untitled

Слични документи
TEORIJSKI OKVIR

Microsoft Word _Vipnet_komentar_BSA_final.doc

Sluzbeni glasnik Grada Poreca br

Z A K O N

IErica_ActsUp_paged.qxd

Ventura CHP

Sadr`aj Predgovor hrvatskom izdanju...7 Smjernice za knji`ni~ne usluge za mlade` Dio Dio Dio Dio Dio Dio Dod

Z A K O N O SUDSKIM VEŠTACIMA I. UVODNE ODREDBE lan 1. Ovim zakonom ure uju se uslovi za obavljanje vešta enja, postupak imenovanja i razrešenja sudsk

Kateheza 23(2001)4, Emilio Alberich: Religiozni odgoj danas: na~ela i terminologija RELIGIOZNI ODGOJ DANAS: NA^ELA I TERMINOLOGIJA 1 Sa`etak E

ISPITNI ROKOVI FILOZOFSKO-TEOLOŠKOG STUDIJA U RIJECI (TEOLOGIJA U RIJECI) 2015./2016.

Umece zivljenja_2008_OK.pdf

Microsoft Word - Izvjestaj, Matra radionice, svibanj 2011

HRVATSKI SABOR Na temelju lanka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim 2298 ODLUKU O PROGLA ENJU ZAKONA O PROFESIONALNOJ REHABILITACIJI I ZAPO LJAVANJ

SVI SMO POZVANI NA SVETOST

Microsoft Word - van sj Zakon o privrednoj komori -B.doc

Ventura - KON110.CHP

35-05

М И Л Е Н А К У Л И Ћ Ј ЕД НО Ч И Н К А ЗА П Е ТО РО ПУТ ИЗ БИ ЛЕ ЋЕ Сред пу ша ка, ба јо не та, стра же око нас, Ти хо кре ће на ша че та, кроз би ле

PADRE PIO, Čudesni život

Sluzbeni glasnik 3/08.indd

PRILOG 1. Ovisnost tla ne vrsto e betona i vodocementnog omjera za razli ite razrede cementa PRILOG 2. Razredi tla ne vrsto e za obi ne i te ke betone

KATEKIZAM KATOLIČKE CRKVE

Porezni_10_2012.indd

filipovic.pmd

Microsoft Word - New Microsoft Word Document.doc

GODINA 16 TUZLA, UTORAK 10. NOVEMBAR GODINE IZDANJE NA BOSANSKOM JEZIKU BROJ Na osnovu ~lana 24. stav 1. ta~ka c) Ustava Tuzlanskog kanto

Na osnovu ~lana 73

1_arak.pmd

bilten1.qxd

Povelja stanara

broj 42

Seminar 13 (Tok funkcije) Obavezna priprema za seminar nalazi se na drugoj stranici ovog materijala. Ove materijale obražujemo na seminarima do kraja

1.pdf

0_arak.pmd

Matematiqki fakultet Univerzitet u Beogradu Iracionalne jednaqine i nejednaqine Zlatko Lazovi 29. mart 2017.

Svesnost prelom.qxd

Glava I - Glava Dokumentacija III - Iz ra da koju bi lan sa kontroliše uspe ha Poreska i naj češ će inspekcija Sadržaj greš ke Sadržaj 3 Predgovor 13

Microsoft Word lat.doc

Prirucnik za izradu pravnih propisa

vodic 7.indb

LEKCIJA 31 - FINANCIJE - 2. DIO

Microsoft PowerPoint - Dopunsko zdravstveno osiguranje - Solaris pptx

Odluka_rasprave_HR

PowerPoint Presentation

Z A K O N O JAVNIM NABAVKAMA I. OSNOVNE ODREDBE 1. Predmet zakona i definicije Predmet zakona lan 1. Ovim zakonom ure uje se planiranje javnih nabavki

Feng Shui za ljubav MONTAZA 3:Feng Shui_Love Int. Mech.qxd

Jesus the Great Teacher Serbian

Jesus the Great Teacher Serbian PDA

broj 111

ПРИ ЛОГ 1 1. ЗАХ ТЕ ВИ Прет ход но упа ко ва ни про из во ди из чла на 3. овог пра вил ника про из во де се та ко да ис пу ња ва ју сле де ће зах те в

по пла ве, ко ја је Од лу ком Вла де о уки да њу ван ред не си ту а ци је на де лу те ри то ри је Ре пу бли ке Ср би је ( Слу жбе ни гла сник РС, број

1.pdf

Nika Ivana Medić 4. c Zadar je u srcu mome Danas je njegov rođendan, dan kad se samo o njemu priča. Danas je Dan grada Zadra. Star je grad bogate povi

06_2010.indd

RIBE54.pdf

broj 15

Službeni list Europske unije L 186 Hrvatsko izdanje Zakonodavstvo Svezak srpnja Sadržaj I. Zakonodavni akti UREDBE Uredba (EU) 2019/1148

NIAS Projekt e-građani KORISNIČKA UPUTA za aplikaciju NIAS Verzija 1.1 Zagreb, srpanj 2014.

PRIPREMA ZA IZVOĐENJE NASTAVNE ( METODIČKE ) JEDINICE

Broj 3 - Strana 362 NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Subota 27. velja~e god. lanak 2. U lanku 48. Pravilnika o sadržaju i na inu vo enja dokum

DNEVNA PRIPREMA ZA OGLEDNI SAT IZ VJERONAUKA

ROBLEMATIKA RAZVOJA BRDSKO-PLANINSKIH v PODRUCJA U EUROPI Mogućnosti uključivanja u EU programe Naručitelj: GRAD VRBOVSKO Izradio: CENTAR ZA RAZVOJ I

2010

Tvrtka prijatelj zdravlja Sadržaj publikacije isključiva je odgovornost Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Korisnik: Hrvats

Na osnovu ~lana 61

PowerPoint Presentation

Zna~enje lokalne samouprave za priklju~enje Hrvatske Europskoj Uniji JURAJ UDK 352(497.5) Vesla~ka 14, Zagreb UDK 352(4) dipl. pravnik Stru~n

193 Velimir Dejanovi} UDK (497.11)(091) PRILOG PROU^AVANJU ISTORIJE TELEVIZIJE U SRBIJI U vreme kada je na{ davni predak izmislio to~ak, taj re

Bojenje karti iliti poučak o četiri boje Petar Mladinić, Zagreb Moj djed volio je igrati šah. Uvijek mi je znao zadati neki zanimljiv zadatak povezan

Saradnja kao osnov za razvoj socijalnog/društvenog preduzetništva Međuljudski odnosi zasnovani na solidarnosti uvijek otvaraju mogućnosti za dostizanj

Kako vam life coach može pomoći da promijenite svoj život?

filipovic.pmd

OŽUJAK - subota, 3

Microsoft Word - Mjerila za utvrdjivanje prekomjerne upotrebe javne ceste SLFBiH doc

Ljubav mir cokolada prelom.pdf

bogadi-2.vp

Godina VIII Utorak, 9. studenoga/novembra godine Broj/Broj 50 Godina VIII Utorak, 9. novembra godine ZAKON POGLAVLJE I - OP]E ODREDBE O NE

0_Zbornik radova - LIMEN 2015.pdf

1 Konusni preseci (drugim rečima: kružnica, elipsa, hiperbola i parabola) Definicija 0.1 Algebarska kriva drugog reda u ravni jeste skup tačaka opisan

R E P U B L I K A H R V A T S K A PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA GRAD RIJEKA Poglavarstvo O b r a z l o ž e n j e Prijedloga odluke o davanju u zakup jav

*Међународни пројекат* Основна школа Данило Киш,Србија и Основна школа Литија,Словенија

PHM bos 13_09.qxd

02tadic.qxd

VAŽNOST I MOĆ NETWORKINGA Zato što je istina s kim si, takav si

Drago ^ENGI] Sa{a POLJANEC-BORI] Ivan ROGI] LOKALNI AKTERI I NOVI RAZVOJNI IZAZOVI: PREPORUKE ZA OBLIKOVANJE RAZVOJNIH ALTERNATIVA

PREDAVANJA IZ ISTRAŽIVANJA TRŽIŠTA ZA ŠKOLSKU 2017./2018. GODINU Izv. prof. dr. sc. Sandra So e Kraljevi 1

sluzbene vijesti qxp

De.mis.ti.ficiranje meditacije Kamlesh D. Patel ART BY BRIGITTE SMITH

Broj-6

03TADIC.QXD

Ventura - GLAS208.CHP

Slide 1

Izvješće o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Izvršne agencije za inovacije i mreže za financijsku godinu s odgovorom Agencije

Smjernice o mjerama za ograničavanje procikličnosti iznosa nadoknade za središnje druge ugovorne strane prema EMIR-u 15/04/2019 ESMA HR

P R O S P E K T ZA DISTRIBUCIJU HARTIJA OD VREDNOSTI IZDAVAOCA POŽAREVAC PROMET A.D. Požarevac Izjava 1. Prospekt, sa podacima koji se daju u njegovoj

]>Uredba (EU) 2019/ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja o usklađivanju obveza izvješćivanja u području zakonodavstva povezanoga s okoliše

AM_Ple_NonLegReport

ПО Е ЗИ ЈА И ПРО ЗА ЗО РА Н КО С Т И Ћ А Р Х И В ЧО ВЈ ЕЧ НО СТ И ДУГ На д е ж д и Пре да мном ни шта не скри ва ти. Јер ја сам ду жан на шој дје ци п

Microsoft Word - predavanje8

Транскрипт:

RELIGIOZNA SITUACIJA MLADIH U EUROPI Poku{aj tuma~enja i prijedlog za djelovanje* JUAN MARTÍN VELASCO Instituto superior de pastoral Paseo Juan XXIII, 3 28040 Madrid, [panjolska Primljeno: 24. 4. 2007. Pregledni ~lanak UDK 253-053.6 Sa`etak Nakon {to je ponudio nekoliko elemenata za tuma~enje aktualne religiozne krize, koja se o~ituje u pogor{anju posredovanja kr{}anskog sustava i u posljedi~nom prekidu njegova preno{enja, autor ~lanka iznosi potrebu za promjenom modela u shva}anju same Crkve. To uklju~uje prijelaz iz»pocrkvenjenja«prema poosobljenom kr{}anstvu. Drugim rije~ima, autor predla`e pastoral usredoto~en na njegovanje vjerskog iskustva: vjera se u~vr{}uje i pro{iruje po iskustvu. Klju~ne rije~i: religioznost mladih u Europi Sve analize podudaraju se u tvrdnjama da se nalazimo u o~itoj krizi. Jednako je tako jasno da je ta kriza dio mnogo {ire situacije. Rije~ je o krizi ure enih religija. Konkretnije govore}i, uo~ava se kriza religioznih institucija u suvremenoj Europi, a upravo su mladi najvi{e pogo eni tom sveop}om krizom. Kriza se najjasnije o~ituje u propadanju posredovanja kr{}anskog sustava: prakticiranja, vjerovanja i institucionalne pripadnosti. Vjerojatno bi se tako er moglo ustvrditi da postoje elementi koji su svemu tome podloga. To je»nereguliranje vjerovanja«, tj. ~injenica da su institucije i njihovi odgovorni prestali normativno regulirati religiozni `ivot svojih ~lanova, koji su zapo~eli definirati i ostvarivati svoj vlastiti religiozni identitet u skladu s osobnim kriterijima i normama institucionalne hijerarhije. 1 Najo~itiji pokazatelj krize jest ~injenica da su katolici postali manjina u nekim europskim zemljama. Tako je npr. u [panjolskoj broj mladih koji izjavljuju da su katolici prvi put ispod 50% sveukupnog broja stanovni{tva. Zbog toga se ve} prije nekoliko godina ustanovilo i zapo~elo jadikovati kako se u Europi prekinuo lanac preno{enja kr{}anstva mladim nara{tajima, {to predstavlja opasnost za budu}nost kr{}anstva na na{em kontinentu. 1. ELEMENTI ZA TUMA^ENJE ^INJENI^NOG STANJA Izgleda jasno da ta pojava nije rezultat povijesnih, kulturalnih i dru{tvenih promjena ili, kao {to neki ka u, promjene»razdoblja«~iji korijeni se u u po~etak mo- * Naslov izvornika: La situación religiosa de los jóvenes en Europa. Ensayo de interpretación y propuestas de acción, u:»mision joven«47(2007)363, 25-32+49. 1 Vrlo jasan pokazatelj te ~injenice koja se isti~e u brojnim studijama je i sljede}i ~lanak: C. AN- DRIES, L Église à la carte, u:»le monde des religions«21/2007, 34-37. 166

derne, a o~itovali su se u drugoj polovici 20. stolje}a, pro{iriv{i na sveukupno dru{- tvo utjecaj na~ela koja poti~u modernizacijski proces. Promjena je toliko duboka i toliko op}a da se ponekad mo e usporediti s trenucima povijesti koji predstavljaju istinsku promjenu u religioznom ivotu ~ovje~anstva, kao {to su: neolitik, pojava poljoprivrede i pripitomljavanje ivotinja, a s time i»revolucija ve}ih posljedica«(m. Eliade); nastanak velikih kultura anti~kog doba, osnivanje gradova, pojava razlika u dru{tvu i pojava nacionalnih politi~kih religija;»bitno vrijeme«(k. Jaspers), oko 6. stolje}a po Kristu, individualizacija pojedinca u dru{tvima u kojima se stvaraju uvjeti za razvoj velikih sveop}ih spasenjskih religija koje traju sve do na{ih dana. Najva niji vid promjene koji pretpostavlja moderna je ono {to je nazvano»individualizacija vjerovanja«, tj. ukorjenjenje svijesti o autonomiji pojedinca u odnosu na dru{tvo u koje je bio uronjen i pojava uvjeta koji omogu}uju da misli sam za sebe aude sapere, odva i se na razmi{ljanje, preuzev{i na sebe brigu za svoj ivot, odlu- ~uju}i o sebi i svojoj sudbini, o svom ivotu i ivotnoj sre}i. Rije~ je o skupu ~imbenika koji ozna~avaju prekid s hijerarhiziranim vi enjem ivota i pro{iruju demokratsku organizaciju dru{tvenoga ivota, a u kona~nici ozna~avaju i nadila enje»staroga na~ina ivota«. Danas vrlo jasno uo~avamo kako prekid s tim starim na~inom nu no utje~e na religiozni ivot pojedinih osoba, budu}i da je kr{}anstvo blisko povezano s tim»na~inom«. To se ne doga a samo stoga {to je Crkva s njim povezana svojim ispravnim stavovima, nego i stoga {to je kr{}anski sustav interiorizirao vi enje stvarnosti i ljestvicu vrijednosti te uklju- ~io sliku sustava koji je moderna zatim zamijenila. To obja{njava op}u religioznu krizu koja se pro{irila tijekom druge polovice pro{loga stolje}a, od modernisti~kih na~ela na mno{tvo pu~anstva. Svi smo me utim svjesni koliko je slo- ena povijesna pojava koju se izri~e rije~ju»moderna«. Odatle proizlazi i slo enost njezinih posljedica na religiozni ivot {to se o~ituju u suvremenoj religioznoj situaciji. Zapravo, sastavni dio moderne je i svijest o jednakosti svih ljudi po svom postojanju, dostojanstvu, potrebi za po{tivanjem ljudskih prava i, konkretnije re~eno, slobode. Barem teoretsko priznavanje tih prava postavlja temelj za etiku i duhovnost koji se temelje na razumskim na~elima neovisnim o kr{}anskoj tradiciji. Tako se pojavljuje mogu}nost lai~kog humanizma, koji je sposoban nadahnuti pona{anje neporecive vrednote. Takvo je pona{anje s obzirom na sadr aje ve} postojalo u kr{}anskoj tradiciji, ali crkve s njim nisu uvijek bile dosljedne. Ta sastavnica moderne obja{njava kako to da, s obzirom na podatke koji se odnose na religiozno pona{anje, u sada{njem dru{tvu postoji skupina mladih koji po{tuju i cijene pozitivne vrednote, kao {to su tolerancija, mir, pravda, zatim oblici solidarnosti koju izra avaju u vi{e ili manje sporadi~nim djelima volontarijata, a u nekim slu~ajevima o~ituju i pokazatelje duhovnog tra enja na rubu kr{}anske tradicije. Odatle i postojanje»lai~ke duhovnosti«ili»duhovnosti bez Boga«, {to je osobito vidljivo posljednjih godina 2, kao i, kod mladih koji su daleko od svakog redovitog prakticiranja vjere, zna~ajno pribjegavanje molitvi ili meditaciji i pristupanje novim religioznim pokretima koji su u ne- 2 [ire o toj pojavi i o njezinoj va nosti vidi u: La quête d une spiritualité sans Dieu, u:»le monde des religions«20/2006, 22-26. Usp. tako er: A. COMTE-SPONVILL, L esprit de l athéisme. Introduction à une spiritualité sans Dieu, Albin Michel, Paris, 2006. 167

kim zemljama, npr. u Njema~koj, nazvani Jugendreligionen, omladinske religije. S druge je strane jasnije zamije}eno da isti oni dru{tveni procesi koji su se pojavili u razdoblju moderne i koji predstavljaju opasnost, a u odre enim prigodama i uni- {tavaju odre ene tradicionalne oblike usmjerenja i religioznog pona{anja, tako er na odre eni na~in utje~u na osobe koje pribjegavaju religioznom ili parareligioznom pona{anju odnosno karakteristi~nim elementima raznih religija. Tako npr. stalna pokretljivost, pluralizam suprotstavljenih mogu}nosti, potreba za opredjeljivanjem sve su to posljedice modernizacijskog procesa kod mnogih osoba uzrokuju stresne situacije, nesigurnost, izlo enost opasnosti, usamljenost i nemogu}nost komuniciranja. Sve ih to poti~e da tra e uto~i{te kod neke zajednice, zatim vodstvo u~itelja, sigurnost u odre enim propisima kojih se valja pridr avati, sustav sigurnosti i jasno}e nasuprot relativizmu 3, te stoga pristupaju nekoj religioznoj skupini. Te situacije u velikoj mjeri obja{njavaju procvat novih integristi~kih i fundamentalisti~kih religioznih pokreta u mnogim tradicionalnim religijama. Sve to ujedno tuma~i i promjenu ozra~ja u odnosu na religiozno, {to je bila i pretpostavka prijelaza iz moderne u postmodernu ili transmodernu. 2. KRIZA PRENO[ENJA KR[]ANSTVA Udaljavanje mladih nara{taja od religioznosti njihovih o~eva i u~itelja tuma~i se kao»kriza preno{enja vjere«. Nije ovdje potrebno posebno govoriti o dvosmislenosti tog izraza. Izri~aj»preno{enje vjere«koristio se u zemljama kr{}anske tradicije kako bi se opisao proces pomo}u kojega odrasli nara{taji vjernika mladim nara{tajima priop}uju kr{}ansku ba{tinu. Taj se proces slu`io, kao glavnim kanalima, temeljnim institucijama obitelji, {kole i `upe. Me utim, u tom su procesu implicitno, ali na odlu~uju}i na~in, sura ivali sveukupno dru{tvo i kultura, tj. navike, oblici `ivota, obi~aji, kolektivne predod`be, prevladavaju}i mentalitet i vrednote, u situaciji u kojoj su, barem slu`beno, i dru{- tvo i kultura bili pro`eti kr{}anstvom. Iako se taj izri~aj nadovezuje na vjeru, sadr`aj preno{enja bio je i mnogo vi{e i mnogo manje od toga. Zapravo je obuhva}ao religioznost koja je prevladavala u tradicionalno kr{}anskim dru{tvima i koja je bila sastavni dio njihovog na~ina `ivota. Stoga je izri~aj»preno{enje vjere«zapravo obuhva}ao mnogo {iri proces socijalizacije mladih nara{taja i bio je s njom vrlo blisko povezan. Rezultat tog procesa u nekim je slu~ajevima pojedince mogao poticati na osobno opredjeljivanje za sadr`aje te religiozne socijalizacije i promicati njihovo osobno prianjanje uz kr{}ansku vjeru, sredi{te i izvor religioznosti koju se prenosilo. Me utim, sve se to jednako tako u drugim slu~ajevima moglo svesti na dopisivanje mladih odre enom sustavu, instituciji i oblicima `ivota koji su bili vi{e ili manje neodre eno pro`eti kr{}anstvom, produ`uju}i tako u svojim oblicima `ivota slu`beno, konvencionalno i gotovo isklju- ~ivo»sociolo{ko«kr{}anstvo. Taj je proces zapao u krizu tijekom 20. st., do ivjev{i slom posljednjih desetlje}a toga istoga stolje}a. To se dogodilo zbog dva razloga. S jedne strane zbog sekularizacije dru{tva i kulture koji su bili kanal i potpora tog preno{enja, a s druge strane zbog postupnog uranjanja mladih u post- 3 O tome se vi{e govori u: K. GABRIEL,»Formen heutiger Religiosität im Umbruch der Moderne«, u: H. SCHMIDINGER (ur.), Religiosität am Ende der Moderne. Krise oder Aufbruch?, Tyrolia, Innsbruck, 1999. 168

moderno ozra~je. Mladi su tako u svoje ruke preuzimali usmjerenje svoga ivota na rubu modela svojih o~eva i u~itelja, a ~esto i protiv njih. Mladi na{ih dana bit }e kr{}ani ili to ne}e biti, ali ono {to budu zasigurno }e biti stoga {to su oni tako odlu- ~ili, u skladu s kriterijima i slijede}i oblike i modele koji su svaki put sve vi{e osobni. 4 Tek usputni opis krize religioznosti i posljedi~nog raskida preno{enja vjere u europskim zemljama ukazao je na sve urnije pitanje i izvan i unutar Crkve u vezi s budu}no{}u kr{}anstva na kontinentu na kojem se kr{}anstvo pro{irilo na po~etku svoje povijesti. Odgovor, barem jedan od posljednjih, obi~no potvr uje da nestaje povijesni oblik kr{}anstva, koji je postojao tijekom stolje}a kr{}anstva. Pre ivljavanje kr{}anstva ovisi o tome ho}emo li mi europski kr{}ani dana{njice prona}i na- ~ina za povijesno utjelovljenje kr{}anstva koje je sukladno novoj kulturi koja se pojavljuje s modernom, kr{}anstva koje }e biti sposobno odgovoriti na postavljene izazove i na potrebe dru{tva i ljudi 21. stolje- }a, koje zapo~inje. 5 @elimo li uo~iti kakav model kr{}anstva tra imo, nu no je podrobnije opisati spomenutu situaciju. Je li u krizi samo odre eni oblik religioznosti, oblik povijesnog utjelovljenja kr{}anstva, kao posljedica povijesne, kulturalne ili»epohalne krize«uslijed nadolaska moderne, ili smo svjedoci korjenitije»krize Boga«i vjere u njega te dovo enja u pitanje kr{}anstva kao takvoga? ^ini mi se da nije lako dati neki zaklju~ni odgovor na to temeljno pitanje. S jedne je strane jasno da je ono {to pred na- {im o~ima nestaje zapravo sustav posredovanja koji je stvorilo postoje}e kr{}anstvo. U tom su se sustavu tijekom stolje}a, od vremena Konstantina i Teodozija sve do modernog doba, razvile znatne razlike u prakticiranju, vjerovanju, pona{anju te u institucionalnim oblicima organiziranja i prisutnosti u dru{tvu koje se obi~ava nazivati»kr{}anskim«. Zbog toga, nasuprot predvi anjima teoreti~ara sekularizacije, religija u zapadnim zemljama ne nestaje, nego se naprotiv umna a u novim oblicima koje smo ukratko spomenuli. S druge strane ne mo emo zaboraviti da su neki od tih novih oblika religioznosti s pravom okvalificirani kao»religije bez Boga«. Uostalom, ne nedostaje pokazatelja koji isti~u kako je produ eno nedavanje odgovora na tu krizu i opiranje prihva- }anju reformi koje je to stanje zahtijevalo mnoge Europljane tijekom posljednjih stolje}a potaknulo da dovedu u pitanje Boga te ujedno odbace i vjeru u njega. ^ini se da se u tom pravcu usmjerava neprekidni porast broja osoba koje izjavljuju da nisu kr{}ani 6 i onih koje izjavljuju da ne vjeruju, 4 O toj ~injenici, njezinom tuma~enju i mogu}im odgovorima na nju, dopu{tam sebi uputiti na dvije svoje studije: La transmissión de la fe en la sociedad contemporánea, Sal Terrae, Santander, 2 2002; i noviji ~lanak:» Transmisión de la fe? Las muchas dimensiones de un fenómeno complejo«, u: M. A. PENA GONZÁLEZ J. R. FLECHA A. GA- LINDO GARCÍA, Gozo y esperanza. Memorial Prof. Dr. Julio Ramos Guerreirai, Publicaciones de la Universidad Pontificia de Salamanca, Salamanca, 2006, str. 501-510. Razmi{ljanja o preno{enju vjere puna razumnosti i realizma vidi u: M. HUARTE M. GARCÍA-BARO,»La transmisión de la fe«, u: INSTITUTO SUPERIOR DE PASTORAL, La transmisión pastoral de la fe, Estella, Verbo Divino, 2006, str. 89-106. 5 Opse na bibliografija o budu}nosti religije, kr{}anstva i Crkve mo e se prona}i u mojoj raspravi»la Iglesia ante el año 2000. Del miedo a la esperanza«, u: INSTITUTO SUPERIOR DE PASTO- RAL, La Iglesia en la sociedad española, Verbo Divino, Estella, 1990. Smatram da nije potrebno podsjetiti kako je broj tamo navedenih naslova u me uvremenu uvelike porastao. 6 Podsje}am npr. da je u posljednjem ispitivanju o katolicizmu u Francuskoj samo 52% ispitanika reklo da vjeruje u Boga kao ne{to {to je sigurno i vjerojatno. Od tih 52% samo 18% zami{lja tog Boga kao nekoga s kojim mo e uspostaviti osobnu 169

posebice u vidu nezainteresiranosti. Dapa~e, neki od onih koji su skloni ustvrditi kako postoji»kriza Boga«vjeruju da kod osoba koje i dalje izjavljuju da su kr{}ani, uo~avaju odre eno stapanje nevjeruju}ih stavova i pona{anja {to obja{njava pomanjkanje reakcije Crkve na produ eno razdoblje religiozne krize. 7 Ponu eni pokazatelji za mogu}e tuma- ~enje religiozne krize mladih usmjeravaju nas na tra enje mogu}ih odgovora Crkve na tu krizu. 3. PRED NOVIM MODELOM KR[]ANSTVA Situacija ponajprije jasno pokazuje da odgovor na nju ne mo e biti nastojanje da se po svaku cijenu zadr e ili pomo}u dekreta i zabrana povrate kulturalna, institucionalna i doktrinarna posredovanja koja su kulturalne promjene odbacile zbog njihove neprikladnosti novoj kulturi koja se {iri u moderni. Pogre{ka neokonzervativnih i neokonfesionalnih strategija te»tradicionalisti~kih«prijedloga crkvene hijerarhije uznemirene zbog krize koju je prouzro~ilo {irenje na~ela moderne, {to se o~itovalo u godinama nakon Drugoga vatikanskog sabora, sastoji se u identificiranju s malim skupinama osoba koje su poljuljane zbog novih oblika ivota. Zbog toga te skupine tra e sigurnost, skloni{te, karizmati~ne vo e i sigurnost. Sve to»hrani«nove religiozne pokrete koji su odvojeni od kr{}anstva, kao i mnoge nove sekte i dobar dio novih crkvenih pokreta koji su nastali kao reakcija na krizu i kao protivljenje ne uvijek prikladnoj primjeni koncilskih na~ela. Te male skupine nastoje nametnuti Crkvi oblike ostvarenja kr{}anstva koji odgovaraju njihovoj posebnoj psihosocijalnoj i duhovnoj sklonosti. Osobno smatram da nitko razuman ne}e dovesti u pitanje to {to Crkva prihva- }a takve skupine i nudi im mogu}nost da odgovore na svoje strepnje i strahove. Prema tome, u njoj se umna aju kvalitetne zajednice u kojima se prihva}aju vjernici kojima je to potrebno, prate se i»{tite«od nepogoda koje za njih predstavlja dana{nje posebice gradsko dru{tvo. Ili pak Crkva u svoje krilo prihva}a skupine koje se pretvaraju u male utvrde koje brane svoje ~lanove od sekularizacije okru enja u kojemu ive, jer tu sekularizaciju neki vjernici smatraju nepodno{ljivom. Ili pak dopu{ta ustanovljivanje pokreta koji se anga iraju u ponovnom»posve}ivanju«odre enih podru~ja dru{tva u kulturi u kojoj je Bog odsutan. Me utim, smatram da nije razumno nastojati nametnuti svim kr{}anima takvu osjetljivost, takav mentalitet i na- ~in ivljenja kr{}anstva koji iz toga proizlazi, ostavljaju}i po strani one koji ele ivjeti kr{}anstvo s drugim mentalitetom i na druga~iji na~in. U svakom slu~aju, bojim se da takav pastoralni postupak ne odgovara izazovima i potrebama dana{njega europskoga dru{tva. Na taj }e naime na~in kr{}ani postati bezna~ajna dru{tvena i kulturalna skupina, a Crkvi }e se nametnuti»sekta{ki«na~in ivota koji ne odgovara njezinom evan eoskom duhu. Aktualna situacija pokazuje nam s druge strane nedostatnost odgovora koji se u najboljem slu~aju svodi na pobolj{avanje odre enih svakako zastarjelih vidova institucionalizacije Crkve. Aktualnoj krizi kr{}anstva u Europi ne}emo prikladno odgovoriti budemo li nastojali aktualizirati vezu, dok ga 79% zami{lja kao neku mo}, energiju ili duha. U posljednjem ispitivanju o mladim [panjolcima 25% ispitanika izjavljuje da su agnostici i ateisti, a 18% ka e da su nezainteresirani,»vi{e za te stavove nevjerovanja negoli vjerovanja«. 7 O krizi Boga usp. J. B. METZ,»Gotteskrise. Versuch zu Šgeistigen Situation der Zeit «, u: J. B. METZ G. B. GINZEL P. GLOTZ, Diagnosen zur Zeit, Patmos, Düsseldorf, 1994, str. 76-92. 170

jedino govor propovijedanja i teologije, obnavljaju}i liturgijska slavlja, moderniziraju}i izvanjski oblik crkvenih slu bi i vr{enje njezinih uloga, iako je sve to nesumnjivo potrebno. Dru{tveno-kulturalna promjena poput one koju su uvele moderna i postmoderna zahtijeva od Crkve promjenu modela u shva}anju same sebe i u ostvarivanju svog prisustva u dru{tvu, koje je jednako vrijedno, ali u sveop}em smislu, u~injenom u koraku Crkve od prva tri stolje}a kr{}anstva do razdoblja»kr{}anskoga dru{tva«. O tome govore uistinu ugledni glasovi, koje se me utim u Crkvi posljednjih godina slabo slu{a. Ukoliko bih trebao ukratko izre}i kakvu promjenu tra e nove prilike, usredoto~io bih se na prijelaz iz naslije enog, da tako ka emo»pocrkvenjenog«kr{}anstva, tj. kr{}anstva koje se pogre{no poistovje}uje s pasivnom, gotovo ~isto pravnom pripadno{}u Crkvi, svedenom na poha anje bogo{tovlja, potvr ivanje vjerovanja i prianjanje uz propise koje odre uje crkvena hijerarhija prijelaz u poosobljeno, odraslo kr{}anstvo, ivljeno u bratskim zajednicama koje gaje obostrano i otvoreno zajedni{tvo, u zajednicama koje su otvorene prema dru{tvu u kojemu ive i anga irane u rje{avanju problema ~ovje~anstva. Sredi{te takvog kr{}anstva je ostvarivanje osobnog i stvarnog teolo{koga stava, biti i izvora kr{}anskog identiteta njegovih ~lanova. Po{to su nestali dru{tveni i kulturalni uvjeti koji su bili povoljni za odr avanje kr{}anstva, njegovo }e pre ivljavanje ovisiti o postojanju kr{}ana sposobnih da novim ivotnim uvjetima, koji su ~esto suprotni kr{}anskom obliku ivota, suprotstave osobnu odluku da budu vjernici s razumom, te osobnim razlozima i snagom. Kako bi taj novi oblik kr{}anstva bio mogu}, osoba treba nu no u sebi obnoviti korjenitu odluku, temeljno opredjeljenje za Boga koji se objavio u Isusu Kristu. On obra}a ~ovjeka u vjernika koji je sposoban preoblikovati, preusmjeriti i nadahnuti sveukupno svoje postojanje u svim njegovim razinama i dimenzijama. Nu - no je obra}enje srca, uma, nutrine osobe iz koje proizlaze nova temeljna opredjeljenja, nove»navike srca«, nova pona{anja i novi oblici odnosa prema svim osobama i, {tovi{e, prema ~itavom svemiru. Treba postati jasno da slu{anje izazova nove situacije od kr{}ana ne zahtijeva obi~nu prilagodbu njihovih zahtjeva, ukusa i mode. Od kr{}ana se ne tra i umanjivanje kr{}anskih ideala. Naprotiv, ono {to ti izazovi tra e poistovje}uje se s onim {to tra i dosljedno kr{}anstvo. Sve do prije nekoliko godina najbolji u~itelji kr{}anskog ivota predlagali su»povratak izvorima vjere«kao odgovor na novu situaciju. To su rekli i francuski biskupi u svom obra}anju katolicima svoje zemlje. 8 K. Rahner je ve} odavno istaknuo da se bit sveukupne kr{}anske duhovnosti, za na{e vrijeme iskustvo, tj. vr{enje vjere, mo e ostvariti pomo}u toliko puta spominjane formule:»kr{}anin sutra{njice bit }e mistik ili ne}e biti kr{}anin.«9 Sli~no je prije toga rekao kardinal Newman, a kasnije i P. Congar. 10 U posljednje vrijeme J. B. Metz nagla{ava da }e se na»krizu Boga«odgovoriti jedino»revno{}u za Boga«. S druge strane, sve su te upute samo odjek Evan elja:»a ovo je `ivot vje~ni: da upoznaju tebe, jedinoga istinskog Boga, i koga si poslao Isusa Krista«(Iv 17,3). Ujedno je to izri~aj istine koju potvr uje i povijest: 8 Usp. Conferencia Episcopal Francesa, Proponer la fe en la sociedad actual, u:»ecclesia«, 5 y 12 de abril de 1997. 9 K. RAHNER,»Elemente der Spiritualität in der Kirche der Zukunft«, u: ISTI, Schriften zur Theologie, sv. 14, Benziger Verlag, Einsiedeln, 1980, str. 375. 10 Usp. moj tekst:»por un cristianismo personalizado«, u: El malestar religioso de nuestra cultura, San Pablo, Madrid, 3 1998, str. 273-292. 171

kr{}anstvo je zapo~elo vazmenim iskustvom u~enika, tj. osobnim susretom s Uskrslim, koga su prepoznali kao Boga i Gospodina. Dr im da ovdje nije potrebno podrobnije tuma~iti sadr aj maloprije spomenutih tvrdnji. Za to bi bilo potrebno jo{ jednom protuma~iti neiscrpnu temu iskustva Boga. 11 Mo da bi bilo korisno podsjetiti na preure- enje sveukupnog pastorala Crkve {to zahtijeva dosljednost tvrdnje o sredi{njem zna- ~aju iskustva vjere u kr{}anskom identitetu. 4. ZA PASTORAL USREDOTO^EN NA NJEGOVANJE ISKUSTVA VJERE Ve}i dio pastoralnih prijedloga koji nastoje odgovoriti na aktualnu situaciju, posebice u odnosu prema mladima, nudi promjenu modela, od preno{enja u obliku ostav{tine do preno{enja u obliku prijedloga vjere. 12 Ukratko govore}i, sve donedavno pastoral je naj~e{}e polazio od pretpostavke da ~lanovi Crkve vjeruju. Stoga se predlagalo odr avanje te vjere pomo}u prisustvovanja bogoslu ju i prakticiranja kr{}anskog ivota. S obzirom na one koji su daleko ili ne vjeruju, pretpostavljalo se postojanje vjernika kr{}anskih zajednica pa su projekti evangelizacije predlagali niz akcija tih zajednica kako bi se one koji su daleko privuklo u krilo Crkve. Ta vrsta pastorala ve} gotovo jedno stolje}e predla e evangelizacijska sredstva i metode, po~ev{i od katoli~ke akcije pa sve do nove evangelizacije. Sve to nije me utim postiglo svoj cilj, posebice stoga {to se Crkvu u Europi nije uspjelo»postaviti u stanje misionarenja«. Nepokretnost evangelizacije, usprkos mnogim naporima i projektima razvijenim tijekom pro{log stolje}a, potaknula je na razmi{ljanje da na{e kr{}anske zajednice ne evangeliziraju jer mi njezini ~lanovi nismo evangelizirani. Ne evangeliziramo jer nismo svjedoci, a nismo svjedoci jer osobno ne ivimo kao vjernici. Odatle se name- }e takvo pastoralno djelovanje koje u sredi{te postavlja djelovanje usmjereno na povrat i prakticiranje vjere onih koje smatramo kr{}anima. Imaju}i na umu taj korak, sve nas se poti~e na razmi{ljanje da ne- }e biti potrebno urnije poticanje na evangeliziranje. Jer, kao {to nadahnjuju evan eoski simboli svjetla i soli, oni treba da budu ono {to jesu kako bi svijetlili i za~inili. Vjernici i njihove zajednice ne}e te iti vi{e nego da budu stvarno vjernici, kako bi bili svjedoci, kao {to pokazuje odgovor apostola glavarima u Jeruzalemu koji su im zabranili navje{}ivati ime Isusovo:»Mi doista ne mo- emo ne govoriti {to vidjesmo i ~usmo«(dj 4,20) i Pavlov usklik:»jao meni ako evan elja ne navje{}ujem«(1kor 9,16). 5. NEKI KORACI I VIDOVI NEOPHODNOG»PASTORALA VJERE«Pokrenuti tu vrstu pastorala kao prvi korak zahtijeva poja{njavanje prirodnosti i oblika Bo jega iskustva; postati svjestan da su na to pozvani svi kr{}ani: nema povla{tenih kr{}ana koji su pozvani»vidjeti«, dok se drugi, koji su za to nesposobni, zadovoljavaju time {to vjeruju. Svaki vjernik koji nije zadovoljan time da bude vjernik samo po imenu pozvan je ivjeti iskustvo svoje vjere, jer, kao {to je rekao De Lubac:»Vjera je pozvana na svjedo~enje«, ili pak, kao {to je napisao G. Lohfink, vjera»treba iskustvo«. Pastoral vjere morat }e se stoga ustrojiti oko ~etiri temeljna trenutka autenti~nog 11 O toj sam temi govorio na drugim mjestima. Usp. npr. La experiencia cristiana de Dios, Trotta, Madrid, 5 2007; i jo{ op{irnije, El fenómeno místico. Estudio comparado, Trotta, Madrid, 2 2003. 12 Usp. D. MARTÍNEZ i dr. (ur.), Proponer la fe hoy. De lo heredado a lo propuesto, Sal Terrae, Santander, 2005. U toj se knjizi nalaze i odgovaraju}i dokumenti njema~kih, francuskih i kanadskih biskupa. 172

iskustva vjere. To su: svijest o izvornoj Bo - joj prisutnosti u srcu svakog ~ovjeka; odgovor ~ovjeka na tu prisutnost pomo}u stvarne primjene teolo{kog stava; do ivljavanje tog stava u raznim dimenzijama osobe; utjelovljenje tog stava u konkretnim ~inima i trenucima ivota. Od tog shva}anja iskustva Boga slijede koraci»mistago{ke«kateheze, uvo enja u iskustvo otajstva. Sve to poma- e ~ovjeku u otkrivanju Prisustva koje je u njemu. Tako se stvara raspolo enje koje je u njemu neophodno za odgovor te, iznad svega, pomo} koja olak{ava njegovo vjerni~ko prianjanje uz Boga. Ta pomo} ne mo e biti predmetom pou~avanja, niti bilo koja slika koja je s odre enom u~estalo{}u upotrijebljena mo e biti predmetom bilo koje vrste»zaraze«; za izra avanje njezinog sadr aja kr{}anska predaja ima na raspolaganju samo jedno ime: svjedo~anstvo. Tome je upu}en poziv Uskrsnuloga svojima kad im povjerava isto poslanje koje je Otac njemu povjerio:»bit }ete mi svjedoci!«(dj 1,8). Naravnost svjedo~enja ovako nam je jasno opisana:»[to bija{e od po~etka, {to smo ~uli, {to smo vidjeli o~ima svojim, {to razmotrismo i ruke na{e opipa{e o Rije~i, @ivotu ¹...º, navje{}ujemo i vama da i vi imate zajedni{tvo s nama«(1 Iv 1,1-3). 13 Ponuda koju dajemo potvr uje se oblikom evangelizacije koja je svojstvena prvoj Crkvi nakon nestanka apostolskog nara{taja. Tada{nje crkvene zajednice nisu razvijale ustanove i slu be posebno namijenjene evangelizaciji, nego su se {irile po sustavu»stani~nog {irenja«,»samim svojim postojanjem«, posebnim oblikom ivota, u kojem se iznad svega isticala praksa gostoljubivosti, obostrana ljubav, djelatna kr{}anska ljubav prema siroma{nima i radost njihovih ~lanova. 14 Sve {to smo upravo rekli uvodi u posljednji element koji ne bi smio nedostajati u pastoralu vjere koji je sukladan kr{}anstvu: uklju~ivanje u iskustvo vjere one eti~ke dimenzije koja kr{}anskoj vjeri pridodaje prakticiranje ljubavi prema bra}i, {to je izri~aj i znak jamstva Bo je ljubavi usred teolo{koga stava. Vr{enje ljubavi koje se oblikuje u skladu s povijesnim i dru{tvenim uvjetima i koje u na{im ivotnim okolnostima treba poprimiti oblik stvarne solidarnosti s osobama i zemljama koje dana{- nja nepravedna globalizacija osu uje na isklju~enost. Stoga se spomenuti Rahnerov uvjet za pre ivljavanje kr{}ana:»bit }e mistici...«s punim pravom pro{iruje u sljede- }i izri~aj:»kr{}ani na{ih dana bit }e solidarni ili ne}e biti kr{}ani.«13 Detaljnije o kr{}anskom svjedo~anstvu vidi u mom ~lanku:»reflexión sobre los medios para la evangelización en el XXX aniversario de Evangelii nuntiandi«, u: F. MARTÍNEZ DÍEZ F. ELIZON- DO J. CORTÉS SORIANO J. L. SEGOVIA BERNABÉ J. M. MARDONES MARTÍNEZ J. MARTÍN VELASCO, Evangelizar, esa es la cuestión, PPC, Madrid, 2006, str. 89-121. 14 Usp. isto, str. 104-109. 173