Microsoft Word - VIII-sazetak-2002.doc

Слични документи
Microsoft Word - Odluka i obrazloženje Izmjena za 2009._fin.plan.doc

HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE SEKTOR ZA EKONOMSKE POSLOVE IZVJEŠĆE O FINANCIJSKOM POSLOVANJU SREDSTVIMA DOPLATKA ZA DJECU ZA GODINU Za

HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE SEKTOR ZA EKONOMSKE POSLOVE IZVJEŠĆE O FINANCIJSKOM POSLOVANJU HRVATSKOG ZAVODA ZA MIROVINSKO OSIGURANJE ZA 20

REPUBLIKA HRVATSKA DRŽAVNI URED ZA REVIZIJU Područni ured Varaždin IZVJEŠĆE O OBAVLJENOJ PROVJERI PROVEDBE DANIH PREPORUKA ZA REVIZIJU UČINKOVITOSTI R

(Microsoft Word OBITELJSKI CENTAR BJELOVARSKO-BILOGORSKE \216UPANIJE.DOC)

REPUBLIKA HRVATSKA DRŽAVNI URED ZA REVIZIJU KLASA: /18-01/38 URBROJ: Zagreb, 21. siječnja IZVJEŠĆE O OBAVLJENOJ FINANCIJSKO

(Microsoft PowerPoint - Predavanja za recenziju-sa rije\232enim zadacima.pptx)

Microsoft PowerPoint - Gda Dragana Kalinovic, direktor Republickog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje.pptx

Nacrt konačnog prijedloga zakona

Na temelju članka 4. stavka 3. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi ("Narodne novine" broj 86/08, 61

Microsoft Word - Zakon o Agenciji za odgoj i obrazovanje

Analiza poslovanja HNK HAJDUK

Izmjena natječajne dokumentacije br. 3 Ograničenog poziva na dostavu projektnih prijedloga Izgradnja kapaciteta za programsko financiranje visokih uči

Microsoft Word - Obrazac DOH.doc

Na temelju članka 110. Zakona o proračunu ( Narodne novine, broj 87/08, 136/12, 15/15) i članka 56. i 109. Statuta Grada Umaga ( Službene novine Grada

REPUBLIKA HRVATSKA DRŽAVNI URED ZA REVIZIJU Područni ured Zadar IZVJEŠĆE O OBAVLJENOJ PROVJERI PROVEDBE DANIH PREPORUKA ZA REVIZIJU UČINKOVITOSTI JAVN

REPUBLIKA HRVATSKA DRŽAVNI URED ZA REVIZIJU Područni ured Slavonski Brod IZVJEŠĆE O OBAVLJENOJ REVIZIJI ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA GRADA SLAVONSKOG BR

Sustav za informatizaciju poslovanja ustanove (SIPU)

Srijeda, 2. rujna GLASNIK«Broj 7 - Stranica 505 Četvrtak, 17. prosinca GLASNIK«Broj 11 Stranica 505 GLASNIK SLU

P R I J E D L O G Na temelju članka 31. stavka 3. Zakona o Vladi Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 150/2011 i 119/2014), a u vezi s člancima 7.

TFI-POD Q xls

Vezano uz izmjene i dopune Uredbe o načinu provedbe plaćanja doprinosa prema plaći, primicima uz plaću, odnosno mjesečnoj osnovici za obračun doprinos

Slajd 1

ODLUKA

FINANCIJSKI REZULTATI ZA GODINU Kontakt: INA-Industrija nafte, d.d. Sektor korporativnih komunikacija Avenija Većeslava Holjevca 10, Zagreb Služ

Slide 1

HEP d.d. NEREVIDIRANI POLUGODIŠNJI NEKONSOLIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ ZA RAZDOBLJE I VI Zagreb, rujan 2018.

Microsoft Word - Maran_transparency_2012

REPUBLIKA HRVATSKA DRŽAVNI URED ZA REVIZIJU Područni ured Osijek IZVJEŠĆE O OBAVLJENOJ PROVJERI PROVEDBE DANIH PREPORUKA ZA REVIZIJU UČINKOVITOSTI JAV

Microsoft Word - POLUGODIŠNJI IZVJEŠTAJ RIJEKA PROMETA d.d..doc

Zakon o poljoprivrednoj savjetodavnoj službi HRVATSKI SABOR 1224 Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

Referentna stranica ,83 Kontrolni broj GODIŠNJI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ PODUZETNIKA za godinu Vrsta posla: 777 Vrsta izvještaja: 10 Mat

REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJA PRIMORSKO-GORANSKA OPĆINA LOVRAN OPĆINSKI NAČELNIK OPĆINE LOVRAN KLASA: /16-01/8 UR.BROJ: 2156/ Lovran, 0

5. SJEDNICA GRADSKOG VIJEĆA GRADA ČAKOVCA FINANCIJSKI DIO PLANA POSLOVANJA ČakRA d.o.o. Čakovec

OPĆA BOLNICA PULA-suglasnost za zaduživanje-zaključak

(Microsoft Word - Tromjese\350ni izvje\232taji_300911_nerevidirani_konsolidirani.doc)

I. MIŠLJENJE JAVNA USTANOVA NACIONALNI PARK PAKLENICA 1. U skladu s odredbama Zakona o državnoj reviziji, obavljena je revizija financijskih izvještaj

REPUBLIKA HRVATSKA DRŽAVNI URED ZA REVIZIJU Područni ured Zadar IZVJEŠĆE O OBAVLJENOJ PROVJERI IZVRŠENJA DANIH PREPORUKA ZA REVIZIJU UČINKOVITOSTI POS

REPUBLIKA HRVATSKA LIĈKO-SENJSKA ŢUPANIJA DOM ZDRAVLJA NOVALJA KLASA: /19-01/01 UR.BROJ : 2125/ Novalja, 02. siječnja godine Na

OPIS POSLOVA I PODACI O PLAĆI MINISTARSTVO FINANCIJA, POREZNA UPRAVA, PODRUČNI URED ZAGREB - Poreznik III za utvrđivanje poreza i doprinosa na dobit O

KONSOLIDIRANI IZVJEŠTAJ O POSLOVANJU ZA RAZDOBLJE BELJE d.d. KONSOLIDIRANI IZVJEŠTAJ O POSLOVANJU

IZVJESTAJ O IZVRSENJU PROR.2014

OBRAZLOŽENJE PRIJEDLOGA I. IZMJENA I DOPUNA PRORAČUNA GRADA DARUVARA ZA GODINU Gradsko vijeće Grada Daruvara donijelo je 15. prosinca godi

REPUBLIKA HRVATSKA

REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO FINANCIJA POREZNA UPRAVA PODRUČNI URED Zagreb Obrazac DOH ISPOSTAVA Centar 1. OPĆI PODACI PRIJAVA POREZA NA DOHODAK ZA

SB TOURS

Referentna stranica ,91 Kontrolni broj GODIŠNJI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ PODUZETNIKA za godinu Vrsta posla: 777 Vrsta izvještaja: Matičn

Microsoft Word - 1_naslovnica.doc

Microsoft Word - ToR_Opis obveza_C2 6_Pula.docx

Opći uvjeti korištenja servisa e-Račun za državu povezivanjem_obveznici javne nabave_052019_konačna verzija

OBAVIJEST RODITELJIMA KOJI UPISUJU DIJETE U PRODUŽENI BORAVAK

REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO FINANCIJA POREZNA UPRAVA PODRUČNI URED Zagreb Obrazac DOH ISPOSTAVA Centar 1. OPĆI PODACI PRIJAVA POREZA NA DOHODAK ZA

Osnovice za obračun doprinosa za Milivoj Friganović, mag. oec. Ministar financija za svako obračunsko razdoblje kalendarsku godinu Naredbom obja


TFI-POD

Referentna stranica ,99 Kontrolni broj GODIŠNJI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ PODUZETNIKA za godinu Vrsta posla: 777 Vrsta izvještaja: Mati

OBVEZNI MIROVINSKI FOND ERSTE PLAVI OBVEZNI MIROVINSKI FOND KATEGORIJE A Osnovne informacije o fondu Naziv fonda: Erste Plavi obvezni miro

NN indd

Obveznik: ; USLUGA D.O.O. AKTIVA 1. Izdaci za razvoj 2. Koncesije, patenti, licencije, robne i uslužne marke, softver i ostala prava 3. Goo

BILANCA stanje na dan Obrazac POD-BIL Obveznik: ; JADRAN KAPITAL d.d. Naziv pozicije AKTIVA A) POTRAŽIVANJA ZA UPISANI A NEUPLA

Annex III GA Mono 2016

Book 1.indb

Pozicija Opis, vrijednost ili iznos Naziv mirovinskog društva PBZ CROATIA OSIGURANJE d.d. za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima MBS OI

BILANCA stanje na dan Obveznik: FTB TURIZAM d.d. ZAGREB Naziv pozicije 1 AOP oznaka Prethodna godina (neto) Tekuća godina (neto) A) P

BILANCA stanje na dan Obveznik: FTB TURIZAM d.d. ZAGREB Naziv pozicije 1 AOP oznaka Prethodna godina (neto) Tekuća godina (neto) A) P

P/ Na temelju članka 23. Statuta Hrvatske energetske regulatome agencije, klasa: /13-01/05, urbroj: /13-14, od 16. listopada i

Godišnje izvješće

III-3.43.Plan prijama u drzavnu sluzbu u tijela drzavne uprave, za godinu.pdf

REPUBLIKA HRVATSKA ZAGREBAČKA ŽUPANIJA OPĆINA BISTRA Općinski načelnik KLASA: /14-01/15 URBROJ: 238/ Bistra, Na temelju čl

Na temelju članka 11. Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva (Narodne novine 29/2, 63/07, 53/12, 56/13 i 121/169) i članka 37. Statuta Grada De

Obveznik: FTB TURIZAM d.d. ZAGREB Naziv pozicije 1 BILANCA stanje na dan AOP oznaka Prethodno razdoblje Tekuće razdoblje 2 3 4

STAMBENI KREDIT NEKRETNINE BANKE ERSTE&STEIERMÄRKISCHE BANK D.D., Jadranski trg 3a, Rijeka; OIB: HR ; Info telefon: ;

BILANCA stanje na dan Obveznik: LIBURNIA RIVIERA HOTELI d.d. OPATIJA Naziv pozicije 1 AOP oznaka Prethodna godina (neto) Tekuća godina (net

1.pdf

Microsoft Word - katalog informacija.doc

TFI-POD

Na temelju članka 277. i 279. Zakona o trgovačkim društvima, Uprava društva Terra Firma d.d. za ulaganje u nekretnine, Pula, Mletačka 12 (nastavno: Dr

JAMSTVENI PROGRAM PLUS Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (u daljnjem tekstu: HAMAG-BICRO) u okviru ovog Jamstvenog progr

FI za PDF revizija.xls

REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA GRAD PRELOG POLUGODIŠNJI IZVJEŠTAJ O IZVRŠENJU PRORAČUNA NA DAN GODINE I. OPĆI DIO Konto Naziv A. R

PRIMJER KAMATA BUGARSKA Hrvatski porezni obveznik samostalno podnosi obrazac INO-DOH. On je na osnova ugovora o zajmu posudio sredstva bugarskom trgov

Pravilnik o uvjetima i načinu povrata plaćene trošarine na dizelsko gorivo za pogon strojeva za pripremu površina u razminiranju NN 1/20

0038_001-1.pdf

REPUBLIKA HRVATSKA

REPUBLIKA HRVATSKA DRŽAVNI URED ZA REVIZIJU Područni ured Varaždin IZVJEŠĆE O OBAVLJENOJ REVIZIJI DOM ZA STARIJE I NEMOĆNE OSOBE VARAŽDIN Varaždin, ož

KONSOLIDIRANI IZVJEŠTAJ O POSLOVANJU ZA RAZDOBLJE BELJE d.d. KONSOLIDIRANI IZVJEŠTAJ O POSLOVANJU

REPUBLIKA HRVATSKA BRODSKO POSAVSKA ŽUPANIJA OPĆINA GUNDINCI Općinsko vijeće Klasa: /15-01/8 Urbroj: 2178/05-02/15-2 Gundinci, 19. lipnja

Temeljem Zakona o tržištu kapitala (NN 88/08 i 146/08) i članka Izvještaj za period od I III Sadržaj: 1. Skraćeni set financijskih izv

Ova okružnica važan je dokument i zahtjeva vašu pozornost

Microsoft Word - Novo Microsoft Wordov dokument.doc

Microsoft Word - 1.GRAD VODICE-2015.

ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE

Транскрипт:

VIII. SAŽETAK 1. Uvod Sustav mirovinskog osiguranja izuzetno je važan segment ukupnog gospodarskog, socijalnog i političkog života Republike Hrvatske, kako po broju osiguranika koji plaćaju doprinos za mirovinsko osiguranje, broju korisnika mirovina i članova njihovih obitelji koji žive od mirovine, visini izdataka za mirovinsko osiguranje i udjelu tih sredstava u bruto domaćem proizvodu, tako i po ozbiljnim problemima provedbe toga osiguranja. U okviru toga sustava svoju socijalnu sigurnost ostvaruje više od milijun umirovljenika i članova njihovih obitelji za rizike starosti, invalidnosti, smrti hranitelja obitelji ili tjelesnog oštećenja. U tom sustavu osigurava se i profesionalna rehabilitacija invalida rada čime se omogućava njihova daljnja gospodarska aktivnost i sprječava socijalno isključenje. Uz socijalni značaj, mirovinski sustav ima i odlučujući gospodarski i razvojni značaj. Troškovi postojećeg mirovinskog sustava 2002. iznosili su 13,49% BDP (prosjek u zemljama OECD-a je oko 10% BDP-a) i u proteklih nekoliko godina bili su jedan od najznačajnijih čimbenika rasta javne potrošnje u Republici Hrvatskoj (u proteklih jedanaest godina na najnižoj razini bili su 1992. kada su iznosili 7,71% BDP-a). Rat, tranzicija od socijalističkog k tržišnom gospodarstvu, loše oblikovan mirovinski sustav i starenje stanovništva doveli su hrvatski mirovinski sustav u krizu, pa je zbog toga tijekom 1998. i 1999. otpočela njegova opsežna reforma. Do reforme (1998/99.) hrvatski mirovinski sustav bio je jednodijelni, javni, obvezni, utemeljen na tekućem financiranju i unaprijed određenim davanjima. Taj je sustav slijedio klasičan Bismarckov model socijalne sigurnosti starijih osoba. Reforma mirovinskog sustava imala je temeljni cilj uspostaviti gospodarski održiv sustav koji će osigurati socijalnu sigurnost za rizike starosti, invalidnosti i smrti i pomaknuti odgovornost za to s države, koja je do tada bila jedini jamac socijalne sigurnosti, na pojedinca koji bi ubuduće trebao više brinuti o svojoj socijalnoj sigurnosti. S tim je u skladu umjesto jednodijelnog javnog sustava utemeljenog na generacijskoj solidarnosti uveden mješoviti, trodijelni, javno-privatni sustav utemeljen na generacijskoj solidarnosti i na individualnoj kapitaliziranoj štednji. Mirovinsko osiguranje financira se doprinosima osiguranika i sredstvima iz državnog proračuna za mirovine ostvarene pod povoljnijim uvjetima i za tranzicijski trošak koji je nastao zbog uvođenja druge razine mirovinskog osiguranja. U 2002. prihodi od doprinosa iznosili su 12,530 mlrd kn (54%), a sredstva iz državnog proračuna 11,008 mlrd kn (44%). Ukupni izdaci mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti iznosili su 23,723 mlrd kn. Na dan 31. prosinca 2002. u Zavodu je bio: - 1 421 981 osiguranik - 1 042 192 korisnika mirovine - 271 949 korisnika doplatka za djecu za 513 369 djece. Odnos broja umirovljenika i osiguranika iznosio je 1 : 1,36. Prosječna mirovina u prosincu 2002., bez 100,00 kn i 6%, iznosila je 1.544,95 kn, a sa 100 kn i 6% iznosila je 1.674,01 kn. Udio prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u prosincu 2002. iznosio je 41,51% (bez 100 kn i 6%), odnosno 44,98% (sa 100 kn i 6%). Prosječna svota doplatka za djecu u razdoblju siječanj-prosinac 2002. iznosila je 285,12 kn. Nekoliko osnovnih podataka o Zavodu Zavod je osnovan Zakonom o mirovinskom osiguranju, radi ostvarivanja prava zaposlenika, poljoprivrednika, obrtnika i drugih osoba iz obveznog mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti te na načelima uzajamnosti i solidarnosti. Zavod je javna ustanova i pravni sljednik fondova mirovinskog i invalidskog osiguranja. Zavod je pravna osoba s pravima, obvezama i odgovornostima utvrđenih Zakonom i Statutom. Statut Zavoda donosi Upravno vijeće, a potvrđuje ga Hrvatski sabor. Statutom su naročito uređeni ustrojstvo, prava, obveze i odgovornosti tijela upravljanja, obavljanje stručno-administrativnih, pravnih i njima sličnih poslova. Rad Zavoda je javan, a Zavod je obvezan najmanje jednom godišnje izvijestiti Hrvatski sabor, osiguranike i korisnike 93

prava te Ministarstvo rada i socijalne skrbi o svom radu i poslovanju koji ujedno obavlja i nadzor nad zakonitošću rada i općih akata Zavoda. Tijelo upravljanja Zavodom je Upravno vijeće Zavoda, sastavljeno od 13 članova, koje imenuje Vlada Republike Hrvatske, a djelokrug, ovlaštenja i odgovornosti Upravnog vijeća utvrđeni su Statutom Zavoda. Zavod ima ravnatelja i pomoćnike ravnatelja koje također imenuje Vlada Republike Hrvatske, a čiji su djelokrug, ovlaštenja i odgovornosti utvrđeni Statutom Zavoda. U Zavodu se prema Zakonu o doplatku za djecu obavljaju i poslovi doplatka za djecu, a nadzor nad zakonitošću rada u tom dijelu obavlja Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži. U Zavodu je u 2002. na rješavanju bilo ukupno 639 750 predmeta od kojih je riješeno 589 974 predmeta. Uz to u 2002. donijeto je još i 336 789 rješenja po službenoj dužnosti sukladno članku 37. Zakona o doplatku za djecu, kojima je utvrđeno pravo na doplatak i određena isplata doplatka za djecu od 1. siječnja 2002. u novim svotama, utvrđen prestanak prava zbog dohodovnog cenzusa, zbog statusa djeteta studenta, statusa djeteta hrvatskog branitelja, statusa djeteta s navršenih 15 godina života u školskoj godini 2000./2001. ili statusa prebivališta korisnika, tako da je u 2002. u Zavodu ukupno donijeto 926 763 rješenja. Budući da je u 2001. riješeno 680 000 predmeta, znači da je u Zavodu u 2002. donijeto približno 300 000 rješenja više nego u 2001. Značajnije je povećana i ažurnost u rješavanju predmeta doplatka za djecu. Tijekom 2002. okončani su pregovori u vezi sa sklapanjem ugovora i administrativnih sporazuma o provedbi ugovora s Bugarskom i dogovoren nacrt ugovora s Novim Zelandom, a nastavljeno je usklađivanje okončanih tekstova ugovora s Australijom, dok su usklađeni administrativni sporazumi s Turskom, Jugoslavijom i Danskom. Stupanjem na snagu Ugovora o socijalnom osiguranju između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, po služenoj dužnosti pokrenuto je ukupno 29 705 postupaka za ponovno određivanje mirovine (članak 43. Ugovora) i to 11 690 zahtjeva zaprimljeno je iz BiH, a 18 015 zahtjeva je poslano u BiH. Tijekom 2002. Zavod je isplatio u inozemstvo mirovine za 29 721 korisnika. Od toga broja najviše ih je bilo za korisnike koji žive na području Bosne i Hercegovine i to 14 411 korisnika. U Sloveniju je isplaćeno mirovina za 2 940 korisnika a u Makedoniju za 760 korisnika. U ostale europske i izvaneuropske države isplaćene su mirovine za 11 610 korisnika koji su ostvarili pravo na mirovinu ili primjenom ugovora o socijalnom osiguranju ili bez primjene ugovora o socijalnom osiguranju. U sklopu otvaranja Zavoda javnosti, a cilj je da se cjelokupna javnost u Republici Hrvatskoj na odmjeren i istinit način objektivno informira o svim, za osiguranike i korisnike mirovina te korisnike doplatka za djecu, bitnim pitanjima iz djelokruga Zavoda u 2002. u funkciji su bili Otvoreni telefon za građane, WEB stranice Zavoda, koje su imale pozitivan odjek u javnosti, govorni automat te pokrenute aktivnosti za stavljanje u funkciju Call-centra povezanih institucija. U povodu obilježavanja 80 godina Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i sustavne provedbe mirovinskog osiguranja u Hrvatskoj, priređena je i tiskana monografija "80 godina mirovinskog osiguranja u Hrvatskoj" (1922.-2002.) u kojoj je prikazan razvoj mirovinskog osiguranja u svim njegovim organizacijskim oblicima tijekom posljednjih osamdeset godina. Također su ustanovljene i godišnje nagrade Zavoda (za životno djelo, za najbolji stručni članak i za najbolji novinarski uradak u 2002.) koje su dodijeljene na svečanosti u povodu obilježavanja 80 godina Zavoda, održanoj u Zagrebu, 10. prosinca 2002. pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske. 2. Stanje sustava mirovinskog osiguranja temeljenog na generacijskoj solidarnosti Statistički podaci Od ukupnog broja od 1 421 981 osiguranika na dan 31. prosinca 2002. godine bilo je 759 903 mlađih od 40 godina, 430 373 koji imaju 40 ili više godina, ali manje od 50 godina i 231 705 koji imaju 50 i više godina života. U pogledu osnove osiguranja, 1 262 699 bilo je zaposlenih kod pravnih ili fizičkih osoba, 80 471 obrtnik, 67 217 poljoprivrednika i 11 594 samostalne profesionalne djelatnosti. 94

Na dan 31. prosinca 2002. mirovinu je primalo 1 042 192 korisnika, a istodobno je bio evidentiran 1 421 981 osiguranik, što čini omjer od 1:1,36. U razdoblju od 1990. do 2002. taj se omjer kontinuirano smanjivao, od omjera 1:3 u 1990. na omjer 1:1,36 u 2002., što znači da se omjer smanjio za 2,2 puta u tom razdoblju, a skoro trostruko u posljednjih dvadeset godina. U 2002. ukupan broj novih umirovljenika iznosio je 42 550, što je povećanje za 1% u odnosu prema broju mirovina ostvarenih u prethodnoj godini. U 1999. godini 37 112 korisnika ostvarilo je invalidsku mirovinu, a od toga najveći je broj ostvario mirovinu prevođenjem prava dotadašnjih invalida rada na invalidsku mirovinu. Od 2000. do 2002. broj novih korisnika invalidskih mirovina značajno se smanjuje u odnosu prema razdoblju do 1999. jer je ZOMO-om promijenjena definicija invalidnosti, koja je prilagođena promjenama u području rada i radnih odnosa, gospodarskim kretanjima, tržištu rada i dr. U odnosu prema definiciji invalidnosti do 1998., nova definicija je znatno restriktivnija, a kriteriji za ocjenu invalidnosti su stroži. Prosjek mirovinskog staža korisnika starosne mirovine iznosi 31 godinu, korisnika invalidske mirovine 23 godine, a obiteljske mirovine 26 godina, a prosječno trajanje korištenja starosne mirovine iznosi 15 godina, invalidske 18, a obiteljske 15 godina. U 2002. prosječna dob korisnika starosne mirovine bila je 65 godina (žene), odnosno 68 godina (muškarci), korisnika invalidske mirovine 59 godina (žene), odnosno 60 godina (muškarci). Prosječna dob invalidskih umirovljenika na dan umirovljenja je 47 godina (žene), odnosno 50 godina (muškarci). Najveći broj umirovljenika koji su mirovinu ostvarili prema općim propisima u dobnoj je skupini od 65 do 69 godina (210 373 odnosno 21,01%), a u dobnoj skupini od 50 do 69 više je od polovice svih umirovljenika (564 038 odnosno 56,32%). Od ukupnog broja umirovljenika, 548 070 (52,59%), korisnici su starosne mirovine. Invalidsku mirovinu ostvarilo je 257 367 korisnika (24,69%), dok obiteljsku mirovinu koristi 232 090 korisnika, odnosno 22,27% i 4 665 (0,45%) korisnika iz republika bivše SFRJ preuzetih prema posebnom zakonu. Od ukupnog broja umirovljenika, njih 867 234 (84%) ostvarilo je mirovinu prema općim propisima, dok je 174 958 (16%) korisnika mirovinu ostvarilo prema povoljnijim uvjetima propisanim posebnim zakonima. Prosječna starosna mirovina sa 100 kn i 6% iznosi 1.880,76 kn. Prosječna prijevremena starosna mirovina sa 100 kn i 6% iznosi 1.667,60 kn, a udio u neto plaći iznosi 44,80%. Udio mirovinskih izdataka u BDP-u u razdoblju od 1990. do 1992. smanjivao se, da bi 1992. iznosio oko 7,71%. Nakon toga bilježi stalni rast (s iznimkom u 1998. godini), s time da je u 2001. udio mirovinskih izdataka u BDP-u iznosio 14,10%, što je gotovo dvostruko više nego u 1992. godini. U 2002. udio mirovinskih izdataka u BDP-u smanjio se u odnosu prema 2001. i iznosio je 13,45%. U razdoblju od 1994. do 1998. godine mirovinski izdaci povećali su se za 140%, a BDP za 55%, pa je udio mirovinskih izdataka u BDP-u rastao skoro trostruko brže od rasta BDP-a. Analiza stanja U Hrvatskoj su, osim općih razloga (sazrijevanje mirovinskog sustava, starenje stanovništva, visoka stopa nezaposlenosti), rat i tranzicija uzrokovali ubrzano pogoršanje omjera broja uplatitelja doprinosa i korisnika mirovina. Dio gospodarskih i socijalnih teškoća rješavao se preko mirovinskog sustava, što je uzrokovalo smanjivanje prihoda i povećanje izdataka mirovinskog osiguranja, te povećanje broja mladih umirovljenika. Mirovinsko osiguranje amortiziralo je dio socijalnih teškoća i nezaposlenosti, a sve je teže ispunjavalo svoju osnovnu zadaću, a to je osiguranje rizika starosti, nesposobnosti za rad i smrti hranitelja obitelji. Tekući gospodarski problemi i nezaposlenost rješavani su s posljedicom nastanka dugoročno visokih mirovinskih izdataka. Dio poduzeća, osobito tijekom Domovinskog rata, nije isplaćivao plaće niti plaćao doprinos za mirovinsko osiguranje, iako se i taj staž uzima u obzir za stjecanje i određivanje mirovine. Zbog teškoća u gospodarstvu, naročito u područjima gdje su zbog ratnih stradanja bile izraženije gospodarske i socijalne teškoće, bio je izražen pritisak na invalidiziranje zaposlenika radi ostvarivanja prava na temelju preostale radne sposobnosti ili invalidske mirovine, čime se povećao broj invalidskih i obiteljskih mirovina, što će također dugo uzrokovati visoke izdatke, jer se radi uglavnom o mladim ljudima s visokom razinom mirovina. 95

Na kretanja u mirovinskom sustavu utječu propisi koji uređuju taj sustav, te gospodarska i demografska kretanja. Propisima koji se primjenjuju od 1. siječnja 1999. uvedeni su stroži uvjeti (za ostvarivanje invalidske mirovine) i postupni prijelaz na nove uvjete (postupno povećanje dobnih granica za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu, postupno širenje obračunskog razdoblja), što je zaustavilo nepovoljna kretanja u mirovinskom sustavu. Iako se i nadalje povećava broj umirovljenika, stopa porasta znatno je manja nego prijašnjih godina. Također se stabilizirao broj osiguranika, odnosno, 2001., prvi put nakon deset godina došlo je do blagog porasta broja osiguranika, te je ostvaren manji broj novih mirovina nego godinu prije toga. Dakle, zaustavljeni su dosadašnji negativni trendovi te se u sljedećem razdoblju ne očekuje ubrzani rast broja umirovljenika. Broj osiguranika ovisit će prije svega o gospodarskim kretanjima. Sljedećih godina će sve više na kretanja u mirovinskom sustavu utjecati i demografska kretanja, odnosno starenje stanovništva. Nepovoljna demografska kretanja jedan su od razloga otpočinjanja cjelovitije reforme mirovinskog osiguranja i uvođenja, uz sustav generacijske solidarnosti, i sustava koji se financira iz kapitalizirane štednje. Time se uvodi mješoviti način financiranja mirovinskih izdataka, što bi dugoročno trebalo povoljno utjecati na razinu mirovina i na smanjivanje izdataka koji se financiraju iz tekuće uplate doprinosa. Propisi i mjere koje su značajnije utjecale na kretanja u razdoblju od 2000. do 2002. Tri su zakona značajno utjecala na visinu mirovina i izdataka za mirovinsko osiguranje i to Zakon o povećanju mirovina radi otklanjanja razlika u razini mirovina ostvarenih u različitim razdobljima koji je poboljšao socijalni položaj najvećeg broja, naročito starijih umirovljenika, Zakon o izmjeni i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2001. godinu kojim su smanjene mirovine ostvarene prema povoljnijim uvjetima, postignute određene uštede i smanjene razlike u razini mirovina koje se ostvaruju prema općim propisima i mirovina ostvarenih prema posebnim propisima, odnosno povoljnijim uvjetima i Zakon o pravu na dodatak uz mirovinu određenih kategorija korisnika mirovine kojim je poboljšan materijalni položaj hrvatskih državljana koji su mirovinu ostvarili u bivšim republikama SFRJ. Najvažnija i financijski najznačajnija mjera, koja dugoročno i bitno poboljšava materijalni položaj umirovljenika je donošenje i primjena Zakona o povećanju mirovina radi otklanjanja razlika u razini mirovina ostvarenih u različitim razdobljima. Tim Zakonom mirovine ostvarene do 31. prosinca 1998. povećane su od 1. siječnja 2001. u rasponu od 0,5% do 20%, ovisno o godini ostvarivanja mirovina, odnosno godini iz koje je plaća uračunata u mirovinsku osnovicu, s tim da je najveći broj mirovina povećan za 20%. Osnovica za povećanje mirovina bila je svota mirovine bez zaštitnog dodatka, koja je korisniku pripadala za mjesec prosinac 2000. Prema ovom Zakonu nisu povećane mirovine Hrvatske vojske, hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, mirovine saborskih zastupnika i mirovine poljoprivrednika. Osim poboljšanja materijalnog položaja umirovljenika, Zakonom su u skladu s gospodarskim mogućnostima smanjene disproporcije u razini mirovina ostvarenih u različitim razdobljima koje su nastale zbog načina usklađivanja mirovina u razdoblju 1993-1998. To je osobito poboljšalo položaj najstarijih umirovljenika jer su za većinu njih mirovine povećane 20%. Zakon o pravu na dodatak uz mirovinu određenih kategorija korisnika mirovine uređuje pravo na dodatak hrvatskim državljanima s prebivalištem u RH koji su pravo na mirovinu ostvarili u republikama bivše SFRJ. Tim Zakonom se osigurava određena razina socijalne sigurnosti korisnicima s niskim mirovinama. Za prosinac 2002. dodatak prema tom zakonu isplaćen je za 8 608 korisnika u prosječnom iznosu od 399, 00 kn. Prema ZOMO-u (članak 152.), za pokrivanje dijela obveza mirovinskog osiguranja koje nastaju priznavanjem i određivanjem mirovina ostvarenih pod povoljnijim uvjetima od uvjeta propisanih općim propisima, sredstva se osiguravaju u državnom proračunu. Na taj način financiraju se mirovine ili dio mirovina hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, pripadnika Hrvatske vojske, pripadnika Hrvatske domovinske vojske 1941-1945., sudionika NOR-a, bivših političkih zatvorenika, članova HAZU, zastupnika u Hrvatskom saboru, bivših članova Izvršnog vijeća Sabora i SIV-a, pripadnika HV-a, djelatnika MUP-a i pripadnika bivše JNA. Prema spomenutom Zakonu mirovine su smanjene za 58 493 korisnika, čime je postignuta ušteda u prosincu 2001. od 18,737 mil. kuna, odnosno prije smanjenja mjesečni izdaci za te mirovine iznosili su 272,299 mil. kuna, a nakon smanjenja 253,562 mil. kuna. Početkom 2002. izdaci za navedene mirovine opet su povećani za oko 600.000 kuna mjesečno jer su, prema propisima koji se primjenjuju od 1. siječnja 2002., od smanjenja izuzete mirovine bivših političkih zatvorenika i članova HAZU. U vezi s financijskom konsolidacijom Zavoda, a radi smanjivanja troškova rada i poticanja zapošljavanja, koje se u dužem razdoblju pozitivno odražava i na financijsko stanje u mirovinskom osiguranju, za 2 postotna poena smanjena je stopa doprinosa za mirovinsko osiguranje na plaću od 1. 96

lipnja 2000., a odgovarajuća sredstva osigurana su u državnom proračunu. Za financijsku konsolidaciju mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti bio je značajan i Zaključak Vlade prema kojem je od 1. srpnja 2000., u uvjetima tadašnje nelikvidnosti i nedovoljne financijske discipline obveznika plaćanja doprinosa, nadležnost za naplatu doprinosa prenesena na Poreznu upravu. Posljedice nediscipline u plaćanju doprinosa nastoje se ublažiti Zakonom o naplati dospjelih a nenaplaćenih poreza, carina, doprinosa i državnih jamstava, koji omogućuje dužnicima da sklapanjem nagodbe, uz određene olakšice, podmire svoje obveze. Također je od dugoročnog, stabilizirajućeg značaja bio i Zaključak Vlade, u skladu s kojim su doneseni odgovarajući propisi, da se od 1. srpnja 2001. financijsko poslovanje Zavoda obavlja preko sustava Državne riznice. Na ovaj način stabilizirana je i pomaknuta prema početku mjeseca isplata mirovina, te su smanjeni ukupni troškovi jer se Zavod više ne mora zaduživati radi isplate mirovina, slijedom čega su nestali i troškovi kamata za kredite. Za dugoročnu stabilizaciju mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti važna je i primjena novog, trodijelnog mirovinskog sustava od 1. siječnja 2002. Koncepcija mirovinske reforme zahtijeva poseban model provedbe, osnivanje novih institucija, te njihovu međusobnu suradnju. Zavod se također uključio u pripremu i provedbu mirovinske reforme, te je zahvaljujući koordinaciji Vlade, radu novih institucija te suradnji i razmjeni podataka između institucija, uspješno počela primjena druge razine mirovinskog osiguranja. Očekivana kretanja Na pozitivna kretanja u mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti, pored dosad realiziranog, dugoročno i stabilizirajuće djelovat će i nedavno doneseni zakoni. Tu se prije svega misli na efekte primjene Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja, kojim je stopa doprinosa za mirovinsko osiguranje povećana za 0,50 postotnih poena - s 19,50% na 20% i proširena osnovica za plaćanje doprinosa i na dosad neobuhvaćene primitke i oblike rada, povećana je najniža te je uvedena najviša osnovica za plaćanje doprinosa, zadržana je obveza uplate doprinosa uz isplatu plaća te je ujednačen i pojednostavljen sustav financiranja obveznih osiguranja. Izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju mirovinski sustav usklađen je s propisima o doprinosima. Proširivanjem kruga osiguranika te ostvarivanjem prava iz mirovinskog osiguranja po osnovi plaćanja doprinosa na navedene primitke, veći broj građana će ostvariti socijalnu sigurnost i veću razinu prava iz mirovinskog osiguranja. Radi smanjivanja mirovinskih izdataka i uspostavljanja primjerenijih odnosa u razini prava te radi poticanja kasnijeg umirovljenja, navedenim zakonom za nove korisnike uveden je veći koeficijent smanjenja prijevremene starosne mirovine te je smanjena najniža mirovina. Radi očuvanja socijalne sigurnosti korisnika nije smanjenja najniža mirovina korisnicima koji imaju do 30 godina mirovinskog staža. Osim toga, tim se Zakonom invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad povećavaju za oko 20%, 37 636 nezaposlenih invalida rada, umjesto dosadašnjih 1.003 kn, od siječnja 2003. u prosjeku imaju mirovine od oko 1.201,62 kn. Novelom Zakona također se omogućava ostvarivanje prava na mirovinu osiguranicima koji su sami za sebe obveznici plaćanja doprinosa na temelju staža za koji je plaćen doprinos - do sada ovi osiguranici nisu mogli ostvariti mirovinu sve dok nisu u cijelosti platili sve dužne doprinose. I najvažnije, prema noveli Zakona nastavit će se isplata dodatka od 100 kuna i 6% svim korisnicima koji su ga dobivali do prosinca 2002. Nastavkom isplate dodatka, za koji se sredstva osiguravaju u državnom proračunu, zadržava se dosegnuta razina prava za oko 781 196 umirovljenika. 3. Organizacija, ljudski resursi i informacijska tehnologija Zavoda Organizacija stručne službe Zavoda Prema Statutu Zavoda, radi nesmetanog, racionalnog i uspješnog obavljanja djelatnosti Zavoda i dostupnosti ostvarivanja prava iz mirovinskog osiguranja svim osiguranim osobama, stručne, administrativne, pravne, ekonomske i druge poslove za Zavod obavlja stručna služba Zavoda. Osnovni zadatak stručne službe jest da na zakonit način i u zakonom utvrđenim rokovima rješava o pravima osiguranika. Stručna služba organizirana je tako da omogućava: - dvostupnost u rješavanju o pravima osiguranika - dostupnost osiguranicima u ostvarivanju prava - jedinstvenost u obavljanju poslova iz svoje mjerodavnosti. 97

Stručna služba organizirana je na teritorijalnom principu u Središnju službu, područne službe i ispostave. U Središnjoj službi se u pravilu provodi drugostupanjski postupak (osim dijelom u provedbi međunarodnih ugovora), te poslovi zajednički za cijelu stručnu službu. U područnim službama provodi se prvostupanjski postupak, te ostali poslovi određeni Statutom Zavoda. Područne su službe u pravilu smještene u gradovima sjedištima županija, a ispostave u gradovima i općinama u Republici Hrvatskoj. Organizacijski, stručnom službom rukovodi ravnatelj Zavoda koji usmjerava i koordinira njezin rad i organizira njezino jedinstvo. Ravnatelj Zavoda ujedno rukovodi i Središnjom službom. Na čelu područne službe je predstojnik područne službe koji organizira i vodi obavljanje poslova te odgovara za ukupnost poslovanja područne službe kojom rukovodi. U ispostavi, u sklopu područne službe poslove vodi i organizira voditelj ispostave. Dakle, hijerarhijski, linija rukovođenja u stručnoj službi Zavoda je: ravnatelj Zavoda, pomoćnici ravnatelja, predstojnik područne službe i voditelj ispostave u sklopu područne službe. Organizacijska struktura Zavoda i njegove stručne službe vezana je uz načela i mjerodavnosti pojedinih organizacijskih dijelova - ustrojstvenih jedinica stručne službe Zavoda. Mjerodavnost stručne službe utvrđena je Statutom Zavoda. Ljudski resursi Zavod, kao javna ustanova, ima javne ovlasti u rješavanju o pravima i obvezama iz mirovinskog osiguranja, a radi obavljanja stručnih, administrativnih, pravnih, ekonomskih i drugih poslova ima jedinstvenu stručnu službu. Jedinstvena stručna služba Zavoda je u skladu s odredbom članka 134. stavka 2. Zakona o mirovinskom osiguranju ustrojena na način da osigurava nesmetano, racionalno i uspješno obavljanje djelatnosti Zavoda, kao i ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja na način dostupan svim osiguranim osobama u Zavodu. Radnopravni status radnika Zavoda uređen je Zakonom o radu, Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama, kojem su izjavom 11. studenoga 2002. pristupili sindikati u Zavodu, te općim aktima Zavoda. Racionalnim vođenjem kadrovske politike, u skladu s mjerama Vlade Republike Hrvatske, unatoč povećanju opsega poslova zbog primjene novih zakona na području mirovinskog osiguranja, počevši od 1999. postupno su poduzimane mjere radi zadržavanja, odnosno smanjenja broja zaposlenih. Smanjivanje broja zaposlenih provodilo se mjerama aktivne kadrovske politike, primjerice reduciranjem svih oblika novog zapošljavanja, nezapošljavanja novih zaposlenika uslijed smanjenja broja zaposlenih prirodnim odljevom - umirovljenjem, korištenjem unutarnjih rezervi, preraspodjelom poslova, odnosno privremenim rasporedom radnika na radna mjesta na kojima je došlo do povećanog opsega posla, postupnim smanjivanjem broja zaposlenih istekom ugovora o radu na određeno vrijeme i sl. Od 1999. zabilježen je lagani trend pada broja zaposlenih u stručnoj službi Zavoda. Inače, u posljednjih deset godina, prateći podatke o broju zaposlenih, može se vidjeti da od 1990., kada su na dan 31. prosinca bila 3 002 zaposlena, taj broj pada u 1991. i 1992. Od 1993. godine do 1998. broj zaposlenih kontinuirano raste (3381), a od tada, zahvaljujući poduzimanim mjerama, broj zaposlenika pada, te je na dan 31. prosinca 2000. u stručnoj službi Zavoda bilo ukupno 3 307 zaposlenih, na dan 31. prosinca 2001. bilo je 3 265 zaposlenih, a na dan 31. prosinca 2002. u stručnoj službi Zavoda bilo je ukupno 3 254 zaposlenih. Što se kvalifikacijske strukture tiče, 27% zaposlenih ima VSS (uključujući doktorate, specijalizacije i magisterije), 11,7% ima VŠS, 52,2% ima SSS, a 8,8% zaposlenih ima niže stupnjeve stručne spreme. Izrazito prevladavaju žene kojih je na dan 31. prosinca 2002. bilo 2 513 ili 77%. Struktura zaposlenika prema životnoj dobi ukazuje na to da stručna služba Zavoda spada u kategoriju "starijih" službi. Od ukupnog broja zaposlenih znatno je više zaposlenih iznad 51 godine života od onih do 30. godine života. Zbog toga se nameće potreba brzog poduzimanja odgovarajućih mjera za njezino pomlađivanje i obnovu (zapošljavanje pripravnika, posebno VSS), a naročito, što se mlađih, ali i svih kadrova tiče, i mjera za njihovo dodatno stručno usavršavanje i praćenje njihovog razvoja i karijere. Informacijska tehnologija Zavoda Informacijska tehnologija Zavoda je bitni sastavni dio provedbe mirovinskog osiguranja i ostvarivanja prava na doplatak za djecu. Računalno su podržani svi postupci za ostvarivanje prava, kao što su zaprimanje zahtjeva, kompletiranje spisa, izračun mirovine, automatsko donošenje rješenja, automatska naknadna doznaka i automatska redovita doznaka preko pošta ili banaka, te automatsko osiguravanje sredstava kao podloga za isplatu preko Državne riznice. Informatička projektna rješenja koja su obuhvaćala prikupljanje i kontrolu podataka matične evidencije, tijekom cijele godine su 98

prilagođavana podržavanju informacijskog sustava REGOS-a, odnosno ostvarivanju prava proizašlih iz mirovinske reforme, a područje ekonomskih poslova je informatizacijom u potpunosti podržavalo reformirane tijekove novca. Ostvarivanje prava na doplatak za djecu potpuno je automatizirano, čime je omogućeno jednostavnije i pouzdanije obavljanje ovog poslovnog procesa. Također je automatizirano uredsko poslovanje te interni i zajednički poslovi. U Zavodu danas 2 278 radnika, odnosno 70% ukupno zaposlenih, u svakodnevnom radu koristi informatičku opremu, a njih 160 su korisnici Interneta. Radnici Zavoda obavljali su poslove uporabom više od petsto različitih transakcija u on-line radu s bazama podataka Zavoda, korištenjem 70 418 384 terminalskih transakcija u informatičkoj mreži koja povezuje preko 80 lokacija u Republici Hrvatskoj. Resursi informatičke opreme već su dostigli značajni obuhvat i funkcionalnost, te je nužno veću pažnju posvećivati konzistentnosti podataka i najvažnijem resursu, informatičkim kadrovima, čija izobrazba i znanje omogućuje brže, točnije i jeftinije usluge Zavoda kao javnog servisa građana. U realizaciji strateških planova Zavoda pokazuje se da informacijski sustav Zavoda zauzima suštinsko mjesto i da Zavod danas više ne može obavljati svoju društvenu funkciju bez korištenja suvremene informatičke opreme, prateći i njezin neprestan razvoj. U tom smislu, u skladu s poslovima koje Zavod obavlja na temelju Zakona, Statuta i općih akata, izrađen je model inovacijskog ciklusa informacijske tehnologije Zavoda za razdoblje od 2003. do 2006. Informatičku podršku poslovnim procesima Zavoda predstavlja aplikacijska i sistemska programska oprema, računalna strojna oprema i komunikacijska mreža, koja je u stalnom migracijskom procesu prema najsuvremenijim telekomunikacijskim uslugama. U skladu s integracijskim trendovima e-governmenta planira se priključak informatičke mreže Zavoda kao aplikacijskog centra računalno komunikacijske mreže tijela državne uprave. U okviru poslova razvoja i projektiranja informacijskog sustava Zavoda 65% resursa (izmjena 2808 programa) angažirano je na održavanju informatiziranih poslovnih procesa, a 35% resursa (novih 1483 programa) bilo je na raspolaganju u 2002. za novi razvoj i projektiranje, što približno odgovara standardnom prosjeku u svijetu za tako velike sustave. U sklopu poslova razvoja i projektiranja informacijskog sustava Zavoda funkcionira nekoliko informacijskih sustava kao što su: - informacijski sustava aktivnih osiguranika - informacijski sustav korisnika mirovina - informacijski sustav financija i statistike - informacijski sustav internog poslovanja - informacijski sustav doplatka za djecu. U sklopu tih informacijskih sustava obavljaju se redoviti planirani (uključujući i poslove održavanja), ali i zbog čestih izmjena u poslovnom okruženju, i neplanirani poslovi. Završena su 33 nova projekta, od kojih je 18 neplaniranih, ali završenih na vrijeme, zahvaljujući fleksibilnoj timskoj organizaciji razvoja. Prioritetni cilj u području sistemske podrške je osiguravanje rada i razvoja središnjeg računala, sustava za upravljanje bazama podataka, informatičke mreže, servera i informatičkih radnih stanica. Poslovi u vezi s računalno-komunikacijskom mrežom Zavoda obavljaju se na sistemskom i komunikacijskom softwareu središnjeg računala, servera i informatičkih radnih stanica, te na routerima i switchevima u LAN i WAN mreži. Pri tome treba posebno istaknuti sve poslove koji se obavljaju u smislu funkcionalnosti i zaštite Interneta i Intraneta. Maksimalnim prilagođavanjem softwareskih značajki mreže, osigurana je njena stabilnost i visoka raspoloživost, odnosno 24-satni rad središnjeg računala i prosječno 15-satni dnevni on-line rad svih informatiziranih lokacija Zavoda, što je omogućilo ostvarenje 70 418 384 terminalske transakcije u 2002. Permanentno se radilo na programskoj zaštiti središnjeg računala, baza podataka, servera i informatičkih radnih stanica s posebnim naglaskom na zaštićene resurse informatičke mreže i antivirusnu zaštitu. U 2002. intenzivno su se opremala pojedina radna mjesta s osobnim računalima na 80-tak lokacija u Republici Hrvatskoj. Pri tome je posebna pozornost bila na organizaciji programske zaštite informacijskog sustava Zavoda, s centraliziranjem administracije antivirusnih programa (Sophos Antivirus). Istovremeno su se radile analize trendova u informatičkoj tehnologiji, koncepcijskim pristupima, modernizaciji već informatiziranih poslovnih sustava i integraciji elektroničkih dokumenata u vezi sa Zakonom o elektroničkom potpisu i standardnim modelima. Osnovni zahtjev na cijeli informacijski sustav Zavoda je stabilnost poslova i sigurnost isplate mirovinskih primanja i doplatka za djecu. Kontinuirano je bilo osigurano optimalno tehničko održavanje računalno-strojne opreme, magnetskih i mikrografskih uređaja, elektroenergetike i klimatizacije i protupožarne zaštite. Zbog toga su tehničke greške u konfiguraciji središnjeg računala i cijele informatičke mreže bile otklanjane u najkraćem roku, što je tijekom cijele 2002. omogućilo siguran i kvalitetan rad korisnicima radnih stanica u informatičkoj mreži Zavoda. 99

Posebno je važno istaknuti da je Zavod u 2002. godini pokrenuo projekt informatizacije ispostava koje do 2002. uglavnom nisu bile integrirane u jedinstvenu komunikacijsku mrežu. Od 86 ispostava informatizirano je 60 a u 2003. bit će informatizirane i preostale ispostave. 4. Upravljanje Zavodom Tijekom 2002. rad Upravnog vijeća odvijao se u skladu sa Zakonom, Statutom i Poslovnikom o radu, te ostalim aktima Zavoda. Upravno vijeće je u 2002. održalo 8 sjednica s ukupno 114 točke dnevnog reda. Od toga se 110 točaka odnosilo na Zavod (od čega 26 na problematiku portfelja Zavoda), a 4 točke na doplatak za djecu. Na sjednicama je od 13 članova bilo nazočno u prosjeku 9 članova Upravnog vijeća. U sklopu mjerodavnosti pažnja Upravnog vijeća u 2002. bila je usmjerena na problematiku iz djelatnosti Zavoda u užem smislu, zatim na problematiku portfelja Zavoda te na doplatak za djecu. Što se problematike Zavoda tiče, najčešće teme su se odnosile na financiranje i financijsko poslovanje Zavoda, zatim na usklađivanje mirovina (od 1. siječnja i 1. srpnja 2002.), te na niz tzv. općih tema. U sklopu problematike financiranja i financijskog poslovanja Zavoda Upravno vijeće je razmotrilo i donijelo Financijski plan Zavoda za 2002., a u povodu njegova donošenja zaključilo je da se Vladi Republike Hrvatske i Ministarstvu financija predloži da isplata mirovina iz sredstava Državne riznice kao prioritet ide u prvi isplatni red. Raspravilo je Izvješće o financijskom poslovanju Zavoda za 2001., a redovito razmatralo mjesečna izvješća o financijskom poslovanju Zavoda. Isto tako u listopadu je donijelo Odluku o prihvaćanju izmjena i dopuna financijskog plana Zavoda za 2002. (tzv. tehnički rebalans), jer je u rashode Zavoda bilo nužno uključiti sredstva za sanaciju ustanova za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje hendikepiranih osoba u "DES"-u iz Splita i "SUVENIR"-u iz Sirača (prema zaključku Vlade Republike Hrvatske), a za namirenje tog rashoda planirani su povećani primici od prodaje dionica i udjela iz portfelja Zavoda. Nadalje, u listopadu 2002. donijelo je Financijski plan Zavoda za 2003. Prihvatilo je Izvješće o naplati doprinosa za mirovinsko osiguranje za 2000. i za šestomjesečno razdoblje 2001. te Informaciju o ugovorima o reprogramu dužnih doprinosa za 18 tvrtki iz područja agrokompleksa prema Zaključku Vlade Republike Hrvatske. Upravno vijeće je razmotrilo i jednoglasno prihvatilo očitovanje na Izvješće Državnog ureda za reviziju o obavljenoj reviziji u Zavodu za 2000., u dijelu koji se odnosi na zakup poslovnog prostora poslovnog objekta u Krapini, Gajeva 10, te očitovanje na Izvješće Državnog ureda za reviziju, u dijelu koji se odnosi na zakup poslovnog prostora u poslovnim zgradama u Zagrebu, A. Mihanovića 3, Tvrtkova 5 i Vukovarska 17b. Upravno vijeće je donijelo i odluke o osnovicama i doprinosima osiguranika za 2002. Donijelo je Odluku o najnižoj osnovici, ako plaća služi kao osnovica za obračunavanje i plaćanje doprinosa i za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja, pri čemu ta osnovica iznosi 1 800,00 kn, s primjenom od 1. travnja 2002., na što je suglasnost dala i Vlada Republike Hrvatske. Ujedno, Upravno vijeće je i sve ostale odluke o osnovicama osiguranja povećalo za 5,88%. Sanacija ustanova za rehabilitaciju hendikepiranih osoba profesionalnom rehabilitacijom i zapošljavanjem "DES" iz Splita i "SUVENIR" iz Sirača bila je predmet rasprava na Upravnom vijeću, budući da je Zavod jedan od osnivača tih ustanova. Upravno vijeće je krajem 2002. donijelo i odluke o prijenosu osnivačkog udjela Zavoda na županiju i grad u kojem te ustanove djeluju, što bi pridonijelo razrješavanju problema tih institucija. Isto tako razmotrilo je i zahtjev za osnivanje "Radionice za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje invalida" iz dijela imovine društva TEKOP d.d. u stečaju, Pula. Nadalje, Upravno vijeće je informirano i tome da je Zavod s REGOS-om zaključio ugovore o izvedbi projekta računalne potpore za razrez doprinosa za II. stup mirovinskog osiguranja te o povjeravanju obavljanja dijela poslova Središnjeg registra osiguranika. Nadalje, Upravno vijeće je donijelo Odluku o utvrđivanju aktualne vrijednosti mirovine od 1. siječnja 2002. i od 1. srpnja 2002. prema kojoj je aktualna vrijednost mirovine za jedan osobni bod iznosila 41,12 kn odnosno od 1. srpnja 2002. iznosila je 42,27 kn. Donijelo je i Odluku o najnižoj mirovini za jednu godinu mirovinskog staža od 1. siječnja 2002. i od 1. srpnja 2002. te za ista razdoblja i Odluku o osnovici za određivanje naknade zbog tjelesnog oštećenja i o usklađivanju novčanih naknada zbog tjelesnog oštećenja, Odluku o naknadi troškova smještaja i prehrane za vrijeme profesionalne rehabilitacije izvan mjesta prebivališta korisnika u godini 2002. te Odluku o naknadi putnih troškova u vezi s ostvarivanjem prava iz mirovinskog osiguranja za godinu 2002. Razmotrilo je i informaciju o primjeni Sporazuma o socijalnom osiguranju s Republikom Slovenijom glede dugotrajnosti postupka i nepriznavanja staževa u Sloveniji. U sklopu tzv. općih tema Upravno vijeće je donijelo Program rada Zavoda za 2002. kojim su, u skladu s djelatnošću Zavoda te strateškim ciljevima Zavoda, utvrđeni programski zadaci Zavoda u 2002. Upravno vijeće je u travnju 2002. razmotrilo i prihvatilo Godišnje izvješće Zavoda za 2001. a krajem 2002. razmotrilo je i podržalo temeljni dokument Zavoda vezan uz 100

preustroj Zavoda koji se planira provesti u razdoblju od 2003. do 2006. Ključne promjene nastale u poreznom sustavu, platnom prometu, prikupljanju podataka, tijekovima novca i kontroli podataka bitno utječu i na poslovanje i organizaciju te na sadržaj, opseg i način poslovanja Zavoda i Zavod se tim promjenama treba prilagoditi. Upravno vijeće je verificiralo zaključke Tematske konferencije o stanju sustava mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti. U Zavodu su tijekom 2002. započele aktivnosti vezane uz obilježavanje 80. obljetnice provedbe mirovinskog osiguranja u Hrvatskoj, i u tom sklopu Upravno vijeće je donijelo odgovarajuće odluke koje su se odnosile na održavanje svečane sjednice tim povodom, izdavanje monografije "80 godina mirovinskog osiguranja u Hrvatskoj" te o ustanovljavanju godišnjih nagrada za životni doprinos razvoju mirovinskog osiguranja, za najbolji stvarni ili znanstveni članak te za najbolji novinarski uradak s područja mirovinskog osiguranja. Nadalje, Upravno vijeće je informirano o Programu informatizacije ispostava Zavoda, prema kojem se u 2002. i 2003. planira informatizirati i u jedinstveni informatički i poslovni sustav i povezati sve do sada neinformatizirane ispostave. Upravno vijeće je bilo informirano i o predmetu Večernji list, odnosno o Pravorijeku izbranog suda stalnog izbranog sudišta pri Hrvatskoj gospodarskoj komori u Zagrebu, te upoznato s izvješćem i troškovnikom odvjetnika Zavoda. Upravno vijeće je donijelo i Pravilnik o imovinsko-pravnim tražbinama, a isto tako donijelo je niz odluka operativne naravi. U okviru problematike portfelja Zavoda, Upravno vijeće je razmotrilo niz pitanja iz područja rada Hrvatskog mirovinskog osiguranja d.o.o. i Hrvatskog mirovinskog investicijskog društva d.o.o., kao pravnih osoba u vlasništvu Zavoda. Upravno vijeće razmotrilo je stanje portfelja Zavoda sa stanjem na dan 31. prosinca 2001., koji je izradio HMO d.o.o., budući da takvo izvješće Zavod od HFP nije dobio. Upravno vijeće je izvješće prihvatilo, sa zaključkom da se od HFP zatraži izvješće o upravljanju portfeljem Zavoda za razdoblje od siječnja do lipnja 2002., te izvješće članova nadzornih odbora za to razdoblje za društva u kojima Zavod ima više od 25% vlasništva. Upravno vijeće je krajem 2002. razmotrilo Izvješće HFP o skrbi nad dionicama Zavoda. U sklopu svoje mjerodavnosti, Upravno vijeće je na temelju i u provedbi Ugovora o gospodarenju dionicama i poslovnim udjelima (iz 2000.) razmatralo zahtjeve Hrvatskog fonda za privatizaciju za davanje suglasnosti Zavoda za prodaju dionica iz portfelja Zavoda putem javne dražbe na Zagrebačkoj burzi te zahtjeve za davanje suglasnosti Zavoda za raspolaganje dionicama iz portfelja Zavoda za podmirenje kapitalnih izdataka. Upravno vijeće je u pravilu davalo tražene suglasnosti, naročito u slučajevima prodaje dionica iz portfelja Zavoda putem javne dražbe na Zagrebačkoj burzi. Ujedno je u vezi s prodajama zaključilo da se od Hrvatskog fonda za privatizaciju zatraži dostavljanje što točnijih podataka o društvima za koje se traži suglasnost za prodaju te podatke o članovima nadzornih odbora tih društava, a pogotovo za društva u kojima Zavod ima više od 50% vlasništva. Upravno vijeće je od 31 zahtjeva pozitivno riješilo 30 zahtjeva. Upravno vijeće je razmotrilo i pregled stanja ustupljenih i prodanih dionica Zavoda u korist Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo sa stanjem na dan 15. svibnja 2002., koje je podržalo. Tom je prigodom zaključilo da se Vladi Republike Hrvatske obnovi zahtjev naknade Zavodu za izdvojene dionice za pokriće kapitalnih izdataka, tj. da se pronađe model odgovarajuće naknade i donesu odluku o obeštećenju Zavoda za navedene dionice, a da se vrijednost ustupljene imovine utvrdi prema vrijednosti koja će se postići prodajom dionica i poslovnih udjela na Varaždinskoj burzi, o čemu bi izvješće trebao podnijeti Hrvatski fond za privatizaciju, te da Vlada Republike Hrvatske zaduži Ministarstvo financija za osiguranje sredstava u proračunu (u iznosu koji će se postići prodajom dionica i poslovnih udjela koji se ustupaju za podmirenje kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo), za podmirenje obveza prema Zavodu. Što se zahtjeva za davanje suglasnosti za raspolaganje dionicama iz portfelja Zavoda za te namjene tiče, dana je suglasnost za 17 društava, a rješavanje zahtjeva za 2 društva je odgođeno. Što se portfelja Zavoda u HMID -u d.o.o. tiče, Upravno vijeće razmotrilo je nekoliko značajnijih tema. Razmotrilo je godišnja izvješća HMID -a d.o.o. i Kapitalnog fonda d.d. za 2001. te tromjesečno, polugodišnje i devetomjesečno izvješće za 2002. i ta izvješća prihvatilo kao informacije. Fiskalna 2001. bila je uspješna za "Hrvatsko mirovinsko investicijsko društvo" d.o.o. (HMID). Godinu 2001. karakterizira nastavak provedbe usvojene strategije upravljanja Kapitalnim fondom, a to je dugoročni rast vrijednosti imovine fonda ulaganjem u najbolje dionice na domaćem i stranom tržištu kapitala. U 2001. HMID je ostvario dobit u iznosu od 6,7 mil kuna. Prihod od naknada za upravljanje Fondom značajno je porastao u 2001. u odnosu prema 2000. zbog povećanja vrijednosti portfelja Fonda. Osnovni prihod u 2001. bila je naknada za upravljanje Kapitalnim fondom d.d. koja je iznosila 2% od ukupne imovine Fonda. Što se Kapitalnog fonda d.d. tiče, Fond je ostvario rast vrijednosti imovine od 27,98%, a od početka rada vrijednost imovine porasla je 53,55%. Realizirana dobit u 2001. iznosila je 19.166.180,21 kn, a nerealizirana dobit (razlika između tržišne i knjigovodstvene vrijednosti na dan 31. prosinca 2001.) iznosila je 135.406.933,41 kn, te je kao takva prenesena u revalorizacijske rezerve. Ovakav rast vrijednosti prvenstveno je posljedica rasta četiri 101

dionice u Kapitalnom fondu (Pliva, Podravka, JANAF i Zagrebačka banka) koje zajedno čine više od dvije trećine vrijednosti Fonda. Nadzor nad poslovanjem HMID -a i Kapitalnog fonda obavlja Komisija za vrijednosne papire Republike Hrvatske, a javnost ima uvid u poslovanje Kapitalnog fonda d.d. putem izvještaja o kretanju neto imovinske vrijednosti Fonda u dnevnom tisku i na Internetu. Novim Zakonom o doplatku za djecu Zavod provodi postupak ostvarivanja prava na doplatak za djecu, dakle rješava o pravima u prvom i drugom stupnju te osigurava sudsku zaštitu prava. Sredstva za financiranje doplatka za djecu osiguravaju se u državnom proračunu. S tim u vezi je i mjerodavnost Upravnog vijeća Zavoda nad poslovima doplatka za djecu sužena u odnosu prema prijašnjim propisima. Upravno vijeće razmotrilo je Godišnji obračun Sredstava doplatka za djecu u 2001. godini, kao informaciju. Isto tako razmotrilo je i redovita mjesečna financijska izvješća. S obzirom na mjerodavnost Zavoda u pogledu doplatka za djecu, Upravno vijeće je nakon početka primjene novog Zakona o doplatku za djecu razmotrilo Informaciju o tijeku aktivnosti na provedbi toga zakona. Informirano je o tome da je bio okončan postupak, odnosno prvi dio posla koji se odnosio na primjenu članka 37. Zakona, što znači da su do kraja siječnja svi dotadašnji korisnici, koji su ostvarili pravo do 31. prosinca 2001., dobili rješenja kojima se utvrđuje njihovo pravo na doplatak. 5. Financijsko poslovanje Financijsko poslovanje Zavoda u 2002. odvijalo se u skladu s Financijskim planom Zavoda za 2002. i Izmjenama i dopunama Financijskog plana Zavoda za 2002. godinu, na koje je Hrvatski sabor dao suglasnost istovremeno s donošenjem Odluke o proglašenju Izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2002. Od 1. srpnja 2001. Zavod je u dijelu svog poslovanja uključen u sustav Državne riznice. Rashodi Zavoda, kao što su rashodi za zaposlene, materijalni rashodi, financijski rashodi, nabava nefinancijske imovine, dio rashoda za mirovine (rashodi za porez i prirez na mirovine, ustege od mirovina i transfer mirovina u inozemstvo) podmiruju se transferiranjem potrebnih sredstava s redovitog računa proračuna Republike Hrvatske na račun Zavoda. Financijsko izvješće Zavoda u 2002. izrađeno je na temelju novog sustava proračunskog računovodstva koji se primjenjuje od 1. siječnja 2002., čime su postavljeni temelji za novi analitički okvir financijskog izvještavanja. Ukupni prihodi i primici Zavoda u 2002. ostvareni su u svoti od 21.754.764.667 kn, dok su ukupni rashodi i izdaci Zavoda ostvareni u svoti od 21.819.976.598 kn (u iskazanim svotama nisu uključeni prihodi i rashodi vezani za mirovine hrvatskih branitelja). Manjak prihoda i primitaka (Zavod i Riznica zajedno) iskazan u svoti od 53.012.615 kn je knjigovodstveni manjak nastao zbog primjene novog računovodstvenog sustava. Ukupni prihodi i primici za 2002. ostvareni su u svoti od 21.754.764.667 kn što je činilo 99,68% planiranih i namijenjeni su za financiranje redovite djelatnosti mirovinskog osiguranja u 2002., a odnosili su se na prihode od doprinosa u svoti od 12.530.156.205 kn, na prihode iz proračuna za obveze države za mirovine prema posebnim propisima i ostalo u svoti od 9.105.213.432 kn, na ostale prihode u svoti od 102.708.243 kn i na primitke od prodaje dionica, udjela te ostalo u svoti od 16.686.787 kn. Prihodi od doprinosa (žiroračun Zavoda) za 2002. ostvareni su u svoti od 10.407.837 kn i pretežno su se odnosili na uplate prema revizijskim nalazima na temelju rješenja donesenih do 30.lipnja 2001. Prihodi proračuna za financiranje redovite djelatnosti mirovinskog osiguranja za 2002. ostvareni su u svoti od 21.624.961.800.kn, a odnosili su se na prihode od doprinosa za mirovinsko osiguranje u svoti od 12.519.748.368 kn i na prihode za mirovine ostvarene pod povoljnijim uvjetima i na ostalo u svoti od 9.105.213.432 kn. Primici od prodaje dionica, udjela i ostalo za 2002. iznosili su 16.686.787 kn, a odnosili su se na primitke od prodaje dionica i udjela preko Hrvatskog fonda za privatizaciju u svoti od 16.634.819 kn i na ostale primitke u svoti od 51.968 kn. Ostali prihodi iznosili su 102.708.243 kn (146,73% planiranih). Ukupni rashodi i izdaci Zavoda u 2002. ostvareni su u svoti od 21.819.976.598 kn, a odnose se na mirovine i mirovinska primanja u svoti od 21.187.112.619 kn, na rashode za zaposlene u svoti od 224.935.746 kn, na materijalne rashode u svoti od 110.646.098 kn, na financijske rashode u svoti od 262.508.843 kn, na izvanredne rashode u svoti od 19.843.430 kn, na nabavu nefinancijske imovine u svoti od 14.739.862 kn, na ostale izdatke u svoti od 190.000 kn. Rashodi za mirovine i mirovinska primanja iznosili su 21.187.112.619 kn (što čini 100,17% planiranih), od čega se 1.212.069.129 kn odnosilo na dio mirovina koji se isplaćuje preko Zavoda (transfer mirovina u inozemstvo, ustege od mirovina, porezi i prirezi i ostalo). Za 2002. mirovine su povećane za 3,6% i to 0,8% mirovine za ožujak isplaćene u travnju (usklađene od 1. siječnja 2002.) i za 2,8% mirovine za kolovoz isplaćene u rujnu (usklađene od 1. srpnja 2002.) 102

Prema priopćenjima Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske troškovi života za 2002. u odnosu prema 2001. rasli su za 1,9%. S obzirom na to da je nominalni rast mirovina iznosio 4,22%, rast troškova života 1,9%, proizlazi da je realni rast mirovina iznosio 2,28%. Financijski rashodi ostvareni su u svoti od 262.508.843 kn, od čega se 254.822.036 kn odnosilo na financijske rashode za isplatu mirovina preko Državne riznice, a 7.686.807 kn odnosilo se na financijske rashode Zavoda. Izvanredni rashodi iznosili su 19.843.430 kn, a odnosili su se na sanaciju ustanova za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje invalidnih osoba DES iz Splita i Suvenir iz Sirača, a prema zaključcima Vlade Republike Hrvatske od 21. studenoga 2002. Navedeni rashod podmiren je prihodima od dividende. Rashodi poslovanja stručne službe u 2002. ostvareni su u iznosu od 335.581.844 kn i u odnosu na Izmjene i dopune plana za 2002. čine 89,92% planiranih rashoda. Rashodi za zaposlene za 2002. iznosili su 224.935.746 kn i čine 94,12% planiranih rashoda za zaposlene, tj. 0,95 % ukupnih rashoda mirovinskog sustava (uključeni ukupni rashodi za mirovine preko Državne riznice). Isplata plaća radnicima Zavoda u 2002. provodila se prema Uredbi o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama i prema Uredbi o izmjenama i dopunama Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama. Prosječna bruto plaća isplaćena u prosincu 2002. bila je veća od prosječne isplaćene plaće u prosincu 2001. za 3,35% i to zbog primjene Uredbe o izmjenama i dopunama Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama, koja se počela primjenjivati od veljače 2002. Materijalni rashodi za 2002. iznosili su 110.646.098 kn i čine 82,45% planiranih materijalnih rashoda za 2002. Materijalni rashodi kretali su se u godišnje planiranim okvirima. Rashodi za nabavu nefinancijske imovine za 2002. iznosili su 14.739.862 kn i čine 39,8% planiranih rashoda za 2002. godinu. Financijsko izvješće Sredstava doplatka za djecu u razdoblju siječanj-prosinac 2002. izrađeno je na temelju novog sustava proračunskog računovodstva koji se primjenjuje od 1. siječnja 2002., a utemeljenog na nizu propisa. Novim računovodstvenim sustavom postavljeni su temelji za novi analitički okvir financijskog izvještavanja. Sredstva za isplatu doplatka za djecu od 1. siječnja 2002., više se ne doznačuju izravno na žiroračun Sredstava doplatka za djecu, nego se isplata obavlja preko računa Državne riznice. Zakonom o doplatku za djecu, koji se primjenjuje od 1. siječnja 2002., propisana su prava o stjecanju doplatka za djecu i visina doplatka za djecu. Sredstva za financiranje doplatka za djecu osiguravaju se u državnom proračunu. U skladu s tim, osnovni izvor financiranja u razdoblju siječanj-lipanj 2002. bio je državni proračun Republike Hrvatske. Državnim proračunom Republike Hrvatske za 2002., u okviru Državnog zavoda za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži, utvrđen je iznos za naknade za dječji doplatak u svoti od 1.700.000.000 kn. Ukupni prihodi u razdoblju siječanj-prosinac 2002. ostvareni su u iznosu 1.729.265.052 kn i manji su za 30,0% u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a odnose se na: prihode iz državnog proračuna, prihode od doprinosa, prihode od financijske imovine i ostale prihode. Prihodi iz državnog proračuna (Državna riznica) u razdoblju siječanj-prosinac 2002. ostvareni su u iznosu od 1.725.277.049 kn i u strukturi ukupnih prihoda sudjeluju s 99,77%, a u odnosu na isto razdoblje prošle godine manji su za 30,0%. Prihodi od doprinosa u razdoblju siječanj-prosinac 2002. ostvareni su u iznosu od 2.611.947 kn i u strukturi ukupnih prihoda sudjeluju s 0,15%, a u odnosu prema istom razdoblju 2001. smanjeni su za 27,9%. Prihodi od doprinosa odnose se na doprinose za doplatak za djecu iz prethodnih godina. Prihodi od financijske imovine su prihodi od kamata po viđenju, a u razdoblju siječanj-prosinac 2002. ostvareni su u svoti od 116.316 kn i u strukturi ukupnih prihoda sudjeluju s 0,01%. Ostali prihodi u razdoblju siječanj-prosinac 2002. ostvareni su u svoti od 1.259.740 kn i u odnosu prema istom razdoblju prošle godine veći su za 11,2%, a u strukturi ukupnih prihoda sudjeluju s 0,07%. Ukupni rashodi u razdoblju siječanj-prosinac 2002. ostvareni su u iznosu od 1.728.909.640 kn i u odnosu prema istom razdoblju prošle godine smanjeni su za 29,9%. Rashodi za doplatak za djecu u razdoblju siječanj-prosinac 2002. ostvareni su u iznosu od 1.679.186.373 kn i u strukturi ukupnih rashoda sudjeluju s 97,12%, a u odnosu prema istom razdoblju prošle godine smanjeni su za 30,5%. Rashodi za jedinstvenu stručnu službu za obavljanje stručno-administrativnih, pravnih i ostalih poslova provedbe prava na doplatak za djecu u razdoblju siječanj-prosinac 2002. ostvareni su u iznosu od 42.000.000 kn i u strukturi ukupnih rashoda sudjeluju s 2,43%.Financijski rashodi u razdoblju siječanj-prosinac 2002. ostvareni su u iznosu od 7.711.969 kn i u strukturi ukupnih rashoda sudjeluju s 0,45%, a u odnosu prema istom razdoblju prošle godine smanjeni su za 43,3%. Ostali rashodi u razdoblju siječanj-prosinac 2002. ostvareni su u iznosu od 11.298 kn, a odnose se na povrat preplaćenog doprinosa prema revizijskom nalazu i preplaćeni regres iz prethodnih godina. 103