MFinley

Транскрипт

1 Mark Finley Svijet sutraπnjice

2 Nakladnik ZNACI VREMENA Izvornik 2000 and Beyond By Mark Finley Urednik Mario ijan Prijevod Mirjana RanappleeloviÊ Lektura Marijan MalaπiÊ Tiskano u uredu nakladnika Zagreb, 2013.

3 Mark Finley Svijet sutraπnjice

4 Svi biblijski tekstovi navedeni su iz prijevoda KrπÊanske sadaπnjosti.

5 Biste li æeljeli æivjeti u zemlji gdje nema boli, bolesti ni smrti? Kako izgleda ta zemlja? Je li Nebo stvarno mjesto? Ili je to samo zamagljeni duhovni svijet i velika prijevara? Ako je Nebo stvarno mjesto, πto Êemo tamo raditi milijunima godina? Kako Êe to izgledati kad stvarni Krist doapplee po nas da nas odvede u naπ stvarni dom? Saznajte neπto o tome dok Ëitate ovu knjiæicu. Nakon petnaest godina traganja za nestalim faraonom u Dolini kraljeva, arheolog Howard Carter je godine gotovo bio spreman odustati od svoga cilja. Uloæio je dobar dio svoga æivota kopajuêi oko spomenika i grobnica koje su drugi otkrili prije njega. Trideset tri kraljevska groba bila su otkrivena u Dolini, ali sve njih veê su bili opljaëkali lopovi. StruËnjaci su zakljuëili da je to groblje faraona otkrilo sve svoje tajne. Ali Howard Carter nije mislio tako. On je tvrdio da se grob mladog faraona Tutankamona mora nalaziti negdje na tome mjestu. Pronaπao je vrë, zlatne ploëice i keramiëke posude na kojima se nalazilo Tutankamonovo ime. Sva njegova iskopavanja, meappleutim, nisu donijela prave rezultate pa je Carterov sponzor, lord Carnarvon, konaëno izjavio da viπe ne moæe financirati arheoloπke ekspedicije. Carter je zdvojno molio za joπ jednu, posljednju priliku. Ako ne pronaapplee grob, rekao je, sam Êe platiti za rad. Lord Carnarvon se sloæio da mu pruæi samo joπ jednu priliku.

6 6 MARK FINLEY PoËetkom listopada Carterovi radnici otkrili su stube. Te su stube vodile do nekih vrata. Dok ih je iskopavao, Carter je zapazio peëat boæanstva Ëaglja. Taj peëat je oznaëavao kraljevske grobnice i joπ nije bio prelomljen. Kasnije je napisao: Bio je to uzbudljiv trenutak za kopaëa u dolini nepomuêenoga mira. Carter je poslao brzojav svome sponzoru da doapplee na mjesto iskopavanja. Ujutro, poπto je lord Carnarvon stigao, Carter je prorezao rupu kroz vrata. Bio je to 26. listopada 1922., najljepπi dan u njegovome æivotu. Podigao je svijeêu i pogledao unutra. U prvi mah, pisao je Carter, zanijemio sam od Ëuappleenja. Vidio je neobiëne æivotinje, kipove i zlato svuda samo zlato. U tom trenutku arheolog se osjeêao kao da je prenesen u drugo vrijeme i drugo mjesto, potpuno razliëito od svega πto je ikad upoznao. Lord Carnarvon teπko se mogao uzdræati. Pitao je: Howarde, Howarde, vidiπ li neπto? A Carter, pokuπavajuêi opisati najveêe arheoloπko otkriêe u povijesti, samo je uspio reêi: Da, divne stvari. Do toga trenutka nitko nije mogao ni zamisliti nevjerojatno bogatstvo, sjajnu umjetnost i kraljevsku slavu koja je leæala skrivena u pijesku. U toj je grobnici pronaappleeno ukupno viπe od pet tisuêa dragocjenosti. Carteru je trebalo viπe od devet godina da izvadi i prebaci sve u muzej u Kairu. A to je svakoga tjeralo da se zapita: zaπto su svi ti neprocjenjivo vrijedni predmeti zakopani s Tutankamonom? Zakopani u mraku, zapeëaêeni u grobnici gdje nijedno ljudsko oko nije moglo u njima uæivati? Koji je bio smisao svega toga?

7 SVIJET SUTRA NJICE 7 Drugi vladar Usporedimo sudbinu toga faraona-djeëaka sa sudbinom drugoga vladara u Egiptu koji je æivio dvjestotinjak godina prije njega. O tome vrlo podrobno piπe u Bibliji. Bio je to Mojsije koga su Providnost i zdvojna majka stavili u koπaru na rijeci Nilu. Faraonova kêi pronaπla je i posinila dijete, ali je dopustila njegovoj pravoj majci, Hebrejki, da ga othrani. Gotovo dvanaest godina Johabeda je uëila Mojsija da sluπa Boga nebeskoga i da se u Njega uzda. Tada je djeëak bio odveden iz svoga skromnoga doma u faraonovu palaëu da bi sluæbeno postao kneginjin sin. Faraon ga je odluëio posvojiti kao unuka. OdluËio je uëiniti ga prijestolonasljednikom. Postarao se da djeëak stekne odgovarajuêe znanje za svoj visoki poloæaj. Mojsije je dobio najbolju graappleansku i vojnu naobrazbu koju je faraonov dvor mogao pruæiti. Svi ovi koraci vodili su ga prema slavi egipatskog prijestolja. Egipat je bio srediπte tadaπnjega uljuappleenoga svijeta, i sve njegovo bogatstvo, utjecaj i sila naêi Êe se pred njegovim nogama. Sve je bilo tu, trebao je samo uzeti ali ako pokaæe svoju odanost boæanstvima Adonu i Ozirisu umjesto nebeskom Bogu. Faraonova palaëa bit Êe njegov dom. Dolina kraljeva bit Êe mu na kraju mjesto poëinka. Njegovo Êe tijelo isto tako biti pokopano s najskupocjenijim blagom zemlje. Ali nijedna arheoloπka lopata nikad nije udarila u Mojsijev grob. I nikakva ekspedicija nikad to neêe uëiniti jer takav grob nikada nije sagraappleen.

8 8 MARK FINLEY Mojsije je donio jednu od najsudbonosnijih odluka u povijesti. Ona je zabiljeæena u Poslanici Hebrejima 11,24.25: Vjerom Mojsije, kad odraste, odbi da ga nazivaju sinom faraonove kêeri. Radije je odabrao da bude zlostavljan zajedno s Boæjim narodom nego da ima Ëasovito greπno uæivanje. Mojsije se poistovjetio s Hebrejima koji su patili, dakle s robovima. Njihov cilj postao je njegov cilj. Tako ga je Bog upotrijebio da izvede svoj narod u slobodu i u obeêanu zemlju. Bolja buduênost Mojsije je gledao iza palaëa, iza pozlaêene koëije i namjeπtaja od bjelokosti. Nije æelio biti pokopan s takvim relikvijama. Nije æelio biti stavljen u lijes od zlata. Mojsije je izabrao drukëiju sudbinu: da postane sin moênoga Kralja, nebeskog Boga, i da sluæi Njemu. Mnogo godina kasnije Mojsije je umro sâm, na vrhu gore Nebo, upiruêi pogled u obeêanu zemlju u koju nikada neêe uêi. Nije bilo faraonskih trublji, nije bilo sveëanog ukopa niti slavne grobnice. Je li to bio dobar izbor? Æivot borbe i lutanja s djecom Izraelovom umjesto bogatstva i slave egipatskoga prijestolja? OËito beznaëajan kraj, umjesto piramide u Dolini kraljeva. Da bismo odgovorili na ovo, vratimo se prvome pitanju koje smo postavili. Vratimo se Tutankamonovoj grobnici. Zaπto su EgipÊani zapeëatili sva ta blaga s preminulim vladarem? Odgovor otkriva njihov stav o tome kako se valja pripraviti za ono πto dolazi nakon æivota. AntiËki je svijet vjerovao da pokojnika treba opskrbiti stva-

9 SVIJET SUTRA NJICE 9 rima koje Êe mu omoguêiti da nastavi æivot onako kako je to navikao u ovome æivotu. Vjerovali su da faraoni moraju putovati u prvom razredu na putu iz ovoga æivota prema tajanstvenome svijetu mrtvih. Zato je Tutankamonov grob bio napunjen divnim namjeπtajem, izrezbarenim πkrinjama i posudama s uljem. Faraoni su Ëinili sve πto je bilo u njihovoj moêi da besmrtnost uëine πto raskoπnijom. Nitko nije pripremio takve predmete niti izlio pozlaêenu posmrtnu masku za Mojsija. Ali hajde da otkrijemo πto se s njim na kraju dogodilo. to Biblija uëi o mudrosti Mojsijeva izbora? ZnaËajan uvid u to moæemo dobiti iz kratke Judine poslanice: Naprotiv, Mihael arkanappleeo, kad se u borbi za Mojsijevo tijelo prepirao s appleavlom, nije se usudio izreêi protiv njega uvredljivu osudu, nego je rekao: Neka bi ti Gospodin zapovjedio da uπutiπ! (Juda 9) Nakon Mojsijeve smrti sâm naπ Gospodin prepirao se sa Sotonom oko uskrsnuêa Mojsijevog tijela. Naravno, Sotona je æelio da Mojsije ostane zatvoren u grobu. Ali naπ Gospodin je podigao Mojsija u tijelu iz groba, kao predstavnika svih koji Êe uskrsnuti kad Isus ponovno doapplee. Sveto pismo ne opisuje neki bestjelesni duh ili besmrtnu Mojsijevu duπu. Mojsije je doslovce u tijelu uskriπen iz mrtvih, baπ kao πto Êemo i mi biti kad Isus doapplee. Poæurimo sada kroz vrijeme, kroz brojna stoljeêa. Popnimo se na vrh jedne gore u Judeji gdje se Isus preobrazio pred trojicom svojih uëenika. Njegova je odjeêa postala blistavo bijela, Njegovo lice izgledalo je sjajno kao sunce. Kraj Njega su

10 10 MARK FINLEY se pojavile dvije osobe: Mojsije i Ilija. Jedan od njih, Mojsije, koji je uskrsnuo iz groba i drugi, Ilija, koji je prenesen na Nebo a da nije okusio smrt. Mojsije predstavlja one koji Êe biti uskriπeni u novome tijelu kad Isus doapplee. Ilija predstavlja one koji Êe biti uzeti preobraæeni ne okusivπi smrt. I oni razgovaraju sa svojim Prijateljem Isusom i hrabre Ga. Ovaj kratki prizor otkriva nam πto se dogodilo s Mojsijem. Naπ nebeski Otac oëito nije mogao odoljeti a da Mojsija ne uzme na Nebo ranije, prije onoga Ëasa za koji Biblija kaæe da Êe tada svi pravednici biti uzeti na Nebo s Kristom, o Njegovu drugom dolasku. Kakva je dakle sudbina zadesila Mojsija na kraju njegova dugoga, teπkoga putovanja? On je naπao bolju obeêanu Zemlju. Naπao se licem u lice s Isusom Kristom, u kuêi svojega Oca. Da, ja bih rekao da je Mojsije uëinio dobar izbor. to vi mislite? Ja bih radije razgovarao s Isusom nego leæao u pozlaêenom sarkofagu, bez obzira koliko me dragulja i zlata okruæuje. Radije bih hodao u kuêi svojega Oca nego leæao s bogatstvom faraona. Mojsije je vjerom vidio da je sva raskoπ i sjaj ovoga svijeta niπtavilo u usporedbi s Boæjim neizmjernim bogatstvom u vjeënosti. On je bio jedan od onih velikih ljudi vjere koji su pohvaljeni u Poslanici Hebrejima, Ëije su oëi bile uperene na grad s temeljima kojemu je Bog graditelj i tvorac. Novi Jeruzalem Apostol Ivan opisuje taj nebeski grad u knjizi Otkrivenje. Ono πto je on vidio u viappleenju toliko je blistavo da je uporabio svaku metaforu, svaki sjajni

11 SVIJET SUTRA NJICE 11 dragi kamen koji mu je bio poznat, pokuπavajuêi opisati njegovu slavu. Nazvao ga je zaruënicom koja je nakiêena muæu svojemu. Njegova vrata izgledaju kao golemi biseri; sve su njegove ulice od zlata. Kroz njegovo srediπte protjeëe rijeka æivota, bistra kao kristal, a njezine obale obrubljuju stabla æivota koja donose dvanaest razliëitih plodova i Ëije liπêe sluæi za lijek narodima. To je mjesto koje je Mojsije iπëekivao, mjesto gdje nestaje svaka tuga i biva otrta svaka suza. Mnoge divne stanove pripremio je naπ Otac za æive, a ne za mrtve. Prorok Izaija prikazuje zemlju gdje Êe slijepi vidjeti, hromi poskakivati, gluhi Ëuti, gdje Êe lav i janje zajedno leæati. To je mjesto gdje ne- Êe biti bolesti, neêe biti kriminala, neêe biti umiranja niti iscrpljenosti na kraju svakoga tjedna. U veliëanstvenoj propovijedi na Gori Isus kaæe: Blago krotkima, jer Êe baπtiniti zemlju. (Matej 5,5) Apostol Petar dodaje u 2. Petrovoj 3,13: Ali mi oëekujemo, prema njegovu obeêanju, nova nebesa i novu zemlju, gdje prebiva pravednost. Nebo nije neki svijet iz bajke to nije svijet nekakvih providnih, lelujavih duhova. Nebo je stvarno mjesto. Bog je stvorio ovu Zemlju da bude nastanjena zdravim, sretnim i svetim biêima. Prema onome πto kaæe Biblija, ova Êe Zemlja biti iznova stvorena, sva u edenskom sjaju. Ona Êe postati savrπeni dom za spaπene nakon πto se novi Jeruzalem spusti s Neba (vidi Otkrivenje 21,1.2). Ali neki se pitaju πto Êemo raditi u takvome savrπenome svijetu? VeÊina naπih aktivnosti ovdje na Zemlji vezana je uz rjeπavanje problema kojih neêe biti na novoj Zemlji. HoÊemo li se samo dosaappleivati i svirati na zlatnim harfama?

12 12 MARK FINLEY Prije svega, moramo se uzdiêi iznad zamisli da je Nebo samo sloj paperjastih oblaka. Nebeski grad, novi Jeruzalem, upravno srediπte cijelog svemira, postat Êe prijestolnica planeta nove Zemlje. Ivan u Otkrivenju vidi kako taj grad silazi od Boga s neba. Ivan je vidio novu i savrπenu Zemlju gdje grijeha viπe nema, jer su prvo nebo i prva zemlja iπëezli. Ova Êe Zemlja biti potpuno obnovljena i vraêena u svoje savrπeno stanje u novom Edenu. Bit Êe to veliëanstveni novi prostor za istraæivanje. Nebeske aktivnosti to Êemo raditi? Prava je istina da Êemo, kad Zemlja bude obnovljena, moêi slobodno doæivljavati æivot onako kako je to trebalo biti u poëetku. Sad imamo toliko prepreka. Troπimo silnu energiju na tugu, strah i krivnju, i katkad se samo vrtimo u krug. Ali na novoj Zemlji konaëno Êemo biti slobodni. KonaËno Êemo moêi dati maha svojoj kreativnosti i ostvariti svoje snove. Jeste li se nekad upustili u sanjarenje kako bi izgledala savrπena kuêa za kojom Ëeznete? Sje- Êate li se kako ste bili ushiêeni? SjeÊate li se kako ste se osjeêali puni æivota? Zamiπljali ste si udobnu malu prostoriju za prouëavanje na prvome katu, ili bazen za kupanje u dvoriπtu? S poljuljanom ekonomijom, gospodarskom krizom i financijskim poteπkoêama ta kuêa snova moæda vam izgleda nedostiæna. Moæda æivite u iznajmljenom stanu u jednom od velikih gradova. Posjedovanje kuêe moæda je izvan vaπih moguênosti. Boæji prorok Izaija kaæe da Êe nova Zemlja biti mjesto gdje svi ti planovi mogu postati stvarnost.

13 SVIJET SUTRA NJICE 13»ujmo πto kaæe Izaija: Gradit Êe kuêe i stanovat u njima, saditi vinograde i uæivati rod njihov. NeÊe viπe graditi da drugi stanuju, ni saditi da drugi uæiva: vijek naroda moga bit Êe ko vijek drveta, izabranici moji dugo Êe uæivati plodove ruku svojih. (Izaija 65,21.22) Prije viπe godina naπa obitelj æivjela je u Sterlingu u Massachusettsu. Svake godine obraappleivali smo veliki vrt. Jedna od velikih radosti moga æivota bila je da, po povratku s evangelizacija, radim u vrtu. Nikakva hrana nije imala tako dobar okus kao ona koja je dolazila iz moga vrta. Mahune, raj- Ëice, kukuruz, jagode i maline sve je bilo izvrsno! Na slavnoj obnovljenoj Zemlji uæivat Êemo u hrani koja Êe rasti u naπemu vrtu! Nezamislivo uæivanje u okusima! Savrπen osjet okusa, savrπeno tlo, savrπena klima i savrπeni rod. Jedva Ëekam da se pojavim na toj gozbi! Bog je naπe ruke i naπe umove oblikovao da stvaraju, grade i rade na ostvarenju naπih snova. Besmrtnost nije besposlenost. Mi Êemo cijelu vjeënost proizvoditi ono πto sad ne moæemo niti zamisliti. Ponovni susreti na Nebu Ali razmislimo o joπ jednoj dimenziji æivota u nebeskome gradu. Sjetite se svih sluëajeva kad ste morali reêi zbogom, svih sluëajeva kad ste morali reêi kad bismo samo joπ jednom mogli biti zajedno. Jedna od najveêih radosti ljudima na Nebu bit Êe drugi ljudi. Toliko je toga πto nas razdvaja na Zemlji danas, toliko toga πto naπe odnose Ëini povrπnima.

14 14 MARK FINLEY Ali na novoj Zemlji bit Êe sruπene sve prepreke. MoÊi Êemo razvijati bogato i trajno prijateljstvo s beskrajno raznolikim prijateljima. Ja bih volio razgovarati s Mojsijem. Volio bih ga pitati kako je bilo dok su prelazili preko Crvenoga mora, ili: Mojsije, kako je bilo dok si se penjao na goru Sinaj, meappleu gromove i dim? Isto tako, volio bih sresti Davida i Daniela. Moæete li zamisliti kako bi to bilo provesti popodne s Petrom i Ivanom, i sluπati kako priëaju o Lazarovu izlasku iz groba? Kao evanappleelist, volio bih razgovarati s joπ mnogim velikim Boæjim ljudima kao πto su John Wesley ili Dwight Moody i sluπati njihove doæivljaje. Siguran sam da postoje osobe koje biste i vi voljeli vidjeti. Moæda sina ili kêer koje vam je smrt uzela i jedva Ëekate da ih uzmete u zagrljaj. Nebo je mjesto ponovnih susreta. To je mjesto sastanka kakvo ranije nismo mogli niti zamisliti. To je mjesto divnih odnosa koji potiëu ono najbolje u nama. A najveêi, najuzbudljiviji sastanak od svih bit Êe susret s Isusom, kad Êemo Ga napokon ugledati licem u lice i kad Êemo moêi razgovarati s Onim Ëija nazoënost toliko blista da Sunce nije niti potrebno na novoj Zemlji; i kad sjedinimo svoje glasove u golemom zboru hvale. To je viπe od onoga πto moæemo zamisliti. Susret s najboljim Prijateljem Zamislimo samo kako se susreêemo s Isusom na Nebu. On njeæno stavlja ruku, na kojoj je oæiljak od klina, na moje rame. Sve πto podsjeêa na grijeh nestalo je, osim jednoga oæiljci od klinova na

15 SVIJET SUTRA NJICE 15 Njegovim rukama. Njegove suosjeêajne oëi pune razumijevanja otkrivaju da On zna sve o meni i da me unatoë tome voli. Onaj koji me najbolje poznaje, najviπe me voli. RijeËima najnjeænijeg suosjeêanja ljubazno me pita: Moæemo li provesti malo vremena zajedno? Moje srce udara u radosnom iπëekivanju. Stvoritelj Svemira, Otkupitelj svijeta æeli provesti vrijeme sa mnom! Dok πetamo niz travnatu, drveêem obrubljenu stazu i prelazimo preko kristalno bistrog potoka koji æubori, Isus ljubazno kaæe: Sagni se, Mark, pij ovu æivotodavnu vodu. Voda rijeke æivota koja teëe od Boæjeg prijestolja unosi snagu u tijelo i oæivljava ga. Zatim me odvodi do stabla æivota i stavlja njegov plod ravno na moj dlan. Dok jedem voêe, osje- Êam se sjajno. Nikad se nisam osjeêao tako dobro. Dok prolazimo kroz livade s prekrasnim cvije- Êem, Isus jednostavno pita: Postoji li joπ neπto πto mogu uëiniti za tebe? Sav moj æivot potpuno je posveêen tebi, æelim te uëiniti sretnim. Naziva me posebnim imenom, imenom od milja, poznatome samo nama dvojici. To je naπa tajna. On udovoljava svim mojim æeljama. Zadovoljava sve moje potrebe. Nikad ranije nisam bio u nazoënosti nekoga tako potpuno posveêenog mojoj sreêi. Nikad se nisam osjeêao tako prihvaêenim, toliko sigurnim, toliko voljenim. On πiri ruke na kojima su oæiljci od klinova i sa suzama u oku njeæno kaæe: Ako ikada posumnjaπ u moju ljubav, sjeti se ovih oæiljaka. Sve πto mogu uëiniti jest da padnem pred Njegove noge i odam Mu slavu. Njegova ljubav zauvijek slama moje srce. Sve πto mogu uëiniti jest

16 16 MARK FINLEY da se poklonim pred Njim i pjevam: Dostojno je Janje koje je zaklano da primi mudrost, slavu i Ëast zauvijek. Kako je uopêe moguêe okrenuti leapplea Onome tko vas toliko voli? Kako biste uopêe mogli otiêi od Njega? On Ëezne da s vama ide kroz svu vjeënost. On Ëezne da vam otkrije tajne svoje ljubavi. On Ëezne da vas dræi u svome naruëju zauvijek. To nije san. Nije izmiπljena priëa. To je sadaπnja stvarnost veê danas. Ovoga trenutka pozivam vas da doappleete u sigurnost Njegove ljubavi i da tu ostanete zauvijek. Uskoro Êe doêi vrijeme kad Êe se to drugo vrijeme i mjesto pojaviti na ovome planetu u bljesku slave. Pomenuto Carterovo otkriêe Tutankamonove grobnice samo je blijeda slika onoga πto Êe se dogoditi nama. VireÊi kroz rupu na vratima, on je zanijemio. Divni predmeti... Posvuda blistavo zlato! Jedan drugi svijet iznenada je oæivio pod njegovim prstima. Zamislite kako Êe biti kad ugledamo sámo Nebo, samoga Isusa Krista kako silazi na ovaj planet prigodom svoga drugoga dolaska. Ja æelim biti sudionik toga velikoga ponovnog sastanka. Æelim da moj æivot bude usmjeren k vjeënoj slavi koja nadmaπuje sve moje sadaπnje teπkoêe. Æelim staviti svoj æivot u ruke Spasitelja Isusa Krista veê danas, da bih ga mogao gledati licem u lice sutra. Nije li to i najdublja æelja vaπega srca? Donesimo odluku da budemo spremni za taj divni sastanak. Tako Êemo imati prednost da æivimo ne samo danas, nego zauvijek.