FEDERALNO MINISTARSTVO ZDRAVSTVA

Federalno ministarstvo zdravstva Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine Unicef Istraživanje o anemiji među djecom i ženama Federacije Bosne i Hercegovine Izvještaj za romsku populaciju Sarajevo, 2012

Nosioci istraživanja: Federalno ministarstvo zdravstva Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine Direktor istraživanja Prim. dr Željko Ler, direktor ZZJZ FBiH Autori izvještaja: Aida Vilić Švraka, Aida Filipović Hadžiomeragić, Aida Čemerlić-Kulić, Enida Imamović, Dragana Nikšić, Irena Jokić, Edo Hasanbegović Dizajn naslovne strane: Dalida Karić Hadžiahmetović Štampa: Meligraf 1

Predgovor Federalno ministarstvo zdravstva i Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH su, uz pomoć UNICEFa, u 2012. godini proveli Istraživanje o anemiji među djecom i ženama u F BiH. Sa javnozdravstvenog stanovišta, značaj prevencije anemije kao najučestalije mikronutritivne deficijencije leži u činjenici da anemija zahvata veliki broj ljudi, posebno vulnerabilne skupine, da predstavlja rizik za razvoj mnogih oboljenja i može biti odgovorna za visoku stopu obolijevanja i umiranja, a postoji i sumnja da je široko rasprostranjena kod nas. U Federaciji Bosne i Hercegovine i u Bosni i Hercegovini do sada nisu rađena istraživanja vezana za procjenu učestalosti anemije kod vulnerabilnih populacionih skupina - male djece, djece školskog uzrasta i adolescenata, te žena reproduktivne dobi. Osim toga, nisu rađena ni ispitivanja navika u ishrani, kojim bi se mogao procijeniti unos željeza kroz dnevnu ishranu, kao i unos zaštitnih materija, odgovornih za prevenciju anemije, odnosno podsticanje apsorpcije željeza. Posebno treba naglasiti da do sada nije provedeno niti jedno ovakvo istraživanje u Romskoj populaciji. Ova najveća manjinska grupa je posebno ranjiva, jer se za nju najčešće vežu nedovoljna edukacija, loši higijenski uslovi i navike, nizak procenat zaposlenosti, nizak procenat pokrivenosti zdravstvenom zaštitom i nedovoljna uključenost u sistem socijalne zaštite. Stoga je cilj ovog istraživanja bio utvrditi prevalencu anemije, stanje uhranjenosti djece i karakteristike unosa hrane kod djece i žena u Federaciji BiH, kako bi se razvile adekvatne strategije i programi za reduciranje i prevenciju pojave anemije usljed nedostatka željeza. Na osnovu podataka prikupljenih ovim istraživanjem, dobili su se međunarodno uporedivi pokazatelji vezani za učestalost anemije u populaciji žena i djece, te pokazatelji vezani za unos željeza i prehrambene navike ciljne populacije, što će omogućiti donošenje adekvatnih mjera i provođenje adekvatnih aktivnosti vezanih za smanjenje i prevenciju anemije usljed nedostatka željeza. Također će se obezbijediti alati za praćenje napretka u ostvarivanju domaćih ciljeva i zadatih obaveza u procesu unaprjeđenja dobrobiti djece i žena, kao i populacije u cjelini. U konačnici, ovo istraživanje će podstaknuti međusektorsku saradnju, neophodnu da se ti ciljevi ostvare. MINISTAR ZDRAVSTVA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 2

Skraćenice CINDI DALY'S EURODIET FAO F BiH ITM /BMI MICS PK SD SZO/WHO UNICEF T/D T/V V/D Integrirani, po zemljama rasprostranjeni, interventni progam za nezarazne bolesti (Countrywide Integrated Nonocommunicable Diseases Intervention) Izgubljene godine života usljed invalidnosti ili onesposobljenosti (disability-adjusted life years) Projekat Evropske unije Ishrana za zdrave životne stilove u Evropi Organizacija za hranu i poljoprivredu Federacija Bosne i Hercegovine Indeks tjelesne mase/body mass index Istraživanje o ženama i djeci - istraživanje višestrukih pokazatelja (Multiple Cluster Indicator Survey) Popisni krug Standardna devijacija Svjetska zdravstvena organizacija, World Health Organization Dječiji fond Ujedinjenih nacija Težina za dob Težina za visinu Visina za dob 3

Sažetak Istraživanje o anemiji među romskom djecom i ženama u Federaciji Bosne i Hercegovine je obavljeno sa ciljem utvrđivanja prevalence anemije, te utvrđivanja navika u ishrani i stanja uhranjenosti djece, kako bi se razvile adekvatne strategije i programi za reduciranje i prevenciju pojave anemije. Istraživanje je provedeno u periodu april - juni 2012. godine na području šest kantona Federacije BiH u kojima postoje romska naselja, na reprezentativnom uzorku od 700 domaćinstava. Istraživanje je uključilo anketiranje (upitnik za domaćinstvo, upitnik o navikama ishrane za tri ciljne skupine: djecu uzrasta 0-59 mjeseci, djecu uzrasta 5-15 godina i žene 15-49 godina), određivanje statusa hemoglobina u krvi i antropometrijska mjerenja djece (visina/dužina i težina). U sve tri ciljne skupine je istraživanjem obuhvaćeno ukupno 1.826 ispitanika. Rezultati istraživanja vezani za prisustvo anemije su pokazali sljedeće: Kod djece uzrasta 6-59 mjeseci anemija je nađena u 11,4 slučajeva i gotovo kod sve djece u blagom do umjerenom stepenu Nema statistički značajnih razlika u prisustvu anemije između dječaka i djevojčica ovog uzrasta, kao ni u odnosu na visinu mjesečnih prihoda domaćinstva. Preko trećina djece anemičnih majki ima anemiju (37,3), dok je kod majki koje nemaju anemiju procenat anemične djece manji (6,1), a razlika je statistički značajna. Ukupno 16,6 djece uzrasta 5-15 godina ima anemiju i to samo blagog do umjerenog stepena, bez statistički značajnih razlika u odnosu na spol, kao ni u odnosu na visinu mjesečnih prihoda domaćinstva. Rezultati su pokazali da je anemija prisutna kod 10,5 žena starosti 15-49 godina, i to gotovo kod svih u blagom i umjerenom stepenu (10,2), bez statistički značajnih razlika u odnosu na obrazovni status žena i ukupne mjesečne prihode domaćinstva. Rezultati istraživanja vezani za praksu dojenja i nadohranu su pokazali slijedeće: Ukupno 69,9 djece ispod dvije godine starosti doji ili je dojilo. Kontinuirano doji preko polovina djece uzrasta 12-15 mjeseci (59,4) i trećina djece uzrasta 15-23 mjeseca (32,4). Infant formula je korištena kod trećine djece uzrasta 0-23 mjeseca (31,3) i kod petine djece uzrasta do 6 mjeseci (19,2). Kravlje mlijeko se široko koristi prije navršenih godinu dana starosti - u dobi od 6-11 mjeseci kravlje mlijeko je dobivalo 51,7 djece, a nastavlja se davati i u drugoj godini. Skoro petina majki (19) je koristila kravlje mlijeko u ishrani djece prije navršenih 6 mjeseci. Prije šest mjeseci starosti 42,9 djece dobiva čaj, sok od voća njih 33,3, dok je sok od povrća dobilo 9,5 djece. 4

Rezultati istraživanja vezani za prehrambene navike su pokazali slijedeće: Bijelo meso jednom sedmično i češće konzumira 86,4 ispitanika od čega 3 i više puta sedmično njih skoro polovina (48,5), crveno meso jednom i više puta sedmično konzumira 71,6 ispitanika, a mesne prerađevine jednom i više puta sedmično konzumira 81,8 ispitanika. Ipak, skoro trećina odnosno 30,3 ispitanika konzumira crveno meso manje od jednom sedmično. Riba se rijetko konzumira, gotovo polovina odnosno 48,9 ispitanika konzumira ribu manje od jednom sedmično. Svježe voće, osim citrusnog, 6-7 puta sedmično, konzumira samo 2,6 ispitanika, a čak 23,9 ispitanika ga ne konzumira na sedmičnoj osnovi. Više od četvrtine ispitanika ne konzumira svježe citrusno voće na sedmičnoj osnovi (27,2). Svježe žuto i narandžasto povrće se rijetko konzumira, čak 44,5 ispitanika ga konzumira manje od jednom sedmično. Preko petine odnosno 26 ispitanika ne konzumira zeleno lisnato povrće na sedmičnoj osnovi. Također, 11,8 ispitanika konzumira mahunarke manje od jednom sedmično, a sokovi, posebno oni od povrća, se rijetko konzumiraju, samo trećina odnosno 34 ispitanika konzumira povrtne sokove jednom sedmično ili češće. Kada je u pitanju povezanost pojave anemije i učestalosti konzumacije hem (riba, piletina i ostala perad, meso, mesne prerađevine, džigerica) i non hem namirnica (voće, povrće) utvrđeno je da ne postoje statistički značajne razlike u pojavi anemije u odnosu na unos namirnica iz grupe hem, te da postoje statistički značajne razlike u pojavi anemije u odnosu na unos namirnica iz grupe non hem. Međutim, energijom bogate, a nutritivno siromašne namirnice se često konzumiraju - preko trećine ispitanika konzumira slatkiše, kekse i kolače, slatka bezalkoholna pića tri i više puta sedmično, dok čips i grickalice tri i više puta sedmično konzumira čak 48,1 ispitanika. Ove navike su posebno izražene među djecom uzrasta 5-15 godina - petina djece konzumira čips i masne namirnice svaki dan (22,1). Rezultati istraživanja vezani za stanje uhranjenosti djece su pokazali slijedeće: Zakržljalost (niska tjelesna visina u odnosu na uzrast) je prisutna kod 18,5 djece starosti 0-5 godina, 14,8 djece uzrasta 5-10 godina i 19,9 djece uzrasta 10-15 godina. Pothranjenost (indeks težina u odnosu na uzrast) je prisutna kod 9,3 djece uzrasta 0-5 godina i 13,3 djece uzrasta 5-10 godina. Mršavo (indeks težina za visinu) je 14,1 djece uzrasta 0-5 godina, dok nizak indeks tjelesne mase za dob ima 10,2 djece uzrasta 5-10 godina i 4 djece uzrasta 10-15 godina. U svim posmatranim indeksima nisu nađene statistički značajne razlike u odnosu na pol. 5

Prekomjerno teško (težina u odnosu na visinu/dužinu) je 9,8 djece uzrasta 0-5 godina, od kojih je 6,3 gojazno; među djecom uzrasta 5-10 godina prekomjerno teških (indeks tjelesne mase za dob) je 28 djece, od kojih je 14,4 gojazno, a kod djece uzrasta 10-15 godina, prekomjerna težina (indeks tjelesne mase za dob) je prisutna kod 33,2 djece, od kojih je gojazno 10,9. Prisustvo anemije, uz nezadovoljavajuću praksu dojenja i nadohrane, nezdrave prehrambene navike i izrazito prisutnu gojaznost, ukazuju na potrebu javno zdrastvenog djelovanja i međusektorske saradnje, u cilju unaprjeđenja zdravlja i prevencije nutritivnih poremećaja posmatranih populacionih grupa, kao i populacije u cjelini. 6

SADRŽAJ Predgovor... 2 Skraćenice... 3 Sažetak... 4 SADRŽAJ... 7 1 UVOD... 8 2 CILJEVI ISTRAŽIVANJA... 10 2.1 Opći ciljevi... 10 2.2 Specifični ciljevi... 10 3 METOD ISTRAŽIVANJA... 10 3.1 Ciljne skupine... 10 3.2 Uzorak... 10 3.3 Instrumenti istraživanja... 133 3.4 Krvne analize... 144 3.5 Antropometrijska mjerenja... 155 4 ETIČKA KOMPONENTA ISTRAŽIVANJA... 177 5 UČESNICI U ISTRAŽIVANJU... 177 6 OBUKA ZA RAD NA TERENU... 188 7 MEDIJSKA PROMOCIJA ISTRAŽIVANJA... 188 8 IMPLEMENTACIJA ISTRAŽIVANJA NA TERENU... 188 9 KONTROLA KVALITETA ISTRAŽIVANJA... 188 10 UNOS I OBRADA PODATAKA... 19 11 REZULTATI... 20 11.1 Karakteristike domaćinstava... 20 11.2 Osnovne karakteristike ispitanika... 26 11.3 Ishrana... 34 11.4 Objektivni nalaz... 50 11.5 Stanje uhranjenosti... 56 12 DISKUSIJA... 62 13 ZAKLJUČCI... 68 14 PREPORUKE... 69 15 UČESNICI U ISTRAŽIVANJU... 69 16 REFERENCE... 72 17 PRILOZI... CD 7

1 UVOD Anemija usljed nedostatka željeza je najučestlija deficijencija kako u svijetu, tako i kod nas (1). Anemija zahvata sve dobne skupine, a mala djeca i žene u reproduktivnoj dobi su pod najvećim rizikom. Poznato je da anemija usljed nedostatka željeza, kao i druge nutritivne deficijencije, predstavlja rizik za razvoj mnogih oboljenja i može biti odgovorna za visoku stopu obolijevanja i umiranja (2). Procjenjuje se da su mikronutritivni deficiti odgovorni za oko 7,3 globalnog opterećenja bolestima, a deficijencija željeza i vitamina A, su rangirane među 15 vodećih uzroka globalnog opterećenja bolešću (3). Ukoliko posmatramo mortalitetnu statistiku Svjetske zdravstvene organizacije, uočava se da oko 0,8 miliona smrti (1,5 od ukupnih smrti), može biti dovedeno u vezu sa deficijencijom željeza svake godine i gotovo isto toliki broj sa deficijencijom vitamina A. Po definiciji pod anemijom se smatra snižen nivo hemoglobina u krvi. Vrijednosti hemogolobina na osnovu kojih se utvrđuje anemija su fiziološki definisane i razlikuju se prema uzrasta i spolu. Prevalenca anemije je različita za određene dobne skupine, pri čemu je utvrđeno da je ona najučestalija kod trudnica, novorođenčadi i male djece uzrasta 1-2 godine (50), potom kod školske djece (40), kod adolescenata (30-55), kod žena starijih od 15 godina (35) i kod predškolske djece (25). (1). Rizični faktori za nastanak anemije su nizak unos hrane životinjskog porijekla bogate željezom, neadekvatan unos vitamina C iz voća i povrća; unos narminica koje smanjuju apsorpciju željeza, period života kada su potrebe za željezom izrazito visoke (npr. rast i razvoj, trudnoća); gubitak krvi, akutne i hronične infekcije i parazitoze, te deficiti drugih mikronutrijenata, posebno vitamina A, B12, folata i riboflavina (2, 4). U Bosni i Hercegovini je do sada provedeno nekoliko istraživanja koja su se bavila utvrđivanjem prisustva anemije u određenim ciljnim skupinama, kao i procjenom stanja uhranjenosti i navika u ishrani, koji se mogu dovesti u vezu sa anemijom (5,6). Međutim, do sada nisu rađena istraživanja vezana za procjenu učestalosti anemije kod male djece, djece školskog uzrasta i adolescenata, te žena reproduktivne dobi, koje su posebno vulnerabilne populacione skupine. Također, nisu rađena ispitivanja navika u ishrani, kojim bi se mogao procijeniti unos željeza, kao i drugih mikronutrijenata, značajnih za prevenciju anemije, odnosno podsticanje absorpcije željeza. Također treba naglasiti da do sada nije provedeno niti jedno istraživanje za utvrđivanje prisustva anemije u Romskoj populaciji. 8

Prema istraživanju koje je provedeno 2009. godine procjenjeno je da u Bosni i Hercegovini živi 40.000 Roma (7). Iako su najveća manjinska grupa, Romi predstavljaju vulnerabilnu skupinu stanovnišva, kojoj treba posvetiti posebnu pažnju. Romi žive u zatvorenim zajednicama, a osim tradicionalnog nepovjerenje Roma prema okruženju, prisutna je i jezička barijera. Većina Roma, kako odraslih tako i djece, govori isključivo romskim jezikom, a sve to povlači, nedovoljnu edukaciju, niske kulturne i higijenske navike, nezaposlenost, nizak procenat pokrivenosti zdravstvenom i socijalnom zaštitom. S druge strane postoji problem slabog poznavanja kulture Roma, kao i još uvjek prisutne predrasude društva prema Romima. U ovom kontekstu, jasno je da se Romi suočavaju sa problemom nejednakosti u zdravlju. Stoga se napori zdravstvenog sektora, a posebno javnog zdravstva, zajedno sa ostalim sektorima društva, trebaju posebno usmjeriti na akcije za poboljšanje zdravlja romskog stanovništva. Zbog svega navedenog, istraživanje o anemiji među romskim stanovništvom odnosno među djecom i ženama, ima poseban značaj. 9

2 CILJEVI ISTRAŽIVANJA 2.1 Opći ciljevi Utvrditi prevalencu anemije i karakteristike unosa hrane kod djece i žena u Romskoj populaciji u Federaciji BiH, kako bi se razvile adekvatne strategije i programi za reduciranje i prevenciju pojave anemije usljed nedostatka željeza. 2.2 Specifični ciljevi Utvrditi prevalencu anemije kod djece uzrasta 6 do 59 mjeseci, djece uzrasta 5 do 15 godina i osoba ženskog pola uzrasta 15-49 godina u Romskoj populaciji Federacije Bosne i Hercegovine; Utvrditi praksu ishrane dojenčadi i male djece; Utvrditi unos hrane vezan za učestalost konzumiranja namirnica iz grupe hem i nonhem; Utvrditi postoje li razlike u pojavi anemije u odnosu na starost, tip naselja, socioekonomsko stanje; Utvrditi postoje li razlike u pojavi anemije u odnosu na učestalost konzumiranja pojedinih grupa namirnica (hem i non-hem); Utvrditi karakteristike unosa željeza iz hrane (hem i non-hem namirnice) kod osoba kod kojih je utvrđeno prisustvo anemije (pol, starost, tip naselja); Utvrditi stanje uhranjenosti djece uzrasta 0 do 59 mjeseci i 5 do 15 godina. 3 METOD ISTRAŽIVANJA Istraživanje o anemiji među romskom djecom i ženama je provedeno na teritoriji Federacije BiH tokom 2011.godine. 3.1 Ciljne skupine Istraživanjem su obuhvaćena djeca uzrasta 0-59 mjeseci, djeca uzrasta 5-15 godina i osobe ženskog spola uzrasta od 15-49 godina. 3.2 Uzorak Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini nije proveden još od 1991. godine, te tačan broj stanovnika i domaćinstava nije poznat. Prema službenoj procjeni Agencije za statistiku BiH u Bosni i Hercegovini ima 3,8 milion stanovnika i oko 1,15 miliona domaćinstava. Druge procjene govore u prilog manjeg broja stanovnika i domaćinstava u BiH. Veličina romske populacije u Bosni i Hercegovini se također različito procjenjuje i takve procjene su još manje pouzdane u odnosu na procjene osnovne populacije. Procjene o broju Roma koji žive u BiH se kreću u rasponu od 30.000 do čak 70.000 ili 1-2 romskog stanovništva u ukupnom stanovništvu BiH. Prema nekim procjenama oko tri četvrtine romskog stanovništva Bosne i Hercegovone živi u Federaciji BiH. 10

Nepouzdanost ovih podataka je činilo izbor uzorka za romsku populaciju otežanim i zahtijevao primjenu pragmatičnijih metoda selekcije domaćinstava. 3.2.1 Okvir uzorka Okvir uzorka za romska domaćinstva nije postojao do 2010. godine kada je Ministarstvo civilnih poslova, kao dio projekta Dekada Roma izvršilo popisivanje Roma u BiH. Ovim popisom je dobivena lista od 4302 romska domaćinstva u Bosni i Hercegovini, od čega je u Federaciji Bosne i Hercegovine popisano 3206 domaćinstava. Popisivanje romskih domaćinstava nije izvršeno u svim opštinama u BiH, nego samo u onim u kojima postoje romska naseljena mjesta, te ovaj okvir nije idealan. Kako bolji okvir za uzorak ne postoj, ovaj je poslužio za izradu pragmatičnog načina izbora domaćinstava iz romske populacije. 3.2.2 Veličina uzorka za romsku populaciju Veličina uzorka za romsku polulaciju je određena Protokolom istraživanja. Alokacija uzorka je urađena po kantonima i opštinama Federacije BiH u kojima se nalaze romska naselja. Uzorak je obuhvatio 700 domaćinstava u trideset popisnih krugova u šest kantona Federacije BiH: Unsko-sanski, Tuzlanski, Zeničko-dobojski, Srednjebosanski, Hercegovačkoneretvanski i Kanton Sarajevo odnosno svi u kantoni sa romskim naseljima. Tabela 1: Uzorak romskih domaćinstava po kantonima Kantoni Broj domaćinstava u uzorku Unsko-sanski 35 Tuzlanski kanton 209 Zeničko-dobojski 209 Srednjebosanski 106 Hercegovačko-neretvanski 11 Kanton Sarajevo 130 Ukupno 700 Planirano je da se u odabranim domaćinstvima obuhvati 700 žena uzrasta 15-49 godina, 500 djece uzrasta 0-49 mjeseci i 500 djece uzrasta 5-15 godina. Tabela 2: Uzorak po ciljnim grupama Ciljne grupe Broj Domaćinstva sa djecom starosti 0-4 godine 500 Domaćinstva sa djecom starosti 5-14 godina 500 Domaćinstva sa ženama starosti 15-49 godina 700 11

3.2.3 Dizajn uzorka za romsku populaciju Uzorak je bio samoponderirajući sa implicitnom stratifikacijom i sistematskim izborom domaćinstava po opštinama, a alokacija uzorka je izvršena proporcionalno veličini romske populacije u opštinama kao osnovnim stratumima. U ovom uzorku nisu korišteni ponderi, odnosno svako izabrano domaćinstvo je imalo ponder jednak jedinici. Iz okvira uzorka su izbačene opštine koje su imale manje od 20 romskih domaćinstava, odnosno u kojima bi alocirani uzorak bio manji od 5 domaćinstava. Kombinacijom neprobabilističkog i probabilističkog pristupa je u skladu sa opisanom alokacijom izvršen odabir 700 romskih domaćinstava. Neprobabilistički metod izbora je bio po principu kvota uzorka, odnosno anketari su popisali sva zatečena romska domaćinstva koja ispunjavaju određene kriterije u naseljenim mjestima u opštinama u kojima živi ova populacija. U ovu svrhu je korištena lista naseljenih mjesta sa romskom populacijom kreirana u 2010. godini. Da bi se izbjegla pristrasnost u izboru domaćinstava u posljednjoj fazi izbora primjenjen je probabilistički pristup baziran na: slučajnom redoslijedu posjete pojedinim romskim naseljenim mjestima unutar opštine datumu rođenja nosioca domaćinstva u romskom domaćinstvu i njegovoj pripadnosti unaprijed određenom randomiziranom vremenskom rasponu za svaki stratum (opštinu). 3.2.4 Izbor romskih domaćinstava unutar stratuma Unutar svakog stratuma u uzorku su posjećena sva domaćinstva, te je zabilježena informacija da li se radi o romskom domaćinstvu ili o nekom drugom domaćinstvu. Romska domaćinstva su potom upisana u poseban obrazac u koji je zabilježen datum rođenja nosioca domaćinstva odnosno referentna osoba. Ukoliko ovaj datum rođenja nije bio raspoloživ, uzimao se je datum rođenja najstarijeg člana domaćinstva. Ako datum rođenja nije bio raspoloživ niti za jednog člana domaćinstva, kao referentni datum se je uzimao datum rođenja anketara/anketarke. (Prilog 1). Za svaki stratum unutar uzorka je na slučajan način izabrana polazna tačka (dan i mjesec i krajnja tačka (dan i mjesec). Ove tačke su izračunate na osnovu veličine uzorka, korištenjem raspoloživih podataka iz okvira uzorka i bile su različite za različite stratume. Intervjuisana su sva romska domaćinstva za koja se je datum rođenja referentne osobe nalazio između polazne i krajnje tačke za posmatrani stratum. Ovaj metod je osigurao randomizaciju i otklonio pristrasnost u izboru romskih domaćinstava. (Prilog 1) Uslijed demografskih promjena u populaciji Roma, bilo je moguće očekivati da unutar randomiziranog vremenskog perioda za svaki stratum bude više ili manje romskih domaćinstava nego što se inicijalno očekivalo. S ciljem da se veličina uzorka po stratumima zadrži fiksnom, anketari su primijenili sljedeću strategiju izbora: 12

Ako je u posmatranom stratumu (opštini) broj romskih domaćinstava bio veći unutar randomiziranog vremenskog perioda od očekivanog broja domaćinstava, anketari su prestajali sa anketiranjem u momentu dostizanja planiranog broja anketiranih domaćinstava. Ako je u posmatranom stratumu (opštini) broj romskih domaćinstava bio manji unutar randomiziranog vremenskog perioda od očekivanog broja domaćinstava, anketari su povećali krajnji datum randomiziranog vremenskog perioda za jedan mjesec i izvršili dodatno anketiranje počevši od početka liste romskih domaćinstava (dakle, od prvog posjećenog naseljenog mjesta u opštini) obuhvatajući sva domaćinstva koja ispunjavaju novi kriterij. U momentu dostizanja planiranog broja anketiranih domaćinstava za stratum, anketiranje u tom startumu je prestajalo. Ako je broj anketiranih romskih domaćinstava još uvijek bio manji od planiranog (nakon ponovne posjete svim naseljenim mjestima u opštini), anketari su dodavali još jedan mjesec na kraj randomiziranog vremenskog perioda i ponavljali proceduru. Ponavljanje procedure se vršilo sve dok se ne postigne planirani broj anketiranih domaćinstava u stratumu ili dok se ne anketiraju sva domaćinstva unutar stratuma. 3.3 Instrumenti istraživanja Instrumente istraživanja čini set upitnika prilagođenih predmetu istraživanja. Korišteni su sljedeći instrumenti istraživanja: upitnik za domaćinstvo, upitnik za djecu uzrasta 0-59 mjeseci, upitnik za djecu uzrasta 5-15 godina, upitnik za žene starosti od 15-49 godina, a kod anemičinih ispitanika i 24-časovni upitnik o unosu hrane po sjećanju. Upitnici su pripremljeni na osnovu međunarodno preporučenih upitnika, prilagođenih situaciji u našoj zemlji. 3.3.1 Upitnik za domaćinstvo Upitnik za domaćinstvo sadrži pitanja koja se odnose na osnovne demografske, socioekonomske karakteristike domaćinstva i dostupnost namirnica u domaćinstvu (Prilog 2). 3.3.2 Individualni upitnici za djecu uzrasta od 0-59 mjeseci, djecu 5-15 godina i žene 15-49 godina Upitnici za ispitivanje dnevnih i sedmičnih navika ishrane su obuhvatili set pitanja o navikama u ishrani odnosno učestalosti konzumiranja određenih namirnica i pića, te pitanja o praksi ishrane djece 0-23 mjeseca. Upitnici sadrže i pitanja vezana sa zdravstveno stanje ispitanika (aktuelne, preležane bolesti). Upitnici su prilagođeni uzrasnim kategorijama ispitanika: Upitnik o ishrani djece od 0-59 mjeseci, modifikovani je upitnik Kalifornijskog Odjela za javno zdravstvo (Child Nutrition Questions - California Department for Public Health); Upitnik o ishrani djece uzrasta od 5-15 godina je modifikovani i prošireni upitnik studije 13

Zdravstveno ponašanje školske djece (Health Behaviour of School Children) i Upitnik za žene od 16 do 49 (modifikovani upitnik Houshould istraživanja) (Prilozi 3-5). Upitnik o unosu hrane u toku dvadeset četiri sata po sjećanju je baziran na metodologiji istraživanja An Interactive 24-hour Recall for Assessing the Adequacy of Iron and Zinc Intakes in Developing Countries (7). Ograničenja u primjeni ovog upitnika odnose se na djecu mlađu od 8 godina, za koju su odgovarali roditelji ili članovi uže porodice. Ovaj upitnik je primjenjen samo kod osoba kod kojih su vrijednosti hemoglobina prilikom mjerenja bile ispod referentnih vrijednosti prema kriterijima Svjetske zdravstvene organizacije (8). Međutim, podaci iz ovog upitnika nisu obrađeni zbog velikog broja neodgovora i nepotpunih odgovora. Za procjenu unosa hrane odnosno unosa pojedinih grupa namirnica korišteni su indikatori preporučeni u Izvještaju o monitoringu ishrane u oblasti javnog zdravstva u zemljama evropskog regiona Making way for a healthier lifestyle, Monitoring Public Health Nutrition in Europe, List of indicators (12) i indikatori za procjenu prakse dojenačke ishrane i ishrane male djece Svjetske zdravstvene organizacije i Unicef-a (13). Tabela 3. Indikatori za procjenu nutritivnog unosa Indikator Konzumacija i dostupnost povrća (isključujući krompir i povrtni sok) Konzumacija i dostupnost voća (isključujući voćni sok) Konzumacija i dostupnost mesa i proizvoda od mesa Dojenje Operativna mjera Prosječni dnevni unos po glavi stanovnika < od 300 g/dan /ili uzeto sa voćem 400g/dan ili 5-6 porcija* Prosječni dnevni unos po glavi stanovnika < od 100 g/dan ili uzeto sa povrćem 400g/dan* < 80g/dan može biti udruženo sa povećanjem prevalence deficijencije željeza* Dojenje do 0-23 mjeseca; stopa isključivog dojenja do 6 mjeseci starosti** Kontinuirano dojenje * Indikatori EURODIET Stopa kontinuiranog dojenja sa 12-15 mj. i 20-23 mjeseca starosti** ** SZO/UNICEF Indikatori za procjenu prakse ishrane dojenčadi i male djece 3.4 Krvne analize Za krvne analize je korištena kapilarna krv iz prsta ispitanika. Vrijednost hemoglobina u krvi je utvrđena po metodologiji definisanoj u publikaciji Anemia Testing in Population-Based Surveys, korištenjem HemoCue fotometra (Photometer, HemoCue Hb 301/SET)(9). Za procjenu anemije na osnovu vrijednosti hemoglobina korištene su referentne vrijednosti Svjetske zdravstvene organizacije (10,11). Djeca uzrasta od 0-6 mjeseci se ne uključuju u procjenu, jer do 6 mjeseci starosti, nose adekvatne rezerve željeza iz perinatalnog perioda, te su pod malim rizikom od razvoja anemije. 14

Tabela 4. Definicija anemije na osnovu vrijednosti hemoglobina prema kriterijima Svjetske zdravstvene organizacije Dobna skupina Blaga do umjerena anemija (Hb g/dl) Ozbiljna anemija (Hb g/dl) Djeca od 6-59 mjeseci 7-10,9 < 7 Djeca od 5-11 godina 7-11,4 < 7 Djeca od 12-14 godina 7-11,9 < 7 Žene >od 15 godina 7-11,9 < 7 Također su za ocjenu ozbiljnosti anemije s aspekta javno zdravstvenog značaja korišteni kriteriji Svjetske zdravstvene organizacije (8): Prevalenca anemije <5, bez javno zdravstvenog značaja Prevalenca anemije 5-19,9, problem prisutan u blagom obliku Prevalenca anemije 20,0-39,9 problem prisutan u umjerenom obliku Prevalenca anemije >40, ozbiljan javno zdravstveni problem 3.5 Antropometrijska mjerenja Stanje uhranjenosti djece je utvrđeno antropometrijskim mjerenjima visine/dužine i težine djece uzrasta 0-15 godina. Antropometrijska mjerenja su obavili posebno educirani anketari-mjerači, pri čemu je korištena slijedeća oprema: za mjerenje težine korištena je Unicef-ova digitalna elektronska vaga Seca 881U, do 150 kg maksimalne težine, sa preciznošću od 100 gr., te poratabilna korita i visinomjeri (Seca 206), sa preciznošću od 0,1 cm, za mjerenje visine odnosno dužine djece koja ne mogu stajati. Mjerenja su obavljena po standardnim protokolima mjerenja težine i visine/dužine iz Istraživanja zdravstvenog i socijalnog stanja djece i žena u F BiH (Mulitple Cluster Indicator Survey) i Istraživanja riziko faktora u nastanku hroničnih nezaraznih bolesti u F BiH. Stanje uhranjenosti djece je procijenjeno na osnovu odstupanja indeksa stanja uhranjenosti od medijane referentne populacije, a za referentnu populaciju su korišteni Standardi rasta djece 0-5 godina Svjetske zdravstvene organizacije 2006., (14) i SZO reference za školsku djecu i adolescente 2007. (15). 15

Tabela 5. Definicije indikatora stanja uhranjenosti djece Indikator Definicija Prevalenca zakržljalosti djece Prevalenca pothranjenosti djece Procenat djece ispod 5 godina odnosno uzrasta 5-15 godina čija je tjelesna visina u odnosu na dob ispod -2 odnosno -3 standardna odstupanja od srednje vrijednosti referentne populacije *,** Procenat djece ispod 5 godina odnosno djece uzrasta 5-10 godina čija tjelesna težina u odnosu na dob ispod -2 odnosno -3 standardne jedinice odstupanja od srednje vrijednosti referentne populacije*,** Prevalenca mršavosti djece Procenat djece ispod 5 godina odnosno 5-10 godina čija je tjelesna težina u odnosu na tjelesnu visinu ispod -2 odnosno -3 standardne jedinice odstupanja od srednje vrijednosti referentne populacije*, ** Procenat djece 5-15 godina čiji je indeks tjelesne mase (težina(kg)/visina(m) 2 ) u odnosu na dob ispod -2 odnosno -3 standardne jedinice odstupanja od srednje vrijednosti referentne populacije** Prevalenca prekomjerne težine/gojaznosti kod djece Procenat djece ispod 5 godina čija je tjelesna težina u odnosu na tjelesnu visinu iznad +2 odnosno +3 standardne jedinice odstupanja od srednje vrijednosti referentne populacije* Procenat djece starosti 5-15 godina čiji je indeks tjelesne mase (težina (kg)/visina (m) 2 ) u odnosu na dob iznad +2 odnosno +3 standardne jedinice odstupanja od srednje vrijednosti (mediane) referentne populacije** * WHO Child Growth Standards 2006 ** WHO Growth Reference 5-19 years 2007 Za klasifikaciju ozbiljnosti malnutricije u populaciji djece 0-59 mjeseci korišteni su kriteriji Svjetske zdravstvene organizacije (16) Tabela 6. Klasifikacija ozbiljnosti malnutricije u populaciji djece starosti 0-59 mjeseci, SZO Indikator Pothranjenost (težina za dob <-SD) Mršavost (težina za visinu <-SD) Zakržljalost (visina za dob <-SD) Prevalenca () Niska Srednja Visoka Veoma visoka <10 10-19 20-29 >30 <5 5-9 10-14 >15 <20 20-29 30-39 >40 16

4 ETIČKA KOMPONENTA ISTRAŽIVANJA U istraživanju su poštovani principi Helsinške deklaracije, usvojeni na 18. Svetskoj skupštini održanoj juna 1964. godine. Za potrebe istraživanja je izrađen obrazac za Informirani pristanak ispitanika i Informirani pristanak ispitanika-roditelja, namijenjen za maloljetna lica, koja potpisuje roditelj u ime dijeteta ispitanika. S obzirom da je u istraživanju prevalence anemije u Federaciji BiH u 2012. godini, radi obavljanja biohemijskih mjerenja u cilju utvrđivanja vrijednosti hemoglobina korišten humani materijal (krv), za istraživanje je dobivena saglasnost Etičkog komiteta Ljekarske komore. 5 UČESNICI U ISTRAŽIVANJU Organizaciona struktura učesnika u istraživanju je zasnovana na metodologiji definisanoj u istraživanju An Anemia Testing in Population Based Surveys i iskustvima prethodnih istraživanja provedenih na populacionom nivou. Istraživanjem je upravljao nosilac istraživanja ispred Zavoda za javno zdravstvo FBiH, uz podršku užeg i šireg istraživačkog tima. Ključne osobe u realizaciji istraživanja su entitetski koordinator i članovi užeg i šireg istraživačkog tima. Zadaci svih članova tima su detaljno opisani u Protokolu istraživanja. Entitetski koordinator je u saradnji sa članovima užeg istraživačkog tima, kojeg su činili specijalisti iz oblasti javnog zdravstva, definisao metodologiju istraživanja i kordinirao provođenje svih faza istraživanja. Širi istraživački tim su činili profesori medicinskog fakulteta iz oblasti javnog zdravstva i pedijatrije hematologije, te stručnjaci iz oblasti statistike i informatike koji su radili na izradi uzoraka, izradi baze podataka i statističkoj obradi podataka. Terenski tim su činili kantonalni koordinatori za romsku populaciju (4), anketari (7) i mjerači (7) i kontakt osobe iz romske populacije (17), koje su omogućile ulazak u romska naselja i domaćinstva. Članovi terenskog tima su odabrani preko predstavnika romske zajednice, što je pomoglo prihvatanju istraživanja u romskoj zajednici. Jedan tim na terenu se sastojao od dva člana: anketara i mjerača. Članovi terenskog tima su bili odgovorni za provođenje istraživanja u odabranim romskim naseljima, kao i poštivanje vremenskih rokova i utvrđene metodologije rada. Rad na terenu su organizovali kantonalni koordinatori za romsku populaciju, a superviziju je obavio imenovani član užeg istraživačkog tima. U istraživanju su učestvovali i kontrolori iz Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, koji su prije unosa pregledali svaki upitnik. 17

6 OBUKA ZA RAD NA TERENU Edukaciju timova za rad na terenu je organizovao uži istraživački tim Zavod za javno zdravstvo uz podršku šireg istraživačkog tima. Radionica je trajala pet dana, a prisustvali su svi članovi terenskih timova. U uvodnom dijelu je naglašen značaj istraživanja, te objašnjen cilj istraživanja i metodologija rada na terenu. Značajan dio radionice se je odnosio na praktičan rad, tokom kojeg su učesnici vježbali primjenu naučenih znanja: odabir domaćinstava prema uzorku, šifriranje i popunjavanje anketnih upitnika, obavljanje antropometrijskih mjerenja, te imali praktičnu obuku za rad sa HemoCue fotometrom, koja se je izvršila u skladu sa Protokolom po prilagođenoj metodologiji definisanoj u dokumentu Anemia Testing in Population-Based surveys. Članovi tima koji su bili zaduženi za određivanje hemoglobina u krvi (mjerači), su dio praktične obuke vezane za vađenje krvi i obavili u domu zdravlja Sarajevo. Koordinator i anketari su prošli obuku vezanu za način primjene upitnika o 24 časovnom konzumiranju namirnica, kako bi usvojili vještine koje se odnose na demonstraciju i ocjenu veličine standardnih porcija, te njihovo evidentiranje u upitnik. Polaznici obuke su biti posebno obučeni o pristupu koji treba primijeniti pri intervjuisanju kako bi se dobile što detaljnije informacije o unosu hrane u toku proteklog dana. Obuku su prošla 4 koordinatora, 7 anketara i 7 mjerača. 7 MEDIJSKA PROMOCIJA ISTRAŽIVANJA Kako bi se stanovništvo informisalo o provođenju istraživanja i njegovom značaju, Istraživanje je prezentirano putem štampanih i elektronskih medija na nivou Federacije BiH i putem lokalnih medija. 8 IMPLEMENTACIJA ISTRAŽIVANJA NA TERENU 2012. godine. Implementacija istraživanja na terenu je započela početkom maja i trajala do kraja juna 9 KONTROLA KVALITETA ISTRAŽIVANJA U istraživanju se primjenila jedinstvena metodologija i standardizacija postupaka za prikupljanje podataka (odgovarajuća stručna uputstva i obrasci za unos podataka), uniformna baždarena oprema za potrebe istraživanja i obučeni anketari sa sa potvrđenim kvalitetom za obavljanje istraživačkog rada na terenu. Nadzor nad terenskim radom se provodio svakodnevno od strane kantonalnih koordinatora istraživanja i obuhvatio je kontrolu izvođenja anketiranja i kontrolu vađenja krvi i 18

antropometrijskih mjerenja, verifikaciju prikupljenih podataka i stalnu komunikaciju sa terenskim timovima, kako bi se na vrijeme rješavali svi problemi u toku terenskog rada. Svakodnevno vođenje evidencija o obavljenim posjetama u domaćinstvima i ishodima posjete bila je obaveza anketara a podaci su se evidentirali u evidencioni obrazac za anketare. Po završetku anketiranja u domaćinstvu, timovi su sve ankete, odnosno popunjen upitnik za domaćinstvo i sve upitnike za odgovarajuće članove domaćinstva detaljno pregledavali i grupisane dostavljali svom koordinatoru. Provođenje istraživanja u romskoj populaciji je praćeno i od strane federalnog supervizora, koji je bio u redovnom kontaktu sa koordinatorima. Federalni supervizor pored stalne kontrole tokom prikupljanja podataka obavio i superkontrolu tokom rada na terenu, u cilju provjere da li je procedura prikupljanja podataka i mjerenja obavljena u skladu sa predviđenom metodologijom, tj. da li su anketari i koordinatori pratili instrukcije iz uputstva dobijene tokom obuke za istraživanje. 10 UNOS I OBRADA PODATAKA Nakon dobivanja popunjenih upitnika sa terena i njihove finalne kontrole u Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH, urađen je unos podataka u za to posebno pripremljenu bazu, koju je kreirao stručnjak za ovu oblast. Unos podataka su obavile tri prethodno educirane osobe iz Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH. Prije analize urađena je kontrola kvaliteta unesenih podataka. Podaci su analizirani korištenjem softverskog programa SPSS (Statistical Package for Social Science-Statistički paket za društvene nauke). Urađena je deskriptivna statistička analiza koja je obuhvatila utvrđivanje učestalosti odgovora na svako pojedinačno pitanje u upitnicima (informacioni panel za domaćinstva i individualni upitnici). Na pojedinim pitanjima utvrđena je učestalost odgovora prema polu, geografskom području, nivou hemoglobina i sl. Tabeliranje podataka je izvršeno u skladu sa definisanim indikatorima i ciljevima istraživanja. Za sve ove indikatore je izračunata relativna standardna greška (RSE), čije su vrijednosti prikazane ispod odgovarajuće kolone u tabelama tako da je svaka standardna greška prikazana ispod indikatora na koji se odnosi. Za analizu je korišteno sljedeće: ako je: RSE < 10 taj podatak je korišten kao dobra procjena, za 10 RSE < 20 procjena je manje sigurna, ako je 20 RSE < 30 procjena je nesigurna, te za RSE 30 procjena je ekstremno nesigurna. Pored korištenja RSE ako je broj podataka manji od 20, onda su procjene statistički nepouzdane (u ovom slučaju se podatak ne objavljuje). U slučaju da je broj podataka od 20-19

49, onda je procjena statistički manje pouzdana (u ovom slučaju se podatak stavlja u zagradu). S obzirom da je bilo potrebno porediti karakteristike promjenljivih varijabli među starosnim kategorijama ciljne populacije, izvršeno je spajanje baza prema onim pitanjima koja su u upitniku bila identično definisana za sve tri ciljne populacije (0 do 59 mjeseci, 5 do 15 godina i 15 do 49 ). 11 REZULTATI U izvještaju su prikazani rezultati koji se odnose na domaćinstava, opće karakteristike ispitanika, navike u ishrani djece i žena, vrijednosti hemoglobina u krvi, te vrijednosti antropometrijskih mjerenja djece. 11.1 Karakteristike domaćinstava Istraživanjem su obuhvaćena 682 romska domaćinstva u Federaciji BiH, sa najvećim učešćem domaćinstava u Tuzlanskom kantonu (30,8), a najmanjim u Hercegovačkoneretvanskom kantonu (1,6). (Prilog 6, tabela 1) Grafikon 1: Distribucija domaćinstava po kantonima 30.8 28.4 15.5 18.5 5.1 1.6 USK TK ZDK SBK HNK KS 20

11.1.1 Broj članova domaćinstva Najveći broj romskih domaćinstava u prosjeku ima 4,7 članova. Svako domaćinstvo u prosjeku ima 0,9 djece uzrasta 0-5 godina, 1,1 dijete uzrasta 5-15 godina i 1,1 ženu starosti 15-49 godina. (Prilog 6, tabele 2, 2.1-2.4) Grafikon 2: Broj članova domaćinstva 23.6 29.1 20.4 26.9 Do 3 člana 4 člana 5 članova 6 i više članova 11.1.2 Prihodi i materijalno stanje domaćinstva Najveći procenat romskih domaćinstava (58,6) ima jedan izvor prihoda, a čak četvrtina domaćinstava nema nijedan izvor prihoda (25,5). (Prilog 6, tabele 3, 3.1) 21

Grafikon 3: Domaćinstva prema broju prihoda 58.6 25.5 13.5 2.4 Nema prihoda 1 prihod 2 prihoda 3 + prihoda Domaćinstava koja imaju prihode, u najvećem procentu kao glavni izvor prihoda navode sopstveni posao (30,8), socijalnu pomoć (17,7), platu kod privatnika (11,9) ili nešto drugo (32). Zanemarivo mali procenat domaćinstava kao glavni izvor prihoda navodi poljoprivredu (0,2).(Prilog 6, tabela 4) Grafikon 4: Domaćinstva prema glavnom izvoru prihoda 32.0 30.8 17.7 11.9 3.2 4.2 0.2 Drugo Penzija Plata u državnoj službi Poljoprivreda Plata kod privatnika Socijalna pomoć Sopstveni posao 22

Zemlju posjeduje skoro trećina domaćinstava (28,9), a automobil oko dvije petine (41,2). Većina domaćinstava posjeduje frižider (81,9), mašinu za pranje veša (58,6), TV u boji (90,9), mobilni telefon (87,2), a kupatilo ima (75,1). Pristup internetu, kao jedan od značajnih pokazatelja materijalnog stanja, ima svega 18,1 domaćinstava, te je samo 8,5 članova romskih domaćinstava tokom predhodne godine bilo na ljetovanju ili zimovanju. (Prilog 6, tabele 5, 6) Preko tri četvrtine domaćinstava ima ukupne mjesečne prihode ispod 600 KM, pri čemu su podjednako zastupljena domaćinstva koja imaju prihode do 100 KM, od 100-300 KM i od 300-600 KM (oko 26). Također, podjednako su zastupljena domaćinstva koja imaju prihode 1.500-2.000 KM i više od 2.000 KM (oko 1 domaćinstava). (Prilog 6, tabela 7) Grafikon 5: Domaćinstva prema ukupnom mjesečnom prihodu u KM 26.4 26.4 26.2 11.8 5.6 1.2 1.3 1.2 Do 100 KM 100-300 KM 300-600 KM 600-1000 KM 1000-1500 KM 1500-2000 KM 2000 KM + Odbija da odgovori Tri četvrtine ispitanika procjenjuju materijalno stanje svog domaćinstva kao vrlo loše i loše (75,3), dok ispod petine ispitanika materijalno stanje domaćinstva smatra prosječnim (18,4 ). (Prilog 6, tabela 8) 23

Grafikon 6: Procjena materijalnog stanja domaćinstva 43.8 31.5 18.4 4.3 1.2 0.7 Vrlo loše Loše Prosječno Dobro Vrlo dobro Ne zna 11.1.3 Troškovi domaćinstva za hranu i ostale životne potrebe Najveći procenat domaćinstava (45,9) je za troškove hrane tokom prethodnog mjeseca potrošio preko 70 ukupnih prihoda, a gotovo četvrtina domaćinstava (23,1) je na hranu potrošila 51-70 ukupnih mjesečnih prihoda. (Prilog 6, tabela 9) Grafikon 7: Procenat ukupnih prihoda domaćinstva potrošen na hranu 45.9 23.1 7.9 10.0 13.1 Manje od 30 30-50 51-70 Preko 70 Ne zna 24

Gotovo sva domaćinstva obezbjeđuju hranu za svoje potrebe kupovinom (93,1), četvrtina hranu dobiva kao pomoć od rođaka ili prijatelja (24,1), dok se čak 18,2 domaćinstava hrani u narodnoj kuhinji. Mali broj domaćinstava obezbjeđuje hranu sopstvenom proizvodnjom (4,8). (Prilog 6, tabela 10) Grafikon 8: Način na koji domaćinstva obezbjeđuju hranu za svoje potrebe 93.1 24.1 18.2 4.8 2.1 Kupovinom Dobijanjem pomoći od rođaka/prijatelja/ komšija Hrane se u narodnoj kuhinji Sopstvenom proizvodnjom Drugo Mali broj domaćinstava je odgovorio da su njihovi prihodi u toku prethodnog mjeseca bili dovoljni za životne potrebe. Tako je samo trećina domaćinstava (31,8) odgovorila da su njihovi prihodi bili dovoljni za hranu. Za oko četvrtinu domaćinstava prihodi su mogli zadovoljiti režijske troškove (26,4) i ličnu higijenu (24,6), a petina je imala dovoljno za higijenu domaćinstva (19,9). Najmanji broj domaćinstava je odgovorio da su im prihodi bili dovoljni za rekreaciju (1,5), za izlaske u kino ili pozorište (3,7) i za odjeću (10,0). (Prilog 6, tabela 11) 25

Grafikon 9: Prihodi domaćinstva dovoljni za životne potrebe 31.8 26.4 24.6 20.7 19.9 10.0 3.7 1.5 Ishranu Režijske troškove Ličnu higijenu Zdravstvenu zaštitu Higijenu Odjeću, obuću Izlaske u pozorište,... Rekreaciju 11.2 Osnovne karakteristike ispitanika Istraživanjem je obuhvaćeno ukupno 1826 ispitanika u Fedearaciji BiH, među kojima 596 djece uzrasta 0-5 godina, 494 djece uzrasta 5-15 godina i 736 žena reproduktivne dobi (15-49 godina) (Prilozi 7, 8, 9, tabela 1) Tabela 7. Broj ispitanika prema ciljnim skupinama Ciljne skupine Broj ispitanika Djeca uzrasta 0-59 mjeseci 596 Djeca uzrasta 5-15 godina 494 Žene starosti 15-49 godina 736 UKUPNO 1.826 26

11.2.1 Djeca uzrasta 0 5 godina Među 596 djece uzrasta 0-5 godina, obuhvaćenih istraživanjem je bilo nešto više dječaka (53,7) nego djevojčica (46,3). Posmatrano prema dobnim podgrupama, najmanje djece je bilo uzrasta do 6 mjeseci (4,5) i uzrasta 6-11 mjeseci (6,7). Petina djece je bila uzrasta 1-2 godine (19,8), dok je dvije trećine djece bilo starije od dvije godine (65,6). (Prilog 7, tabela 1) Grafikon 10: Djeca uzrasta 0-5 godina prema dobnim podgrupama 67.9 20.5 4.7 6.9 Do 6 mjeseci 6-11 mjeseci 12-23 mjeseca 24+ mjeseci Podaci istraživanja su pokazali da rodni list nema samo 7,6 djece uzrasta 0-5 godina, pri čemu dječaci u nešto većem procentu (8,5) nego djevojčice (5,8). Posmatrano prema uzrastu djece, najviše je djece od 6-11 mjeseci koja nemaju rodni list (17,5). (Prilog 7, tabela 2) Značajan procenat djece nema zdravstveno osiguranje (24,1), više dječaka (27,2) nego djevojčica (20,0). Najviše je djece u dobi od 6-11 mjeseci (35,0) koja nemaju zdravstveno osiguranje. (Prilog 7, tabela 3) 27

Grafikon 11: Djeca uzrasta 0-5 godina koja imaju rodni list i zdravstveno osiguranje 92.4 94.2 91.5 96.2 94.9 94.9 75.9 80.0 72.8 80.8 82.5 65.0 77.6 78.6 Ukupno Djevojčice Dječaci Do 6 mjeseci 6-11 mjeseci 12-23 mjeseci 24+ Ima rodni list Ima zdr. osiguranje Skoro sva djeca su rođena u bolnici (98,8). Rođenje djece u bolnici se smanjuje u posljednjih 6 mjeseci, tako je najmanje djece u dobi do 6 mjeseci (96,0) rođeno u bolnici, dok su sva ispitana djeca od 6 do 23 mjeseca rođena u bolnici. Kod kuće je bez stručne pomoći rođeno samo jedno dijete. (Prilog 7, tabela 4) Grafikon 12: Djeca uzrasta 0-5 godina prema mjestu rođenja 98.8 99.6 98.4 100.0 100.0 99.0 96.0 1.0 0.2 0.4 1.3 0.3 4.0 0.8 0.3 Ukupno Djevojčice Dječaci Do 6 mjeseci 6-11 mjeseci 12-23 mjeseci 24+ U bolnici Kod kuće uz stručnu pomoć U kući bez stručne pomoći 28

Skoro deset posto djece uzrasta 0-5 godina (9.5) je rođeno sa porođajnom težinom ispod 2500 grama, više djevojčica (12,5) nego dječaka (7,3). Najveći procenat djece koja su rođena sa niskom porođajnom težinom je u dobu do 6 mjeseci (14,8), a najmanji je u dobi od 6-11 mjeseci (5,0). Više djevojčica je rođeno sa niskom porođajnom težinom (12,5) nego dječaka (7,3). (Prilog 7, tabela 5) Tabela 8: Težina po rođenju djeteta Ukupno Spol Starost djeteta Svi ispitanici Ženski Muški Do 6 mjeseci 6-11 mjeseci 12-23 mjeseca 24+ mjeseci N N N N N N N Ispod 2500 g 56 9,5 34 12,5 23 7,3 4 14,8 2 5,0 8 6,8 42 10,9 Iznad 2500 g 531 90,5 237 87,5 292 92,7 23 85,2 38 95,0 109 93,2 343 89,1 Total 587 100 271 100 315 100 27 100 40 100 117 100 385 100 Prema izjavi majki/roditelja 4,2 djece je imalo poteškoće u rastu i razvoju (više dječaci (5,4) od djevojčica (3,3), a najviše djeca u dobi od 6 do 11 mjeseci (10,0). (Prilog 7, tabela 6) Oko trećina djece nije bila kod doktora u toku prošle godine (34), podjednako djevojčice i dječaci. Kod doktora nije išlo najviše djece uzrasta do 6 mjeseci (80) i djece uzrasta 6-11 mjeseci, dok je kod doktora bilo najviše djece uzrasta 12-23 mjeseca i to više puta. U prosjeku je jedno dijete kod doktora bilo 2,6 puta. (Prilog 7, tabela 7, 7.1) Glavni razlog posjete doktoru bila je visoka temperatura (64,1), koju je imalo dvije trećine djece u dobi od 6-11 mjeseci (76,2), bez razlika po spolu. U značajno manjem procentu glavni razlog posjete doktoru je bio učestali proljevi (7,7), urinarna infekcija i bolesti bubrega (3,1) ili neki drugi razlog. Zbog anemije u toku prošle godine kod doktora bilo svega troje djece starije od 24 mjeseca. (Prilog 7, tabela 8) Roditelji nisu odveli bolesno dijete doktoru u 3,6 slučajeva jer su imali poteškoća u pristupu zdravstvenoj zaštiti, što se desilo za 5 djevojčica i 1 dječaka. (Prilog 7, tabela 9) 29

Grafikon 13: Broj posjeta djece uzrasta 0-5 godina doktoru u toku predhodne godine 80.0 47.5 34.0 24.6 22.5 19.7 17.5 15.2 12.0 6.6 7.5 4.0 5.0 4.0 30.7 27.1 27.1 26.6 22.0 20.3 19.9 15.3 7.4 3.4 Ukupno Do 6 mjeseci 6-11 mjeseci 12-23 mjeseci 24+ mjeseci Nije bilo kod doktora Jednom Dva puta Tri puta 4 i više Istraživanje je pokazalo da je svega 2,9 romske djece ovog uzrasta išlo u vrtić, podjednako dječaci i djevojčice, gotovo svi stariji od 2 godine. Kao razlog zašto djeca ne idu u vrtić većina majki je navela da nisu imali potrebu za tim (92.5), a u manjem broju su izjavile da su imali poteškoće u pristupu vrtiću. (Prilog 7, tabela 10, 10.1) 11.2.2 Djeca uzrasta 5-15 godina U Federaciji BIH je u istraživanju učestvovalo ukupno 494 djece uzrasta 5-15 godina, podjednako djevojčice (48,9) i dječaci (49,3). Dvije trećine ove djece je bilo uzrasta 5-11 godina (65,3), trećina je bila uzrasta 11-15 godina (34,7). (Prilog 8, tabela 1) Veoma mali broj ove djece nema rodni list (3,5), nešto više djevojčica (4,1) nego dječaka (1,6), podjednako u obadvije posmatrane dobne skupine. (Prilog 8, tabela 2) Skoro jedna petina djece (19,1) ovog uzrasta nije zdravstveno osigurana, nešto više djevojčice (20,3) u odnosu na dječake (17,3), podjednako u obje posmatrane dobne skupine. (Prilog 8, tabela 3) 30

Grafikon 14: Djeca uzrasta 5-15 godina koja imaju rodni list i zdravstveno osiguranje 96.5 95.9 80.9 79.7 98.4 97.7 89.2 82.7 81.9 83.0 Ukupno Djevojčice Dječaci 5-11god. 11-15 god. Ima rodni list Ima zdr. osiguranje Skoro polovina djece uzrasta 5-15 godina u prošloj godini nije bilo kod doktora (46,3), podjednako dječaci i djevojčice. Najveći broj djece je tokom prošle godine posjetio doktora dva puta (19) i tri puta (14,1). U prosjeku je svako dijete imalo 1,9 posjeta kod doktora. (Prilog 8, tabela 4, 4.1) Glavni razlog posjete doktoru je bila visoka temperatura (73,0). Visoku temperaturu su imale nešto više djevojčice (76,9) od dječaka (69,8), a najviše djeca u dobi od 5-15 godina (77,0). Sljedeći razlog zbog kojeg su djeca najčešče išla doktoru je bio učestali proljev (5,7). U prošloj godini je samo jedan dječak uzrasta 5-11 godina bio kod doktora zbog anemije. (Prilog 8, tabela 5) Prema izjavi roditelja, iako je dijete bilo bolesno nisu ga odveli doktoru u 4,5 slučajeva pošto su imali poteškoća u pristupu zdravstvenoj zaštiti. Od 10-oro djece koja su imala problem pristupa zdravstvenoj zaštiti bilo je 8 djevojčica i 2 dječaka podjednako u obe dobne skupine. (Prilog 8, tabela 6) 11.2.3 Žene starosti 15-49 godina U istraživanju je učestvovalo 736 romskih žena starosti 15-49 godina. (Prilog 9, tabela 1) Najveći procenat ovih žena je bez škole (51.4) ili sa završenom osnovnom školom (41,9), dok je svega 6,4 žena je završilo srednju školu. Višu školu ili fakultet su završile smo dvije žene (0,3). 31

Bez škole je najviše žena starijih od 25 godina (54,6), a najmanje žena starosti 15-18 godina (38,9), dok je sa završenom srednjom školom najviše najmlađih žena (52,8). Srednju školu je završilo najmanje žena starijih od 25 godina (5,7). (Prilog 9, tabela 2) Grafikon 15: Žene starosti 15-49 godina prema obrazovnom statusu 38.9 44.8 54.6 52.8 47.0 39.3 8.3 8.2 5.7 0.3 Bez škole Osnovna škola Srednja škola Viša i fakultet 15-18 19-24 25+ Gotovo sve romske žene u Federaciji BiH su nezaposlene (95,4). Među malim brojem žena koje su zaposlene (33 žene), stalno zaposlenje ih ima ispod trećine (31.3). (Prilog 9, tabela 3, 3.1) Oko trećine romskih žena (30,0) nije zdravstveno osigurano, među kojima je najviše žena starosti 15-18 godina (25,3). (Prilog 9, tabela 4) 32