" ema Gnr;:! Mali 1 OPSnNA ULC!.j KOMUNA E ULQ:NiT Sekretarijat a prstrn pl'lniranje i drivi ravj Sekretariati per planifikim hpsin:" dhe hvillim te qendrueshem Br.l Nr :5-97/1 14 Ulinj / Ulqin, 21 8214. gd. Carmak R. Damir Ulinj Dstavljaju sa urbanistik-tehniki uslvi a iradu tehnike dkumentaije na urb.anistikj parell 1'.14 ne "COl, pdne,18", u ahvatu Deta!jng urbanistikg pl':hb3.,uiinjsk plje".. Opstina Ulinj. I Sam. savje\f'lfk I a urbani.am, Menmet Ta'i",:.ir,g.gr Dstravljen lva:, 1x uz: 'I i
Crna Gara Mali izi OPSTINA ULG!NJ KOMUNA E U Sekretarijat a prstrn pl:3nll::mje i drivi ravj Sekretariati per planifikim hapsin'- dhe hvillim te qendrueshem Sr.! Nr.:5-97/1-14 Uiinj 1Ulqin, 21.8.214. gd. Sekretarijat a prstrn planiranje i drivi ravj, na snvu lana 62a Zakna uredjenju prstra i igradnji bjekta ("SI.list CGa, br.51/8, 34/11, 47/11, 35/13 i 39/13), Pravilnika bliem sadraju i frmi planskih dkumenata (kriterjumima namjene pvrsina) elementima urbanistike regulaije i jedinstvenim grafikim simblima i Detaljng urbanistikg plana "Ulinjsk plje" dnijetim Odlukm SO Ulinj br.2 1475/8 12 d 26.3.212gdine ("S!.list CG" br.1e/12 - pstinski prpisi), na ahtjev Carmak Damir-a, idaje: URBANISTICKO - TEHNICKE USLOVE a iradu tehnike dkumentaije a jgradnju bjekta na urbanistikj pareli br.14 u ni "e", pdni,,18", kju ine dijelvi katastarskih parela br. 3/124 i 8,m2 kat.parele ( a kju ne mem da utvrdim brj/pdbrj i svjinu ) KO Ulinjsk plje, u ahvatu Detaljng urbanistikg plana "Ulinjsk plje", Opstina Ulinj POSTOJECE STANJE Na snvu "Situai.ie uranistike parele br.14', urbanistiku parelu br.14 ne,c", pdne,,18" pvrsine d 683, m2, frmiraju. di katastarske parele br.3/124 sa lista nepkretnsti br.412 KO Ulinjsk plje sa pvrsinm d 675, m2, svjina 1/1 Carmak R. Damir i Ulinja i - di katastarske parele sa pvrsinm d 8, m2, ( a kju ne mem da utvrdim brj/pdbrj i svjinu) KO Ulinjsk plje, kje su planm DUP-a "Ulinjsk Plje" kr grafiki priig karta bra "Analia pstjeeg stanja" pisana ka suma sa psebnrn 'larnjenrn nas!injai. "SitUSlC;jCl urbanistike parel'3 br.14" u 1 :5 i karta bra "Analia pstjeeg stanja ll u R::::. 1 su sastavn, di vih urbanistik tehnikih uslva.
PLANIRANO STANJE Urbanistika parela: Detaijnim urbanistikim planm "Ulinjsk plje" frmirana urbanistika parela br.14, ne "C" pdne,,18" sa pvrsinm d 683 OOm2 d dijela katastarske parele br.3/124 sa lista nepkretnsti br.412 KO Ulinjsk pije, svjina Carmak R. Damir i Ullnja i dijela katastarske parele sa pvrsinm d 8, m2, ( a kju ne mem da utvrdim brj/pdbrj i svjinu) KO Ulinjsk plje. NAMJENA PLANIRANOG OBJEKTA Odredena je namjena pvrsina a stanvanje male gustine ( SMG pslvanje, smjestaj turista u pansinirna i dr..); grafiki prilg vih uslva prikaan je na karti br.5 "Namjena pvrsina". Prerna Detaljnrn urbanistikm planu.,ulinjsk plje", u kviru urbanistike parele br. i 4 kja se nalai u ni "C", pdni,,18", planirana je igradnja bjekta sa sledecim planskim pkaateljima: Onaka namjena PLANSKI POKAZATELJI PO ZONAMA Narnjena Indeks Zna C SMG d P+2,4,15 Max.brut gradevinska pc' i'sina priemlja je 12,45m 2 (indeks auetsti,15). Max.brut gradevinska pvi'sina bjekta 273,2m2 (indeks igradensti,4). Indeksi igradensti dnse sa na urbanistiku parelu. Max dvljeni kefiijent a parelu je max. kefiijent igradensti, dk se spratnst regulise u dnsu na evaj kefiijent auetsti pa me biti i manja d max. dvljene. Gradnja pdrumskih etaa je dvljena prema ptrebama investitra i nije granien brj pdemnih etaa. Ukl!k pdrumske etae bjekta slue a bebjedenje psebng kapaiteta mirujueg sabraaja unutar urbanistike parele i ka takve rastereuju jayne pvrsine istih sadraja njihve se pvrsine ne raunaju u brut ravijenu gradevinsku pvrsinu p kjj 5e braunava indeks igradensti. U brute ravijenu gradevinsku pvrsinu ne braunavaju se servisni prstri nephdni a funkin,smje pdemne garae i tehniki sistemi bjekta, a raliku ad stalih funk:nalnih jelina (magaini, stave, pslvni prstri) kje se braunavaju a lndeks igradensti. REGULACIJA I NIVELAGIJA SA OSNOVAMAZA PREPARCELACIJU Grafikim pri!gm na kart! br.8. "Pareiaija", dati su elementi parelaije prepareiaije. REGULACIJA I NIVELACIJA Osnvni regu!aini kji su utvrdeni u skladu sa predlenm sabraajnm rnatrim j uslvima na terenu dati su u grafikim prilima sabraaja, regulaije niveiaije ka i u tekstualnm i grafikm prilgu Urbanistik-tehnikih uslva.
Regulaina linija na dijelu gdje se urbanistika parela graniei sa javnm pvrsinrn prikaana je kmdinatal'ia taekamd J,.36, 42 i 44 u grafiekm prilgu na karti br.s. "Parelaija". Gabarit bjekta definisan je datim tipvima gradnje i prpisanim kefiijentima a svaku nu i pdnu, a njegva dispiija e se definisati u pstvanje gradjevinske linije prema ulii i snvnih Urbanistik tehniekih uslva. Vertikalna regulaija bjekta data je ;j prilgu Urbanistiek tehnikih uslva, grafiki i tekstualn, sa ktama priemlja uslvn datim u dnsu na niveletu ulie. PARCELACIJA Planm je definisan preii[l parelalje u skiadu sa pstjecim vlasnistvm, planvima knsnika prstra - vlasnika parela i urbanistiekim pravilima. Prstr plana pdjeljen je na ne, pdne i u kviru njih na urbanistieke parele kje su.1umerisane u svakj pdni. Pian parelaije dat je uslvn u skladu sa predlenm sabraajnm matrim, a dvljen je ukrupnjavanje parela spajanjem dvije iii vise urbanistiekih u skladu sa prgramima eventua:nih investitra, ali u pstvanje adatih parametara i prpisanih kefiijenata. Krdinate frmirane parelaije date su u grafiekm prilgu Karta br.8 "Parelaija", na kjem su prikaane granie nvfrmiranih urbanistiekih parela. Graniu parele ka ulii frmira uliena regulaija - ivia trtara iii ulieni ivienjak uklik sa te strane nije predviden trtar. SPRATNOST OBJEKTA Planm je definisana rnaksi(nalna spratnst d P+2 (priemlje i dva sprata). URBANISTICKO TEHNICKI USLOVI ZA IZGRADNJU OB..IEKATA I UREBENJE PROSTORA Opsta pravila regulaije a klektivne, stamben pslvne i psl. bjekte (ne A, B i C) - gra1evinska linija ka ulii definisana vim elabratm, kja se sam u bulevar pklapa sa regulainm linijm. - vertikalna regulaija -- definisana je tabelarn maximalna spratnst p nama - medusbna udaljenst bjekata min 6.m, dnsn plvina visine viseg bjekta (rneren d strehe), uklik beni idvi sadre tvre a dnevn svetljenje.. a pareie ue d 15. III frmirati bjekte u niu iii dvjne bjekte tj. u ni s!bdnstjeih bjekata - minimaln udaljenje bjekta d mede (benih i adnjih strana parele) je 3.m, u svim slueajevima kada beni idvi sadre tvre a dnevn svetljenje, dnsn 1.5m uklik su na tj fasadi planirani same tvri sa viskim parapetm (a pmne prstrije i stepenista) - visi'13 bjekta je rastjanje ad nulte kte bjekl:a d kte slemena, - st se vertikalne regulaije tiee, ulae U bjekte planirati sa priemne etae Cija kta mra biti min O.3m inad kate nivelete javng iii pristupng puta, a max O.8m inad kate nivelete. - ve se ne dnsi sarn na nu "81" u bulevar ka Velikj plai, gde kta priemlja me biti i na O.5m inad kte trtara - u sluaje'jima kada je u prie'1lnj etai bjekta sadraj nestambene namjene (ps!vanje i servisi dnevnih ptreba) u bulevar ka Velikj plai, denivelaija u dnsu na trtar savlldava se unutar bjekta - prstr a parkiranje 'li'ha bebjediti na urbanistikj pareli iii u pdemnim iii nademndm eta.2ma bjekata iii psebnim bjektima garaa. 4
Ostali psti uslvi bebjediti min. 1 1 park;i-';j (,1.:65ta p ;:;tambenj-apartmanskj jedinii 2 dnsn jedn na 7m krisng prstra a psio\/ni-usluni di bjekta. na pareli mgu biti stambeni, turistiki 11=1''/1'1" i kmplementarni bjekti niske i srednje gustine, u skladu sa parametrima datim u tabell INDEKSI IZGRAElENOSTI PREMA NAMJENI TABELA 5 namjena na maximalni igradensti (Ii) dvljena r------.l-------f----------------'-------.---- -',,,,,l?ratnst SMG Stanvanje male gustine (pslvanje, smjestaj turista u il dr...,4 d P+2 lndeksi igradensti dnse se na urbanistiku parelu. Max. dvljeni kefiijent a parelu je max. kefiijent igradensti, dk se spratnst regulise u dnsu na vaj kefiijent auetsti pa me biti i manja d max.dvljene Pstavljanje bjekata na pareli Pstavljanje bjekata na pareli ivrsiti u skladu sa prilenm sabraajnm matrim i tipvima bjekata (definisanim kr namjenu pvrsina) a u pstvanje snvnih parametara i kefiijel1ata datih a svaku nu i pdnu. OriJentaija bjekata Pri pstavljanju bjekata na teren teiti pstianju kvalitetne inslaije, kristeci maksimain pstjeu mrflg:ju terena, u uslv da 5e veini bjekata bebedi klski prila, dnsn klski prila parell ida se medusbnim rastjanjem ne ugre uslvi a kvalitetnu inslaiju bjekta na susjednj parell PstjeCi padvi terena i reptereenst lkaije igradenim bjektima pruaju dbre uslve a stvarivanje kvalitetnih viura sa slbdnstjeim bjektima i bjektima u prekinutim nivima l.iz uklapanje u datu sabraajnu matriu. Materijaliaija bjekata MateriJaliaija bjekata treba da bude u skladu sa njihvm namjenm pstujui tred u gradenja a primjenjujui u dbrj rnjeri prirdne authtne materijale, kamen, drvij itd. U bradl uskladiti materijaliaiju partera sa bradm samih bjekata, a takde i bradu bjekata u pjedinm gradevinskm blku-pareli. Prilikm dabira materijala a bradu fasada vditi rauna eklskim prinipima gradnje u dabir materijala kji imaju dbra termilaina svjstva radi ustede energije a grijanje i vjetrenje bjekata. Krv bjekta Krvvi rngu biti dvvdni iii visevdni sa pkrivaem primjerenim pdneblju i lkaiji. Knstrukija bjekata KnstrukijL' bjekata prjektvati u skladu sa seimik-gelskim karakteristjkama lkaije koj2; pripa!a u pdruje pveane seimike ugrensti (n':3x 9 I\'KS) i u maksirrain pstvanje vaiecih aknskih prpisa. Pri p:jektvanju teiti frmiranju saetih i simetrinih s nva u ravnmjeran raspred krumsti i rnasa p visini bjekta. Ne prepruuje se primjena istih skeletnih 5
armiranbetnskih sistema bg rnaie krutsti i velike hrintalne pmerljivsti, vee panelng sistema sa arrniran (H:'Ci'L.i1<im platt:,! ;,;; i najmanje 2 rtgnalna prava iii masivng sistema gradnje. Meduspratne tavanie raditi ka pune arrniranbetnske ple iii plumntane sa ddatm armaturm u plei. Za ptrebe prjektvanja (glavne i ivdake prjekte) iraditi gemehanike elabrate a bjekte pjedinan iii grupn, kji e definisati ininjersk-gelske hidrlske i seimike karakteristike terena u skladu sa prpisima. MJERE ZA URBANISTltKOARHITEKTONSKO OBLIKOVANJE PROSTORA Prstrn blikvanje mra biti uskladjen sa pstjeeim prstmim bliima, namjenm i sadrajem bjekata. Likvn i blikvn rjesenje gradjevinskih struktura mra da slijedi klimatske i druge endemske karakteristike grada i da svjim iram dprinsi pstj slii i da se uskladi sa pstjem fiinmijm sredine. Obrada fasada mra biti ivedena d dgvarajueih materijala kji garantuju adekvatnu astitu enterijera bjekata. Klrit bjekata uskladlti sa njihvm funkijrn, klinm, i klimatskim uslvima. Obrada pvrsina partera mra dgvarati svjj namjeni. Ralieitm bradm idiferenirati namjensku pdjelu partera. Elementi parterne brade takdje bebjedjuju jedinstv sa parternim jelinama susjednih bjekata. U bradi pa narit je van da se bebijedi nesmetan kretanje invalid nih, u primjenu rampi a savladjivanje svih visinskih prepreka TravnJai i parkvsk rastinje mraju biti tak dabrani da u klimatskim i drugim endemskirp. uslvima pdneblja nadju snv svje egistenije. Speifil1st predmetng prstra treba da ini ni vrijednih ambijenata, pri emu su blikvn-estetski kvaliteti bjekata i prirdni kvaliteti sredine uknpnvani u jedinstveni ambijent ne. STANOVANJE Sjever -istni di ahvata plana namjenjen je a individualn stanvanje, manjih gustr:a. dk u stalrn dijelu ahvata uglavnm astupljen mjesviti tip. Oi:m na planirane kapagitete i ptrebe Ulinja ka turistikg entra, naajni di kapan2t( bite namjenjen a takvan turisbk stanvanje kje me biti u ralieitir.l kdtegrijama smjestaja, pev d sba u dmaej radinsti pa d blk vila i apartmana :J psebnim bjektima. REZIM ZASTITE KULTURNE BASTINE U ni ahvata plana nijesu evidentirani bjekti d naaja a kulturnu bastinu Ulinja, taka da st se vg aspekta tie nema granienja u frmiranju viuelng identiteta prstra. SMJERNICE ZA ZASTITU ZIVOTNE OKOLINE U sk!adu sa pnnipima lrivg ravja kr. planiranje i smjernie a sprvdenje plana treba respektvati snvne mjere astite ivtne sredine it: - Zastita i unaprjedenje pri:dre sredine - Zastita ; unaprjedenje vjekve kline, - Zastita ad ':rustillh udara - Smier'lICe.. a rinlj'enu t-" r' eneraetsk8,;;;; efikasnsti, - Mjere astite ad elementamih nepgda.
Opsti Hj je pdianje eklskih kriterijurna na visi niv, kak u pgledu kvaliteta vda, vaduha j emljista, tak i OCUVBL}. plli'dnih Vi i,jl2;::'iiiusti j prepnatljivg identiteta prstra, a sistem i praksa astite iivtne sredine treba da S8 asnivaju na prinipu preveneije (spre3vanja) agadivanja. Akt davanju eklske sag!asnsti na snvu ivrsene prejene utieaja na iivtnu sredinu sadrii prpisane mjere astite ivtne sredine. U skladu sa Zaknm prjeni utieaja na :vtnu sredinu ("SL list ReG", brj 815), a sve prjekte kji se planiraju iii ivd(:l n:::: predmetnm prstru, nsilae prjekta bavei da d nadieing xgana ;.:: :',:;!ve iivtne sredine dbije saglasnst na prjenu utiaja dnsn dlul<:u CI ptrebi prejene utieaja, uklik nadieni n prpise baveu njene irade. KRITERIJUMI ZA PRIMJENU ENERGETSKE EFIKASNOSTI U eilju primjene energetske efikasnsti t jest rainalne ptrsnje energije treba primjenjivati kr prjektvanje i gradnju bjekata sljedee bitne elemente: Maksimalna primjena pasivne energije (energija sunea i energija vde) kr kvalitetnu inslaeiju bjekata, knervaiju spljne i unutrasnje energije, primjenu dgvarajutih materijala itd. -- Aktiv:l krisenje energije u krelaeijl sa pasivnim nainm rainaliaeije energije kr primjenu prinipa abnvljivsti energije, itd. - U dabiru materijala a igradnju i spljnu bradu bjekata vditi rauna prinipirna ustede anergije kr pril11jenu savremenih tehnlgija gradnje i dgvaraju materijala. PEJZAZNA ARHITEKTURt. i ZASTITA PEJ2.AZNIH VREDNOSTI Smjernie a pejan uredenje Zelene i slbdne pvrsine individualng stanvanja i turima (blk vile, apart hteli sa 3* vjedie i vise) u maslinjaima DUP-m se planira igradnja individualnih stambenih i turistikih bjekata - blk vila, apart htela sa 3* 'ljedie i vise, u maslinjaima u ni C. Za pvrsine u kviru individualng stanvanja j turima u maslinjaima nephdn je: svakl bjekat, urbanistlka pare!a. pred urbanistikg i arhitektnskg, tr9ba da ima ejan uredenje, u tku irade prjektn ' 9 dkurrenaije ivrsiti ptpunu inventariaeiju pstjeeg bilj:lg fr;da i kmpiinih ansambala;!vrsiti taksaiju biljn1 materija!a, IJrednvanje dravstven i dekrativn, sa predlenim mjerama njege, max. sauvati i uklpiti stabla maslina i vjetrastitne pjaseve empresa, min. 6% ure. pareie-ku6nie treba da bni elenil, dk 15% mae biti partern igradjen (stae. platl, parking itd.) gradnju bjekata lirati na mjestima gdje 6e intervenije u maslinjaku biti najminimalnije, na mjestima gdje predvidjena gradnja tljekata, a gdje je nephdn LlKlar,janje maslina predvidjeti njihva presadjivanje U kviru iste parele. Na taj nain se frrnirati dn;red prema susjednim parelarna i sabraajnia. n;,je vljena gradnja prnnih b,lekatavan gabarita snvnih bjekata na pareli, da bi se u st ve,:;j!tijeri S3GUV3 biljni fnd. Takde, bliina plaia i kupaiista ne pravdava uvakl12 interveni.ie u sjetljivm pdruju. intervenije na vjetrastitnrn pojasu, nakn taksaije kja e utvrditi dravstven stanje, dekrativnst, kandiijd itd" mgue su sam na 7
mjestima gdje je negativna jena jedinkl U sluajevima irait pitivne jene pjasa uklanjanjg pujedinanii': stlja!a je dvljen sam radi bebjedjena prilaa utb. parelama iii radi liranja bjekta (presadjivanje draslih stabala empresa sa bilskg i eknmskg aspekta je nepravdan), stae i plate igraditi d prirdnih materijala, ali u skladu sa fasadm bjekta, gradni id, parapet max. visine d 5m, grada d eljea, drveta, ivie iii kmbinaija gradevinskih materijala sa ivm gradm, gradni ii mra biti d prirdnih materijala - kamena, ivia, revitalivati drenane sisteme, ali i bebjediti sisteme a navdnjavanje navedenih pvrsina. SAOBRACAJ Obebjediti min. 1 1 parking mjesta p jednj stambenj-apartmanskj jedinii dnsn jedn na 7m 2 krisng prstra a pslvni-usluni di bjekta. Sabraajna matria planirana je tak da se bebjedi klski prila svim planiranim urbanistikim parelama, u maksimaln pstvanje pstjee vlasnike strukture aefinisane kr katastarsku parelaiju. KARAKTERISTIKE PRIRODNIH USLOVA Klimatske karakteristike su iuetn pavljne. Temperatura vaduha :SMT" 15,6 C. Brj mranih dana k 8, brj dana sa snijegm insi ka 2 dana. OsunanJe insi 2256 h godisnje IIi 6.4 sati dnevn. Ekspiija terena je verna pvljna ak 84,18 % u pstini, a na terenu GUP-a 84,16 %, ima pvljnu junu ekspiiju (tu su tretirani i ravniarski tereni). Padavine: na teritriji Ulinja padne k 1383 mm vdeng talga. Relativna v!anst je 69%) Vadusni pritisak Isrednja vrljednst/755,3 mm HG \/jetar :jaki vjetrvi ne prelae u prsjeku jedan dan Ijeti, a brj dana sa Jakim vjetrm je najvei u januaru, februaru, nvembru, deembru i martu. INZENJERSKO-GEOLOSKE KARAKTERISTIKE Lkalitet Zah\iata DUP-a Ulinjsk pelje nalai se u seimikj ni 9 prema MCS skali dnsn pani 9b (tereni sa srednjim uslvima pdbnsti) i seimikim kefiijentm ks =,1. Takdje vaj lkalitet pripada "ni N seimiki nestabilni tereni". uan pjas bda krenjakih stijena pred mrske bale, mjestimin nestabilne padine, flisnih glinvitih sedimenata. Obavea je naruia iii investitra da, prije pristupanja iradi knang Idejng rjesenja 1 Giavng prjekta a igradnju bjekata, uradi i elabrira ptrebna inenjersk - gelska istraivanja. HIDROGEOLOSKE KARAKTERISTIKE Sadasnji ahvat plana ine uglavnm pljprivredne pvrsine. Pijpr!vredne pvrsine su kruene drenanim kanalima, a ia prstr ahvata Clm: "a!uv:jaina ravnia (Ulinjsk plje) prmjenljivih veinm vdprpusnih karakteristika sa mvarnim terenirna nastalim viskim nivm pdemnih (aslanjenih) vda i ilivanjem rijeke Bratie. Pdemne vade u Ulinjskm plju su na O.8m". - Imjene ' dpune GUP-a Ulinj-ju! 28 gd, 8
SEIZMICKE KARAKTERISTIKE Seimlske karakteristike '..lkauju na i..rai; visk stepen seiminsti vg prstra, IX MKS. Prema karti Pdbnstl terena a gradnju i GUP-a Ulinj, vaj prstar spada u "uslvn pvljne terene". POSEBNI USLOVI: I. Tehniku dkumentaiju urad it; prema Zaknu a uredjenju prstra i igradnji bjekata (sllist CG br.51/8) i Pravilniku a nainu irade i sadrini tehnike dkumentaije (sl.lst ReG br.22/2), a u skladu sa tehnikim prpisima nrmativima i standardima a vu vrstu bjekata. II. Prije irade tehnike dkumentaije shdn lanu 7 Zakna a gelskim istraivanjima ("Slubeni list RCG", br. 28/93, 27/94, 42/94, 26/7) iraditi Prjekat gelskih istraivanja tla a predmetnu lkaiju i Elabrat a reultatima ivrsenih gelskih istraivanja. Pri igradnji bjekata ptrebn je iraditi Elabrat a uredjenju gradilista u skladu sa aktm nadleng Ministarstva, shdn lamj 8 Zakna a asiti na radu ("Sl.Iist RCG" br. 79/4). III. Tehnikm dkumentaijm predvidjeti mjere astite ad para shdn prpisima a vu vrstu bjekata. U ilju astite ad elementarnih nepgda pstupiti u skladu sa Zaknm asiti i spasavanju (Sl.Iist CG br. 13/7) i Praviinikm mjerama astite ad elementarnih nepgda (Sl.list RCG br. 8/93). IV. Prjektn dkumentaijm. shdn laj1u 7 Zakna a astitu na radu ("Sl.list RCG" br. 79/4), predvidjeti prpisane mjere astite na radu. V. Nain prikljuenja predmetng bjekta na elektrdistributivnu mreu bie dredjeni u "uslvima a iradu tehnike dkumentajje" - kje investitr treba da dbije ad Elektrdistribuije - Ulinj. Pri iradi tehnike dkumentaije a elektrine instalaije baven pstvati tehnike prepruke EPCG kje su dstupne na sajtu EPCG. Elektrine instalaije prjektvati i ivesti u skladu sa vaeim prpisima i standardima i na iste pnbaviti saglasnst ad nadleng javng preduea. VI. Us/ave prikljuenja na tk-mreu investitr e bbjediti ad nadleng javng predue6a - Telekrnunfkaini entar Ulinj. Tk instaiaije prjektvati i ivrsti u skladu sa vaecim prpisima i standardima i na iste pribaviti saglsnst d nadleng javng predue6a. VII. Us!ve prikljuenja predmetng bjekta na gradsku hidrtehniku mreu investitr e pribavti ad nadleng JP "Vdvd i kanaliaija" Ulinj. Hidrtehnike instalaije prjektvati prema vaeim tehnikim prpisima i standardima i na iste pribaviti saglasnst ad nadleng javng preduea. VIII. Prraune radit; na IX stepen seimikg inteiteta p MCS skali. Za ptrebe prrauna k;istiti pdatke Hidrmeteriskg i seimikg avada a kiimatskim i hidrmeterlskim karateristikama u an; predmetne lkaije. Pri prjektvanju bjekata prepruuje se krisenje prpisa EUROCODES, narit EUROCODE 8 - Prjektnj prpis a emijtresnu tprnst knstrukija. IX. Tehnikm dkumentaijm predvidjeti uslve i mjere a astitu ivtne sredine u skladu sa dredbama Zakna ivtnj sredini (,,8I.1ist CG " br. 48/8). X. Objekat prjektvati u skladu sa tehnikim prpisima, nramativima i standardima a prjektvanje ve vrste bjekata it' - Pravilnik a betn i mmjrani betan (Sl.iist SFRJ br. 11/87) 9
XI. - Pravilnik tehnikim nrmativima a igradnju bjekata viskgradnje u seimikim pdrujima:s:.!:st SFRJ ::i. :: "J1, 49/82, 29/83, 21/88, 52/9). - Pravilnik tehnikim nrmativima 28 prjektvanje i prraun inenjerskih bjekata u seimikim plrujim (1986-nart) - Optereenje vjetrrn (JUS U.C7.113!1D'I) - Pravilnik tehnikim narmativima 2:8 iemelje gradjevinskih bjekata. Prjektm predvidjeti uslve a rainaln krisenje energije. Odrivj ptrsnji energije treba dati priritet fa!(;ralnim planiranjem ptrsnje. Odriva gradnja ukljuuje: - Uptrebu gradjevinskih materijala kji risu stetni p ivtnu sredinu; - Eneregetsku efikasnst grada; - Upravljanje tpadm nastalim pri!ikm igradnje iii rusenja bjekata - Srnanjenju gubitaka tplte i bjekata pbljsanjem tpltne astite spljnih elemenata i pvljnim dnsm snve i vlumena grade. - Krisenju bnvljivih ivra energije u gradama (bimasa, sune, vjetar itd). - Pveanju energetske efikasnsti termenergetskih sistema - Pri igradnju bjekata kristiti savremene termilaine materijale, kak bi se smanjila ptrsnja tplatne energije. - Predvidjeti mgunsti krisenja salarne energije. Pri sprvdjenu vg plana uklik se pjave bil kakave arhelske nanake, nephdn je ivrsiti detaljna arheiska ispitivanja a prije pristupanja veim ahvatima eventualna ivrsiti preiiminarna arhelska ispitivanja. nvestitr je duan da iradjenu tehniku dkumentaiju sa Ivjestajem ivrsenj Reviiji u svemu u skladu sa (;1. 93 Zakna uredjenju prstra i igradnji bjekata ("Sllist CG" br.51/8, 4/1, 34/11,47/11, 35/13 i 39/13) i Pravilnikm nainu vrsenja Reviije idejng i glavng prjekta ("Sl.li5t CG" br.81/8 d 26.12.28 gd.) dstav; slubi Sekretarijata ZEI prstrn planiranje i drivi ravj u 1 (deset) primjeraka d kjih 3 (tri) u analgnj i 7 (sedam) u astienj digitalnj frmi i ista e se vjeriti d strane OVO I Sekretarijata. Sastavni di urbanistik - tehnikih uslva su i grafiki prili i Detaljng urbanistikg plana "Ulinjsk plje" u R=1: 1 i "Situaija urbanistike pareie br.14" u R=1 :5. Predmetni urbanistik - tehniki usivi vae d imjene pstjeeg, dnsn dnsenja nvg planskg dkumenta. NAPOMENA: D pdnsenja ahtjeva a idavanje gradjevinske dvle ainteresvan lie dun je da regulise imvinsk-pravne dnse a di katastarske parele sa pvrsinm d 8, m2, ( a kju ne mem da utvrdim brj/pdbrj i svjinu) KO Ulinjsk pije, kja je u ahvatu predmetne urbanistike parele a igradnju bjekata. Sam. savjetnik I a urbaniam, Mehmet Tafia, dipl.ing.g,..,r',...,--.. Dstravljen: 3x imenvanm 1 x u predemt 1x ala 1
PRODUCED BY AN AUTODESK EDUCATIONAL PRODUCT Iimta1jntiki plan" Ulinjsk pdtje;; JSA1.Gedlga sa granim ahvataj 365 J(}/121 IX: D....J i= UJ > m ; IX: D.. J(}/122 I I Mil J(}/1g.82 'M 6 <>_,,JO/1..(),92 3.'5 J(}/12IJ 2.6& 3.89 J(}/127 J(}Jtl4 J(}/258 I I I I us 1.5 sarti:savjetnikrb.. an" / Mehmet Tafi dipli..l.ji'.l.l / i!'lnaod Td OUV!'lna3 )ls3aoj_nv NV AQ a3!'lnaod
PRODUCED BYANAUTODESKEDUCATIONALPRODUCT, \ \ " \ l\l,l, \1, \) \ \ ("J \ m C tli -<» \ " \, \ \ \,,/ /, I Sam.Savjetnik I a urbaniam Mehmet Tafia, dipl.ing.grad I
PRODUCED BY AN AUTODESK EDUCATIONAL P LlL' Detaljni urbanistiki plan" Ulinjsk plje " Karta OS.Plan namena pvrsina 'IiO :;:) C Il. "...I i= :;:) ':::C: C/), :;:) > m :;:) Il. " - - - - -
PRODUCED BY AN AUTODESK EDUCATIONAL PRODUCT Detaljni urbanistiki plan" Ulinjsk plje " Karta 6.Urbanistik arhitektnsk blikvanje :::> ::: D.....J i= r :::> tn :::> > r:a ' :::> ::: D..!)nO:;l }ls:;iooln'd N'd AQ O:;l!)nOO}:ld - -
PRODUCED BY AN AUTODESK EDUCA llonal PRODUCT Detaljni urbanistiki plan" Ulinjsk plje " Karta 7.Sahraaj,nivelaija,regu.laija 4?'-...-..J.I--... -#. _.-.-..,<?'.... '.::l a:t:: Q...J i= ::l UJ )... ::l t > III ::l a:t:: Q.
PRODUCED BY AN AUTODESK EDUCA llonal PRODUCT Detaljni urbanistiki plan" Ulinjsk plje H Karta 8.Parelaija...-.4-. - -_.--.f' - -:;) ::....J <C 'Z 1 - <C :;) ' U) ro ':;) <C <C > OJ ' :;) ::: '.. _ grania ata grani\)\jne
PRODUCED BY AN AU-'-"-"":;:;SK EDUCATIONAL PRODUCT Detaljni urbanistiki plan" Ulinjsk plje " Karta 9.PejsaZna arhitektura :: D....J i= U) > m C ':: D..
PRODUCED BY AN AUTODESK EDUCATIONAL PRODUCT Detaljni urbanistik plan "Ulinjs plje" Kartft lo.vdsnabdjevanje i feka$la kana1aija :: a....j i= I, ' ' I(/),. :> 'al :: a..,.,..il,\ '---'-i \\\ _ '';-\.,,j> \ i ;;.-d \ 1 \ \\ \ \ -\ODOVOD \ - peerlevvdi \....,'\. "/ vdi kji se ukidaiv -_---PI ni jevvd \ /', t \ FEKA NA KANAIZACIJA-' ptjea naliaija \' I \ 1.; pst]ea ka aliaija koja e ukida.. ', _' '\ '. -'- -----...-. \ \ \ ', \ " :, \ I, I.,,, Sam.Savjetnik I a urbania Mehmet Tafia dipl.ing., VD Se:k:ietar,a \ \ Mustafa Grana dipl.in.
PRODUCED BY AN AUTODESK EDUCATIONAL PRODUCT Detljni urbanistii plan" Ulinj plje " \Kartal Atmsferska kanaliaija 1::::> :: a.....j i=, ;::::> en ::::> > m ::::> :: a.. -'-... 7 /'-...
PRODUCED BY AN AUTODESK EDUCATIONAL PRODUCT Detaljni urbanistiki plan " Ulinj plje " Karta 12.Energetika-pstjee stanje t a::: D....J i= In C t in a::: D.. Sam.Savjetnik I a urbaniam M afia dipl.ing.ar
PRODUCED BY AN AUTODESK EDUCATIONAL PRODUCT Detaljni l\irbanistiki pla " Ulinj plje " Karta 13.Elektrergetika,laniran stanje ND 1" 2xIOOOkVA,<>..,' ::l C :....J Z i= ::l C U) ::l Z ::l C :.. -,"" 7-' /" Sam.Savjetnik Ia urbaniatt>aa'-" Mehmet Tafia dipl.ing.gra. VD Sekretar,a Mustafa Grana
PRODUCED BY AN AUTODESK EDUCATIONAL PRODUCT Detaljni urbanistiki plan " Ulinj plje " Karta 14.Telekmunikaije-pstjee \ :::l C ::.....I <C i= <C :::l C tj) :::l <C <C :::l C.::.. am.!, tl1ik I a urbaniltc:ll.l.lr VD Sekretar,a hmet Tafia dip1.ing. Mustafa Grana
PRODUCED BYAN AUTODESK EDUCATIONAL PRODUCT DetaljniiIbiit:k:i pih " ulfrijplje " Karta 15.Telekmikaije\-planiranp... a: a.....j i= C3 ti'j... :: a.. \ \ \ I \ \ I _--\r-- - I \ \ --L \ \ - - JL- \ \ \ \ - \ \ -\ r 1'\:--P_._.:;H,\ \ \ \ v-\ r- \ \ \ \ t 1 1-1-- --1----1 1 1 "",," 1 --:...J.-,,'" - - -- -
"!)a/tlm I Vlijemeil1Jmpe: 2.7.214-11 :27 POORUCNA JEOINICA ULCINJ Brj: 18-956-1-2418/214 Datum: 2.7.214 KO: ULCINJSKO POLJE Na snvu Iana 173 Zakna dravnm premjeru i katastru nepkretnsti e'si.list RCG" br. 29/7 I "SI.list CG" br. 32/11), pstupajui p ahtijevu SEKRETARIJAT ZA PROSTORNO PLANIRANJE I ODRtIIlIID'4J. idaje se LIST NEPOKRETNOSTI - PREPIS 412 Pda. parelama Brl parele Br, Plan )atum uplsa Pteam NelSln krlienja Brl Pdbrl iearad. Sklea Brl udlsa ullea I ku6nl br. O.nv stleanla 3 124 9 - POE NJlva 2. klase 6 NASEf>E Pdal ylaanlku III nalu Draya MaUilnl br' NaIv vlasnlka III nalv nslea prava Osnv prava ID Brl Adrea. mint 319643313 RMAK RADOMIA DAMIR Svllna VIDA MATANOVICA 166 Bn KI.s. Pvrilna Prlhd 365 416.74 365 416.74 Oblmprava 1/1 Taksa je slbdenja na snvu lana 13 i 14 Zakna administrativnim taksama e's!. list RCG" br. 12/6, "Sl.list CG" 22/6. 77/6, 3/9, 4/1, 2/11 i 26/11).
" REPUBLIKA CRNA GORA VLADA REPUBLIKE CRNE GORE KOPIJA PLANA Uprava a nekretnine Pdruna jedinia ULCINJ Katastarska pstina ULCINJSKO POLJE Ramjera 1:25 4 4 642 642 -Z.Q 1 _75 1 CiI 1 g1 '" r i 4 642 _5 "-181 1 g:", Brj parele Kultura Klasa Ptesvan mjest Pvrtina Kat. prihd ha ar m 2 en 3/24 N1 I V" 2 POL..:] " / / / / / /,/ I 6 as I I.36 D.5 Ulinj 2 7 214 gd GEO ACELNI - Jenu S a Capri6i Dfevde ipl. pray -