv je najviπa cijena plaêena za naπe otkupljenje. Kad prihvatimo Krista, naπ æivot se mijenja jer Duh Sveti poëinje usmjeravati naπe putove prema pravednosti. Baπ kao πto je Bog izbavio izraelski narod iz Egipta i dao mu novu zemlju, tako je nas Krist otkupio svojom krvlju i dao nam novi identitet. To znaëi da grijeh i smrt viπe nemaju vlasti nad nama. Mi smo pomireni s Bogom preko Krista. Vjerom u Krista mi moæemo shvatiti πto se otkupljenjem ostvaruje u naπem æivotu: 1. Grijesi su nam oproπteni (Efeæanima 1,7). Svojom smrêu Krist je oprao naπe grijehe i ponovno nas uëinio ispravnima pred Bogom. Bio je to Ëin milosti od Boga za Njegovu djecu. 2. Imamo pristup vjeënom æivotu (Otkrivenje 5,9.10). Otkupljenje nam daje pristup vjeënom æivotu. Kad grijeπimo, mi zasluæujemo vjeënu smrt. Meappleutim, Bog nam je u svojoj neprolaznoj ljubavi dao drugu priliku za æivot. Ne zbog toga πto smo uëinili bilo πto dobro, veê zato πto vjerujemo u Krista. 3. Izgraappleujemo odnos s Bogom (Rimljanima 5,17). Grijeh naruπava naπ odnos s Bogom. Meappleutim, kad prihvatimo Krista kao svojeg Spasitelja, On nas ponovno uvodi u vladarsku obitelj Boæjeg kraljevstva. 4. To omoguêava Duhu Svetom da æivi u nama (1. KorinÊanima 6,19.20). Duh Sveti ne moæe æivjeti u nama ako nismo sveti. Kad Krist æivi u nama, mi dopuπtamo i Duhu da usmjerava naπ æivot. Iako smo grijeπili i zasluæili Boæji gnjev, otkupljenjem mi postajemo nova stvorenja. Upravo zahvaljujuêi tom Ëinu otkupljenja, mi moæemo ustati i s pouzdanjem se suoëiti s nevoljama na ovom svijetu, znajuêi da nas ono najbolje tek oëekuje. ODGOVORITE 1. Koje joπ prednosti otkupljenja moæete navesti? 2. Ako nas je Krist veê otkupio svojom smrêu, zaπto se moramo moliti i iêi u crkvu? Charles Mwendva, Nunguni, Kenija 46 To znaëi da grijeh i smrt viπe nemaju vlasti nad nama.
»etvrtak, 27. srpnja Skriveno Evanappleelje MI LJENJE Postanak 12,1-3 Mnogo puta sam se uæivljavala u poloæaj Izraelaca u zemlji faraona. Oni su se suoëavali s teπkim prilikama i mnogim izazovima. Meappleutim, Bog je obeêao da Êe ih osloboditi i smiriti u drugoj zemlji (Izlazak 6,6). Neki od izazova s kojima se mi danas suoëavamo kao krπêani sliëni su njihovim. Ima sluëajeva da su krπêani umirali zbog svoje vjere. Kad se naappleemo u rukama tlaëitelja, mi Ëeznemo za osloboappleenjem. Sotona je tlaëitelj koji ulaæe veliki napor da nas namami u grijeh i vjeënu smrt. Kao Izraelci u rukama faraona, i mi smo uhvaêeni u mreæu grijeha. Ako ne doæivimo osloboappleenje, moæemo tako nastaviti i umrijeti u grijehu. Meappleutim, Biblija jasno kaæe da je Bog preko svojeg Sina Isusa Krista pruæio milost greπnim ljudima. Kristova smrt na kriæu potvrdila je naπe opravdanje i pomirenje s Bogom (Rimljanima 3,24). ZahvaljujuÊi Njegovoj smrti, mi moæemo primiti silu da se odupremo grijehu. To je moguêe kad imamo vjeru u Krista. Abraham nije mogao primiti opravdanje u vlastitoj sili. Ali on je vjerovao Boæjim obeêanjima. Na primjer, kad je od Boga traæio sina, znao je da to nije fiziëki izvedivo. Meappleutim, uzdao se u Boga i vjerovao u Njegovu snagu i vjernost. Nije se oslanjao na vlastiti razum. Kako mnogo krπêana danas svojim sposobnostima daje prednost u odnosu na vjeru! Pitanje vjere za krπêane nije niπta novo. Ono je postojalo u Starom zavjetu, tijekom apostolskog razdoblja i u naπe vrijeme. Naπa je uloga kao krπ- Êana da uëimo od junaka vjere kakav je bio Abraham. Kad se oslonimo na vlastite sposobnosti, osjetimo se bespomoênim. Ni naπ trud, ni naëin æivota ni dobra djela ne mogu nas spasiti. Jedini naëin da dobijemo spasenje jest vjera u Boæja obeêanja. Abrahamovi doæivljaji pokazuju kako Bog radi u æivotu onih koji vjeruju u Njega. On je stekao pravednost na osnovi vjere u Boga. Na isti naëin, Bog je i nama darovao milost preko Krista. Naπe je da prihvatimo tu milost preko dara vjere. ODGOVORITE 1. Ako Bog spaπava greπnike, dopuπta li mi to da budem greπnik? 2. to je dokaz da Êe se Boæja obeêanja ispuniti? Victoria Nduku, Nairobi, Kenija Abrahamovi doæivljaji pokazuju kako Bog radi u æivotu onih koji vjeruju u Njega. 47
Petak, 28. srpnja Æivot zasnovan na Pismu ISTRAÆIVANJE Rimljanima 4,3 ZAKLJU»AK Sveto pismo treba biti naπ vodië u svim æivotnim podruëjima. Moramo znati o Ëemu ono govori. Dok svakodnevno pristupamo prouëavanju Biblije, moramo se moliti i traæiti pomoê Duha Svetoga da bismo to πto Ëitamo mogli i primijeniti u svojem æivotu. Uz Boæji blagoslov, to Êe nam omoguêiti da budemo utemeljeni na Boæjoj rijeëi. RAZMOTRITE u Usporedite krπêanske, æidovske i grëke ideje o raspetome Kristu (1. Korin- Êanima 1,23-25). Kako je njihov naëin æivota doprinosio prihvaêanju ili neprihvaêanju Krista? Jesu li oni bili utemeljeni na Pismu? u Napiπite Ëlanak u kojem Êete iznijeti argumente za i protiv naëina æivota zasnovanog na Pismu. u Razmislite πto biste mogli uëiniti da svoj æivot uskladite s Pismom. Napravite listu od pet aktivnosti koje moæete poduzeti u tom smislu. NaznaËite prioritete. u NauËite napamet nekoliko biblijskih redaka koji vam donose utjehu. Snimite te retke i poπaljite ih svojim prijateljima. u Smireno promatrajte prirodu 30 minuta. Pronaappleite biblijske retke koji se odnose na sedam predmeta koje ste zapazili. u Osmislite knjigu koja bi obuhvaêala vaænija biblijska obeêanja. Svrstajte ih u nekoliko kategorija, kao πto su: ohrabrenje, san, ljubav, utjeha, pobjeda, drugi dolazak itd. u Pripremite govor koji je Pavao mogao odræati GalaÊanima. Napravite dramsko uprizorenje i izvedite ga u svojem razredu glumeêi GalaÊane. Kako su oni reagirali kad su nazvani nerazumnim GalaÊanima? u Napravite plakat o tome kako moæemo biti utemeljeni na Pismu. POVEÆITE Matej 22,29; Ivan 5,39; Rimljanima 15,4; 2. Timoteju 3,15-17. Ellen G. White, Velika borba, 37. poglavlje, Sveto pismo kao zaπtita ; Moj æivot danas, str. 324. Arthur T. Pierson, Knowing the Scriptures: Rules and Methods of Bible Study. R. C. Sproul, Knowing Scripture (IVP Books, 2009.). Karen Pires, Pendleton, Juæna Karolina, SAD 48
Pouka 6 29. srpnja 5. kolovoza 2017. Prednost obeêanja Jer ako je baπtina od Zakona, nije viπe od obeêanja. A Abrahama je Bog po obeêanju obdario. (GalaÊanima 3,18) OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White, Izraelski proroci i kraljevi, Znaci vremena, 2001., poglavlje 34 49
Subota, 29. srpnja ObeÊanja koja treba odræati UVOD GalaÊanima 3,18 Rat je bjesnio na Pacifiku. General Douglas MacArthur bio je zapovjednik ameriëkih vojnih snaga na Dalekom istoku i stvari se nisu odvijale onako kako je on htio. Japanci su napali Filipine u prosincu 1941. AmeriËke i filipinske snage, malobrojne i vrlo loπe naoruæane, bile su se primorane povuêi u Bataan, gdje su uskoro bile opkoljene. MacArthuru je nareappleeno da napusti tamoπnju otoënu tvrappleavu odakle je vodio operacije i gdje je æivio sa svojom obitelji, i da odleti u Australiju. Mislio je da Êe tamo okupiti rezervne snage koje bi poveo natrag sa sobom u namjeri da ponovno osvoji Filipine. Bio je duboko razoëaran kad je zatekao manje savezniëkih vojnika nego πto se nadao, zbog Ëega je bilo nemoguêe odmah preuzeti Filipine. Hitno je dao izjavu za tisak koja je sadræavala njegovo sada Ëuveno javno obeêanje: Vratit Êu se. MacArthur je ponavljao to obeêanje duge dvije i pol godine, dok je rat bjesnio a vojno zapovjedniπtvo Sjedinjenih Dræava se usredotoëivalo na vlastite ciljeve. Ljudi koji su ostali na Filipinima bili su zarobljeni i poslani na bataanski marπ smrti, tijekom kojeg ih je poginulo najmanje sedam tisuêa. KonaËno, 20. listopada 1944., MacArthur se iskrcao u pratnji svojih oslobodilaëkih snaga i objavio preko radija: Narode Filipina, vratio sam se! (http:// www.history.com/this-day-in-history/macarthur-leaves-corregidor) Meappleutim, ne odræe se uvijek sva obeêanja. Naprotiv, moæemo slobodno reêi da smo najëeπêe svjedoci prekrπenih obeêanja. Kako su onda MacArthurovi vojnici mogli znati da Êe se on na kraju ipak vratiti?»ekali su nesumnjivo mnogo duæe nego πto su se nadali. Neki od onih koji su bili ostavljeni sigurno su izgubili nadu, ali uvjerena sam da je najveêi broj njih ipak znao da Êe general MacArthur odræati svoje obeêanje. Zaπto? Pa zato πto su ga poznavali. VeÊ su se oslanjali na njegovo vodstvo u dugim, teπkim bitkama i upoznali su njegov karakter. Prije viπe tisuêa godina Bog je dao obeêanje Abrahamu: Svoj Êu blagoslov na te izliti i uëiniti tvoje potomstvo brojnim poput zvijezda na nebu i pijeska na obali morskoj!... BuduÊi da si posluπao moju zapovijed, svi Êe se narodi zemlje blagoslivljati tvojim potomstvom. (Postanak 22,17.18) Pavao u 3. poglavlju GalaÊanima kaæe da se to obeêanje dano Abrahamu ispunilo u Kristu i da su svi koji vjeruju Abrahamova djeca. Na osnovi Ëega mi vjerujemo u Boæja obeêanja? Na osnovi toga πto Ga poznajemo. Oslanjali smo se na Njegovu vjernost u proπlosti, i moæemo se potpuno pouzdati u Njegovu vjernost i u buduênosti. Iznad svega, moæemo vjerovati da Njegovo obeêanje Abrahamu i danas joπ uvijek vrijedi. Naπa baπtina kao Abrahamove djece je sigurna jer je Bog obeêao da Êe tako biti. Jolene Sharp, Nashville, Tennessee, SAD 50
Nedjelja, 30. srpnja OznaËen, zapeëaêen i potvrappleen DOKAZ Postanak 9,11-17; 12,1-3; 15,9-18; 17,1-8; Matej 5,17.18; Rimljanima 4,13; GalaÊanima 3,7.16-19 Hebrejska rijeë b rit znaëi savez ugovor ili pakt. U starozavjetno vrijeme sporazum izmeappleu dviju strana potvrappleivan je æivotinjskim ærtvama. Æivotinje bi bile ubijene, rasjeëene napola i polagane na zemlju tako da jedna strana leæi nasuprot drugoj, dok se izmeappleu njih nalazila staza. Oni koji su pravili pogodbu proπli bi izmeappleu æivotinjskih polovica kako bi pokazali svoju spremnost da odræe savez. Otuda je b rit bio sinonim za prolijevanje krvi. (http://www.hebrew4 christians.com/glossary/word_of_the_week/archived/brit/brit.html) U Postanku 15 Bog traæi od Abrahama da prinese junicu, kozu, ovna i dvije ptice, da ih rasijeëe napola i poreda po tlu. Zatim Bog, u vidu plamena ognjenog, prolazi izmeappleu æivotinja, zapeëaêuje Savez i obeêava Abrahamu zemlju od rijeke u Egiptu do Eufrata. Meappleu mnoπtvom saveza koji se spominju u Bibliji, uoëavaju se dvije posebne vrste uvjetni i bezuvjetni. Ako su obje strane trebale uëiniti neπto u vezi sa savezom, on se smatrao uvjetnim. Ako je samo jedna strana obeêala da Êe uëiniti neπto za drugu bez obzira na njezine postupke, to je bio bezuvjetni savez. (http://www.compellingtruth.org/covenants-in-the-bible) Kad je Bog pozvao Abrahama da napusti svoju zemlju u Postanku 12, to je bilo uvjetno obeêanje. Ako Abraham poapplee, Bog Êe ga blagosloviti. Boæje obeêanje da Êe poslati Mesiju preko Davidove loze bilo je bezuvjetni savez. David nije morao niπta uëiniti da bi Bog odræao svoje obeêanje. Na hebrejskom jeziku o Deset zapovijedi se govori kao o ploëama Saveza. Zakon (kako se zapovijedi joπ nazivaju) je povezan sa Savezom. To nisu suprotne strane istog spektra, od kojih se jedna zasniva na vjeri, a druga na djelima. Meappleu njima postoji velika sliënost. Sam Krist je rekao da je doπao ispuniti Zakon i Proroke. Drugim rijeëima, On je doπao ispuniti Deset zapovijedi i/ili Savez. Taj bezuvjetni Savez koji je Bog uspostavio sa svojim narodom trebao je biti zapeëaêen prolijevanjem krvi. Prema tome, Kristova smrt prikazivala je zapeëaêenje Saveza, πto pokazuje da Bog dræi svoj dio sporazuma. Bog je sam zapeëatio taj Savez. Pavao piπe: Ako li ste Kristovi, onda ste Abrahamovo potomstvo, baπtinici po obeêanju. (GalaÊanima 3,29) Prema tome, mi polaæemo pravo na blagoslove tog Saveza, baπ kao Izak i izraelski narod. Abraham je bio pravedan pred Bogom na osnovi svoje vjere. Tako i nas naπa vjera povezuje s Kristom, Ëini nas pravednim pred Bogom i konaëno nam omoguêava da budemo baπtinici Saveza. Kristi Rich, Wenatchee, Washington, SAD 51
Ponedjeljak, 31. srpnja Do Boga se dolazi vjerom, a ne djelima LOGOS Postanak 9,11-17; 15,6; 22,17.18; Matej 5,17.18; Rimljanima 3,20; 4,15; 5,20; GalaÊanima 2,16 Svrha Zakona (Rimljanima 3,20; 4,15; 5,20) Kad ne poznajemo zakon (ili bilo koji njegov poseban dio), nismo svjesni πto znaëi prekrπiti ga. BuduÊi da ne æeli da bilo tko od nas bude izgubljen, Gospodin je uspostavio mehanizam pomoêu kojega saznajemo πto je grijeh. On nam je napisao svoj Zakon na gori Sinaju. Taj Zakon je do danaπnjeg dana oëuvan u Boæjem Svetom pismu i sluæi kao sustav uzbunjivanja koji nam govori kako grijeh izgleda u naπem vlastitom æivotu. Pavao to objaπnjava u Rimljanima 3,20: Po Zakonu je naime samo spoznaja grijeha. Da se razumijemo, Pavao ne kaæe da nam Zakon na bilo koji naëin osigurava spasenje. U Rimljanima 4,15 on istiëe da je posljedica krπenja Zakona Boæji gnjev, i ponovno potvrappleuje da gdje nema Zakona, nema ni prijestupa. Da je uspostavljanje Zakona bilo jedino πto je Bog uëinio za nas, bili bismo izgubljeni. SreÊom, to je samo jedna strana dvostrukog plana, dok se druga odnosi na naπu vjeru i Boæju spasonosnu milost. U Rimljanima 5,20 Pavao potvrappleuje svoju misao da je svrha Zakona razotkrivanje grijeha i istodobno spominje ono πto nas jedino moæe spasiti, a to je Njegova milost oliëena u ærtvi: A Zakon pridoapplee da se umnoæi prijestup. No gdje se umnoæi grijeh, nadmoêno obilova milost. Milost i vjera u Boæja obeêanja imaju mnogo uzbudljiviju ulogu u naπem æivotu ako odluëimo slijediti Krista. Izbavljenje koje omoguêuje Njegovo obeêanje (Postanak 15,6; 22,17.18) Bog mnogo puta u Pismu obeêava da Êe nas spasiti od naπih grijeha i druge smrti za vjeëni æivot s Njim. Pojedinosti tog obeêanja On izlaæe Abrahamu u Postanku 22,17.18: A potomci Êe tvoji zaposjesti dveri svojih neprijatelja. I potomstvom tvojim blagoslivljat Êe se svi narodi zemaljski, jer si posluπao glasa mojega. Oni koji prihvate ovo obeêanje jednog dana Êe izvojevati pobjedu nad svojim neprijateljima. Oni Êe uêi u vjeënu radost s Onim koji je obeêao da Êe ih izbaviti s Isusom Kristom. To obeêanje nije uvjetovano vrπenjem Zakona niti bilo Ëime drugim πto sami moæemo uëiniti. Gospodin se dræi tog obeêanja pozivajuêi nas da ga prihvatimo ne nekim velikim podvigom (vrπenjem Zakona), veê jednostavnim uzdanjem u Njega odnosno vjerom. I izvede ga [Abrahama] van te reëe: Pogledaj sad na nebo i prebroj zvijezde ako ih moæeπ prebrojiti. Tada mu reëe: Tako Êe biti potomstvo tvoje. I povjerova Abram Gospodu, i on mu to uraëuna u pravednost. (Postanak 15,5.6) Uzdati se u Gospodina zvuëi vrlo jednostavno, a ipak zahtijeva snaænu vjeru u Gospodina Isusa Krista. 52
Vjera u Isusa Krista (GalaÊanima 2,16) Vjera u to obeêanje pitanje je æivota i smrti. S obzirom na to da se od nas ne zahtijeva da uëinimo neπto konkretno, kao πto je vrπenje Zakona, pojam vjere uglavnom nije lako shvatiti. Pavao povlaëi jasnu granicu izmeappleu vjerovanja u obeêanje i vrπenja Zakona, naglaπavajuêi ono jedino πto nas spaπava: ZnajuÊi da se Ëovjek ne opravdava po djelima Zakona, nego vjerom u Isusa Krista, i mi u Krista Isusa uzvjerovasmo da se opravdamo po vjeri u Krista, a na po djelima Zakona, jer se po djelima Zakona nijedno tijelo neêe opravdati. (GalaÊanima 2,16) Dakle, umanjuje se znaëenje djela vrπenjem Zakona zato πto je, kao πto smo prije istaknuli, svrha Zakona prvenstveno da ukazuje na grijeh. Naπe odustajanje od vlastitih zasluga, oslanjanje na Boga i vjerovanje u ono πto On kaæe dovodi nas u vjeëni odnos s Isusom Kristom. Vjerujmo naπem Bogu koji se ne mijenja (Postanak 9,11-17; Matej 5,17.18) Mijenja li Bog svoju rijeë? Predomiπlja li se? Pavao jasno izjavljuje da On to ne Ëini. Meappleutim, ono πto se mijenja, i to Ëesto nepredvidivo, jesu naπa oëekivanja. U jednom tekstu Pavao se suprotstavlja tvrdnji da je Isus æelio promijeniti Boæju rijeë ukidanjem Zakona, i uvjerljivo naglaπava nepromjenjivu narav Njegove RijeËi. Ne pomiπljajte da sam doπao ukinuti Zakon ili Proroke. Nisam doπao ukinuti, nego ispuniti. Jer, zaista, kaæem vam, dok ne proapplee nebo i zemlja, ni jedna jota i ni jedan poteziê iz Zakona neêe proêi dok se sve ne zbude. (Matej 5,17.18) Osim obeêanja upuêenog Abrahamu, postoji joπ jedno obeêanje iz Postanka 9, koje je primjenjivo i danas. Dugu svoju u oblak stavljam, da zalogom bude Savezu izmeappleu mene i zemlje.... Potopa viπe neêe biti da uniπti svako biêe. U oblaku kad se pojavi duga, ja Êu je vidjeti i vjekovnog Êu se sjeêati Saveza izmeappleu Boga i svake æive duπe, svakog tijela na zemlji. (Postanak 9,13.15.16) Kada je dao to obeêanje Noi, Bog je stvorio vidljivi znak koji svim ljudima svjedoëi da se On ne mijenja. Duga je savrπeni simbol Boæje pouzdane RijeËi. Bog nas poziva da se uzdamo u Njega, da Mu vjerujemo i da se pozivamo na Njegova obeêanja. ODGOVORITE 1. S obzirom na naπu ljudsku narav, πto je teæe vrπiti Zakon ili vjerovati? 2. Ako Zakon ukazuje na grijeh, a Bog se nikad ne mijenja, ima li uopêe prostora da se definicije grijeha mijenjaju? Jeremy Vetter, Moscow, Idaho, SAD Vjera u to obeêanje pitanje je æivota i smrti. 53
Utorak, 1. kolovoza Boæji zakon = Boæji karakter SVJEDO»ANSTVO GalaÊanima 3,15-29 Postojao je na osnovi Boæjeg obeêanja. Bio je prihvaêen vjerom. A kad je i potvrappleen od strane Krista, prozvan je novim Savezom. Boæji zakon bio je osnova tog Saveza, koji govori o tome kako se Ëovjek ponovno moæe uskladiti s Boæjom voljom i dovesti u stanje da bude posluπan Boæjem zakonu. Prvi sporazum u Pismu nazvan stari Savez uspostavljen je izmeappleu Boga i Izraela na Sinaju, i zapeëaêen je krvlju ærtve. Abrahamov Savez, zapeëa- Êen Kristovom krvlju, naziva se drugi ili novi Savez zato πto je krv kojom je zapeëaêen prolivena nakon krvi prvog Saveza. Ali, ako je Abrahamov Savez sadræavao obeêanje o otkupljenju, zaπto je uspostavljen joπ jedan Savez na Sinaju? Zato πto je narod tijekom ropstva u velikoj mjeri zaboravio naëela Abrahamovog Saveza. Prigodom njihovog oslobaappleanja iz Egipta, Bog mu je nastojao otkriti svoju silu i milost da bi ga naveo da Ga voli i da Mu vjeruje. Vezao ga je za sebe kao njegov Izbavitelj iz ovozemaljskog, privremenog ropstva. Meappleutim, Izraelci nisu imali stvarni pojam o Boæjoj svetosti niti o izuzetnoj greπnosti vlastitog srca, o svojoj uroappleenoj nesposobnosti da, prepuπteni sami sebi, budu posluπni Boæjem zakonu, pa samim tim ni o svojoj potrebi za Spasiteljem. (Ellen G. White, From Eternity Past, str. 259,260) Boæji zakon je prijepis Njegovog karaktera. On je u poëetku bio dan Ëovjeku kao mjerilo posluπnosti.... Krist je doπao opravdati svete zahtjeve Zakona. Æivio je æivotom posluπnosti njegovim zahtjevima i tako dokazao neistinitost Sotonine tvrdnje da Ëovjek ne moæe odræati Boæji zakon. SuoËio se s kuπnjom kao Ëovjek i odolio u snazi koju Mu je Bog dao. Dok je prolazio ËineÊi dobro, iscjeljujuêi sve koje je Sotona unesreêio, On je ljudima jasno prikazivao karakter Boæjeg zakona i narav svoje sluæbe. Njegov æivot svjedoëi da i mi moæemo dræati Boæji zakon. (Ellen G. White, Testimonies for the Church, sv. 8, str. 207,208) ODGOVORITE 1. Boæji zakon je Njegov karakter, a Isus je svjedok da ga i mi moæemo dræati. to bi Bog trebao promijeniti u vaπem æivotu da biste mogli dræati Njegov Zakon? 2. Kako nas usredotoëenost na Boæju milost i silu navodi da Ga ljubimo i da Mu vjerujemo? Kako se u svojem æivotu moæete usredotoëiti na Boæju svetost? Kako Êe vam to pomoêi da dræite Boæji zakon? Laura Vetter, Moscow, Idaho, SAD 54 Njegov æivot svjedoëi da i mi moæemo dræati Boæji zakon.
Srijeda, 2. kolovoza Njegovo obeêanje joπ uvijek vrijedi PRIMJENA Postanak 12,2.3; Brojevi 23,19; GalaÊanima 3,15-18.21-25 Kada je rijeë o krπêanskoj vjeri, obeêanja i zakoni naizgled su nespojivi pojmovi. ObeÊanje je samo izjava. Zakon je obvezujuêi ugovor. To dvoje nikako ne moæe biti u uzajamnoj vezi, zar ne? Naπa nesposobnost da sagledamo povezanost obeêanja i Zakona proizlazi iz toga πto ovaj greπni, nesavrπeni svijet zamuêuje naπe razumijevanje obeêanja. BuduÊi da nismo u stanju razlikovati Boæja od ljudskih obeêanja, mi ih ne prihvaêamo dovoljno ozbiljno i zato se viπe usredotoëujemo na Zakon na ono πto, prema krπêanskom vjerovanju, treba ili ne treba Ëiniti. Zakon je pouzdan i siguran, a obeêanja nisu. Meappleutim, jeste li se ikad zapitali zaπto je Bog, prije nego πto je uopêe objavio Deset zapovijedi (Izlazak 20), obeêao Abrahamu æivot koji je nadilazio sva njegova oëekivanja (Postanak 12,2.3)?»injenica da je proπlo 430 godina prije nego πto je Bog upoznao Izrael sa Zakonom nagovjeπtava da su Njegova obeêanja isto toliko vaæna, ili Ëak i vaænija, od propisa koje oëekuje da poπtujemo. Kao πto stoji u GalaÊanima 3,17 (KS): Zakon, koji je nastao poslije Ëetiri stotine trideset godina, ne moæe tako da uniπti obeêanje obezvrijediti Saveza koji je Bog prije propisno uëinio. Kako onda mi kao krπêani moæemo pomoêi drugima da uvide da Zakon i obeêanje idu ruku pod ruku? Kako ih navesti da razumiju da obeêanje vodi k Zakonu, a da Zakon zauzvrat ukazuje na obeêanje? Meni na um padaju dva jednostavna koraka: Uputite ljude na dugu kao na dokaz pouzdanosti Boæjih obeêanja. Prije nego πto je obeêao da Êe od Abrahamove obitelji naëiniti veliki narod, Bog je stvorio dugu kao podsjetnik da se Njemu moæe vjerovati. U Brojevima 23,19 kaæe se da Bog nije Ëovjek da bi slagao.... to rekne zar ne uëini? Moæemo biti sigurni da Êe Bog ostvariti ono πto je obeêao. Niπta to ne moæe promijeniti Ëak ni Zakon. Upotrijebite Abrahamov ispit vjere opisan u Postanku 22 kao primjer neraskidive povezanosti izmeappleu obeêanja i Zakona. Boæje obeêanje Abrahamu nadilazilo je zadatak koji ga je On poslao da izvrπi, πto pokazuje kakvu je silu to obeêanje imalo u sebi. A i danas je joπ uvijek ima. Zakon ne moæe dati æivot, ali obeêanje moæe (GalaÊanima 3,21.22). Sve na πto nas Bog poziva da uëinimo πto propisuju Njegovi zakoni ne bi znaëilo niπta bez Njegovog obeêanja da Êe nas voditi na putu. ODGOVORITE Kako moæete pouëiti druge o prednostima Boæjih obeêanja u odnosu na Zakon? Kako moæete pomoêi drugima da sagledaju da su obeêanja joπ uvijek od kljuënog znaëenja za naπ svakidaπnji æivot? Mindi Vetter, Newman Lake, Washington, SAD 55
»etvrtak, 3. kolovoza Odnos ili posao? MI LJENJE Marko 10,17-22; Rimljanima 4; GalaÊanima 3; Hebrejima 11,8 Nije u pitanju niπta osobno, to je samo posao. Ta fraza se Ëesto koristi kad treba umiriti nekoga tko se upravo naπao na gubitniëkoj strani u provoappleenju nekog sporazuma. Da bi se izbjegli osobni sukobi i πto viπe smanjio rizik prilikom poslovanja, Ëesto se sastavljaju i potpisuju sluæbeni dokumenti. Sitnim slovima detaljno su ispisane posljedice bilo kakvog naruπavanja ugovora. Takvim ugovorom strane se meappleusobno vezuju. Ako je u pitanju realizirana usluga, izvrπitelj dobiva plaêu. Nagrada se zasniva na obavljenom poslu. A je li ugovor isto πto i obeêanje? Pomislite na one koji vam obeêavaju da Êe provoditi vrijeme s vama, da Êe vam pomoêi ili se moliti za vas. To su po pravilu prijatelji ili ljudi koje volimo. Nije vam potreban pisani ugovor kad je rijeë o obeêanjima onih s kojima ste u bliskom odnosu. Imate povjerenja u te ljude na osnovi onoga πto vas povezuje. Zato je tako bolno kad se jedna romansa zavrπi. Taj odnos bio je znaëajan i jedinstven po izgradnji uzajamnog povjerenja tijekom vremena. U Poslanici GalaÊanima Pavao se ogorëeno obraêa onima koji su slobodna srca novih krπêana pokuπali okovati teπkim lancima jednog strogog ugovora. Njihov kredo bio je da Êe strogim vrπenjem Zakona zaraditi vjeëni æivot. Meappleutim, Pavao ih podsjeêa da su obeêanje dano Abrahamu i Evanappleelje o Isusu neπto najuzviπenije. Boæja obeêanja dana Abrahamu bila su zasnovana na odnosu. Boæji udio u tome sastojao se u davanju obeêanja i usmjeravanju Abrahama na njegovom putu. A koji je bio Abrahamov udio? On je povjerovao Bogu ne traæeêi nikakav opipljivi dokaz. Abraham je vjerom zakoraëio u priëu koju je Bog napisao za njega. Na taj naëin on je, u tjelesnom i duhovnom smislu, krenuo na doæivotno putovanje kroz pustinju a da uopêe nije znao kamo ide (Hebrejima 11,8).»itav njegov æivot temeljio se na osobnom, bliskom odnosu s Bogom. Evanappleelist Marko iznosi priëu o bogatom mladom poglavaru koji je Isusu priπao s pitanjem πto mora uëiniti kako bi stekao vjeëni æivot. Odvaæno je nabrojio svoje preporuke. On je, naime, dræao sve zapovijedi joπ od roappleenja. A kako je Isus na to odgovorio? Prvo, zagledao se u njegovo srce i zavolio ga. Zatim ga je pozvao da se odrekne sveg svog imanja i postane Njegov uëenik, da s Ëudesnom, slijepom vjerom krene za Boæjim Sinom u nepoznato. Drugim rijeëima, da ima taj osobni odnos sa Spasiteljem. Na taj naëin on bi u zamjenu za ono πto se vidi dobio ono πto se ne vidi. Meappleutim, Biblija kaæe: I ode æalostan jer je imao mnoge posjede. (Marko 10,22) On je æelio opipljivi ugovor, a ne rizik koji prati skok vjere. Na æalost, to za njega nije bilo niπta osobno bio je to samo posao. Laura Gang, Nashville, Tennessee, SAD 56
Petak, 4. kolovoza VeÊ je uëinjeno! ISTRAÆIVANJE GalaÊanima 3,18 ZAKLJU»AK Tekst u Brojevima 23,19 podsjeêa nas da Bog nije Ëovjek da bi slagao. Prema tome, kad Bog neπto obeêa, to je veê uëinjeno, jer je Boæja rijeë sama po sebi to neπto. To se vidi u izvjeπtaju o stvaranju u Postanku, kada je Bog izgovarao rijeë i neπto πto prethodno nije postojalo, odmah se pojavljivalo. Meappleutim, katkad Bog izgovara, obeêava i poziva, ali se to ne ostvaruje istog trenutka kao u sluëaju obeêanja koje je dao Abrahamu. Zatim, kada je rijeë o Zakonu, on se pojavio nekih 430 godina nakon tog obeêanja. Opovrgava li onda taj Zakon Boæje obeêanje? Odgovor je ne! ObeÊanje dano Abrahamu bilo je veê ispunjeno Ëim su rijeëi siπle s Boæjih usana, i ono joπ uvijek vrijedi i za nas danas. Potrebna nam je samo vjera da bismo se Ëvrsto uhvatili za Boæje obeêanje dano Abrahamu da smo opravdani miloπêu i da Êemo naslijediti æivot neovisno o Zakonu, jer se sve πto je Bog obeêao izvrπava! RAZMOTRITE u Napravite plakat, mapu ili mural koji povezuje trenutak davanja Boæjeg obeêanja Abrahamu s obeêanjem koje vrijedi i danas. u Napiπite kratak tekst o tome kako se ljudi u danaπnjem druπtvu potiëu na krπenje obeêanja, nasuprot zapovijedi koju Bog daje u Bibliji da dræimo svoju rijeë i obeêanja koja dajemo. u Pjevajte pjesmu RijeË Boæju daj mi, pod brojem 105 u KrπÊanskim himnama. Kako moæemo povezati tu pjesmu s onim o Ëemu smo govorili ovaj tjedan? u U maloj skupini povedite razgovor o vaænosti dræanja obeêanja i poveæite to s Boæjim obeêanjem Abrahamu koje se proteæe Ëak i na nas. u Razmiπljajte o nekom trenutku u æivotu kad su vam roditelji ili druge odrasle osobe do kojih vam je bilo posebno stalo obeêali neπto πto nisu ispunili. Kako ste se tada osjeêali, a kako kad su odræali svoje obeêanje? Koliko se ti osjeêaji razlikuju? Moæete li vizualizirati kako Bog na vama ispunjava obeêanje dano Abrahamu? u Napravite kratak igrokaz koji povezuje trenutak davanja Boæjeg obeêanja Abrahamu i Ëinjenicu da to obeêanje vrijedi i danas i da se odnosi na nas. u Promatrajte kako odreappleene pojave u prirodi svjedoëe da su obeêanja koja je Bog dao istinita. POVEÆITE Jakov 5,12; 1. Ivanova 2,5; Ponovljeni zakon 23,23. Ellen G. White, Faith and Works, str. 47, Patrijarsi i proroci, 11. poglavlje. Nadine Joseph, Brooklyn, New York, SAD 57
Pouka 7 5. 12. kolovoza 2017. Put prema vjeri Ali je Pismo sve zatvorilo pod grijeh, da se obeêanje po vjeri u Isusa Krista dade onima koji vjeruju. (GalaÊanima 3,22) OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White, Izraelski proroci i kraljevi, Znaci vremena, 2001., poglavlje 35 58
Subota, 5. kolovoza O, nerazumni krπêani! UVOD GalaÊanima 3,22 Pavao se zabrinuo! Netko utjecajan zbunjivao je GalaÊane u subotnjoj πkoli i na bogosluæju u crkvi, i to svake subote, veê priliëno dugo. Mladi krπêani iz razliëitih crkava u Galaciji poëeli su vjerovati u uëenje prema kojem su morali prihvatiti æidovske obiëaje i uvjerenja legalizam kako bi zadobili spasenje. Bilo je to kao da ista ona djela i uëenja koja su navela farizeje da skuju urotu protiv Isusa, isti obiëaji koji su naveli Pavla (odnosno Savla u to vrijeme) da proganja tisuêe krπêana, poëinju ponovno uzimati maha. O bezumni GalaÊani! Tko li vas opëini te se ne pokoravate istini?... Tako li ste bezumni? ZapoËevπi u Duhu, zar sad u tijelu dovrπujete? (GalaÊanima 3,1.3) Pavao je vrlo uznemiren. On Ëak ni ne pokuπava govoriti blago. On se toj skupini vjernika obraêa iskreno i hrabro. To su bili ljudi koji su se djelovanjem Duha Svetoga obratili poπto su Ëuli Isusovo Evanappleelje o milosti i povjerovali u njega. Zaπto su sada to obeêano spasenje nastojali ostvariti vlastitim silama i zaslugama? Kad smo kod toga, zaπto i mi danas joπ uvijek pokuπavamo zadobiti Nebo vlastitim naporima? Zaπto se brinemo zbog visine i redovnog davanja naπe desetine i darova umjesto da s radoπêu vraêamo Bogu ono πto nam je s ljubavlju dao? Zaπto se lijepo oblaëimo za crkvu ako Krist nije prisutan u onom najvaænijem hramu naπem srcu? Zaπto se æurno probijamo kroz guævu u prometu da bismo zauzeli πto bolje mjesto u crkvi, kada je Biblija ono posljednje Ëemu pridajemo znaëenje tijekom tjedna? Otuda taj usklik: O, nerazumni krπêani! U njemu prepoznajemo poziv na buappleenje, kao πto Êemo otkriti u pouci za ovaj tjedan, poziv da iziappleemo iz legalizma i uappleemo u radost vjere i spasonosnu milost Isusa Krista. To je poziv da prestanemo sluπati i slijediti sotonski nauk koji je u suprotnosti sa svim naëelima istine. Samo Êemo se tako moêi pozvati na blagoslove novog æivota bez grijeha i vjerom uæivati u njima, pokriveni Kristovom krvlju i pravednoπêu, πto Êe nas, zauzvrat, voditi u vjeënost s Njim. Johann De Dier, Panama City, Panama Prepoznajemo poziv na buappleenje... da iziappleemo iz legalizma i uappleemo u radost vjere i spasonosnu milost Isusa Krista. 59
Nedjelja, 6. kolovoza Zakon nasuprot milosti LOGOS Ponovljeni zakon 6,24; Levitski zakonik 18,5; Matej 5,17; 1. KorinÊanima 9,21; GalaÊanima 3,11 Zakon je objavljen (Ponovljeni zakon 6,24; Levitski zakonik 18,5) Zakon prema kojem su Izraelci trebali æivjeti prvi put je objavljen nakon njihovog osloboappleenja iz Egipta. U Izlasku Ëitamo ne samo o toënom trenutku kad je Zakon prenesen Mojsiju izravno iz Boæjih usta, veê i o nestalnom odnosu izraelskog naroda prema Boæjem zakonu. Stari zavjet u viπe navrata prikazuje taj Zakon kao neπto πto se mora dræati. Drugim rijeëima, to je bilo mjerilo prema kojem su Izraelci trebali æivjeti, bilo da su to æeljeli ili ne. To nije bilo prepuπteno njihovom vlastitom izboru. I zapovjedio nam Gospod da sve ove propise vrπimo bojeêi se Gospoda, Boga svojega, za svoje dobro, u sve dane, da bi nas saëuvao u æivotu, kao πto je to danas. (Ponovljeni zakon 6,24) Dakle, vidimo da je iskonska svrha Zakona bila da Izraelcima pruæi smjernice koje su morali slijediti i koje bi ih, da su ih dræali, vodile u puninu æivota u Kristu. Ali kako je vrijeme prolazilo, naëin na koji je Boæji narod gledao na Zakon bivao je sve konfuzniji. Mnogi su se sve viπe usredotoëivali na Zakon i vjerovali da Êe tako postiêi spasenje. Rezultate takvog stajaliπta moæemo vidjeti kasnije u novozavjetnom razdoblju. Pretjerani naglasak na vrπenje Zakona vodio je u pojavu legalizma i farizejstva, o Ëemu Ëitamo u izvjeπtajima iz vremena koje je Isus proveo na Zemlji. Spaπeni miloπêu (GalaÊanima 3,11) Kada je otpoëeo poslanje propovijedanja Evanappleelja, Isus je bio svjestan na koji su naëin mnogi Izraelci razumjeli Zakon.»itavog svojeg æivota, sve do smrti, Isus je radio na πirenju evanappleeoske poruke i uëio Æidove i neznaboπce da jedini put spasenja vodi preko Njega. Isto tako i mi moæemo primiti spasenje tek kad prihvatimo Isusa kao svojeg Spasitelja i priznamo da je On umro na kriæu da bi platio cijenu naπih grijeha. Drugim rijeëima, spaπavamo se jedino vjerom u Isusa Krista i prihvaêanjem Njegove milosti. Vaæno je napomenuti da se nigdje u Svetom pismu vrπenje Zakona ne spominje kao uvjet za spasenje. Zapravo, Bog jasno kaæe da nismo na pravom putu ako imamo samo Zakon, a ne i vjeru. A da se pred Bogom nitko ne opravdava Zakonom, oëito je jer: Pravednik Êe od vjere æivjeti. (GalaÊanima 3,11) Kada je Bog umro na kriæu, prinesena je savrπena ærtva. Tek nakon toga Izraelci su poëeli shvaêati koliko grijeπe. Tako je sada naglasak s vrπenja Zakona polako poëeo prelaziti na primanje Boæje milosti radi oprosta grijeha. Bog im je jasno stavio do znanja da je milost jedini put kojim treba iêi. 60
Vrπenje Zakona (Matej 5,17) Naæalost, mnogi pogreπno vjeruju da je Isusova smrt na kriæu ukinula Zakon. Ako ne budemo pazili, i mi Êemo upasti u istu zamku povjerovati da se zato πto smo spaπeni miloπêu Zakon viπe ne primjenjuje na naπ æivot, ili da je on prikovan na kriæ. Iako to nije put u spasenje, æivjeti prema Zakonu joπ uvijek je vrlo vaæno. Sveto pismo jasno kaæe da Isusova smrt nije ukinula Zakon, veê da je ispunila njegovu svrhu. Ne pomiπljajte da sam doπao ukinuti Zakon ili Proroke. Nisam doπao ukinuti, nego ispuniti. (Matej 5,17) Isusova smrt na kriæu trebala je pokazati Izraelcima da se spaπavaju Njegovim posredovanjem, a ne svojim nesavrπenim pokuπajima da slijede Zakon. Isusova smrt, meappleutim, nije poniπtila niti ukinula Zakon. Zakon ostaje i moramo ga slijediti kao izraz naπe ljubavi prema Bogu. U Poslanici KorinÊanima, Pavao opisuje svoj odnos prema Zakonu pokazujuêi na koji bi naëin i drugi vjernici trebali æivjeti. Onima, koji su pod Zakonom, (premda sam nisam pod Zakonom) da pridobijem one, koji su pod Zakonom. Onima koji su bez Zakona, kao da sam bez Zakona (premda nisam bez Zakona Boæjega, nego sam u Zakonu Kristovu) da pridobijem one, koji su bez Zakona. (1. KorinÊanima 9,20.21) Kad kaæe da nije pod Zakonom, Pavao zapravo poruëuje da njega Zakon ne sputava. On ne mora slijediti Zakon da bi postigao spasenje. On zna da ga spaπava samo milost. Kad kaæe da nije slobodan od Zakona, veê da je pod Kristovim Zakonom, Pavao zapravo tvrdi da nije osloboappleen Zakona iako ga ovaj ne spaπava. On mora æivjeti u skladu sa Zakonom. Ne zato πto Êe mu to donijeti spasenje, veê zato πto je Zakon mjerilo prema kojem Bog oëekuje da on æivi. Nije nikakvo Ëudo πto to i danas zvuëi potpuno istinito. ODGOVORITE 1. to je, po vaπem miπljenju, dovelo do toga da se na vrπenje Zakona poëne gledati kao na put spasenja? 2. to mislite, zaπto je tijekom Ëitave povijesti krπêanstva stavljan tako pretjeran naglasak na vrπenje Zakona? Juan Alejandro Olarte-Cortes, Panama City, Panama Kada je Bog umro na kriæu, prinesena je savrπena ærtva. 61
Ponedjeljak, 7. kolovoza Od pisanja do æivljenja SVJEDO»ANSTVO Izlazak 20,2-17; Ivan 1,14; GalaÊanima 3,24 Nakon pada u grijeh Ëovjek je izgubio Boæji lik, a Sotona je prikazao Boga kao zlog, nemilosrdnog suca. Meappleutim, Bog nas nije ostavio bez znanja o svojem pravom karakteru dao nam je Deset zapovijedi. Deset zapovijedi, saæete, sveobuhvatne autoritativne, bave se Ëovjekovom duænoπêu prema Bogu i bliænjima, a sve se zasniva na velikom temeljnom zakonu ljubavi. Ljubi Gospodina Boga svoga... svim srcem svojim, svom duπom svojom, svom snagom svojom i svom pameêu svojom a svoga bliænjega kao samoga sebe! (Luka 10,27)... Ova naëela su detaljno izloæena u Deset zapovijedi i primijenjena na Ëovjekovo stanje i okolnosti. Izrael je od ropskog naroda uzviπen iznad svih ostalih naroda da bude posebno blago Kralja nad kraljevima. Bog ih je odvojio od svijeta da bi im dao sveti zadatak. On ih je uëinio mjestom pohrane Njegovog Zakona i preko njih je namjeravao meappleu ljudima saëuvati znanje o Njemu. Tako je svjetlost s Neba trebala blistati u svijetu okruæenom tamom, i trebao se Ëuti glas koji poziva sve narode da ostave idolopoklonstvo i sluæe æivom Bogu. Ako Izraelci opravdaju povjerenje, oni Êe postati svjetska sila. Bog Êe biti njihova obrana i On Êe ih uzdiêi iznad svih naroda. Kroz njih Êe se otkrivati Njegova svjetlost i istina i oni Êe æivjeti pod njegovom svetom i mudrom vladavinom kao primjer nadmoêi Njegovog bogosluæja nad svim drugim oblicima idolopoklonstva. (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 255) A onda, kad se navrπilo vrijeme, RijeË je postala tijelo. Zemlju je obavio mrak jer je Bog pogreπno shvaêen. Da bi se mraëne sjenke rastjerale, da bi se svijet mogao vratiti Bogu, trebalo je slomiti Sotoninu prijevarnu moê. To se nije moglo ostvariti prisilom. Primjenjivanje sile protivi se naëelima Boæje vladavine. On æeli jedino sluæbu iz ljubavi, a ljubav se ne moæe zapovjediti; ona se ne moæe zadobiti silom ili vlaπêu. Samo ljubav moæe probuditi ljubav. Poznavati Boga znaëi ljubiti Ga. Njegov karakter mora se pokazati u suprotnosti prema Sotoninom karakteru. Samo jedno BiÊe u cijelome svemiru moæe ostvariti ovo djelo. Boæju ljubav moæe obznaniti samo Onaj koji poznaje njezinu visinu i dubinu. Nad mraënom noêi svijeta mora granuti Sunce Pravednosti sa zdravljem u zrakama (Malahija 4,2). (Isto, str. 9) ODGOVORITE 1. Danas je nama kao krπêanima povjereno oëitovanje Boæjeg karaktera. Kako to vjerno moæemo prikazati ovom umiruêem svijetu? 2. U Ëemu stari Izraelci nisu vjerno prikazali Boæji karakter svijetu? U kojem smislu i mi kao krπêani danas pravimo istu pogreπku? Israel Gamas, Panama City, Panama 62
Utorak, 8. kolovoza Jesam li ja rob? DOKAZ Rimljanima 6,14.15; 7; GalaÊanima 3,23.24 Engleska rijeë za roba slave potjeëe od starofrancuske rijeëi sclave, a ona opet od srednjovjekovne latinske sclavus, koja vodi podrijetlo od grëke rijeëi sklabos, izvedene iz etnonima Slav. (http://everything.explained.today/slavery/) Mnoge kulture u povijesti proπle su razdoblje ropstva. Primjer je izraelski narod, Ëiju priëu znamo iz Biblije. Drugi je primjer povijest ropstva u Americi koje je legalizirano 1641. godine. Meappleutim, u rujnu 1862. Lincoln je najavio osloboappleenje, a 1. sijeënja 1863. sluæbeno je objavio da su robovi u bilo kojoj dræavi, ili odreappleenom dijelu dræave... od ovog trenutka slobodni. (http://www. history.com/topics/black-history/slavery) Sotona se koristi razliëitim metodama da bi nas zarobio. U poëetku je prevario treêinu anappleela. Isto je uëinio s Adamom i Evom, i tako nas pretvorio u svoje robove. Metode kojima se koristio mijenjale su se tijekom vremena, ali njegov cilj je ostao isti. Jeste li primijetili kako danas imamo toliko izuma koji πtede vrijeme, a ipak nemamo vremena ni za πto? Postali smo suvremeni robovi. Neprijatelj nas je uvjerio da nas Boæji zakon sputava. Umjesto toga, ponudio nam je iluziju slobode i pomisao da moæemo raditi πto god hoêemo. Meappleutim, mi postajemo robovi posla, prisiljeni da se pokoravamo njegovim mjerilima samo da bismo dobili neπto novca i kupovali stvari za koje mislimo da Êe nas usreêiti. Mi smo robovi tehnologije stvorene da nam olakπa æivot. U stvarnosti moramo se napajati energijom, odræavati i mijenjati svoje ureappleaje. Toliko smo opsjednuti æeljom da nabavimo sve najnovije izume da propuπtamo sam æivot. Lista bi se mogla nastaviti, ali bit je u tome da nas æivot bez Boga Ëini robovima ovoga svijeta, grijeha i Sotone. Boæji zakon nam, s druge strane, nudi slobodu. Kad bolje pogledamo Deset zapovijedi, vidimo da one postoje kako bi nam poboljπale æivot, a ne da bi nas sprijeëile da u njemu uæivamo. To je kao kad vam roditelji kaæu da ne dirate glaëalo. Dok ste dijete, ne razumijete zaπto. A oni vas samo spreëavaju da se opeëete. Bog nam je dao slobodnu volju. On nam se nikad nije nametao niti Êe to ikad uëiniti. Meappleutim, sve πto Ëinimo ima svoje posljedice, i kao naπ Otac On nas pokuπava sprijeëiti da se opeëemo. Moæda ne razumijemo zaπto Bog neπto Ëini na odreappleeni naëin, ali tu nastupa vjera. Vjera je dokazivanje onih stvari koje ne vidimo. Jedino tada Êemo biti istinski slobodni. Tiffany Gamas, Panama City, Panama 63
Srijeda, 9. kolovoza Kompas na putu PRIMJENA 1. Ivanova 3,4 Boæja rijeë nas uëi da je skoro nemoguêe odræati vjeru u Boga dok æivimo greπnim æivotom. Grijeh utjeëe na naπ odnos s Bogom. Bez tog odnosa mi gubimo iz vida Njegova obeêanja, naπa vjera postupno gubi snagu i prije ili poslije skreêemo s puta. Tekst u 1. Ivanovoj 3,4 daje nam kratak uvid u grijeh: Svatko tko Ëini grijeh, Ëini i bezakonje; a grijeh je bezakonje. Prema tome, Zakon je naπ kompas na putu vjere. Dokle god dræimo Zakon, izbjegavamo grijeh i pribliæavamo se Bogu. Jeste li se ikad koristili kompasom? U rjeëniku Ëitamo da je kompas ureappleaj za odreappleivanje smjera uz pomoê igle koja uvijek pokazuje sjever. Kompas, odnosno Zakon, Bog nam je dao kao pomagalo koje nas treba voditi. On pokazuje ispravan put kojim bismo trebali hoditi i uvijek upuêuje na Boga, usprkos svim zavodniëkim oruappleima Sotone svuda oko nas. Kad imamo kompas, trebamo ga ispravno upotrebljavati. Evo nekih pojedinosti koje nam mogu pomoêi da na najbolji naëin iskoristimo prednosti koje nam on pruæa: 1. Neka vaπ kompas bude uvijek uz vas. Kad æivot postane teæak i mraëan i ne vidite kuda idete, Zakon Êe vam osvijetliti stazu, ali samo ako za njega ima mjesta u vaπem srcu i æivotu. On vam ne moæe pokazivati smjer ako vam nije pri ruci. 2. Upoznajte svoj kompas. Zakon je Boæji karakter. On nam pokazuje kakav je Bog i na Ëemu se zasniva Njegova vladavina. Dok budete upoznavali Boga, otkrit Êete Zakon u Njemu i Njega u Zakonu. 3. Slijedite svoj kompas. Sada kad znate kakvo vam je oruapplee Bog stavio u ruke svoj karakter, sebe samog moæete se pouzdati da Êe vas ono uspjeπno voditi prema vaπem nebeskom cilju. Slijedite ga. Ne dopustite da obmane ovog svijeta pomraëe vaπu stazu i navedu vas da izgubite blagoslov vjeënog æivota u nebeskom kraljevstvu. ODGOVORITE 1. Nije nikakvo Ëudo πto danas mnogi na Boæji zakon gledaju kao na neπto zastarjelo. Na koje praktiëne naëine moæete svijetu pokazati vrijednost koju Zakon i u naπe vrijeme joπ uvijek ima? 2. Zaπto je bitno izbjeêi zabludu da viπe ne trebamo dræati Zakon jer smo veê prihvatili Isusa kao svojeg Spasitelja? Zukeidys Palacio De Dier, Panama City, Panama Kompas, odnosno Zakon, Bog nam je dao kao pomagalo koje nas treba voditi. 64
»etvrtak, 10. kolovoza Zakon dvostrano ogledalo MI LJENJE GalaÊanima 3,23.24 RijeË evanappleelje na grëkom jeziku znaëi radosna vijest a to i jest radosna vijest o Isusovoj ærtvi za ËovjeËanstvo. Meappleutim, dok razmiπljamo o toj radosnoj vijesti, zaπto ne bismo razmotrili i Boæji zakon? Je li Zakon moæda loπa vijest? Zakon je objavljen da bi ljudima pokazao njihovo pravo stanje i otkrio Boæji uzviπeni karakter. On djeluje kao dvostrano ogledalo. S jedne strane pokazuje nam sav grijeh, zlo i neëistoêu, odnosno otkriva naπe greπno stanje koje ne moæemo sakriti. A onda, sa suprotne strane, pronalazimo ogledalo koje prikazuje Isusa, Njegovu ærtvu iz ljubavi i Radosnu vijest o otkupljenju koje nam je oëajniëki potrebno. U knjizi Conquering the Dragon Within (Pobijediti zvijer u sebi), autor Marvin Moore izjavljuje da je Isus umro kako bi nas spasio od grijeha, a da zakon definira πto je to grijeh. Dakle, ne moæemo govoriti o spasenju a da ne prihvatimo Zakon i ne budemo mu posluπni, jer kad bismo to Ëinili, pozivali bismo se na laænu vjeru. Ako poznajemo Zakon i svjesni smo Evanappleelja koje on zastupa, moramo biti posluπni i pokoravati se Boæjoj volji u svojem æivotu. Pozvani smo da vrπimo Zakon ne zato πto Êemo time vratiti dug Bogu, veê da bismo imali moguênost i prednost æivjeti sretnim æivotom (Levitski zakonik 18,4; Ponovljeni zakon 6,24). Baπ kao πto je Izraelcima zapovjeappleeno da vrπe Zakon, tako je zapovjeappleeno i nama. Zakon nam pomaæe da prepoznamo ispravan put u æivotu, put koji nas vodi Kristu. Dok Mu se pribliæavamo, mi Mu sve viπe vjerujemo, oslanjamo se na Njega i volimo Ga, πto nas zauzvrat usreêuje. Jedino u Isusu koji je umro za nas, moæemo biti proglaπeni pravednim jer smo preπli iz vjeëne osude u vjeëni æivot. Danas nas Bog poziva da ostanemo pod Zakonom koji, na taj naëin, postaje naπa ograda. Unutar te ograde mi smo osloboappleeni grijeha, ali izvan nje izlaæemo se smrtnoj opasnosti. Dræanje Zakona pribliæava nas Isusu, πtiti nas zahvaljujuêi Njegovoj ærtvi (1. Solunjanima 4,1), daje nam mir (Psalam 119,165) i Ëini nas sretnim. Blaæeni su oni koji su neporoëni na putu, koji hode po Zakonu Gospodnjemu. (Psalam 119,1) ODGOVORITE 1. Razmiπljajte i razgovarajte o tome kako se moæe na kreativan naëin æivjeti pod Zakonom u ovom svijetu, koji ga smatra priliëno zastarjelim. 2. Na koji naëin vi nepromiπljeno krπite Zakon u svojem æivotu? Kako moæete izbjeêi ponavljanje takvih pogreπaka? Maria De Gracia, Panama City, Panama 65
Petak, 11. kolovoza Æivjeti na najbolji moguêi naëin ISTRAÆIVANJE Psalam 19,7 ZAKLJU»AK Kad biste mogli proæivjeti najboljih godinu dana u svojem æivotu, kako bi to izgledalo? A sada zamislite da æivite na najbolji moguêi naëin svakoga dana, Ëitavu vjeënost. To je Isus doπao ponuditi ËovjeËanstvu æivot u punini, nadahnut vjerom. S Duhom Svetim kao svojim vodiëem, Biblijom kao udæbenikom, s Deset zapovijedi kao svojim mjerilom ponaπanja i Isusom kao naπim Velikim sveêenikom, moæemo svladati svaku prepreku i biti od velike koristi ËovjeËanstvu. Iako Êemo vjerojatno povremeno pasti, Bog zna kako Êe nas uvijek iznova obnoviti. Kakva god bila vaπa priëa, vaπ Êe æivot vjere i na najmraënijim mjestima svijetliti i nadahnjivati druge. RAZMOTRITE u Analizirajte zakone svojih omiljenih zemalja i usporedite ih s Deset zapovijedi. Koje sliënosti prepoznajete? u Sluπajte pjesmu By Faith s albuma Awaken the Dawn Keitha i Kristyn Getty, u kojoj pronalazimo ohrabrenje da stojimo kao djeca obeêanja koja hodaju vjerom, a ne na osnovi onoga πto vide. u Napiπite pjesmu ili izvjeπtaj o tome koliko je Zakon vaæan na vaπem krπ- Êanskom putu. Biste li mogli æivjeti pravedno bez njega? u Iznenadite svoje prijatelje ukusnim kolaëima napravljenim od sastojaka koji nisu posebno ukusni (tikvice i sliëno), ili koji su veganski da biste im doëarali kako hodanje vjerom ima svoje uspone i padove, ali je sve u svemu izuzetno slatko. u Razmiπljajte o svojem putu vjere i zapiπite molitvu koja ukratko izraæava ono Ëime ste zadovoljni, kao i ono πto biste æeljeli da Bog poboljπa u vaπem æivotu. POVEÆITE Jakov 1,25; Rimljanima 1,17; 3,31. Ellen G. White, Isusov æivot, 72. poglavlje, Na moju uspomenu. Ty Gibson, See with New Eyes (Pacific Press, 2000.). Alonzo T. Jones and Ellet J. Waggoner, Lessons on Faith. Elaine Tompson, Edmonton, Alberta, Kanada 66
Pouka 8 12. 19. kolovoza 2017. Od robova do baπtinika Tako viπe nisi rob, nego sin; ako pak sin, onda i baπtinik Boæji po Kristu. (GalaÊanima 4,7) OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White, Izraelski proroci i kraljevi, Znaci vremena, 2001., poglavlje 36 67
Subota, 12. kolovoza Gradnja Gospodnjeg hrama UVOD GalaÊanima 3,25-29 To i treba biti teπko. Da nije teπko, svi bi to radili. Upravo to πto je teπko Ëini ga znaëajnim. (http://www.reellifewisdom.com/taxonomy/term/a_league_of _their_own) Ovaj citat je posluæio kao motivacija za moju trenutaënu fazu u æivotu. Danas je drugi dan kako vjeæbam u teretani svojeg strica. Poπto je juëer bio dan za noge, a danas dan za bicepse i tricepse, jedva Ëekam da vidim koji Êe me dio tijela sutra boljeti. Moj stric je sve to uvrstio u program za ovaj tjedan, koji obuhvaêa vjeæbe za svaki dan. On zna koje vjeæbe treba raditi da bi se aktivirala odreappleena skupina miπiêa, pri Ëemu vodi raëuna i o vremenu potrebnom za njihov oporavak. On zna πto treba uëiniti da bi se postigao cilj. Tekst koji prouëavamo danas govori o tome da smo Boæja djeca na osnovi vjere u Krista Isusa. Zato se ne trebamo ponaπati kao robovi, veê kao sinovi i kêeri Boæje. Meappleutim, moramo poznavati Oca da bismo se mogli ponaπati kao Njegova djeca. Trebamo Ga upoznati, jer On nije Otac koji je odsutan, veê smo mi djeca koja bjeæe. Otkrio sam da mi je najteæi dio dana upravo onaj prije molitve, a najlakπi nakon πto se pomolim. Mogao bih umjesto toga raditi bilo πto drugo, ali imam toliko blagoslova kad odvojim vrijeme za molitvu. A neêemo imati vremena za molitvu sve dok ne odluëimo odvojiti vrijeme za nju. Jutarnje posveêenje je kao oblaëenje za πkolu ili posao ne biste æeljeli iziêi iz kuêe neodjeveni. Meappleutim, Ëuvajte se uæurbanih molitava obuêi Êete se i iziêi iz kuêe, a onda Êete shvatiti da ste samo u donjem rublju. ObuÊi se u vjeru u Krista svakidaπnja je aktivnost koja nas sve Ëini jednakima, Ëlanovima iste obitelji bez obzira na naπe podrijetlo, etniëku pripadnost ili spol. Kad se obuëete u Krista, pokazujete da pripadate kraljevskoj obitelji. Vi moæete hodati s pouzdanjem princa ili princeze, jer je vaπ Otac Kralj nad kraljevima. Ako vas ovratnik poëne malo æuljati, ne odbacujte svoju vjeru. Upravo to je trenutak kad ga trebate zakopëati. Pozivam vas da iskuπate vjeru koja vas oblikuje i obnavlja. Vjera u Isusa Krista pretvorit Êe vas u novu osobu. Daren J. Cecil, Durban, JuænoafriËka Republika Kad se obuëete u Krista, pokazujete da pripadate kraljevskoj obitelji. 68
Nedjelja, 13. kolovoza Ropski okovi pred vratima slobode DOKAZ GalaÊanima 4,7 Amandla awethu! (PokliË pokreta protiv aparthejda: MoÊ nama! ) Nikada prije nisu se bol i snaga udruæili s takvom silom da se i tlaëiteljska, moêna vlast uskoro morala predati pred pokliëem slobode. Borba protiv ropstva i tlaëenja pod neumoljivim zakonima nije samo priëa koju Juænoafrikanci pri- Ëaju svojoj djeci, veê je ostavila teπke oæiljke na naciji koja se sada nalazi u procesu ozdravljenja. TragiËno je robovanje zakonu koji jedne uzdiæe dok druge tlaëi i izolira, ali je stvarnost danas kao i u vrijeme kad je Pavao pisao svoju Poslanicu GalaÊanima. Jednom prigodom Ëula sam da je Evanappleelje jednostavno. Spasenje je besplatni dar za sve koji vjeruju a u svemu ostalom Bog Êe nas voditi. Usprkos tome πto sam odrasla u crkvi, joπ uvijek teπko razumijem tu jednostavnost. Zamislite tek teπkoêe s kojima se Pavao suoëavao kad je pokuπavao objasniti taj dar duhovne slobode i spasenja u Kristu bez djela Zakona.»ovjeËanstvo se nalazi u okovima grijeha joπ od Edenskog vrta. Kroz cijeli Stari zavjet podsjeêamo se boli i æalosti koje izazivaju okovi. Pavao se obraêao GalaÊanima u vrijeme kad su poëeli sluπati Radosnu vijest i pridruæili se zajednici vjernih zajedno sa Æidovima. Naravno, Æidovi u to vrijeme nisu potpuno prihvatili novoobraêene Ëlanove duhovne obitelji i poëeli su im nametati pravila i propise. Obreæite se, poπtujte blagdane, Ëinite ovo i ono. Tako preoptereêeni, obraêenici iz neznaboπtva poëeli su se osjeêati kao da su ponovno u ropstvu. Ovog puta ne samo u ropstvu grijeha, veê i Zakona koji su prikazani kao jedino sredstvo kojim se Bog moæe umiriti, a ljudi postiêi spasenje. SliËno zakonima nametnutim pripadnicima crne rase u Juænoj Africi, to je prikazano ne kao tlaëenje, veê kao sredstvo za dræanje naizgled nezasluænih pripadnika druge rase daleko od moguênosti za koje su bijelci smatrali da im s pravom pripadaju. SliËno tome, Æidovi su Boæje kraljevstvo smatrali svojom baπtinom koja im s pravom pripada na osnovi obeêanja Abrahamu. Zaπto bi uopêe nekom nezasluænom, bivπem neznaboπcu koji ne dræi Zakon bilo ponuappleeno mjesto za Boæjim stolom? Odgovor na to pitanje tema je Pavlove poslanice. On pruæa nadu onima koji se nalaze u ropstvu grijeha, ali isto tako i onima koji smatraju da prvo moraju savrπeno dræati Boæje zakone da bi ugodili savrπenom Bogu. To je izobliëenje Evanappleelja, jer mi sami po sebi ne moæemo Ëiniti niπta. Ali po vjeri u Krista moæemo imati strpljenje svetih i dræati zapovijedi Boæje. Poslanica GalaÊanima podsjeêa nas da su vrata duhovne slobode otvorena i da svi koji vjeruju mogu uêi u Boæju obitelj. Christelle Govender, Durban, Kwa Zulu Natal, JuænoafriËka Republika 69
Ponedjeljak, 14. kolovoza PrinËevi i princeze LOGOS GalaÊanima 3,25-29 Naπ poloæaj u Kristu (Job 29,14; Rimljanima 6,1-11; 8,17; GalaÊanima 3,25-29; 1. Petrova 3,21) Ako li ste vi Kristovi, onda ste Abrahamovo potomstvo i baπtinici po obe- Êanju. (GalaÊanima 3,29) Mi moæemo biti Kristovi jedino ako Mu predamo svoj æivot i budemo iznova roappleeni. Krπtenje nije uklanjanje tjelesne neëistoêe, veê obeêanje dobre savjesti pred Bogom (1. Petrova 3,21). Tijekom obreda krπtenja, moæda Êemo Ëuti pastora ili starjeπinu kako govori o ulasku kandidata u vodeni grob. To je pravi grob, jer se mi tu iznova raappleamo. Napuπtamo ono πto smo bili i izlazimo kao nova biêa kakva Krist æeli da budemo kao Njegov narod. Mi ne pripadamo Sotoni. Krπtenjem smo izabrali na Ëijoj Êemo se strani naêi. Meappleutim, to nije kraj. Da, mi jesmo novi. Da, Nebo se raduje, ali Sotona je ljut i æeli nas vratiti na svoju stranu. On pokuπava sve kako bi nas pridobio za sebe. Usprkos tome, moæemo poëivati u miru jer Êemo primiti mnogo viπe ako ostanemo u Kristu. Tu mi pripadamo. Imamo Njegova obeêanja koja nas uvijek iznova uvjeravaju: Ako πto zaiπtete u moje ime, ja Êu uëiniti. (Ivan 14,14) Jer ja znam naume koje s vama namjeravam rijeë je Jahvina naume mira, a ne nesreêe: da vam dadnem buduênost i nadu. (Jeremija 29,11 KS) Ne brinite se i ne govorite: to Êemo jesti, ili πto Êemo piti, ili u πto Êemo se obuêi?! (Matej 6,31 KS) A onda nastavlja u 33. retku i kaæe: VeÊ traæite najprije kraljevstvo Boæje i pravednost njegovu, a ovo Êe vam se sve nadodati. Pokraj takvih obeêanja, Ëemu bi se veêem Ëovjek mogao nadati? to bi joπ mogao poæeljeti? Bog je poslao svojega Sina (Ivan 1,14; GalaÊanima 4,4.5; Rimljanima 8,3.4; 2. KorinÊanima 5,21; Filipljanima 2,5-8; Hebrejima 2,14-18; 4,14.15) Zaπto je Isus doπao na Zemlju? Naπ uobiëajeni odgovor glasi: Da naapplee i spasi πto je izgubljeno. Ali zaπto se to trebalo dogoditi? Vratimo se na poëetak. Kad su Adam i Eva ubrali plod, Bog je objavio svoj Ëuveni plan spasenja: I neprijateljstvo zameêem izmeappleu tebe i æene, i izmeappleu tvojega sjemena i njezina sjemena: on Êe ti potirati glavu, a ti Êeπ mu potirati petu. (Postanak 3,15). Taj tekst najavljuje da Êe Isus doêi da otkupi one pod Zakonom, kako bismo primili posinjenje (GalaÊanima 4,5). Dok je bio na Zemlji, Isus nam je pokazao da je moguêe æivjeti bezgreπnim æivotom bez obzira na to πto je ovaj svijet pun grijeha. On moæe suosjeêati s naπim slabostima jer je kuπan kad je bio najslabiji, a ipak je ostao bezgreπan (Hebrejima 4,14.15). Pokazao nam je takoappleer i kako bismo mi trebali æivjeti. On 70
je znao da je Sin Sveviπnjega, a ipak je doπao na ovaj svijet kao dijete, æivio kraêe od prosjeënog ljudskog vijeka i nimalo se nije pravio vaæan. Zaπto mi ne moæemo biti takvi? Da bismo dospjeli na Nebo, moramo æivjeti na isti naëin kao πto je Isus æivio i imati isti naëin razmiπljanja (Filipljanima 2,5-8). Kad je izgovorio: Svrπi se, i kad se zavjesa u hramu razderala od vrha do dna, Isus je objavio da obredni zakoni viπe ne vrijede. Mi ne moramo prinositi ærtve Isus je bio savrπena ærtva! Nama nije potreban smrtni veliki sveêenik Isus je naπ Veliki sveêenik! On je na Nebu i posreduje za nas. Mi sada imamo izravan pristup nebeskom Ocu. Zaπto bismo se vraêali natrag u ropstvo? (Marko 2,27.28; Luka 13,10-16; GalaÊanima 4,8-20) Subota je stvorena radi nas. Mi nismo stvoreni radi subote (Marko 2,27.28). Bog je æelio da imamo dan za odmor. Moæete li zamisliti da radite osam sati dnevno, sedam dana u tjednu? Bili bismo iscijeappleeni emotivno i tjelesno. Ali Bog je imao plan. On se nije morao odmarati sedmog dana, ali ipak je to uëinio. A zaπto? Æelio nam je pokazati koja je svrha subote i kako je trebamo svetkovati. Neki tvrde da nije postojala prilikom stvaranja. Ali razmislimo: naπi roditelji su nas nauëili govoriti, dræati boëicu, sluæiti se ælicom. Puzanje, hodanje, trëanje i sve ostalo nauëili smo promatrajuêi. SliËno tome, subota se svetkovala od poëetka, kao πto su naπi praroditelji u Edenu nauëili od svojeg Stvoritelja, iako zapovijedi nisu proglaπene u vrijeme stvaranja. To se prenosilo s generacije na generaciju, sve do Mojsijevog vremena. Meappleutim, kad je Mojsije izveo Izraelce iz Egipta, Bog je vidio da oni ne æive onako kako je On odredio. Zato je napisao Deset zapovijedi na gori Sinaju. Bog æeli da Ga mi proslavljamo, a ne da robujemo ovom svijetu i svemu πto on nudi. Dok je hodio Zemljom, Isus je Ëinio Ëuda lijeëio je bolesne, vraêao vid slijepima, podizao mrtve i joπ mnogo, mnogo toga. U Luki 13,10-16 Isus je optuæen da krπi subotu, a zapravo nam je pokazao πto se sve subotom moæe Ëiniti. Zakoni su tu da bi nas usmjeravali. Bog nas ljubi vjeënom ljubavlju. On nam je to pokazao na mnogo naëina. Meappleutim, mi uvijek iznova biramo svijet umjesto Njega. Ali bez obzira na to Bog æeli uêi u naπe srce (Otkrivenje 3,20). Kad Ga pustimo unutra, On Êe nas odvesti na mjesta gdje sve πto ovaj svijet ima za ponuditi gubi svoju draæ. Mi smo Njegovi baπtinici. ODGOVORITE 1. Kako se osjeêate kad znate da niste samo obiëan broj na ovom svijetu, veê da ste baπtinik? 2.»itajte GalaÊanima 3,1-3. Za koja smo temeljna naëela vezani? Melissa Naidoo, Woodhurst, Durban, JuænoafriËka Republika Mi smo Njegovi baπtinici. 71
Utorak, 15. kolovoza Posla Bog Sina svojega SVJEDO»ANSTVO Ivan 1,14; GalaÊanima 4,4.5; Rimljanima 8,3.4; 2. KorinÊanima 5,21; Filipljanima 2,5-8; Hebrejima 2,14-18; 4,14.15. Krist je uzeo ljudsku narav da bi mogao dosegnuti ËovjeËanstvo, a u isto vrijeme se svojom boæanskom naravi dræao nebeske sile. Postao je Ëovjek da bi muπkarci i æene mogli postati jedno s Njim kao πto je On jedno s Ocem. Dok je boravio na Zemlji, bio je kuπan i provjeravan u svemu kao i mi. On kaæe svakom djetetu koje vjeruje: Ne boj se, jer sam ja nadvladao svijet. Pobjede koje sam izvojevao omoguêavaju ti da budeπ viπe nego pobjednik. (Ellen G. White, Pacific Union Recorder, 9. veljaëe 1905.) Knjiæevnici i farizeji tvrdili su da tumaëe Pisma, ali su ih u stvari tumaëili u skladu s vlastitim idejama i predajama. Njihovi obiëaji i pravila postajali su sve stroæi. Sveta RijeË u svojem duhovnom znaëenju postala je za narod neπto kao zapeëaêena knjiga, jer je nisu mogli razumjeti. Sve na zemlji izraæavalo je æurnu potrebu za UËiteljem poslanim od Boga UËiteljem u kojem Êe boæansko i ljudsko biti sjedinjeni. Bilo je bitno da se Krist pojavi u ljudskom obliëju, da stane na Ëelo ljudskog roda i uzdigne pala ljudska biêa. Jedino tako se Bog mogao otkriti svijetu. Krist je dragovoljno odloæio svoju krunu i kraljevsku odjeêu i doπao na Zemlju kako bi pokazao ljudskim biêima da mogu suraappleivati s Bogom. On je doπao da bi svijetlio usred tame, da bi svjetloπêu svoje prisutnosti odagnao mrak. Kad je u odreappleeno vrijeme Sin beskonaënog Boga doπao iz OËevog naruëja na ovaj svijet, doπao je u ljudskoj odjeêi zaogrnuvπi svoju boæansku narav ljudskom. Otac i Sin odluëili su da Krist mora doêi na svijet kao dijete i æivjeti æivotom kakvim ljudska biêa moraju æivjeti od najranijeg djetinjstva do zrele dobi, pretrpjeti sve kuπnje koje ljudi moraju trpjeti, a istodobno æivjeti bezgreπnim æivotom kako bi ljudi u Njemu vidjeli kakvi i sami mogu postati, i da bi On iz iskustva mogao znati kako da im pomogne u njihovim borbama s grijehom. Bio je kuπan kao πto se Ëovjek kuπa. Æivotom kakvim je On æivio na ovom svijetu mogu æivjeti i ljudi u Njegovoj sili i po Njegovim uputama. Bog je od poëetka govorio preko Krista polaæuêi temelje Evanappleelja u hebrejskog sustava simbola i sjena. Prije Kristovog dolaska taj sustav bio je nedovrπen. Pa ipak, obredi tog nedovrπenog sustava ukazivali su na stvarnost. Bog nije ostavio svoj plan nedovrπenim. On je do kraja ostvario plan za otkupljenje ljudskog roda. Poslavπi svojeg Sina na ovaj svijet, On je omoguêio ispunjenje tog plana skovanog na Nebu joπ prije postanka svijeta. (Ellen G. White, Signs of the Times, 17. svibnja,1905.) Christopher Hammond, Havenside, Durban, JuænoafriËka Republika 72
Srijeda, 16. kolovoza Duhovna sloboda PRIMJENA GalaÊanima 4,1-7 Ako pogledamo rijeë rob, vidimo da ona ima vrlo negativnu konotaciju. SljedeÊa definicija uzeta je iz RjeËnika hrvatskoga jezika: ljudsko biêe koje u potpunosti ovisi o gospodaru, robovlasniku, koji moæe njime raspolagati kao sa svakom stvari. (http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=dllvwbk% 3D) To je takoappleer i opêe shvaêanje ropstva. Meappleutim, postoji i druga definicija koja se moæe bolje primijeniti na naπ svakidaπnji æivot: osoba koja se nalazi pod snaænim utjecajem ili vlaπêu nekog ili neëeg drugog. Mislim da mi u svojem svakidaπnjem æivotu robujemo sebi samima, i premda ima mnogo toga Ëime bismo mogli vladati, mi jednostavno dopuπtamo da sve to vlada nama. Ali, ako pogledamo rijeë baπtinik, to je kao da smo napravili zaokret od 180 stupnjeva. Definicija baπtinika je sljedeêa: Osoba koja ima zakonsko pravo na imovinu nekoga tko je umro, ili osoba koja ima pravo da postane kralj ili kraljica, ili da ponese neku drugu titulu kad osoba koja je posjeduje umre. (http://www.merriam-webster.com/dictionary/heir) U svojem umu ja stvaram sliku nekog kraljeviêa koji bi mogao postati baπtinik prijestolja, ili djeteta nekog bogatog roditelja odnosno roappleaka koje baπtini novac i imovinu preminulog. Ta dva izraza s potpuno suprotnim znaëenjima, krajnji su primjer najniæeg i najviπeg druπtvenog sloja, bez ikakve sredine. U GalaÊanima 4 vidimo da je krπêanima reëeno da ne æive i ne ponaπaju se kao robovi, veê da prihvate prava i prednosti baπtinika jer su sinovi i kêeri Boæje. Kako je to veliëanstveno! Dana nam je moguênost da se jednostavno pozovemo na obeêanje da Êemo biti pripadnici plemstva. Evo nekoliko primjera kako to moæemo uëiniti: 1. Osvrnimo se oko sebe i uoëimo πto nas zarobljava. To moæe biti bilo πto od onog πto Ëinimo, bilo tko od ljudi s kojima provodimo vrijeme i tako dalje. 2. UoËimo kako i zaπto. Trebamo postati svjesni zaπto nas je odreappleena stvar ili pojava uhvatila u zamku i kako smo se naπli u poloæaju da ono nad Ëime nam je dana vlast, ovlada nama. 3. UËinimo svjestan napor da to svladamo. Ako ste, na primjer, vezani za vrijeme, odvojite pet minuta. Sjedite i sve ponovno analizirajte. Je li sve πto radite doista potrebno? Kako moæete bolje isplanirati obveze da biste upravljali svojim vremenom, a ne da ono upravlja vama? Sve te svakidaπnje sitnice, ako njima ispravno upravljamo, na kraju Êe nas dovesti do duhovne slobode. Germaine Melody Cecil, Hillary, Durban, JuænoafriËka Republika 73
»etvrtak, 17. kolovoza Osloboappleenje iz tamnice MI LJENJE Rimljanima 6,1-11; GalaÊanima 4,8-20 Zamislite na trenutak da ste u tamnici. Ta jedinstvena duhovna tamnica ima personalizirane kuπnje koje je veliki varalica, Sotona, osmislio da bi nas namamio. To mogu biti grijesi koji zarobljavaju, kao πto je droga, alkohol, pohlepa za novcem, blud, homoseksualnost, pornografija. Moæda je to laganje, ponositost, nastupi bijesa i nesloga o kojima se rijetko govori, ali i ovi grijesi mogu biti duhovno pogubni (GalaÊanima 5,19-21). Koliko god se mi trudili da na osnovi svojeg dobrog ponaπanja ranije iziappleemo iz zatvora koliko god smo posluπni zakonu to nas neêe osloboditi. Ne moæemo se spasiti vrπenjem Zakona, odlaæenjem u crkvu svake subote niti tako πto Êemo se zarediti (Efeæanima 2,8). Jedini naëin da iziappleemo iz te duhovne tamnice jest Isusova dragocjena krv koja nas Ëisti. To je jedini lijek za duhovno ropstvo grijeha. toviπe, kad upoznamo Isusa i zatraæimo spasenje, mi uspostavljamo osobni odnos s Njim i istodobno bivamo osloboappleeni ropstva grijehu (2. Petrova 2,20). Sotona nas je zatvorio u naπu vlastitu duhovnu tamnicu. Ali ima nade. Isus je veê platio otkupninu za nas najviπu otkupninu. Da bi spasio vas i mene, cijena je bila Njegova krv i smrt na kriæu. Pravo pitanje glasi æelimo li mi slobodu ili smo zadovoljni time da budemo robovi grijeha? VeÊina mladih ljudi zavrπi u tamnici grijeha zbog svoje slabe, tjelesne naravi. Katkad patimo od duπevnog stanja pod nazivom πtokholmski sindrom (http://counsellingresource.com/therapy/self-help/stockholm/). Dana 23. kolovoza 1973., dvojica kriminalaca uπla su u jednu banku u Stockholmu u vedskoj i zapucala iz automatskog oruæja. PljaËkaπi su dræali Ëetvero talaca vezanih za dinamit u podrumu banke. Kad su bili spaπeni, ovi su se taoci neobiëno ponaπali s obzirom na to da su doæivljavali prijetnje, bili u neprestanom strahu za svoj æivot viπe od pet dana: naime, pokazivali su pozitivne osjeêaje prema pljaëkaπima banke i odbili podiêi tuæbu protiv njih. Pokazivali su negativne osjeêaje prema Ëlanovima obitelji, prijateljima i predstavnicima zakona koji su ih spasili. Katkad se i mi nesvjesno dræimo svojih okova grijeha. Pokazujemo znakove πtokholmskog sindroma kao i te ærtve pljaëkaπa banke. Zbliæavamo se sa svojim muëiteljem, Sotonom, i uæivamo u grijehu. Ali ne zaboravimo da nikad nije kasno da se vratimo Isusu i da viπe ne budemo robovi grijeha, veê Boæji baπtinici (GalaÊanima 4,7). PozivajuÊi se na Isusovo ime, moæemo raskinuti svaki lanac bez obzira na kuπnje s kojima Êemo se suoëiti u æivotu. Isus ima sjajan plan za nas da nas oslobodi od naπeg duhovnog ropstva. On nam besplatno nudi kljuë za izlazak iz zatvora a taj kljuë je spasenje! Mi Ga samo trebamo prihvatiti veê danas, pokajati se i obratiti se Njemu. On nas voli i Ëeka sa spremnim planom za bijeg kako bi nas jednog dana, i to ubrzo, poveo na Nebo. Chenay Charles, Durban, JuænoafriËka Republika 74
Petak, 18. kolovoza Sloboda u ropstvu ISTRAÆIVANJE GalaÊanima 4,7 ZAKLJU»AK Pomisao na ropski odnos prema bilo kome ili Ëemu veêinu ljudi ispunjava strahom. Pa ipak, svakog dana πirom svijeta vidimo ljude koji su robovi zadovoljstava, zabranjenih droga, konzumerizma, nasilja i mnoπtva drugih loπih stvari. Upravo u takvoj sredini Bog nas poziva da postanemo robovi Isusa Krista. Dok mnogi u naπoj kulturi vide pokoravanje æivotu koji nudi Isus Krist kao neπto malo viπe od poziva na eksploataciju s blijedim obeêanjem u neπto bolje πto Êe tek doêi, oni koji prihvaêaju Kristovu ponudu doæivljavaju blagoslovljenu razmjenu. Oni primaju Njegov bezgreπni æivot, Njegovu otkupiteljsku smrt, Njegovu silu uskrsnuêa, Njegovo posredovanje u nebeskom Svetiπtu, a jednog dana, ubrzo, doæivjet Êe i Njegov povratak. Ropstvo na koje nas Krist poziva zapravo je istinska sloboda i mir s Bogom. RAZMOTRITE u Napravite video-intervju s nekoliko prijatelja; zamolite svakog da odgovori na pitanja: to znaëi biti rob grijeha? to znaëi biti rob Isusa Krista? Zaπto neki ljudi ostaju u jarmu grijeha, umjesto da prihvate jaram Isusa Krista? u»itajte i razmiπljajte o Rimljanima 6,1-11, a posebno o tome πto je smrêu i uskrsnuêem Isusa Krista ostvareno za ljudska biêa. u Istraæite na koji se naëin religije kao πto su hinduizam, budizam ili islam bave problemom grijeha i spasenja ako uopêe imaju takav nauk. Na koji naëin one ljudima omoguêavaju pobjedu nad grijehom? Usporedite to s onim πto je opisano u 2. KorinÊanima 5,21. u Napiπite ili skladajte pjesmu na osnovi teksta u Ivanu 1,14. Uzmite u obzir duhovno stanje svijeta u vrijeme kad je Isus doπao. Zatim razmislite o obliëju koje je Isus uzeo kako bi otpoëeo taj najvaæniji od svih zadataka. u Podijelite s nekim prijateljem svoje osobno svjedoëanstvo o promjeni koju je Isus uëinio u vaπem æivotu nakon πto ste Mu se predali. u Razmislite o tome kako je Kristova ærtva utjecala na prirodu. A πto nam tekst u Rimljanima 8,18-20 govori o tome kako je grijeh utjecao na prirodu? Zaπto stvoreni svijet æeljno iπëekuje da se jave sinovi Boæji? POVEÆITE Izaija 53; Matej 11,28-30; 2. KorinÊanima 12,9. Ellen G. White, Isusov æivot, 3. poglavlje, Kada doapplee punina vremena ; 4. poglavlje, Jer vam se danas rodi Spas. Dwain Esmond, Gaithersburg, Maryland, SAD 75
Pouka 9 19. 26. kolovoza 2017. Pavlova pastoralna molba Postanite, braêo, molim vas, kao ja, jer i ja postadoh kao vi. (GalaÊanima 4,12) OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White, Izraelski proroci i kraljevi, Znaci vremena, 2001., poglavlje 37 76
Subota, 19. kolovoza Katkad jednostavno treba reêi istinu UVOD 2. KorinÊanima 5,20; Ivan 3,19; GalaÊanima 4,12 BuduÊi da sam roappleena i odrasla u obitelji koja se bavila vraëanjem, uvijek sam na kraju godine odlazila s roditeljima na neku farmu gdje smo kupovali æivotinje da bismo ih klali i prinosili na ærtvu mrtvim precima i appleavolu. U svijetu demona, jedna godina se raëuna kao jedan dan i mi bismo im ærtvovali te æivotinje kao hranu jer su bili umorni nakon napornog dana. Katkad su na naπa vrata kucali misionari i govorili nam o tome da postoji Put i Istina i Æivot, ali moji roditelji su ih odbijali rijeëima: Oprostite, mi oboæavamo mrtve. Isto smo to i moja braêa, sestre i ja govorili ljudima koji su u trgovinama dijelili krπêanske traktate. Ali poπto sam se osvjedoëila u istinu, izbavljena sam iz tame u kojoj sam dotad boravila ne æeleêi ugledati svjetlo. Kada sam prihvatila Isusa Krista kao svojeg Spasitelja, to je snaæno utjecalo na moje Ëetvero mlaapplee braêe i sestara. Na kraju je sve Ëetvero takoappleer prihvatilo Isusa Krista kao svojega Gospodina i Spasitelja! Nikad nisam prestala πiriti Evanappleelje, Ëak ni kad me je rodbina optuæivala da sam opsjednuta Isusom. Bila sam kao Pavao.»inila sam mnoge gluposti i mnogo zla, ali moje srce se promijenilo kad sam ugledala svjetlo. Sa æarom sam objavljivala evanappleeosku poruku i brinula se za one koji su joπ uvijek bili u tami. Tekst u 2. KorinÊanima 5,20 glasi: Kristovi smo dakle poslanici; kako vas Bog po nama zaklinje, mi vas umjesto Krista molimo: pomirite se s Bogom! Postala sam predstavnica Isusa Krista, i On me koristi kako bih pomogla drugima da se pomire s Njim. Naπi roditelji su bili ljuti i nezadovoljni, ali su vidjeli Boæje djelovanje ne samo u mojem, veê i u æivotu moje braêe i sestara Ëim smo povjerovali u Njega. Tekst u Ivanu 3,19 glasi: A ovo je taj sud: svjetlo je doπlo na svijet, ali ljudi viπe uzljubiπe tamu nego svjetlo jer im djela bijahu zla. Moji roditelji su vidjeli Isusovu svjetlo u nama, ali buduêi da su bili tako ponosni na svoje igranje s mrtvima, odbili su svjetlo. Meappleutim, najljepπe u svemu tome jest to πto me je Bog toliko ljubio da nikad nije odustao od mene, premda sam i ja nekad bila takoappleer ohola! Sada se i mojim roditeljima pruæa prilika da se odvrate od zla i izaberu svjetlo! Dakle, kako se greπni ljudi mogu opravdati pred svetim i pravednim Bogom? Nikako. Mi to ne moæemo. Pravednost dolazi jedino od Boga. Mi jedino moæemo odluëiti ostati u svjetlu, a On Êe nas postaviti tamo gdje trebamo iznositi istinu. Mi Ëak ne moæemo ni pronaêi pravo mjesto za to, jer smo previπe greπni. Ali moæemo se pouzdati da Êe nas On postaviti tamo gdje trebamo biti. Kada ste pravo Boæje dijete, ljudi vide vaπ plod kao drvo æivota i traæe to πto vi imate. Tekst u GalaÊanima 4,12 kaæe: Postanite, braêo, molim vas, kao ja, jer i ja postadoh kao vi. (GalaÊanima 4,12) Tracii Maixia Vang, St. Paul, Minnesota, SAD 77
Nedjelja, 20. kolovoza Pouzdani sudovi LOGOS 2. O kraljevima 4; Djela 26,28.29; 2. KorinÊanima 5,17; GalaÊanima 4,12-20; 5,14 Biti slobodan (GalaÊanima 4,19) Pavao u svojim poslanicama crkvama u Galaciji ukorava vjernike πto su zaboravili Boæje Evanappleelje i poziva ih na posluπnost istini i ljubavi viπe nego Mojsijevom zakonu.»esto ih je bilo teπko nagovoriti da uklone odreappleena tumaëenja Mojsijevog zakona i dodatna ljudska zakonska optereêenja kao vrhovni autoritet u ljudskom æivotu. Mnogi takvi pojedinci usredotoëili su se na spasenje djelima, ili πto je joπ gore vraêali su se svojem poganskom naëinu æivota. Zato Pavao naziva sebe ocem tih neposluπnih GalaÊana, sliëno Bogu koji se brinuo o svojoj neposluπnoj djeci u Izraelu. Kao majka koja trpi poroappleajne bolove, Pavao s boli i osjeêajem hitnosti ukorava svoju braêu dok se Krist ne oblikuje u (njima) (GalaÊanima 4,19). Pavlov lijek za njihov otpad je vjera. Zato πto je Abraham vjerovao, po njemu su svi narodi blagoslovljeni. Potomci Izaka, sina slobodne æene, sinovi su obe- Êanja Saveza. A koji su roappleeni od Jiπmaela, sina robinje, robovi su Zakona sinovi Saveza naëinjenog s Mojsijem na gori Sinaju (zapazite paralelizam koji tu postoji). Istina, Mojsijev zakon je dao Bog, ali njega ne treba slijediti bez vjere. KljuËno je imati vjeru, a kad netko pokazuje tu vjeru, bit Êe ispunjen Duhom koji Êe ga onda voditi da slijedi Zakon iz ljubavi, a ne iz straha za svoje spasenje. Vjera premjeπta planine. Na kraju krajeva, neznaboπci su, kaæe Pavao, primili duhovno obrezanje, da tako kaæemo, od Duha i od njih se nije zahtijevalo da ga prime i fiziëki, usprkos Zakonu. Neznaboπci se mogu nacijepiti na Krista, grana se moæe pricijepiti isto tako lako kao πto se moæe otkinuti. Dakle, pitanje je jesmo li spremni da budemo pricijepljeni, ili smo na granici da budemo odsjeëeni? Meappleuljudski odnosi (GalaÊanima 4,12-16) Premda u velikom dijelu svoje Poslanice GalaÊanima Pavao stavlja naglasak na suprotnost izmeappleu vjere i djela, on suptilno izraæava i zabrinutost zbog svojeg odnosa prema njima. A znate da sam vam zbog slabosti tijela prvi put navijestio evanappleelje. I moju kuπnju, koja bijaπe u tijelu mojemu, niste prezreli ni odbacili, nego me kao anappleela Boæjega primiste, kao Krista Isusa. (GalaÊanima 4,13.14) U prvom poglavlju Pavao izjavljuje da on propovijeda kako bi ugodio Kristu a ne ljudima, i da je svoju sposobnost za propovijedanje primio putem Kristovog otkrivenja. Prema tome, bilo je vaæno ne samo da Ëuju, veê i da obrate pozornost na njegovu poruku. Oni su mu ukazali povjerenje iako je bio bolestan. Svesrdno su ga primili. 78
A sada, poπto je posumnjao u njihovu vjeru u Krista i ukorio ih, to ih je izgleda naljutilo a moæda i postidjelo (GalaÊanima 4,16). Nije uvijek lako priznati pogreπku ili se odreêi neëeg za Ëim æudimo, ali istina oslobaapplea duπu.»esto preko neuspjeha pronaappleemo bolji put. Bog je ljubav (2. o kraljevima 4; Djela 26,28.29; 2. KorinÊanima 5,17; GalaÊanima 5,14) Kad povjerujemo, mi odbacujemo svoje staro ja i oblaëimo se u Krista. Zato, ako je tko u Kristu, novi je stvor; staro proapplee, gle, nasta novo sve! U tom svojem novom ja opravdavamo se na osnovi svojeg odnosa s Kristom, i slavimo Onoga koji je izlio svoju milost na nas da bismo mogli biti otkupljeni. Ako se pokuπavamo opravdati na osnovi Zakona, onda je Isus uzalud umro. Prema tome, braêo i sestre, imajmo na umu da smo u Kristu jedno, i da je pred svima nama isti izazov da izlijevamo na druge to Ëudesno i slavno Ulje. A Agripa kaza Pavlu: Zamalo me uvjeri da postanem krπêanin! A Pavao reëe: Æelio bih od Boga da i za malo i za mnogo, ne samo ti nego i svi koji me danas sluπaju postanu takvi kakav sam i ja, osim ovih okova. (Djela 26,28.29). Snaæno, zar ne? Zakon nas je trebao voditi Kristu dok Krist ne doapplee do nas. Sada smo pozvani da vjerujemo u ono πto se ne vidi i da budemo ispunjeni Duhom. Jedino tako moæemo biti opravdani vjerom i ojaëani da izdræimo kuπnje koje su pred nama. Meappleutim, postoji jedan aspekt Zakona koji smo pozvani da vrπimo u svako doba: Jer sav se Zakon ispunja u jednoj rijeëi u ovoj: Ljubi bliænjega svojega kao samoga sebe! (GalaÊanima 5,14) Pozvani smo da budemo ispunjeni Duhom, i da Ga izlijevamo objavljujuêi Evanappleelje u sve prazne posude dokle god ima posuda koje se mogu napuniti (2. O kraljevima 4). A tko zna moæda smo i mi te posude koje tek treba napuniti. ODGOVORITE 1. Na koji sam naëin (ili naëine) trenutaëno u svojem svakidaπnjem æivotu sputan/sputana Zakonom, i πto mogu uëiniti da bih se oslobodio/oslobodila? 2. Koja me faza najbolje opisuje? A. Ispunjen/a Uljem; B. Punim posude; C. Bivam ispunjen/a; ili D. Prazan/prazna. Zaπto? Stefani Danielle Leeper, Lincoln, Nebraska, SAD Ako se pokuπavamo opravdati na osnovi Zakona, onda je Isus uzalud umro. 79
Ponedjeljak, 21. kolovoza Ljubav, ukor i doktrina SVJEDO»ANSTVO GalaÊanima 4,12 Mrziti i ukoravati grijeh, a u isto vrijeme pokazivati saæaljenje i njeænost prema greπniku uopêe nije lako. to viπe pokuπavamo postiêi svetost srca i æivota, to jasnije opaæamo grijeh i odluënije izraæavamo negodovanje zbog svakog odstupanja od onog πto je ispravno. Meappleutim, moramo se Ëuvati neprikladne strogosti prema onome tko Ëini zlo. A opet, dok ga nastojimo ohrabriti u svakom pokuπaju da popravi svoje pogreπke, moramo paziti da ne izgubimo iz vida svu ozbiljnost grijeha. Premda postoji potreba za kristolikim strpljenjem i ljubavlju prema onome tko grijeπi, postoji i stalna opasnost da se prema njegovoj pogreπki pokaæe tako velika snoπljivost da se on osjeti kao da i ne zasluæuje ukor, te da ga odbaci kao neprikladan i nepravedan. (Ellen G. White, Sketches From the Life of Paul, str. 321) Zadræite se na potrebi praktiëne poboænosti: pokaæite im da ste krπêanin koji æeli mir i da ih volite. Neka vide da ste savjesni. Tako Êete zadobiti njihovo povjerenje, a poslije Êe biti dovoljno vremena za doktrine. Zadobijte srce, pripremite tlo, a tek onda posijte sjeme s ljubavlju iznoseêi istinu kakva je u Isusu. (Ellen G. White, Propovjednici Radosne vijesti, str. 95) U Galaciji Pavao je sadio Ëiste istine Evanappleelja. Propovijedao je nauk o opravdanju vjerom i njegovo djelo je bilo nagraappleeno kad je vidio kako je crkva u Galaciji obraêena na Evanappleelje. Tada je Sotona poëeo raditi preko laænih uëitelja kako bi unio zabunu u misli nekih vjernika. Hvalisanje ovih uëitelja i isticanje njihovih Ëudotvornih moêi zaslijepili su duhovni vid mnogih novoobraêenika koji su potom bili odvedeni u zabludu.... Neko vrijeme Pavao je izgubio nadzor nad mislima onih koji su bili zavedeni. Ali oslanjajuêi se na Boæju rijeë i silu i pobijajuêi tumaëenja otpalih uëitelja, on je mogao pomoêi obraêenicima da uvide da su bili prevareni. Tako je osujetio Sotoninu namjeru. NovoobraÊenici su se vratili vjeri, spremni da srcem i razumom stanu na stranu istine. (Ellen G. White, Evangelism, str. 358) ODGOVORITE 1. Je li ispravljanje tuappleih uvjerenja i ukazivanje na grijeh joπ uvijek vaæno za danaπnje krπêane u kulturi koja zastupa stav pusti me da budem ono πto jesam? 2. Jedno je govoriti o tome kako treba druge ukoravati s puno ljubavi, ali zapitajmo se kako mi sami reagiramo kad nas drugi ukoravaju s puno ljubavi. Kako nam takav naëin samoispitivanja pomaæe da ispravno pristupimo drugima kad smo im primorani uputiti ukor s puno ljubavi? Eliezer Roque Cisneros, Olathe, Colorado, SAD 80
Utorak, 22. kolovoza Pavlov poziv na sjeêanje DOKAZ GalaÊanima 4,12-20 Kad Ëitamo Poslanicu GalaÊanima, teπko moæemo zamisliti da je Pavlovo sluπateljstvo nekad osjeêalo polet i æeapple za Bogom. Izgleda da im je Pavao ponavljao istu poruku usprkos tome πto je prethodno veê posjetio njihovu crkvu! Meappleutim, ni prvi krπêani nisu bili imuni na neposluπnost. Oni su pali u zamku laæi koju su iznosili drugi misionari da se vrπenjem Zakona moæe zadobiti spasenje. I upravo zato πto su se tako vezali za Zakon, Pavao je morao stalno ponavljati istinu da spasenje miloπêu nema nikakve veze s vrπenjem Zakona. Njegov snaæni pastoralni poziv u GalaÊanima 4,12-20 u biti je bio poziv na sjeêanje. Snaænom doktrinom i povijesnim dokazom pozivao ih je da se vrate snazi i posluπnosti kada su znali da se spasenje ostvaruje jedino vjerom u Krista. Konkretno, u GalaÊanima 4,12 Pavao piπe: Postanite, braêo, molim vas, kao ja, jer i ja postadoh kao vi. RijeË postanite na grëkom (ginomai) znaëi doêi u postojanje ili roditi se. Pavao kaæe da je i on nekad bio kao oni, edikesate, doslovno Ëinio je zlo. Pavao je baπ zato govorio s takvim æarom jer je znao πto znaëi razmiπljati na legalistiëki naëin, gurati Krista πto dalje, a samog sebe uzdizati πto viπe. S obzirom na takvu proπlost, Pavlova poruka dobiva na snazi: Koliko god nisko pali, svi se imamo priliku vratiti i ponovno doêi u postojanje. U trenucima slabosti snagu stjeëemo ne na osnovi vlastitih djela, veê na osnovi Kristovog djelovanja u nama. Pavao nije dopustio da bolest stane izmeappleu njega i evanappleeoske poruke. On se oslanjao na Boæju milost. I usprkos tome, GalaÊani su ga prihvatili i bili su blagoslovljeni njegovom porukom (GalaÊanima 4,14.15). U ovoj poslanici, meappleutim, Pavao ne govori o svojoj bolesti. Pred njim je sada veêi izazov njihova ponositost. Njegove su rijeëi najbolji primjer da upravo onda kad osjeêamo da nismo dovoljno sposobni za propovijedanje Evanappleelja, ili kad nailazimo na slab odaziv, moramo najviπe propovijedati i potpuno se osloniti na Boæju snagu. Pavao nije odustao iako je znao da Êe se GalaÊani naljutiti. Govorio im je istinu Ëak i kad je ona postala bolna (GalaÊanima 4,16). Znao je da legalizam ograniëava razvoj krπêanskog karaktera, a da je milost kljuë rasta (GalaÊanima 4,17-19). ODGOVORITE 1. Koje ste teπkoêe doæivjeli kad ste pokuπali govoriti drugima o Kristu? Ako ih niste doæivjeli, πto ste uëinili ili joπ uvijek Ëinite da biste izbjegli takve teπkoêe? 2. Ako Zakon nije sredstvo spasenja, koja je onda njegova svrha? Na koji naëin moæemo poπtovati Zakon a da ne postanemo legalisti kao GalaÊani? Emily Emy Wood, Lincoln, Nebraska, SAD 81
Srijeda, 23. kolovoza Nositelj promjene pravila postoje s razlogom PRIMJENA 2. KorinÊanima 5,20; 10,2-6; GalaÊanima 4,15-18 Zamislite dijete koje naizmjeniëno Ëuvaju dvije dadilje. Jedna od njih sluπa roditeljska pravila i primjenjuje ih. A onda doapplee druga koja dopuπta djetetu da radi πto god hoêe, samo pod uvjetom da roditelji za to ne saznaju. Dijete bi lako moglo pomisliti da je toj drugoj dadilji viπe stalo do njega zato πto mu daje slobodu. Meappleutim, roditelji s razlogom postavljaju pravila. Ona nisu tu radi kaænjavanja. Ona se s ljubavlju postavljaju da bi nas πtitila. Prva dadilja to razumije i Ëini sve πto je u njezinoj moêi da zaπtiti dijete, vjerojatno zbog te iste ljubavi. Vidimo kako Pavao prema GalaÊanima postupa na isti naëin da bi im pokazao Boæju ljubav. Mi smo pozvani da budemo kao Pavao i ukazujemo drugima na biblijske istine. Premda one katkad mogu zazvuëati grubo, mi se moramo potruditi da oni kojima ih prenosimo znaju da to Ëinimo s ljubavlju, iz ljubavi i zbog ljubavi. Tekst u 2. KorinÊanima 5,20 podsjeêa nas da smo mi Kristovi predstavnici i da govorimo u Njegovo ime. Kad se obraêamo ljudima u vezi s nekim problemom, to ne bi trebalo biti radi nas, veê radi njih, a najprije radi Boga. Tekst u 2. KorinÊanima 10,3-6 glasi: Jer ako hodimo u tijelu, ne vojujemo po tijelu. Ta oruæje naπega vojevanja nije tjelesno, nego u Bogu moêno za ruπenje utvrda. Obaramo mudrolije i svaku uznositost koja se podiæe protiv spoznaje Boga i zarobljujemo svaki um na posluπnost Kristu. I spremni smo kazniti svaku neposluπnost Ëim vaπa posluπnost bude potpuna. Moramo dopustiti Bogu da djeluje preko nas, ili nikakvo djelo za Njega neêe biti uëinjeno. Kako moæemo pomoêi nekome ako ga ne volimo? Zato, ako vas Bog potiëe da nekome kaæete u Ëemu grijeπi, uëinite to na naëin na koji bi Isus uëinio. Pristupite mu s ljubavlju i ljubaznoπêu i budite uz njega dok se bude borio s grijehom. To neêe uvijek dati æeljene rezultate. Neki ljudi neêe biti spremni to prihvatiti, ali vaπa je duænost da im pruæite priliku. U GalaÊanima 4,15.16 Pavao govori o tome kako su ga GalaÊani u proπlosti lijepo primili, ali kad je pokuπao ispraviti njihove pogreπke, oni su se ponijeli prema njemu kao prema nekom strancu. To πto vi pristupate ljudima s Isusovom ljubavlju, ne znaëi da Êe oni to prihvatiti. Ipak, budite kao Isus. Dajte im vremena i pokaæite im ljubav. ODGOVORITE 1. to mislite, zaπto boæanska ljubav i iskrenost u vezi s biblijskim istinama idu ruku pod ruku? 2. Na koji naëin moæete ukoravati grijehe drugih i istodobno pokazivati ljubav koja stoji iza tih ukora? Marveen Gentillon, Lincoln, Nebraska, SAD 82
»etvrtak, 24. kolovoza Ooo, æelim biti kao ti! MI LJENJE Djela 26,28.29; 1. KorinÊanima 11,1; Filipljanima 3,17; GalaÊanima 4,12; 2. Solunjanima 3,7-9 U filmu Knjiga o dæungli iz 1967. godine postoji prizor u kojem se ljudsko mladunëe (Mowgli), dok se nalazi u ruπevinama u Indiji, njiπe i igra u ritmu dæez pjesmice koju pjevaju kralj Louis (orangutan) i njegovi majmunski podanici. Vidimo kako kralj Louis u toj pjesmi traæi od Mowglija da mu otkrije tajnu ljudskog crvenog cvijeta (vatre) kako bi on i njegovi majmuni mogli postati ljudi. Tako kralj Louis pjeva u ritmu dæeza: Ooo, ooo, æelim biti kao ti, æelim hodati kao ti, govoriti kao ti! Vidjet Êeπ da je to istina da i majmun kao πto sam ja moæe nauëiti biti Ëovjek. (http:/ /www.stlyrics.com/lyrics/classicdisney/iwannabelikeyou.htm) On izraæava Mowgliju nadu da Êe nauëiti biti Ëovjek jednostavno tako πto Êe slijediti primjer djeëaka iz dæungle. U 1. KorinÊanima 11,1 ( ariê) Pavao piπe: Ugledajte se na mene, kao i ja na Krista. Naglasak je stavljen na drugi dio ove izjave. Pavao poziva KorinÊane da se odreknu svojih svjetovnih æelja (po ugledu na njega) i da slijede Kristov primjer. Kristov æivot je najbolji primjer æivota usklaappleenog s Gospodnjom voljom. On je u svojem postupanju prema ljudima uvijek pokazivao iskrenu brigu i ljubav. U trenucima usamljenosti bio je na koljenima i molio se Ocu. Kada Mu je bila potrebna vjera, i dalje se oslanjao na Gospodina. Ako æelimo biti Boæji, nije nam potrebno niπta drugo. Kristov æivot na Zemlji je sve πto nam treba da bismo to postigli. OponaπajuÊi ono πto je Krist Ëinio, a πto je opisano u Ëetiri evanappleelja, postat Êemo kao On. ODGOVORITE 1. to biste vi æeljeli oponaπati iz Kristovog æivota? 2. Je li oponaπanje pravi naëin da postanemo Boæji ljudi? 3. Ako ne slijedimo Krista, koje druge primjere slijedimo u pozitivnom ili negativnom smislu? Colin King, Lincoln, Nebraska, SAD Kristov æivot je najbolji primjer æivota usklaappleenog s Gospodnjom voljom. 83
Petak, 25. kolovoza Oponaπati Isusa sluæba ohrabrenja ISTRAÆIVANJE 1. KorinÊanima 11,1; GalaÊanima 4,12-20 ZAKLJU»AK Pavlovo zanimanje za dobrobit GalaÊana bilo je tako duboko da je njegov ton postajao sve manje teoloπki, a sve viπe poticajan. Teologija je joπ uvijek bila prisutna, ali ih je on viπe æelio ohrabriti. Poπto je promijenio pristup i poëeo zvuëati viπe kao pastir a manje kao uëitelj, Pavao je zapravo GalaÊanima, a i nama, pruæio priliku da Boga doæive na opipljiviji naëin. Na primjer, kad ih moli da se ugledaju na njega kao πto se on ugleda na Krista (GalaÊanima 4,12; 1. KorinÊanima 11,1), on zapravo kaæe da je Boæja ljubav prema njima jaëa od njegove ljubavi i da Boga niπta neêe sprijeëiti da dopre do svojeg naroda. RAZMOTRITE u Napiπite ili skladajte pjesmu o promjeni koju je ohrabrenje donijelo u vaπ æivot. u U petak uveëer u crkvi izvedite s prijateljima kratku predstavu zasnovanu na tekstu iz GalaÊanima 4,12-20 kako biste drugima ukazali na snagu njeæne sluæbe. u Paæljivo promatrajte svoje ljubimce, posebno pse, maëke i konje, jer te æivotinje imaju Bogom danu sposobnost da osjete kada je ljudima potrebno ohrabrenje i utjeha. Trebali biste nauëiti pokazivati takvu vrstu ljubavi. Pokuπajte je oponaπati u svojem odnosu prema nekome. u Pozovite ili posjetite nekoga koga duæe niste vidjeli u crkvi i pokuπajte ga ohrabriti na neki naëin. u Napiπite neku ohrabrujuêu izjavu na zidu svoje sobe ili na komadu papira i objesite je na vidno mjesto kako bi vas podsjeêala da uvijek trebate oponaπati Isusa u svemu πto govorite i radite. POVEÆITE Efeæanima 4; 1. Petrova 4; Hebrejima 10,19-25. Ellen G. White, To Be Like Jesus. R. T. Kendall, Imitating Christ: Becoming More Like Jesus (Charisma House, 2007.). Dr. David Jeremiah, The Joy of Encouragement (Multnomah, 2006.). Mindi Vetter, Newman Lake, Washington, SAD 84
Pouka 10 26. kolovoza 2. rujna 2017. Dva Saveza Nebeski je Jeruzalem slobodan taj je majka naπa. (GalaÊanima 4,26 KS) OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White, Izraelski proroci i kraljevi, Znaci vremena, 2001., poglavlje 38 85
Subota, 26. kolovoza Tko je tvoja mama? UVOD GalaÊanima 4,30 Kao tinejdæerica borila sam se sa Zakonom i njegovim utjecajem na moj æivot. Imala sam dojam da ga je nemoguêe odræati. S vremenom sam se umorila od toga da stalno razoëaravam Boga, pa sam se okrenula od krπêanstva. Odustala sam jer po mojoj logici nema smisla igrati igru u kojoj ne moæeπ pobijediti. Iznevjerila bih Boga svaki put kad bih ustala s molitve na koljenima. Moj neuspjeh nije utjecao samo na moje viappleenje sebe, veê se poëeo negativno odraæavati i na moje viappleenje Boga kao Stvoritelja i Spasitelja. Ako je Bog tako pun ljubavi, zaπto bi mi dao tako neostvarljiv zadatak? Ako Bog æeli najbolje za mene, zaπto mi dopuπta da igram igru za koju zna da Êu je izgubiti? Bila sam tako slaba nedovoljno dobra da bih Boga sagledala onakvog kakav On doista jest. Vrijeme je prolazilo, a ja sam se borila sa svojim nedostacima. Iako nisam æeljela imati niπta s Bogom, i dalje sam osjeêala bol znajuêi da sam Ga iznevjerila. Iπla sam u crkvu osjeêajuêi bol, iπla sam u πkolu osjeêajuêi bol, prolazila sam kroz æivot osjeêajuêi bol, svjesna da nisam uspjela u onome πto se od mene oëekivalo. Uvijek sam pronalazila naëin da neπto zabrljam i ostanem izgubljena na svojem putu prema savrπenstvu. I tako sam se naπla u tom poloæaju misleêi da Êe mi napuπtanje Boga pomoêi da æivim bolje. Ali osjeêala sam se samo gore. U GalaÊanima 4, Pavao opisuje dvije majke jedna od njih je slobodna, a druga je robinja. Iako on to zapravo ne kaæe, stjeëe se dojam da neprekidno postavlja pitanje: Tko je tvoja majka? Zbog grijeha rodila te je robinja, ali Bog ti je u svojoj milosti dao slobodu da biraπ. Tko je tvoja majka? Moja majka je, izgleda, bila robinja pod imenom Neuspjeh, jer sam ja uporno iznevjeravala Boga. Pa ipak, iz nekog Ëudnog razloga Bog mi joπ uvijek daje moguênost da promijenim svoj rodni list tako πto Êu prihvatiti novu majku. Mi moæda nismo savrπeni i moæda nam ne polazi sve za rukom, ali Bog æeli da budemo dio Njegove obitelji. Bît nije u tome da sve ispravno radimo, da budemo savrπeni veê u izboru. Cilj koji æelimo postiêi ovom poukom jest da vi uëinite vlastiti izbor hoêete li ostati sin ili kêi robinje ili Êete prepraviti svoj rodni list izjasnivπi se kao Boæje dijete? ODGOVORITE 1. to znaëi biti dijete slobodne majke? 2. Kako naπe svakidaπnje odluke pokazuju tko je naπa majka? Brittany Hudson, Locombe, Alberta, Kanada 86
Nedjelja, 27. kolovoza Istjeraj robinju! DOKAZ GalaÊanima 4,22-31 Da je Pavao mogao napisati pismo Hagari, moæda bi joj uputio Poslanicu GalaÊanima. Njezina priëa je minijaturna slika crkve u Galaciji, odbaëenog Jeruzalema, vjere zasnovane na djelima a katkad je to i naπa slika. Na osnovi svojeg braka s Abrahamom Agara je osloboappleena. Njezino je dijete moglo Abrahama zvati ocem zahvaljujuêi milosti koja joj je ukazana. Kao sin, on je bio i baπtinik materijalnih i duhovnih blagoslova koje je Bog obeêao Abrahamu. Meappleutim, umjesto da se Ëvrsto dræi svoje slobode, ona ju je koristila kao priliku da sluæi tijelu da mrzi, da se nadmeêe sa Sarom, da joj se protivi umjesto da joj sluæi s ljubavlju (GalaÊanima 5,13.19-21). Tako se Hagara ponovno zaplela u jaram ropstva. Kao i Pavlov Onezim, pokuπala je pobjeêi. A je li se doista oslobodila? Umorna, gladna i bez krova nad glavom, osjeêala se gore nego da je u okovima. A onda se srela s Isusom licem k licu. Zapanjena takvim pokazivanjem milosti, upitala je: Zar i ja ovdje vidjeh onoga koji mene vidi? (Postanak 16,13) Kao πto je bio sluëaj s Pavlom, Ivanom, pa i s nama danas, ona je u Spasitelju spoznala istinsko Evanappleelje (GalaÊanima 1,12). Kad se srela s Isusom, bila je nanovo roappleena i viπe nije hodala po tijelu, veê po Duhu (GalaÊanima 5,24-26). A onda, sliëno GalaÊanima pred Ëijim se oëima Isus Krist jasno ukazao, Hagara je sagrijeπila i poëela ponovno zidati ono πto je bilo razruπeno (GalaÊanima 2,18). VeÊ je postala novo stvorenje pokorna, posluπna i puna povjerenja. Meappleutim, kad se rodio Izak, u njoj su se ponovno javile æudnje koje su kod tog zdenca bile zakopane. Tako su ona i njezin sin poëeli progoniti onoga koji je bio roappleen od Duha (GalaÊanima 4,29). Iako ih je Bog pozvao i ukazao im naklonost, Hagara i Jiπmael vratili su se svojim slabostima i niskim sklonostima, izazivajuêi Izaka i zavideêi mu (GalaÊanima 4,29; 5,26). Oni koji takvo πto Ëine, kraljevstva Boæjega neêe baπtiniti. (GalaÊanima 5,21) Zato je izreëena osuda: Izbaci ropkinju i sina njezina, jer sin ropkinje nije baπtinik sa sinom slobodne. (GalaÊanima 4,30) ODGOVORITE 1.»itajte GalaÊanima 4,22-31. Zaπto je Pavao ispriëao ovu alegoriju?»emu bi nas ona trebala nauëiti? 2.»itajte Izaija 19,18-25. Razmislite πto je Hagara mogla biti da se dræala svoje slobode. Na koji naëin moæemo izgubiti slobodu koju imamo u Kristu? Gabrielle A. Baker, Grassaway, Zapadna Wirginia, SAD 87
Ponedjeljak, 28. kolovoza Okus slobode LOGOS Jeremija 31,31-33; Izreke 14,12; Matej 5,21; Ivan 8,34; 12,26; 13,16; Rimljanima 6; 1. KorinÊanima 7,22.23 Roappleeni kao robovi (Ivan 8,34; Rimljanima 6,16-18) Povijest nam otkriva jednu izuzetno bolnu istinu. Ljudska biêa su tijekom vjekova bila podvrgavana ropstvu u rukama korumpiranih sustava i vlasti. Najraniji zapisi o ropstvu (Hamurabijev zakonik) datiraju joπ iz 1754. g. pr. Kr. (http:/ /abclegaldocs.com/blog-colorado-notary/code-of-hammurabi-babylon-1754-bc/) Povijesni zapisi takoappleer pokazuju da je ropstvo postojalo u GrËkoj u 7. st. pr. Kr. Razdoblje nakon 1400. godine (po Kristu) obiljeæava poëetak europske trgovine robljem i porast porobljavanja crnih afriëkih robova. (http://www.historyworld. net/wrldhis/plaintexthistories.asp?paragraphid=cio) To se na kraju proπirilo i na Ameriku i mnoge druge dijelove svijeta. Za te muπkarce i æene sloboda je bila neπto πto su Ëitavog æivota sanjali i πto su stekli po nevjerojatno visokoj cijeni. Potpredsjednica Meappleunarodne misije pravde (International Mission Justice) Sharon Cohn Wu kaæe: Boæje srce gori od æelje da se ropstvo okonëa i da se zarobljenici oslobode. Iako nismo tjelesno zarobljeni kao ti muπkarci i æene u proπlosti, mi se raappleamo kao robovi grijeha. Stjecanje istinske slobode trebalo bi biti naπ konaëni cilj. Osloboappleeni iz ropstva (Matej 5,21; Ivan 3,27; 8,28) Prije neπto viπe od 2000 godina, Krist je prinio ærtvu koja nas je zauvijek oslobodila iz ropstva. Dotad su se Æidovi dræali strogog sustava za koji su vjerovali da Êe im osigurati spasenje. Meappleutim, oni nisu razumjeli Ëinjenicu da su ih ti svakidaπnji rituali samo upuêivali na Onoga koji je bio spreman ærtvovati sve kako bi platio cijenu naπe slobode. Neki smatraju da je s Kristovom smrêu doπao kraj dræanju Zakona. Meappleutim, to ne moæe biti dalje od istine. Tijekom svoje ovozemaljske sluæbe, Krist je uvijek vrπio Zakon svojim rijeëima i naëinom æivota (Matej 5,21). Naravno, to je bilo moguêe jedino u boæanskoj sili koja je strujala kroz Njega (Ivan 3,27; 5,19.30; 8,28). Kristova smrt na kriæu zauvijek nas je oslobodila iz ropstva grijehu, meappleutim, mnogi u svojem æivotu dokazuju suprotno. Jer kad izaberemo æivot grijeha, sami sebe dræimo u ropstvu. Dar milosti koji Krist tako besplatno nudi ne moæe biti u potpunosti naπ sve dok ga ne prihvatimo. Od nas se viπe ne oëekuje da plaêamo za svoje grijehe. Krist je otpisao sve naπe dugove. Njegova ponuda je potpuno besplatna i doæivotna. 88
Zapisano u naπem srcu (Jeremija 31,31-33; Rimljanima 13,10; GalaÊanima 5,14) To nadilazi sve Ëemu smo se mogli nadati. ZahvaljujuÊi Njegovim i iskljuëivo Njegovim zaslugama, mi postajemo istinski slobodni. Naπi napori da sami vrπimo Zakon potpuno su beskorisni, ali u Kristu moguênosti su beskonaëne. U starom Savezu koji je dan Izraelcima, Zakon je bio uklesan u kamenu. Meappleutim, pokazalo se da tijelo samo po sebi ne moæe odræati Zakon. U novom Savezu prikazano je ostvarivanje veêeg plana. Meappleutim, novi Savez ni na koji naëin ne ukida Zakon niti daje dopuπtenje za grijeh. Naprotiv, on povlaëi zavjesu u stranu i otkriva ljepotu Boæje ljubavi. LetimiËan uvid u sve to pronalazimo veê u Jeremiji 31,33: Jer ovo je Savez πto Êu ga sklopiti s domom Izraelovim nakon onih dana, rijeë je Gospodnja: Zakon Êu svoj staviti u njihovu nutrinu i upisati ga u srce njihovo. I ja Êu njima biti Bog, a oni Êe biti puk moj. Te rijeëi praêene su obeêanjem o Boæjem Sinu i unutarnjem ispunjenju Njegovim Duhom. Kad Boæji Duh prebiva u srcu Njegovog naroda, onda æivljenje u skladu sa Zakonom jednostavno proistjeëe iz posluπnog srca. Zato apostol Pavao u Rimljanima 13,10 kaæe: Punina dakle Zakona jest ljubav. (vidi takoappleer GalaÊanima 5,14) Tako moæemo imati æivot dok poπtujemo Boga posluπnoπêu Njegovoj volji. Biti slobodan (Ivan 8,34-36; 12,16; Rimljanima 6,23; 1. KorinÊanima 4,1.2) Tuæna je istina da Êe mnogi ostati robovi sve dok budu sluæili grijehu. To je bio i problem farizeja u Isusovo vrijeme. U Ivanu 8 oni pruæaju dokaz svojeg nerazumijevanja: Odgovoriπe mu: Potomstvo smo Abrahamovo i nikada nikomu nismo robovali. Kako ti govoriπ: Postat Êete slobodni? Odgovori im Isus: Zaista, zaista, kaæem vam: svaki koji Ëini grijeh, rob je grijeha. (Ivan 8,33.34) Grijeh je okrutni gospodar. Kako ga se onda moæemo osloboditi? U Ivanu 8,32 stoji: I upoznat Êete istinu, i istina Êe vas osloboditi. Kao Boæji izabrani narod, mi smo pozvani da æivimo kao djeca slobodne majke, a ne robinje (GalaÊanima 4,26). Daljnjim prouëavanjem otkrivamo da je Isus put i istina i æivot (Ivan 14,6). To je ta istina na koju On misli kad govori o slobodi. Sagledavanje sebe u Kristovom svjetlu pomoêi Êe nam da prepoznamo svoj grijeh i da ga se poæelimo osloboditi. U Ivanu 8,36 Krist nam kaæe: Ako vas dakle Sin oslobodi, zaista Êete biti slobodni. Kad primimo Krista u svoj æivot, viπe nismo robovi tog osvetoljubivog gospodara. Tada postajemo Kristovi sluge (Ivan 12,26; 13,16; 1. KorinÊanima 4,1.2; 7,22.23). Nema viπe nikakve potrebe da i dalje budemo u ropstvu grijeha koji nam ne obeêava nikakvu drugu nagradu osim smrti (Izreke14,12; Ezekiel 18,20; Rimljanima 6,23). Nema viπe okova, Krist nam je dao kljuë. On æivi u nama i mi smo sada slobodni. Alexandra Yeboah, Toronto, Ontario, Kanada 89
Utorak, 29. kolovoza Kuπnje uëitelja SVJEDO»ANSTVO 1. Timoteju 1,3-11 Za boravka u Korintu Pavao je imao razloga za ozbiljnu bojazan za neke veê osnovane crkve. Zbog utjecaja laænih uëitelja koji su se pojavili meappleu vjernicima u Jeruzalemu, meappleu vjernicima u Galaciji naglo se poëela πiriti podjela, krivovjerje i putenost. Ovi su laæni uëitelji mijeπali æidovsku predaju s evanappleeoskim istinama. Ne mareêi za odluku opêeg sabora u Jeruzalemu, zahtijevali su od obra- Êenika iz poganstva da vrπe propise obrednog zakona. Stanje je bilo kritiëno. Nastalo zlo prijetilo je brzim uniπtenjem galacijskih crkava. Pavla je zaboljelo srce i duπa mu je bila uznemirena zbog otvorenog otpada dijela onih koje je vjerno pouëavao naëelima Evanappleelja. Odmah je pisao zabludjelim vjernicima razotkrivajuêi laæne teorije koje su prihvatili, i s velikom oπtrinom korio one koji su odstupili od vjere.... Pavlov nauk bio je u skladu s Pismima i Duh Sveti posvjedoëio je za njegov rad; zato je upozorio svoju braêu da ne sluπaju niπta πto bi se protivilo istinama kojima ih je on uëio.... Tako je Pavao pozvao vjernike u Galaciji pred zid njihove vlastite savjesti u nastojanju da ih zaustavi na njihovom putu. OslanjajuÊi se na Boæju spasiteljsku silu i odbijajuêi priznati nauk otpalih uëitelja, apostol je pokuπao navesti vjernike da vide kako su straπno prevareni, ali da vraêanjem svoje prijaπnje vjere u Evanappleelje mogu ipak poraziti Sotonine namjere. Apostol je Ëvrsto stao na stranu istine i pravednosti; njegova je Ëvrsta vjera i povjerenje u vijest koju je nosio pomogla mnogima kojima je vjera malaksala da se vrate odanosti Spasitelju. Koliko je razliëit bio Pavlov naëin pisanja korintskoj crkvi od naëina na koji se obratio GalaÊanima! Prvu je korio vrlo paæljivo i njeæno, dok za posljednju nije πtedio rijeëi ukora. KorinÊane je nadvladala kuπnja. Prevareni lukavim nastupom uëitelja koji su pod krinkom istine iznosili zabludu, bili su zbunjeni i smeteni. Morao ih je oprezno i strpljivo pouëiti da mogu razlikovati laæno od istinitog. Grubost ili nepromiπljena æurba razorili bi Pavlov utjecaj kod mnogih kojima je æelio pomoêi. (Ellen G. White, Djela apostolska, str. 241,242) ODGOVORITE 1. Ellen G. White je situaciju u Galaciji nazvala kritiënom. Kako biste vi postupili prema prijatelju koji πiri laæna uëenja u vaπoj mjesnoj crkvi? 2. Jeste li ikad otkrili da je neπto πto ste vjerovali i govorili bilo u suprotnosti s onim πto Biblija nauëava? Kakav je utjecaj to imalo na vaπu sluæbu? Ryan Scavella, Oshawa, Ontario, Kanada 90
Srijeda, 30. kolovoza Pozor! Klizav put! PRIMJENA GalaÊanima 4,17; Efeæanima 2,8.9 PriliËno je nelagodan osjeêaj kad dobijemo dobre ocjene i priznanja a da ih nismo zasluæili. Jednostavno smatramo da nije ispravno da dobijemo neπto za πto se nismo potrudili. Nije li u pitanju naπe dostojanstvo i poπtenje? Ali uz sav taj trud koji ulaæemo u ono πto radimo, malo priznanja nije naodmet. Kad citiramo viπe biblijskih tekstova od pastora i prisustvujemo subotnjoj πkoli ËeπÊe od starjeπine, to ipak zasluæuje izvjesno poπtovanje.»injenica je da smo se skloni hvaliti, skromno, naravno, upravo toliko da to netko zapazi i potapπa nas po leappleima. A zar to nije dobar osjeêaj? Kao iskreni krπêani, mi toliko æelimo ugoditi Bogu da nam se moæe dogoditi da pretjeramo baπ kao GalaÊani. Meappleutim, spasenje je besplatno, i jedino πto Bog æeli od nas jest da Mu se pribliæimo i da Njegovu Radosnu vijest objavljujemo drugima. Meappleutim, za mnoge od nas to je prejednostavno. Tako mi preinaëujemo jednostavnu ali zdravu doktrinu Evanappleelja. Kako moæemo izbjeêi suptilnu obmanu da trebamo raditi za neπto πto je inaëe besplatno? Kako moæemo preispitati svoju revnost da nas ona ne bi odvela u robovanje Zakonu? Bdijte i molite se. Prvo, moramo se Ëesto moliti, osobito kad prouëavamo Boæju rijeë. To je vrlo vaæno jer su laæna tumaëenja danas raπirenija nego ikad. Stalno moramo traæiti mudrost, znanje i razumijevanje. Odvojite vrijeme za razmiπljanje. Zatim, da ne bismo sluëajno doπli u napast da se hvalimo, trebamo razmiπljati o redcima kao πto su oni u Efeæanima 2,8.9, koji nas podsjeêaju da se ne spaπavamo svojim djelima, veê jedino Boæjom miloπêu. Naravno, to moæe biti priliëno teπko jer mi smatramo da rad treba vrednovati prema sposobnostima i uloæenom trudu. Mudro birajte svoje druπtvo. I na kraju premda je njegovanje Ëvrstih odnosa s Boæjim narodom vrlo vaæno, trebamo dobro paziti koga sluπamo i s kim se druæimo. Razlog je πto mnogi nemudro πire uëenja koja nemaju nikakve veze sa spaπavanjem duπa i æivljenjem za Krista. Stoga je vaæno da sve provjeravamo kao Berejci, Ëak i ona uëenja koja dolaze iz naπe Crkve. Umjesto da dijelimo stado, provodimo viπe vremena rastuêi zajedno u milosti. ODGOVORITE 1. Jeste li ikad bili u kuπnji da prihvatite neko uëenje za koje ste poslije otkrili da nije zasnovano na Bibliji? 2. Kako biste odgovorili nekom prijatelju koji vas optuæuje za legalizam zato πto svetkujete subotu? Zelinda Sealy-Scavella, Oshawa, Ontario, Kanada 91
»etvrtak, 31. kolovoza Rasti ili venuti MI LJENJE Psalam 119,11; Zaharija 4,6 Dok sam bila dijete, baka me je nauëila jednostavnu ali sadræajnu pjesmicu. Ona postoji u viπe inaëica, a govori o dvije krπêanske aktivnosti koje su kljuëne za Duhom ispunjen æivot molitvi i prouëavanju Biblije. Parafrazirana, ta pjesmica zvuëi otprilike ovako:»itaj Pismo, moli se svakog dana i ti Êeπ rasti, rasti, rasti. Ne Ëitaπ li Pismo, zaboraviπ li na molitvu, ti Êeπ venuti, venuti, venuti. Naæalost, mnogi krπêani zanemaruju ta dva nezaobilazna elementa u kojima se ogleda Kristov æivot. Molimo se u æurbi i jedva da Ëitamo priruënik za koji je Bog odvojio toliko vremena kako bi nam pomogao da se bolje snaappleemo u ovom greπnom æivotu i saznamo viπe o Njemu i Njegovoj volji za nas. Katkad se pokuπavamo provuêi minimalnim ulaganjem u svoj odnos s Kristom, a kad poënemo venuti, venuti, venuti, optuæujemo Boga da nas je zanemario i da nije ispunio svoje obeêanje. Optuæujemo Njega kad appleavao navali kao rijeka i kad nismo u stanju odoljeti kuπnji niti pobjeêi od nje. Rijetko kad se zagledamo u svoj æivot i primijetimo u Ëemu smo pogrijeπili. Ali ne moæemo se oduprijeti grijehu i kuπnjama niti æivjeti ispunjeni Duhom ako zanemarimo prouëavanje Biblije i ne provodimo kvalitetno vrijeme u molitvi. Isus, Boæji Sin, pokazao je to kad je doπao na Zemlju i ostavio nam primjer bezgreπnog æivljenja. On je bio Boæji Sin, ali nije to shvaêao olako i provodio je dosta vremena razgovarajuêi sa Stvoriteljem i razmiπljajuêi o Njegovoj RijeËi. A koliko je to tek potrebnije nama! Psalam 119,11 nas podsjeêa: U srce sam svoje tvoju pohranio rijeë, da protiv tebe ne sagrijeπim. Isusova misija bila je mnogo veêa od Ëovjekovog prvog putovanja na Mjesec o kojem se tako mnogo govori. On je trebao hodati zemljom liπen svoje boæanske naravi, trpjeti usamljenost, izolaciju, odbacivanje, siromaπtvo, stalne kuπnje, odvojenost od Oca i biti okrutno ubijen od ruke vlastitog naroda. Znao je da to neêe biti mali podvig i da ga moæe izvesti jedino uz blisku povezanost s Bogom. Ponovno pitam koliko je to potrebnije nama? Nas muëe sumnja, strahovi, kuπnje, bolest, smrt, siromaπtvo izmeappleu ostalog pa ipak, i mi moæemo pobijediti i æivjeti Duhom ispunjenim æivotom ako kao Isus budemo provodili vrijeme u molitvi i prouëavanju Biblije. Tad on progovori i reëe mi: To je rijeë Gospodnja Zerubabelu govoreêi: Ne silom ni snagom, veê Duhom mojim, veli Gospod Nad Vojskama. (Zaharija 4,6) ODGOVORITE 1. Jesu li Ëitanje Biblije i molitva vrijedni vaπeg vremena i truda? 2. to vas spreëava da æivite Duhom ispunjenim æivotom? Akay Hendricks, Scarborough, Ontario, Kanada 92
Petak, 1. rujna Savezi zasnovani na milosti ISTRAÆIVANJE Jeremija 31,31-33; Hebrejima 8,7-13 ZAKLJU»AK U starozavjetno vrijeme, sklapanjem Saveza na Sinaju Bog je definirao svoj odnos sa svojim izabranim narodom Izraelom. Bilo je to kao braëni zavjet ili obeêanje izmeappleu Boga i Njegovog naroda. Njegov Zakon (opis Njegovog karaktera) dan je da bi im pokazao kako trebaju æivjeti u zdravom odnosu s Njim i jedni s drugima, πto je bilo potrebno za tako veliki narod utonuo u pogansku kulturu u kojoj je proveo Ëetiri stotine godina. Za razliku od toga, novi Savez je ponuappleen svakom tko povjeruje u Krista i prihvati Ga, i zasniva se na onome πto je On uëinio za svoj narod za vjeënost. Oba Saveza zasnivaju se na milosti. Oba je ponudio Bog pun ljubavi. Oba podrazumijevaju uzajamni odnos blagoslova i obostranog zalaganja. RAZMOTRITE u Osmislite pjesmicu nadahnutu tekstom iz Jeremije 31,33: Zakon Êu svoj staviti u duπu njihovu i upisati ga u njihovo srce. I bit Êu Bog njihov, a oni narod moj. Objavite je preko druπtvenih mreæa. u ProuËite korake koji su potrebni da bi se sklopio savez po uzoru na biblijske saveze. u Zapiπite svoje osobno razmiπljanje o tome πto znaëi biti Boæji narod, i vidi li se to u vaπem æivotu. u Napravite strip ili dijagram koji objaπnjava razliku izmeappleu starog i novog Saveza, koji bi se mogao objaviti u vaπem crkvenom biltenu. u Snimite kratak video koji se moæe prikazati i nekrπêanima, a koji objaπnjava Boæji nepromjenjivi karakter u svjetlu starog i novog Saveza. POVEÆITE Postanak 9; 15; 17; Izlazak 20; Hoπea 2,15; Amos 9,14.15; 2. Samuelova 7,4-17. Ellen G. White, Isusove usporedbe, str. 83,84; Patrijarsi i proroci, str. 387,388. Skip MacCarty, In Granite or Ingrained? What the Old and New Covenants Reveal About the Gospel, the Law, and the Sabbath (Andrews University, 2007.). Nina Atcheson, Buchanan, Michigan, SAD 93
Pouka 11 2. 9. rujna 2017. Sloboda u Kristu Ta vi ste, braêo, na slobodu pozvani! Samo neka ta sloboda ne bude izlika tijelu, nego ljubavlju sluæite jedni drugima. (GalaÊanima 5,13) OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White, Izraelski proroci i kraljevi, Znaci vremena, 2001., poglavlje 39 94
Subota, 2. rujna Sloboda u πirem smislu UVOD GalaÊanima 5,13 Nelson Mandela, slavni voapplea, bio je poznat ne samo u JuænoafriËkoj Republici, veê i πirom svijeta. Jedna od njegovih Ëuvenih izreka glasi: Da bismo bili slobodni nije dovoljno samo zbaciti lance, veê i æivjeti na naëin koji poπtuje i podupire slobodu drugih. (https://www.nelsonmandela.org/content/page/a-selection-of-nelson-mandela-quotes) Sloboda je tako osjetljiva rijeë i tako πiroka da mnogi gledaju na nju u uæem smislu, kao da od nje ima koristi samo pojedinac. PriËe o ljudima koji su zloupotrijebili svoju slobodu da bi krπili prava drugih uobiëajene su u medijima i u druπtvu uopêe. Te priëe pokazuju koliko Êe daleko ljudi otiêi sa svojom slobodom da bi uëinili ono πto æele, πto god to bilo. Moæete li uopêe zamisliti da æivite u svijetu u kojem svatko Ëini πto god æeli? To bi, naravno, ugrozilo slobodu drugih ljudi. Mandela je rekao da sloboda sama po sebi nije dovoljna za uspostavljanje pravednog druπtva. Da bi svatko uæivao u slobodi, nju mora pratiti poπtovanje i odgovornost. Kao krπêani, mi smo stekli slobodu zahvaljujuêi Kristu koji je ponio teret naπih grijeha na Golgoti. Zato, kada Ga prihvatimo kao Spasitelja, naπ æivot se mijenja, a mijenja se i naëin na koji sagledavamo odreappleene situacije. Mi polaæemo pravo da budemo jedno s Kristom pri Ëemu nas On oslobaapplea od lanaca grijeha. Meappleutim, moramo poznavati svoje granice, Ëak i kad koristimo slobodu u Kristu. HoÊemo li jesti kad god nam se prohtije samo zato πto smo slobodni? Moramo li se oblaëiti kako nam padne na pamet samo zato πto smo slobodni u Kristu? Moramo li raditi baπ sve πto poæelimo samo zato πto smo slobodni? To je samo nekoliko primjera. Naravno, Biblija je naπ vodië. Poput crkve u Galaciji, neki od nas i dalje su vezani za predaje, stare navike, legalizam ili razuzdanost. Na primjer, ljudi mogu pomisliti da ih Bog prihvaêa samo zato πto poπtuju zapovijed o suboti i slijede odreappleene doktrine crkve. Mnogi takoappleer misle da im Ëlanstvo u crkvi daje slobodu da rade πto god hoêe. Pod plaπtem slobode u Kristu, oni ugaappleaju sebi u svemu. Meappleutim, takva vrsta slobode nema nikakvog smisla za osobu koja slijedi Kristov primjer. To je suprotno onome o Ëemu je Pavao pisao vjernicima crkve u Galaciji upozoravajuêi ih na opasnost od legalizma i razuzdanosti. Naπa pouka za ovaj tjedan govori o tome kako moæemo oëuvati pravu slobodu u Kristu, hoditi u Duhu i sluæiti jedni drugima iz ljubavi. Jacklin Achieng, Homa-Bay, Kenija Sloboda sama po sebi nije dovoljna za uspostavljanje pravednog druπtva. 95
Nedjelja, 3. rujna Sloboda u Kristu LOGOS Levitski zakonik 19,18; Rimljanima 5,5; 6,6.12.14.18; 8,14; 13,8; 1. KorinÊanima 6,20; GalaÊanima 3,10-13; 5,2-13. Cijena naπe slobode (1. KorinÊanima 6,20; GalaÊanima 3,13) Svi mi imamo neπto πto nam puno znaëi, πto smo skupo platili i o Ëemu uvijek vodimo raëuna. Na primjer u ovo digitalno doba vaπ pametni telefon smatra se jednom od takvih dragocjenosti. Moæete ga koristiti za komunikaciju, za slanje tekstualnih poruka, ali i za zabavu. ZahvaljujuÊi razliëitim dodacima, pametni telefon je vrlo koristan ureappleaj koji igra vaænu ulogu u vaπem æivotu. Ali sjetite se prije svega kako ste doπli do tog telefona. Zaradili ste ga i platili za njega odreappleenu svotu, πto ga Ëini vrijednim za vas. Kao krπêani, mi smo kupljeni po velikoj cijeni Kristovom krvlju. Kada su Adam i Eva sagrijeπili u Edenskom vrtu, Ëitav ljudski rod zasluæio je smrt (Postanak 2,17). Meappleutim, Bog je u svojoj bezgraniënoj ljubavi prema ËovjeËanstvu ponudio svojega jedinoroappleenog Sina da podnese kaznu za grijeh i otkupi ljudski rod i podari mu pravednost (Ivan 3,16). Upravo to otkupljenje temelj je krπêanske slobode. U pismu krπêanima u Galaciji, Pavao nudi konkretan savjet primanje Krista u æivot daje nam mir i slobodu kakvu ne moæemo dobiti ni iz jednog drugog izvora. Prema tome, preko Krista mi polaæemo pravo na pripadnost Boæjem kraljevstvu. Zauzvrat, od nas se oëekuje da proslavljamo Boga u svojem tijelu i duhu, jer i jedno i drugo pripadaju Njemu (1. KorinÊanima 6,20). Narav krπêanske slobode (Rimljanima 6,6; Hebrejima 2,14.15) Kada dopustimo Kristu da vlada u naπem æivotu, u nama se dogaapplea posebna promjena. Duh Sveti vodi nas u slobodu koju kao Boæja djeca zasluæujemo. Sloboda koju imamo u Kristu ne oslanja se na niz pravila. Umjesto toga, ona se razvija iz sposobnosti da prihvatimo sebe kao novo stvorenje. Kad je Krist umro, oslobodio je krπêane od sile grijeha. Iako grijeh postoji u svijetu u kojem æivimo, mi mu se moæemo oduprijeti zato πto nas je Krist oslobodio da postanemo sluge pravednosti (Rimljanima 6,18). Pavao kaæe krπêanima u Galaciji da su sada kada su prihvatili Krista, postali nova stvorenja, novi teritorij na kojem grijeh ne moæe vladati. Za zakone koji su upravljali njihovim dotadaπnjim æivotom nema mjesta u tom novom æivotu. Oni su sada pod miloπêu Krista koji pruæa istinsku slobodu. Biblija potvrappleuje da su Boæja djeca dionici Kristovog tijela i krvi, πto ih osposobljava da nadvladaju appleavolsku silu. Kristova milost oslobaapplea krπêane straha od smrti kojem su robovali (Hebrejima 2,14.15) i pruæa im istinsku slobodu. Posljedice legalizma (GalaÊanima 5,2-12) 96
Legalisti u Galaciji mislili su da djelima mogu zadobiti Boæju naklonost. Na kraju su postali robovi Zakona koji je po njima bio temelj spasenja. Meappleutim, za neke zakone, kao πto je obrezanje Æidova, nema mjesta u æivotu promijenjene osobe (GalaÊanima 5,6). Oni koji su se dræali takvih zakona naπli su se u ropstvu iz kojeg nisu mogli lako iziêi. Kad primimo Isusa u svoj æivot, potrebna nam je vjera koja kroz ljubav radi. Ne moæemo zaraditi spasenje poπtujuêi niz pravila. Spasenje dolazi od Boga na osnovi prihvaêanja onoga πto je Krist uëinio za nas na kriæu. Ne moæemo ga kupiti nekim djelima kojima bismo ugodili Bogu. Za krπêane koji misle da Boæju naklonost mogu zaraditi tako πto Êe u potpunosti dræati Zakon, vrijeme je da shvate da djelima Zakona nema mjesta u Kristovom novom stvaranju. Legalizam Ëini da ostanete rob Zakona. Meappleutim, ako ste postali novo stvorenje u Kristu, to vas osposobljava da doæivite i pravu slobodu u Njemu. Sloboda nasuprot razuzdanosti (Rimljanima 6,1.2; GalaÊanima 5,13) U svojem obraêanju krπêanskoj crkvi u Galaciji, Pavao se suprotstavlja i legalizmu i razuzdanosti. On naglaπava slobodu (GalaÊanima 5,13), koja krπêaninu daje dovoljno razloga da pokazuje bratsku ljubav i vodi Duhom ispunjen æivot. Meappleutim, iako istiëe krπêansku slobodu, Pavao je uvjeren da sloboda u Kristu ne vodi k moralnoj dekadenciji. KrπÊani osloboappleeni sile grijeha ne bi mu se viπe trebali pokoravati u poæudama tjelesnim (Rimljanima 6,12). Pavao zatim nabraja karakteristike Duhom ispunjenog æivota (GalaÊanima 5,22.23). Ispunjeni Zakon (Levitski zakonik 19,18; Rimljanima 8,4; GalaÊanima 3,10.12) Svojom smrêu na kriæu i uskrsnuêem Krist je pokidao ropske lance koji su obiljeæavali æivot knjiæevnika i farizeja. On je saæeo Zakon na naëin koji je lakπe razumjeti: Ljubi svojega bliænjega kao samoga sebe (Jakov 2,8). Zakon se ispunjava u onima koji proslavljaju Krista u svom tijelu i srcu. To je moguêe jedino vjerom, a ne ispunjavanjem zakonskih propisa (GalaÊanima 3,11). ODGOVORITE 1. to znaëi imati slobodu u Kristu? 2. Kakva je razlika izmeappleu slobode u Kristu i razuzdanosti? 3. Koji su plodovi krπêanske slobode? 4. Kako se krπêani mogu osloboditi jarma legalizma i razuzdanosti? Seline Khavetsa, Nairobi, Kenija Za zakone koji su upravljali njihovim dotadaπnjim æivotom nema mjesta u tom novom æivotu. 97
Ponedjeljak, 4. rujna Razumijevanje slobode u Kristu SVJEDO»ANSTVO GalaÊanima 3,13 Pavao istiëe da oni koji se potpuno predaju Kristu doæivljavaju potpunu slobodu. Oni koji se oslanjaju na djela Zakona izgubili su vjeru i predali se ropstvu legalizma. Tko god se ne æeli predati Bogu, nalazi se pod vlaπêu druge sile. On nije svoj gospodar. On moæe govoriti o slobodi, ali se nalazi u najcrnjem ropstvu. Nije mu dopuπteno da sagleda ljepotu istine, jer je njegov um pod vlaπêu Sotone. Dok sâm sebi laska da slijedi naloge vlastita razuma, on sluπa volju kneza tame. Krist je doπao da s duπe raskine okove ropstva grijehu. Dakle, ako vas Sin oslobodi, zaista Êete biti slobodni. (Ivan 8,36) Jer zakon duha æivota u Kristu Isusu oslobodio me od zakona grijeha i smrti. (Rimljanima 8,2) (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 383) PiπuÊi crkvi u Galaciji, Pavao upozorava svoje Ëitatelje da slobodu u Kristu ne koriste za vlastito uzdizanje. Umjesto toga trebali su je koristiti da bi sluæili jedni drugima u bratskoj ljubavi. U Ëovjeku postoji sklonost da sebe cijeni viπe od svog brata, da radi za sebe, da traæi najviπe mjesto; ovo Ëesto raapplea predrasude i gorëinu duha. (Isto, str. 539) Meappleutim, Krist se tu nalazi u punini svoje milosti da izmijeni tijek misli koje su tekle sebiënim kanalima. Duh Sveti oæivljuje osjetljivost onih koji slijede primjer svojega Gospodina. (Isto, str. 540) Naπa sloboda u Kristu trebala bi u nama potaknuti bratsku ljubav koja potvrappleuje naëelo: Ljubi bliænjega svojega kao samoga sebe! (Matej 19,19) Istinska sloboda u Kristu dolazi s odgovornoπêu i marljivoπêu od strane krπêana. Usporedba o bogatom mladiêu (Matej 19,16-22) pokazuje nam πto se od nas zahtijeva kako bismo stekli slobodu u Kristu. Krist je promatrao lice ovog mladog Ëovjeka kao da Ëita njegov æivot i ispituje njegov karakter. Zavolio ga je i Ëeznuo mu je podariti mir, milost i radost koji bi sasvim izmijenili njegov karakter. Joπ ti jedno nedostaje, rekao je On, prodaj sve πto imaπ, podaj siromasima, i imat Êeπ blago na nebesima! Onda doapplei i slijedi me! (Marko 10,21) (Isto, str. 425) Kristovo postupanje s mladiêem prikazano nam je kao zorna pouka. Bog nam je dao pravila ponaπanja, koja svaki od Njegovih slugu mora slijediti. To je posluπnost Njegovom Zakonu, ne samo formalna posluπnost, veê posluπnost koja prodire u æivot i otkriva se u karakteru. Bog je uspostavio svoje mjerilo karaktera za sve koji æele postati podanicima Njegova kraljevstva. Samo oni koji æele postati suradnici s Kristom, samo oni koji Êe reêi: Gospodine, sve πto imam i πto jesam pripada Tebi bit Êe priznati za Boæje sinove i kêeri. (Isto, str. 427) Rose Oguttu, Dagoretti, Nairobi, Kenija 98
Utorak, 5. rujna»ime zasluæujemo Boæju ljubav? DOKAZ GalaÊanima 4,8.9 Prvi krπêani u Galaciji krenuli su u svojem æivotu u dva glavna smjera. Neki su bili legalisti, smatrajuêi da Boæju naklonost mogu zasluæiti tako πto Êe se strogo pridræavati zavjetnih zakona i obreda. Drugi su skrenuli u bezakonje misleêi da su slobodni i mogu Ëiniti sve πto poæele. U oba sluëaja, oni koji su se prepuπtali takvoj praksi doæivljavali su izvjestan oblik ropstva koji je suprotan krπêanskoj slobodi. Pavao je prije svojeg obraêenja bio odani sljedbenik zavjetnih zakona. Progonio je one koji su odstupali od stroge posluπnosti Mojsijevim zakonima (Djela 9,1.2). Meappleutim, nakon obraêenja shvatio je da nitko ne moæe ugoditi Bogu samo poπtovanjem niza pravila ili zakona. Nekada i sam legalist, postao je æestoki protivnik takvog ponaπanja i upozoravao crkvu u Galaciji da ga se kloni i umjesto toga prihvati Evanappleelje o milosti koja se dobiva vjerom, utjelovljenoj u Kristovom æivotu. Kad prestanemo æivjeti u ropstvu legalizma, mi takvo ponaπanje zamjenjujemo radosnom vijeπêu o moguênosti duhovne razmjene pri Ëemu Boæji Duh prebiva u ljudskom duhu, dopuπtajuêi da se Boæji karakter izrazi u ponaπanju Ëovjeka dinamiëkim osnaæivanjem, osposobljavanjem i poslanjem Duha uskrslog Gospodina Isusa. (http://www.christinyou.net/pages/legalism.html) Bog nas ne moæe ljubiti na osnovi toga πto poπtujemo izvjestan broj pravila. Kad pokuπavamo zasluæiti Boæju naklonost djelima ili poπtovanjem pravila, mi smo kao robovi ili zatvorenici, zakljuëani iza reπetaka. Osim toga, opravdanje se ne stjeëe vrπenjem Zakona, veê vjerom (GalaÊanima 3,11). Bog besplatno pruæa svoju ljubav onima koji vjeruju u Njega (Ivan 3,16). Tek kad povjerujemo u Krista, moæemo doæivjeti slobodu koju nam je Bog namijenio. Strogo dræanje Zakona ili niza pravila guπi naπu vjeru, tako da ne moæemo prepoznati Boæje djelovanje u naπem æivotu. Kada dopustimo da legalizam uapplee u crkvu, on nas sputava, vezuje nas ponovno za pravila, propise i obrede kojih nema u istinskom doæivljaju krπêanske slobode. Na kraju ostajemo u trajnom ropstvu vlastitih napora da ugodimo Bogu. Istinska sloboda u Kristu nastaje na osnovi svijesti o naπem poloæaju u krπêanskoj vjeri i njegovanja te vjere da bismo razvili osobni odnos s Bogom. Kad se to dogodi, neêemo biti privezani za stijenu dobrih djela. Umjesto toga, predat Êemo se Njemu u molitvi razvijajuêi osobni odnos s Kristom preko Duha Svetog. ODGOVORITE Koje su opasnosti povezane s legalizmom? ZnaËi li sloboda u Kristu da ne trebamo sluπati Deset zapovijedi? Objasnite svoj odgovor. George Otieno, Homa-Bay, Kenija 99
Srijeda, 6. rujna Koraci prema slobodi u Kristu PRIMJENA GalaÊanima 5,1 Kad prihvatite Krista kao svojeg osobnog Spasitelja, trebali biste doæivjeti slobodu u Njemu. SmrÊu na kriæu Krist je izvojevao pobjedu nad grijehom i smrêu za svakog krπêanina koji ga prihvaêa u svojem æivotu. Ali kako znate imate li doista slobodu koja vam pripada kao Boæjem djetetu? Do zabune dolazi kad oni koji tvrde da poznaju Krista poëinju stjecati slobodu djelima. Pavlova poslanica crkvi u Galaciji sluæi kao opomena i nekadaπnjoj i danaπnjoj crkvi. Kad imate slobodu u Kristu, vi imate goruêu æelju da upoznate, zavolite i posluπate Boga. To je sposobnost da saznate istinu o Bogu koja je otkrivena u Svetom pismu. Kada doæivite tu slobodu, Duh Sveti podarit Êe vam razumijevanje Boæje rijeëi i pomoêi vam da je primijenite u vlastitom æivotu. Sloboda u Kristu nije savrπeni æivot koji moæemo steêi poπtovanjem pravila i zakona, i pokuπajima da ugodimo Bogu. Umjesto toga, sloboda u Kristu stjeëe se kada Mu se pokorimo u vjeri kako bismo doæivjeli izobilni æivot kakav Bog æeli za svakog krπêanina (Ivan 10,10). UpuπtajuÊi se u legalizam i razuzdanost, mi pokazujemo ponositost i aroganciju i prihvaêamo samopravednost. To se dogodilo mnogim Ëlanovima crkve u Galaciji. Mnogi su zanemarili slobodu dobivenu od Krista. Mislili su da mogu steêi spasenje samo ispunjavanjem zakona i propisa, πto je karakteriziralo njihov æivot prije nego πto su prihvatili Krista kao Spasitelja. Drugi su smatrali da sloboda koju su stekli u Kristu nema nikakvih ograniëenja i odgovornosti. Takvo je ponaπanje joπ uvijek uobiëajeno meappleu mnogim krπêanima. Ono nas vraêa natrag u jaram ropstva, πto Pavao poruëuje GalaÊanima. Naπa je duænost kao krπêana da uëinimo sve πto je potrebno da bismo doæivjeli slobodu u Kristu. Prava sloboda u Kristu je proces tijekom kojeg se obnavljamo, ostajemo u stalnom kontaktu s Nebom i svakodnevno zadobivamo pobjedu nad Sotonom i grijehom. Evo nekih koraka koje trebate slijediti da biste stekli pravu slobodu u Kristu: 1. Uvijek budite na pobjedniëkoj strani u velikoj borbi. Postoji stalna borba izmeappleu Boga i Sotone. Meappleutim, Bog je svemoêan i On je preko Krista pobijedio Sotonu na kriæu. Stoga vi niste bespomoêni u toj borbi. Kad prihvatite Krista kao svojega osobnog Spasitelja, nalazite se u najboljem poloæaju da se oduprete appleavoljim napadima. 2. Oslobodite svoj um od zlih misli. I Bog i Sotona bore se za vaπ um. Ispunite svoj um Duhom Svetim i nadvladat Êete laæi neprijatelja i doæivjeti potpunu slobodu. 3. Pribliæite se Bogu. Kad vas u æivotu snaappleu kuπnje i teπkoêe, molite se i pribliæite Bogu. Esther Aoko, Nairobi, Kenija 100
»etvrtak, 7. rujna Sloboda u okviru Zakona MI LJENJE Matej 19,19 ProuËavajuÊi Deset zapovijedi, zapazila sam da postoji horizontalni i vertikalni aspekt kada je rijeë o njihovoj primjeni. Prve Ëetiri zapovijedi (Izlazak 20,1-11) ureappleuju naπ odnos s Bogom. Drugih πest uredbi ureappleuju naπ odnos s ljudima. Shvatila sam takoappleer da moja sloboda kao krπêanke ovisi o tome kako primjenjujem zapovijedi i u vertikalnom i u horizontalnom smislu. U okviru savjeta koji mu je uputio (Matej 19,16-22), Krist je bogatom mladiêu predoëio pravu mjeru koja mu je bila potrebna da bi stekao vjeëni æivot. Mladi su u mnogim sluëajevima blagoslovljeni energijom i poletom, dobrim znanjem, dobrim poslom, a katkad i s puno novca. Ovaj bogati mladiê vjerojatno je imao sve to, ali je joπ uvijek bio zabrinut u pogledu svoje spremnosti za vjeëni æivot. Kad bi se sloboda u Kristu mogla steêi na osnovi bogatstva, znanja ili mladosti, on ne bi imao razloga priêi Kristu i traæiti savjet. Meappleutim, on je æelio znati toëno πto je njegova duænost i kako moæe biti slobodan ovdje na zemlji pripremajuêi se za buduêi æivot. Prema svojem shvaêanju on je vrπio Zakon (redak 20). Pa ipak, joπ uvijek je u svojem æivotu osjeêao neku prazninu koja ga je spreëavala da doæivi pravu slobodu u Kristu. Poput bogatog mladiêa u ovoj priëi, katkad i ja osjeêam prazninu u æivotu, prazninu koju treba popuniti da bih doæivjela slobodu u Kristu. Krist je tom mladiêu uputio izazov da proda sve svoje imanje i da dobitak razdijeli siromasima. Tada bi mogao poêi za Isusom. Meappleutim, on se, nezadovoljan tim savjetom, udaljio æalostan (redak 22). Mi ne moæemo doæivjeti slobodu u Kristu ako se iznutra ne pokorimo Bogu i otvoreno ne odreknemo Sotone. Zakon ili zapovijedi trebaju nam pomoêi da napravimo detaljan inventar svojeg æivota i prepoznamo u Ëemu trebamo popraviti svoj odnos s Bogom ili s ljudima. Ako se ozbiljno posvetimo istini kakva je otkrivena u Svetom pismu, promijenit Êe se naπe razumijevanje Zakona. Zakon nam neêe sluæiti da bismo zadobili Boæju naklonost, veê kao naëin da zahvalimo Bogu i slijedimo Njegove zahtjeve otkrivene u Svetom pismu. MoguÊe je doæivjeti slobodu u Kristu tako πto Êemo ostati posluπni Boæjem zakonu. Zato nebesko blago u naπem æivotu treba premaπiti svjetovna bogatstva i materijalna dobra. Osim toga, moramo dopustiti Kristu da upravlja naπim æivotom. To znaëi da ustrajno sudjelujemo u Njegovim obredima, strogo se prilagoappleavamo Njegovom uzoru, radosno Mu se stavljamo na raspolaganje i s ËestitoπÊu, u potpunoj posluπnosti ispunjavamo Njegove propise i dræimo Njegov Zakon. (http://www.christianity.com/bible/commentary.php?com=mh&b=40&c=19) Ruth Otieno, Homa-Bay, Kenija 101
Petak, 9. rujna Osloboappleenje ISTRAÆIVANJE Rimljanima 13,8; 1. KorinÊanima 7,23; GalaÊanima 5,1-15 ZAKLJU»AK Naπe spasenje je besplatno ali je naπeg Spasitelja stajalo neizrecivo mnogo. Æivot u Isusu je æivot slobode pa ipak, ako se tom slobodom koristimo da bismo radili samo ono πto æelimo, mi iznova padamo u ropstvo. Kako rjeπavamo tu napetost? Silom Duha Svetoga. Duh nas osposobljava da sluæimo Bogu i volimo druge. Duh nas osposobljava da se oslobodimo lanaca grijeha i dobrovoljnog zatvora perfekcionizma. Kad smo svjesni da nam niπta πto radimo ne moæe osigurati, a ni oduzeti Boæju ljubav, mi bivamo osnaæeni da æivimo na slavu Bogu. RAZMOTRITE u Likovno prikaæite slamanje lanaca duhovnog ropstva. u Ispitajte svoje srce da biste vidjeli koliko ste joπ uvijek zarobljenik starog naëina razmiπljanja i ponaπanja. u Pronaappleite argumente protiv perfekcionizma i razuzdanosti. u Uz pomoê interpretativnog plesa, ilustrirajte slobodu koju ste pronaπli u Isusu. u Pjevajte i/ili svirajte pjesmu O Kriste, evo me pod brojem 156 u adventistiëkoj pjesmarici KrπÊanske himne. u Razmislite kako moæete æivjeti u Isusu u najveêoj moguêoj mjeri. u Piπite u svojem dnevniku o tome πto znaëi ljubiti jedni druge. POVEÆITE George Knight, Exploring Galatians and Ephesians (Review and Herald, 2005.), poglavlja 19, 20. John Stott, Why I am A Christian (InterVarsity, 2003.), 5. poglavlje. Ellen G. White, Isusov æivot, str. 239. Tompaul Wheeler, Nashville, Tennessee, SAD 102
Pouka 12 9. 16. rujna 2017. Æivjeti po Duhu A velim: hodite u Duhu, pa neêete ugaappleati poæudi tijela. (GalaÊanima 5,16) OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White, Izraelski proroci i kraljevi, Znaci vremena, 2001., poglavlje 40 103
Subota, 9. rujna Vaπ izbor UVOD GalaÊanima 5,16 Svjetlo ili tama, ispravno ili pogreπno, dobro ili zlo, sebiënost ili nesebiënost, Duh ili tijelo πto je zajedniëko svim ovim pojmovima? Sve te rijeëi opisuju sile koje svakodnevno ratuju u naπem srcu i umu. Kao ljudi, mi pokuπavamo u svojoj sili napraviti izbor koji Êe nam donijeti trenutaëno zadovoljenje. Moæemo za to okrivljavati svijet u kome æivimo i Ëinjenicu da se naπa kultura i ekonomija temelje na trenutaënom zadovoljenju. Na primjer, medicina moæe uëiniti da simptomi bolesti nestanu, ali moæda uopêe ne lijeëi uzrok koji leæi u njezinoj osnovi. S druge strane, sve πto poæelimo ili zamislimo moæemo nabaviti samo jednim klikom miπa. Zapravo i nije bitno πto je dovelo do takvog stanja. Bitna je potreba koja postoji u naπem srcu. U njemu je neka praznina, potreba koju moæe zadovoljiti samo bezuvjetna, savrπena ljubav, Ëista i jednostavna. Meappleutim, pronaêi bezuvjetnu, savrπenu ljubav sve je drugo samo ne jednostavno. Bezuvjetna, savrπena ljubav zahtijeva naporan rad, vrijeme, strpljenje, stalno odluëivanje i joπ mnogo toga. Otkad je ljudski rod pao u grijeh, poëeo je slijediti onoga tko je najjaëi, najuvjerljiviji i najglasniji. Ono πto nam se najviπe nameêe dobiva priliku da ispuni tu prazninu u nama. Kad je Isus umro na kriæu za nas, promijenio je naëin na koji se ta bitka vodila i na koji se i danas joπ uvijek vodi. Bitka se viπe ne dobiva silom. Viπe nije bitno tko je glasniji, vatreniji ili ima bolji argument, a razlog je πto je Isus veê izvojevao tu bitku. Jedino πto mi joπ trebamo Ëiniti jest da izaberemo stranu. Sloboda koju nam je Isus dao podrazumijeva, izmeappleu ostalog, da nam je dopuπteno da sami izaberemo hoêemo li biti slobodni od tjelesnih æelja, ili njihovi robovi. I jedno i drugo moæe popuniti tu prazninu na neko vrijeme. Ali samo jedno od to dvoje moæe je ispuniti zauvijek. Ako Ëinimo ono πto piπe u GalaÊanima 5,16: A velim: hodite u Duhu, pa neêete ugaappleati poæudi tijela, lakπe Êemo uëiniti taj izbor. Tada Êemo predati svoju volju Onome koji nas ljubi bezuvjetnom, savrπenom ljubavlju. Moæda Êemo s vremena na vrijeme doæivjeti neuspjeh, ali uvijek Êemo imati bezuvjetnu, savrπenu ljubav koju pronalazimo u Isusu istom onom Isusu koji je umro da bi nama omoguêio da biramo. Svaka od tih sila svjetlo/tama, ispravno/pogreπno, dobro/zlo, sebiënost/nesebiënost, Duh/tijelo pokuπava popuniti prazninu koju jedino Isus moæe popuniti. Dakle, o vama ovisi πto Êete izabrati. Sydney Linton, Lancaster, Massachusetts, SAD Sloboda koju nam je Isus dao podrazumijeva, izmeappleu ostalog, da nam je dopuπteno da sami izaberemo hoêemo li biti slobodni od tjelesnih æelja, ili njihovi robovi. 104
Nedjelja, 10. rujna Revolucionarna ideja DOKAZ GalaÊanima 2,15.16; 3,3.13.14 Æivot po Duhu tema je koja u naπem umu danas pokreêe vrlo vaæno pitanje koji je cilj æivota po Duhu? U kljuënom retku vidimo potpunu suprotnost izmeappleu æivota po tijelu i æivota po Duhu. Za suvremenog krπêanina to se skoro podrazumijeva, ali za ljude koji su prvi put Ëitali Pavlovu poslanicu takvo uëenje zvuëalo je vjerojatno viπe kao krivovjerje. Razmislite na trenutak o uobiëajenim shvaêanjima Æidova i novoobraêenih krπêana. Glavna je odlika starozavjetnog naëina razmiπljanja stavljanje naglaska na djela. To prvi put zapaæamo u Postanku 17,9.10, kad Bog uspostavlja Savez s Abrahamom: I reëe Bog Abrahamu: A ti dræi savez moj ti i potomstvo tvoje poslije tebe u sve naraπtaje njihove. Ovo je savez moj izmeappleu mene i vas i potomstva tvojega poslije tebe πto Êete ga dræati: svako muπko meappleu vama neka se obreæe. Tema saveza obnovljena je kasnije u povijesti tijekom izlaska. Uvijek je Bog taj koji sklapa savez. Zato sad, budete li doista sluπali glasa mojega i dræali savez moj, bit Êete mi dragocjenost mimo sve puke; ta moja je sva zemlja. I vi Êete mi biti kraljevstvo sveêenika i narod svet. (Izlazak 19,5.6) U osnovi Ëinite ovo da biste izbjegli ono. Dræite Zakon da biste mogli svladati tijelo, bila je u prijevodu krilatica starog Saveza. Na revolucionarnu ideju da treba æivjeti po Duhu kako bi se svladalo tijelo, gledalo se kao na Ëistu suprotnost onome Ëemu je izraelski narod uëen vjekovima. To bi bilo isto kao kad bi netko nama rekao da Kristova smrt zapravo nije jedini izvor spasenja. Imajte na umu da ljudi koji su po prvi put Ëitali Pavlovu poslanicu nisu imali Novi zavjet u tiskanom obliku. Oni su to shvaêali kao obiëan savjet, kao uëenje nekog laænog rabina. Kad Pavlov savjet po Duhu hodite sagledamo u svjetlu uvrijeæenih shvaêanja njegovog vremena, moæemo uoëiti promjenu stajaliπta koja se s mukom poëela probijati. I tada kao i sada, stavljan je naglasak na svladavanje tjelesne naravi (tijelo nasuprot Duhu). To je bio cilj koji je trebalo postiêi. Strogo dræanje Zakona prema njihovom razumijevanju bilo je mjerilo dobrote. Danas je to plod Duha (vidi GalaÊanima 5,22-24). Zato poruka za nas danas glasi: Ako æivimo Duhu, u Duhu i hodimo. (GalaÊanima 5,25) ODGOVORITE 1. to æivot po Duhu zahtijeva? 2. Kako mi na praktiëan naëin svladavamo svoju tjelesnu narav? 3. Kao mladi Kristov sljedbenik u naπe vrijeme, πto misliπ, koju bi poruku jedan Duhom voappleeni æivot mogao prenijeti drugima oko nas, a posebno onima koji ne vjeruju? Ramiro A. Ouero, Fall Creek, Oregon, SAD 105
Ponedjeljak, 11. rujna Hodajte u Duhu LOGOS GalaÊanima 5,16 Hodati u Duhu (Postanak 5,23.24) Mnogo, mnogo prije nego πto je Pavao napisao svoju Poslanicu GalaÊanima, jedan Ëovjek je na najbolji naëin pokazao πto znaëi hodati u Duhu. Henok je hodao s Bogom. Æivio je u tako bliskoj zajednici s Njim da je Ëak i u tim ranim danima Bog procijenio da je on spreman za Nebo! (Postanak 5,23.24) Je li Henok doista fiziëki πetao po travi i meappleu drveêem sa samim Stvoriteljem? Ne sumnjam u to. Ali osim fiziëke aktivnosti, hodati s Bogom znaëilo je i neπto viπe. To je znaëilo da je Henok poznavao Boga. On Ga je razumio onako kako mu se Bog sam otkrio. A Bog je zauzvrat hodao s njim. Premda su se vremena promijenila, moæda i nisu baπ toliko koliko biste pomislili. Bog je sebe uëinio dostupnim na stranicama Biblije zbirke sastavljene od izvjeπtaja o tome kako su se razliëiti ljudi susretali s Njim, s Njegovim karakterom i Njegovim viappleenjem æivota. Otisci Njegovih prstiju vide se πirom planeta i vidljivog svemira. Mi imamo moguênost hodati s Bogom svakog dana, ali to od nas zahtijeva da Ga primijetimo, da postanemo svjesni Njegove prisutnosti i da otvorimo svoje srce da bismo uëili. KrπÊaninov sukob (Rimljanima 7,15-20) Henok je idealan primjer. On je ostvario cilj jednog krπêanina. Meappleutim, u rovovima, ovdje i sada, to nije isto kao kada se dogaappleaj o Adamu i Evi u Vrtu sluπa iz druge i treêe ruke. Lako se moæe dogoditi da nam neπto skrene pozornost i da u naπem bezliënom vremenu, tako udaljenom od svega toga, izgubimo iz vida bît. Pavao ovako opisuje situaciju: Znamo πto je loπe, a ipak to radimo. Zaπto? Zaπto grijeπimo kad unaprijed znamo da je to zlo?»inimo to zato πto viπe nismo svjesni πto to znaëi. Grijeh je postao obiëna rijeë. Kao rijeë zdravlje, ili dobro i loπe, ona ima malu teæinu jer se zloupotrebljava na tako mnogo razliëitih naëina. Danaπnji GalaÊani bore se s danaπnjim Laodicejcima, dok se u sredini nalaze razboriti ljudi kojima se uskraêuje prava spoznaja o tome πto je ispravno, a πto pogreπno. U Pavlovo vrijeme, obrezanje je bilo izuzetno znaëajno pitanje. Danas imamo mnoπtvo sliënih pitanja. Na kraju, rezultat je klasiëan primjer nerazumijevanja bîti. KrπÊaninov sukob ima svoj uzrok i rjeπenje. Ne postoji mala crna knjiga loπih stvari na koju bismo se mogli pozvati u svakoj moguêoj situaciji. A ne bi ni trebala postojati. Bog ne æeli nepromiπljene sljedbenike. On æeli srce i duπu koji Ëeznu za istinom. Baπ kao πto je Zakon dao prednost Evanappleelju, tako Boæji sljedbenici daju prednost Boæjoj obitelji. To je put, njime idite. (Izaija 30,21) 106
Sve se svodi na izbor da hodamo s nekim ili da hodamo sami. Tjelesna djela i plod Duha (GalaÊanima 5,16.17) U GalaÊanima 5,19-21 Pavao iznosi sumornu listu tjelesnih grijeha. Naæalost, on im prepuπta da govore sami za sebe. U naπem danaπnjem svijetu veêina djela s te liste ne smatra se grijehom. Ona se Ëak prikazuju kao neπto privlaëno, bezazleno i potpuno normalno. Kao krπêani, mi imamo posebno vaæan poziv da uvijek budemo poπteni prema sebi. Jeste li nekad proëitali da krπêanima nije dopuπtena zabava? Ako jeste, proëitajte to ponovno. Zamislite da πetamo s Isusom. to bi On rekao? Kako bi se ponaπao? Bi li vam πaptao u uho: Nisi dobar/dobra. Samo tako nastavi i sigurno neêeπ dospjeti na Nebo? Ni govora! Naprotiv, On bi vas poveo u takav doæivljaj da biste jedva dræali korak s Njim. Smireno, s puno ljubavi i bez trunke osude, On bi vam pokazao one koji su krenuli stazom kuπnji. Njemu je poznata draæ kuπnji. On je to vidio toliko puta. Meappleutim, On zna i πto slijedi nakon toga i to svaki put. Nije u pitanju osuda. U pitanju su Ëinjenice, u pitanju je ljubav. Na kraju krajeva, prijatelji ne dopuπtaju prijateljima.... U svakom trenutku pokrenulo bi se neπto dublje u vama, πto bi konaëno oslobodilo snaæan izvor lude radosti. Smijali biste se jer se jednostavno ne biste mogli obuzdati. Ono πto mnogi smatraju najprecjenjenijim kvalitetama æivota u stvari su Ëesto najpodcjenjenije mir, strpljenje, ljubaznost, vjernost, suzdræavanje i tako dalje. Plod Duha je neπto najslaapplee πto ste ikad okusili. Sve dok ne pronaappleete taj obnovljivi izvor sreêe, neêete shvatiti u kojoj ste mjeri koristili samo neodgovarajuêe zamjene. Put u pobjedu (Matej 7,7) Bog za nas æeli æivot kreativnosti, uzbuappleenja, ljubavi, sklada i radosti na Nebu, s Njim i ostatkom svega stvorenog. Grijeh odgaapplea ostvarenje tog sna. Bog ne moæe dopustiti da se povijest grijeha nastavi, ali je obeêao da nas neêe odbaciti prvo preko Adama, zatim preko Noe i konaëno preko Isusa. Jer da bi grijeh bio svladan, a mir na Nebu vjeëan, to se mora ostvariti u srcu i umu svakog stanovnika Neba. To se doista mora ostvariti na toj razini. Kad Isus ponovno doapplee i svijet bude obnovljen, grijeha viπe neêe biti s razlogom. Ne zato πto Biblija tako kaæe. Bog neêe ukloniti moguênost da grijeπimo. Nebo neêe biti tako savrπeno da nikad viπe neêemo pomisliti na grijeh. Nipoπto. Zapravo, to sjeêanje bit Êe naπa snaga. KoraËat Êemo prema pobjedi zato πto razumijemo bît. Lucifer je izmislio grijeh na savrπenom Nebu prije nego πto je ljudski rod stvoren. Njegova oholost postala je njegova propast. To isto moæe se dogoditi bilo kome. Ali neêe se dogoditi svakome. Tekst u Mateju 7,7 glasi: Iπtite, i dat Êe vam se! Traæite, i naêi Êete! Kucajte, i otvorit Êe vam se! hodajte i Bog Êe hodati uz vas. Tristan Reynolds, Tacoma, Washington, SAD 107
Utorak, 12. rujna Problem grijeha SVJEDO»ANSTVO GalaÊanima 3,22 Mnogi imaju nejasnu predodæbu da moraju uëiniti neki izuzetan napor kako bi zadobili Boæju naklonost. Meappleutim, oslanjanje na sebe je uzaludno. Jedino povezanoπêu s Isusom greπnik postaje Boæje dijete puno vjere i nade. (Ellen G. White, Christian Experience and Teachings of Ellen G. White, str. 18) Sami po sebi nikad ne moæemo imati Ëiste motive. Mnogi govore ovako: Trebam srediti svoj æivot i proëistiti svoje motive prije nego πto potraæim Boga. To je nemoguêe uëiniti sam. Jedino kad potraæimo Boga i Njegovu pomoê, On Êe nas osposobiti da istinski Ëeznemo za onim πto je dobro i da mrzimo grijeh. U Kristu se ujedinilo ljudsko i boæansko. Njegova je zadaêa bila da pomiri Boga i Ëovjeka, da sjedini prolazno s neprolaznim. (Ellen G. White, SvjedoËanstva za Crkvu, sv. 2, str. 170) Bog æeli da svi mi budemo s Njim. Njemu najveêu æalost priëinjava pomisao da bi zbog grijeha mogao izgubiti i jedno jedino od svojih stvorenja. Upravo zato πto imaju ograniëene predodæbe o mukama koje je Krist podnio, mnogi nedovoljno cijene veliko djelo pomirenja. Slavni plan Ëovjekovog spasenja ostvaren je zahvaljujuêi beskrajnoj ljubavi Boga i Oca. Ovaj boæanski plan je najëudesnije oëitovanje Boæje ljubavi prema palom ljudskom rodu. (Isto, str. 169) VjeËni i svemoguêi Stvoritelj gleda na svoju djecu, tako sitnu i beznaëajnu, kao na svoju najveêu nagradu. NajveÊa potreba ovoga svijeta je potreba za ljudima ljudima koji se ne mogu ni kupiti ni prodati, ljudima koji su u dubini svoje duπe poπteni i Ëasni, ljudima koji se grijeh ne boje nazvati njegovim pravim imenom, ljudima Ëija je savjest vjerna duænosti kao magnetna igla polu, ljudima koji Êe stajati na strani pravde makar se i nebo sruπilo. (Ellen G. White, Odgoj, str. 57) Æivot u grijehu u naπim ljudskim uvjetima dolazi kao neπto sasvim prirodno. Teπko je ne samo Ëiniti dobro, veê i æeljeti Ëiniti dobro. Jedino ako se potpuno predamo moêi Êemo sagledati zlo onakvim kakvo ono jest i pustoπ koju izaziva u naπem æivotu. to se viπe pribliæavamo Bogu, to se viπe gnuπamo grijeha, jer nam Bog otkriva πtetu koju grijeh izaziva, ali i naπu potrebu za neëim boljim. ODGOVORITE 1. Je li bilo trenutaka u vaπem æivotu kad ste se bojali traæiti Boga jer ste se zbog grijeha osjeêali nespremnim da Ga slijedite? 2. Na koje naëine, na osnovi Pisma, moæemo dopustiti Bogu da nas oslobodi od naπih greπnih æelja? Hannah Goldstein, Chattanoga, Tenneessee, SAD 108
Srijeda, 13. rujna Hraniti slobodu PRIMJENA GalaÊanima 5,16 Jedna stara priëa glasi otprilike ovako... Starac iz plemena Cherokee uëi svojeg unuka o æivotu. U meni se odvija borba, kaæe on djeëaku. To je straπna borba izmeappleu dva vuka. Jedan je zao on prikazuje gnjev, zavist, tugu, æalost, pohlepu, aroganciju, samosaæaljenje, krivnju, ozlojeappleenost, inferiornost, laæi, laæni ponos, superiornost i ego. Drugi je dobar, nastavlja on, i prikazuje radost, mir, ljubav, nadu, vedrinu, poniznost, ljubaznost, blagonaklonost, suosjeêanje, velikoduπnost, istinu, milost i vjeru. Ista borba odvija se i u tebi i u svakoj drugoj osobi. Unuk je razmiπljao o tome za trenutak, a onda je pitao: Koji Êe vuk pobijediti? Starac je na to odgovorio: Onaj kojega hraniπ. Na vrlo slikovit naëin ovaj starac je iznio pouku koju danas mnogi gube iz vida. Mi smo odgovorni za sebe kamo idemo, kakvi postajemo i hoêe li nam æivot na kraju biti ispunjen radoπêu ili nezadovoljstvom. U æivotu postoje dobre odluke, loπe odluke i odluke koje ovise o okolnostima. Svaka odluka i svaki izbor imaju svoje posljedice. Slobodu uvijek moæemo izabrati. Zakon je dan da bi zaπtitio ljude ograniëenog uma dok ne budu spremni za neπto viπe (GalaÊanima 3,19. 23. 24). Zapovijed moæe zahtijevati samo posluπnost. Sloboda dopuπta razmiπljanje ona omoguêava najviπe dobro i najdublje zlo. Dakle, Duh koji æivi u nama moæe nam pomoêi dok se neovisno suoëavamo sa æivotom. Boæji konaëni plan nije da nas pretvori u robote. On æeli da Ëlanovi Njegove obitelji razmiπljaju, a ne samo da slijede zapovijedi, jer Êemo jednog dana morati odrasti. On nam je namijenio velike odgovornosti na Nebu. Ako kao prezaπtiêena djeca ne nauëimo razlikovati dobro od zla, snaêi Êe nas neπto joπ gore od nespremnosti da napustimo mamu i tatu neêemo biti spremni za Nebo! Ali nemojte da vas to obeshrabri, jer tajna je u sljedeêem: dopustite Duhu Svetom da upravlja vaπim æivotom i izabrat Êete ono πto je dobro (GalaÊanima 5,16). Nije stvar u tome πto vi moæete ili ne moæete. Jednostavna je istina da Êete, ako odluëite hodati po Duhu i s Duhom, hodati Boæjim stopama. Bog æeli da budemo sretni. On æeli da budemo toliko sretni da Êe biti teπko povjerovati da je grijeh ikad postojao. Ali jest. I o nama ovisi o svakome od nas hoêemo li se potruditi da se on nikada ne ponovi. Jedino πto grijeh Ëini moguêim jest sloboda. I jedino πto ljubav Ëini mogu- Êom upravo je sloboda. Bog nije spreman riskirati da se grijeh ponovno javi, i zato nas neêe prerano uzeti na Nebo tako slobodne. Niti nam je spreman pruæiti iπta drugo osim ljubavi, i zato nas neêe uzeti na Nebo bez te slobode. Sve je poëelo s Adamom i Evom, a nastavlja se s nama danas. To je stvar izbora. Postoje dva vuka kojeg Êete vi hraniti? Ryan Thornton, Seattle, Washington, SAD 109
»etvrtak, 14. rujna Hodati u Duhu MI LJENJE GalaÊanima 5,19-21; Otkrivenje 3,15.16 Kad sklopim oëi, joπ uvijek vidim njegovo lice i Ëujem akorde i glasove. Dok sam bio dijete, naπe obiteljsko bogosluæje obiëno je bilo zabavan dogaappleaj, a moj otac je bio kralj zabave. SjeÊam se da bismo sjedili stisnuti zajedno, ili se ispruæili po velikom krevetu dok je tata s gitarom u ruci udarao akorde neke vesele duhovne pjesme. Mnoge od njih bile su mi omiljene, a joπ se i danas dobro sjeêam pjesme Plod Duha, koju je tata sam napisao. Tako bi on pjevao: A plod je Duha ljubav, radost, mir, strpljivost, blagost, dobrota, vjera, krotkost, uzdræljivost. Protiv ovih nema zakona. (GalaÊanima 5,22.23) Ali πto je zapravo plod Duha? Moæda instinktivno uvijek prvo pomislimo na ono πto radimo na neki plemenit Ëin, ljubaznu rijeë, strpljenje usred nemira. Meappleutim, pomniji uvid otkriva zanimljivu pojavu u Pavlovim spisima. Kad god govori o tjelesnim djelima, Pavao zapravo govori o ponaπanju i navikama. A oëita su djela tijela. To su: preljub, bludnost, neëistoêa, razvratnost, idolopoklonstvo, vraëanje, neprijateljstva, svaapplee, ljubomore, srdæbe, spletkarenja, razdori, krivovjerja, zavisti, ubojstva, pijanstva, pijanke i tome sliëno. (GalaÊanima 5,19-21) Meappleutim, kad govori o plodu Duha, on govori o karakternim osobinama. Drugim rijeëima, to je neπto πto se viπe odnosi na stavove, nego na ono πto zapravo Ëinimo. Na primjer, ja se mogu ponaπati vrlo nesebiëno, ali da to zapravo Ëinim iz vrlo sebiënih razloga. Dakle, kad Boæji Duh raapplea plod, to nije samo izvanjsko oëitovanje, veê dolazi i do unutarnje promjene. To je u skladu s jednom od glavnih tema u Bibliji kako da budemo autentiëni. Ako malo zastanemo i razmislimo, Biblija kaæe da smo mi stvoreni na Boæju sliku. Prema tome, ono πto nam se sviapplea ili ne sviapplea u osnovi odraæava Njegovu narav dokle god je rijeë o neëemu Ëistom. Tko od nas voli licemjere? Ili laæne prijatelje? Ni Bog to ne moæe podnijeti, kao ni mi. On je opsjednut autentiënoπêu. O da si studen ili vruê! kaæe On u Otkrivenju 3,15.16, ali buduêi da si mlak... izbljuvat Êu te iz usta svojih. Ako samo izvana Ëinimo djela ljubavi, bez unutarnje sklonosti ili ljubavi, mi smo Ëak manje autentiëni od ljudi koji se prepuπtaju tjelesnim djelima! Bog nam æeli podariti ljubav, radost, mir, strpljivost, blagosti dobrotu, vjeru, krotkost, uzdræljivost kako bismo i mi sami i svi drugi znali da smo bili s Isusom. Nathan Jones, Auburn, Kalifornija, SAD 110 On je opsjednut autentiënoπêu.
Petak, 15. rujna Pobjedonosni rast ISTRAÆIVANJE Rimljanima 8,14, GalaÊanima 5,16-26 ZAKLJU»AK Bit krπêanskog æivota je rast u Kristu. Svakog dana, dok se molimo i prouëavamo Bibliju, postajemo sve sliëniji Njemu. Molimo se za pobjedu nad grijehom i govorimo o tome πto je Bog uëinio u naπem æivotu. U nama dolazi do promjene dok Mu prilazimo sve bliæe i bliæe. Kao krπêani, radujemo se πto moæemo drugima govoriti πto je Bog uëinio za nas i πto moæe uëiniti za njih! RAZMOTRITE u Napravite tablicu koja prikazuje plod Duha. Nabrojite aspekte ploda i navedite dva naëina na koja se oni mogu zapaziti u æivotu krπêanina. u Iziappleite s nekim u πetnju u subotu poslijepodne. Podijelite s tom osobom ideje koje vam je Bog stavio na srce i korake koje namjeravate poduzeti. u Skladajte pjesmu ohrabrenja koju Êete pjevuπiti naglas ili u sebi kad je na pomolu neki sukob. Neka ona obuhvati i slavljenje Boga. u Na internetu pronaappleite primjere ploda Duha. Podijelite svoja otkriêa s pastorom ili voappleom mladih kako bi ih mogli dodati svojoj arhivi ilustracija za propovijedi. u Razmiπljate o tekstu u Marku 7,21.22. to Bog vidi u vaπem srcu? Odakle dolazi zlo? Ima li neëega u vaπem æivotu za πto biste trebali traæiti od Boga da vam pomogne da to uklonite? u Razgovarajte s jednim Ëlanom vaπe mjesne crkve. Otkrijte πto mu omoguêava da æivi pobjedniëkim æivotom. Molite se s njim za Boæju snagu u pobjedi. u Napravite s prijateljima igrokaz u kojem Êete prikazati kako u svojem æivotu ostvarujete pobjede. Izvedite taj igrokaz u vaπem subotnjoπkolskom razredu. POVEÆITE GalaÊanima 5,22.23; 2. KorinÊanima 6,6; Hebrejima 9,14. Ellen G. White, Djela apostolska, 30. poglavlje, Pozvani na postizanje viπeg mjerila ; Moj æivot danas, str. 321. Richard D. Patterson, Fruit of the Spirit, https://bible.org/article/fruit-spirit. Charles Stanley, The Wonderful Spirit Filled Life (Thomas Nelson, 1995.), str. 3 12. Karen Pires, Pendleton, Juæna Karolina, SAD 111
Pouka 13 16. 23. rujna 2017. Evanappleelje i Crkva Zato dakle dok imamo vremena, Ëinimo dobro svima, a poglavito onima koji su domaêi u vjeri. (GalaÊanima 6,10) OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White, Izraelski proroci i kraljevi, Znaci vremena, 2001., poglavlja 41 i 42 112
Subota, 16. rujna Savrπeno ili realno? UVOD Matej 22,34-40; Ivan 13,34 Savrπeno: U potpunosti bez mana i nedostataka. Realno: Stvarno, a ne imaginarno, idealno ili izmiπljeno. (vidi http://www.dictionary.com) Zaπto je dobro poëeti definiranjem tih rijeëi? Pa to su rijeëi koje svakodnevno Ëujemo i one same po sebi ne ostavljaju neki poseban dojam. Zanimljivo je, meappleutim, da iako nisu antonimi (rijeëi suprotnog znaëenja), doslovno ne mogu postojati istodobno. Niπta nije savrπeno u realnosti, niti je iπta πto je realno savrπeno. Meappleutim, postoji neπto πto proturjeëi toj filozofiji a to je Bog. Ljudi, premda stvoreni na Boæju sliku, oëito su nesavrπeni. U Evanappleelju po Mateju 26 Petar se triput odriëe Isusa, a ipak je to onaj isti Petar kojem je dodijeljena velika zadaêa da njeguje, razvija i vodi prvu krπêansku Crkvu.»ak i Isus, iako savrπen, bio je progonjen zbog svoje radikalne poruke koja je naizgled bila u sukobu s tradicionalnim æidovskim naukom. A πto je tako radikalno u vezi s tom porukom? Æeli li Isus da æivimo nesavrπenim æivotom znajuêi da smo robovi grijeha? Ili zahtijeva savrπenstvo u ovom svijetu u kojem je to nemoguêe postiêi? Ni jedno ni drugo. Iako zna da nismo savrπeni, Bog nam daje slobodu da biramo na koji Êemo se naëin odnositi jedni prema drugima, a daje nam i svoj boæanski savjet o tome πto je najbolje za nas. Mi smo puni mana i uvijek neπto zabrljamo, ali Bog nas voli i ostaje s nama tijekom Ëitavog naπeg kaotiënog æivota. Bog sve nas voli podjednako, bez obzira na to koliko je mraëna naπa proπlost ili koliko smo daleko odlutali. Pokuπavati postiêi savrπenstvo i teæiti savrπenstvu pod Boæjim vodstvom to su dvije vrlo razliëite stvari. Biti savrπen laæno je i neostvarivo. Meappleutim, Isus nas poziva da teæimo savrπenstvu po ugledu na Njega: Zapovijed vam novu dajem: da ljubite jedni druge; kao πto ja uzljubih vas, da i vi ljubite jedni druge. (Ivan 13,34) Ljudsko nastojanje da dostignemo savrπenstvo ogleda se u ljubavi. Bog nas je stvorio da nam bude zadovoljstvo brinuti se jedni o drugima. Ja sam tako zahvalna πto me Isus bezuvjetno voli! Biti voljen najljepπi je osjeêaj na svijetu, a voljeti nekoga podjednako je ugodno. Kada su farizeji postavljali zamku Isusu upitavπi Ga koja je najvaænija od svih zapovijedi, Isus je odgovorio: Ljubi Gospoda Boga svojega.... Ljubi bliænjega svojega kao samoga sebe. O tim dvjema zapovijedima vise sav Zakon i Proroci. (Matej 22,37-40) Dok budete prouëavali teme za ovaj tjedan, prije svake pouke najprije se zapitajte kako Êe vam to πto prouëavate pomoêi da bolje upoznate i viπe zavolite Boga. A zatim se zapitajte kako se to πto ste prouëavali moæe primijeniti na uzajamne odnose s ljudima u vaπem æivotu. Brooke Ho, Lake Tapps, Washington, SAD 113
Nedjelja, 17. rujna Dræati se ili odustati LOGOS 2. Ljetopisa 36,16-20; Jeremija 20,7; Matej 11,28-30 Promatrala sam prijatelje kako se upuπtaju u grijeh. Neki bi se, Ëim su uvidjeli greπnost svojih putova, bræe-bolje vraêali Isusu, kajali se i ponovno gledali na Njega. SreÊom, to je bio i moj sluëaj i joπ je uvijek. Meappleutim, poznavala sam i one koji su se u jednom trenutku upustili u grijeh, a zatim odustali od svakog napora da poprave svoje duhovno stanje. Vjerojatno se svatko tko ovo Ëita moæe prepoznati u nekom od ova dva sluëaja. Biblijsko prou- Ëavanje koje slijedi naglaπava koliko je odnos s Isusom presudan i koliko moæe biti jednostavan i zadovoljavajuêi. Teret poziva (Jeremija 20,7) Jeste li kada dobili poziv zbog kojeg ste se naπli u beznadnoj situaciji, ili bili suoëeni s vrlo teπkim zadatkom? Upravo tako se moæe definirati poziv koji je primio prorok Jeremija: Zaveo si me, Gospode, i dadoh se zavesti; nadjaëao si me i svladao. Na podsmijeh sam svednevice, svatko mi se podruguje. (Jeremija 20,7) Poziv u sluæbu nije uvijek lako prihvatiti, ali ozbiljnost teπkoêa s kojima se pritom suoëavamo nikad ne bi trebala odreappleivati je li poziv opravdan ili ne. Jeremija je vrlo osjeêajno uputio te rijeëi Gospodinu dok se hrvao s teπkoêama svojeg poziva. U Knjizi proroka Jeremije nalazimo mnoge ispovijedi i tuæbalice upuêene Bogu u kojima on iznosi svoje frustracije i brige u vezi sa strahovito teπkim pozivom koji mu je Gospodin uputio. (Neki navode i sljedeêe tekstove: Jeremija 11,18-23; 12,1-4; 15,10-12.15-21; 17,14-18; 18,19-23; 20,7-18.) Jeremija je bio pozvan da sluæi narodu koji nije æelio imati nikakve veze s njim niti s njegovim proroëkim porukama. Pa ipak, Jeremija je nekako pronaπao snage da nastavi sa svojom sluæbom usprkos nesavladivim emocijama koje su ga pritiskale, i frustracijama izazvanim pozivom koji je primio. I dalje je volio svoj narod iako su mu se rugali i progonili ga. Jeremijina æivotna priëa je tuæna i tuæno se zavrπava. Meappleutim, njegova vjernost Boæjem pozivu vjerojatno je jedna od onih koje najviπe nadahnjuju u Ëitavom Svetom pismu. Sud nad Jeruzalemom (2. Ljetopisa 36,16-20) Neposredno prije pada Jeruzalema, autor 2. Ljetopisa u vezi sa stanjem naroda primjeêuje: Ali su se oni rugali glasnicima Boæjim i prezreli njegove rijeëi i ismijali njegove proroke, dok se jarost Gospodnja nije podigla na njegov puk te viπe nije bilo lijeka. (2. Ljetopisa 36,16) Nakon toga Bog je pozvao Kaldejce, vladajuêu klasu Babilonaca i neprijatelje Jeruzalema, da napadnu i potpuno uniπte Jeruzalem. 114
Ovdje je kljuëna Ëinjenica da je srce Izraelaca ohladnjelo prema rijeëi Gospodnjoj. Prestali su na nju obraêati pozornost. Grijeh je degenerativno stanje koje poëinje neëim sitnim, πto se Ëak moæe zanemariti, ali ako se ne preda Bogu, raste i postaje osnovno opredjeljenje naπeg srca. Druga je zastraπujuêa Ëinjenica da je Bog pozvao neprijatelje Izraelaca da razore Jeruzalem. TumaËenje ovog teksta ilustrira Ëinjenicu da Bog nema drugog izbora osim da povuëe svoju duhovnu zaπtitu kad se potpuno predamo grijehu ne zato πto nas ne æeli zaπtititi, veê zato πto smo mi okrenuli leapplea toj zaπtiti. Sjetva i æetva (Luka 22,3; Djela 5,1-5) U Evanappleelju po Luki nalazi se izjava koja moæe biti vrlo uznemirujuêa: A Sotona uapplee u Judu prozvanog Iskariotski, koji bijaπe iz broja Dvanaestorice. (Luka 22,3) Kako je moguêe da je Sotona doslovno uπao u srce Ëovjeka koji je proveo viπe godina u uæem krugu Isusovih uëenika? To je zastraπujuêa pouka. Ne samo da je vaæno da budemo blizu Gospodina, veê Isus treba utvrditi i ojaëati naπe srce. Juda je proveo godine u Isusovoj neposrednoj blizini, ali se njegovo srce nikad nije u potpunosti predalo Gospodinu. To je bila pukotina u njegovom duhovnom oklopu koja je Sotoni omoguêila da uapplee. U Djelima apostolskim opet vidimo tu zabrinjavajuêu pojavu kad Petar pita: Ananija, zaπto Sotona ispuni srce tvoje da slaæeπ Duhu Svetome? (Djela 5,3) KozmiËka duhovna bitka upliêe se u naπ svakidaπnji æivot na vrlo vidljive, ali i vrlo suptilne naëine. Lako se mogu previdjeti kritiëne toëke u naπem æivotu u kojima nam je potreban Isus. SliËno tome, moæemo se dræati navika i postupaka koji Ëine da se osjeêamo dobro, ali na raëun potpune predaje Kristu. Meappleutim, tu nije rijeë o naπim djelima, rijeë je o naπem srcu. Viπestruko umnoæeni blagoslovi (Matej 11,28-30) Teme i tekstovi spomenuti u ovoj pouci moæda izazivaju neke muëne osjeêaje, ali tako ne bi trebalo biti. Iako je noπenje teπkih tereta u ovom æivotu neizbjeæno, Isus nam obeêava da je On uvijek spreman hodati pokraj nas i pomoêi nam u noπenju naπih tereta. Hodite k meni svi koji ste umorni i optereêeni, i ja Êu vas okrijepiti. Uzmite jaram moj na sebe i nauëite od mene jer sam krotka i ponizna srcu, i naêi Êete spokoj duπama svojim. Jer jaram je moj blag i breme moje lako. (Matej 11,28-30) Ta ilustracija je jasna. Kada je sam, vol moæe obaviti odreappleeni posao, ali kada je u jarmu s drugim volom, obavljeni posao ne samo da se udvostruëava, veê se viπestruko umnoæava. U svojoj knjizi Disappointment With God (RazoËaranje u Boga), Philip Yancey na sljedeêi naëin opisuje Ëinjenicu da je æivot teæak i nepravedan: Nitko nije poπteappleen tragedija i razoëaranja Ëak ni sam Bog nije iznimka. Isus nije ponudio nikakav imunitet, nikakav izlaz iz nepravdi, veê put kroz njih do druge strane. (str. 217) Kad u potpunosti prihvatimo Isusa i uzmemo Njegov jaram u æivotu, to nas neêe poπtedjeti bolnih situacija. Bliskost s Njim uvodi nas u sluæbu koja katkad moæe djelovati poraæavajuêe i neostvarivo. Ali kad Isus vuëe u jarmu zajedno s nama, ne samo da Êemo uspjeti, veê Êe i blagoslovi Kraljevstva, proistekli iz naπeg rada za Njega, biti viπestruko umnoæeni. Meggan Nicole, Lake Tapps, Washington, SAD 115
Ponedjeljak, 18. rujna Sveti æivot jedini dostojan æivljenja SVJEDO»ANSTVO Matej 18,15-17 Ljudska biêa su Kristova svojina, koja je skupo platio i povezao sa sobom ljubavlju koju su im ukazali On i Njegov Otac. Kako je onda vaæno da paæljivo postupamo jedan s drugim! Ljudi nemaju pravo misliti zlo o svojim bliænjima. Vjernici sa svojim suvjernicima koji su pogrijeπili nemaju pravo postupati prema svome vlastitom nahoappleenju i osjeêajima. Oni Ëak ne smiju izraziti svoje predrasude, jer time unose u misli drugih kvasac zla. Tako se nepovoljni izvjeπtaji o nekom bratu ili sestri prenose od jednog do drugog vjernika. Time se Ëine pogreπke i uëinjena je nepravda zbog nevoljkosti nekih da slijede upute koje je dao Gospodin Isus. (Ellen G. White, Propovjednici Radosne vijesti, str. 408) Bez obzira na to kakva bila narav prijestupa, to ne mijenja plan koji je Bog naëinio za rjeπavanje nesporazuma i osobnih uvreda. Razgovor nasamo u Kristovom duhu s onim tko je pogrijeπio najëeπêe otklanja teπkoêe. Priappleite zabludjelom sa srcem punim Kristove ljubavi i suosjeêanja u teænji da rijeπite problem. Razgovarajte s njim blago i smireno. Neka se nijedna ljutita rijeë ne omakne s vaπih usana. Govorite na naëin koji Êe potaknuti njegovo zdravije prosuappleivanje. Imajte na umu rijeëi: Neka zna da Êe onaj koji odvrati greπnika od zabludjela puta njegova spasiti duπu od smrti i pokriti mnoπtvo grijeha. (Jakov 5,20) (Ellen G. White, Testimonies for the Church, sv. 7, str. 261) Ako li protiv tebe sagrijeπi brat tvoj, izjavio je Krist, idi i ukori ga nasamo, da to ostane izmeappleu tebe i njega (Matej 18,15). Ne govori drugima o uëinjenom zlu. Ono πto kaæete jednoj osobi, ona prenese drugoj, a ta opet treêoj i tako se glas sve viπe πiri, zlo postaje sve veêe, te cijela crkva trpi posljedice. Raspravite to izmeappleu tebe i njega. To je Boæji plan. Ne idi æurno parbiti se, jer πto Êeπ uëiniti ako te na kraju bliænji tvoj osramoti? Povedi parbu s bliænjim svojim, ali tajnu drugoga ne otkrivaj. (Izreke 25,8.9) Nemojte trpjeti grijeh u svojem bratu, ali ga ne razotkrivajte da ne biste joπ viπe oteæali situaciju uëinivπi da ukor izgleda kao osveta. Ispravite ga na naëin prikazan u Boæjoj rijeëi. (Isto, str. 260,261) ODGOVORITE 1. Postoji li netko do koga biste trebali doprijeti neki roappleak, prijatelj, kolega, uëitelj? 2. Ako ljude promatramo Kristovim oëima, kako to mijenja naëin na koji se odnosimo prema onima koji prelaze granice onog πto smatramo prihvatljivim krπêanskim ponaπanjem? Lizzie Mattson, Lake Tapps, Washington, SAD 116
Utorak, 19. rujna Svijet Pavlove prve Crkve DOKAZ Matej 11,28-30; GalaÊanima 5,13-15 U Pavlovim poslanicama jasno se moæe sagledati njegova osobnost i spremnost da se srcem i duπom zauzme za ljude koje je toliko volio. Kao i veêina Pavlovih biblijskih spisa, Poslanica GalaÊanima pruæa Ëitatelju vrlo osobni izvjeπtaj o teretima koji su mu leæali na srcu, kao i o njegovoj misiji u prvoj Crkvi. Pavlova poruka GalaÊanima, gledano opêenito, bila je poruka o nesebiënoj sluæbi drugima i jedinstvu u njihovoj mladoj crkvi. Ali tko su zapravo bili ti prvi krπêani i s kakvim se izazovima Pavao suoëavao u pokuπajima da oblikuje i izgradi mladu krπêansku crkvu? Prvo, tu su bili Æidovi. Mnogi, ako ne i najveêi broj novih obraêenika na krπêanstvo bili su Æidovi koji su prihvatili Isusa kao Mesiju proreëenog u hebrejskoj Bibliji (Starom zavjetu). Meappleutim, dræeêi se æidovske tradicije, mnogi od tih novih krπêana vidjeli su Isusa i vjeru u Njega kao iskljuëivo æidovsku privilegiju koju ne treba dijeliti s poganima. Zbog toga se Pavao skoro neprekidno suoëavao s kritikama i provokacijama od strane Æidova i krπêana koji joπ uvijek nisu shvatili puni opseg Kristove poruke namijenjene Ëitavom svijetu. U GalaÊanima 5,13-15 Pavao kaæe: Ta vi ste, braêo, na slobodu pozvani!... Nego ljubavlju sluæite jedni drugima. Ovom porukom Pavao je pozivao crkvu da razmiπlja izvan judeokrπêanskih okvira i da slobodno sluæi u Isusovoj ljubavi ljubavi koja obuhvaêa svakoga i na svakom mjestu. Zatim tu su bili Rimljani, vladajuêa sila u Ëitavom Sredozemlju; u okviru u kojem je Isus pouëavao krπêanstvo se razvijalo, a Pavao je odlazio na svoja brojna misionarska putovanja. Pavao je æivio u doba poznato kao pax romana, sjajno razdoblje mira i napretka koje je potrajalo neπto viπe od dvije stotine godina. U to vrijeme bilo je dobro æivjeti u Rimskom Carstvu ako niste bili ugroza politiëkoj stabilnosti Carstva. Meappleutim, novoobraêeni krπêani odnosili su se kritiëki prema nekim rimskim obiëajima i odbijali se klanjati rimskom caru kao bogu. Tijekom godina to je preraslo u napetost koja je dovela do velikog progonstva krπêanske Crkve. A car je bio samo jedan od mnogih bogova koje su Rimljani oboæavali. Rimski svijet bio je proπaran mreæom hramova razliëitim bogovima, πto svjedoëi o njihovoj privræenosti sloæenom sustavu rimske mitologije. U takvom okruæenju poëela se razvijati krπêanska Crkva, priklijeπtena izmeappleu Æidova koji su odbacivali Isusa ili su Ga æeljeli samo za sebe, i rimskih prijetnji i poganskog mitoloπkog bogoπtovlja. Kako su tada utjeπno prvim krπêanima zvuëale Isusove rijeëi koje su se ponavljale meappleu svetima: Doappleite k meni svi koji ste umorni i optereêeni, i ja Êu vas okrijepiti. (Matej 11,28) Craig Mattson, Lake Tapps, Washington, SAD 117
Srijeda, 20. rujna»inimo dobro PRIMJENA GalaÊanima 5,15; 6,9.10 Nosite bremena jedni drugih. (GalaÊanima 6,2) Zaπto, Boæe, pitala sam se, kad imam toliko vlastitih tereta? VeÊi dio dana ispunjen je svim moguêim teretima æivota: ustajanjem u cik zore, voænjom kroz gusti promet da bi se doπlo do πkole ili posla, domaêim zadacima, neispavanoπêu... Lista je beskonaëna. Strpljenja ponestaje. PoËinjemo se prepucavati sa svojim braënim drugom, cimerom, uëiteljima, πefom, pa Ëak i s Ëlanovima svoje crkve. Ponijeti joπ i tuapplee breme, pa Ëak i pitati nekoga kako se osjeêa katkad je preteπko. Ali πto ako ipak odluëimo uëiniti neπto dobro za druge? Kako se osjeêamo nakon toga? Dijeljenje olakπava naπe terete. Kad drugima damo prednost, mi odraæavamo lik Isusa Krista. Dok je prolazio zemljom, Isus je svakodnevno preuzimao tuapplee terete, dok ih nije konaëno otpustio na kriæu. A u Ëinjenju dobra ne posustajmo, jer Êemo u svoje vrijeme æeti ako ne klonemo. (GalaÊanima 6,9) Pokazivati strpljenje prema naπoj braêi i sestrama u Kristu znaëi pokazivati im ljubav i poπtovanje kakve pokazujemo prema Ëlanovima vlastite obitelji. Kad dijelimo terete s drugima, to otkriva da smo se u stanju poniziti, i dopuπta drugima da nam na isti naëin otvore svoje srce. To nas Ëini osjeêajnijima, ljubaznijima i postajemo viπe nalik Kristu. Crkva bi trebala biti utoëiπte, a ne raj za ogovaranje, klevetanje i huπkanje. Ako pak jedni druge grizete i proædirete, pazite da jedni druge ne zatrete. (GalaÊanima 5,15) Mi trebamo ljubiti jedni druge, oslanjati se jedni na druge u vrijeme potrebe. Pomaganje drugima ne treba nam davati osjeêaj ponositosti i æelju za hvalisanjem, veê osjeêaj Bogom dane radosti. Naπa se vjera usavrπava djelima, a ne obrnuto. Ako sluæba vodi k ponositosti, onda to nije sluæba po Boæjem srcu. Meappleutim, ako iz dubokog poπtovanja prema ljubavi koju nam Bog pruæa uzvraêamo istom takvom ljubavlju onima oko nas, tu neêe biti mjesta ponositosti. Radost sluæbe i povezanost s Bogom koju Êemo osjetiti bit Êe naπa najveêa nagrada. Dakle, kako moæemo doæivjeti radost u pomaganju drugima i noπenju njihovih tereta? Jedan od naëina jest da jednostavno razgovaramo s ljudima. Bez skrivenih motiva, bez unaprijed pripremljenog govora. Jednostavno razgovarajte. I to ne samo sa svojim prijateljima i bliskim poznanicima, veê potraæite i ljude izvan svojeg kruga. Moæda neku stariju osobu kojoj je umro braëni drug, ili nekoga s kim ste u proπlosti razmijenili neke neljubazne rijeëi. Prepoznajte neki naruπen ili prekinut odnos i uëinite prvi korak u popravljanju ograda. Priappleite nekom pojedincu koji se razlikuje od vas i saznajte njegovu osobnu priëu. Ukratko, ukljuëite se. Alethea Miller, Graham, Washington, SAD 118
»etvrtak, 21. rujna Gospodine, kome trebam sluæiti? MI LJENJE GalaÊanima 6,10 Jedno od krπêanskih naëela koje je moæda najteæe ostvariti u æivotu nalazimo u GalaÊanima 6,10. Premda ga je razmjerno lako razumjeti, taj redak kao da se ne obazire na ljudsku narav, a ipak bi ga trebalo primijeniti na svakoga i na svakom mjestu, a ne samo na krπêane. Premda ga mogu promatrati kao univerzalnu izjavu, ako mu pristupim s krπêanskog aspekta, stvari se mogu zakomplicirati. Taj redak nam nalaæe da idemo svim ljudima i da sluæimo ne samo onima koji razmiπljaju sliëno nama ili dijele ista stajaliπta. Svim ljudima. To je teπko. Æivimo u svijetu u kojem postoje razliëiti druπtveni slojevi. Priπivamo etikete i grupiramo ljude u odreappleene kategorije, πto nam olakπava da funkcioniramo i snalazimo se u druπtvu. Meappleutim, Poslanica GalaÊanima nalaæe nam da sluæimo svima, bez obzira na njihovo mjesto u druπtvu. Taj redak nas takoappleer poziva da sluæimo drugima bez obzira na njihove osjeêaje prema nama i naπe osjeêaje prema njima. Da nema Kristove ljubavi, to bi moglo biti nesavladiva teπkoêa. U svojem priruëniku za prouëavanje Biblije, William Barclay napisao je sljedeêe: Sve πto su mogli uëiniti bilo je da s Ëuappleenjem i zahvalnoπêu prihvate ono πto je Bog ponudio. Nije vaæno πto mi moæemo uëiniti za sebe, veê πto je Bog uëinio za nas. (The Letters to the Galatians and Ephesians, The New Daily Study Bible, Scotland: Saint Andrew Press, 2002., str. 13) Tek kad shvatimo duboku i zapanjujuêu istinu da nas je Bog usprkos naπoj greπnosti ljubio i umro za nas, moæemo se okrenuti k druπtvu i sve ljude promatrati oëima ljubavi. Postoji, meappleutim, jedan problematiëan dio u GalaÊanima 6,10, gdje Pavao kaæe da sluæimo svima, ali osobito onima koji su s nama u vjeri. Govori li nam Pavao da bismo se prema vjernima trebali odnositi bolje nego prema nevjernima? Ili on, moæda, piπuêi toj novoj i vrlo mladoj crkvi, poruëuje da trebaju biti jedinstveni kao Kristovo tijelo? Moramo imati na umu da je u vrijeme pisanja Pavlovih poslanica krπêanska Crkva bila mala, krhka, radikalna i uglavnom nelegalna. I dok u svojim spisima jasno poziva Kristove sljedbenike da sluæe svim ljudima, Pavao isto tako pokazuje koliko te nove, male krπêanske zajednice æeli uzajamno Ëvrsto povezati kako bi se oduprle pritiscima veêinskog druπtva. Kako stvari stoje s nama danas? Trebamo li sluæiti svima, ili onima koji su s nama u vjeri trebamo sluæiti bolje i viπe nego nevjernima? Prema Pavlovom nalogu crkvi u Galaciji, naπ je zadatak da svim segmentima naπeg slojevitog druπtva sluæimo s Kristovom ljubavlju i revnoπêu. Ali se isto tako trebamo i uzajamno zbliæiti, uspostaviti poseban odnos sa svojim crkvenim tijelom kao sredstvom povezivanja i izgradnje naπe zajedniëke vjere. Julia Armstrong, Auburn, Washington, SAD 119
Petak, 22. rujna Ljubav pokriva sve ISTRAÆIVANJE GalaÊanima 6,10 ZAKLJU»AK Je li utjeπno znati da smo svi mi Boæja djeca i da nismo, bez obzira na uzrast, Njegovi unuci. To znaëi da imamo neπto viπe od 7,4 milijarde braêe i sestara πirom svijeta koje trebamo voljeti i pouëavati o Bogu. NajveÊi broj njih nikada neêemo sresti. NeÊemo imati prilike uëiniti im neπto dobro, pa Ëak ni govoriti im o Boæjoj ljubavi. Meappleutim, moæemo pokazati dobrotu prema Ëlanovima obitelji i svima koji su nam bliski. To ukljuëuje sve koje viappleamo i s kojima redovno dolazimo u dodir. Ali ovaj tjedan Pavao nam preko teksta u GalaÊanima 6,10 savjetuje da Ëinimo dobro svakome, a posebno onima u svojoj zajednici vjere. Pokaæimo ljubav, suosjeêanje, opraπtanje, milost i milost jedni prema drugima. Nosimo terete jedni drugih jer je to istinsko i æivo Evanappleelje. RAZMOTRITE u Napravite crteæ, sliku, ili kolaæ koji prikazuje kako bi mogla izgledati crkva koja primjenjuje naëelo iz GalaÊanima 6,10 Ëiniti dobro svakome, a posebno onima koji su s nama u vjeri. u Napiπite kratku pjesmu ili priëu o tome kako moæemo biti strpljiviji i suosjeêajniji jedni prema drugima u crkvi. u Posluπajte pjesme U ljubavi Gospodnjoj i Kad je glava doma Bog (broj 437 i 429 u adventistiëkoj pjesmarici KrπÊanske himne). Obratite pozornost na to kako vas svaka od njih potiëe da Ëinite dobro svima, a posebno onima koji su vam najbliæi. u S Ëlanovima svojeg razreda organizirajte neku aktivnost izvan crkve da biste se bolje upoznali i uzajamno razumjeli. u Razmiπljajte o temi za ovaj tjedan o tome kako treba Ëiniti dobro svakome, a posebno onima koji su s nama u vjeri. Smislite neki naëin da Ëinite dobro u uæoj i πiroj druπtvenoj zajednici i mjesnoj crkvi. u Napravite kratko uprizorenje o tome kako moæemo nositi terete jedni drugih kao Ëlanovi crkvene obitelji. u Promatrajte kako se æivotinje iste vrste ponaπaju jedne prema drugima. Koje pouke moæemo izvuêi o postupanju jednih prema drugima u crkvi? POVEÆITE Matej 5,43; 1. Solunjanima 5,15; 1. Petrova 4,8; Hebrejima 13,16. Ellen G. White, Djela apostolska, 1. poglavlje, Boæja namjera za Njegovu Crkvu ; 3. poglavlje, Veliki nalog. 120 Nadine Joseph, Brooklyn, New York, SAD
Pouka 14 23. 30. rujna 2017. Hvaliti se kriæem A meni se niëim nije hvaliti osim kriæem Gospodina naπega Isusa Krista, po kojemu je svijet meni razapet i ja svijetu. (GalaÊanima 6,14) OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White, Izraelski proroci i kraljevi, Znaci vremena, 2001., poglavlje 43 121
Subota, 23. rujna Sasvim novo? UVOD GalaÊanima 4,1-7.21-31 Roappleen sam s okovanim zglobovima i razderanom koæom Uspavljivao me je zvuk lanaca koji udaraju jedan o drugi Bio sam rob zakona koji su me sputavali I premda sam se dræao Njegove RijeËi Moji postupci nisu bili u skladu s njom Ono πto je ispravno ne radim A ono πto je pogreπno ponavljam (Rimljanima 7,15) Kao stalnim udarcem biëa po svojoj koæi Pokuπavao sam odbaciti vlastiti grijeh NadajuÊi se da je moje spasenje negdje duboko u meni Roappleen sam kao dijete robinje s okovanim rukama i nogama Ali onog dana kad sam sreo Spasitelja sve stege su spale Ne borim se viπe s ograniëenjima koja su postavili ljudi RadujuÊi se djelu ruku svojih Ali sada viëem OËe i On polaæe svoju svetu ruku na moj obraz Moja ljaga je oëiπêena i premda sam joπ uvijek u grijehu Nisam od njega jer vraêen sam posvojen u Kristovu obitelj Gle staro proapplee sve novo postade (2. KorinÊanima 5,17) Poslanica GalaÊanima Ëesto je teπka za razumijevanje. Od roappleenja smo uëeni poπtovati druπtvena pravila. UËili smo poπtovati Deset zapovijedi. UËili smo poπtovati prometne znakove i tako dalje. Zato, kad Pavao u GalaÊanima 4,4.5 iznosi zbunjujuêe zapaæanje da je Isus poslan da nas oslobodi od Zakona, to nije baπ lako razumjeti. to je on mislio pod tim: Da otkupi one koji su pod Zakonom? ZnaËi li to da viπe nema pravila? Da viπe nismo odgovorni? Naravno da ne. Tekst u Rimljanima 6,6.7 kaæe: Ovo znamo: naπ je stari Ëovjek bio zajedno s njim razapet da se uniπti ovo greπno tijelo te viπe ne robujemo grijehu. Jer tko umre, opravdan je od grijeha. Krist nas je oslobodio od starih Mojsijevih zakona koji su nekad sluæili za oëiπêenje. Sada naπe spasenje dolazi od Krista koji je, umiruêi na kriæu, uzeo sve naπe grijehe kao da su Njegovi. Ovaj Êemo tjedan saznati neπto viπe o Ëudesnoj Boæjoj milosti i o tome koliko je ona divna. Dok budete Ëitali pouku za ova tjedan, otvorite svoj um i srce. Misao da miloπêu postajemo novo stvorenje Ëesto nije lako shvatiti, ali uz molitvu i u sili Duha Svetoga i vi moæete razumjeti, prihvatiti i doæivjeti slobodu u Kristu. Stephanie French, Edmonton, Alberta, Kanada 122
Nedjelja, 24. rujna Razumijevanje Pisma DOKAZ Luka 24,44.45 Osnivanje prve krπêanske Crkve Ëiji su Ëlanovi bili obraêeni neznaboπci u Galaciji bilo je ugroæeno velikim progonstvom od strane Æidova. Oni su se protivili tom novom Evanappleelju koje su uëenici objavljivali. Usprkos tome, Pavao i Barnaba proputovali su Galaciju uzduæ i poprijeko. Subotom su odlazili u sinagoge, a Pavao bi ustajao i pomagao GalaÊanima da razumiju Sveto pismo (Djela 13,13-43), kao πto je Isus uëinio za njega i druge uëenike nakon svojeg uskrsnuêa (Luka 24,44.45; Djela 9). Rezultat je bio da je zajednica novoobraêenika rasla. Pavlovo Evanappleelje bilo je Isusova poruka. Bog je koristio starozavjetne obi- Ëaje i ceremonije onako kako mi danas koristimo aplikacije za telefon πto ih viπe preuzimate, koristite i slijedite, to bolje njima baratate i pozdravljate njihovu nadogradnju. Meappleutim, Æidovi su odbacili Isusovu posljednju nadogradnju sustava, zbog Ëega su bili liπeni svojega korporativnog zvanja. Nisu mogli razumjeti aplikaciju u kojoj naπe tijelo postaje Boæji hram i Njegovo prebivaliπte (Ivan 2,21; 1. KorinÊanima 6,19), a sve ceremonije u svetiπtu odvijaju se neposredno izmeappleu Boga i svakog Ëovjeka pojedinaëno (Brojevi 7 10; Hebrejima 4,14.16; Hebrejima 9). Viπe nije bilo potrebe za ljudskim posrednikom ili sveêenikom. Zapazite da Isus nije promijenio nijedno bitno znaëenje simbola Svetiπta. On je jednostavno objasnio njihovu primjenu. Otvorio je naπ um za poruku koju je iznosio. Isus æeli biti jedno s nama, kao πto je jedno s Ocem, da bi nam vratio naπu kraljevsku baπtinu (GalaÊanima 4,3-7). Æidovi su se vjerno pridræavali Abrahamovog Saveza obrezanja i vatreno se zalagali da crkva u Galaciji uzme udjela u toj tradiciji. Njihov najviπi prioritet bio je vrπenje Mojsijevih zakona kako bi dokazali svoju odanost Bogu. Poslanica GalaÊanima je i napisana da bi se pozabavila tim doktrinarnim nijansama. Pavao je æelio potvrditi naëela kojima je pouëavao GalaÊane kad je osnivao njihovu crkvu. Nego je Æidov tko je u nutrini i obrezanje πto je u srcu u duhu, ne u slovu. Njemu pohvala nije od ljudi, nego od Boga. (Rimljanima 2,29) Na gori Sinaju Bog je jedan zakon (koji se Ëuva u Svetinji nad svetinjama) napisao vlastitim prstom, a ostale je izgovorio kako bi ih Mojsije mogao zapisati. Obje vrste zakona naglaπavale su kako treba oboæavati Boga i brinuti se za druge. Neki od tih zakona bili su samo pomoêno sredstvo da bi se objasnilo zaπto drugi treba dræati vjerom (GalaÊanima 3,24-27). Pravednik Êe od vjere æivjeti (GalaÊanima 3,11) jedino kad Bog ispiπe svoj Zakon na ploëama naπeg srca i uma (vidi Hebrejima 8,10). To je nova svetinja nad svetinjama u kojoj Bog prebiva. Elaine A. Tompson, Edmonton, Alberta, Kanada 123
Ponedjeljak, 25. rujna Viπe nismo robovi LOGOS Matej 23,27; Rimljanima 6,1-7; 12,1-8; 2. KorinÊanima 4,10; 5,17; GalaÊanima 1,7; 2,20; 5,2-4; 6,12-15; Filipljanima 3,8; 2. Timoteju 3,12 Kad sam se prvi put ozbiljno zapitala πto znaëi hvaliti se Kristovim kriæem, palo mi je na pamet nekoliko kljuënih misli o poniznosti. Shvatila sam da nisam ja ta koja je najvaænija u svemu tome. Razumjela sam svoju vrijednost, svoju slobodu i Onoga s kim sam povezana. ZahvaljujuÊi kriæu, ja mogu æivjeti u slobodi, osloboappleena okova Zakona. Znam kamo idem i Ëijem timu pripadam. Raskopajte laæi (GalaÊanima 1,7-9) Skoro mogu osjetiti æar s kojim je Pavao uzviknuo GalaÊanima da se moraju Ëvrsto dræati pravog Evanappleelja. Zamislite samo provedete bezbroj sati u pouëavanju, molitvi i propovijedanju tim ljudima, i nakon kratkog razdoblja odvojenosti, sav vaπ trud poëne propadati pod utjecajem sljedeêeg najpopularnijeg religijskog trenda spasenja djelima. Pavao je poticao svoju braêu da se vrate istinskom Evanappleelju i onome πto su nauëili kao novoobraêenici. Lako se moæete povesti za onim πto druπtvo kaæe da je ispravno. Osobno vjerujem da je danas pritisak druπtva jaëi, ali i GalaÊani su morali voditi vlastite bitke protiv poruka koje je slao svijet. Pavao je naglasio potrebu da ostanemo Ëvrsto utemeljeni i tragamo za biblijskim istinama, umjesto da budemo poneseni popularnim trendovima. Na kraju krajeva, istina je istina. Prestanimo pokuπavati biti cool (GalaÊanima 6,12-15)»esto imamo potrebu da se uklopimo, osobito dok smo mladi, jer tada joπ uvijek uspostavljamo druπtvene veze i izgraappleujemo sliku o sebi. Ako nemamo Ëvrsto utemeljene vrijednosti, lako nas pogaapplea tuapplee miπljenje i potpadamo pod utjecaj mnoπtva. Pavao je govorio istinu kad je rekao: Svi koji se hoêe napraviti vaæni tijelom, ti vas sile da se obreæete, samo da zbog kriæa Kristova ne bi bili progonjeni. (GalaÊanima 6,12) Svatko se æeli osjeêati ugodno, i nitko ne voli privlaëiti na sebe negativnu pozornost. Zato je lakπe prilagoditi se i izbjeêi progonstvo nego hvaliti se Kristovim kriæem. Meappleutim, mi kao krπêani pomirili smo se s Ëinjenicom da Êe progonstvo doêi. Zaπto onda Ëesto ustuknemo kad nam se ukaæe prilika da Ëvrsto stojimo za svoju vjeru i da ukaæemo na Kristov kriæ? A i svi koji hoêe poboæno æivjeti u Kristu Isusu, bit Êe progonjeni. (2. Timoteju 3,12) Ali kad osjetimo Kristovu silu i shvatimo tko æivi u nama, iskreno vjerujem da se viπe neêemo bojati i da viπe neêemo biti robovi straha (GalaÊanima 2,20). 124
Nismo viπe robovi grijeha (Rimljanima 6,1-7; 12,1-8) Pavao je podsjetio GalaÊane da su oni sada slobodni od tereta Zakona i da trebaju prihvatiti Kristov kriæ i slobodu milosti. Ovo znamo: naπ je stari Ëovjek bio zajedno s njim razapet da se uniπti ovo greπno tijelo te viπe ne robujemo grijehu. Jer tko umre, opravdan je od grijeha. (Rimljanima 6,6.7) Nije raspeto samo naπe staro ja, veê i stari naëin prinoπenja ærtava. Pavao je ohrabrivao ljude da se hvale Kristovim kriæem i to im je donijelo mir i spasenje (GalaÊanima 6,14). On nas je takoappleer pozvao da se razlikujemo od svijeta i da se ne prilagoappleavamo svjetovnim mjerilima, idejama i teologijama. Mi trebamo biti drugaëiji (Rimljanima 12,1-8)! Krist je sve (2. KorinÊanima 4,10; Filipljanima 3,8) Mi na sve trebamo gledati kroz prizmu kriæa. Vjerujem da bi se svi naπi problemi smanjili kad bismo ih promatrali iz perspektive kriæa. Vjerujem da bi se sva naπa dostignuêa trebala usporediti s onim πto je Isus uëinio na kriæu. Nikad nismo toliko veliki da nam On ne bi bio potreban. Isus je sve. Moja je molitva da zajedno s Pavlom moæemo izjaviti: toviπe, i sve smatram da je gubitak zbog onog najveêeg spoznaje Krista Isusa, Gospodina mojega, radi kojega sve izgubih i smatram da je smeêe, da Krista zadobijem. (Filipljanima 3,8) Mnogi ljudi upravo umiru od æelje da Ëuju Radosnu vijest o kriæu. Ako ovo Ëitate, onda ste imali prednost upoznati tu vijest koja mijenja æivot. Vjerujem da na ovom svijetu postoje ljudi koji se joπ uvijek nalaze u mraku. Naπa je odgovornost da se Radosna vijest odnese cijelom svijetu. To je naπa najuzviπenija svrha na ovom svijetu, koja je iznad svega drugog. Ako neπto istinski cijenimo, bit Êemo pokrenuti da neπto poduzmemo u vezi s tim. to Êete vi uëiniti s tom istinom? HoÊe li ona potpuno promijeniti vaπ æivot ili Êete je olako shvatiti? Mnogo je lakπe hvaliti se vlastitim dostignuêima jer smo po naravi sebiëni, ali najviπe ispunjenje koje ikad moæemo imati na ovom svijetu doæivjet Êemo kad sve predamo Isusu svu slavu, cjelokupno priznanje i poπtovanje. ODGOVORITE 1. Zaπto se i dalje trëeêi vraêamo svojim okovima? 2. to za vas znaëi da se hvalite Kristovim kriæem? Michelle Solheiro, Edmonton, Alberta, Kanada 125
Utorak, 26. rujna Oslobaappleanje od samodovoljnosti SVJEDO»ANSTVO GalaÊanima 6,14 U skoro svakoj crkvi bilo je nekih Ëlanova æidovskog podrijetla. Æidovski uëitelji imali su lak pristup tim obraêenicima i preko njih su zadobivali uporiπte u crkvi. BuduÊi da je dokazima iz Pisma bilo nemoguêe pobiti uëenja koja je Pavao iznosio, oni su pribjegavali najbezoënijim mjerama kako bi se suprotstavili njegovom utjecaju i umanjili njegov autoritet. Govorili su da on nije bio Isusov uëenik niti je od Njega primio nalog da propovijeda, a ipak je dopuπtao sebi da iznosi uëenja koja su u izravnoj suprotnosti s onim πto su nauëavali Petar, Jakov i drugi apostoli. Na taj su naëin zagovornici judaizma mnoge krπêanske obraêenike uspijevali udaljiti od onoga koji ih je uëio Evanappleelju. Kad bi uspjeli u tome, navodili bi ih da se vrate vrπenju obrednog zakona kao neëeg πto je presudno za spasenje. Vjera u Krista, kao i posluπnost Zakonu Deset zapovijedi, smatrane su manje vaænim. Tako su podjele, krivovjerja i nemoral sve viπe uzimali maha meappleu vjernicima u Galaciji. Pavlova duπa bila je uznemirena kad je sagledao zla koja su prijetila da velikom brzinom uniπte te crkve. Smjesta je poëeo pisati GalaÊanima razotkrivajuêi njihove laæne teorije, i s velikom ozbiljnoπêu ukoravao je one koji su odstupili od vjere. (Ellen G. White, Sketches From the Life of Paul, str. 188,189) Mi se opravdavamo vjerom. Duπa koja razumije znaëenje tih rijeëi nikad neêe pokazivati pretjerano samopouzdanje. Ne da smo sposobni sami od sebe prosuditi kao da je od nas, nego je naπa sposobnost od Boga. (2. KorinÊanima 3,5) O Duhu Svetome ovisi naπa uspjeπnost u izgradnji karaktera, u njegovom oblikovanju po boæanskom uzoru. Ako mislimo da moæemo sami utjecati na vlastito iskustvo, Ëinimo veliku pogreπku. Nikad ne moæemo sami zadobiti pobjedu nad kuπnjom. Samo oni koji imaju iskrenu vjeru u Krista, bit Êe preoblikovani djelovanjem Duha Svetog. Duπa u Ëijem srcu prebiva vjera izrast Êe u prekrasni hram Boæji. Njome upravlja Kristova milost. Ona Êe rasti samo u onoj mjeri u kojoj se oslanja na uëenje Duha Svetoga. (Ellen G. White, Manuscript 8, 1900.) Moramo shvatiti da sami po sebi ne moæemo uëiniti niπta da bismo stekli bilo πto vrijedno u oëima naπeg Spasitelja. U svemu se potpuno oslanjamo na Njega, i upravo to je razlog πto se trebamo hvaliti kriæem i jedino kriæem. ODGOVORITE 1. Kakve osjeêaje izaziva u vama spoznaja da ne moæete uëiniti niπta da biste zadobili Kristovu naklonost? 2. Zaπto mislimo da moramo neπto uëiniti kako bismo postali bolji? Je li to utjecaj naπe kulture? Felipe Solheiro, Edmonton, Alberta, Kanada 126
Srijeda, 27. rujna Jedino u Kristu PRIMJENA Rimljanima 12,1-12; GalaÊanima 6,14 Zamislite za trenutak da ste zatvoreni u kuêi koju je zahvatio poæar. Plamen vas okruæuje sa svih strana, a vi ste potpuno zarobljeni unutra. Jasno vam je da Êete za samo nekoliko minuta i vi doæivjeti istu sudbinu kao i ostatak kuêe. Preplavljuje vas osjeêaj bespomoênosti i beznaapplea pri pomisli da ne moæete uëiniti niπta da biste se spasili. Meappleutim, baπ kad izgleda da viπe nema nikakve nade, vatrogasac ulazi razvaljujuêi vrata, uzima vas i iznosi na sigurno. A sad zamislite sljedeêe:»im vas je vatrogasac izveo na sigurno, umjesto da mu se zahvalite πto vam je spasio æivot, vi poëinjete priëati drugima o svemu πto ste uëinili u kuêi da biste ostali æivi. Jasno vam je koliko bi to glupo zvuëalo svima oko vas. To je naëin na koji bi, na primjer, Pavao opisao spasenje koje je Isus osigurao svima nama ærtvujuêi sebe na kriæu. Pomisao da postoji bilo πto πto smo sami uëinili da bismo se spasili u suprotnosti je sa sveukupnom porukom Evanappleelja. Pavao je æelio da svima bude potpuno jasno da se on nema Ëime drugim hvaliti osim Isusovim kriæem koji mu je donio spasenje. Kako se i mi moæemo suzdræati od toga da se ne hvalimo niëim drugim osim kriæem Isusa Krista? Evo nekoliko koraka u tom smjeru: Sjetite se da spasenje potjeëe jedino od Krista. Nema niëega πto bismo mogli uëiniti ili ne uëiniti da bismo dobili viπi status kod Boga. Ako prihvaêamo besplatni dar vjeënog æivota koji nam daje naπ Gospodin Isus, svi se nalazimo u istom poloæaju. Sjetite se da sve dobro dolazi od Njega. Hvalisanje je Ëesto rezultat vjerovanja da smo uëinili neπto πto zasluæuje priznanje. to se Pavla tiëe, on je u odreappleenom trenutku shvatio da nikakvo dobro ne dolazi od njega samog, veê od Krista koji æivi u njemu (GalaÊanima 2,20). Sjetite se odakle potjeëemo. Boæju ruku na djelu Ëesto moæemo najjasnije sagledati u trenutku kad se osvrnemo na vrijeme prije nego πto je On uπao u naπ æivot i promijenio ga. U takvim trenucima nije vaæno koliko daleko smo stigli, veê koliko daleko nas je Krist odveo. ODGOVORITE 1. Zaπto je opasno da se hvalimo iëim drugim osim Isusovim kriæem? 2. Kojom se praktiënom aktivnoπêu moæete svakog dana baviti da biste pozornost skrenuli sa sebe i usmjerili je iskljuëivo na Krista? Harrison Chokka, Edmonton, Alberta, Kanada Pomisao da postoji bilo πto πto smo sami uëinili da bismo se spasili u suprotnosti je sa sveukupnom porukom Evanappleelja. 127
»etvrtak, 28. rujna Nemoj da to moram dvaput reêi MI LJENJE Jeremija 9,23.24 Dok sam studirala, ukazala mi se prilika da kao izborni kolegij uzmem Stari zavjet, πto mi je pomoglo da ga drugaëije sagledam. ObiËno mislimo da se Stari zavjet svodi na ubijanje, rat, brojeve i proroke. Istina je, meappleutim, da Ëitav Stari zavjet govori o Bogu punom ljubavi koji uporno i neprestano traæi svoj narod. I posijat Êu je za se na zemlji, i smilovat Êu se onoj koja nije zadobila milosrapplee; i ne-puku svojemu reêi Êu: Ti si moj puk, a on Êe reêi: Boæe moj. (Hoπea 2,23) U okviru tog predmeta saznala sam da izraz rijeë je Gospodnja, kad se nalazi na poëetku ili na kraju nekog retka, ukazuje da tim rijeëima treba posvetiti posebnu pozornost. To znaëi da Bog stvarno æeli da se usredotoëimo na ono πto nam govori, jer je vrlo vaæno da to zapamtimo. Tekst u Knjizi proroka Jeremije 9,23.24 poëinje rijeëima ovako veli Gospod, a zavrπava rijeë je Gospodnja. Jeremija je to dvaput ponovio da bismo na ove rijeëi obratili posebnu pozornost. Bog je govorio Izraelcima u proπlosti, a i nama joπ uvijek govori o tome da Ga trebamo upoznati. Ako postoji neπto πto nam Bog govori danas, onda je to da Ga trebamo upoznati tako duboko da viπe ne poæelimo niπta drugo osim Njegove ljubavi! U svakoj fazi svojeg æivota imala sam poneki omiljeni biblijski tekst, a Jeremija 9,23.24 omiljen mi je upravo u ovom trenutku. Doπla sam do spoznaje da se moja sreêa i uspjeh nalaze jednostavno u poznavanju Boga. Premda mudrost, snaga i bogatstvo pripadaju Bogu, On prije svega æeli da Ga upoznamo. On æeli da potraæimo Njegovo srce prije nego Njegovu ruku. Svakoga dana Gospodin nas poziva da doæivimo natprirodni odnos s Njim u toj mjeri da jasno Ëujemo Njegov glas koji upravlja naπim koracima. U GalaÊanima 6,14 Pavao opisuje kako Bog koristi obnovljeno srce koje odraæava Isusov karakter. Biti novo stvorenje ne znaëi ostati vezan za ono πto smo bili. To znaëi predati slomljenog sebe Bogu i jednostavno Mu dopustiti da uëini svoje djelo. Kad sam Ga odluëila upoznati na dubljoj razini i kad sam shvatila da nema niëega πto mogu uëiniti da bih popravila slomljenu sebe, On se pokazao vjernim i blagoslovio me. Ako vam Bog kaæe da Mu vjerujete i da hodate s Njim, to je zato πto to stvarno misli. Nemojte da vam mora dvaput reêi. Prihvatite Ga i otvorite Mu svoje srce veê danas odmah. ODGOVORITE Kako bismo trebali odgovoriti na Boæju neumornu ljubav koju pronalazimo i u Starom zavjetu? Fernanda Perez, Calgary, Alberta, Kanada 128
Petak, 29. rujna Sloboda koja donosi promjenu i rast ISTRAÆIVANJE GalaÊanima 5,1; 1. Petrova 2,16 ZAKLJU»AK ZahvaljujuÊi Isusovoj smrti na kriæu, Pavao savjetuje GalaÊanima: Stojte dakle u slobodi kojom nas Krist oslobodi. (GalaÊanima 5,1) Tu slobodu ne bi trebalo olako shvatiti, niti je koristiti kao izgovor za ostajanje u grijehu, veê kao put za sluæbu svijetu (1. Petrova 2,16). Sloboda je doπla na svijet! Promjena nije naπe djelo. Naπa sluæba svijetu trebala bi potjecati od Boga. Moramo slijediti Kristov trag i dopustiti Bogu da nas vodi u svakidaπnjem æivotu. Ne moæemo se hvaliti niëim drugim osim Kristom. RAZMOTRITE u Iziappleite u prirodu. Izaberite neku biljku, cvijet, æivotinju ili neπto drugo πto Êete moêi promatrati tjedan dana. Zabiljeæite koje su se sve promjene odigrale i kakvi su bili vremenski uvjeti tijekom tjedna. to ste zapazili? u Osvrnite se na svoje iskustvo iz razdoblja kad ste nekome bili mentor, ili ste pouëavali nekoga, ili ste nekome pomagali da nauëi neπto novo. Je li bilo lako? Je li ta osoba slijedila vaπe upute ili je radila po svome? Kako ste se vi osjeêali zbog toga? u Istraæite na internetu kakva vjerovanja danas postoje u vezi sa znaëenjem kriæa. u Piπite o tome kako je Isusova smrt na kriæu promijenila vaπ æivot, i πto znaëi æivjeti u skladu s Evanappleeljem. u Pozovite svoje prijatelje na druæenje pri Ëemu Êete crtati, slikati, fotografirati. Porazgovarajte o tome kako je Bog kreativan i kako On voli stvarati neπto ni iz Ëega. POVEÆITE GalaÊanima 2,16; 3,11; Rimljanima 10,17. Ellen G. White, Faith and Works, 9. poglavlje, The Quality of Our Faith ; Sketches From the Life of Paul, 5. poglavlje, Preaching Among the Heathen ; 6. poglavlje, Jew and Gentile. Ty Gibson, A God Named Desire (Pacific Press, 2010.), str. 21,22. W. D. Frazee, Ransom and Reunion Through the Sanctuary (Southern, 1977.), str. 39 43. Elaine A. Tompson, Edmonton, Alberta, Kanada 129
Moj dnevnik posredniëke molitve Moj molitveni popis:..................... Moja molitvena iskustva:..................... Dio je Boæjeg plana da nam kao odgovor na molitvu vjere dade ono πto nam ne bi dao da Ga nismo molili. (Ellen G. White, Velika borba, str. 415) Razvijajte naviku da razgovarate sa Spasiteljem.... Neka se vaπe srce uvijek diæe u tihoj molitvi za pomoê, za svjetlost, za snagu, za mudrost. Neka svaki vaπ dah bude molitva. (Ellen G. White, Sluæba lijeëenja, str. 328) 130
JUTARNJI REDCI SRPANJ 2017. Pravo blago 01 S 2. Ljetopisa 1,1 Ugovor s Bogom 02 N 1. o kraljevima 3,7.9 Kao malo dijete 03 P Jakov 1,5 Traæenje mudrosti 04 U 1. o kraljevima 4,33 Najmudriji meappleu ljudima 05 S 2. KorinÊanima 6,17 Kakav epitaf! 06» Matej 6,24 Prodana Ëast 07 P Izreke 10,22 Pravo blago 08 S 1. o kraljevima 4,34 Na stjeciπtu 09 N Propovjednik 2,11 Kasno buappleenje 10 P Propovjednik 11,9 Glas iskustva 11 U 2. Ljetopisa 4,11 NeposveÊene sposobnosti 12 S 1. o kraljevima 10,9 Hvala onome kome pripada 13» Propovjednik 10,5.6 Sramni spomenici 14 P 2. Ljetopisa 12,1 Sav Izrael s njim 15 S 1. o kraljevima 13,4 Oduzeta ruka 16 N 2. Ljetopisa 14,10 Asa je vjerovao Bogu 17 P 1. o kraljevima 21,25 Izebelin razoran utjecaj 18 U 1. o kraljevima 17,1 Glas u pustinji 19 S 1. o kraljevima 17,13.14 Ona dijeli svoj posljednji zalogaj 20» Filipljanima 4,19 Blaæenije je davati 21 1. o kraljevima 18,18 Ilija pred Ahabom 22 S 1. o kraljevima 18,21 Boæji junaci 23 N Izlazak 20,3 Idolopoklonstvo onda i sada 24 P 1. o kraljevima 18,41»ekati Boga 25 U Jakov 5,17.18 OdreÊi se sebe 26 S 1. o kraljevima 19,4 Proæet obeshrabrenjem 27» 1. o kraljevima 19,9 to Êeπ ti ovdje? 28 P 1. o kraljevima 19,18 Danas su potrebni Ilije 29 S 1. o kraljevima 19,14 U trenucima slabosti 30 N 2. Ljetopisa 20,12 Gospodnja bitka 31 P 2. Ljetopisa 20,21 Borbena pjesma 131
JUTARNJI REDCI KOLOVOZ 2017. Mene poπalji 01 U 2. o kraljevima 1,16 VraËanje nekada i sada 02 S Luka 16,10 Najbliæi posao 03» Matej 10,37.38 Zaπto Elizej? 04 P Luka 9,62 Sve stavi na oltar 05 S 1. KorinÊanima 15,51.52 Ilijin nasljednik 06 N 2. o kraljevima 2,21 Zagaappleena i proëiπêena voda 07 P Levitski zakonik 19,32 Kaænjeno ruganje 08 U Psalam 33,18.19 Stol u pustinji 09 S 2. o kraljevima 5,2 DjevojËica misionarka 10» Izaija 55,8.9 Boæji putovi 11 P Otkrivenje 14,13 Bez ognjenih kola 12 S Jona 1,2 Nevoljan prorok 13 N Izaija 26,21 Postoji granica 14 P Izaija 6,8 Mene poπalji 15 U Izaija 6,3 Poniznost prava ili laæna? 16 S Izaija 6,6.7 Æerava 17» Izaija 57,15 Bijeli kao snijeg 18 P Psalam 68,32 Za sve 19 S Tuæaljke 3,26 Jeremija, Boæji vjesnik 20 N Jeremija 35,18.19 Rekabovci 21 P 2. Ljetopisa 32,8 Obranjena Boæja Ëast 22 U 2. o kraljevima 20,3 Boæansko iscjeljenje 23 S Izaija 39,4 to su vidjeli? 24» Habakuk 2,4 Vjera i Boæja obeêanja 25 P Estera 1,10.11 Previπe pijan da bi razmiπljao 26 S Estera 4,14 Zbog Ëasa kao πto je ovaj 27 N Otkrivenje 12,17 Ljudski proglasi nasuprot Boæjim 29 P Daniel 1,17»etiri mladiêa u Babilonu 29 U 1. Ljetopisa 22,12 Izvor mudrosti 30 S 1. Samuelova 2,30 Bez kompromisa 31» 1. KorinÊanima 9,27 SvjedoËenje 132
JUTARNJI REDCI RUJAN 2017. Bog je Zaπtitnik 01 P Daniel 2,20.21 Pod Boæjom upravom 02 S Daniel 2,28 Babilonski voapplea 03 N Daniel 3,17»etvorica u uæarenoj peêi 04 P Daniel 4,35 Nabukodonozor poniæen 05 U Daniel 6,4 Daniel, Boæji izaslanik 06 S Daniel 6,17 Bog je poslao svojeg anappleela 07» Daniel 9,3.4 Dijeljenje tereta 08 P Izaija 44,28 Boæja ruka sve pokreêe 09 S Zaharija 4,10 Prepreke su ispit vjere 10 N Ezra 7,10 Ezra, uëenik i uëitelj 11 P Ezra 7,6 Znanje zahtijeva djelovanje 12 U Ezra 8,22 Bog je njihov zaπtitnik 13 S Nehemija 1,11 Sveta namjera 14» Nehemija 2,6»ovjek od akcije 15 P Nehemija 2,18 Gradimo 16 S Nehemija 3,5 Oni koji se dræe po strani 17 N Nehemija 4,20 Nesveti savez 18 P Ponovljeni zakon 15,7.8 Ne zaboravite siromaπne 19 U Nehemija 6,3 Ne mogu siêi 20 S Izaija 58,12 Gradi, popravljaj, obnovi 21» Luka 1,15 Jedan od Boæjih velikih ljudi 22 P Luka 1,17 U duhu Ilijinom 23 S Amos 4,12 Jasna poruka 24 N Rimljanima 12,1 Æiva ærtva 25 P Ivan 1,29 Spreman da istupi 26 U Ivan 3,29.30 Ja se moram umanjivati 27 S Matej 11,11 to ga je uëinilo velikim? 28» Filipljanima 1,29 U tamnici radi Krista 29 P Matej 10,28 NajveÊa Ëast 30 S Ivan 10,41.42 Istiniti svjedok 133
VE»ERNJE BOGOSLUÆJE U OBITELJI SRPANJ KOLOVOZ RUJAN 01. Psalam 3. 02. Psalam 4. 03. Psalam 5. 04. Psalam 6. 05. Psalam 7. 06. Psalam 7. 07. Psalam 9. 08. Psalam 10. 09. Psalam 11. 10. Psalam 12. 11. Psalam 13. 12. Psalam 14. 13. Psalam 15. 14. Psalam 16. 15. Psalam 17. 16. Psalam 18,1-25. 17. Psalam 18,26-50. 18. Psalam 19. 19. Psalam 20. 20. Psalam 21. 21. Psalam 22,1-16. 22. Psalam 22,17-31. 23. Psalam 23. 24. Psalam 24. 25. Psalam 25. 26. Psalam 26. 27. Psalam 27. 28. Psalam 28. 29. Psalam 29. 30. Psalam 30. 31. Psalam 31. 01. Psalam 32. 02. Psalam 33. 03. Psalam 34. 04. Psalam 35,1-12. 05. Psalam 35,13-28. 06. Psalam 36. 07. Psalam 37,1-19. 08. Psalam 37,20-40. 09. Psalam 38. 10. Psalam 39. 11. Psalam 40. 12. Psalam 41. 13. Psalam 42. 14. Psalam 43. 15. Psalam 44,1-12. 16. Psalam 44,13-27. 17. Psalam 45. 18. Psalam 46. 19. Psalam 47. 20. Psalam 48. 21. Psalam 49. 22. Psalam 50. 23. Psalam 51. 24. Psalam 52. 25. Psalam 53. 26. Psalam 54. 27. Psalam 55. 28. Psalam 56. 29. Psalam 57. 30. Psalam 58. 31. Psalam 59. 01. Psalam 60. 02. Psalam 61. 03. Psalam 62. 04. Psalam 63. 05. Psalam 64. 06. Psalam 65. 07. Psalam 66. 08. Psalam 67. 09. Psalam 68,1-19. 10. Psalam 68,20-36. 11. Psalam 69,1-13. 12. Psalam 69,14-37. 13. Psalam 70. 14. Psalam 71,1-13. 15. Psalam 71,14-24. 16. Psalam 72. 17. Psalam 73,1-17. 18. Psalam 73,18-28. 19. Psalam 74. 20. Psalam 75. 21. Psalam 76. 22. Psalam 77. 23. Psalam 78,1-20. 24. Psalam 78,21-55. 25. Psalam 78,56-72. 26. Psalam 79. 27. Psalam 80. 28. Psalam 81. 29. Psalam 82. 30. Psalam 83. 134
SRPANJ»ITANJE BIBLIJE REDOM KOLOVOZ RUJAN 01. Psalam 102-104 02. Psalam 105-107 03. Psalam 108-111 04. Psalam 112-114 05. Psalam 115-118 06. Psalam 119-120 07. Psalam 121-123 08. Psalam 124-126 09. Psalam 127-133 10. Psalam 134-137 11. Psalam 138-141 12. Psalam 142-146 13. Psalam 147-150 14. Izreke 1-3 15. Izreke 4-6 16. Izreke 7-10 17. Izreke 11-13 18. Izreke 14-16 19. Izreke 17-20 20. Izreke 21-24 21. Izreke 25-27 22. Izreke 28-31 23. Propovjednik 1-5 24. Propovjednik 6-9 25. Propovjednik 10-12 26. Pjesma 1-4 27. Pjesma 5-8 28. Izaija 1-4 29. Izaija 5-7 30. Izaija 8-10 31. Izaija 11-13 01. Izaija 14-16 02. Izaija 17-21 03. Izaija 22-25 04. Izaija 26-28 05. Izaija 29-31 06. Izaija 32-34 07. Izaija 35-37 08. Izaija 38-40 09. Izaija 41-44 10. Izaija 45-47 11. Izaija 48-50 12. Izaija 51-54 13. Izaija 55-57 14. Izaija 58-60 15. Izaija 61-63 16. Izaija 64-66 17. Jeremija 1-4 18. Jeremija 5-7 19. Jeremija 8-10 20. Jeremija 11-14 21. Jeremija 15-17 22. Jeremija 18-20 23. Jeremija 21-24 24. Jeremija 25-27 25. Jeremija 28-30 26. Jeremija 31-33 27. Jeremija 34-37 28. Jeremija 38-40 29. Jeremija 41-43 30. Jeremija 44-46 31. Jeremija 47-49 01. Jeremija 50-52 02. Tuæaljke 1-3 03. Tuæaljke 4-5 04. Ezekiel 1-3 05. Ezekiel 4-6 06. Ezekiel 7-10 07. Ezekiel 11-13 08. Ezekiel 14-16 09. Ezekiel 17-19 10. Ezekiel 20-22 11. Ezekiel 23-25 12. Ezekiel 26-28 13. Ezekiel 29-32 14. Ezekiel 33-35 15. Ezekiel 36-38 16. Ezekiel 39-42 17. Ezekiel 43-45 18. Ezekiel 46-48 19. Daniel 1-4 20. Daniel 5-9 21. Daniel 10-12 22. Hoπea 1-3 23. Hoπea 4-6 24. Hoπea 7-11 25. Hoπea 12-14 26. Joel 1-3 27. Amos 1-3 28. Amos 4-6 29. Amos 7-9 30. Obadija i Jona 135
PO»ECI SUBOTA U SRPNJU, KOLOVOZU I RUJNU 2017. SRPANJ KOLOVOZ RUJAN MJESTO 7.7. 14.7. 21.7. 28.7. 4.8. 11.8. 18.8. 25.8. 1.9. 8.9. 15.9. 22.9. 29.9. Beli Manastir 20.38 20.34 20.29 20.22 20.14 20.04 19.53 19.41 19.28 19.16 19.03 18.49 18.36 Biograd 20.43 20.40 20.35 20.28 20.20 20.11 20.01 19.50 19.38 19.27 19.14 19.01 18.49 Bjelovar 20.46 20.42 20.36 20.29 20.21 20.11 20.01 19.49 19.36 19.24 19.10 18.57 18.43 Borovo 20.36 20.32 20.27 20.20 20.12 20.02 19.52 19.40 19.27 19.16 19.02 18.49 18.35 BraË 20.37 20.34 20.29 20.23 20.15 20.06 19.56 19.45 19.33 19.22 19.10 18.57 18.44 Cres 20.50 20.47 20.42 20.35 20.28 20.18 20.07 19.56 19.44 19.32 19.19 19.06 18.53 Crikvenica 20.52 20.49 20.43 20.36 20.28 20.19 20.08 19.56 19.44 19.32 19.19 19.05 18.52»akovec 20.49 20.45 20.40 20.32 20.24 20.14 20.03 19.50 19.38 19.26 19.12 18.58 18.44 Dalj 20.36 20.32 20.27 20.20 20.12 20.02 19.52 19.40 19.27 19.16 19.02 18.49 18.35 Daruvar 20.42 20.38 20.33 20.26 20.18 20.08 19.58 19.46 19.33 19.21 19.08 18.55 18.41 Delnice 20.52 20.49 20.43 20.36 20.28 20.19 20.08 19.56 19.44 19.32 19.19 19.05 18.52 Dubrovnik 20.28 20.25 20.20 20.14 20.07 19.58 19.48 19.37 19.26 19.14 19.02 18.50 18.38 Dugi Otok 20.46 20.42 20.37 20.31 20.23 20.14 20.03 19.52 19.40 19.28 19.16 19.02 18.50 Djakovo 20.37 20.34 20.28 20.21 20.13 20.04 19.53 19.41 19.28 19.17 19.04 18.50 18.37 Gareπnica 20.44 20.41 20.35 20.28 20.20 20.11 19.59 19.48 19.35 19.23 19.10 18.56 18.43 GospiÊ 20.46 20.43 20.37 20.31 20.23 20.13 20.03 19.52 19.40 19.28 19.15 19.02 18.49 Grubiπno Polje 20.42 20.38 20.33 20.26 20.18 20.08 19.58 19.46 19.33 19.21 19.08 18.55 18.41 Hvar 20.37 20.34 20.29 20.23 20.16 20.07 19.56 19.45 19.34 19.22 19.10 18.58 18.44 Ilok 20.33 20.29 20.24 20.17 20.09 19.59 19.49 19.37 19.25 19.13 18.59 18.46 18.32 Karlovac 20.49 20.46 20.40 20.33 20.25 20.16 20.04 19.53 19.40 19.28 19.15 19.02 18.48 Knin 20.41 20.38 20.32 20.26 20.18 20.09 19.58 19.47 19.35 19.23 19.11 18.58 18.45 Koprivnica 20.47 20.44 20.38 20.31 20.23 20.13 20.01 19.49 19.37 19.25 19.11 18.57 18.43 KorËula 20.32 20.29 20.24 20.18 20.11 20.02 19.52 19.41 19.30 19.19 19.07 18.54 18.41 Kornat 20.43 20.40 20.35 20.28 20.21 20.11 20.01 19.50 19.38 19.27 19.14 19.02 18.49 Krapina 20.52 20.47 20.42 20.35 20.26 20.17 20.05 19.53 19.41 19.28 19.15 19.01 18.47 Kriæevci 20.48 20.44 20.38 20.31 20.23 20.13 20.02 19.50 19.37 19.25 19.11 18.58 18.44 Krk 20.52 20.49 20.43 20.36 20.28 20.19 20.08 19.56 19.44 19.32 19.19 19.05 18.52 Kutina 20.44 20.41 20.35 20.28 20.20 20.11 20.00 19.48 19.35 19.24 19.10 18.57 18.44 Lastovo 20.34 20.31 20.26 20.20 20.13 20.04 19.54 19.43 19.32 19.21 19.08 18.56 18.44 Lipik 20.42 20.38 20.33 20.26 20.18 20.08 19.58 19.46 19.33 19.21 19.08 18.55 18.41 Loπinj 20.50 20.46 20.41 20.34 20.26 20.17 20.07 19.55 19.43 19.32 19.19 19.05 18.52 Makarska 20.35 20.31 20.26 20.20 20.13 20.04 19.53 19.43 19.31 19.20 19.07 18.55 18.41 Maruπevec 20.49 20.46 20.40 20.32 20.25 20.14 20.03 19.51 19.38 19.26 19.13 18.59 18.45 MetkoviÊ 20.32 20.29 20.25 20.18 20.11 20.02 19.52 19.41 19.29 19.18 19.05 18.53 18.40 136
PO»ECI SUBOTA U SRPNJU, KOLOVOZU I RUJNU 2017. SRPANJ KOLOVOZ RUJAN MJESTO 7.7. 14.7. 21.7. 28.7. 4.8. 11.8. 18.8. 25.8. 1.9. 8.9. 15.9. 22.9. 29.9. Mljet 20.31 20.28 20.23 20.17 20.10 20.01 19.51 19.40 19.29 19.17 19.05 18.53 18.41 Naπice 20.38 20.35 20.29 20.22 20.14 20.04 19.53 19.42 19.29 19.17 19.04 18.50 18.37 Nova Gradiπka 20.41 20.37 20.32 20.25 20.17 20.07 19.56 19.45 19.32 19.20 19.07 18.54 18.41 Novska 20.44 20.40 20.35 20.28 20.20 20.10 19.59 19.47 19.35 19.23 19.10 18.56 18.43 Opatija 20.53 20.50 20.44 20.37 20.29 20.20 20.09 19.57 19.44 19.33 19.20 19.06 18.53 Osijek 20.37 20.34 20.28 20.21 20.13 20.03 19.52 19.40 19.28 19.16 19.03 18.49 18.36 OtoËac 20.47 20.43 20.38 20.31 20.24 20.14 20.04 19.52 19.40 19.28 19.16 19.02 18.49 Pag 20.46 20.43 20.38 20.31 20.23 20.14 20.04 19.52 19.40 19.28 19.16 19.02 18.49 Pakrac 20.42 20.38 20.33 20.26 20.18 20.08 19.57 19.46 19.33 19.21 19.08 18.55 18.41 Peljeπac 20.31 20.28 20.23 20.17 20.10 20.01 19.51 19.40 19.29 19.18 19.06 18.53 18.41 Petrinja 20.46 20.42 20.37 20.29 20.22 20.12 20.01 19.49 19.37 19.25 19.11 18.58 18.45 PloËe 20.33 20.30 20.25 20.19 20.11 20.02 19.52 19.41 19.29 19.19 19.06 18.53 18.41 PoreË 20.56 20.53 20.47 20.40 20.32 20.23 20.12 20.00 19.48 19.36 19.23 19.10 18.56 Poæega 20.40 20.37 20.31 20.25 20.17 20.07 19.56 19.44 19.32 19.20 19.07 18.53 18.40 Pula 20.53 20.50 20.45 20.38 20.30 20.21 20.10 19.59 19.46 19.35 19.22 19.08 18.56 Rab 20.50 20.46 20.41 20.34 20.26 20.17 20.07 19.55 19.43 19.31 19.18 19.05 18.52 Rijeka 20.53 20.49 20.44 20.37 20.29 20.19 20.08 19.57 19.44 19.32 19.19 19.06 18.52 Rovinj 20.56 20.52 20.47 20.40 20.32 20.23 20.12 20.00 19.47 19.36 19.23 19.09 18.56 Sinj 20.38 20.35 20.29 20.23 20.16 20.07 19.56 19.46 19.34 19.22 19.10 18.57 18.44 Sisak 20.46 20.42 20.37 20.29 20.22 20.12 20.01 19.49 19.37 19.25 19.11 18.58 18.44 Slatina 20.41 20.38 20.32 20.25 20.17 20.07 19.56 19.44 19.32 19.20 19.07 18.53 18.40 Slavonski Brod 20.38 20.34 20.29 20.22 20.14 20.04 19.53 19.41 19.29 19.17 19.04 18.51 18.37 Slunj 20.48 20.44 20.39 20.32 20.25 20.15 20.04 19.52 19.40 19.28 19.15 19.01 18.48 Split 20.38 20.35 20.30 20.23 20.16 20.07 19.56 19.46 19.34 19.23 19.10 18.58 18.44 ibenik 20.42 20.39 20.34 20.28 20.20 20.11 20.01 19.50 19.38 19.26 19.14 19.01 18.49 Varaædin 20.49 20.46 20.40 20.32 20.24 20.14 20.03 19.51 19.38 19.26 19.12 18.58 18.44 Vinkovci 20.36 20.32 20.27 20.20 20.12 20.02 19.52 19.40 19.28 19.16 19.02 18.49 18.35 Virovitica 20.42 20.38 20.33 20.26 20.18 20.08 19.58 19.46 19.33 19.21 19.08 18.54 18.40 Vis 20.38 20.35 20.30 20.23 20.16 20.07 19.57 19.46 19.34 19.23 19.11 18.58 18.46 Vukovar 20.35 20.32 20.27 20.20 20.12 20.02 19.51 19.40 19.27 19.15 19.02 18.49 18.35 Zadar 20.45 20.42 20.37 20.30 20.22 20.13 20.02 19.52 19.40 19.28 19.15 19.02 18.49 Zagreb 20.49 20.45 20.40 20.32 20.25 20.15 20.04 19.52 19.40 19.28 19.14 19.01 18.47 Æupanja 20.36 20.32 20.27 20.20 20.12 20.02 19.52 19.40 19.28 19.16 19.02 18.49 18.36 (Vremena u ovoj tablici navedena su po ljetnom raëunanju.) 137
»ITANJE BIBLIJE REDOM JEDNO POGLAVLJE DNEVNO 138 SRPANJ 01. Izaija 42 02. Izreke 43 03. Izaija 44 04. Izaija 45 05. Izaija 46 06. Izaija 47 07. Izaija 48 08. Izaija 49 09. Izaija 50 10. Izaija 51 11. Izaija 52 12. Izaija 53 13. Izaija 54 14. Izaija 55 15. Izaija 56 16. Izaija 57 17. Izaija 58 18. Izaija 59 19. Izaija 60 20. Izaija 61 21. Izaija 62 22. Izaija 62 23. Izaija 64 24. Izaija 65 25. Izaija 66 26. Jeremija 1 27. Jeremija 2 28. Jeremija 3 29. Jeremija 4 30. Jeremija 5 31. Jeremija 6 KOLOVOZ 01. Jeremija 7 02. Jeremija 8 03. Jeremija 9 04. Jeremija 10 05. Jeremija 11 06. Jeremija 12 07. Jeremija 13 08. Jeremija 14 09. Jeremija 15 10. Jeremija 16 11. Jeremija 17 12. Jeremija 18 13. Jeremija 19 14. Jeremija 20 15. Jeremija 21 16. Jeremija 22 17. Jeremija 23 18. Jeremija 24 19. Jeremija 25 20. Jeremija 26 21. Jeremija 27 22. Jeremija 28 23. Jeremija 29 24. Jeremija 30 25. Jeremija 31 26. Jeremija 32 27. Jeremija 33 28. Jeremija 34 29. Jeremija 35 30. Jeremija 36 31. Jeremija 37 RUJAN 01. Jeremija 38 02. Jeremija 39 03. Jeremija 40 04. Jeremija 41 05. Jeremija 42 06. Jeremija 43 07. Jeremija 44 08. Jeremija 45 09. Jeremija 46 10. Jeremija 47 11. Jeremija 48 12. Jeremija 49 13. Jeremija 50 14. Jeremija 51 15. Jeremija 52 16. Tuæaljke 1 17. Tuæaljke 2 18. Tuæaljke 3 19. Tuæaljke 4 20. Tuæaljke 5 21. Ezekiel 1 22. Ezekiel 2 23. Ezekiel 3 24. Ezekiel 4 25. Ezekiel 5 26. Ezekiel 6 27. Ezekiel 7 28. Ezekiel 8 29. Ezekiel 9 30. Ezekiel 10
UPOZNAJTE SE S BIBLIJOM! Dopisnim putem upoznajte njezine junake, proroke, pjesnike, pisce... Dopisni biblijski teëaj BIBLIJA GOVORI 26 lekcija biblijskoga gradiva iz kojih Êete na brz i jednostavan naëin steêi najosnovnija znanja iz Biblije ili Svetog pisma najstarije, najviπe Ëitane i najviπe izdavane knjige. ProuËavajte ovu jedinstvenu i svetu Knjigu Boæje objave dopisnim putem, besplatno i bez obveze, u vrijeme koje Vam odgovara te naëinom i brzinom koju sami odredite. NaruËite joπ danas na naslov: ZNACI VREMENA, DOPISNA BIBLIJSKA KOLA Prilaz Gjure DeæeliÊa 75 (p.p. 925), 10001 ZAGREB Dopisna biblijska πkola online: www.http://biblija-govori.hr/otkrijmo/ www.biblija.hr 139
NaruËite preko povjerenika za literaturu u svojoj mjesnoj crkvi ili izravno kod nakladnika! www.znaci-vremena.com tel. 01 2361-920 140