indd

Транскрипт

1 STUDENI ISSN V J E R S K I L I S T Z A M A R I J I N E Š T O V A T E L J E

2 Na kraju ovoga poslanja Duha, Marija postaje Æenom, novom Evom, majkom æivih, Majkom Ëitavog Krista. I kao takva ona je nazoëna s Dvanaestoricom, jednoduπno postojana u molitvi (Dj 1, 14), u zoru posljednjih vremena koja Duh u jutro Pedesetnice zapoëinje oëitovanjem Crkve. (Katekizam KatoliËke Crkve, 726)

3 11 (560) STUDENI ISSN s marijom po svijetu VJERSKI LIST ZA MARIJINE ŠTOVATELJE Split, Godina LI. Cijena: 7 kn Vjera je kao i bunar Predstojnik jedne trapistiëke zajednice u Alæiru imao prijatelja muslimana. S njime se ËeπÊe sastajao na molitvu, za πto nije uvijek nalazio vremena, osobito krajem tjedna, kad bi brojni gosti posjeêivali njihov samostan. KonaËno naapplee prijatelj naëina kako bi ga privolio na joπ koji susret: VeÊ odavno nismo produbili naπ bunar. Htio mu je time reêi kako veê dulje vremena æeli s njim razgovarati u zajedniëkoj molitvi. Na to mu trapist odvrati: I πto Êemo naêi u dnu: muslimansku ili krπêansku vodu? Na to Êe mu prijatelj: Pa ti znaπ, πto je u dnu bunara, da je to Boæja voda. Kao s bunarom, sliëno je i s naπom vjerom. Moramo je sve viπe produbljivati, kako bismo naiπli na vodu koja utaæuje naπu Ëeænju za Bogom. to je bunar dublji, voda je u njemu svjeæija i pitkija. to svoju vjeru viπe produbljujemo i u njoj se osvjeæujemo, o njoj razmiπljamo i otkrivamo njezino znaëenje za naπ æivot, to smo Bogom zaokupljeniji, viπe mu se pribliæavamo, za nj nalazimo viπe vremena i s njime dulje razgovaramo, a on nas sve viπe zadivljuje. Vjera se raapplea u susretu s Bogom æivim, koji nas poziva i otkriva nam svoju ljubav, ljubav koja nam prethodi i na koju se moæemo osloniti jer u njoj nalazimo sigurnost i na njoj moæemo graditi svoj æivot. Preobraæeni tom ljubavlju, stjeëemo novi pogled, gledamo drugim oëima, postajemo svjesni da je u njoj sadræano veliko obeêanje punine i da se pred nama otvara pogled u buduênost. Vjera koju primamo od Boga kao nadnaravni dar, javlja se kao svjetlo koje nam predstavlja putokaz na naπemu æivotnom putu (Svjetlo vjere, 4). Naπ æivotni put dug je i trnovit. Stoga smo i po zavrπetku Godine vjere pozvani u vjeri rasti, o Bogu razmiπljati i s njime razgovorati, kako bismo na putu izdræali. Na putu vjere Majka Gospodinova vjerniëkom puku najljepπi je uzor. Blaæena je jer je povjerovala (Lk 1, 45). Njezina vjera odluëujuêa je za njezin poziv i ulogu djevice i majke. Po vjeri sudjeluje u otajstvu svoga Sina, predaje se i povjerava Bogu, vjerom odgovara na Boæji poziv. Vjeruje ne samo rijeëju nego Ëitavim svojim biêem. Napreduje na putu vjere te se, srcem i umom, postupno pribliæava nedokuëivosti Boæje tajne. Marija je primjer svima koji vjeruju, onima koje Isus naziva blaæenima zbog toga πto sluπaju rijeë Boæju i vrπe je te po tom postaju njegova prava rodbina, njegova majka, braêa i sestre (Lk 8, 21). U R E D N I K

4 s marijom po svijetu I Hrvat u Marijinoj kongregaciji Na tradicionalnom jesenskom hodoëaπêu i susretu Ëlanova Marijine muπke kongregacije u bavarskom svetiπtu Crne Gospe u Altöttingu o blagdanu Gospe Æalosne, nakon jednogodiπnjeg Ëlanstva 17 muπkaraca posebno se posvetilo Gospi. U Kongregaciju je primljeno 8 novih Ëlanova, meappleu kojima i jedan mladi Hrvat. InaËe Bavarska danas ima 14 Marijinih kongregacija s 45 tisuêa Ëlanova. Muπka kongregacija u Altöttingu osnovana je 25. oæujka 1599., a ima 12 tisuêa Ëlanova. Meappleu ostalim, izdaje svoj tjednik i pomaæe obnovu altöttinπke bazilike sv. Ane. (FP) Poljski mariološki simpozij U Rokitnu, u biskupiji Zielona Góra- Gorzow (Poljska), u svetiπtu Sveta Marija Djevica odræan je od 19. do 21. rujna susret poljskih Ëuvara svetiπtâ i simpozij Poljskoga marioloπkog druπtva. Tema susreta bila je Vjerovati s Marijom i kao Marija, a sudjelovalo je 80-ak osoba. Meappleu obraappleenim temama istiëu se Marijina vjera, Marija - svjedoëanstvo i primjer vjere, Teoloπke implikacije Marijine vjere, Marijina vjera slavljena na osnovi zbirke misa o BDM i Glazbena Marijina ikona i vjera. Raspravljalo se i o ulozi marijanskih svetiπta kao o πkoli vjere i marijanskog vida nove evangelizacije. (Z) Nagrađen bend Imakulata Na 8. festivalu hrvatskih duhovnih pjesama Hosana Fest 22. rujna u Subotici nagradu stuënog æirija za pjesmu Otisci u pijesku dobila je skupina Imakulata iz Gromiljaka u Bosni i Hercegovini, koju vodi s. M. Zeko. (KT) Marijina legija u Africi Na afriëkom podruëju, rad Marijinih legionara u regiji Cape Verde posebno je usmjeren prema ovisnicima, obra Êe- Papa Franjo u Porcijunkuli Za svoga pohoda Asizu, rodnom mjestu sv. Franje Asiπkoga, zaπtitnika Italije, papa Franjo u popodnevnim satima 4. listopada, na sveëev blagdan, pohodio je i baziliku sv. Marije Anappleeoske, gdje se u crkvici Porcijunkuli zadræao u molitvi i sabranosti. Nakon toga se pred asiπkom bazilikom susreo s umbrijskom mladeæi i odgovarao na njihova pitanja. Hrvati su, inaëe, tijekom povijesti, na svojim hodoëaπêima u Rim, rado sa svojim duhovnicima navraêali i sv. Mariji Anappleeoskoj, kolijevci FranjevaËkog reda. (RV) MARIJA 11/2013.

5 s marijom po svijetu nju mladih i biblijskim teëajevima za produbljivanje vjere. Na afriëkom tlu u planu je promicanje legije na πirem podruëju Gvineje Bissao. U Egiptu je odræana opêa konferencija Ëlanova Ma rijine legije, a osnovane su i dvije nove kurije te je uspostavljen komicij za juæ nu regiju. Za svojih apostolatskih aktiv nosti legionari su doπli u dodir s oko 50 tisuêa egipatskih kopta katolika, a nadaju se da Êe se znatno poveêati i broj le gionara. U Gani su oæivljeni neki prezi diji u mirovanju i osnovani novi. (ML) Legija u Južnoj Americi U Perù se Marijini legionari ËeπÊe obraêaju prolaznicima na ulicama i po perivojima poslovne Ëetvrti, a medicinsko osoblje traæi mlade Ëlanove da posjeêuju sirotiπte kako bi se igrali i molili s njegovim πtiêenicima. Legionari u Paragvaju posjeêuju ËeπÊe domove za invalide, gdje pomaæu u pripremi obroka i pranju rublja, a kuêni posjeti ukljuëuju razmatranja svetopisamskih tekstova i pouke kako se moli Gospina krunica. Posebno su aktivni po zatvorima. Sve to potaknulo je brojna obraêenja i pridobivanje novih Ëlanova. U»ileu se po legionarskom djelovanju brojni iz sekta vraêaju u Crkvu, pa se posebna pozornost posveêuje formaciji novih legionara. U Venezuelu su prispjeli brojni lijeënici s Kube. BuduÊi da vrlo malo znaju o Bogu, rado prihvaêaju pouke i traæe krπtenje. (ML) Marijanski dan u Godini vjere Na Trgu sv. Petra u Vatikanu u sklopu Godine vjere odræan je Marijanski dan pod geslom Blaæena ti πto povjerova. U skupini za njegovu pripravu kao teolog sudjelovao je i fra M. teko, a odræan je na obljetnicu posljednjega Gospina ukazanja u Fatimi i na uoënicu, 12. i 13. listopada. U toj prigodi dovezen je 12. listopada kip Gospe Fatimske iz Kapele ukazanja u fatimskom svetiπtu, a doëekalo ga je preko 100 tisuêa Ëlanova viπe od 800 razliëitih udruga i zajednica marijanske duhovnosti iz svih krajeva svijeta, meappleu kojima i skupina iz Hrvatske. U 16 sati zapoëela je procesija s Gospinim kipom, koji je obiπao Ëitav Trg i zaustavio se na mjestu gdje je ranjen bl. Ivan Pavao II., a pred vatikanskom bazilikom doëekao ga je Papa i darovao Gospi krunicu. Nakon pozdrava mons. R. Fisichelle, kip je postavljen na prijestolje, a po zavrπetku marijanske molitve u obliku MajËina puta, u kojoj su razmatrane Gospine æalosti, Papa je odræao prigodnu katehezu o Marijinoj vjeri. Kip je zatim prevezen helikopterom u rimsko svetiπte Gospe od Boæanske ljubavi, u kojemu je od 19 sati odræano cjelonoêno bdjenje S Marijom preko noêi, tijekom kojega se video-porukom sudionicima obratio Papa. Moljena su radosna otajstva krunice u izravnoj povezanosti s 12 najveêih Gospinih svetiπta u svijetu na svih pet kontinenata - Lurd, Nazaret, Lujan, Vailankanni, Guadalupe, Akito, Nairobi, Banneux, Czestochowa i Marian Valley, Ëemu je uslijedilo euharistijsko klanjanje s trenucima pjevanja i razmatranja, da bi u 5 sati ujutro biskup L. Leuzzi slavio misu. Fatimski kip vraêen je 13. listopada na Trg sv. Petra, na kojemu je, po zavrπetku molitve krunice, Papa predvodio misno slavlje i posvetio svijet Bezgreπnom Srcu Marijinu. NaveËer je Gospin kip vraêen u Fatimu. (Z-RV-IKA) Predovditelj listopadskog hodočašća Na molbu A. Marto, biskupa Leiria- Fatima, glavno godiπnje meappleunarodno hodoëaπêe 12. i 13. listopada u fatimskom Gospinu svetiπtu predvodio je donedavni dræavni tajnik kardinal T. Bertone. (IKA) MARIJA 11/

6 papa o mariji Marijin nam pogled pomaže Draga braêo i sestre, pozdravljam sve hodoëasnike u svetiπtu Boæanske Ljubavi i one koji su povezani iz svetiπtâ u Lurdu, Nazaretu, Lujanu, Vailankanni, Guadalupi, Akitu, Nairobiju, Banne uxu, Czestochowi i Marian Valley. VeËeras se osjeêam sjedinjen sa svima vama u molitvi svete krunice i u euharistijskom klanjanju pod pogledom Marije Djevice. Pogled! Koliko je on vaæan! Kolike se stvari mogu reêi jednim pogledom! Naklonost, ohrabrenje, ljubav, ali i prijekor, zavist, oholost, pa Ëak i mrænja.»esto pogled reëe viπe od rijeëî, ili kaæe to πto rijeëi ne uspijevaju ili se ne usuappleuju reêi. Koga gleda Djevica Marija? Gleda sve nas, svakoga od nas. I kako nas gleda? Gleda nas kao Majka, s njeænoπêu, s milosrappleem, s ljubavlju. Tako je gledala sina Isusa, u svim trenucima njegova æivota, radosnim, svijetlim, æalosnim, slavnim, kao πto razmatramo u otajstvima svete krunice, jednostavno s ljubavlju. Kad smo umorni, obeshrabreni, zdrobljeni problemima, gledamo u Mariju, osjeêamo njezin pogled koji kaæe naπem srcu: Hrabro, sinko, ja sam tu i podupirem te! Gospa nas dobro poznaje, ona je mama, zna dobro koje su naπe radosti i poteπkoêe, naπe nade i naπa razoëaranja. Kad osjetimo teæinu svojih slabosti, svojih grijeha, pogledajmo Mariju, koja govori naπem srcu: Ustani ponovno, idi k mome sinu Isusu, u njemu Êeπ naêi prihvat, milosrapplee i novu snagu za nastavak puta. Marijin pogled ne obraêa se samo nama. Pod kriæem, u trenutku kad joj Isus povjerava Apostola Ivana, i s njime sve nas, govoreêi: Æeno, evo ti sina (Iv 19, 26), Marijin pogled upravljen je na Isusa. I Marija nam kaæe, kao na svadbi u Kani: to god vam rekne, uëinite (Iv 2, 5). Marija nam pokazuje Isusa, poziva nas da za nj svjedoëimo, uvijek nas vodi svome sinu Isusu, jer je jedino u njemu spasenje, jedino on moæe pretvoriti vodu samoêe, tegobe, grijeha, u vino susreta, radosti, praπtanja. Jedino on. Blaæena ti πto povjerova! Marija je blaæena zbog svoje vjere u Boga, zbog svoje vjere, jer je pogled njezina srca stalno bio usmjeren u Boga, u Sina Boæjega kojega je nosila u krilu i promatrala na Kriæu. U klanjanju Presvetom Sakramentu, Marija nam kaæe: Gledaj u moga Sina Isusa, dræi pogled uperen u nj, sluπaj ga, razgovaraj s njim. On te gleda s ljubavlju. Ne boj se! On Êe te nauëiti da ga slijediπ kako bi za nj svjedoëio u velikim i malim djelima svoga æivota, u obitelj skim odnosima, na svom poslu, u trenutcima slavlja; nauëit Êe te iziêi iz samoga sebe, iz same sebe, kako bi gledao druge s ljubavlju, poput njega koji te volio i voli, ne rijeëima, nego djelima! O Marijo, daj da osjetimo tvoj pogled Majke, vodi nas svome Sinu, uëini da ne budemo krπêani iz izloga, nego oni koji znaju isprljati ruke kako bi s tvojim Sinom Isusom izgradili njegovo Kraljevstvo ljubavi, radosti i mira. Papa FRANJO (Iz video-poruke, 12. listopada 2013.) MARIJA 11/2013.

7 »in povjere Mariji Blaæena Marijo Djevice Fatimska, obnovljenom zahvalnoπêu za tvoju majëinsku nazoënost sjedinjujemo svoj glas s onim svih naraπtaja koji te nazivaju blaæenom. Slavimo u tebi velika djela Boæja koji se nikad ne umara saginjati se s milosrappleem nad ËovjeËanstvo, pogoappleeno zlom i ranjeno grijehom, da bi ga ozdravio i spasio. Prihvati dobrohotnoπêu Majke Ëin povjere koji danas obavljamo s pouzdanjem pred ovim tvojim likom nama tako dragim. Sigurni smo da je svaki od nas dragocjen u tvojim oëima i da ti niπta nije tuapplee od svega onoga πto prebiva u naπim srcima. Puπtamo se da nas dohvati tvoj slatki pogled i primamo utjeπiteljsko milovanje tvog osmijeha.»uvaj naπ æivot meappleu svojim rukama: blagoslovi i ojaëaj svaku æelju dobra; oæivi i hrani vjeru; podupri i rasvijetli nadu; probudi i oæivi djelatnu ljubav; vodi sve nas na putu svetosti. PouËi nas svojoj ljubavi naklonosti prema maleni- ma i siromasima, prema iskljuëenima i onima koji trpe, prema greπnicima i izgubljenima srca: skupi sve pod svoju zaπtitu i sve izruëi svome ljublje- nom Sinu, Gospodinu naπem Isusu. Amen. Papa FRANJO (Na Trgu sv. Petra, 13. listopada 2013.)

8 kroz ovaj mjesec Lijek protiv straha Strah je negativan osjeêaj kad Ëovjek vidi ili oëekuje opasnost, bila ona stvarna ili nestvarna, te tako moæe biti utemeljeni i neutemeljeni strah. Svaki Ëovjek se raapplea s moguênoπêu takve reakcije, kojom se potvrappleuje da osjeêa kako oko njega postoji stvarnost koja ga nadilazi i kojom ne moæe upravljat i i gospodariti, te se stoga strah smatra primarnom ljudskom emocijom. STRAH GOSPODNJI Jedna od kategorija straha je i strah Gospodnji, kako nas uëi Sveto pismo. Za razliku od drugih strahova od kojih Bog oslobaapplea Ëovjeka, ovakva vrsta straha predstavlja se kao svojevrsna krepost kod poboænih ljudi koji imaju osjeêaj za Boga. Doista, Bog je æelio jednu vrstu straha kao pozitivnog iskustva kojim se priznaje i prihvaêa njegovo gospodstvo nad Ëovje kom. Zato taj strah nije klasiëan, nego poπtivanje njegove volje, te bojazan da protiv nje ne sagrijeπimo. Upravo takav strah je, proturjeëno, najbolja zaπtita od straha koji Ëovjeku moæe uniπtiti æivot, a to je strah od zlih ljudi i sila zla koje su prisutne u svijetu, kojih se Ëovjek trajno mora bojati jer se pred njima osjeêa nemoêan i nezaπtiêen. OsjeÊajuÊi nemoê pred njima, jer ih ne moæe sam od sebe pobijediti, u Ëovjeku se raapplea strah da Êe postati njihova ærtva. Ali taj strah nije uvijek i najprije strah da ne postane zao, nego da mu sile zla ne naude na neki drugi naëin. No sile zla kojih se boji, najviπe mu nau de kad prihvati logiku zla te kad poëne Ëiniti zlo, tj. kad izgubi strah Boæji. U mnogim situacijama Ëovjek i ne vidi da se priklonio tim istim silama zla kad Ëini grijeh, a s druge strane paniëno se boji da mu se ne dogodi neko zlo. Navikao je Ëiniti zlo kao da nije niπta, to Ëak i pravda mnogim razlozima ne vjerujuêi da se dogaapplea zlo onda kad Ëini izbore suprotne od Boæjega Êudorednog zakona. Da u sebi ima straha Boæjega, dobro bi razumio πto je zlo, dao bi se pouëiti o grijehu i tako bi stekao neprocjenjivu zaπtitu zahvaljujuêi upravo strahu Gospodnjem. Tako je ljudsko iskustvo obiljeæeno zlom koje Ëini i zlom koje mu se dogaapplea, πto u njemu izaziva strahove. Na neki naëin ostaje nemoêan pred zlim silama πto ga Ëak moæe dovesti do oëaja, izgubljenosti i rezignacije. A sve to nastaje u trenutku kad osjeêa da ne moæe nadvladati sile koje su oko njega. Na æalost, ne vidi da bi mu strah Gospodnji bio protuteæa ostalim strahovima koja bi ga vratila u ravnoteæu. No naπa nebeska Majka æivjela je u strahu Gospodnjem te pazila budno da ne uëini propust i grijeh protiv Boga. Zato je bila slobodna od strahova ovoga svijeta, pa i od paniëne zabrinutosti za buduênost, jer je dobro znala da je pozvana Bogu se potpuno predati. Sve drugo bilo joj je manje vaæno, a sigurnost joj je dolazila od njegove oëinske skrbi. PosjedujuÊi krepost i dar straha Boæjega budno je pazila da ne naruπi zdravlje duπe i tijela grijehom koji je oholo uzdizanje protiv Boga, te uzrok svih loπih strahova i problema. LIJEK PROTIV NAŠEG STRAHA Krepost straha Boæjega koju je posjedovala Marija postaje nama danas put i lijek, jer nas uëi kako ugaappleati iskljuëivo MARIJA 11/2013.

9 kroz ovaj mjesec Bogu traæeêi æivot vjeëni i stavljajuêi u drugi plan ostale æelje i potrebe. Postaje putokaz kojim nam je iêi ako se æelimo osloboditi strahova ovoga svijeta i strahova od buduênosti. Blagdan Marijina prikazanja u Hramu blagdan je kad slavimo Marijinu potpunu posveêenost Bogu, koja je odraz i pokazatelj straha Gospodnjega u kojemu æivi, tj. onog osjeêaja za Boæju prisutnost protiv koje nipoπto ne bi htjela pogrijeπiti. SmirujuÊe rijeëi koje anappleeo Gabrijel izgovara Mariji u trenutku navjeπtenja zorno opisuju stanje njezine duπe: Ne boj se, Marijo! Ona je zaista bila vrlo pozorna na svaki titraj duha i jedino na πto je pazila bilo je da ne sagrijeπi. O njezinoj cjelovitosti svjedoëi nam blagdan njezina prikazanja u Hramu koji prenosi istinu da je bila cijela Bogu posveêena i da je od prvog dana svoga æivota bila Ëuvana od grijeha te da su roditelji Joakim i Ana budno pratili da je potpuno zaπtite od toga zla i te poπasti. U tom duhu se razumijeva i njezin strah, pri Ëemu joj anappleeo Gabrijel pruæa jamstvo da on nije napasnik koji kuπa nego Boæji poslanik koji navijeπta radosnu vijest. A buduêi da nam je kao putokaz prema spasonosnom izboru kojim se onda lijeëimo od svakoga drugog straha, nije ni Ëudo da je onda Ëastimo kao Gospu od Zdravlja. Ona nas vodi putem ozdravljenja od naπih strahova uëeêi nas zdravu æivotu pred Bogom, kakvim je i sama æivjela. Zato ovim razmiπljanjem moæemo povezati i blagdan Marijina prikazanja u Hramu i blagdan Gospe od Zdravlja. Anappleelove rijeëi djevojci i Djevici iz Nazareta otkrivaju kakvim je æivotom ona æivjela i Ëega se bojala. Bila je milosti puna i Gospodin je bio s njom, a ipak je osjetila neku vrstu straha kad se anappleeo pojavio na obzorjima njezine duπe. Bojala se da je biêe koje joj se ukazuje ne udalji od Boga te se stoga i nama bojati Ëega se i ona bojala i na naëin na koji se ona bojala. Ali jednako nam je tako ljubiti sve ono πto je ona ljubila i onako kako je ona ljubila. Upravo jer se prikazala Bogu i jer je bila milosti puna, Marija je imala takvo tjelesno i duhovno zdravlje poradi kojega je nama postala primjer i ideal, pomoênica i zagovornica. Mi krπêani trebali bismo se poput Marije bojati prvenstveno Boga kako bismo se oslobodili strahova. Jer druπtvo i mentalitet svijeta koji Ëovjeka æeli osloboditi straha od grijeha, ali ne na naëin da ukloni grijeh iz okruæenja, nego da ga proglasi nepostojeêim, Ëovjeku Ëini medvjeappleu uslugu ËineÊi mu okruæenje okuæenim. Doista, tako nije moguêe osloboditi se grijeha i njegovih posljedica, πto se kasnije pokaæe pogubnim, te se uspostavi da nas ne oslobaapplea nego na nas navlaëi svekolike æivotne strahove. Poappleimo stoga odvaæno za naπom Majkom, Bogu prikazanom, te priskrbimo sebi istinsko zdravlje duπe i tijela. Ivan BODROÆIΔ MARIJA 11/

10 mi danas i ovdje Taj divni novi svijet Pun svijet je boja laæljivih, osvijetli Ti nam pravi lik! (Himan) Izvini, prijatelju, da pitam: Jes æenjen? Tako mi se, jednoga davnog proljeêa, obratio nepoznat muπkarac, na trajektu koji je plovio na relaciji Stari Grad - Split. VeÊ sam bio sveêenik, mladomisnik, sa zaduæenjem pomaganja krajem tjedna æupniku u Jelsi, a joπ uvijek i student πeste godine na splitskoj Teologiji, pa sam svakog tjedna putovao iz Jelse preko Staroga Grada u Split i obrnuto. Tog je ponedjeljka trajekt bio pun beogradske djece iz odmaraliπta u ZenËiπÊu (nekoliko kilometara istoëno od Jelse) i njihovih mamica, a naπao se i pokoji otac, meappleu njima i taj koji je sjedio do mene. Ja sam prouëavao testove za polaganje vozaëkog ispita i pravio se da ne primjeêujem njegovu svaappleu sa æenom zbog kêerkice koja je, kao i mnoga djeca, bila vrlo nervozna jer je bilo bokun mora i neugodna ljuljanja broda. On je uporno nagovarao suprugu da ide uspavati dete pa Êe se dalje on pobrinuti, a æena, kojoj je takoappleer bila puna kapa, napokon ga je i posluπala, ali glasno negodujuêi, i udaljila se s djetetom protestnim korakom (da smo bili u zatvorenoj prostoriji, vjerojatno bi zalupila vratima!). Kao da me tek primijetio, tada mi se on obrati: Izvini, prijatelju, da te pitam: Jes æenjen? - Nisam! - E, pa nemoj se ni æenit! Ja sam na to spremno odgovorio: Pa i nemam namjeru! A on: O, a πto neêeπ!? KAO I NEMOJ SE ŽENITI SliËno postupaju i naπi mediji. Najprije govore: Udri!, a zatim viëu: to to radiπ?! S neskrivenim simpatijama komentiraju, odobravaju i ohrabruju sve πto je protivno stavovima krπêanskog morala, sve to proglaπavaju naprednim, Ëini se baπ zbog toga πto se protivi tom reakcionarnom moralu (ili rigidnom moralu 20. stoljeêa - kako se svojevremeno bio izrazio ministar zdravlja ), valjda po onom kljuëu: Neprijatelj moga neprijatelja - moj je prijatelj! Tako se u mnogim naπim listovima pljeπêe naprednosti maloljetnih spolnih aktivnosti, upotrebi prezervativa, pobaëaju, homoseksualnim vezama i brakovima, u Ëasopisima za mlade njihovi estradni idoli govore (naravno, u ulozi uzora) o svojim prvim spolnim iskustvima u 14. ili 15. godini, upravo se forsira to pitanje, kao da u generalije prvotno spadaju genitalije, a nepotpisani prireappleivaëi sve to joπ garniraju svojim struënim savjetima i mudrim preporukama. Za djevojëice donose Kratak vodië za flert sa strancima, pouke MARIJA 11/2013.

11 mi danas i ovdje kako se sve ljubiti, kako biti spolno izazovna, i onda se sve to ilustrira izazovnim fotografijama tinejdæera, poëevπi veê od petog razreda osnovne. Sada se dio toga pouëno-odgojnog materijala prenosi u priruënike za tzv. zdravstveni odgoj u πkolama: provokativno (ne)odjevene dìve naπe estrade pored æena iz svijeta znanosti i druπtveno korisnih djelatnosti, odjevenih otmjeno i jednostavno - pa neka djeca biraju πto im se viπe sviapplea! Gle, kako mi poπtujemo svoju djecu! Sve je to poput one preporuke mog sugovornika: Nemoj se ni æenit!, a onda: A πto neêeπ?! Sve Ëine da po plju ju ili barem relativiziraju ( diktatura relativizma - govorio je papa Benedikt) sve vrijednosti i moralna naëela, a onda se licemjerno zgraæaju kad se pokaæe kukolj kao plod toga njihova opaka neprijatelj-ëovjekova sijanja. Neπto poput onoga posloviëna pitanja s one strane: Ko nas to, bre, zavadi?! S DON ANDROM - NA LOMAČU Baπ tako se ti liberalni novinari licemjerno zgraæaju kad se pojavi vijest o nekom sluëaju pedofilije, kad se otkrije nekoga tko na internetu ostvaruje zaradu s djeëjom ili maloljetniëkom prostitucijom, kao da oni ne zaraappleuju prodajom desetaka tisuêa primjeraka svojih Ëasopisa po cijeni od samo 15 kuna, makar je velik dio sadræaja petparaëki? Ti isti libertinski tekstopisci koji posvemaπnju raspuπtenost, nesputanu slobodu i nekontrolirani konzumizam propovijedaju kao ideale napretka, odjednom se pretvaraju u nesmiljene inkvizitore i egzekutore kada treba na stup srama razapeti pojedinca koji je zaveo maloljetnicu ili dopustio da ona zavede njega, a upravo su je ti isti novinari pouëili kako Êe to uspjeπno izvesti! To licemjerje u medijima bode nas u oëi svakog dana, gotovo u svim izdanjima - pisanim i elektroniëkim. Moæemo od njega pobjeêi jedino ako sami sebi propiπemo silenzio stampa - strogi post od medija, πto je doista postalo vrlo zdrava dijeta. Kad je don Andro UrsiÊ objedinio u jednu knjiæicu svoje tekstove o homoseksualcima - moæe se reêi namjerno provokativnih - a takav je bio i njegov govor za sve novine koje su ga htjele Ëuti, nazvao me netko u ime EPEH-a i, kao generalnog vikara biskupije, upitao: to Êete uëiniti s don Androm? Tko to? - pitao sam. Pa - Biskupija. Spremno sam odgovorio: Poslat Êemo ga na lomaëu! to sam i htio postiêi, sugovornik je ostao bez teksta, pa sam mu obrazloæio: Ponajprije, don Andro je odrasla i punoljetna osoba. Nastupa u svoje ime i govori javno. Otkuda sad odjednom vaπe (straho)poπtovanje crkvenog auktoriteta pa zovete u pomoê njegove nadreappleene? Zar je jedan primarius odgovoran za postupke medicinskog osoblja Ëak i izvan bolnice? Osim toga: po kojem kriteriju vi u medijima odobravate homoseksualcima da svoje nesimpatizere nazivaju homofobima i javno proglaπavaju homofoba godine, a na one koji njihovu orijentaciju dræe zastranjenjem ili poremeêajem sada prizivate inkviziciju? I baπ biste htjeli da ih sudovima izruëuje sama Crkva kojoj inaëe smrtno zamjerate πto je to Ëinila kroz povijest. MARIJA 11/

12 mi danas i ovdje marijansko bilje NOVOROĐENČE NA DEPONIJU Prije nekoliko godina, kad je mrtvo novoroappleenëe pronaappleeno na jednom deponiju, dnevne novine i tjedne revije utrkivale su se danima u prozivanju te gadure koja se tako rijeπila svoga jadnog djeteta, i to iste one novine i revije koje se u svojoj naprednoj i emancipiranoj orijentaciji s pravom na pobaëaj ophode kao s pitanjem civilizacijskog postignuêa i nesporna prava æene na raspolaganje svojim tijelom! I kojima nije ni na kraj pameti da bi barem ponekad na svojim stranicama istaknule koju od tisuêa i milijuna majki koje se iz noêi u noê i po deset puta ustaju da bi pomogle svome bolesnu djetetu ili su uz njega probdjele i po deset noêiju u nizu! Na susretu mladih katolika u Zadru oku - pilo se oko 30 tisuêa mladih, a sli Ëno je bilo u Sisku i u Varaædinu. Dru æili su se u molitvi i pjesmi, nije bilo nijednog incidenta, πtono se kaæe ni jedne razbijene Ëaπe, a 90% naπih me dija te skupove nije ni spomenulo. U is to vrijeme, na paradi istospolaca u Spli tu bilo je oko 300 sudionika i na njoj svakakvih nereda. O tome je 90% medija izvjeπêivalo danima prije i poslije! SliËnim primjerima licemjerja danaπnjih medija, politika, razliëitih udruga i interesnih skupina moglo bi se ispisati niz debelih knjiga. Umjesto toga citirat Êemo suvremenoga njemaëkog pisca J. M. Simmela, koji u jednom od svojih romana osluπkuje πansonu s pitanjem: Kakva velika nesreêa treba da se dogodi da bi ËovjeËanstvo stiglo do pameti?, na πto kao otpjev odzvanja: Odgovor zna samo vjetar! Stanko JER»IΔ Kesica Majke Božje Capsella bursa pastoris Kesica Majke Boæje ili rusomaëa dvogodiπnja je biljka, koja najëeπêe raste uz putove i æivice kao i na zapuπtenim mjestima. Pri dnu stabljike biljka ima perasto izrezano liπêe. Cvjetovi su joj bijeli, ponekad malo ljubiëasto nahukani, a smjeπteni su uzduæ gornje polovice stabljike pa taj njezin dio podsjeêa na grozd. Latice su mu izrazito duæe od lapova, a Ëesto ih nema. Plod je trokutasta i obrnuto srcolika komuπka kojemu su rubovi izboëeni ili gotovo ravni. Latinsko ime capsella bursa pastoris biljka je dobila zbog izgleda svojih plodova koji sliëe na torbicu = bursa, nekog pastira = pastoris. BuduÊi da latinska rijeë bursa znaëi novëanik ili torbicu za dragocjenosti, moæe se shvatiti rusomaëin marijanski naziv, jer nas Marija nosi sa sobom kao neku dragocjenost. Mario CRVENKA MARIJA 11/2013.

13 svjedoëanstvo Tebi prikazujem... U ranoj mladosti bl. Miroslav BuleπiÊ (+1947.) odluëio se poêi za Isusom. No, Isusov put nije lagan. Njega nema bez kriæa: Tko ne nosi svoga kriæa i ne ide za mnom, ne moæe biti moj uëenik! (Lk 14, 27). Bez obzira na to, u opasnim godinama II. svjetskog rata i po raêa, blaæenik se nije bojao. Svjestan da Bogu niπta nije nemoguêe (Lk 1, 37), stavio se k tome Gospi pod posebnu zaπtitu. U svome duhovnom dnevniku na blagdan Bezgreπnog zaëeêa 8. prosinca zapisao je: U ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Zdravo Marijo posveêenje svega sebe Majci Boæjoj. Majko moja, evo me pred Tobom. Razmatram Tvoju dobrotu i Tvoju dareæljivost prema meni. Ti si mi puno i puno pomogla u mojem æivotu. Hvala Ti, predobra i prelijepa Majko. Ti me pozivaπ k sebi. Ti æeliπ da ja budem sav tvoj. Svijet vrijeapplea Boga. Ti hoêeπ da se Bogu dade zadovoljπtina za sve te uvrede te æeliπ da se i ja stavim potpuno u Tvoju sluæbu, da Ti se sav predam. NeÊu da budem πkrt, veê velikodu πno i od sveg srca darujem Ti se sada i zauvijek. HoÊu da æivim u Tebi, za Tebe s Tobom, da mogu æivjeti tako s Kristom, za Krista u Kristu Bogu. U Tvoje ruke, Majko, postavljam svoju duπu sa svim njezinim moêima, Tebi darujem sve svoje zasluge, svoje molitve, svoja dobra djela, svoju ËistoÊu, svoje poteπkoêe i svoje odnose s drugovima. Tebi prikazujem svoje tijelo, svo ja sjetila, da mogu biti u Tvojoj sluæbi. U Tvoje ruke predajem sve Ëasti, sva djela, bilo tjelesna bilo du πevna. Sve: duπu i tijelo zatvori u svo je preëisto Srce i oëuvaj mene Ëista i ljubeæljiva. Sav hoêu da bu dem tvoj. HoÊu da se ærtvujem svaki dan za Te. Slatko Srce Marijino, moje Majke, budi spasenje moje! Kad sam dakle sav Tvoj, Ëuvaj me i brani kao stvar i svojinu svoju. Tvoj sam. Primi me, Majko! Svaki dan hoêu moliti za obraêenje greπnika i po nakani Tvojeg PreËistog Srca. Neka zavlada Tvoje Srce u srcima svih ljudi: u meni, u mojoj obitelji, u ovom naπem zavodu, u naπoj Istri, u hrvatskoj domovini, u cijelom svijetu. Nek se bude po svem svijetu Tebi pjevala slava. Molit Êu po nakani sv. Oca pape i cijele Crkve. Tvoj sam sada i uvijek! Amen. Dobra Majka svojih nikad ne napuπta, pa ni na Ëasu smrti! Vinka TOKIΔ BUROLO D. Tenčić Radočaj

14 s marijom kroz povijest Sveti Ante o Djevici Mariji (2) Sv. Anti Padovanskom utjeëu se mali i veliki, krπêani i nekrπêani. Mole ga za sreêu i zdravlje, za izgubljene stvari, za uspjeh u πkoli, za radno mjesto, za obitelj... On je Ëudotvorac, ali i mudar nauëitelj, nadaren bogoslovac.»injenica da Bog po njegovu zagovoru Ëini Ëu desa, zasjenjuje njegovu uëenost. Bogo slovac ostaje tako u sjeni Ëudotvorca. Za ispravno shvaêanje njegove uloge u povijesti Crkve, potrebno je sjediniti onu ak Ëudesa traæiπ gle s odlikom vrsna uëitelja u vjeri. I tu je sv. Ante toliko znaëajan da mu je Crkva pripisala naslov evanappleeoskog nauëitelja. GOSPA I SVETAC Apostolsku sluæbu sv. Ante vrπi poëetkom 13. stoljeêa. Po naobrazbi i kulturi, dijete je svoga vremena, æivi i djeluje u ondaπnjem ozraëju. Roappleen g u portugalskom Lisabonu na krπtenju dobiva ime Ferdinand. KrπÊanski odgojen u uglednoj obitelji, ulazi u red otaca augustinaca. Doznavπi za svjedoëanstvo vjere petorice franjevaëkih muëenika u Maroku g , pridruæuje se franjevcima. Æeli biti misionar, ali, mjesto u Afriku, dospijeva g u Italiju. Ondje propovijeda puku i pouëava mladu braêu u bogoslovlju te g u Padovi umire. Poznata je ikonografija Padovanskog sveca: mladi franjevac, s ljiljanom u desnici, s knjigom u lijevoj i s Dijetom u naruëju. No poznat je i drugi prikaz sveca s Gospom, koja se odnosi na viappleenje koje je imao potkraj æivota. UmjetniËko predstavljanje toga doæivljaja s vremenom se bitno mijenja. U poëetku je Gospa prikazana u nebu s anappleelima, a svetac u molitvi. Potom prikazuju Mariju s Djetetom u naruëju, ali u odmjerenu odstojanju od sveca. Malopomalo Djevica se toliko pribliæila svecu da je prikazuju kako mu pruæa Dijete. U posljednjim slikama toga niza Djevica nestaje, a ostaje Ante s Djetetom. SLUŽBENICA OTKUPLJENJA SveËevi govori temelje se na Sv. pismu. U njima tumaëi Boæju rijeë te vjerniëkom puku izvodi zdravu i korisnu pouku. Marijinu ulogu u povijesti spasenja svetac saæima u jednostavnim rijeëima. Bog daruje spasenje po rukama one koje je njegova kêerka i majka njegova Sina, bl. Djevica Marija. Ta Marijina uloga zapoëinje veê kod tajne utjelovljenja: MARIJA 11/2013.

15 s marijom kroz povijest Kada danas Sunce pravde, Sin Boæji, ulazi u oblak, to jest u blaæenu Djevicu, tada ona postaje na neki naëin svijetla duga, znak saveza, mira i pomirenja meappleu oblacima slave, to jest izmeappleu Boga i greπnoga ljudskog roda. BuduÊi da na neki naëin uspostavlja mir izmeappleu Boga i ljudi, Ante poziva vjernike da se utjeëu Mariji, koja je sigurno utoëiπte i zaπtita greπnika. U svojim propovijedima Ante prikazuje ulogu Majke Marije u Isusovu æivotu i djelovanju. Ne samo πto ga raapplea, nego se i kao majka brine za njegov rast i razvoj, odgaja ga za njegovo poslanje, prisutna je u odluëujuêim dogaappleajima njegova æivota. Dok njeguje dijete Isusa i za nj se brine, Marija je poput Marte iz Evanappleelja. Kad, pak, promiπlja i u svom srcu prebire dogaappleaje i rijeëi o svom Sinu, nadmaπuje drugu Lazarovu sestru, Mariju, koja sjedi do Isusovih nogu i sluπa njegovu rijeë (Lk 10, 42). Krist podnosi svoju muku u onom tijelu koje je svojim mlijekom hranila Djevica Majka. Sv. Ante hvali siromaπtvo i djeviëanstvo Majke Gospodinove, njezinu posluπnost, duh promiπljanja, pravednost i jakost duha. On misli da Marijin æivot nije podloæan poæudi. Jednako tako, njezino majëinstvo, koje je djeviëansko, ne ostvaruje se po poæudi. Pod utjecajem apokrifnih spisa i evanappleeoski nauëitelj zastupa ideju da je Marija prije navjeπtenja uëinila zavjet djeviëanstva. Na temelju te njezine odluke ostvaruju se na njoj rijeë proroka Izaije: Evo, zaëet Êe djevica i roditi sina (Iz 7, 14). DjeviËanski znaëaj Marijina majëinstva prikazuje sluæeêi se primjerom iz biljnog svijeta. Kao πto ljiljani ostaju u svojoj snazi, ljepoti i mirisu i nakon πto ih je kiπa oprala, jednako je tako blaæena Djevica saëuvala krepost i ljepotu djeviëanstva kad je porodila Sina. Promiπljanje o Marijinoj ljepoti u Anti nim propovijedima Ëesto se ponavlja. U njemu naglaπava prije svega duhovnu ljepotu toga izvanredna stvorenja, koja je, dok je bila Ëlan zemaljske Crkve, bila obdarena svim krepostima. Darove koje je od Boga primila u konaënici su oëitovanje punine milosti, koja, po obilju izvrsnosti, nadilazi sva ostala stvorenja. U svojim propovijedima Ante veliëa Marijinu skromnost: Nema nijedne svete duπe koja bi u sebi zdruæila sve obilje kreposti kao sveta Marija koja po svojoj uzviπenoj poniznosti zasluæuje da utjelovi i porodi Sina Boæjega, cvijet nepovrijeappleena djeviëanstva. U svojim marijanskim propovijedima sv. Ante upravlja i proπnje Gospi za zagovor. One su pune nade i pouzdanja: Molimo te, Gospe naπa, nado naπa. Ti koja si zvijezda mora, svijetli nam dok nas potresa oluja uzburkanog mora, vodi nas u luku spasa. Snagom svoje prisutnosti osnaæi naπe posljednje putovanje, da bismo sigurno mogli iziêi iz zatoëeniπtva i zasluæiti da radosno prispijemo do neizreciva veselja. Neka nam to udijeli Onaj kojega si nosila u svojoj blaæenoj utrobi i kojega si dojila na svojim svetim grudima. Njemu Ëast i slava u vijeke vjekova! Amen. Æivot i poruka priprostoga padovanskog franjevca iz davnih vremena joπ uvijek su svjeæi i vaæni i u naπe dane. Njegova poruka ujedno je i poziv da krπêanin vjerno slijedi Krista Gospodina, koji se iz ljubavi predaje sve do smrti na kriæu, odakle nam ostavlja oporuku: Evo ti majke! dar-ko MARIJA 11/

16 s marijom kroz katekizam S Marijom za pokojne Jedan je od hvalevrijednih molitvenih obiëaja u mnogim æupama okupljanje pokojnikove rodbine i prijatelja na molitvu krunice osam dana po ukopu dragog im pokojnika. RazmiπljajuÊi o najdubljim otajstvima vjere zajedno s Majkom Isusovom i sami jaëaju vjeru i nadu u prekobrobni æivot i proæivljavaju ono πto molimo u Vjerovanju: Vjerujem u opêinstvo svetih! MoleÊi otajstva krunice za pokojne i utjeëuêi se u njihov zagovor kod Boga, obnavljamo najdublja otajstva naπe vjere i unaprijed se radujemo svom uskrsnuêu s Kristom. Opravdanost i plodonosnost molitava za pokojne Katekizam (br. 958) temelji na vjeri u zajedniπtvo s pokojnicima, a to potkrepljuje rijeëima: PoznajuÊi dobro zajedniπtvo cijeloga otajstvenog Tijela Isusa Krista, Crkva putnika veê od prvih vremena krπêanstva s velikim je poπtovanjem njegovala spomen mrtvih i, jer je sveta i spasonosna misao molitvi za mrtve da im se oproste grijesi, za njih je prinosila i molitve. Naπa molitva za njih moæe im ne samo pomoêi, veê i njihov zagovor uëiniti uspjeπnim u naπu korist (Svjetlo naroda, 50). U tom je duhu sv. Ivan Zlatousti preporuëivao vjernicima: Pruæajmo im pomoê i obnavljajmo im spomen. Ako su Jobovi sinovi bili oëiπêeni ærtvom svoga oca, zaπto bismo sumnjali da Êe naπi prinosi za pokojne tim pokojnicima pruæiti neku utjehu? Ne oklijevajmo pruæati pomoê onima koji su preminuli i prikazivati za njih svoje molitve. Zajedniπtvo u molitvi i suobliëavanje sa æivotom i osjeêajima bl. Djevice, koja je doæivjela smrt svoga jedinoroappleenca, pomaæe vjernicima rast u vjeri i nadvladavanje smrti kao najveêeg i posljednjeg Ëovjekova neprijatelja. Sveci su za æivota oëitovali tvrdu vjeru u zauzimanje kod Boga i nakon smrti. Tako sv. Dominik pred smrt tjeπi svoju braêu rijeëima: Ne plaëite! Bit Êu vam korisniji poslije smrti i uspjeπnije Êu vas pomagati nego za svoga æivota. A sv. Terezija od Djeteta Isusa joπ je izriëitija: Svoje Êu nebo provoditi ËineÊi dobro na zemlji. OSNAŽENI DREVNOM PRAKSOM KrπÊani su od poëetka duboko vjerovali da se tvojim vjernicima, Gospodine, æivot mijenja a ne oduzima, i poπto se raspadne dom ovozemnog boravka, stjeëe se vjeëno prebivaliπte na nebesima. Zbog toga oci II. vatikanskog sabora naglaπavaju: Crkva putnika, dobro poznajuêi tu zajednicu cijeloga mistiënoga Tijela Isusa Krista, veê je od prvih vremena krπêanske religije s velikim pijetetom πtovala uspomenu mrtvih i, jer je sveta i spasonosna misao moliti za mrtve da im se oproste grijesi (2 Mak 12, 45), za njih je prinosila i molitve (LG 50). Sveti oci i krπêanski pisci preciziraju da su, uz euharistijsku ærtvu, za pokojnike korisni i drugi izraæaji poboænosti kao πto su: molitva, milodari i djela milosrapplea. Drevni su krπêani izraæavali osobito poπtovanje pokojnikovim posmrtnim ostacima kao sjemenu πto se sije u zemlju da bi istrunulo, ali i proizvelo æivot novoj stabljici. Tu nam je vjeru posvjedoëila sv. Monika, koja je - prema MARIJA 11/2013.

17 s marijom kroz katekizam svima koji u Kristu poëivaju, daruje mjesto osvjeæenja, svjetlosti i mira. SliËno je i s puëkim poboænostima povezanim uz smrt i spomen pokojnikâ. PuËke obiëaje i molitvenu praksu koja ih prati treba uskladiti s naëelima krπêanske vjere kao πto su: povezanost s Kristovom smrêu i uskrsnuêem, besmrtnost duπe, uskrsnuêe tijela te oëitovanje Krista koji Êe suditi æive i mrtve na koncu vremena. Sve πto je u skladu s tim naëelima moæe se pripustiti i u krπêanske obiëaje. zapisima njezina sina Augustina - na Ëasu smrti preporuëila svojim sinovima: Ukopajte ovo tijelo kamo god, neka vas ne muëi briga za njega. Samo vas molim da se, gdje god budete, mene sjetite pred oltarom Gospodnjim. UvodeÊi novokrπtenike u dublje poznavanje krπêanskih tajna i potiëuêi ih na dosljedno æivljenje onoga πto su na krπtenju obeêali, u svojim Mistagoπkim katehezama sv. Δiril Jeruzalemski piπe: Zatim (u anafori) molimo za preminule svete oce i biskupe, i uopêe za sve one koji su usnuli prije nas, uvjereni da je to od velike koristi duπama za koje molimo, dok je ovdje prisutna sveta i strahovita ærtva UpuÊujuÊi Bogu molitve za preminule, pa bili oni i greπnici, mi prikazujemo Krista, ærtvovana za naπe grijehe, da Bog, prijatelj ljudi, bude milostiv njima i nama. U svojim sluæbenim molitvama Crkva svagdano upravlja æarke molitve Gospodinu za sve pokojnike svih prostora i vremena. To je lijepo izraæeno u Prvomu misnom kanonu kad molimo Gospodina da vjernicima, koji otiappleoπe pred nama obiljeæeni znakom vjere i PROŽIVLJAVANJE A NE PRIKRIVANJE Suvremeni mentalitet i druπtvena organizacija æivota nisu pogodni za doæivljavanje i pravilno proæivljavanje smrti.»esto je raπirena praksa da se smrt i njezini znakovi prikrivaju, a molitve i sakramenti povezani sa stanjem πto neposredno prethodi smrti izbjegavaju da se bolesnik ne bi prestraπio. LijeËnici i najbliæa rodbina dræe svojom duænoπêu skrivati od bolesnika blizinu smrti i nastoje da umre izvan svoje kuêe umjesto u krugu svojih najbliæih. U velikim gradovima viπe nema mjesta za mrtve, a u skuëenim stanovima gradskih zgrada nemoguêe je organizirati molitveno bdjenje za viπe rodbine i prijatelja. Nasuprot tome, tanatopraksa je u mnogim zemljama visoko razvijena i ukljuëuje sramotno visoke novëane naknade. PotiËe i prakticira razliëite zahvate i kemijske procese kako mrtvac ne bi odavao da je umro, nego da se saëuva vanjski privid æivota. A krπêaninu pomisao na smrt treba biti bliska i vedra u duhu rijeëi sv. Pavla: Za mene je æivjeti Krist, a umrijeti dobitak! (Fil 1, 21). Marko BABIΔ MARIJA 11/

18 likovna kultura Gospa od Sudnjega dana Kad je papa Siksto IV. ( ) uz baziliku sv. Petra u Vatikanu odluëio sagraditi papinsku kapelu, nije ni slutio da Êe stvoriti enciklopediju krπêanske sakralne umjetnosti. Za njezin nacrt pobrinuo se arhitekt Giovannino de Dolci ( ). Prema proporcijama Salomonova hrama, projektirao ju je kao zatvorenu i nepristupaënu utvrdu, a za njezino oslikavanje odabrani su najpoznatiji talijanski ranorenesansni slikari. Od postavljanja temeljnog kamena do zavrπetka gradnje proπle su oko Ëetiri godine, a blagoslovio ju je na blagdan Uznesenja Marijina, 9. kolovoza papa Siksto IV. Tako je kapela, kasnije prozvana Sikstinska po tom papi, posveêena Velikoj Gospi. U prigodi blagoslova, na oltarnoj poleappleini, izmeappleu motivâ Roappleenja Isusova i Roappleenja Mojsijeva, oslikan je srediπnji prizor Velike Gospe na kojemu papa Siksto IV. nazoëi Marijinu uznesenju i krunjenju. Otada su trebale proêi joπ 23 godine da Michelangelo, na zahtjev pape Pavla III. ( ), podigne drvenu konstrukciju za oslikavanje oltarne poleappleine s prikazom UskrsnuÊa Kristova. Najprije je sagradio novi zid koji je nakosio za jedan lakat, oko 38 cm, pri Ëemu je zatvorio dva prozora i prekrio dvije lunete, dvojicu papa i tri glavne oltarne slike: Mojsijevo i Isusovo roappleenje te srediπnji prizor Uznesenja Marijina s papom Sikstom IV. Meappleutim, Michelangelo je naknadno promijenio motiv i naslikao Posljednji sud prema Matejevu evanappleelju: Kad Sin ËovjeËji doapplee u slavi i svi anappleeli njegovi s njime, sjest Êe na prijestolje slave svoje. I sabrat Êe se pred njim svi narodi, a on Êe ih VELIČANSTVENA SVODNA SLIKA Do blagoslova Sikstinske kapele dovrπeno je 16 fresaka s paralelnim prizorima iz Isusova i Mojsijeva æivota. Trebalo je joπ oslikati svod. Papa Julije II. ( ) odluëio je g da to uradi Michelangelo Buonarroti ( ). Tako je nakon Ëetiri godine, na Duπni dan g , na svodu od gotovo 800 m Ëetvornih zablistala veliëanstvena freska Stvaranja svijeta u devet prizora s popratnim sadræajima MARIJA 11/2013.

19 likovna kultura jedne od drugih razluëiti kao πto pastir razluëuje ovce od jaraca. Postavit Êe ovce sebi zdesna, a jarce slijeva (Mt 25, 31-46). Radio ga je od 16. travnja do 30 listopada Meappleu 400 likova na oltarnoj poleappleini (12,2 x 13,7 m), naslikao je i Gospu od Posljednjeg suda, jedinstven sakralni motiv u krπêanskoj umjetnosti. Vjerojatno ga je na to ponukao srediπnji prizor Velike Gospe, koji je morao uniπtiti. Nakon polemika koje su u meappleuvremenu oko toga nastale, papa Pavao III. blagoslo vio je na BoæiÊ g fresku i tako zaustavio njezino najavljeno uniπtenje. UgledajuÊi se u tradicionalnu ikonografiju, kako romaniëku tako i gotiëku, osobito na crkvenim portalima i svodovima, Michelangelo je stvorio novu kompoziciju Sudnjeg dana bez uobiëajene svetopisamske simbolike. NEVJEROJATAN RED U NEREDU Kad promatramo fresku Posljednjeg suda u Sikstinskoj kapeli, na prvi mah uëini nam se da su likovi na njoj razbacani bez ikakva rasporeda. Meappleutim, analizirajuêi kompoziciju, moæemo je razdijeliti na tri zasebne cjeline. Srediπnja cjelina, Isus i Marija, okruæeni povorkom svetih osoba Staroga i Novoga zavjeta, s drugom zasebnom cjelinom u gornjem dijelu, s anappleelima, zaprema polovicu slike. U donjem dijelu, u treêoj zasebnoj cjelini, podno Isusa, prikazan je, razdvojen u dva dijela, svrπetak svijeta i uskrsnuêe tijela. Prema zakonima kruæne kompozicije, svi se likovi okreêu oko Isusa. Noπen oblacima, bez kraljevske haljine, polugol, podigao je desnicu i ponovio rijeëi s kriæa: Dovrπeno je! (Iv 19, 30). Na to je nastao meteæ koji je Michelangelo skladno razdijelio na nebeske i zemaljske povorke. Kao dvostruki krug, rasporeappleeni su nebeski pratitelji, koji otvaraju Isusu prostor da najavi Sudnji dan. U prvoj su povorci apostoli, patrijarsi i proroci, a u drugoj krπêanski muëenici i blaæenici, crkveni nauëitelji, starozavjetne svete æene i poganske sibile. U donjem dijelu odvija se drama Sudnjeg dana. U prvom su planu anappleeli trubaëi i ËitaËi sudbine, a slijedi uskrisivanje mrtvih, odnosno uspon spaπenih prema nebu i silazak prokletih u pakao. GOSPINA ZANIMLJIVA ULOGA Nakon kratka prikaza cjelokupne kompozicije, zanimljiva je uloga Gospe od Sudnjega dana. Desno uz Isusa, koji odluëno istupa naprijed i uzdignutom desnicom uzdiæe spaπene u nebo, a spuπtenom ljevicom tjera proklete u pakao, Gospa u molitvenom stavu, savijena u vitku S-krivulju, pogledom prati uspon spaπenih. Kad je Sin podignuo desnicu i najavio svrπetak svijeta, Majka je postala nemoêna, jer, kao posrednica izmeappleu zemlje i neba, viπe ne moæe prinijeti vjerniëke molitve svome Sinu kao Otkupitelju. U crvenoj haljini s velom oko glave i plavim preko koljena, upravljajuêi samilosni pogled prema spaπenima, Gospa ukrπtava ruke kao da Sinu zahvaljuje na usliπanim molitvama. U sakralnoj ikonografiji na prizorima Sudnjeg dana uz Isusa se nikad nije prikazivala Gospa kao posrednica. U proæivljenoj vjeri, Michelangelo je uëinio iznimku i posebno naglasio Marijino posredniπtvo. Ante Branko PERI A MARIJA 11/

20 æivimo u obitelji Godina vjere bliži se kraju Na poëetku svake nove godine - πkolske, akademske, ili koja veê bila, pravi se plan i program. Na kraju godine pogleda se redovito unatrag, da se vidi πto je od planiranog ostvareno. Kad neka godina dobije svoju tematsku boju, ne znaëi samo da je neπto u krizi nego da nam je i to veoma vaæno za æivot. Osim toga, pojedine godine mogu biti posveêene proslavi odreappleenih obljetnica, tj. sjeêanja na neke vaæne dogaappleaje. Jubileji su prigoda da se prisjetimo i nekih Ëinjenica vezanih uz naπ æivot. Tako zanosa koji nas je nosio pri izboru æivotnog zvanja, opredjeljenja, braënog druga, pa i kupovine dragih stvari. GODINA VJERE Zaπto je bila potrebna Godina vjere? Zar su ostale godine bile godine nevjere, pa nam je sada trebala jedna godina vjere?! Godina vjere vrijeme je u kojem smo trebali odgovoriti na pitanje: U koga vjerujem? to vjerujem? Komu vjerujem? Kako vjerujem? Zaπto vjerujem? Vjerujem li svakog dana ili jedino onda kad se ljuljaju moja sigurnost i moje samopuzdanje, jer ne moæe sve biti onako kako sam zamislila, isplanirala i kako ja hoêu? Vjerujem li zato jer su me uëili da je to dobro ili zato πto su vjerovali i moji prije mene, vjerom su bili ispunjeni, pa su to nastojali prenijeti i na mene? Vjerujem li zato πto hoêu, mogu, æelim, postojim, osjeêam i æivim dodirnuta miloπêu i obdarena nevidljivim darom vjere za koju je svatko od nas i sam odgovoran? OSOBNA ODGOVORNOST Zaustavit Êu se na osobnoj odgovornosti, a da to ne bude shvaêeno preuzetno, samodostatno, umiπljeno, oholo, prepotentno. Godina vjere poticaj je svakom od nas da se upitamo πto nam znaëi vjera i πto Ëinimo kad se uvjerimo da bez nje ni æivot nema smisla. Moæe li vjernik æivjeti bez vjere? Ne moæe, jer onda i nije vjernik, premda misli da jest samo zato πto se tako zove. Moæe æivjeti u zabludama o vjeri, u neznanju, zatvoren u sebe. Moæe pod svaku cijenu traæiti odgovore na æivotna pitanja i tamo gdje ih neêe dobiti u duhu vjere. Dobit Êe i zadovoljstvo, moæda rjeπenje zdravstvenih problema, novac i slavu i stan, ostvarenje æivotnih snova. Ako pri tom ne izgubi sebe, svoj identitet, svoju obitelj i vjeru, neka po onoj Tko nije protiv nas, zanas je! pomogne i drugima na æivotnom putu. Dogaapplea se upravo suprotno: da se dobije sve, a izgubi vjeru, zdravlje, obitelj, duπevni mir, πto nije pravilo, jer moæe biti i obrnuto da se izgubi sve, a naapplee sebe u Bogu. Putovi su razliëiti. Put do zvijezda je trnovit, a onaj koji vodi u kraljevstvo nebesko uzak. to znaëi proêi kroz uska vrata? Oni koji su bili u Svetoj Zemlji, sjeêaju se guæve pred Isusovim grobom i kako se ulazilo, jedan po jedan. Ako ste æeljeli joπ nekoga u tom trenutku imati pored sebe, trebali ste Ëitavo vrijeme biti zajedno i paziti da vas tko ne izgura ili se ne ugura meappleu vas. Jedno po jedno ulazili smo kroz uska vrata. Nismo bili optereêeni u MARIJA 11/2013.

21 æivimo u obitelji Ëijem Êemo druπtvu biti. Bili sam u Boæjoj blizini i u druπtvu onoga kojega je on u onom trenutku izabrao za mene. U OBITELJI I U CRKVI Osim odgovornosti za sebe i za svoju vjeru, obiteljski ljudi brinu se i za svoju djecu. Njihova briga ponekad je toliko debela da je duπa ispunjena tjeskobom, kao i srce optereêeno teæinom, izgubila pravilan ritam i oboljela. Godina vjere bila je i prigoda za prevenciju moguêih odstupanja, za oëuvanje zdrave vjere, za povratak nade. Kome je trebala? U carstvu biljnog svijeta postoje borovi i jele, lipe, jablani i raznovrsno bilje. Jedno cvate raskoπno i mirisno, drugo skromno i samozatajno. I borovi i lipe mijenjaju liπêe. Borovi su uvijek zeleni, a put ispod njihovih kroπanja posut je otpalim iglicama. Na proljeêe i oni dobivju nove, svjetlije izdanke. Lipe, zaodjenute bojama æivota, svake jeseni, ostaju bez liπêa. Golih grana Ëekaju proljeêe i novo ruho. Svake godine novo liπêe na istom deblu, na starim i na novim granama. I ako se neko liπêe osuπi i ne otpadne, na toj grani nema novog lista. to to ima veze s Godinom vjere? Isus je s nama u Crkvi uvijek isti. Vjernici su poput stabala zelenih, zimzelenih, golih... Kad umiru, jedni odlaze radosni, drugi goli, treêi posjeëeni... Ne moæe se doæivotno ostati u prvopriëesniëkim i krizmaniëkim klupama. U njih svake godine dolaze novi uëenici. To ne znaëi da ne treba prostora za one koji æele ostati u Crkvi i nakon krizme, kao i za one koji, poput starih jela, rastu visoko, upravo zato jer su za rast naπli povoljno mjesto, nikome nisu smetali i nitko ih nije dirao. U BOŽJEM VRTU Godina vjere bila je za sve nas prigoda da naappleemo sebi mjesto u Boæjem vrtu. Ako nismo uspjeli, zamolimo za malo prostora u stakleniku, gdje biljke rastu unatoë klimatskim neprilikama. Neka naπe obitelji budu plodni vrtovi Boæji u kojima Êe svako dijete dobiti mjesto za ljubav. Ako se koje i rodi bez obiteljske ljubavi, Gospodin Êe se u svom stakleniku pobrinuti i za nje. Nek se ne ubije, nego neka se rodi! Ne moæemo se spasiti bez nas samih! Bog æeli da se svi ljudi spase. Pomozimo mu u tome! Svoju brigu za spasenje povjerimo Isusu i Mariji. Bogu prepustimo i sebe i sve svoje, kao i svoje brige i tjeskobe, i zamolimo ga za ono najpotrebnije: puno ljubavi i ono malo zrno vjere koliko je potrebno za spasenje. Danijela DE MICHELI VITTURI MARIJA 11/

22 Pohvalnica Gospi - jedan od najs U srednjem vijeku u hrvatskim krajevima nastaju posebne pohvalnice u Ëast Majci Gospodinovoj. ire se prepisivanjem meappleu sveêeni cima, re dovnicima i vjernicima, osobito unu tar razliëitih bratovπtina. Je dan je od takvih ranih knjiæevnih plo dova nastalih meappleu Hrvatima i poznata pohvalnica ibenska molitva, koja je odraz hrvatskoga marijanskoga mo litvenog zanosa. To je tekst od dvije stranice, prozvan po mjestu u kojemu je pronaappleen, a latinskim Lijepa i poboæna molitva bl. Djevici Mariji vjerojatno ga je naslovio prepisivaë. RijeË je o laudi, jednostavnu nizu po hvalnih zaziva litanijskog stila u Ëast Gospinu, πto je tipiëan iskaz ljubavi i poboænosti onog vremena pre - ma Majci Gospodinovoj. Vaæan je to spomenik hrvatske kulturne proπlosti, jedan od najstarijih spomenika hrvatskog jezika, pisan latinskim pismom (J. etka). Divan je uzorak pohvala Gospi, a dræe ga jednim od najstarijih pokuπaja lirskog izraæavanja na hrvatskom jeziku. Stoga nije vaæan samo za hrvatsku knjiæevnost i kulturu uopêe, nego i za marijansku poboænost: svjedoëanstvo je lju ba vi hrvatskog naroda prema Majci Gospodinovoj. PODRIJETLO MOLITVE»ini se da ibenska molitva potjeëe iz æivoga puëkog govora, a vjerojatno se πirila od usta do usta. Rukom je pisana sredinom 14. st., a prona πao ju je u latinskom kodeksu poëe tkom 20. st. fra Josip MiloπeviÊ (+1926.) u knjiænici πibenskoga sa mo stana sv. Frane i objavio g zajedno s Ivanom MilËetiÊem. Zapisao ju je divnim rukopisom Ëakavskim narje Ëjem fra Pavao ibenëanin, ali on joj nije tvorac. Njezine intelektualne, knjiæevne, stilske i retoriëke osobine, upuêuju na za kljuëak da je nastala iz veê postojeêeg teksta na latinskom ili talijanskom jeziku, te je, moæda, slobodnije prevedena ili pre ra appleena. BuduÊi da se ne zna za sliëan predloæak na latinskom ili kojemu drugom je ziku, vjerojatno joj je izvor izgubljen. Pre pisivaëke pogreπke daju naslutiti da je nje zinu zapisivaëu bio poznatiji latinski negoli hrvatski jezik, pa bi izvorni tekst morao biti stariji od fra Pavlova. Latinski izrazi u njoj koji nisu prevedeni potiëu na zakljuëak da je njezin zapisivaë obavljao diplomatiëku sluæbu kojem velikaπu u ne kome hrvatskom kraju. U pohvalnici ne ma crkvenoslavenskih tragova, pa bi mo glo znaëiti da je njezin auktor iz sredine u kojoj se bogosluæje obavljalo na latinsko m jeziku. Kako nema ni talijanizama, mo gao bi biti iz sredine koja je æivjela podalje od mora. BuduÊi da se u srednjem vije ku u hrvatskom priobalju njegovao glago ljizam, neki dræe da je njezin predloæak bio pisan glagoljicom. Iako se zove ibenska molitva, sve te Ëinjenice daju naslutiti da ne znaëi da je ona i nastala u ibeniku. Neki dræe da se pojavila u franjevaëkoj sredini, u Bribiru ili u Skradinu, a njezin prvotni tekst da je bio pisan bosanëicom. Izmeappleu prvotnog teksta i saëuvanog rukopisa u tom sluëaju postojao bi neki latiniëki prijepis kojim se fra Pavao sluæio. Tlo nastanka u ovom sluëaju tako je πiroko i tako univerzalno da nikakva lokalistiëka mitologija ne moæe nam biti od pomoêi kad je rijeë o zagonetki zvanoj - ibenska molitva. Njeni korijeni su: biblijski, patristiëki, teoloπki, retoriëki, antiëki, helenistiëki, dogmati Ëki i ini. ibenska molitva zato nije sa mo prvi MARIJA 11/2013.

23 tarijih hrvatskih latiničnih zapisa dokument hrvatske pismenosti, nego je saæetak formae mentalis sred njovjekovlja uz popratnu glazbu: bibli ke, antike, helenistike, a osobito su u ovom orkestru vaæne nebeske melodije patristike i crkvene dogmatike (I. Ar manini). Pjesniku su u zanosu neki dogmatski stavci u molitvi ostali nejasni, donekle netoëni, Ëak i protivni crkvenom uëenju. Mogao bi tome biti uzrok nedovoljno knjiæevno izgraappleen jezik onog doba. SADRŽAJ POHVALNICE U prvom dijelu ibenska molitva slavi Marijino dostojanstvo, njezine po vlastice, njezinu moê i duhovnu ljepotu. U njoj se izriëu pohvale Majci Gospodinovoj zato πto je ureπena ne procjenjivim Boæjim darovima. Moli telj joj se obraêa nizom pohvala, za zi vajuêi je zazivom Gospoje, vrlo sliënim danaπnjem Gospa. U drugom dijelu molitelj hvali Gospinu dobrotu, a u treêem ispovijeda vjeru u otajstvo roappleenja Sina Boæjega od Oca, koje se zbilo prije svih vjekova, i vremenitoga, od Marije Djevice, od koje je roappleen po Duhu Svetom. Zato je uzdignuta na dostojanstvo Majke Boæje. Njoj se obraêa neka moli za nas i vas plk krstjanski... Zavrπni dio zapravo je ispovijest vjere u utje lovljenje Sina Boæjega, koji je predao svoje tijelo da bi vjerne otkupio svojom smrêu na kriæu i svojim slavnim uskrsnuêem. ibenska molitva izraæava krπêanske vjerniëke osjeêaje doba u kojemu je na stala, pa je u nju utisnut peëat ono dobne vjerniëke duπe. Odjekiva la je po crkvama, kapelama i obiteljskim kuêama, a ponavljali su je u trenucima sabranosti i toliki pojedinci. U njezinu sadræaju nazire se mo liteljevo pouzdanje u Majku Go spo dinovu i moê njezina zagovora, iz kojega izranja prisna veza i oda nost vjernika. Molitelj je stavlja iz nad svih blaæenih i svetih, obraêa joj se kao svojoj zagovornici i zaπtitnici na zemlji. Vjeruje u njezino opêe zagovorniπtvo i posredniπtvo izmeappleu Boga i ljudi. Petar LUBINA MARIJA 11/

24 razgovarali smo Za novu crkvu Gospe Velikoga zavjeta Prema odredbi hrvatskih biskupa, po crkvama diljem Domovine prikupljani su milodari za izgradnju nove crkve Gospe Velikoga hrvatskoga krsnog zavjeta u Kninu. O Kninu, kninskoj æupi, novoj crkvi i potrebama razgovaramo s kninskim æupnikom i gvardijanom fra Markom Duranom. - to je zapravo s Kninom da mu tek sada treba crkva? - Do I. svjetskog rata u Kninu je æivjela veêina hrvatskog puëanstva. Njihove vjerniëke potrebe zadovoljavala je samostanska i æupna crkva sv. Ante Padovanskoga. Meappleutim, doseljavanjem Srba iz okolnih sela, Hrvati su se polako iseljavali. Izobilnije doseljavanje Srba zapoëelo je u drugoj polovici 19. st., tako da je prije Domovinskog rata u Kninu bilo ili 88,20 % Srba, ili 9.04 % Hrvata, 502 ili 1,16 % Jugoslavena i 678 ili 1,60 % ostalih. - Kakvo je stanje danas? - Demografska slika Knina s Domovinskim ratom potpuno se promijenila. Veliku veêinu njegova stanovniπtva tvore Hrvati protjerani iz Bosne i Hercegovine. Danas u njemu æivi Hrvata koji su dospjeli iz svih djelova Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Grad s okolicom ima stanovnika. Hrvata je 76,5 %, a Srba 20,8 %. - A πto je sa æupom? - Danaπnja kninska æupa obuhvaêa grad Knin i okolna sela: KovaËiÊ, Biskupiju, OrliÊ, Markovac, Zvjerinac-Kosovo, Uzdolje, Ramljane, Potkonje, Vrbnik, LjubaË i ÆagroviÊ. BuduÊi da se grad dobrano proπirio i na podruëje æupe Vrpolje, πibenski biskup g dio vrpoljske æupe pripojio je kninskoj, pa ona danas ima oko vjernika. Na njezinu teritoriju dvije su osnovne i jedna srednja πkola, a radi i VeleuËiliπte. Za tolike vjernike dosadaπnja je crkva premalena i nema drugog rjeπenja nego graditi novu, veêu. - Kako æupa æivi i djeluje danas? - Od osloboappleenja Knina 5. kolovoza sv. mise slavimo po razliëitim gradskim dvoranama. TrenutaËno smo podstanari u tvornici DIV. Ona nam je ustupila jednu veliku dvoranu koju smo preuredili za molitveni prostor i drugu, manju, za vjeronauk dok je toplije. Zimi se sluæimo dvjema dvoranicama u samostanu. A u æupi djeluju pjevaëki zborovi odraslih (mjeπoviti) i djeëji te dva VISA koji nastupaju svake nedjelje. Uz πkolski dræi se i æupski vjeronauk. U æupi djeluje i neokatekumenska zajednica, FranjevaËka mladeæ, FranjevaËki svjetov MARIJA 11/2013.

25 razgovarali smo ni red i ministranti. VeÊ nekoliko godina æupljani u æupi i izvan æupe izvode pasionsku igru Muka Gospodina naπega Isusa Krista. - Krov nad glavom vjerojatno imaju svi, a od Ëega æive? - Æive teπko. Neki gube radna mjesta, mnogi ne mogu naêi posao i nemaju od Ëega æivjeti pa su prisiljeni traæiti pomoê. U æupi djeluju Caritas i puëka kuhinja, i to istim intezitetom kao i kad su osnovani. Pomaæemo tako 740 obitelji ili viπe od 1900 potrebnika, meappleu kojima su i obitelji s viπe djece. Caritasova kuhinja svaki dan priprema 97 obroka, od kojih kuhani obrok dostavlja za 27 bolesnih i nemoênih. - A πto je s novom crkvom? - Hvala Bogu, gradi se ona i uza nju dvorana, koje Êe biti dostatne za potrebe vjernika. Gradnja je zapoëela 25. rujna polaganjem kamena temeljca koji je postavila ondaπnja predsjednica Hrvatske vlade J. Kosor i blagoslovio bivπi provincijal fra Æ. ToliÊ. Grubi radovi su pri kraju. Doπlo je do krovnih ploëa, kojih se salijevanje upravo priprema. Informacije o gradnji, izgled crkve i imena darovatelja mogu se naêi na: www. franjevci-split.hr/knin. Prema plano vima, sredstva koja je osigurala Vlada RH, do kraja g bit Êe iscrpljena. - Kako naprijed? - Za dovrπetak preostalih radova treba nam pomoê. Provincijal fra J. Kodæo man obratio se za to hrvatskim biskupima. Na proljetnom zasjedanju g oni su donijeli odluku da se u nedjelju 15. rujna po svim crkvama prikuplja milostinja za izgradnju nove crkve u Kninu. Vaæna nam je svaka kuna, pa se svima obraêamo za pomoê. Darove moæete dostaviti na æiro raëun kod PBZ, Ulica Slobode 7, SPLIT, HR IBAN: HR SWIFT: PBZG HR2X Opis plaêanja: Knin - crkva - Nova crkva posveêena je Gospi Velikoga hrvatskoga krsnog zavjeta? Malo neuobiëajeno... - Da. Meappleu ruπevinama crkve sv. Marije u Biskupiji kraj Knina, dakle na podruëju naπe æupe, pronaappleen je najstariji poznati Gospin lik u hrvatskoj umjetnosti, koji potjeëe iz XI. stoljeêa. Po uzoru na nj, g odliven je u zlatu i srebru pralik Gospe Velikoga hrvatskoga krsnog zavjeta od darova svih hrvatskih katolika u domovini i svijetu. On je postao simbolom hrvatske povijesti, vjere i zajedniπtva. Gospa Velikoga hrvatskoga krsnog zavjeta zaπtitnica je i Vojne biskupije u RH, a u novu crkvu hodoëastit Êe i moliti se u njoj svojoj Zaπtitnici i hrvatska vojska. Knin je uvijek bio vojna utvrda, pa dolikuje da i nova crkva nosi to Gospino ime, iz nacionalnih i vjerskih razloga, te da nova crkva i Gospin pralik postanu i ostanu svetinja u kojoj je sjedinjena proπlost u kojoj Êe se izgraappleivati naπa sadaπnjost i buduênost. - to biste poruëili naπim Ëitateljima? - Knin je simbol slobodne hrvatske dræave. Hrvati u njemu odvajkada æive te æele opstati i ostati. Treba im omoguêiti da radom i molitvom izgraappleuju bolju buduênost. Za to im je nuæna crkva i odgovarajuêi prostor za okupljanja. Stoga svaki dar ugraappleuje i darovateljevo ime u novu Gospinu crkvu. Gospodin sve vidi i vjerujemo da Êe sve nagraditi. Unaprijed svima hvala za i najmanji dar! K. JOLIΔ MARIJA 11/

26 moja djeca i ja Izbavi nas od zla Otkakao sam pronaπla unuëiêa u njezinoj torbici, moj se æivot promijenio. Bojim se svoju brigu podijeliti s Romeom, jer Êe svu krivnju svaliti na mene. PoËet Êe s onim svojim standardnim: Ne bi dijete bilo takvo da ga ti ne podræavaπ, da nisi uza nju... Nastat Êe prepirka izmeappleu mene i njega te Êe se naposlijetku rasprava voditi o meni, a ne o onomu bitnom - da nam kêerka troπi unuëiêe! Drugim rijeëima - pije, konzumira alkohol. SljedeÊe Êe biti, zaπto mu to nisam rekla. On bi je odmah zatvorio, ne bi joj dao vani, uveo bi za nju policijski sat... I tisuêe bi kazna smislio i uëinio, a ona je upravo postala punoljetna. Stoga se povijam, razgovaram s njom, pokuπavam onako prijateljski, sve lijepo u rukavicama ispitujem... Svako malo tresne me ona onim veê uhodanim: To danas svi rade. Otiapplei pred taj i taj doma i vidjet Êeπ hrpe praznih boca. to misliπ, Ëije su?! Dok se meni vrti pred oëima pa navodim imena finih djevojaka, njezinih vrπnjakinja i malo starijih, ona posprdno klima glavom: - Njihovi roditelji to ne znaju. One ne izlaze da se malkice napiju da se oraspoloæe, nego ciljano, da se opiju! Piju dok ne padnu! NatjeËu se koja Êe prije pasti! Dok hvatam zraka sluπajuêi sve to da ne padnem, ne od piêa nego od πoka, ona nastavlja: - Ti pojma nemaπ πto se vani dogaapplea petkom i subotom naveëer! Pa nedjelja je za trijeænjenje! Dobro moj muæ govori: - Mi smo kao ovce. Odvelo nas u Europu. Ne znamo πto Êemo sa sobom. Popâst Êemo u njoj ono jeftino i negativno. Evo, uzeli smo od nje opijanje krajotjednicom, trijeænjenje nedjeljom da bi se ponedjeljkom moglo u πkolu! Gospe moja, kako mi to brzo usvajamo zlo! - Ti, jadno moje dijete, πto ti radiπ?! - Rekla sam ti da ja ne pijem! - A ona boëica u tvojoj torbici!? - Rekla sam ti da se to zove unuëiê, on nije moj! - Znammmm... - Vidiπ po novcima koje dobivam od vas da tu nema mjestu za opijanje. Provjeri me svaki put kad doappleem kuêi, zaudaram li alkoholom, povraêam li, kako s tobom razgovaram... - nikakav filozof nije joj ravan u raspravama. Sve je istina, sve ja to znam, ali onaj unuëiê u njezinoj torbici ne izlazi mi iz glave. MuËim se s pitanjem, vjerovati joj ili ne. Ne spavam mirno. Grizoduπje me muëi πto Romea nisam odmah u to ukljuëila. Kako vrijeme prolazi, sve mi je teæe. Joπ se nisam oporavila od πoka koji sam doæivjela kad me zamolila, bih li prevezla neke stvarëice do kluba gdje Êe jedna od prijateljica slaviti 18. roappleendan. Koliko sam mogla vidjeti, ona i njezine prije ukrcavale su cole, sokove i joπ neke vreêice. Odvezla sam ih. Prtljaænik se zaglavio pa sam ga morala iziêi otkljuëati. Gotovo me bacilo kad sam ugledala Ëetiri boce æestokoga piêa. Pogledala sam je razoëarano MARIJA 11/2013.

27 moja djeca i ja - Nije to za mene! Budi mirna! NeÊu ti ja toga ni okusiti! - πapnula je i cmoknula me u obraz te nadodala: - Poslat Êu ti poruku kad zavrπimo. DoÊi Êeπ po nas! Jedva sam se kuêi dovukla... - Govori, πto se dogaapplea! Znam da neπto krijeπ i dugo nosiπ u sebi. Govori, nemam viπe strpljenja! - bilo je prvo πto je Romeo rekao. Ispovjedila sam mu. Prije no πto je uspio prozboriti, poëela sam: OËe naπ... Pustio me da u miru izmolim. Poslije nego izbavi nas od zla, progovorio je: - to Êe te izbaviti kad si je sama uvalila u zlo?! - ObeÊala je, neêe ona! - NeÊe ona! Jesi pametna! HoÊe drugi! I to su neëija djeca. Ona njima vozi alkohol i πuti, ostavlja djeci da ga piju. A, gdje ti je pamet, æeno moja! Sad Êeπ cijelu noê moliti Boga za pomoê, zdravlje i sreêu, a sama Ëiniπ zlo i njih puπtaπ neka Ëine πto ih je volja! Bio je u pravu. Svu noê sam molila. Kad se oglasio mobitel u pet ujutro, bila sam spremna za pokret. - Koga vozim na hitnu? - upitala sam ih kad su uπle u automobil. Nasmijale su se na to i rekle: - Kad smo vidjele kuda to sve vodi, sklonule smo se, jednostavno smo otiπle na drugo mjesto! A da i mi neπto popijemo, uzele smo - djeëji πampanjac! Tako glumimo da i mi pijemo! - zabavljale su se svojom priëom. Moje su misli bile s onim drugima, leæe li negdje mrtvi - pijani. aptala sam: Majko Boæja, isprosi mudrost i prosvijetli pamet njima i njihovim roditeljima, moli za nas greπnike sada i na Ëasu smrti naπe! R. T. Molba Marijo, tvoje srce majëinsko sve razumije i svaku molbu prima. Pogledaj na one πto nemirno lutaju zemljom, a i ne znaju πto traæe. Uputi ih svome Sinu i prati do cilja. Ljiljana VASILJ

28 usput Marija u nerežiškoj pismohrani Oko tisuêljeêe i pol staro naselje NereæiπÊe na BraËu, inaëe povijesna otoëna prisjetolnica, uz veliëanstvenu i najëasniju braëku æupnu (arhiprezbiteralnu) crkvu Gospe Karmelske, ponosi se s joπ 12 manjih crkava, meappleu kojima je i ona Gospe Stomorice (= sancta Maria) iz 11./12. st., sagraappleena na temeljima starije. Smotru saëuvanih materijalnih dokaza viπestoljetnog Gospina πtovanja na podruëju viπe od tisuêljeêa starije nereæiπke æupe izvrπili smo u Mariji br /2008. Sadaπnjim pak prikazom Marijina spomena u saëuvanim pisanim vrelima predmetne æupe zaokruæuje se spoznaja o svjedoëanstvima Gospina ËaπÊenja na obraappleivanom prostoru. OBIČAJNICI Makar najstarija saëuvana arhivska jedinica nereæiπke æupne pismohrane potjeëe iz g , danas raspolaæemo tek s trima rukopisnim svescima obiëajnika iz 19. stoljeêa. Za najstariji, onaj iz g , moæemo tvrditi da sadræi sliku liturgijskog æivota kojemu su u 18. st. bili zaëetnici braêa BonaËiÊi, najznamenitiji nereæiπki æupnici. Iz tih Êemo obiëajnika ovdje izdvojiti barem neke podatke s marijanskim obiljeæjem. Svake prve nedjelje u mjesecu, zbog bratovπtine sv. Ruæarija, prije æupne mise u ophodu oko crkve pjevalo se Zdravo, zvijezdo mora, a nakon VeËernje istim putem molila se Gospina krunica, kao i na sva marijanska slavlja. U prvu listopadsku nedjelju ophod se po mjestu kretao uopêe najduæim predviappleenim smjerom za procesije, kako bi se moglo izmoliti svih 15 otajstava krunice. Godiπnje se Ëetiri puta (na blagdan Blagovijest, Veliki petak Gospi na æalovanje, Uskrsni ponedjeljak Gospi na radovanje i Gospino pohoappleenje) procesijski hodoëastilo u æupnu crkvu obliænjega Donjeg Humca, zavjetno Gospino prasvetiπte otoka BraËa. Na blagdan Velike Gospe, s polaskom u 2 sata, odlazio je jedan od dvojice æupnih pomoênika s nereæiπkim pukom do crkvice Gospe Stomorice, gdje se pjevao Gospin æivotopis i slavila misa zornica. Nakon VeËernje na blagdan Gospe Karmelske blagoslivljali su se karmelski πkapulari i primali novi Ëlanovi u karmelsku bratovπtinu, uz pobudan govor o duænostima i milostima vezanim uz noπenje πkapulara. PRIRUČNICI Uz tri saëuvana rukopisna obredna priruënika iz 19. st., nezaobilazan spomen zasluæuje g tiskan hrvatski katekizam za nereæiπku crkvu njezina æupnika Jeronima BonaËiÊa (drugo izdanje priredio je g kao πibenski bis kup). U njegovu su dodatku molitve tada uobiëajene u æupi, takoappleer i ruæarij s litanijama te Sedam radosti Marijinih, πto se, osim u ostalim prigodama, po glavito molilo u osmini blagdana Gospe Karmelske. (O Mariji u BonaËiÊevu kate kizmi pisali smo u Marija br. 12/1987.) Pojedina otajstva krunice najavljivana su i pjevanjem odreappleenih stihova komiπkog MARIJA 11/2013.

29 usput æupnika Andrije VitaljiÊa (17. st.), koji je spjevao i zakljuënu pjesmu molitve ruæarija Pod tvoja krila Ëuvaj nas i brani. Lauretanskim litanijama dodana su tri izvorna zaziva: Kraljice i odvjetnice naπa, Majko i uresu Karmela te Kraljice i Ëuvarice naπega mjesta. U devetnici za blagdan Velike Gospe bila su tri molitvena obrasca s mislima o Marijinu preminuêu, uskrsnuêu i uznesenju te krunjenju uz poticaj: Razmiπljajmo slatka pjevanja anappleeoska i veselje dvora nebeskoga. Molimo da po primjeru Kraljice neba i zemlje postignemo neprolazno rajsko uæivanje. Subotom naveëer Gospine litanije zakljuëivane su pjevanjem marijanske pjesme od 6 kitica, od kojih je poëetna glasila: Zdravo budi, o Marijo, Divo puna svih milosti, iz koje nam sunce siva svih kriposti. SPISI S prvim Marijinim spomenom u æupnim spisima susreêemo se tek g na svjedodæbi o vjerodostojnosti sadræaja relikvijara (moênika) s Ëesticom Gospina vela. Æupna pismohrana takoappleer sadræi kasnije zapise u svezi s nabavom Ëak Ëetiriju Gospinih kipova kojima je obogaêena crkvena imovina. Posredovanjem ugledna venecijanskog sveêenika i duhovnog voapplee sl. Boæje Ane Marije MaroviÊ mons. Danijela Canala, g u Mlecima je kipar Pietro del Secco u naravnoj veliëini izradio dojmljiv kip Gospe Karmelske s prijestoljem (na slici). Preostala su tri Gospina kipa iz 20. stoljeêa: Gospa Lurdska (München, 1912.) te Gospa od Ruæarija i Gospa Æalosna (oba su djela iz UmjetniËkog zavoda za crkvene radnje Insam & Prinoth iz tirolskoga Grödena, 1925.). Vrijedi joπ spomenuti ovalnu sliku (ulje na platnu) Srca Marijina (auktor G. B. Filippi 1859.), nabavljenu nastojanjem puëkog misionara isusovca Antuna Ayale, te vezen i slikan Gospin lik na zastavi, πto ju je prema staroj g izradio likovni umjetnik Antun Bezina. Ovaj saæet prikaz o vaænijem dijelu zastupanosti Marijina spomena u nereæiπkoj æupnoj pismohrani zakljuëujemo dosad najstarijim poznatim navodom o moljenju Gospina ruæarija u NereæiπÊima. Zapisnik apostolskog pohoda toj æupi g biljeæi izjavu nepokretna i slijepa 97-godiπnjeg æupnika Jurja DrivodiliÊa, poznata kao velika dobrotvora poljiëkih glagoljaπa pri njihovu osnivanju g proslavljene Gospine pustinje Blaca na BraËu: Ne mogu Ëiniti drugo, nego stajati ovdje moleêi s krunicom u ruci. Josip FRANULIΔ MARIJA 11/

30 prigode Aralica i moć Gospina zagovora Usputna sjeêanja hrvatskoga knjiæevnika Ivana Aralice u autobiografskom romanu Sunce izrazi su djetinje odanosti, sazdane na krπêanskom odgoju koji je primio u roditeljskoj kuêi i u djeëjem ljeëiliπtu na»iovu pod budnim okom Ë. s. Domine. Prva osobina koja se Ëita izmeappleu redaka njegova zanimljiva πtiva jest gotovo neograniëeno povjerenje u Gospin zagovor. Evo i nekoliko crtica. ŽENA U BIJELOJ HALJINI Kad je siromaπna Eulalija laæno okrivljena da je usmrtila gradonaëelnikova sina, u trenutku kad se nepravedna osuda trebala izvesti, pojavi se u πumu vihora na oblaku Æena u bijeloj haljini i s crnim plaπtem, s desetogodiπnjim DjeËakom valovite kose (Sunce, 227). Doπla je izbaviti pravednu Eulaliju i sinove ljudske spasiti od kriva suda, da ne donose nepravedne osude. Sin je njezin sudac pravedni. Na njegovu rijeë i u ime Boæje mrtav djeëak ustaje i kazuje tko ga je usmrtio. Gospa je uëinila da Eulalija ne bude krivo osuappleena (Sunce, 230). Svaki put kad bi proπle pokraj Gospine kapele majka Klara i kêi Viola, kleknule bi pred sliku BogomajËinu i molile Gospin zagovor, da dade snage mladoj djevojci koja mora u najam bogatu gospodaru, da izdræi u tuappleoj kuêi te saëuva svoje poπtenje (Sunce, 240). PreËista Djevica, majka ucviljenih, uëini da Viola saëuva svoju nevinost. A kad joj po povratku nisu vjerovali, pojavi se MladiÊ odjeven u svjetlost s cvijeêem nebeskim po kojem dokaza djevojëino poπtenje. A Viola, baπ kao Gospa, Ëudesno odjevena u bijelu haljinu s crnim velom, poëe sluæiti Gospodinu sluæeêi svima (Sunce, 247). SJEĆANJE NA DJETINJSTVO Nezaboravna su AraliËina sjeêanja iz djetinjstva povezana uz Gospinu crkvu u Lukaru, selu u dolini izmeappleu Velike i Male Promine. Tamo je bivalo sveëano za blagdan Gospe»atrnjske, kamo su, uz brojne katolike, pristizali i pokoji pravoslavni iz susjednih sela. Mali Ive imao je priliku motriti Gospinu sliku s djetetom Isusom u naruëju, uradak nepoznata majstora, koja se u Lukaru od pamtivijeka πtovala. Djevojke su u narodnim noπnjama nosile Gospinu sliku u procesiji, u kojoj je iπlo staro i mlado. Mali Ive onamo bi dolazio ne MARIJA 11/2013.

31 prigode samo zbog majëina zavjeta nego i zbog derneka, i da vidi πto se sve nudi na stolovima koji bijahu postavljeni na kosini. A bilo je svega od iêa i piêa do ruënih radova i svakojakih galentarija. DjeËakovu maπtu posebno je zanio konjiê na kolicima, djeëja igraëka koju mu majka radi skupoêe nije kupila. Kao iz inata, mali Ive toga je konjiêa sam rezbario. Tu Êe igraëku uz svoje Sunce, Ë. s. Dominu, u ljeëiliπtu svetog Kriæa diljati i njoj, svojoj drugoj majci, darovati (Sunce, 345 sl.). Mnogi se pitahu πto Êe biti od toga djeëaka kad odraste. Seoski æupnik savjetovao je Perinu, Ivinu majku, da ga dade u fratre, jer mu je pamet britka ko britva. A bio bi dobar propovjednik i majka bi bila ponosna da dolazi na misu svoga sina, kojega, iz zavjeta da ozdravi, opasuje konopom sv. Frane. Od toga ne bi niπta. I umjesto da postane fratar htjede postati uëiteljem, pamtiti priëe, svojim ih rijeëima priëati i u svoja djela utkati, (Sunce, 351 sl.). ROMAN PUN VJERSKIH TEMA U svijetu priëa AraliËina romana Sunce utkana su pitanja o vjeri i moralu, o Bogu i Gospi, o dobru i zlu, o grijehu i oproπtenju. Iako Gospa u nekima nije izravno spomenuta, u nekoj je tajanstvenoj vezi s onim πto se odigrava u djeëakovoj maπti i raznolikoj zbilji. U Gospi prepoznaje majëinsko lice Boæje, po njezinu djelovanju Boæje su milosrapplee i dobrota dospjeli do svih ljudi. A kad je Ive u djetinjoj razmirici noæiêem zaparao bedru tetinu sinu, savjest ga progoni te se pita, nakon πto mu je rodbina o BoæiÊu (miroboæenje) oprostila, je li mu i Bog taj nestaπluk oprostio. Misao o Boæjem oproπtenju toliko ga zaokuplja da je u snu Boga sanjao, a strah ga Boæji toliko obuzeo da se od straha probudio kad je Boga vidio i htio ga upitati je li mu oprostio. A Ë. s. Domina, koja dvoji da je Boga vidio, upuêuje na priëu o vojniku i opatu iz knjige Ljestve nebeske. Kad se vratio iz rata, vojnika je muëila savjest, je li mu Bog oprostio sve ono πto je u ratu uëinio. Na to mu opat prizva u pamet razderanu kabanicu koju ne bi bacio iako je poderana, nego bi je zakrpao gdje bi bila rasparana. U opatova usta pisac stavlja misao u kojoj dolazi do izraæaja krπêanska mudrost i vjerniëko iskustvo: Kad ti krpaπ svoju kabanicu, kako Bog neêe zakrpati tebe! Zakrpati tamo gdje si, nanoseêi rane drugima, najveêu ranu zadao samu sebi (Sunce, 326). NJEGOVATELJ HRVATSKOG IZRIČAJA Aralica je zanimljiv pripovjedaë, promicatelj narodne baπtine, njegovatelj izvornoga hrvatskog izriëaja i tvorac novih hrvatskih rijeëi. U svojim djelima promiëe krπêanske i opêe ljudske vrijednosti. PriËe koje je kao djeëak u ljeëiliπtu samostana sv. Kriæa rado sluπao i cijelog æivota pamtio, æivotne su poruke koje svjedoëe da je ljubav jaëa od mrænje, da je æivot jaëi od smrti i da pravda ipak na kraju pobijedi. ObuËene u legendarno ruho i Ëitateljima Marije dokaz su i poticaj da nam upravo Isusova Majka u kojoj prepoznajemo obrise Boæjeg lica, Njegovu ispruæenu ruku, pomaæe usred nevolja i poteπkoêa ustati i krenuti ususret boljem svijetu i æivotu, kojih je ona poëetak. Mate ARDINIΔ MARIJA 11/

32 zrnca gospine krunice Do konačne pobjede radosti U studenom, osobito na njegovu poëe tku, posjeêujemo grobove svojih pokojnika, kitimo ih cvijeêem, palimo svijeêe, a u tolikim krajevima za njih tijekom Ëitavoga mjeseca posebno i mole. Ovdje nudimo i kratka razmatranja koja mogu posluæiti kao uvodi u pojedina otajstava krunice radosti za pokojne. 1. NAVJEŠTENJE MARIJINO Anappleeo uapplee k Mariji i reëe: Zdravo, milosti puna! Gospodin s tobom! Na tu se rijeë ona smete i stade razmiπljati kakav bi to bio pozdrav. (Lk 1, 28-29) Nakon tolikih poniæavanja za nametnutog nam rata za obranu slobode i Domovine, ponadali smo se da Êe nas ubrzo obradovati radosna vijest kako je ruka pravde dostigla zloëince koji su krivi za tolike poginule, ostale bez svojih æivotnih suputnika i brojnu siroëad. No, moênici koji su u svoje ruke uzeli pravdu, Ëini se da imaju drukëije namjere i produæuju naπe muke pa se ponaπaju kao da se haπka oslobodilaëka presuda nije ni dogodila... Dok razmatramo o Anappleelovu navjeπtaju Mariji, molimo za poginule hrvatske branitelje: da se kao ljubljeni sinovi OËevi naappleu u slavi nebeskoj, a moênicima neka Bog prosvijetli pameti kako bi hrvatsku stvarnost mogli gledati u pravom svjetlu. OËenaπ, 10 Zdravomarija i Slavaocu POHOĐENJE ELIZABETI Tih dana usta Marija i pohiti u Gorje, u grad Judin. Uapplee u Zaharijinu kuêu i pozdravi Elizabetu.»im Elizabeta zaëu Marijin pozdrav, zaigra joj Ëedo u utrobi. (Lk 1, 39-41) U obrani Domovine mnogi su dali æivote, brojni su ostali osakaêeni, osjeêaju duπevne smetnje i podnose psihiëke boli te diæu ruke na sebe same zbog svega πto su vidjeli, Ëuli i doæivjeli. I nakon oslobaappleajuêe haπke presude hrvatskim generalima za mnoge odgovorni nemaju razumijevanja: ciniëki viju hrvatski stijeg, slave njihove pobjede i veliëaju junaπtvo, a tjeraju i dalje svoje te im time nanose nove udarce. Dok razmatramo o Marijinu pohoappleenju Elizabeti, molimo za ljude s ranama Domovinskog rata: onima koji su se vratili u kuêu OËevu, udijeli, Gospodi ne, svoj sveti mir, a æivima snagu kako bi mogli nadiêi nerazumijevanja na koja nailaze i hrabro iêi s tobom naprijed. OËenaπ, 10 Zdravomarija i Slavaocu ISUSOVO ROĐENJE I dok su bili ondje, navrπilo se vrijeme da Marija rodi. I porodi sina svoga, prvoroappleenca, povi ga i poloæi u jasle jer za njih nije bilo mjesta u svratiπtu. (Lk 2, 6-7) Oni na kojima je Domovinski rat osta vio posljedice, i dalje su meappleu nama, a mi ih sami toliko puta ne shvaêamo. Nema za njih meappleu nama ponekad ni mjesta.»esto su u svom svijetu, a mi u svomu. Umjesto da ih hrabrimo za æivot i potiëemo da izdræe u tjeskobama, dolazi meappleu nama ne samo do nesporazumâ, MARIJA 11/2013.

33 zrnca gospine krunice nego ih u njihovu jadu u svojoj nemilosrdnosti ismijavamo, Ëak izrugujemo... Dok razmatramo o Isusovu roappleenju u betlehemskoj πpilji, molimo za obitelji s ratnim posljedicama: da u trenucima tjeskoba i nerazumijevanja smognu snage povuêi se i otvoriti se Duhu uranjajuêi u obeêano kraljevstvo radije negoli galamiti, psovati i razbijati. OËenaπ, 10 Zdravomarija i Slavaocu PRIKAZANJE U HRAMU imun reëe Mariji: Ovaj je evo postavljen na propast i uzdignuêe mnogima u Izraelu i za znak osporavan - a i tebi Êe samoj maë probosti duπu - da se razotkriju namisli mnogih srdaca! (Lk 2, 34-35) Iako je Bog Ëovjeka stvorio kao druπtveno biêe, upravo drugi kraj njega toliko mu je puta najteæi. Oπtrim maëevima jedni drugima nerijetko probadamo duπe. No, odreappleeni smo za viπe, za vjeënu sreêu, a to se postiæe jedino po kriæu! Svi smo mi kriæevi jedni drugima, a najveêi kriæ sami smo sebi. Jedino, druge bolje vidimo negoli sebe i njih nam je lakπe osporavati nego sebi. Dok razmatramo o Marijinu prikazanju Isusa u Hramu, molimo za sve koji su pogoappleeni Domovinskim ratom: pokojne dovedi k sebi u nebo, a æivima daj snage i smisla da u svagdanjem æivotu tebi znaju prikazivati svoje misli, rijeëi i djela, svega sebe, kako bi podnijeli strpljivo maëeve na koje svagdano nailaze. OËenaπ, 10 Zdravomarija i Slavaocu NAŠAŠĆE ISUSA U HRAMU Nakon tri dana naappleoπe ga u Hramu gdje sjedi posred uëiteljâ, sluπa ih i pita. Svi koji ga sluπahu bijahu zaneseni razumnoπêu i odgovorima njegovim. (Lk 2, 46-47) Brojni poginuli branitelji ostavili su nakon sebe djecu. Njima nedostaje Ëvrsta ruka odvaæna oca i njeæno srce dobre majke, koji ih jedini pravo mogu odgojiti i usmjeriti. Treba li se, stoga, Ëuditi da su se uslijed toga brojni izgubili: skrenuli s pravog puta, upali u loπe druπtvo, odali se drogi, alkoholu, nemoralu...?! Dok razmatramo o Marijinu naπaπêu Isusa u Hramu, molimo za djecu poginulih hrvatskih branitelja, izloæenu kuπnjama da se poistovjete s masom i podlegnu: tragiëno preminule dovedi k sebi u raj, a æive iz nedjelje u nedjelju okupljaj oko stola u svom hramu i hrani svojom rijeëi i Kruhom æivota kako bi ustrajali na tvom putu. OËenaπ, 10 Zdravomarija i Slavaocu... KAJO MARIJA 11/

34 na izvorima duhovne obnove Čišćenje duše Ljudski æivot na ovoj zemlji je nestalan, prolazan i nesiguran.»ovjek ne moæe sebi odrediti koliko Êe æivjeti, jer ga smrt iznenada moæe snaêi i sve steëeno dobro mora ostaviti. No, nije odreappleen da bude prah. Vjera nam pokazuje novi, bolji, ljepπi i vjeëni svijet u koji Êemo nakon smrti doêi, ako budemo æivjeli po Boæjim zapovijedima, vrπeêi njegovu svetu volju. Nakon kratkova vremenitog æivota moramo proêi kroz vrata smrti, kroz koja je i Krist proπao. Za svakoga Ëovjeka pitanje smrti najteæe je pitanje, a za one koji ne priznaju Apsolutnoga izaziva najteæe muke. Jedino kriæ nadvladava smrt. Kriæ Kristov govori nam o UskrsnuÊu, jer je Krist iz ljubavi prema nama razapet bio i prikazivao Ocu svoju smrtnu borbu za naπe spasenje. Svojom mukom zasluæio nam je vjeëno spasenje. Da bi duπa mogla doêi svome Stvoritelju, mora proêi kroz Ëistiliπte. Njega je Bog stvorio iz ljubavi, da se u njemu i kroz njega moæe oëistiti, uljepπati za susret s Gospodinom. Pravednost Boæja zahtijeva da se svako dobro nagradi, a za krivnje da se nadoknadi ispaπtanjem u Ëistiliπtu, ako na ovom svijetu nije dana dostojna zadovoljπtina. Stoga moramo moliti za duπe u Ëistiliπtu, koje trpe a same sebi ne mogu pomoêi, i dobri Bog to æeli, posebno Nebeska Majka, koja je utjeha svim tim duπama i dolazi im ublaæiti patnje. Duπe u Ëistiliπtu vapiju za pomoêu, a mi im moæemo pomoêi molitvama, oprostima, milosrdnim djelima, posebno ljubavlju prema svima, osobito prema onima koji su nas uvrijedili; zatim svojim radom, strpljivoπêu, poniznoπêu, pomaæuêi drugima, a iz ljubavi prema Bogu. Nije dovoljno davati za njih slaviti sv. Mise pri njihovoj smrti, a onda prestati moliti. Treba ih se trajno sjeêati, za njih prikazivati predragocjenu Krv Kristovu, Ëesto namjenjivati sv. Misu i Spasiteljeve zasluge. Zatim, nastojati po svetim sakramentima umnaæati milost u duπi; po molitvi i snazi Duha Svetoga preobraæavati se sve viπe i snaænije πto nam se pribliæava vrijeme da poappleemo s ovoga svijeta. Umrijet Êemo smireni, ako ga u ovome æivotu nadasve ljubimo i Ëuvamo se da ga ne uvrijedimo; ako dokazujemo svoju ljubav prema drugima, pomaæuêi im u njihovim nevoljama, bijedama i jadima; ako im budemo milosrdni. Nije sve u materijalnim dobrima. Na duhovan se naëin mnogo moæe pomoêi tolikim jadnicima: svojom utjehom, dobrom rijeëi, ohrabrenjem, pouëavanjem, tjeπenjem... Tà sam je Isus rekao - sve πto uëinimo drugome, kao da smo njemu uëinili. Kako Êemo se radovati kada doappleemo k njemu i naappleemo u vjeënom blaæenstvu svoje mile i drage. Stoga prigrlimo i molitvu Gospine krunice pa Êe nam i Majka Isusova pomoêi. Zauzimat Êe se za nas i za naπe mile i drage kod svoga boæanskog Sina, jer je naπa Majka koja nas nadasve ljubi i æeli da nas vidi sretne u okrilju vjeëne Ljubavi. s. Marija OD PRESVETOG SRCA MARIJA 11/2013.

35 na izvorima duhovne obnove Za susret Kad se prospu biseri od pjene na valu uzburkanog mora ispod plava neba to u kapljicama od svjetla i srebra Gospodin tka mekoêu koraka za jednog dobrog anappleela i spuπta ga na tvoj put da poravna oπtrinu kamenja na stazi kojom ti je proêi kroz vrijeme darovano za susret za trenutak kada ti je Njemu doêi Roza BRKU IΔ - Hrvoslava Smrt je prividna - HoÊeπ li mi napraviti grob ako umrem i dati dokaz da je smrt prividna? - To je pitanje gapplea Marija RaËiÊ postavila poznatome hrvatskomu umjetniku Ivanu Meπtro viêu (+1962.). Bilo je to g u Rimu, dok su jedne veëeri bili u nekom druπtvu. Kipar na pitanje niπta nije odgovorio niti se s gappleom RaËiÊ ikad viπe u æivotu vidio. Ipak, odgovora joj nije uskratio. PaËe ga je ovjekovjeëio i za buduêe naraπtaje te ga i mi moæemo vidjeti na mauzoleju obitelji RaËiÊ u Cavtatu, poznatom remekdjelu arhitekture i kiparstva jedinstvene ljepote, proizi πlu iz ruku velikog MeπtroviÊa. Uti snuo ga je na zvono na vrhu kupole, izraappleeno prema njegovu nacrtu. Na zvonu su u reljefu prizori Navjeπte nja Gospodinova, Oplaki vanja mrtvoga Isusova lika i UskrsnuÊa sa stihovima u kojima je odgovor gapplei RaËiÊ na nekoê postavljeno pitanje: Saznaj tajnu ljubavi, rijeπit Êeπ tajnu smrti i vjerovati da je æivot vjeëan. Apostol veli: Tko ne ljubi, ne upozna Boga jer Bog je ljubav (1 Iv 4, 8) Uistinu, Bog je ljubav, a ljubav je i dar Duha Boæjega Ëovjeku. Upravo Ljubav daje smisao Ëovjekovu æivotu i samog Ëovjeka osposobljava da tijekom æivotnoga vijeka uslijed briga i tjeskoba æivi i bori se za bolju sutraπnjicu svoju i svih drugih. Tako se zapravo sposobnost ljubavi sastoji u omjeru s nadom u besmrtnost. Pere MARIN MARIJA 12/

36 oko gospe po domovini Blagoslovljena nova kapelica Biskup F. Komarica blagoslovio je 7. rujna u selu AbriÊi, æupa Ivanjska, novu kapelu u Ëast Majke Boæje, podignutu, mjesto ranije, zajedno s Gospinim kipom uniπtenom g u ratu. (TAB) Tri stoljeća od posvete crkve U Vinagori je 15. rujna proslavljena 300. obljetnica posvete æupne crkve Marije od Pohoda, a misno slavlje predvodio je biskup M. Gorski. (GK) Zborovi pjevali u čast Gospi U povodi proπtenja Majke Boæje Lauretanske 14. i 15. rujna, u æupi Sv. Juraj na Bregu prireappleen je i duhovno-glazbe ni susret zborova i vokalnih sastava Gornjomeappleimurskog dekanata. (GK) Obnova na Bulešićevu grobu U æupnoj crkvi Uznesenja Marijina u SvetvinËentu, od 19. do 22. rujna upriliëena je duhovna obnova kao priprava za proglaπenje blaæenim M. BuleπiÊa, koju su predvodili Z. Badurina, R. PavliÊ i S. FrancetiÊ. (IKA) U Sinju simpozij u susret jubileju U susret jubileju 300. obljetnice obrane Sinja ( ) Hrvatski marioloπki institut KBF-a SveuËiliπta u Zagrebu i svetiπte Gospe Sinjske upriliëili su u Sinju od 19. do 22. rujna marioloπkomarijanski simpozij na temu Prouke o Svetiπtu Gospe Sinjske i marioloπka promiπljanja nakon II. vatikanskog sabora. Nakon pozdravâ, izlaganja su prvoga dana popodne odræali fra I. Dugan dæiê na temu Biblijski pokret XX. stoljeêa i mariologija - egzegeza nekih marioloπkih tekstova u evanappleeljima, A. RebiÊ na temu Marija u teologiji osloboappleenja ( VeliËa - himan osloboappleenja) i V. KoπiÊ na temu Ekumenska pokoncilska mariologija. Drugog dana predavanja su imali fra B. Toplak na temu ZA DOMOVINU U svetištu Majke Božje na Kamenitim vrati ma u Zagrebu svakog petka u 10 sati moli se krunica za hrvatski narod i Domovinu, a posebno za slobodu uhićenih branitelja. PovjesniËari i njihova djela o Gospi Sinjskoj, fra J. Grbavac na temu 300 godina organiziranoga πkolstva u samostanu Gospe Sinjske, fra S.»ovo na temu Tri stoljeêa hodoëaπêa Gospi Sinjskoj, fra G. JuriπiÊ na temu Osobiti πtovatelji i apostoli πtovanja Gospe Sinjske te fra B. Pezo o fra Mariju StipiÊu kao neumornu πiritelju πtovanja Gospe Sinjske. Nakon predaha fra P. Lubina izlagao je o liku i ulozi Majke Isusove u mjeseëniku Gospa Sinjska ( ), H. Breko-Kustura o glazbenim knjigama iz Arhiva Svetiπta»udotvorne Gospe Sinjske - na razmeapplei stranih utjecaja i vlastitih posebnosti, s. V. KovaË o Mariji u misli Benedikta XVI. i fr. Z. DæankiÊ o krunici i njezinoj povezanosti s Domovinskim ratom. Popodnevni niz predavanja otvorila je S. VuliÊ govoreêi o marijanskim puë kim blagdanskim imenima u Sinjskoj krajini, a nastavili su H. MihanoviÊ-Salopek o suvremenomu marijanskom pjesniπtvu Sinjske krajine i fra J. imiê o prericanju marijanskih istina i dogmi u feministiëkoj teologiji. Nakon odmora izlagali su fra I. KarliÊ i M. MiloπiÊ o Bogorodici Mariji u uëenju pape bl. Ivana Pavla II., T. FiliÊ o Mariji u govorima Hrvatima bl. pape Ivana Pavla II. te A. FiliÊ o znaëaju Marijinih i æenskih vrijednosti u promiπljanju o civilizaciji ljubavi Tomislava Janka agi-buniê. TreÊeg dana predavaëi su posjetili franjevaëki samostan na Visovcu, Roπki slap, Otavice s mauzolejem I. MeπtroviÊa, franjevaëki samostan, tvrappleavu i gradiliπte nove crkve u Kninu te crkvu sv. Spasa na izvoru Cetine. Rad MARIJA 11/2013.

37 oko gospe po domovini simpozija zavrπio je u nedjelju, 22. rujna sveëanom misom koju je u svetiπtu predvodio nadb. M. BariπiÊ. (KJ) Izložba o remetskom svetištu U Muzeju grada Zagreba otvorena je 30. rujna izloæba Na nemirnim temeljima - Arheologija i 725 godina svetiπta u Remetama na kojoj su predstavljena arheoloπka istraæivanja od g do Uvodni dio uprizoruje pavline, od osnutka u 13. st. do ukinuêa, srediπnji dio njihovu ustrajnost da ostanu u Remetama, a zavrπni je dio kontemplativnog karaktera, gdje je virtualiziran svojevrsni sakralni prostor. (IKA) Blagoslov gradilišta u Solinu Nadb. M. BariπiÊ blagoslovio 4. listopada gradiliπte i poëetak radova nove bazilike u Solinu na mjestu dosadaπnjeg parkiraliπta izmeappleu Staroga groblja i Doma kulture Zvonimir. Prema idejnom rjeπenju arhitekta Viktora VreËka, projekt se sastoji od bazilike i pastoralnog centra. Dimenzije su 45 x 34 m i visina 15 m u prosjeku, a povrπina je 1100 Ëetvornih metara sa 650 sjedeêih mjesta. Glavni, od πest ulaza, bit Êe na jugozapadu. (IKA) Jubilej sestara Kraljice svijeta U crkvi Navjeπtenja Marijina u Velikoj Gorici Druæba sestara Kraljice svijeta proslavila je 6. listopada 50. obljetnicu osnutka. SveËanu misu predvodio je biskup I. aπko, a na uoënicu je upriliëena akademija s izloæbom slika iz æivota i rada sestara. (IKA) Slavlje kod Gospe Brze pomoći Kod Gospe Brze pomoêi u Slavonskom Brodu proslavljena je 8. listopada Godine vjere pod geslom Pomozi Majko, naπu vjeru za vjernike slavonskobrodskoga, sibinjskoga i garëinskoga dekanata, kao i pristigle hodoëasnike. SveËano popodnevno slavlje predvodio je S. BelobrajdiÊ. (IKA) 300 godina dubrovačke stolnice 13. listopada proslavljeno je 300 godina danaπnje dubrovaëke stolnice, kad je misno slavlje predvodio kardinal V. PuljiÊ, a uslijedila mu je procesija sa slikom Gospe od Porata gradom. Proslavi je prethodila devetnica s bogatim kulturnim programom tijekom koje su u stolnicu hodoëastile okolne æupe, a nastupali su katedralni zborovi iz Splita, ibenika i Mostara, zbor Libertas, dubrovaëke klape te orguljaπ D. KristoviÊ. 6. listopada prikazan je film DubrovaËka katedrala T. JoviÊa i dodijeljena priznanja zasluænima, a u palaëi Sponza, 9. listopada otvorena je izloæba fotografija o katedrali. (IKA) 11. Marija fest u Molvama U Molvama je, 13. listopada odræan 11. festival marijanskih pjesama Marija fest Nastupilo je 10 izvoappleaëa -». AntoliÊ i zbor Hrid, Apostoli mira, VIS Izidor, VS Matheus, Mihovil, VIS Proroci, I. eparoviê, M. TadiÊ, D. TerziÊ te Lj. VukoviÊ i klapa Levanda, koji su izveli po jednu novu skladbu i jednu ranije izvoappleenu. (IKA) MARIJA 11/

38 aforizmi πale Za razliku od biblijskoga izgubljenog sina, danas mladi ostavljaju dom - praznih dæepova. Dok si sam u blatu, ne pokuπavaj druge dizati - operi se i diæi! Tko voli tanak led, zavrπava pod ledom. Uvjet za razumijevanje Ëovjeka u svim njegovim izdanjima jest - spoznaja samoga sebe... Jedno pitanje: mrtva priroda s potpisom i æiva priroda - zar bez potpisa?! ZaËudo, one koji su nam preblizu, rijetko vidimo - kao velike. Ne definiraj sreêu, jer je za mnoge - samo zalogaj kruha. Ako je savjest na æivotu, lakπe se skrivati pred drugima negoli - pred sobom. Bezumno je piti iz prazne posude, a fatalno misliti da si time - æeapple utaæio. Tko oëinsku kuêu napusti na krilima vjetra, vraêa joj se u oblaku praπine koju je taj vjetar digao. Starije osobe imaju ugraappleen barometar - u zglobovima. Sposobne osobe moæe se ukloniti, ali ne uvijek i - zamijeniti. Sretneπ li sveznadara, u njemu si sreo i - primitivca. Tko piπe knjige jer je Ëitao knjige, korak je iza onoga koji piπe perom - vlastitog iskustva. Mnogi su elegantno obuëeni, jer su drugi - svuëeni. Kad se televizijski dijalog pretvori u dva monologa zajedno, razumije se jedino - kultura... Stanko RADIΔ - Zaπto tolike dræe i vodaju sa sobom pse? - Tko zna? Moæda misle da Êe im oni biti pri ruci u bolesti i starosti mjesto djece! U RESTORANU Kad je mali Marinko u restoranu vidio kako svi dobro jedu i piju, upita mamu: - Tko Êe sve to platiti? - Ona gospoapplea u sredini! - Aha, zato ona u crkvi onako lijepo pjeva! A MAMI NIŠTA? S petogodiπnjim sinëiêem svratili roditelji u gostionicu. Tata naruëi dva odreska, na πto Êe mu sinëiê: - Zaπto samo dva? Ali za mamu neêeπ naruëiti?! NA KONCERTU Gura supruga muæa za vrijeme koncerta i πapêe mu: - Gledaj kako moja susjeda spava! - I zato si me probudila!? - tiho Êe muæ MARIJA 11/2013.

39 nova izdanja naπa izdanja Fra Mario JURIŠIĆ - RIM - HRVATSKI TRAGOVI - Crkve, neki važni podaci o papama, znameniti Hrvati u Rimu, sveci, blaženici i sluge Božje, ostale rimske građevine, trgovi, ceste i ulice, muzeji knjižnice i druge kulturne ustanove, hrvatske institucije, zanimljivosti, okolica Rima i dodatak str., 50 kn. - Narudžbe: Fra Mario Jurišić, Zaostrog, tel. (012) Knjižnica U PRAVI TRENUTAK, L. Botića 4., p.p. 51., akovo, tel./faks: , zirdum.upt@gmail.com nudi vam svoja izdanja: V. Albisetti - BITI SRETAN - Psihoterapija za sve - O pravom značenju sreće za čovjeka i u čemu se ona sastoji - 20 kn. F. X. Schouppe - ČISTILIŠTE - Tumačeno životima i legendama svetaca - Odgovori na pitanje o zlu u svijetu, kako i koliko se od njega može sačuvati i kako ga nadvladati - 50 kn. F. MacNutt, B. L. Shlemon - MOLITVA ZA OZDRAVLJENJE - Priručnik za molitvene skupine i pojedince. Nastoji objasniti kršćansku molitvu u odnosu na ozdravljenje - 20 kn. G. Hartl - GDJE SE LJUBAV RADUJE PRAVA JE SVEČANOST - Stotinu riječi o ljubavi - Zbir misli svjetskih velikana o ljubavi - 15 kn. R. Baries, J. M. Humeau - MOLITVE U BOLESTI - Priručnik za bolesnika. U njoj će naći osvježenje kroz molitvu - 10 kn. Dr. N. W. Walker - SOKOVI OD SVJEŽEG VOĆA I POVRĆA - Napitci bogati životnom snagom za zdrav život - Objašnjava potrebu sokova i prirodne sirove hrane za vitalnost i zdravlje - 30 kn. E. Zolli - PRIJE ZORE - Autobiografija rimskog rabina, koji se dao krstiti i postao članom katoličke Crkve - 90 kn. G. Hinsberger - JER TI POSTOJIŠ - Zapisi o životu s mojim bolesnim djetetom - Svjedočanstvo majke koja se posvećuje djetetu s posebnim potrebama - 20 kn. Dr. N. W. Walker - SVAKODNEVNO SVJEŽE SALATE ODRŽAVAJU VAŠE ZDRAVLJE - Potreba od svježih salata za vitalnost i zdravlje - 30 kn. PUT U ŽIVOT - Molitvenik i obrednik - Prikla dan za vjernike svih uzrasta, 480 str kn. MALI PUT U ŽIVOT - Obrasci vjere, molitve... - prikladno za mlađe i starije - 6 kn. P. Lubina - MARIJANSKA HRVATSKA - Gos pina svetišta među Hrvatima - Monografija s fotografijama u boji. 608 str kn. M. Babić - U MARIJINOJ ŠKOLI - S Marijom kroz liturgiju - Misli za homilije - 40 kn. R. Šutrin - VJERNI DJEVICI SLAVNOJ - Veli kani duha i uma - 30 kn. M. Crvenka - SVETOPISAMSKE ŽENE - Jedna po jedna žena opisana - 50 kn. J. Šetka - HRVATSKA KRŠĆANSKA TERMINO- LOGIJA - Kršćanski termini kn. P. Lubina - MOJA KRUNICA - Kako moliti krunicu - Kratka povijest i uzorci - 25 kn. P. Lubina - KRUNICA NAŠIH DANA - Suvre mena razmatranja uz molitvu krunice - 40 kn. P. Lubina - KRUNICA - ŽIVOTNA SUPUTNICA - Uzorci molitve Gospine krunice - 40 kn. P. Lubina - BOGORODICI DJEVICI - Izabra ne marijanske molitve I. tisućljeća - 40 kn. P. Lubina - MAJCI MILOSRĐA - Izabrane mar. molitve između dvaju raskola - 40 kn. P. Lubina - POMOĆNICI KRŠĆANA - Izabrane marijanske molitve novijeg doba - 40 kn. P. Lubina - UZORU NAŠE NADE - Izabrane marijanske molitve našeg doba - 40 kn. P. Lubina- BLAŽENOM ĆE ME ZVATI - Naj poznatije marijanske molitve - 30 kn. P. Lubina - STOPAMA NAZARETSKE DJEVICE - Opis svetih mjesta s fotografijama - 50 kn. M. Kirigin - S MARIJOM KROZ GODINU - Uz marijanske blagdane i krunicu - 30 kn. A. Bello - MARIJA, ŽENA NAŠIH DANA razmatranje o Gospi - 30 kn. V. Glibotić - JEKA JEDNOGA VREMENA - Izbor uvodnih članaka iz Marije - 40 kn. Fra Petar Knežević - GOSPIN PLAČ - 10 kn. R. Tomelić - MOJA DJECA I JA - Crtice iz života jedne majke i supruge - 40 kn. J. J. Šimunović - KAKO ŽIVJETI KRŠĆANSKI? - Razmišljanja o kršćanskom životu - 40 kn. R. Sprung - ZATVOR BEZ ZIDOVA - Što se sve krije iza Jehovinih svjedoka - 20 kn. M. Jurišić - CVIJEĆE ZA MARIJU - Razmatranja za mjesec svibanj - 30 kn. M. Jurišić - S MAJKOM MILOSRDNOM - Svibanjska čitanja - Živo, kratko - 25 kn. Narudžbe: Marija, Trg G. Bulata 3, Split, tel. (021) MARIJA 11/

40 zahvale spomen Josip Klarić, Zagreb: Nebeskoj Majci zahvaljujem za sve milosti i njoj pod okrilje stavljam svoju obitelj, osobito suprugu i djecu, da nad nama dbije, uz dar; - Nadica i Branko Pagadur, Varaždin: Majko Božja, na svemu ti hvala! Budi nam i dalje dobra Majka i vjerna Pomoćnica, uz dar; - Anđa Gelo, Berlin: Majko Božja Marijo, na svemu ti hvala što si meni i mojoj obitelji u životu dala! Bdij i dalje nad mojom obitelju, osobito nad djecom i unucima, uz dar; - Kata Đuzel p. Bože, Vinjani: Hvala Isusu, Gospi, sv. Josipu, Judi Tadeju i Anti, kao i sv. Riti na svim od Boga isprošenim darovima u ovoj Godini vjere. Njima se preporučujem i nadalje, da mi budu u pomoći, uz dar; - Zvonimir Čarapina, Fužine: Majko Marijo, na svemu ti hvala! Bdij nada mnom i svima koji su bliski mom srcu, uz dar; - Vera Iveković, Belišće: Zahvaljujem nebeskoj Majci na brojnim milostima koje mi je udijelila i njoj izručujem sebe u svojoj nemoći i starosti, da mi bude u pomoći, kao i svoju djecu, da ih uvijek drži blize Isusu, uz dar; - Kazimir Barukčić, Frankfurt/M: Pozdrav ti šaljem, Bezgrešna Djevice, Kraljice Hrvata, ljubim te i štujem, tvoja su nam uvijek otvorena vrata. Pjesma crkvenih zvona zove nas na pozdrav tebi, tko se na njihov milozvučan zvuk odazvao ne bi?! Molitva i zahvala ljudi tvoj je blagoslov i dar, molimo te s nama budi da uvijek ljubimo Ljubav. Tebi hodočastimo u tvoja svetišta mila, ti si nam dobra Majka uvijek bila koja nas primaš pod plašta svoga krila. Umorni i bolesni životi se naši ruše, daj da se pod okriljem tvojim vratimo kući zdravi i mirne duše; - Ruža Rogušić, Berlin: Nebeskoj Majci zahvaljujem na svim milostima i unaprijed joj pod okrilje stavljam sve svoje, osobito djecu, posebno moju dragu Tonku, uz dar; - Danijel Delić, Zadar: Zahvaljujem Gospi na svim milostima te i unaprijed njezinoj majčinskoj dobroti preporučujem sebe i sve svoej, uz dar; - Ana Aračić, Bukovlje: Nebeskoj Majci zahvaljujem na tolikoj ljubavi koju je prema meni iskazala tijekom čitavoga života i u njezine ruke stavljam sebe i sve svoje, da mi i u ovim poodmaklim godinama bude dobra Majka i vjerna zagovornica, uz dar; - Zora Perkov, Tribunj: Majko Božja Marijo, na svemu ti hvala! Bdij i dalje nada mnom i mojom obitelju, nad svima s kojima sam srcem vezana, uz dar; - Ana Sučić, Berlin; Gospi Sinjskoj zahvaljujem na svim milostima i njoj povjeravam sebe i sve svoje, osobito svoje drage nevjeste i unučad, da uvijek Bogu ostanu vjerni, uz dar; - Ana Krolo, Berlin; Gospi Sinjskoj zahvaljujem na iskazanoj ljubavi meni i mojoj obitelji te joj preporučujem i dalje sebe i sve svoje, uz dar. MAJKO, I UNAPRIJED IH PRATI! U spomen na drage roditelje PERU i MANDU ŠOKČEVIĆ šaljemo dar za uključenje u sv. misu. Sinovi i kćeri s obiteljima U spomen na naše pokojnike, mjesto cvijeća na njihov grob, šaljemo dar za Mariju Obitelj Čelant, Klenovnik U spomen na svoje pokojne kao i za duše u čistilištu, šaljem dar za sv. misu. Štefica Matković, Osijek 16. listopada navršilo se 6 godina otkako se u kuću Očevu vratio moj dragi sin ROBERT STAZIĆ Udijeli mu, Gospodine, život vječni! Majka Angelina (Dar za Mariju ) 29. listopada 9 je godina otkako se u 24. godini preselio u kuću Očevu naš dragi TOMISLAV LEINVEBER U našim si srcima, živiš s nama i u nama... Tvoji najmiliji iz obitelji Leinveber i Jozić (Dar za Mariju ) 2. studenoga prošlo je pet godina otkako se Gospodinu zauvijek preselila naša draga ANA VEKIĆ Na svemu ti zahvaljujemo i molimo Gospodina nek ti bude milosrdan i dobrostiv! Kćeri Zdenka i Branka s Matijom (Dar za Mariju ) 4. studenoga osam je godina otkako je ovaj život zamijenio drugim naš dragi suprug i otac PETAR REPUŠIĆ ČIČAVI U molitvi s njime svagdano sjedinjeni čekaju zajednički susret o uskrsnuću u posljednji dan supruga Mirjana i djeca (Dar za Mariju ) 23. studenoga dvije su godine otkako se vratio u Kuću Očevu naš dragi TOMO BARIŠIĆ Gospodine, o obljetnici prelaska u vječnost, preporučujemo ti ga da ga obdariš životom vječnim. Supruga i djeca s obiteljima (Dar za Mariju ) 29. studenoga navršilo se devet godina otkako se Gospodinu zauvijek preselio ANTE MIKULIĆ GALE Nazočan si i dalje u našim srcima. Udijelio ti Gospodin život vječni! Supruga i djeca s obiteljima (Dar za Mariju ) MARIJA 11/2013.

41 darovi preporuke Darovali su i tako omogućili siromašnijima primati Mariju, po: - 10 kn: Mirjana Bilopavlović, Osijek; Marta Marijanović, Varaždin; Katica Katalinić, Zagreb; Veronika Kraljević, Osijek; - 20 kn: Štefica Matković, Osijek; - 30 kn: Pere Penović; Marko Raguzin, Ilovik; Ana Slobođanac, Đakovo. MARIJA SVIMA OBILNO PLATILA! Slušajte Radio Mariju! Zagreb 96,4 Mhz, 106,8 MHz Split 97,2 MHz Virovitica 88,3 Mhz Satelit EUTELSAT W3C, 16E (Modulacija: DVB- S2 8PSK; Frakvencija: Mhz; FEC: 3/4; Symbol rate: Msym/s; Polarizacija: horizontalna). Internet: Postanite podupiratelj Radija Marije! Adresa: Jordanovac 110, Zagreb. tel. (01) ; e-pošta: info@radiomarija.hr Slušajte Hrvatski katolički radio! Biokovo 107,9 MHz; Josipovac 98,6 MHz Lička Plješivica 104,1 Mhz; Promina 100 Mhz Psunj 103, 9 HMz; Slatina 107,9 Mhz Slavonski Brod 98,5 Mhz; Sljeme 103, 5 MHz Split 97, 9 MHz; Stipanov Grič 104,5 Mhz Šubićevac 104,5 Mhz; Učka 106, 7 MHz Ugljan 95, 5 MHz; Velika Petka 91, 3 Mhz Vinkovci 104,9 Mhz; Virovitica 103,2 Mhz Vrlika 97,8 Mhz; Vukovar 102,4 Mhz Satelit Hot bird 6, 13E, Mhz Preporučujemo: - Vijesti iz ivota Crkve u 15,45 - Dnevnik HKR u 16,45 Postanite prijatelj Hrvatskoga katoličkog radija! Adresa: Voćarska 106, Zagreb. Ante i Mileva Lončar, Wollongong: Preporučujemo Majci Božjoj sebe i svoju obitelj kao i sve svoje najmilije, osobito djecu i unučad, za zdravlje i blagoslov, da nas štiti i zagovara, uz dar; - Danijel Lončar, Zadar: Preporučujem Gospi od Zdravlja sebe i svoju obitelj, da nas čuva, prati, brani i zagovara te izmoli blagoslov za mene i sve moje, uz dar; - Štefica Matković, Osijek: Majci Mariji preporučujem sebe i sve svoje, osobito svoje zdravlje, da mi i unaprijed ostane dobra Majka i vjerna pratilja, uz dar; - Marija Ćapin, Lund: Gospe moja, u ruke tvoje predajem sebe i sve svoje. Osobito ti preporučujem zdravlje svoga muža, uz dar; - Zdenka Stojić, Stari Mikanovci: Gospe moja, pod okrilje tvoje stavljam sebe, svoju obitelj i sve srcu svome bliske, osobito svoju djecu, da ih čuvas od svakoga zla, uz dar; - Josip Kadić, Gundinci: Nebeskoj Majci izručujem sebe i svoju obitelj, osobito svoju suprugu i djecu, da nas sve očuva na Isusovu putu, da se od njega nikad ne izgubimo, uz dar; - Čitateljice iz Mirovnog doma Dunjevac, Zagreb: Dobra Majko, tebi preporučujemo sebe u svojoj nemoći i sve svoje, da nas čuvaš od svakoga zla i pomogneš nam ustrajati u dobru, uz dar; - Mara Barukčić, Frankfurt: Preporučujem dragoj Gospi sve svoje mile i drage, posebno svoju obitelj, osobito kćerke s njihovom djecom, za zdravlje duše i tijela, uz dar; - Ružica Neimarević, München: Gospi preporučujem sebe sa svojom obitelju u tuđini, osobito djecu, kao i svoje mile i drage kod kuće, da nad nama bdije, uz dar; - Obitelj Marka Raguzin, Ilovik: Preporučujemo zagovoru nebeske Majke Marije sebe i sve svoje najmilije, kao i sve one s kojima smo vezani na bilo koji način, uz dar; - Marija Batinić, Zagreb: Preporučujem nebeskoj Majčici sebe i sve svoje, osobito dragog muža i dječicu, da nas prati na životnomu putu, uz dar; - Barbara Mustapić, Zagreb: Preporučujem u molitve svoju obitelj, za mlade da ustraju u dobru, starijima puno strpljenja u životnim poteškoćama, uz dar. MAJKO, POSLUŠAJ NAŠE VAPAJE! M A R I J A - vjerski list za Marijine štovatelje Osnivač i izdavač: Provincijalat Franjevačke provin cije presv. Otkupitelja, Split; Urednik: fra Petar Lubina - Adresa Izdavača, Uredništva i Uprave: Trg Gaje Bulata 3, Split; tel/faks (021) ili tel.: ; petar.lubina@st.t-com.hr. List izlazi svakog mjeseca, osim u kolovozu i rujnu. - Cijena: pojedinačni broj 7 kn; godišnja pretplata 70 kn; za inozemstvo 15 eura ili 18 USD ili odgovarajući iznos u drugoj valuti - običnom poštom. Zračnom poštom: Amerika i Kanada 25 USD i Australija 35 AUD. Na više od 10 primjeraka, 10 % popusta. - Naš račun: ( Marija - Split) poziv na broj Splitska banka, SG Group; devizni račun: SG Splitska banka, EUR; IBAN HR ; SWIFT: SOGE HR 22; - Tisak: Slobodna Dalmacija print d.o.o. - Split. MARIJA 11/

42 poπli su pred nama u vjeënu domovinu Josip VukuπiÊ (+19. V Koblenz-Katuni); - Ante ArbuniÊ (+21. VI u 66. g. - Jelsa); - ura Novak, brat sveêenika o. Jakova i Danila (+27. VI u 69. g. - Zagreb); - VlË. Stjepan Strgar (+28. VIII u 76. g. - akovo); - PreË. Stjepan Zagorac (+29. VIII u 84. g. - Slanta-Nijemet); - O. Nevinko Duπak, OFM (+29. VIII u 81. g. - Zagreb); - VlË. Pero AniÊ (+3. IX u 77. g. - Donj Tramoπnica); - Manda ÆupariÊ, majka sveêenika Veselka, Drage i Andrije (+8. IX u 71. g. - Vidovice); - O. Innozenz Varga, OP (+8. IX u 101. g. - BeË); - Branka Vrdoljak, sestra fra Trvtkova i fra Jozina (+12. IX u 56. g. - SrappleeviÊi); - O. Josip Vrbanec, OFM (+12. IX Bjelovar); - Mons. Josip imac (+14. IX u 75. g. - Jelenje); - Danka MartinoviÊ r. Ajduk (+15. IX u 55. g. - Imotski); - Æeljko LendiÊ (+16. IX Split); - Juraj Peronja Horhi (+16. IX u 69. g. - Jelsa); - Josip MariÊ (+18. IX u 75. g. - Karakaπica, Sinj); - Dr. don Stanislav Crnica (+18. IX Rim); -». s. Viktorija BrajËiÊ, OP (+20. IX KorËula); - VlË. Josip Horvat (+22. IX u 76. g. - NedeliπÊe); - Vjeko VrËiÊ (+24. IX Imotski); - Ljuba Δapin (+24. IX Podbablje Gornje); - Luka Znaor (+24. IX Kamenmost, Podbablje); - Marija MuËkaloviÊ, majka fra Matina (+25. IX eletovci); - Marija ToliÊ (+27. IX Staπevica-Vrgorac); - Mirko Runje (+27. IX Karakaπica, Sinj); - Mirko BalajiÊ (+28. IX u 81. g. - Karakaπica, Sinj); - O. Bono Vrdoljak, OFM (+1. X u 84. g. - Gorica-Livno); - Stanko SiliÊ, brat Ë. s. Ines i Slavomire (+3. X u 54. g. - Dicmo); - O. Dinko Bekavac, OFM (+6. X u 61. g. - Zagreb-Imotski); - Don Ivan Draguπica, brat don Jakovljev (+7. X Split-Trilj); - Ana TodoriÊ, majka Ë. s. Klaudije (+9. X u 91. g. - Zmijavci); - Radoslav Æuæul (+9. X Kamenmost, Podbablje); - Ana SoËo (+11. X u 86. g. - Imotski). S A D R Ž A J Vjera je kao i bunar (Urednik) Marijin nam pogled pomaæe (Papa Franjo) Lijek protiv straha (I. BodroæiÊ) Taj divni novi svijet (S. JerËiÊ) Kesica Majke Boæje (M. Crvenka) Tebi prikazujem... (V. TokiÊ Burolo) Sv. Ante o Djevici Mariji (2) (dar-ko) S Marijom za pokojne (M. BabiÊ) Gospa od Sudnjega dana (A. B. Periπa) Godina vjere bliæi se kraju (D. De Micheli Vitturi) Pohvalnica Gospi - jedan od najstarijih hrvatskih latiniënih zapisa (P. Lubina) Za novu crkvu Gospe Velikoga zavjeta (K. JoliÊ) Izbavi nas od zla (R. T) Marija u nereæiπkoj pismohrani (J. FranuliÊ) Aralica i moê Gospina zagovora (M. ArdiniÊ) Do konaëne pobjede radosti (Kajo) »iπÊenje duπe (S. Marija) OVAJ BROJ MARIJE POTPISAN JE ZA TISAK 15. LISTOPADA MARIJA 11/2013. OBDARI IH, GOSPODINE, ŽIVOTOM VJEČNIM!

43 naša marijanska svetišta SMILČIĆ Gospa od Zdravlja U ravnokotarskom mjestu SmilËiÊ, u Zadarskoj nadbiksupiji, nalazi se, odmah kraj prometnice, æupna crkva posveêena Gospi od Zdravlja. Moderno je to zdanje, okruglasta oblika i ravna krova s nadstreπicom ponad ulaza i jednostavnim zvonikom na jednu vodu. Prvotna crkva u SmilËiÊu bila je posveêena sv. Mihovilu. Nakon πto ju je uniπtio zub vremena, ostali su od nje jedino zidovi. Dugo vremena za bogosluæje je puku sluæila privatna kapela sv. Josipa, koju je g dala podignuti zadarska obitelj Tebaldi, sve dok g nije sagraappleena potpuno nova, marom i troπkovima novigradske obitelji VlatkoviÊ, koje se dio naselio u SmilËiÊu. Tu kapelu u Domovinskom ratu g sruπili su pobunjeni Srbi. Nakon πto se ratni vihor smirio, pristupilo se gradnji nove, danaπnje Gospine crkve. Gradiliπte i kamen temeljac za nju na mjestu prijaπnje blagoslovio je 14. srpnja nadb. Ivan Prenapplea (+2010.). Graappleena je za æupnikovanja Jure ZuboviÊa, i to sredstvima Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo RH, biskupije Rottenburg- Stuttgart, Zadarske nadbiskupije, vjernika i dobrotvora. Podignuta je prema projektu Slavena Cetina, d. i. a. iz Pule, a gradilo ju je poduzeêe Stina iz Pridrage s kooperantima. Projekt NASLOVNA SLIKA: Gospa s Djetetom (Josip Botteri Dini) SLIKA NA OMOTU: Crkva Gospe od Zdravlja u SmilËiÊu konstrukcije izradio je Æeljko»irjak, a kamenoklesarske radove izveo je Kamen d. d. iz Pazina. Crkva je u cijelosti poploëana kamenom kanfanar u kombinaciji s crvenkastim mramorom, od Ëega su izraappleeni i oltar elipsaste menze, ambon, krstionica, kamenica za vodu, postolje za svetohraniπte kao i postolje za kip Gospe od Zdravlja. Za novu crkvu nadb. I. Prenapplea blagoslovio je 16. sijeënja tri nova zvona, za koja je konstrukciju izradila i elektrificirala ih firma Grivi iz Kaπtela, a 25. sijeënja posvetio je novosagraappleenu crkvu. U crkvi se Ëasti drveni kip Gospe s Djetetom, izraappleen u radionici Conrad Moroder u Italiji, a nabavljen darovima domaêih vjernika kao i iseljenika u Australiji. SveËanije je u SmilËiÊu za blagdan Gospe od Zdravlja, 21. studenoga. ZazivajuÊi Majku Gospodinovu kao Gospu od Zdravlja æeli se pokazati da je ona svojim æivotom i ulogom u djelu spasenja ona koja upuêuje greπnika na Onoga koji je izvor svakoga æivota. Bolesnici joj se Ëesto utjeëu za ponovno ozdravljenje. Svaka molitva za zdravlje, koje je veoma vaæno za Ëovjekov æivot i rad, ne mora bolesniku nuæno vratiti tjelesno zdravlje. Iz Gospinih svetiπta toliki se stoga vraêaju slabi u tijelu, ali ozdravljeni i jaki u duhu. Iako nisu ozdravili u tijelu, u bolesti su otkrili Boga i njegovo djelovanje u sebi i u svijetu te poput Isusa i Marije usklaappleuju svoju volju s voljom Oca nebeskoga. Bog ne ostavlja nikoga sama, a strpljivo podnoπenje bolesti donosi bolesniku duhovnu korist.

44