ŠKOLSKI KURIKULUM INDUSTRIJSKA ŠKOLA, SPLIT RUJAN 2017.

ŠKOLSKI KURIKULUM INDUSTRIJSKA ŠKOLA, SPLIT RUJAN 2017.

UVOD Školskim kurikulumom definirani su svi sadržaji, procesi i aktivnosti koji su usmjereni ka ostvarivanju ciljeva i zadataka odgoja i obrazovanja kako bi se promovirao intelektualni, osobni, socijalni, duhovni i tjelesni razvoj učenika. Glavni zadatak ovog kurikuluma je razvoj jedinstvenog profila Industrijske škole. Temeljni dokument za izradu Školskog kurikuluma je Nacionalni kurikulum. CILJ 1. Definirati temelje rada Škole. 2. Utvrditi dugoročni i kratkoročni plan i program Škole s izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima (donosi se na temelju nacionalnog kurikuluma i nastavnog plana i programa). 3. Odrediti nastavni plan i program izbornih predmeta, izvannastavne i izvanškolske aktivnosti i druge odgojno-obrazovne aktivnosti, programe i projekte prema smjernicama hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda. ZADACI Školskim kurikulumom se utvrđuju: aktivnost, program i/ili projekt ciljevi aktivnosti, programa i/ili projekta namjena aktivnosti, programa i/ili projekta nositelji aktivnosti, programa i/ili projekta i njihova odgovornost način realizacije aktivnosti, programa i/ili projekta vremenik aktivnosti, programa i/ili projekta detaljan troškovnik aktivnosti, programa i/ili projekta način vrednovanja i način korištenja rezultata vrednovanja. NOSITELJI AKTIVNOSTI IZRADE I DONOŠENJA ŠKOLSKOG KURIKULUMA Školski kurikulum donosi Školski odbor na prijedlog Nastavničkog vijeća a za organizaciju i pripremu zadužen je ravnatelj. JAVNOST RADA Školski kurikulum mora biti dostupan svakom roditelju i učeniku u pisanom obliku te objavljen na mrežnim stranicama Škole. DUGOROČNI PLAN I PROGRAM ŠKOLE Dugoročni plan i program škole s izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima donosi se na temelju nacionalnog kurikuluma i nastavnog plana i programa. Predstavlja redovno obrazovanje mladeži te obrazovanje odraslih za pojedina zanimanja. I. REDOVNO OBRAZOVANJE U školskoj godini 2017./2018. nastava se izvodi u tri područja rada i četiri različita zanimanja. Područja rada: - Strojarstvo - Brodogradnja - Elektrotehnika Zanimanja: - Instalater-monter

- CNC operater/operaterka - Brodomehaničar - Elektromehaničar CILJEVI PROGRAMA 1. Usvojenost znanja i sposobnosti za rad. ZADACI 1. Osigurati sustavan način poučavanja učenika, poticati i unapređivati njihov intelektualni, tjelesni, estetski, društveni, moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima, 2. Osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i stručnih kompetencija, osposobiti ih za život i rad u promjenjivom društveno-kulturnom kontekstu prema zahtjevima tržišnog gospodarstva, suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija i znanstvenih spoznaja i dostignuća, 3. Odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima i pravima djece, osposobiti ih za življenje u multikulturalnom svijetu, za poštivanje različitosti i toleranciju te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva, 5. Osposobiti učenike za cjeloživotno učenje. NAMJENA Priprema i obrazovanje stručnih i pripremnih kadrova kao zadaće partnera svih odgojnoobrazovnih čimbenika na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini; Zadovoljenje potreba gospodarstva; Zadovoljenje potreba područne službe Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje; Ispunjavanje želja i potreba učenika; NOSITELJI PROGRAMA I NJIHOVA ODGOVORNOST Nositelji programa su: Ravnatelj; Stručni suradnici; Nastavnici; Vanjski suradnici; Administrativno, tehničko i pomoćno tehničko osoblje; Roditelji; Lokalna uprava i samouprava; Odgovorni su za: Pravovremenu i kvalitetnu pripremu i realizaciju nastavnih programa; Vrednovanje postignuća učenika; NAČIN REALIZACIJE PROGRAMA Prikupljanje informacija od partnera svih odgojno-obrazovnih čimbenika na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini o potrebama primjerenog obrazovnog programa; Usklađivanje želje učenika s potrebama gospodarstva; Ponuda prikladnih obrazovnih programa; Tijekom cijelog upisnog razdoblja obavještavat će učenike osnovnih škola u svojem okruženju o mogućnostima, programima, uvjetima upisa i postignućima Škole; Radi podizanja kvalitete nastave i racionalnije organizacije rada, u postupku ustrojavanja razrednih odjela škola će u jednom razrednom odjelu kombinirati nastavu s najviše tri skupine učenika onih obrazovnih programa u kojima nema razlika u nastavnom planu i nastavnim sadržajima više od 20 posto (osim ako to nije utvrđeno u Odluci o upisu), ne uključujući praktičnu nastavu ili praktični dio naukovanja.

Škola može u kombiniranim razrednim odjeljenjima, bez suglasnosti Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, povećati broj upisnih mjesta u jednom programu izobrazbe i smanjiti broj u drugom, ovisno o interesu učenika. Ako se za neki od programa ne prijavi dovoljan broj, učenicima će se ponuditi upis u drugi program za koji su se alternativno prijavili u postupku upisa. Programi će se izvoditi po nastavnim planovima koje propiše ministar: o u Školi; o u školskoj radionici; o u drugim ustanovama, trgovačkim društvima ili kod obrtnika, u skladu s ugovorom o izvođenju programa. Nastava se odvija putem predavanja, praktične nastave, stručne prakse, vježbi i seminara prema nastavnom planu i programu. Nastava se izvodi u klasičnim i specijaliziranim učionicama te drugim prostorima primjerenim nastavnim predmetima i izvannastavnim aktivnostima. Stručna praksa, praktična nastava i vježbe izvode se u laboratorijima, praktikumima, radionicama i sl. Škola radi u jednoj smjeni, o možebitnom radu u dvije smjene odlučuje Školski odbor. Škola skrbi o stalnom unapređivanju odgojno-obrazovnog rada. Unapređivanje odgojnoobrazovnog rada izražava se osobito: o u odgoju i obrazovanju učenika o pitanjima ravnopravnosti spolova te pripremi oba spola za aktivno i ravnopravno sudjelovanje u svim područjima života; o u praćenju i omogućavanju učenicima da razviju individualne sklonosti i sposobnosti; o u profesionalnom informiranju učenika; o u pružanju pomoći učenicima koji imaju teškoća u učenju i vladanju; o u skrbi o zdravstvenom i socijalnom stanju učenika; o u pomoći nastavnicima u njihovu radu s učenicima; o u suradnji i savjetovanju s roditeljima o problemima učenika. U Školi se izvode izvannastavne aktivnosti učenika radi proširivanja obrazovnih sadržaja, poticanja individualnih sklonosti i sposobnosti učenika, razvijanja zajedništva učenika, razvijanja društvenog života i razonode učenika. Izvannastavne aktivnosti temelje se na načelu dragovoljnosti izbora sadržaja i oblika rada. Nositelji izvannastavnih aktivnosti su učenici, uz stručnu pomoć nastavnika i stručnih suradnika. Radi ostvarivanja nastavnih sadržaja i postizanja zakonom i nastavnim programom propisanih ciljeva i zadaća, Škola izvodi izlete i ekskurzije te poduzima druge odgovarajuće aktivnosti u skladu s provedbenim propisom koji donosi ministar obrazovanja te godišnjim planom i programom rada. Voditelj ekskurzije podnosi ravnatelju pisano izvješće o izvedenoj ekskurziji, njezinim rezultatima i materijalnim izdatcima. Stručno usavršavanje nastavnika; Cjeloživotno učenje nastavnika; VREMENIK PROVOĐENJA PROGRAMA Od 1. rujna tekuće do 31. kolovoza sljedeće godine. DETALJAN TROŠKOVNIK PROGRAMA Troškovi programa ovisni su o opremljenosti škole za pojedina zanimanja. Ulaganja škola planira Godišnjim planom i programom rada a odobrava ih Osnivač, Grad, MZOŠ i druga ministarstva i institucije na koje apliciramo. Financiranje nastavnika i opći materijalni troškovi propisani su zakonom i provedbenim propisima koji se odnose na srednje školstvo i korisnike Državnog proračuna.

NAČIN VREDNOVANJA I NAČIN KORIŠTENJA REZULTATA VREDNOVANJA Vrednovanje provode nastavnici praktične nastave ocjenjivanjem učenika a razredna vijeća i Nastavničko vijeće utvrđivanjem općeg uspjeha učenika na polugodištu, na kraju nastavne i školske godine te na obrani završnog rada. Rezultati vrednovanja koriste se na stručnim aktivima, razrednim i nastavničkom vijeću za unapređenje odgojno obrazovnog rada i stjecanja znanja i vještina učenika. Rezultati vrednovanja koriste se i za promociju školskih programa i objavu postignuća učenika i nastavnika. Uspješni učenici za postignute rezultate mogu biti pohvaljeni i nagrađeni. II. OBRAZOVANJE ODRASLIH 1. Program za stjecanje srednje stručne spreme u području rada strojarstvo, brodogradnja i elektrotehnika za zanimanja: s t r o j a r s t v o 1.1.obrađivač odvajanjem materijala, 1.2. alatničar, 1.3. monter i obrađivač rezanjem i deformacijom, 1.4. obrađivač lima, 1.5. instalater-monter, 1.7. mehaničar alatnih strojeva, 1.8. industrijski mehaničar, 1.9. industrijski precizni mehaničar, 1.10. mehaničar toplinskih uređaja, 1.11. mehaničar hidrauličnih uređaja, b r o d o g r a d nj a 1.12. brodomehaničar, 1.13. brodograditelj metalnog broda, 1.14. instalater brodskih instalacija, 1.15. monter i obrađivač rezanjem i deformacijom, e l e k t r o t e h n i k a 1.16. elektromonter, 1.17. elektromehaničar, 1.18. telekomunikacijski monter, 2. Program za stjecanje niže stručne spreme u području rada brodogradnje za zanimanja: b r o d o g r a d nj a 2.1. pomoćni brodomonter, 2.2. zavarivač REL postupkom, 2.3. zavarivač MAG postupkom, 2.4. zavarivač plamenom, 2.5. elektrolučni žljebač-brusač, 2.6. žljebač, rezač plamenom-brusač, 2.7. ravnač-rezač plamenom, 2.8. brodoskelar, 2.9. pomoćni instalater brodskih instalacija.

3. Program prekvalifikacije 4. Program osposobljavanja za poslove: 5.1. elektrozavarivač REL postupkom, 5.2. elektrozavarivač MAG postupkom, CILJEVI PROGRAMA Opisani su u poglavlju: I. Redovno obrazovanje. Primjenu ciljeva treba uskladiti prema programima obrazovanja odraslih. ZADACI - Opisani su u poglavlju: I. Redovno obrazovanje. NAMJENA - Opisani su u poglavlju: I. Redovno obrazovanje. Primjenu namjene treba uskladiti prema programima obrazovanja odraslih. NOSITELJI PROGRAMA I NJIHOVA ODGOVORNOST - Načelno su opisani su u poglavlju: I. Redovno obrazovanje. Detaljnije nositelje programa imenovat će Nastavničko vijeće i ravnatelj za svaki program posebno. NAČIN REALIZACIJE PROGRAMA - Načelno je opisan u poglavlju: I. Redovno obrazovanje. Detaljniju realizaciju utvrdit će Nastavničko vijeće i ravnatelj za svaki program posebno. VREMENIK PROVOĐENJA PROGRAMA - Programi stjecanja srednje stručne spreme u načelu traju od 1. rujna tekuće do 31. kolovoza sljedeće kalendarske godine. Programi prekvalifikacije provode se po zakonu i propisima koji se primjenjuju u srednjem školstvu za programe obrazovanja odraslih. DETALJAN TROŠKOVNIK PROGRAMA - Troškovnik programa je propisan Cjenikom za programe obrazovanja odraslih u Industrijskoj školi i propisima proisteklim iz Cjenika. NAČIN VREDNOVANJA I NAČIN KORIŠTENJA REZULTATA VREDNOVANJA - Načelno je opisan u poglavlju: I. Redovno obrazovanje. 5. Program usavršavanja za poslove: 4.1. elektromonter specijalist, 4.2. elektromehaničar specijalist, 4.3. zavarivač REL postupkom specijalist, CILJEVI PROGRAMA - Praćenje razvoja tehnologije, stjecanje, proširivanje i primjena novih znanja u pojedinim programima. ZADACI - Načelno su opisani su u poglavlju: I. Redovno obrazovanje. NAMJENA - Pojedincima, skupinama građana, udrugama, trgovačkim društvima, obrtima, NOSITELJI PROGRAMA I NJIHOVA ODGOVORNOST - Načelno su opisani su u poglavlju: I. Redovno obrazovanje. Detaljnije nositelje programa imenovat će Nastavničko vijeće i ravnatelj za svaki program posebno. NAČIN REALIZACIJE PROGRAMA - Predavanja, izleti, ekskurzije. VREMENIK PROVOĐENJA PROGRAMA - Po potrebi. DETALJAN TROŠKOVNIK PROGRAMA - Bit će propisan Cjenikom.

KRATKOROČNI PLAN I PROGRAM ŠKOLE ZA ŠKOLSKU GODINU 2017./2018. Kratkoročni plan i program škole s izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima donosi se na temelju nacionalnog kurikuluma i nastavnog plana i programa. Kratkoročni plan i program rada škole donosi se ovim kurikulumom a preciznije pojedinosti utvrdit će se Godišnjim planom i programom rada škole za svaku školsku godinu do 30. rujna.

HRVATSKI JEZIK Povijesni aspekt Učenje hrvatskog jezika, kao materinjeg jezika u školama, ima dugu tradiciju. Značaj hrvatskog jezika u školama ne podrazumijeva samo jezično i književno obrazovanje, već i osnovu općeg obrazovanja. Stoga učenje materinjeg jezika i književnosti ima višestruko značenje. Tijekom 20. st. hrvatski jezik dobio je posebni status predmeta odgovornog za razvoj sposobnosti razumijevanja, čitanja, pisanja, razgovora, diskusije i razmišljanja, ali također je postao predmet kulturnog razvoja u cilju razvijanja kreativnosti i stvaranje interesa te uživanja u jeziku i književnosti. Kulturna baština Predmet Hrvatski jezik značajan je propagator naše kulturnonacionalne baštine. Glavni je zadatak razviti predodžbu razvoja hrvatskog jezika i književnosti od samih početaka do današnjih dana. Kroz nastavu hrvatskog jezika učenici će se upoznati s važnim djelima nacionalne književnosti, ali i reprezentativnim djelima svjetske književnosti te na taj način spoznati značaj kulturne baštine, prenoseći znanja iz prošlosti, razvijajući kolektivnu svijest o važnosti kulturne baštine uopće. Književnost Književnost ima jasno mjesto u predmetu Hrvatski jezik, kako glede toga što je književnost važan aspekt hrvatske kulturne povijesti, tako i stoga što čitanje zauzima bitno mjesto u osobnom i jezičnom sazrijevanju i razvoju. Dobra književnost je vrijedan moralni i estetski stimulans, koji proširuje raspoložive mogućnosti kod učenika te stvara svjetonazor prema vlastitom iskustvu. U isto vrijeme književnost daje primjere kako se određena tema može iskazati i obraditi koristeći se različitim formama jezika. Dobra književnost je izvrstan poticaj za učeničko vlastito stvaralaštvo, a također može poslužiti i kao jezični model. Učenje jezika/ književnosti razvija sposobnosti razumijevanja, doživljaj i

procjenu nacionalne i svjetske književnosti od rane prošlosti do današnjih dana. Učenje jezika Učeći hrvatski jezik, učenici će, svatko prema svojim sposobnostima, naučiti iskazati sebe jasno i nedvosmisleno, i to u govornom i pisanom obliku. Međutim, pri tome ne smijemo zaboraviti činjenicu kako je svakodnevni jezik učenicima najpotrebniji u svakodnevnom životu, poslu i sredini u kojoj žive, te je upravo on funkcionalna (praktična) proza, jasno izložena i dograđivana (prakticirana) kroz strpljivu vježbu koncentracijom i odgovarajućim poučavanjem. Učenici će tako postati svjesni važnosti vlastitog istraživanja, jezika i govora tijekom života. Pomoću jezika oni odrastaju i sazrijevaju. Kroz jezik oni otkrivaju nove perspektive, nove obzore i nova znanja koja su im potrebna. Stoga je vrlo važno da hrvatski jezik stvara lingvističku svjesnost što će učenicima pojačavati njihovo jezično samopoštovanje, a istovremeno ih naučiti štovati ostale jezične oblike (dijalekte) koje mogu i sami koristiti. Učenje izražavanja i pisanja je kompleksan proces bez jednosmjernog puta do uspjeha. Učenicima se mora omogućiti razvijanje osjećaja za jezik, kao i stila prakticiranjem pisanja u različitim situacijama i različitim oblicima teksta. Pisanje uključuje i kreativnost i prilagođavanje jezičnim standardima, te bi vođenje u ovakvim procesima trebao biti jedan od važnih zadataka nastavnika hrvatskog jezika. Uz pomoć nastavnika kao i putem reakcija drugih učenika učenici razvijaju sposobnost procjene vlastitog uratka, bilo usmenog ili pisanog. Poznavanje gramatike i pravopisa Poznavanje gramatike i pravopisa kao i povijesnog razvoja hrvatskog jezika vrlo je važan segment nastave Hrvatskog jezika. Ukoliko učenici uspiju proširiti i obogatiti vlastiti rječnik i sposobnost izražavanja, nesumnjivo će tada znati primijeniti svoja znanja u potrebnoj terminologiji. Također je potrebno znati objasniti razvojni put hrvatskog jezika u njegovoj skupini slavenski jezici, kao i njegov današnji razvoj. Vrlo je važno da učenici spoznaju zašto i kako su se događale razne jezične promjene te kako su utjecali drugi jezici na razvoj hrvatskog

jezika i njegovu strukturu, te koliko ti utjecaji mogu biti dobri ili loši, poglavito danas u suvremenom svijetu i sveprisutnosti engleskog jezika. Sadržaj i ciljevi hrvatskog jezika Hrvatski jezik je glavni dio općeg obrazovanja, a važno je naglasiti i njegovu ulogu u odnosu na druge predmete. Jezikom se služimo kao oruđem za stvaranje misli. Vještina naše urođene govorne sposobnosti je pretpostavka za formiranje misli i osjećaja te na taj način i osnova za sva druga učenja. To je također bitno i za razvijanje osobnog i kulturnog identiteta, moralnih i estetskih svjesnosti kao i spremnost za društvenu usmjerenost. Predmet povezuje učenike sa znanjem o hrvatskoj i svjetskoj književnosti, kulturi, jeziku i društvu, životu i radu, kulturnoj tradiciji i masovnim medijima. Sve to omogućuje širenje učeničkih spoznaja o značaju razvoja hrvatske književne i jezične kulture unutar velikih kulturnih društava. Poučavanje hrvatskog jezika obuhvaća i dva jednaka aspekta: pisanje i govorenje koji su jednako zastupljeni u našoj kulturi. To znači obuhvaćanje mnogih različitih aktivnosti i opsežan tekstualni materijal. Glavni zadatak je naučiti učenike o jeziku i književnosti putem interakcije između tekstovnih materijala i radnih metoda. U tom smislu mora ih se pripremiti i za eventualni nastavak obrazovanja u struci, a posebno za prihvaćanje novih znanja u svim sferama života. Nastava Hrvatskog jezika odvija se kroz tri godine srednjoškolskog strukovnog obrazovanja. Nastava je koncipirana kao pregled znanosti o književnosti, teorije književnosti, povijesti književnosti (strane i nacionalne), gramatike i pravopisa, izražavanja i stvaranja. Eventualno rasterećivanje programa ne znači samo smanjivanje nastavnih jedinica, ono također podrazumijeva i moderniziranje interpretacije nastavnih jedinica. Najbolje metode, odnosno tehnike trebale bi biti one koje se razvijaju metodom suradničkog učenja, a potiču kritičko mišljenje i čitanje. Bez obzira što je zbog raznih tehničkih poteškoća ponekad teško organizirati nastavu na modernim osnovama mišljenja sam kako tradicionalni način i pristup nastavi neće dovesti do razvijanja vještina i stavova koje moderno društvo traži. Neminovna je spoznaja kako tradicionalni način poučavanja (frontalni) nikako ne pripada metodama koje dovode do rasterećenja gradiva, a ni

do kreiranja kritičkog mišljenja koje dovodi do toga da učenici sami mogu upravljati vlastitim znanjem i biti povezani s izvorom problema. Razvijanjem kritičkog mišljenja učenik bi trebao moći sagledati gradivo u cjelini, uočiti uzročno posljedične veze i odnose, klasificirati podatke po važnosti itd. Sasvim je sigurno kako ovakvi procesi mišljenja trebaju vremena kako bi zamijenili gotovo stoljetnu tradiciju razmišljanja u našim nastavnim procesima. Umjesto ponuđenog rješenja, dakle učeničke pasivnosti, trebala bi se razvijati učenička aktivnost. Sve ovo traži i nove pristupe učenju, poučavanju i procjenjivanju te bi stoga učenje trebalo poći od stajališta da bude primjenjivo učenikovu osobnom razvoju i njegovom uključivanju u socijalni život. Poučavanje bi trebalo biti interdisciplinarno i multidisciplinarno. Procjena (vrednovanja i ocjenjivanja ) je vrlo važna dimenzija kurikularnog procesa i predstavlja konstantnu aktivnost u razredu. Stavljanje u cjelinu s ostalim predmetima U sveobuhvatnom procesu učenja hrvatski jezik je važan i za učenje drugih predmeta. Tako bi uklapanje hrvatskog jezika s drugim predmetima trebao biti normalni proces u metodama rada obrazovnog procesa. Također je vrlo važno pronaći moguću točku presijecanja između hrvatskog jezika i strukovnih sadržaja. Bilo bi dobro izabrati neku temu iz strukovnih sadržaja kada se biraju teme za pisane radove i školske zadaće. Pri obradi pojedinih cjelina iz književnosti bilo bi dobro obrađivati tekstove koji se dodiruju ili imaju neku vezu sa strukovnim sadržajima. Ciljevi Stjecanje znanja s područja teorije književnosti koja su nužna za usvajanje znanja o izvorištima europskih književnosti, osnovnim predstavnicima i njihovim djelima. Uočavanja njihovog značaja za razvoj europske književnosti. Stjecanje znanja o književnopovijesnoj građi kako nacionalne tako i europske književnosti, o predstavnicima i njihovim djelima.

Povezivanje stilskih utjecaja kao i razvijanje analitičkog čitanja, zaključivanja. Stjecanje znanja i vještina o hrvatskom jeziku kao sredstvu komunikacije, osposobljavanje za samostalno čitanje, zaključivanje, razumijevanje i tumačenje književnih tekstova te jezično izražavanje i stvaranje. Poticanje čitalačkih sposobnosti, tj. razumijevanje književnih i jezičnih činjenica koje će se temeljiti na učenikovim vlastitim mentalnim i psihičkim sposobnostima, znanju i uvjerenju. Razvijanje sposobnosti kritičkog razmišljanja s umjetničkim i jezičnim vrijednostima kao i njihovo estetsko doživljavanje. Upoznavanje i usvajanje sustava hrvatskog jezika. Upoznavanje povijesti jezika radi poticanja sposobnosti za semantičko razlikovanje te radi poimanja složene povijesti cjelokupne hrvatske kulture i opće povijesti. Usmeno i pismeno služenje jezikom u svakodnevnom ophođenju te u situacijama koje se u suvremenom društvu očituju kao tipične i uobičajene i u kojima se pojedinac potvrđuje kao obrazovani pojedinac. I. Znanje - književnost: poznavanje i prepoznavanje vrsta književnih tekstova, povijest razvoja književnosti, pokreta, predstavnika i njihovih djela - jezik: a) gramatičko: poznavanje i prepoznavanje gramatičkih pravila, sintagme, sintakse te ustroja rečenice hrvatskog jezika b) pravopis: poznavanje pravopisa i pravogovora - izražavanje: vrste tekstova, načini i metode pisanja

II. Vještine - sposobnost objašnjavanja i interpretiranje određenih tekstova - sposobnost prepoznavanja načina umjetničkog stvaranja - sposobnost kritičkog čitanja umjetničkih tekstova, prepoznavanje i kritičko vrednovanje - sposobnost vlastitog izričaja - sposobnost obrazlaganja stava / argumentiranje - sposobnost pismenog obrazlaganja stava III. Teme/sadržaji književnost: - antička književnost - srednjovjekovna književnost - predrenesansa i humanizam - renesansa - barok - klasicizam - prosvjetiteljstvo - romantizam - realizam - modernizam - postmodernizam, suvremena književnost (20. st.) gramatika: - glasovne promjene - fonetika/ fonologija - morfologija - tvorba riječi - jednostavna glagolska vremena - složena glagolska vremena - sintaktički dijelovi rečenice - sintaksa - leksikologija - povijest jezika pravopis - veliko i malo slovo - pravopisni i rečenični znakovi

- alternacije ije, -je, -e - sastavljeno i rastavljeno pisanje riječi - pisanje riječi iz drugih jezika - kratice izražavanje - opisivanje - pripovijedanje i prepričavanje - kako pisati lektiru - kako pisati referat - kako pisati esej - dijalog i monolog - predstavljanje(prezentacija) - rasprava - komunikacijski tekstovi - životopis - molba za zaposlenje - poslovno pismo IV. Metode 1. Metode poučavanja - izlaganja: uvodi i sinteze, sažimanja - pojašnjenja - vođenje učeničkih aktivnosti - upute za rad - povratne informacije 2. Metode učenja - sažimanje usmeno / pismeno - odgovaranje na pitanje usmeno / pismeno - čitanje i interpretiranje umjetničkog teksta / usmeno pismeno - prepoznavanje izražajnih sredstava / književnih termina, uspoređivanje - objašnjavanje teme / motiva / ideje - izlaganje (artikuliranje) i obrazlaganje (argumentiranje) vlastitog stava (usmeno i pismeno) - suradničko učenje V. Vrednovanje/procjena

1. Vrednuje se: znanje književnosti: - vremensko određivanje pravaca, karakteristike i predstavnici - sposobnost analiziranja umjetničkog teksta - sposobnost izlaganja i samostalnost pri interpretaciji znanje jezika (gramatika i pravopis) - prepoznavanje dijelova rečenice - prepoznavanje vrsta riječi i njihovo određivanje - usvojeno gramatičko znanje izražavanje - procesi pisanja - razlikovanje vrsta tekstova 2. Načini vrednovanja: - ocjenjivanje usmenog prezentiranja - ocjenjivanje pismenih radova, sadržaj, stilski, pravopisno - ocjenjivanje pisanog rada / sastavi,eseji,referati, lektira - ocjenjivanje gramatičkih analiza - ocjenjivanje redovnih aktivnosti na satu - samo-procjena rada 3. Svrha ocjene: - informativna - poticajna - orijentacijska - administrativna Zajednički ciljevi i zadaće učenja hrvatskog jezika (nastavnoga predmeta) imati znanje o književnopovijesnom razvoju hrvatske i europskih književnosti imati znanja o najznačajnijim djelima hrvatske i europskih književnosti kroz povijest

razviti sposobnost jasnog i točnog pisanog i govornog izražavanja upoznati sustav hrvatskog standardnog jezika na fonološkoj, gramatičkoj, leksikološkoj, stilističkoj razini imati znanja o povijesti hrvatskog jezika radi razumijevanja povijesnih okolnosti u kojima se razvijao hrvatski jezik naučiti samostalno čitati te razviti čitateljsku kulturu kao osnovu općeg obrazovanja i stalnog cjeloživotnog obrazovanja razumijevati i prosuđivati stručne tekstove i koristiti se hrvatskim stručnim nazivljem biti sposobni koristiti knjige, novine, literaturu, Internet kao izvore informiranja biti sposobni koristiti se rječnicima, enciklopedijama i drugim strukovnim knjigama Zadaci i ciljevi učenja za I. razred Učenici će: imati znanje o književnim rodovima: lirika, epika i drama, biti sposobni prepoznati vrste književnih tekstova i interpretirati ih, steći znanje o važnosti izvorišta europskih književnosti ( grčka i rimska književnost, Biblija), imati znanje o počecima pismenosti u Hrvata i prvim tekstovima, imati znanje o značaju humanizma, renesansi u europskoj i hrvatskoj književnosti, znati o najvažnijim predstavnicima europske i hrvatske renesanse i njihovim djelima, imati znanje o jeziku kao sustavu znakova, sredstvu komunikacije, imati znanja o standardnom i književnom jeziku i narječjima hrvatskog jezika, imati znanje o fonemu, glasovnim promjenama, grafijskom sustavu hrvatskog standardnog jezika, obnoviti znanja pravopisa, pravopisnih znakova i njihove službe i pravila primjene, imati sposobnost izražajnog čitanja kao i prepričavanja određenog teksta

Zadaci i ciljevi učenja za II. razred Učenici će: imati znanje o razvoju hrvatske i europskih književnosti od baroka, klasicizma, prosvjetiteljstva, romantizma, realizma do modernizma ( od 17. do kraja 19. st.), imati znanje o najznačajnijim piscima i njihovim djelima iz hrvatske i europskih književnosti u razdoblju od 17. do kraja 19.st. Biti sposobni i prepoznati i definirati vrste riječi, njihove kategorije i oblike, definirati pojam morfema, vrste morfema, imati znanje o sintaksi, jednostavnoj i složenoj rečenici, rečeničnom ustrojstvu imati znanje o nezavisnosloženim i zavisnosloženim rečenicama. Zadaci i ciljevi učenja III. razred Učenici će: imati znanje o razvoju hrvatske i europskih književnosti od modernizma do suvremene hrvatske književnosti ( od kraja 19. do druge polovice 20.st.), imati znanje o avangardnoj književnosti na početku 20. Stoljeća, imati znanje o najznačajnijim piscima i njihovim djelima avangarde, biti sposobni razlikovati stilske karakteristike najznačajnijih avangardnih pravaca, imati znanje o dramskom stvaralaštvu 20. Stoljeća, imati znanje o najznačajnijim književnim pravcima hrvatske i europskih književnosti u razdoblju od 1929. do 1952. Imati znanje o stvaralaštvu najznačajnijih hrvatskih i europskih pisaca i njihovim djelima u razdoblju od 1929. do1952. Imati znanje o promjenama u hrvatskoj književnosti u razdobljima od 1952.- 1958. i 1958.- 1968. Imati znanje o najvažnijim piscima i njihovim djelima iz tih razdoblja, imati znanje o promjenama u hrvatskom jeziku 20. stoljeća. Biti sposobni definirati pojam leksikologije biti sposobni sudjelovati u raspravi, pisati pisma (privatna i službena), zamolbe, žalbe, prepoznavati i razlikovati stilove hrvatskog standardnoga jezika. Izrada izvedbenog plana:

Na početku svake školske godine izrađuju se izvedbeni planovi i programi koji se predaju pedagoškoj službi Škole. LITERATURA: 1. Babić Finka Moguš: Hrvatski pravopis, Školska knjiga, Zagreb, 1994. 2. Metodika književnog odgoja i obrazovanja, Zagreb,1988. i Novi metodički obzori, Zagreb,1993.) 3. Nastavni planovi srednjih škola, Glasnik Ministarstva prosvjete i športa Republike Hrvatske posebno izdanje, Zagreb, 1. kolovoza 1995. 4. Rosandić D. Novi metodički obzori, Zagreb, 1993. 5. Rosandic D: Metodika književnog odgoja i obrazovanja, Školska knjiga, Zagreb, 1989. 6. Rosandic D.: Kurikulski metodički obzori, Školska knjiga, Zagreb, 2009. 7. Težak Babić: Gramatika hrvatskog jezika, Školska knjiga, Zagreb, 1992. 8. Dujmović Markusi, Španjić: Čitanka 1, Profil, Zagreb, 2009. 9. Španjić, Brkašić: Čitanka 2, Profil, Zagreb, 2010. 10. Prepelić, Đuričković: Čitanka 3, Profil, Zagreb 2009. 11. Kajganić, Močnik: Hrvatski jezik 1, Udžbenik hrvatskoga jezika za prvi razred trogodišnjih strukovnih škola, Profil Edukacija, Zagreb 2009. 12. Bogdanović, Močnik: Hrvatski jezik 2, Udžbenik hrvatskoga jezika za drugi razred trogodišnjih strukovnih škola, Profil Edukacija, Zagreb 2009.

13. Močnik: Hrvatski jezik 3, Udžbenik hrvatskoga jezika za treći razred trogodišnjih strukovnih škola, Profil Edukacija, Zagreb 2009. u Splitu, rujan 2017.

ENGLESKI JEZIK ZANIMANJE : instalater monter, brodomehaničar, CNC operater/ka, elektromehaničar FOND SATI PO USMJERENJIMA I GODINAMA : 1. razred 70 sati godišnje 2. razred 70 sati godišnje 3. razred 70 / 64 sati godišnje CILJ NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA : osposobljavanje učenika za svakodnevnu komunikaciju na engleskom jeziku razvijanje produktivnih i receptivnih jezičnih vještina ( govor, pisanje, čitanje, slušanje) usvajanje zakonitosti tvorbe i upotreba gramatičkih struktura u rečenici prijevod kraćih tekstova strukovnog sadržaja s hrvatskog jezika na engleski i obrnuto upoznavanje s elementima kulture i civilizacije zemalja engleskog govornog područja NASTAVNE CJELINE : 1. razred : Opći sadržaji : Predstavljanje i davanje informacija o sebi te upoznavanje različitih životnih stilova Opis interijera Prednosti koje nudi život u gradu Tjelovježbom do zdravlja Prava i odgovornosti mladih Važnost zdrave prehrane Upoznavanje stranih zemalja i kultura Važnost tehnologije u svakodnevnom životu

Gramatički sadržaji : Imenice Određeni i neodređeni članovi Zamjenice Glagolska vremena ( Present Simple, Present Continuous, Future Simple, Past Simple, Present Perfect ) Modalni glagoli Komparacija pridjeva 2. razred : Opći sadržaji : Život teenagera Slobodno vrijeme Ekonomska situacija Generacijski jaz Glazba u životu mladih Briga o zdravlju Ekologija Društvene mreže Putovanja Gramatički sadržaji : Izražavanje prošlosti ( Past Simple, Past Continuous, Past Perfect ) Direktna i indirektna pitanja Komparacija pridjeva Odnosne zamjenice Zamjenice neodređene količine Modalni glagoli

3. razred : Opći sadržaji : Identitet osobe Veliki povijesni događaji Upoznavanje različitih zemalja i kultura kroz nacionalne kuhinje i specijalitete Ekološka osvještenost Važnost obrazovanja u životu mladih Izumi koji su obilježili čovječanstvo znanost i tehnologija Profesionalni razvoj Gramatički sadržaji : Ponavljanje glagolskih vremena Pasiv Pridjevi ponavljanje Članovi uz geografske imenice i nazive Pogodbene rečenice ( 1.,2.,3. tip ) METODE RADA : frontalni rad individualni rad grupni rad rad u paru KORELACIJA S OSTALIM PREDMETIMA Engleski jezik je prvenstveno u korelaciji s hrvatskim jezikom na području gramatike ; s povijeću i geografijom na područjima koja obrađuju kulture i civilizacije engleskog govornog područja. Građanski odgoj utkan je u gotovo sve cjeline koje obrađuju ljudsko pravne, gospodarske, političke, interkulturalne, ekološke i društvene dimenzije. Dodirna točka sa strukovnim predmetima vidljiva je u prijevodima tekstova koji uključuju strukovne sadržaje.

ELEMENTI I KRITERIJI VREDNOVANJA Element: razumijevanje odličan: učenik razumije sugovornika i usmena izlaganja u normalnom tempu, razumije pisani i slušani tekst u potpunosti, s lakoćom vlada materijom i vještinama i povezuje sadržaje; lako i u potpunosti razumije pitanja, sposoban je za jasan prijevod vrlo dobar: razumije pitanja u normalnom govornom tempu, ali je potrebno ponekad nešto ponoviti; razumije pisani i slušani sadržaj u cijelosti, ali ne i svaku pojedinost, prevodi solidno uz poneku intervenciju nastavnika. dobar: razumije izlaganja i pitanja postavljena sporijim tempom, ponekad je nužno ponoviti ili pojednostaviti neke dijelove rečenice; ima dobru orijentaciju unutar pisanog materijala uz pomoć; potrebno ga je usmjeravati pri prevođenju. dovoljan: ima minimum razumijevanja i napreduje uz pomoć profesora koji ga vodi kroz materiju; ima teškoća u razumijevanju izlaganja, jedva shvaća uz objašnjenja i pojednostavljenja; slabo razumijeva pisanu i slušanu materiju, u prevođenju je ovisan o nastavnikovu vođenju. nedovoljan: ne razumije usmena izlaganja, slušanu ili pisanu materiju ni uz pomoć nastavnika; prevodi loše uz mnoštvo pogrešaka. Element: vještina govora odličan: učenik slobodno i bez oklijevanja izriče svoje misli; aktivan je u konverzaciji, čita i priča s razumijevanjem korektno i tečno s pravilnim izgovorom, fluentno govori bez većih gramatičkih grešaka; zanimljivo i stilski ujednačeno se izražava vrlo dobar: učenik govori korektno, ali je u pojedinim elementima nesiguran; govori uz manje gramatičke greške, koje međutim ne utječu na razumijevanje smisla rečenice; ponekad upotrijebi riječ ili frazu neadekvatno, te s pogrešnim izgovorom; govori prirodnom brzinom. dobar: učenik se može sporazumijevati i pri tome se služi skromnim fondom riječi; smisao je ponekad nejasan zbog gramatičkih grešaka i pogrešnog redoslijeda riječi; ima poteškoća u čitanju, izgovoru i intonaciji, ali je cjelina prihvatljiva i razumljiva dovoljan: učenik pravi ozbiljne greške u konverzaciji i izgovoru zbog čega se teško zaključuje što želi reći; rijetko nalazi odgovarajuće riječi i fraze, teško se izražava, a

rječnik mu je oskudan; u izgovoru pravi ozbiljne gramatičke greške koje dovode u pitanje razumijevanje teksta; govori sporo i s puno oklijevanja nedovoljan: učenik se ne može samostalno izražavati u usmenom obliku; jedva savladava najosnovniji vokabular, a loš izgovor onemogućuje razumijevanje sadržaja; nije savladao ni najosnovnije gramatičke strukture Element: vještina pisanja odličan: učenik može pismeno izraziti svoje misli samostalno i bez većih gramatičkih i ortografskih grešaka; redovito izvršava sve pisane zadatke u bilježnici i radnoj bilježnici, ima dobru tehniku rješavanja testova i uspješan je; vrlo dobar: učenik pismeno izražava svoje misli samostalno uz poneke gramatičke i ortografske greške; gotovo redovito ima sve pisane radove, pismena provjera znanja dokaziva prema broju postignutih bodova u testu; dobar: učenik ne može bez pomoći izraziti svoje misli pismenim putem i pravi veće ortografske i gramatičke greške; neredovito izvršava domaće i školske pisane zadatke; ima skroman i prosječan rezultat na rješavanju testa; dovoljan: učenik nije sposoban samostalno se pismeno izražavati, pravi česte i ozbiljne ortografske i gramatičke greške; postiže minimalan uspjeh na testu - 50%; nedovoljan: pravi krupne greške u pismenom izražavanju i u osnovnim gramatičkim oblicima, ne izvršava pisane zadaće gotovo uopće, nema dostatan broj bodova u testu Element: uporaba jezila odličan: potpuno poznaje jezične zakonitosti, umije ih obrazlagati na engleskom i točno primjeniti u konverzaciji. vrlo dobar: poznaje jezične zakonitosti, umije ih obrazložiti na materinjem jeziku i većim dijelom točno primjeniti na zadatak dobar: većinu zadataka točno rješava, ne poznaje zakonitosti tako da bi o njima mogao govoriti već samo praktično primjenjuje pravila s ponekom greškom dovoljan: minimalno 49% zadataka rješava točno, ne poznaje zakonitosti nedovoljan : nije u mogućnosti zadovoljiti minimum u rješavanju zadataka, ne poznaje jezične zakonitosti ni na materinjem jeziku.

Oblici praćenja: a) Pismeno provjeravanje planira se 4 puta tijekom školske godine, u pravilu nakon svako dvije obrađene cjeline. Pismene provjere uključuju obrađene sadržaje gramatiku i vokabular, svakodnevni engleski, razumijevanje i prijevod, zemljoznanstvo. Moguće su i desetominutne pismene vježbe za provjeru novog gradiva. b) Usmeno provjeravanje znanja pojedinog učenika provodi se u pravilu svaki sat, bez prethodne najave. Svaki učenik odgovara najmanje dva puta po pojedinom obrazovnom razdoblju. Ocjena iz usmenog izražavanja se u pravilu daje tijekom sata, tijekom kojih je nastavnik pratio učenika(e) i ustanovio razinu njihova znanja. Iznimno se može učenika ispitati prozivanjem iz imenika, kada ga nije bilo moguće ispitivati drukčije zbog duže odsutnosti ili pasivnosti. Tada je moguće donijeti ocjenu iz dva elementa praćenja tijekom istog ispitivanja. c) Provjeravanje domaće zadaće (usmeno i pismeno): u pravilu se domaća zadaća ne ocjenjuje, iako je moguće bolje i opširnije uratke nagraditi, odnosno kazniti učenika ako se ustanovi da ne izvršava svoje obveze redovito. Također se pregledavaju i učeničke bilježnice, odnosno njihovo nošenje na nastavu, cjelovitost i urednost.

NASTAVNI PREDMET : MATEMATIKA MATEMATIKA (Dopunska nastava) NASTAVNIK: Gorana Glavurtić, mag. fizike GODINA: 2017/2018. OSOBINE PREDMETA Matematika je predmet koji učenike prati od početka do kraja njihovog školovanja. Nadgradnja osmogodišnjem učenju je u srednjoj školi vezana uz razvijanje sposobnosti pojmovnog i apstraktnog mišljenja. Program matematike prati taj neprekinuti slijed na razini predviđenoj za trogodišnje strukovne škole. Nastava matematike omogućije primjenu matematike i matematičke komunikacije u različitim životnim situacijama, gdje će učenici aktivnim i otvorenim pristupom svladavati nove matematičke koncepte, te identificirati i rješavati različite probleme. CILJEVI PREDMETA Budući da matematika izučava kvantitativne odnose, strukturu, oblike i prostor, pravilnosti i zakonitosti, analizira slučajne pojave, promatra i opisuje promjene u različitim kontekstima te daje precizan simbolički jezik i sustav za opisivanje, prikazivanje, analizu, propitivanje, tumačenje i posredovanje ideja, matematičko obrazovanje učenicima omogućuje stjecanje osnovnog znanja, vještina, sposobnosti, načina mišljenja i stavova nužnih za uspješno i korisno sudjelovanje u društvu. Poučavanje i učenje matematike uključuje stjecanje znanja, vještina i sposobnosti računanja, procjenjivanja te logičkoga i prostornoga mišljenja. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI PODRUČJA Učenici će: - usvojiti temeljna matematička znanja, vještine i procese te uspostaviti i razumjeti matematičke odnose i veze - biti osposobljeni za rješavanje matematičkih problema i primjenu matematike u različitim kontekstima, uključujući i svijet rada - razviti pozitivan odnos prema matematici, odgovornost za svoj uspjeh i napredak te svijest o svojim matematičkim postignućima - prepoznati i razumjeti povijesnu i društvenu ulogu matematike u znanosti, kulturi, umjetnosti i tehnologiji te njezin potencijal za budućnost društva

- biti osposobljeni za apstraktno i prostorno mišljenje te logičko zaključivanje - učinkovito komunicirati matematička znanja, ideje i rezultate služeći se različitim prikazima - učinkovito primjenjivati tehnologiju - steći čvrste temelje za cjeloživotno učenje i nastavak obrazovanja. I. MATEMATIČKI PROCESI 1. Prikazivanje i komunikacija Učenici će: - organizirano prikazati matematičke objekte, ideje, postupke i rješenja riječima, slikama, crtežima, maketama, dijagramima, grafovima, listama, tablicama, brojevima, simbolima i misaono - odabrati i primijeniti prikladan prikaz u skladu sa situacijom i namjerom, povezati različite prikaze i prelaziti s jednih na druge - prikupiti i protumačiti informacije primjerena matematičkoga sadržaja iz raznovrsnih izvora - izraziti ideje, rezultate i znanje jasnim govornim i matematičkim jezikom na različite načine (usmeno, pisano, vizualno i dr.) - raditi u skupinama uz razmjenu i sučeljavanje ideja, mišljenja i stavova. 2. Povezivanje Učenici će: - uspostaviti i razumjeti veze i odnose među matematičkim objektima, idejama, pojmovima, prikazima i postupcima te oblikovati cjeline njihovim nadovezivanjem -povezati matematiku s vlastitim iskustvom, svakodnevnim životom u kući i zajednici te na radnomu mjestu i drugim odgojno-obrazovnim područjima - usporediti, grupirati i klasificirati objekte i pojave prema zadanomu ili izabranomu kriterij

3. Logičko mišljenje, argumentiranje i zaključivanje Učenici će: - postavljati matematici svojstvena pitanja (Postoji li? Ako postoji, koliko? Kako ćemo ih pronaći? Zbog čega? i slična) te stvarati i istraživati na njima zasnovane matematičke pretpostavke -obrazložiti odabir matematičkih postupaka i utvrditi smislenost dobivenoga rezultata - pratiti i stvarati kraće lance matematičkih argumenata, zaključivati nepotpunom indukcijom i neformalnom dedukcijom te primjenjivati analogiju, generalizaciju i specijalizaciju u jednostavnim situacijam 4. Rješavanje problema i matematičko modeliranje Učenici će: - postaviti i analizirati jednostavniji problem, isplanirati njegovo rješavanje odabirom odgovarajućih matematičkih pojmova i postupaka, riješiti ga te protumačiti i vrjednovati rješenje i postupak Sadržaji predmeta: Sadržaji predmeta dijele se po godinama učenja. Planom i programom predviđeni su slijedeći sadržaji po razredima: MATEMATIKA 1. razred: Skupovi brojeva; racionalni brojevi; realni brojevi i brojevni pravac; potencije i potenciranje binoma; rastavljanje na faktore, algebarski razlomci; algebra polinoma; linearne jednadžbe i nejednadžbe; apsolutna vrijednost realnog broja; udaljenost na pravcu; koordinatni sustav u ravnini; udaljenost točaka u ravnini, površina trokuta, polovište dužine; linearna funkcija i njen graf; sjecište dvaju pravaca i sustav linearnih jednadžbi; sukladnost trokuta; proporcionalnost dužina; Talesov teorem; sličnost trokuta; korijeni i potencije s racionalnim eksponentom; opseg i površina kruga; duljina kružnog luka i površina kružnog isječka; obodni i središnji kut; opseg i površina mnogokuta 2. razred: Skup kompleksnih brojeva; algebarske operacije u skupu kompleksnih brojeva; dijeljenje kompleksnih brojeva; kompleksna ravnina; kvadratna jednadžba i njena rješenja;diskriminanta kvadratne jednadžbe; graf kvadratne funkcije; nultočke polinoma drugog stupnja; definicije trigonometrijskih funkcija šiljastog kuta; primjena trigonometrije na pravokutan trokut; primjena trigonometrije u planimetriji; računanje s potencijama; graf i svoj-

stva eksponencijalne funkcije; logaritamska funkcija; eksponencijalne i logaritamske jednadžbe; geometrija prostora; obujam tijela; prizme; piramide; valjak; stožac; kugla; sfera; rotacijska tijela. 3. razred: Kut; radijanska mjera kuta; brojevna kružnica; definicije trigonometrijskih funkcija; svojstva i periodičnost trigonometrijskih funkcija; adicijski teoremi; trigonometrijske funkcije dvostrukog i polovičnog kuta; formule pretvorbe; grafovi trigonometrijskih funkcija, trigonometrijske jednadžbe; poučak o sinusima i kosinusima; primjena trigonometrije na četverokut; primjena trigonometrije u stereometriji; osnovni pojmovi o vektorima; zbrajanje vektora; množenje vektora skalarom; linearna nezavisnost vektora; vektori u Kartezijevom koordinatnom sustavu; dijeljenje dužine u zadanom omjeru; skalarni produkt vektora; eksplicitni, implicitni i segmentni oblik jednadžbe pravca; kut dvaju pravaca; udaljenost točke od pravca; jednadžba kružnice; pravac i kružnica; konstrukcija i jednadžba elipse, hiperbole i parabole; pravac i krivulje drugog reda; sjecišta i uvjeti dodira; tangente u točki krivulje; kut između krivulja. Ciljevi i zadaće učenja: Učenici postupno svladavaju osnovne elemente matematičkog jezika, razvijajući tako sposobnost izražavanja matematičkih zakonitosti. Razvijanje smisla za pojmovno i apstraktno mišljenje te logičko-deduktivno rasuđivanje potiče matematičku intuiciju, maštu i stvaralačko matematičko mišljenje. Time se otvara put primjeni stečenih znanja u drugim školskim predmetima i praktičnim stručnim zadacima. Tijekom trogodišnjeg školovanja učenici trebaju steći matematička znanja neophodna za uključivanje u svijet rada, za nastavljanje obrazovanja i za praćenje suvremenog znanstveno-tehnološkog razvoja. Svi ovi ciljevi ostvaruju se kroz postavljene zadatke za svaku godinu učenja. 1. razred: Svladati osnovna znanja vezana uz realne brojeve u strukturalnom smislu, svladati vještinu izvođenja računskih operacija u skupu R; računske operacije s cjelobrojnim eksponentima svladati do razine vještine; ovladati vještinom računanja s algebarskim razlomcima; naučiti rješavati linearne jednadžbe; usvojiti termine i simboliku uređaja, naučiti rješavati linearne jednadžbe, sustave linearnih jednadžbi, ovladati snalaženjem u koordinatnom sustavu; do razine vještine razviti crtanje grafa linearne funkcije i rješavanje sustava linearnih jednadžbi; ovladati pojmom korijena, usvojiti pojam potencije s racionalnim eksponentom; računske operacije s korijenima i potencijama svladati do razine vještine; ovladati pojmovima sukladnosti i sličnosti trokuta te ih znati primijeniti u različitim geometrijskim zadacima; svladati pojam kružnice i kruga, obodnog i središnjeg kuta i pravilnih mnogokuta.

2. razred: Usvojiti pojam kompleksnog broja i računske operacije s kompleksnim brojevima; ovladati rješavanjem kvadratnih jednadžbi; svladati crtanje grafa kvadratne funkcije, odrediti svojstva tog grafa; usvojiti definicije trigonometrijskih funkcija u pravokutnom trokutu i njihovu primjenu; znati pravila za računanje s logaritmima, crtati graf eksponencijalne i logaritamske funkcije, rješavati eksponencijalne i logaritamske jednadžbe; prepoznati i opisati te skicirati i znati izračunati nepoznate veličine, volumene i oplošja geometrijskih tijela. 3. razred: Naučiti definirati trigonometrijske funkcije, svojstva tih funkcija; ovladati sposobnošću rješavanja planimetrijskih i stereometrijskih zadataka primjenjujući svojstva trigonometrijskih funkcija kuta i teoreme o sinusima i kosinusima; svladati osnovna svojstva vektorske algebre; znati rješavati osnovne zadatke o pravcu; naučiti definirati i crtati krivulje drugog reda na osnovu njihovih svojstava, a problemske zadatke rješavati na osnovu njihovih pripadnih jednadžbi. DOPUNSKI RAD predstavlja posebni odgojno-obrazovni program koji se odnosi na učenike koji ne prate redoviti nastavni program s očekivanom razinom uspjeha, pa se za njih organizira oblik pomoći u učenju i nadoknađivanju znanja, stjecanju sposobnosti i vještina iz određenih nastavnih sadrzaja. Cilj programa: pomoći učenicima u savladavanju nastavnih sadržaja matematike,koje oni nisu uspjeli savladati na redovnim satovima zbog objektivnih ili subjektivnih razloga. Namjena: dopunska nastava iz matematike je namjenjena učenicima kojima je ona neophodna u svladavanju osnovnih znanja iz matematike. VREDNOVANJE Učenici se na prvom nastavnom satu svake nove nastavne godine upoznaju sa načinom vrednovanja i kriterijima ocjenjivanja. a) Vrednovanje postignuća učenika provodi se iz usvojenosti programskih sadržaja i primjene programskih sadržaja i kulture rada učenika. b) Kriteriji za ocjene iz usvojenosti programskih sadržaja su slijedeći: - ocjena odličan: učenik samostalno rješava složene numeričke i problemske zadatke - ocjena vrlo dobar: učenik prepoznaje složenije problemske zadatke te ih uz pomoć nastavnika postavlja i samostalno rješava - ocjena dobar: učenik samostalno rješava elementarne zadatke, te uz pomoć nastavnika može riješiti i najjednostavnije problemske zadatke

- ocjena dovoljan: učenik je usvojio osnovne relacije vidno istaknute u udžbeniku te ih zna primijeniti na elementarnim zadacima - ocjena nedovoljan: učenik nije u stanju niti uz pomoć nastavnika rješavati elementarne zadatke. Kriteriji za ocjene iz primjene programskih sadržaja ovise o ukupnoj realizaciji razreda. Vrednovanje se provodi na slijedeći način: nedovoljan dovoljan dobar vrlo dobar odličan <36% 36% - 50% 51% - 70% 71% - 90% 91% -100% 1 2 3 4 5 Kriteriji za ocjenu iz kulture rada vezani su uz obveze učenika prema programu te odnos prema radu i predmetu. Najčešće ocjena iz aktivnosti iskazuje određen broj podataka koje nastavnik prikupi praćenjem rada učenika. - ocjena odličan: učenik pored redovitog nošenja pribora i pisanja domaćih radova aktivno sudjeluje u nastavi, rješava postavljeni problem prije ostalih, samostalno rješava dodatne zadatke - ocjena vrlo dobar: učenik pored redovitog nošenja pribora i pisanja domaćih radova aktivno sudjeluje u nastavi, samostalno rješava dodatne zadatke - ocjena dobar: učenik pored redovitog nošenja pribora i pisanja domaćih radova svojim pitanjima aktivno sudjeluje na satovima obrade novih nastavnih sadržaja - ocjena dovoljan: učenik redovito nosi pribor i piše domaće radove - ocjena nedovoljan: učenik je neredovit u ispunjavanju svojih obveza, često je bez pribora, ne piše redovito domaće radove. ZAKLJUČNA OCJENA: Zaključna ocjena NIJE aritmetička sredina. Usmene i pisane provjere nose po 40%, a domaći radovi 20% ukupne zaključne ocjene. DOPUNSKA NASTAVA Cilj programa: pomoć učenicima koji imaju teškoće u u svladavanju nastavnih sadržaja, nadoknađivanje znanja, brže i lakše stjecanje sposobnosti i vještina potrebnih za redovito praćenje nastavnog procesa. Namjena programa: svladavanje nastavnih sadržaja onih učenika koji ne prate redoviti nastavni program s očekivanom razinom uspjeha, koji teže svladavaju određene nastavne cjeline, koji se teže koncentriraju na satu, koji su zbog bolesti izostali s obrade određenog gradiva.

Poticati razvijanje samostalnosti, urednosti, sposobnosti za učinkovitu primjenu matematike u rješavanju problemskih zadataka. Navikavanje na sustavnost, točnost i sistematičnost. Način vrednovanja: redovitim praćenjem rada i napredovanju učenika doprinjeti konačnoj ocjeni. LITERATURA: 1. S.Varošanec: MATEMATIKA 1. udžbenik i zbirka zadataka za 1. razred trogodišnjih strukovnih škola 2. S.Varošanec: MATEMATIKA 2. udžbenik i zbirka zadataka za 2. razred trogodišnjih strukovnih škola 3. S.Varošanec: MATEMATIKA 3. udžbenik i zbirka zadataka za 3. razred trogodišnjih strukovnih škola