KLASA: UP/I 034-03/18-01/001 URBROJ: 580-09/74-2018-014 Zagreb, 3. srpnja 2018. Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja temeljem članka 31., članka 38. stavaka 5. i 9. te članka 58. stavka 1. točke 15. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja (Narodne novine, broj 79/2009, 80/2013), u upravnoj stvari utvrđivanja narušavanja tržišnog natjecanja, postupajući po inicijativi [ ] iz R., u smislu članka 37. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja (Narodne novine, brojevi 79/09 i 80/13) protiv poduzetnika Hrvatski Telekom d.d., sa sjedištem u Zagrebu, Roberta Frangeša Mihanovića 9, Vipnet d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu, Vrtni put 1 i Tele2 d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 269d, temeljem odluke Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja u sastavu: Mladen Cerovac, mag. iur., predsjednik Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja, Vesna Patrlj, dipl.iur., zamjenica predsjednika Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja, Denis Matić, dipl.iur. i mr.sc. Ljiljana Pavlic, članovi Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja, sa 13/2018. sjednice, održane 3. srpnja 2018., po službenoj dužnosti, donosi sljedeće RJEŠENJE Inicijativa se odbacuje jer ne postoje uvjeti za pokretanje postupka po službenoj dužnosti. Obrazloženje I. Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (dalje: Agencija), zaprimila je 3. siječnja 2018. u smislu članka 37. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja (Narodne novine broj 79/2009 i 80/2013; dalje: ZZTN), inicijativu [ ] iz R., radi pokretanja postupka utvrđivanja sprječavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja sklapanjem zabranjenog sporazuma protiv poduzetnika Hrvatski Telekom d.d., sa sjedištem u Zagrebu, Roberta Frangeša Mihanovića 9 (dalje: HT), Vipnet d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu, Vrtni put 1 (dalje: Vipnet) i Tele2 d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 269d (dalje: Tele2). Podnositelj u svojoj inicijativi u bitnome navodi kako su HT, Vipnet i Tele2 temeljem međusobnog dogovora istodobno uveli naknadu za pristup odnosno korištenje mreže (dalje: Naknada) i potom ju naplaćivali na identičan način. Podnositelj nadalje navodi kako je HT prvi najavio promjenu cijena, ali nije objavio sve detalje te je jasno da se svi potrebni koraci nužni za naplatu Naknade i to na način koji nije nikada postojao na hrvatskomu tržištu i koji je potom proglašen nezakonitom poslovnom praksom s aspekta Zakona o zaštiti potrošača (Narodne novine, broj: 41/14 i 110/15), a što je potvrdilo i Povjerenstvo za žalbe Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta RH, nisu mogli odraditi preko noći, ali su ipak svi mobilni operatori u potpunosti bili usklađeni u postupanju, što prema navodima podnositelja ne bi bilo moguće da su nastupali samostalno.
Nadalje, podnositelj inicijative navodi kako tri mobilna operatora imaju različit tržišni utjecaj, plaćaju različite naknade za radijsko-frekvencijski spektar i bilo bi nemoguće da, ako nije došlo do prethodnoga dogovora u zajedničkom uvođenju Naknade, potpuno isto nastupe jer u tomu slučaju jedan operator uvijek ima više koristi ili štete od naplaćivanja Naknade. Ne postoji proizvod, naknada ili nešto treće, a da su ih HT, Vipnet i Tele2 naplaćivali potpuno jednako. Najvažnija jest činjenica što su navedeni poduzetnici na identičan način, koji se nikako nije mogao doznati prije puštanja bonova u prodaju, promjenu cijena prikazali na samim bonovima, navodi podnositelj. Podnositelj nadalje navodi kako povećanje naknade za uporabu neuparenog radiofrekvencijskog spektra širine pojasa od 1 MHz, za radiofrekvencijski pojas i pokrivenost stanovništva utvrđenu u dozvoli za uporabu radiofrekvencijskog spektra (dalje: Naknada za uporabu RF spektra) ne može biti opravdanje za promjenu cijena. Podnositelj ističe kako se PDV više puta mijenjao, ali nikada mobilni operatori taj PDV nisu obračunavali na identičan način. Primjerice, Vipnet je podignuo završnu cijenu svojih tarifa, ali drugi operatori to nisu napravili, Tele2 prvenstveno, a to opet ima veze s tržišnim udjelom. Navedeno povećanje Naknade za uporabu RF spektra različito utječe na pojedine mobilne operatore na što primjerice ukazuje činjenica da je Tele2 naknadno i prije drugih mobilnih operatora uveo nove pretplatničke tarife koje su oslobođene plaćanja Naknade. Prema navodima podnositelja inicijative Naknada predstavlja proviziju pri uplati na račun korisnika bonova (prepaid). Mobilni operatori ju obračunavaju na jednak način pri kupovini bona, ali i pri internetskoj uplati na korisnički račun. Tada kupac ne dobiva bon s kodom, iako sva tri operatora tu kupnju smatraju kupovinom bona, a što je prema mišljenju podnositelja inicijative pokazatelj da su zajednički smislili taktiku koja uključuje kupovinu ničega jer su ju s prodavačima i IT-stručnjacima morali dogovoriti tjednima prije njezina stupanja na snagu. Također, sva tri mobilna operatora su u vrijeme uvođenja Naknade jednako prikazali način obračuna naknade koja je bila uključena u maloprodajnu cijenu bona, ali ne i u maloprodajnu cijenu usluge, tarife i slično, što je pokazatelj da su usklađeno djelovali u svakomu potezu, zaključuje podnositelj inicijative. Zaključno, podnositelj inicijative navodi kako kompleksnost uvođenja Naknade zahtijeva višemjesečnu pripremu i dogovore sa svim partnerima u prodajnomu procesu. Osobito je to očito u slučaju kada se radi o trima različitim načinima naplate (povećanje cijene tarife, povećanje cijene bona, internetska obnova računa što ne uključuje kupovinu bona). Stoga podnositelj smatra kako ne postoji ni teorijska mogućnost da su Vipnet i Tele2, čak i da su slijedili HT koji je promjenu cjenika najavio 23. svibnja 2014., mogli Hrvatsku regulatornu agenciju za mrežne djelatnosti (tada: Hrvatska agenciju za poštu i elektroničke komunikacije; dalje: HAKOM) obavijestiti isti dan ili unutar nekoliko dana od najave HT-a. Prema mišljenju podnositelja za uvođenje Naknade su nužne detaljne analize, prilagodbe vlastitih računalnih sustava, dogovori s trgovačkim partnerima, dizajnerima i ostalim akterima uključenim u kreiranje i prodaju telekomunikacijskih bonova ili pretplatničkih tarifa, a koji proces traje mjesecima. Agencija je dana 30. svibnja 2018. zaprimila podnesak podnositelja inicijative u kojem se u bitnome navodi kako svi mobilni operatori identično pogrešno naplaćuju 10 posto vrijednosti bona, a što također ukazuje na njihovo međusobni dogovor jer sve postupke, čak i one koji se tiču nelogičnosti u vidu matematičke pogreške, odrađuju na jednak način. Naime, podnositelj inicijative kao primjer navodi bon od 110 kuna te ističe kako bi 10 posto trebalo iznositi 11 kuna, no operatori skidaju 10 kuna. Ističe kako nigdje nije javno objavljeno koliko će iznositi odbitak nakon kupovine bona jer je HT samo naveo da će naknada iznositi 10 posto vrijednosti bona. Vrijednost bona označava iznos koji korisnik mora izdvojiti za kupovinu bona koji predstavlja račun za kupljenu uslugu te se prema mišljenu podnositelja inicijative 10 posto može skidati samo od iznosa računa koji služi za kupovanje usluga. 2
II. Na temelju predmetne inicijative, kako bi utvrdila je li u predmetnoj upravnoj stvari riječ o povredi odredbi ZZTN-a, Agencija je u okviru svoje nadležnosti iz članka 32. točki 1. a) i b) ZZTN-a provela prethodno ispitivanje stanja na mjerodavnom tržištu kako bi utvrdila sve činjenične i pravne okolnosti u svrhu utvrđivanja ima li u konkretnom slučaju uvjeta za pokretanje postupka utvrđivanja sprječavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja sukladno odredbi članka 38. ZZTN-a. Stoga je Agencija zatražila dostavu očitovanja i dokumentacije od poduzetnika HT, Vipnet i Tele2. Agencija je dana 5. ožujka 2018. zaprimila očitovanje Vipneta u kojem se u bitnome navodi kako Vipnet u cijelosti osporava navode podnositelja inicijative, ističući da nije sudjelovao u bilo kakvoj aktivnosti koja bi se mogla kvalificirati kao sklapanje zabranjenog sporazuma prema odredbama ZZTN-a, a vezano za uvođenje Naknade. Vipnet navodi kako je neposredan povod za uvođenje Naknade bilo donošenje Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o plaćanju naknada za pravo uporabe adresa, brojeva i radiofrekvencijskog spektra (Narodne novine, broj 62/14; dalje: Izmjene Pravilnika), odnosno odredba članka 3. Izmjena Pravilnika kojom je uvedeno trostruko povećanje visine godišnje naknade za uporabu neuparenog radiofrekvencijskog spektra širine pojasa od 1 MHz, za radiofrekvencijski pojas i pokrivenost stanovništva utvrđenu u dozvoli za uporabu radiofrekvencijskog spektra (dalje: Naknada za uporabu RF spektra). Odluku o Izmjenama Pravilnika donio je Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture dana 19. svibnja 2014., te je ista objavljena u Narodnim novinama 22. svibnja 2014., a stupila je na snagu 23. svibnja 2014. godine. Vipnet nadalje navodi kako je s obzirom na financijski učinak trostrukog povećanja Naknade za uporabu RF spektra na mjesečnoj razini, bilo nužno promptno odgovoriti na takvo povećanje, tako da je prva obavijest o promjeni cjenika Vipneta upućena HAKOM-u 23. svibnja 2014. odnosno na dan stupanja na snagu Izmjena Pravilnika, a koja obavijest je nakon toga nekoliko puta mijenjana do zaključno 9. lipnja 2014. Vipnet ističe kako se navedene obavijesti o promjeni cjenika nisu isključivo odnosile na uvođenje Naknade, već su uključivale i povećanje cijena međunarodnih usluga, nove promotivne tarife i ponude, te nova pravila za promjenu tarifnog modela. Nadalje Vipnet navodi kako trostruko povećanje Naknade za uporabu RF spektra predstavlja namet koji je bez presedana u Europskoj uniji, a koji Vipnet nije smatrao i ne smatra opravdanim, nužnim, razmjernim, prikladnim i nediskriminatornim. Stoga Vipnet nije želio Naknadu ukalkulirati i time ukamuflirati u vidu rebalansa svojih tarifa, jer bi se takav rebalans tarifa u očima potrošača ogledao kao povećanje cijena motivirano poslovnim planovima i politikama Vipneta, već je, upravo suprotno, želio da potrošači na plastičan način shvate da je do de facto povećanja cijena usluga došlo isključivo i jedino zbog trostrukog povećanja Naknade za uporabu RF spektra. U tom smislu, Vipnet je od početka odlučio biti transparentan, kako je i najavljivao u medijima, te je u svojim obavijestima potrošačima isticao da se Naknada uvodi zbog novih državnih nameta na mobilne komunikacije. U odnosu na visinu Naknade, Vipnet ističe kako je razmatrao više opcija, primjerice umanjenje vrijednosti usluge uključene u postpaid tarife odnosno uključene u maloprodajnu cijenu bona, na način da se primjerice kod svake aktivacije bona korisniku pošalje poruka da mu je iznos na računu umanjen za iznos Naknade. Međutim te opcije nisu bile prihvatljive u operativnom i tehničkom smislu, kao ni u smislu poruke koju je Vipnet želio prenijeti 3
korisnicima, a to je da do povećanja cijena usluga ne dolazi zbog promjene poslovne politike Vipneta i želje za ostvarivanjem što većih prihoda, već zbog znatnog povećanja državnih nameta za mobilne operatore. Stoga je Vipnet odlučio uvesti Naknadu, u vidu naplate dodatnih X kuna korisnicima postpaid usluga odnosno naplate dodatnih X% vrijednosti bona korisnicima prepaid usluga, koja je u operativnom i tehničkom smislu bila najjednostavnija, ali i najtransparentnija u smislu poruke koju je Vipnet želio prenijeti korisnicima. Vipnet navodi kako se prilikom odlučivanja o konačnom iznosu odnosno postotku Naknade, rukovodio i psihologijom potrošača koji u pravilu reagiraju odnosno percipiraju okrugle brojeve i postotke povećanja ili sniženja cijena. Kako bi povećanje od npr. 5 kuna za postpaid korisnike i 5% za prepaid korisnike bilo nedostatno za pokriće povećanog troška za Vipnet, a da bi povećanje od npr. 15 kuna za postpaid korisnike i 15% za prepaid korisnike bilo percipirano značajnim i vjerojatno rezultiralo velikim odljevom korisnika, te da bi kombinacija povećanja cijena od npr. 10 kn za postpaid korisnike i 5% za prepaid korisnike bila percipirana kao diskriminatorna, Vipnet se u konačnici odlučio za okruglo povećanje pod predznakom 10 odnosno 10 kn (s PDV-om) za postpaid korisnike i 10% za prepaid korisnike. U odnosu na postupak uvođenja Naknade, Vipnet ističe kako svaka promjena cijena iziskuje kraće ili duže, manje ili veće, prilagodbe u prodajnom sustavu, pri čemu su operatorima na raspolaganju samo dvije opcije za prebacivanje određenog troška na korisnike: rebalans tarifa kako bi u svoje cijene ukalkulirali taj trošak i tako ga prebacili na korisnike ili uvođenje nove naknade ili novih naknada, u mjeri u kojoj je to moguće i dopušteno prema primjenjivim propisima. Vipnet ističe kako je uvođenje nove naknade tehnički i vremenski manje zahtjevan postupak od rebalansa tarifa, a imajući u vidu kratkoću rokova i značajan financijski učinak, u slučaju trostrukog povećanja Naknade za uporabu RF spektra, Vipnet si nije mogao priuštiti luksuz rebalansa tarifa i tako odgoditi prebacivanje povećanog troška na korisnike. U odnosu na navode podnositelja inicijative kako uvođenje Naknade predstavlja promjenu cijena na način koji je Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta (dalje: Ministarstvo) proglasilo nezakonitom poslovnom praksom s aspekta Zakona o zaštiti potrošača, Vipnet ističe da su isti netočni jer uvođenje Naknade nije proglašeno nezakonitom poslovnom praksom s aspekta Zakona o zaštiti potrošača. Zakonitost uvođenja Naknade, odnosno pravo operatora da uvedu Naknadu kao nereguliranu naknadu u smislu odredbi Zakona o elektroničkim komunikacijama (Narodne novine, br. 73/08, 90/11, 133/12, 80/13 i 71/14; dalje: ZEK) potvrdio je i HAKOM u svom mišljenju od 2. studenoga 2016. Isto je potvrdilo i resorno ministarstvo, odnosno Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture u svom dopisu od 27. travnja 2017. Vipnet navodi kako se pred Ministarstvom odnosno pred Upravnim sudom u Zagrebu vodi postupak u povodu upravne tužbe Vipneta protiv drugostupanjskog rješenja Ministarstva kojim je Vipnetu zabranjena zavaravajuća poslovna praksa kod prodaje bonova za prepaid korisnike na prodajnim mjestima, kao i putem mrežnih stranica, a koja se ogleda se u različitim cijenama vrijednosti bona i maloprodajne cijene bona. Dakle, u konkretnom slučaju ne radi se o tome da bi uvođenje Naknade kao takve bilo zavaravajuća poslovna praksa već se u predmetnom postupku osporava iskazivanje Naknade kao zasebne stavke maloprodajne cijene bona (dakle samo u odnosu na prepaid, a ne i u odnosu na postpaid korisnike), zaključuje Vipnet. Agencija je dana 6. ožujka 2018. zaprimila očitovanje HT-a u kojem se u bitnome navodi kako HT nije sudjelovao u dogovoru s ostalim operatorima oko uvođenja Naknade te je njegova odluka o uvođenju Naknade isključivo posljedica samostalno donesene poslovne odluke. HT navodi kako je razlog uvođenja Naknade povećanje visine Naknade za uporabu RF spektra koju plaćaju mobilni operatori. Naime, početkom 2014. godine Vlada Republike 4
Hrvatske najavljivala je povećanje Naknade za uporabu RF spektra koju je HT do tada plaćao u visini od 69.040.000,00 kuna, dok bi se najavljivanim povećanjem ista povećala u trostrukom iznosu. Stoga je HT već tijekom travnja 2014. godine analizirao moguće posljedice na poslovanje HT-a uslijed najavljenog povećanja Naknada za uporabu RF spektra s ciljem odabira odgovarajućeg poslovnog modela kojim bi se minimizirao negativan utjecaj uslijed povećanja naknade za RF spektar na sveukupno poslovanje HT-a. Prema navodima HT-a razmatrano je nekoliko modela naplate Naknade pa uzimajući u obzir sve rizike mjerodavnog tržišta, kao i moguće poteze tržišnih takmaca s obzirom na njihovo pozicioniranje kao operatora s cjenovno nižim ponudama, HT je odlučio je da će se naknada naplaćivati u iznosu od 8,00 HRK svakom privatnom postpaid korisniku (i malim poslovnim korisnicima) te 10% povrh svakog kupljenog prepaid bona za nadoplatu. HT ističe kako je poslovna analiza provedena tijekom travnja 2014., a da bi odluka Uprave HT-a bila donesena tek 19. svibnja 2014., odnosno na dan kada su donesene izmjene Pravilnika o uvjetima dodjele i uporabe radiofrekvencijskog spektra (Narodne novine, broj: 45/12, 50/12 i 97/14). Nadalje, HT navodi kako je, sukladno zakonskoj obvezi iz članka 42.a ZEK-a, dopisom od 23. svibnja 2014. obavijestio HAKOM o uvođenju Naknade kao i o izmjeni svih cjenika mobilnih usluga i brandova HT-a, koje su u primjeni od 1. srpnja 2014. Također, HT je o uvođenju Naknade obavijestio i svoje krajnje korisnike te ih je obavijestio o pravu na raskid ugovora bez plaćanja naknade. Navedena obavijest komunicirala se krajnjim korisnicima putem obavijesti istaknute na pasici računa za postpaid korisnike i putem SMS obavijesti za prepaid korisnike. HT napominje kako je HAKOM u svojem dopisu od 27. svibnja 2014., a nastavno na najave operatora o uvođenju dodatnih naknada prema krajnjim korisnicima, samo upozorio da u tom slučaju korisnici imaju pravo na raskid ugovora bez plaćanja naknade jer najavljena promjena ne predstavlja niti jednu od taksativno navedenih okolnosti iz članka 42.a. stavka 10. ZEK-a koje bi krajnjim korisnicima onemogućavale pravo na raskid ugovora bez plaćanja naknade. Dakle, niti HAKOM nije vidio ništa sporno u uvođenju Naknade od strane operatora već se prvenstveno fokusirao na zaštitu prava krajnjih korisnika u dijelu osiguravanja prava na raskid ugovora bez plaćanja naknade, navodi HT. U odnosu na činjenicu da je Ministarstvo rješenjem utvrdilo da HT provodi zavaravajuću poslovnu praksu kod prodaje bonova za prepaid korisnike, a koja se očituje u različitim cijenama vrijednosti bona i maloprodajne cijene bona, HT ističe da navedeno uopće nije od važnosti u odnosu na inicijativu podnesenu pred Agencijom. HT navodi kako predmet inspekcijskog nadzora Ministarstva nije bilo utvrđivanje opravdanosti uvođenja Naknade, već se isti odnosio na istaknute maloprodajne cijene bona i vrijednost bona. Dakle, Ministarstvo u dijelu svoje nadležnosti provođenja inspekcijskog postupaka ni u jednom trenutku nije dovelo u pitanje niti je osporavalo pravo HT-a na uvođenje Naknade već se, sukladno svojim ovlastima, fokusiralo na maloprodajnu cijenu i vrijednost bona, zaključuje HT. HT navodi kako je u tijeku upravni spor u svezi navedenog rješenja Ministarstva, a Prekršajni sud u Zagrebu je presudom broj: 81. Pp G-3194/17, od 15. rujna 2017. godine, između ostalog, odbio optužbu da bi HT provodio praksu koja je nedopuštena u smislu članka 33. stavka 1. i 2. točka 4. Zakona o zaštiti potrošača. Agencija je dana 22. ožujka 2018. zaprimila očitovanje Tele2 u kojem se u bitnome navodi kako Tele2 ostaje kod očitovanja danog u predmetu klasa: 034-08/2016-01/058, u kojem su detaljno navedeni razlozi uvođenja Naknade te opisan postupak te ističe kako nije postojao nikakav dogovor između Tele2 i drugih operatora, a Naknada nije uvedena istodobno od strane sva tri operatora već su Tele2 i Vipnet Naknadu u odnosu na prepaid korisnike uveli 2 5
dana kasnije nego HT, a Vipnet je Naknadu za pretplatnike (korisnike postpaid usluga) uveo 10 dana kasnije nego HT i Tele2. Tele2 nadalje navodi kako nije točan navod podnositelja inicijative kako HT prilikom najave promjene cijena nije objavio sve detalje, jer je dana 22. svibnja 2014. na portalu Večernjeg lista objavljen je članak pod naslovom Telekomi dižu cijene 10% zbog Vladina nameta (http://www.vecernji.hr/kompanije-i-trzista/telekomi-10-dizu-cijene-zbog-vladinanameta- 940076), u kojem je HT izričito naveo nove cijene za svoje korisnike. Dakle, HT je naveo koliko će iznositi Naknada po računu za postpaid korisnike i da će se Naknada prepaid korisnicima naplatiti uvećanjem cijene bona za 10% i nije izostavio nikakve detalje, bitne ili nebitne. Te su informacije bile sasvim dovoljne za donošenje poslovne odluke od strane Tele2. U odnosu na navode podnositelja kako se svi potrebni koraci oko uvođenja Naknade nisu mogli odraditi preko noći, Tele 2 ističe da svi potrebni koraci nisu niti bili odrađeni preko noći. Tele2 je već od najave uvođenja dodatne Naknade za uporabu RF spektra radio kalkulacije i pripremao različite scenarije podizanja cijena usluga sa svrhom naknađivanja gubitka te se pripremao za brzu realizaciju svakog od tih scenarija, a imajući u vidu potrebu brze reakcije na poteze konkurenata. Tele 2 navodi kako je, nakon što je HT izašao s objavom, Tele2 mogao donijeti konačnu odluku o načinu povećanja cijena, odnosno uvođenja Naknade, bilo je sasvim dovoljno vremena da se uvođenje Naknade i provede. Prvi je korak bio slanje obavijesti o promjeni cjenika HAKOM-u kako bi se pokrenuo propisani postupak čak i prije donošenja konačne odluke Tele2 da se ne bi izgubilo na vremenu, što je bez ikakvih problema odrađeno u jednom danu odmah nakon što je HT izašao sa objavom, kako zbog činjenice što su različiti scenariji bili već pripremljeni, tako i zbog jednostavnosti samog modela povećanja cijena jer uvođenje Naknade u fiksnom iznosu po svakom korisniku ne predstavlja velik zahvata u cjenovni sustav. Nakon toga je bio dugi period od 38 dana da se izmjena za pretplatnike (korisnike postpaid usluga) implementira u sistem obračuna i naplate (8 dana do 1. lipnja 2014. godine + 30 dana obračunsko razdoblje jer se računi izdaju zadnjeg dana obračunskog razdoblja). Tele2 napominje kako se tu ne radi o nikakvom drugačijem složenom postupku izmjene cjenika i načina obračuna već o postupku koji se redovno primjenjuje prilikom izmjene cijena za pretplatnike (korisnike postpaid usluga). Povećanje cijene prepaid bonova izvršeno je tek 12. srpnja 2014. godine, dakle od najave HT-a do tog datuma je protekao 51 dan koji je više nego dovoljan da bi se s poslovnim partnerima i distributerima dogovorila nova cijena prepaid bonova, te provede propisani postupak, navodi Tele2. Tele2 nadalje navodi kako Ministarstvo nikada nije propitivalo zakonitost naplate Naknade s aspekta Zakona o zaštiti potrošača ili bilo kojeg drugog zakona već se bavilo isključivo načinom isticanja maloprodajne cijene bona, ne dovodeći u pitanje pravo operatora da uvedu Naknadu povećanjem cijene bona ili uopće u odnosu na pretplatnike (korisnike postpaid usluga). Tele2 navodi kako je besmislen navod podnositelja da povećanje Naknade za uporabu RF spektra ne može biti opravdanje za promjenu cijena, s obzirom da se cijene formiraju slobodno pa niti jednom poduzetniku nije potrebno opravdanje za promjenu cijena, a povećanje ulaznih troškova (što povećanje Naknade za uporabu RF spektra jest) je zasigurno relevantno poslovno opravdanje za povećanje cijena i uvođenje Naknade. Nadalje, Tele2 navodi kako Naknada ne predstavlja proviziju pri uplatu na račun korisnika bonova jer Tele 2 sa svojim distributerima ugovara provizije koje nemaju veze s Naknadom, a Naknada predstavlja naknadu za pristup koju operator može obračunati sukladno članku 42.a stavku 1. ZEK-a. 6
Tele2 nadalje navodi kako su netočni navodi podnositelja inicijative da su se mobilni operatori s prodavačima i IT stručnjacima trebali tjednima dogovarati uvođenje Naknade, jer je dovoljno nekoliko dana za obavijestiti prodajne partnere te aneksirati ugovore, a u sustavu naplate je trebalo povećati jednu stavku za 10% jednim potezom. Čak i da su bili potrebni tjedni bilo je dovoljno vremena (51 dan) da se sve odradi bez prethodnog dogovora mobilnih operatora, zaključuje Tele2. Nadalje, Tele2 navodi kako jednako prikazivanje načina obračuna Naknade nije pokazatelj usklađenog djelovanja. Tele2 ističe kako je HT prvi objavio način obračuna Naknade te se Tele2 prilagodio takvoj tržišnoj situaciji i odabrao jednak način obračuna od više opcija koje je i sam razmatrao. Prema mišljenju Tele2, mobilni operatori koji su samostalno odlučili na jednak način obračunati Naknadu nisu mogli na različit način prikazati način obračuna Naknade, jer ako se obračun vrši na način da se na cijenu maloprodajnog bona obračunava 10% onda nije jasno kako to drugačije prikazati. Tele2 navodi kako je netočan navod podnositelja inicijative da ne postoji teorijska mogućnost da su drugi mobilni operatori mogli obavijestiti HAKOM o povećanju cijena isti dan kada i HT. HT je već 22. svibnja (a ne 23. svibnja kako navodi podnositelj) 2014. najavio uvođenje Naknade. Međutim, HAKOM je moguće i istog dana obavijestiti o povećanju naknade na identičan način. To bi bilo moguće i da se radilo o puno složenijem načinu povećanja cijena te da se Tele2 uopće nije pripremao za to da cijene poveća, a svakako je bilo moguće s obzirom da je Tele2 već izvršio svoje kalkulacije i bio spreman na povećanje cijena ako to i konkurencija učini, a HT-ov model, koji se Tele2 odlučio slijediti, bio je vrlo jednostavan (samo dodavanje 10 kn po postpaid računu i 10% na cijenu bona) za implementaciju u cjenik i sastav dopisa HAKOM-u, zaključuje Tele2. III. Agencija je analizirala sve činjenice i okolnosti koje su prethodile uvođenju Naknade od strane mobilnih operatora kako bi se moglo utvrditi postoje li indicije da je uvođenje Naknade rezultat zabranjenog sporazuma mobilnih operatora ili je riječ o uobičajenom i dopuštenom tržišnom ponašanju istih. Osim očitovanja i dokumentacije zaprimljenih u ovom predmetu, Agencija se za potrebe ovog postupka koristila podacima i dokumentacijom prikupljenim u predmetu koji se u Agenciji vodio pod klasom: 034-08/16-01/058, a povodom upita građana u svezi uvođenja Naknade. Agencija je također izvršila uvid u odredbe ZEK-a koje reguliraju cjenik usluga mobilnih operatora te je utvrdila kako je temeljem odredbe članka 42.a stavka 1. ZEK-a propisano da cjenik usluga sadržava načela obračunskog sustava te cijene pojedinih usluga, paketa usluga i drugih dodatnih usluga koje operatori javnih komunikacijskih usluga pružaju krajnjim korisnicima usluga, uključujući i naknade za pristup, ako postoje, kao i korištenje svih usluga koje su automatski omogućene u mreži operatora, a za čije uključenje ili korištenje krajnji korisnik usluga mora dati izričitu prethodnu privolu. Temeljem odredbe 42.a stavka 6. ZEK-a, propisano je kako mobilni operatori moraju objaviti cjenik usluga, kao i sve njegove izmjene, na svojim internetskim stranicama, te ga učiniti dostupnim i na svojim prodajnim mjestima, na način koji krajnjim korisnicima usluga omogućuje jednostavan pristup u za njih pristupačnom obliku. Stavkom 7. istog članka propisano je kako mobilni operater ne smije primijeniti izmjene cjenika usluga na postojeće krajnje korisnike usluga prije isteka roka od 30 dana od dana njihove objave u skladu sa stavkom 6. navedenog članka. Isto tako, odredbom članka 42.a stavka 4. ZEK-a propisano je kako mobilni operatori moraju cjenik usluga, kao i sve njegove izmjene, dostaviti HAKOM-u na uvid najmanje osam dana prije njegove objave u skladu sa stavkom 6. tog članka. 7
Iz navedenog proizlazi kako je potrebno najmanje 38 dana za implementaciju promjena cjenika mobilnih operatera (javna objava izmjena cjenika 30 dana prije stupanja na snagu plus obavještavanje HAKOM-a 8 dana prije javne objave). Kako su sva tri mobilna operatora kao razlog uvođenja Naknade naveli Izmjene Pravilnika, Agencija je izvršila uvid u odredbe samog Pravilnika o plaćanju naknada za pravo uporabe adresa, brojeva i radiofrekvencijskog spektra (Narodne novine, broj: 154/08, 28/09, 97/10 i 92/12) kao i Izmjene Pravilnika koji su stupile na snagu 23. svibnja 2014. Agencija je utvrdila kako je člankom 3. Izmjena Pravilnika promijenjena formula za utvrđivanje visine Naknade za uporabu RF spektra iz članka 10. Pravilnika koji uređuje naknadu za uporabu radiofrekvencijskog spektra za javne pokretne komunikacijske mreže druge i treće generacije. Navedena formula je izmijenjena na način da je dotadašnja formula koja je glasila (20 a b c) promijenjena u (60 a b c). Kako su varijable a, b i c ostale nepromijenjene, jasno je da je ukupni iznos povećan za tri puta. Kako su Izmjene Pravilnika objavljene u Narodnim novinama 22. svibnja 2014., a stupile na snagu 23. svibnja 2014., mobilni operatori su, ukoliko su odmah reagirali na povećanje Naknade za uporabu RF spektra, mogli promijenjeni cjenik početi primjenjivati najranije 1. srpnja 2014. (javna objava izmjena cjenika 30 dana ranije 1. lipnja 2014., a obavještavanje HAKOM-a 8 dana prije javne objave 23. svibnja 2014.). Agencija je utvrdila kako su sva tri mobilna operatera izmjenama cjenika uvela Naknadu koja iznosi 10,00 kuna za postpaid korisnike te 10% vrijednosti bona za prepaid korisnike (npr. bon vrijednosti 100,00 kuna korisnici plaćaju 110,00 kuna). Primjena Naknade je stupila na snagu u razdoblju od 1. do 12. srpnja 2014. ovisno o mobilnom operatoru i pojedinim skupinama korisnika. HT je obavijest o izmjenama cjenika HAKOM-u poslao putem telefaxa i HP expressom dana 23. svibnja 2014., stoga se navedeni datum ima smatrati danom obavještavanja HAKOM-a. HT nije naveo točan datum javne objave izmjena cjenika niti slanja obavijesti putem SMS-a, ali se iz teksta obavijesti može zaključiti kako je ista poslana prije ili najkasnije 1. lipnja 2014., a iz teksta također proizlazi kako je navedena obavijest objavljena i na internetskim stranicama HT-a (www.hrvatskitelekom.hr/obavijesti) 1. lipnja 2014. Promjene cjenika HT-a su stupile na snagu 1. srpnja 2014. Iako je VIPnet naveo kako je obavijestio HAKOM 23. svibnja 2014., koji datum je i naveden na dopisu upućenom HAKOM-u, na prijemnoj potvrdi HAKOM-a je naveden datum 26. svibnja 2014., stoga je stručna služba taj datum smatrala kao danom prvog obavještavanja HAKOM-a. Međutim, dopisom od 3. lipnja 2014., Vipnet je odustao od navedenih izmjena. Istoga dana, 3. lipnja 2014., Vipnet je HAKOM-u poslao nove izmjene cjenika, koje je dodatno ispravljao podnescima od 6. i 9. lipnja 2014. Agencija napominje kako su izmjene od 26. svibnja 2014., kao i one od 3. lipnja 2014. uključivale istu visinu Naknade. Vipnet je korisnike o promjenama cjenika javno obavijestio 11. lipnja 2014. putem svojih internetskih stranica, slanjem SMS poruka korisnicima 9. i 10. lipnja 2014. te putem objave na tzv. IVR-u od 9. do 14. lipnja 2014. za Homebox i Officebox korisnike. Promjene cjenika Vipneta su stupile na snagu 11. srpnja 2014. za sve korisnike uz nekoliko ranije navedenih iznimaka. 8
Tele 2 je obavijesti o izmjenama cjenika HAKOM-u slao preporučeno poštom dana 23. svibnja 2014. (prema Potvrdi o primitku preporučene pošiljke, ista je zaprimljena u pošti u 20:22 sata) za postpaid korisnike i 2. lipnja 2014. prema Potvrdi o primitku preporučene pošiljke, ista je zaprimljena u pošti u 19:49 sati) za prepaid korisnike, stoga se navedeni datumi imaju smatrati danom obavještavanja HAKOM-a. Tele2 je javno objavio izmjene cjenika na svojim internetskim stranicama te slanjem SMS poruka korisnicima i to 1. lipnja 2014. za postpaid korisnike i 10. lipnja 2014. za prepaid korisnike (SMS poruke za prepaid korisnike je slao u razdoblju od 10. do 12. lipnja 2014.). Promjene cjenika Tele2 su stupile na snagu 1. srpnja 2014. za postpaid korisnike i 12. srpnja 2014. za prepaid korisnike. Radi preglednosti datumi obavještavanja HAKOM-a, objave izmjena cjenika i stupanja na snagu navedenih izmjena prikazuju se u donjoj tablici. najava HAKOM-u objava izmjena primjena cjenika HT 23.5.2014. 1.6.2014. 1.7.2014. Vipnet 26.5.2014. (odustao) 9.-10.6.2014. (SMS) 3.6.2014. 11.6.2014. (internet) 6.6.2014. 9.-14.6.2014. (IVR) 11.7.2014. 9.6.2014. Tele2 23.5.2014. (postpaid) 2.6.2014. (prepaid) 1.6.2014. (postpaid) 10.6.2014. (prepaid putem interneta) 9.-12.6.2014. (prepaid putem SMS-a) 1.7.2014. (postpaid) 12.7.2014. (prepaid) Agencija je izvršila uvid i u medijske napise objavljenje u vrijeme uvođenja Naknade, te je utvrdila kako jeu članku pod nazivom Malin Holmberg: Vlada nam želi uzeti 97 posto operativne dobiti, neće ići, objavljenom 20. travnja 2014. na internetskom portalu Jutarnjeg lista (https://www.jutarnji.hr/biznis/financije-i-trzista/malin-holmberg-vlada-nam-zeli-uzeti-97- posto-operativne-dobiti-nece-ici/791818/), tadašnja predsjednica uprave Tele2, Malin Homberg, najavila mogućnost podizanja cijena, ako Vlada RH uvede namet mobilnim operatorima. Iz članka pod nazivom Mobilni nameti na štetu građana, investicija i ugleda objavljenom 13. svibnja 2014. na internetskom portalu Večernjeg lista (https://www.vecernji.hr/techsci/mobilni-nameti-na-stetu-gradana-investicija-i-ugleda- 938468), u bitnome proizlazi kako sva tri mobilna operatera planiraju teret novog nameta prebaciti na korisnike te se prenosi izjava Davora Tomaškovića, predsjednika uprave HT-a, citat: Kako bi se umanjili negativni učinci ovako značajno povećanog troška, a očuvala održivost poslovanja, radna mjesta i ulaganja u razvoj Hrvatski telekom nema druge mogućnosti nego da takvo povećanje naknada uključi u cijene mobilnih usluga. U članku pod nazivom Telekomi dižu cijene 10% zbog Vladina nameta objavljenom 22. svibnja 2014. na internetskom portalu Večernjeg lista (https://www.vecernji.hr/biznis/telekomi-10-dizu-cijene-zbog-vladina-nameta-940076), navodi se, citat: HT, Vipnet i Tele2 Vladin harač, koji bi prema najavama mogao biti donesen već u petak, potpuno će preliti na svoje korisnike. Također se navodi kako HT ima već spreman novi cjenik, te se navode konkretne promjene navedenog cjenika, odnosno uvođenje Naknade, citat: Kako tvrde pouzdani izvori, računica je jednostavna i transparentna. 9
Pretplatnicima će uime harača naplatiti dodatnih 8 kuna (bez PDV-a). Dakle, na računu će postojati nova stavka naknade koja će tu vjerojatno postojati dok god Vlada bude inzistirala na nametu. Svi prepaid korisnici, dakle oni koji koriste bonove, platit će 10 posto više za bon. Primjerice, bon od 50 kuna stajat će 55 kuna. Dakle, već na dan objave Pravilnika o izmjeni Pravilnika, a prije njegovog stupanja na snagu, bilo je javno poznato (doduše neslužbeno) da će HT uvesti Naknadu i koliko će ista iznositi. Navedeno je izrijekom potvrđeno u članku pod nazivom HT, VIP I TELE 2 DIŽU CIJENE USLUGA, Zbog još jednog novog nameta nažalost nemamo drugog izbora', objavljenom 23. svibnja 2014. na internetskom portalu Jutarnjeg lista (https://www.jutarnji.hr/biznis/financije-i-trzista/ht-vip-i-tele-2-dizu-cijene-usluga-zbog-josjednog-novog-nameta-nazalost-nemamo-drugog-izbora/803125/) gdje se prenosi izjava HT, citat: S obzirom da će se ovo izravno povećanje troškova negativno odraziti na investicijske planove, HT nema druge mogućnosti nego prilagoditi svoju cjenovnu politiku. Slijedom toga će HT povećati cijene za pre-paid korisnike za 10 posto na iznos bona, dok će se post-paid korisnicima cijena povećati za 8 kuna mjesečno, plus PDV. Povećanje će se primjenjivati od srpnja 2014. godine', navodi HT koji je o izmjenama Pravilnika izvijestio i putem Zagrebačke burze. U članku se također navodi kako, citat:...u Vipnetu kažu da nemaju drugog izbora nego namete prenijeti na račune korisnika na transparentan način na čemu im se ispričavaju. Također se prenosi izjava Tele2, citat: Ova nova odluka nas prisiljava da idemo suprotno našoj poslovnoj strategiji, a to je omogućiti povoljnu mobilnu komunikaciju svakome, i na žalost ne vidimo niti jedan drugi način u ovom trenutku već dignuti cijene naših usluga između 10 i 15 posto. Iz članka pod nazivom PORUKA HAKOM-a 'Povećaju li telekomi cijenu telefoniranja, možete im uzvratiti udarac, objavljenog 27. svibnja 2017. na internetskom portalu Jutarnjeg lista (https://www.jutarnji.hr/biznis/financije-i-trzista/poruka-hakom-a-povecaju-li-telekomicijenu-telefoniranja-mozete-im-uzvratiti-udarac/803920/), proizlazi kako je povećanje cijena mobilnih operatora gotova stvar, te se navodi kako je HAKOM donio stručno mišljenje u kojem se opisuju obveze mobilnih operatora i prava korisnika u slučaju promjene cijena usluga. Agencija je izvršila uvid u dokument HAKOM-a koji se navodi u navedenom članku. Riječ je o dokumentu KLASA: 011-02/14-04/25, URBROJ: 376-04/MLJK-14-1 (DM), od 27. svibnja 2014. pod nazivom Stručno mišljenje o najavljenim promjenama cijena korištenja usluga u mobilnim mrežama u kojem HAKOM, između ostalog navodi kako je najavljeno povećanje cijena usluga i uvođenje naknada za pristup mobilnoj mreži, prema stajalištu operatora, posljedica donošenja Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika, čiji učinci predstavljaju izravno povećanje troškova operatora. HAKOM ističe kako u slučaju predmetne izmjene cijena usluga i uvođenja dodatnih naknada za korisnike, isti imaju pravo raskinuti pretplatnički ugovor bez plaćanja naknade. Dakle, iz navedenih novinskih članka nedvojbeno proizlazi kako je HT prvi izišao u javnost s promjenama cjenika, odnosno već 22. svibnja 2014., na dan donošenja izmjena Pravilnika je bilo poznato da će HT uvesti naknadu i koliko će ista iznositi, a na dan stupanja izmjena Pravilnika, 23. svibnja 2014., HT je i službeno potvrdio uvođenje Naknade. Tele2 je medijima 23. svibnja 2014. izjavio kako još razmatra povećanje cijena između 10-15%, a Vipnet je samo potvrdio da će podignuti cijene, ne navodeći na koji način i za koliko. 10
Navedeno se uklapa sa datumima obavještavanja HAKOM-a, jer je vidljivo da je Tele2 23. svibnja 2014. u večernjim satima poslao svoje izmjene cjenika nakon definitivne potvrde u medijima o uvođenju Naknade od strane HT-a, a Vipnet je prvi izmjenu poslao nekoliko dana kasnije, 27. svibnja 2014., koju je naknadno stavio van snage, te je u razdoblju od 3. do 9. lipnja 2014. HAKOM-u slao dodatne izmjene. Kao što je već ranije navedeno, imajući u vidu da su izmjene Pravilnika kojima je trostruko uvećana Naknada za uporabu RF spektra stupila na snagu 23. svibnja 2014., uslijed regulatornih zahtjeva, izmjene cjenika mobilnih operatora su mogle stupiti na snagu najranije 1. srpnja 2014., tj. 38 dana kasnije. IV. Na temelju dostavljene dokumentacije i utvrđenog činjeničnog stanja tijekom prethodnog ispitivanja stanja na mjerodavnom tržištu kao i podataka prikupljenih u predmetu klasa: 034-08/2016-01/058, Vijeće za zaštitu tržišnog natjecanja (dalje: Vijeće), sukladno ovlastima iz članka 27. i članka 31. ZZTN-a, na sjednici 13/2018, održanoj 3. srpnja 2018., razmatralo je navedeni predmet te je donijelo odluku da se predmetna inicijativa, u smislu članka 38. stavaka 5. i 9. ZZTN-a, odbaci, jer ne postoje uvjeti za pokretanje postupka Agencije po službenoj dužnosti protiv poduzetnika HT, Vipnet i Tele2 radi utvrđivanja sprječavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja u smislu članka 38. stavka 1. i 3. te članka 39. ZZTN-a, a vezano uz primjenu članka 8. ZZTN-a koji uređuje zabranjene sporazume. Vijeće prvenstveno ističe kako je cilj prethodnog ispitivanja stanja na mjerodavnom tržištu bilo utvrditi postoje li indicije koje ukazuju da je uvođenje Naknade od strane sva tri mobilna operatora otprilike u isto vrijeme rezultat njihovog međusobnog dogovora ili je riječ o praćenju ponašanja konkurenta koji je tržišni lider i koje nije sporno s aspekta propisa o zaštiti tržišnog natjecanja. Agencija je utvrdila kako je HT prvi najavio i uveo Naknadu, a kako su potom identičnu Naknadu uveli Tele 2 pa potom i Vipnet. Međutim, Vijeće ističe kako Agencija nije utvrdila postojanje izravnih dokaza pa čak niti indicija koje bi ukazivale postojanje protukonkurentskog kontakta koji je prethodio uvođenju Naknade, odnosno da su navedeni poduzetnici našli ili na neki drugi način dogovorili ili razmijenili informacije u uvođenju Naknade. Sam razlog odnosno motiv uvođenja Naknade je izvjestan i predstavlja eksterni faktor trostruko povećanje Naknade za uporabu RF spektra koji su mobilni operatori dužni plaćati pa se i s te strane može objasniti zašto su se sva tri poduzetnika u istom vremenskom razdoblju samostalno i bez prethodnog dogovora mogla odlučiti na uvođenje Naknade. U javnosti je već mjesecima bilo ranije poznato kako se planira moguće povećanje nameta mobilnim operatorima, protiv čega su naravno bili HT, Vipnet i Tele2, te su sva tri poduzetnika još u travnju i svibnju 2014. najavljivala da će u slučaju povećanja nameta biti prisiljeni taj trošak prebaciti na korisnike. S aspekta poslovne logike, jasno je kako povećanje troškova poslovanja u pravilu dovodi i do povećanja cijena proizvoda i usluga. Također, sva tri mobilna operatora su i prije donošenja Izmjena Pravilnika razmatrala razne opcije prilagodbe na povećanje nameta. Vijeće je utvrdilo kako je iz medijskih objava od 22. i 23. svibnja 2014., nakon donošenja Izmjena Pravilnika, bilo potpuno jasno kako će postupiti HT, odnosno da će isti uvesti Naknadu koja iznosi 10,00 kuna za postpaid korisnike te 10% vrijednosti bona za prepaid korisnike. Stoga su netočne tvrdnje podnositelja inicijative kako Tele2 i Vipnet u tome trenutku nisu znali sve detalje nužne za uvođenje Naknade. 11
U odnosu na kompleksnost uvođenja Naknade, Vijeće je prihvatilo navode Vipneta i Tele2 kako je uvođenje Naknade u tehničkom i vremenskom smislu puno jednostavnije od drugih načina povećanja cijena, primjerice izmjena cijena u pojedinim tarifama, izmjena obračunskih jedinica i slično. Imajući u vidu da je, sukladno odredbama ZEK-a, od najave do primjene promjena potrebno proći barem 38 dana, jasno je kako su Vipnet i Tele2 imali dovoljno vremena da nakon najave uvođenja Naknade istu implementiraju u isto vrijeme kao i HT. Uostalom, u obzir treba uzeti činjenicu kako je Vipnet Naknadu uveo 10 dana nakon HT-a (koji je Naknadu uveo 1. srpnja 2014.), a Tele 2 je u odnosu na korisnike bonova (prepaid), Naknadu uveo 11 dana nakon HT-a. Vijeće navodi kako su sva tri mobilna operatora u svojim obavijestima HAKOM-u i javnim objavama naveli kako će uvesti Naknadu za prepaid korisnike na način da će povećati cijene za 10% na iznos bona (primjerice bon od 50 kuna će naplaćivati 55 kuna, a bon od 100 kuna će naplaćivati 110 kuna), stoga nisu jasni navodi podnositelja inicijative o kakvoj matematičkoj pogrešci se radi, a još manje da bi ista predstavljala dokaz postojanja zabranjenog sporazuma. Slijedom navedenog, može se zaključiti kako postupanje mobilnih operatora ne ukazuje na možebitni zabranjeni sporazum već na praćenje ponašanja konkurenata i prilagođavanje istom. HT kao tržišni lider je prvi objavio uvođenje Naknade, a Vipnet i Tele2 su jednostavno pratili postupanje HT-a, te se prilagodili njegovim potezima. Člankom 74. ZZTN-a propisano je kako se u primjeni ZZTN-a, a osobito u slučajevima postojanja pravnih praznina ili dvojbi pri tumačenju propisa, u skladu s člankom 1. Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji (Narodne novine Međunarodni ugovori broj 2/12 i 9/13), primjenjuju na odgovarajući način kriteriji koji proizlaze iz primjene pravila o tržišnom natjecanju u Europskoj uniji. Stoga je cjelokupna pravna stečevina Europske unije (acquis communautaire), koju čini primarno i sekundarno zakonodavstvo Europske unije, ali i sudska praksa, prvenstveno praksa Suda EU, važan interpretativni instrument za primjenu hrvatskih propisa o zaštiti tržišnog natjecanja. Sukladno navedenom, Vijeće ističe kako prilagođavanje ponašanju konkurenata samo po sebi nije zabranjeno, ukoliko je riječ o samostalnom ponašanju poduzetnika kojem nije prethodio nedopušteni kontakt s konkurentima u vidu razmjene osjetljivih informacija i sličnog (vidjeti primjerice presudu Suda EU u združenim predmetima C-40-48, C-50, C-54-56, C- 111, C-113 i C-114/73 Suiker Unie v. Commission; paragrafi 173 i 174). Također, Sud EU je u predmetu Woodpulp II (združeni predmeti C-89, C-104, C-116, C-116, C-117 i C-125-129/85 A. Ahlström Osakeyhtiö and others v Commission; paragraf 70-72) zauzeo stav kako sama činjenica paralelnog postupanja ne predstavlja dostatan dokaz za utvrđivanje postojanja usklađenog djelovanja. Naime, paralelno postupanje može predstavljati zabranjenu usklađenu praksu samo ukoliko je posljedica prethodnog nedopuštenog protutržišnog kontakta konkurenata, a ne i ukoliko je posljedica njihovog individualnog postupanja izazvanog praćenjem stanja na tržištu i trenutnih ili anticipiranih ponašanja konkurenata. Vijeće je uzelo u obzir da je u navedenom slučaju riječ o oligopolnom tržištu, kojeg karakteriziraju homogene usluge s transparentnim cijenama te kako je paralelizam u ponašanju stranaka posljedica upravo specifičnosti tog tržišta. Činjenica da su svi mobilni operatori promjene izvršili otprilike u isto vrijeme proizlazi iz zakonske obveze obavještavanja HAKOM-a i korisnika pa nitko od njih nije mogao uvesti Naknadu prije 1. srpnja 2014. Također u obzir treba uzeti činjenicu da su sva tri mobilna operatora zbog trostrukog povećanja Naknade za uporabu RF spektra imali istovjetan vanjski poticaj za poduzimanje mjera, pa se i s te strane može objasniti zašto su se sva tri poduzetnika u istom vremenskom 12
razdoblju samostalno i bez prethodnog dogovora mogla odlučiti na podizanje cijena svojih usluga. U odnosu na činjenicu da je Ministarstvo utvrdilo kako različita cijena vrijednosti bona i maloprodajna cijene bona predstavlja zavaravajuću poslovnu praksu temeljem Zakona o zaštiti potrošača, Vijeće ističe kako je to irelevantno za ovaj postupak jer Agencija određeno postupanje poduzetnika procjenjuje isključivo s aspekta propisa o zaštiti tržišnog natjecanja. Slijedom svega navedenog, a na temelju odluke Vijeća, Agencija je odlučila kao u izreci ovog rješenja. Uputa o pravnom lijeku Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali podnositelj inicijative može tužbom pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 (trideset) dana od dana dostave ovog rješenja. Predsjednik Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja Mladen Cerovac, mag. iur. 13