Ulica Vladimira Filakovca 2, Zagreb, Hrvatska tel ; fax: I Z V J E Š Ć E o realizaciji Godišn

Транскрипт

1 Ulica Vladimira Filakovca 2, Zagreb, Hrvatska tel ; fax: I Z V J E Š Ć E o realizaciji Godišnjeg plana i programa rada Dječjeg vrtića «Srednjaci» za pedagošku godinu 2017./2018. kolovoz, 2018.

2 SADRŽAJ: I. USTROJSTVO RADA...4 II. MATERIJALNI UVJETI...8 III. NJEGA I SKRB ZA TJELESNI RAST I ZDRAVLJE DJECE 10 IV. ODGOJNO OBRAZOVNI PROCES..26 V. NAOBRAZBA I STRUČNO USAVRŠAVANJE RADNIKA.86 VI. SURADNJA S RODITELJIMA.92 VII. SURADNJA S DRUŠTVENOM SREDINOM VIII. RAD STRUČNO RAZVOJNE SLUŽBE.104 1

3 2

4 UVOD Godišnje izvješće o radu Dječjeg vrtića Srednjaci proizlazi iz procjena odgajatelja odgojnih skupina, članova stručnog tima i roditelja, te slijedi poglavlja iz Godišnjeg plana i programa dječjeg vrtića. Sadrži indikatore kvalitete cjelokupnog procesa i procjene postignuća prema bitnim zadaćama. Sastavni dio je i valorizacija provedbe specifičnog programa odgoja i obrazovanja za okoliš, engleskog jezika, sportskog te glazbenog programa. Uvažavajući procjene svih sudionika odgojno obrazovnog procesa, nastojali smo dati procjenu uspješnosti realizacije Godišnjeg plana i programa rada, kao i strategiju za budućnost, koja će biti temeljno polazište plana rada za naredni period. 3

5 I. USTROJSTVO RADA 1.1. Odgojno naobrazbeni rad Organizaciju cjelovitog programa maksimalno smo prilagodili prostorima i uvjetima u objektima V. Filakovca 2 i I. Loparska 11. U tablici 1. dajemo prikaz programa koje smo realizirali u ovoj pedagoškoj godini. Tablica 1. Vrsta programa Broj upisane djece Mjesto provođenja Cjeloviti program 443 V. Filakovca 2 i Loparska Djeca Broj upisane djece u odgojnim skupinama kretao se u okviru zagrebačkog standarda, a program se ostvarivao u 19 skupina. U tablici 2. dajemo prikaz brojnog stanja upisane djece početkom pedagoške godine. Tablica 2. Skupine Optimalni prostor Dob djece Broj upisane djece jaslice g. 59 vrtić g. 320 Minimalni prostor jaslice g. 64 vrtić Ukupno

6 U tablicama 3. i 4. dajemo prikaz prisutnosti djece prema objektima i dobnim skupinama, prosječnim godišnjim postotkom (broj dolazeće djece u odnosu na broj upisane), za period od 1. rujna do 30. lipnja godine. Tablica 3. Skupine u objektu V. Filakovca 2 Redni broj SKUPINA Dob djece god. % prisutnosti 1. Jagoda 12-18mj 56,7 2. Potočnica 18-24mj 67,2 3. Tratinčice 2-3g 84,2 4. Različak 2-3g 78,4 5. Trešnjice 3-4g 78,6 6. Bubamara 3-4g 70,3 7. Pčelice 3-4g 85,6 8. Ivančica 4-5g 71,1 9. Loptice 4-5g 74,2 10. Malina 5-6g 73,4 11. Pikulice 5-6g 79,2 Ukupno: 74,4 Tablica 4. Skupine u objektu Loparska Redni broj god. % prisutnosti SKUPINA Dob djece 1. Mirta 1-3g 63,4 2. Runolist 2-3g 73,7 3. Ružice 3-4g 76,7 4. Melisa 3-6g 78,1 5. Ružmarin 3-6g 76,3 6. Iris 3-6g 78,6 7. Neven 3-6g 77,7 8. Lavanda 5-6g 80,3 Ukupno: 75,6 Radno vrijeme vrtića u potpunosti je usklađeno s iskazanim potrebama roditelja za smještajem djece. U oba objekta je radno vrijeme vrtića bilo od 6.00 do sati. Potrebe za dužim radnim vremenom vrtića roditelji nisu iskazali. Dežurstva su organizirana na razini dobnih skupina. Najveća frekvencija dolaženja djece bila je u periodu od 7.30 do 8.30 sati, pa je i radno vrijeme skupina bilo prilagođeno potrebama roditelja (od 7.30 do 16.30). Dežurstva su bila organizirana prema skupinama i maksimalno skraćena. 5

7 1. 3. Praćenje realizacije satnice Tijekom cijele pedagoške godine kontinuirano je praćena satnica svih radnika. Godišnje zaduženje satnice napravljeno je u skladu s Pravilnikom o radu (čl. 26), gdje ustanova mora u sklopu godišnjeg zaduženja satnice osigurati fond sati za rad u zamjenama (zbog bolovanja do 42 dana). Ove pedagoške godine smo imali 4 odgojiteljice asistentice za djecu s posebnim potrebama pa je to uvelike olakšalo rad u skupinama koje polaze djeca s teškoćama u razvoju. Zaduženja u ostalim poslovima, prema listama za praćenje satnice i izjavama odgajatelja su kod većine u potpunosti realizirana, osim u segmentu stručnog usavršavanja izvan ustanove. Temeljem iskaza odgojitelja, u njihovim izvješćima, gotovo svi (njih 33 od 41) su zadovoljni načinom vođenja i praćenjem satnice. 8 odgajateljica je imalo konkretne prijedloge vezane uz praćenje ostalih poslova: Izražavanje i argumentiranje vremena provedenog u ostalim poslovima u satima (realno utrošeni sati) Napraviti popis svih ostalih poslova, klasificirati po vrsti i trajanju (normirati) te ih podijeliti po tromjesečjima Ostale poslove evidentirati i pratiti u tablici koja se treba nalaziti u zbornici te biti transparentna za sve odgajateljice Individualna zaduženja ostalih poslova izvjesiti u zbornicama Upisivati realne sate u pripremama za modularna predavanja Normirati satnicu za vođenje mapa Tablica 5. iskazuje broj sati bolovanja za period od 01. rujna do 30. lipnja godine. Tablica 5. broj sati bolovanja u ped. god.2016./2017 broj sati bolovanja u ped. god.2017./2018. odgajatelji tehničko osoblje stručni tim računovodstvo 16 0 UKUPNO: U ovoj pedagoškoj godini bilo je 1492 sata manje bolovanja u odnosu na prethodnu godinu, što iznosi 186 dana manje. KADROVI: Stručni tim: Stručni tim je kompletan i sačinjavaju ga pedagoginja, psihologinja, viša medicinska sestra i logopedinja. Stručna suradnica pedagoginja, Diana Panjković je započela pripravnički staž 10.listopada 2017., a psihologinja Magdalena Spudić je 24. travnja završila stažiranje. 6

8 Svi članovi tima bili su vrlo angažirani u okviru svojih poslova. Ometajući faktor bilo je mnoštvo nepredviđenih poslova i zadataka, ali smatramo da smo u cijelosti bili vrlo uspješni i kao pojedinci i kao tim. Posebno želim istaknuti kvalitetnu suradnju u timu, što rezultira visokim postignućima na svim razinama. I ove pedagoške godine je u stručnom timu bilo kadrovskih promjena. U studenom u mirovinu je otišla stručna suradnica pedagoginja Vesna Smojver. Na njezino mjesto zaposlili smo Petru Plevnik. Odgajatelji: Zbog 6288 sati bolovanja odgajateljica u protekloj pedagoškoj godini, otežani uvjeti rada bili su ako je istovremeno više odgajateljica na bolovanju, (što je bio čest slučaj i ove pedagoške godine). U takvim smo skupinama organizirali tjednu izmjenu odgojiteljica na zamjeni, uz jasno definirana pravila u tom segmentu procesa. Kraća bolovanja odgajateljica pokrivali smo preraspodjelom satnice. Tehničko osoblje: Zbog 2976 sati bolovanja tehničkog osoblja, veliki problem nam je predstavljao kontinuirani nedostatak tehničkog osoblja. Smatramo da je rad te službe bio izrazito otežan što je rezultiralo i sniženom razinom održavanja čistoće objekata. Osoblje kuhinje: Zbog primjene standardiziranih sezonskih jelovnika, propisanih od strane Gradskog ureda i velikog broja djece s posebnim potrebama u prehrani, (njih 24), uvjeti rada u kuhinji su izuzetno otežani. Zbog toga smo uputili zahtjev Gradskom uredu za zapošljavanjem pomoćne kuharice/kuhara, ( jednog izvršitelja) u kuhinji. Time bismo mogli nesmetano obavljati sve zadaće vezane uz pripremu hrane za djecu Ljetna organizacija rada Ljetna organizacija rada započela je 26. lipnja godine, a završila 31. kolovoza Sačinjena je prema dinamici prisutne djece (u iskazanim anketama roditelja) i maksimalno prilagođena izuzetno osjetljivim pedagoškim zahtjevima. Od 02. srpnja je radio samo centralni objekt, jer je prisutnost djece bila vrlo mala. Roditelji su pravovremeno i detaljno bili obaviješteni o cjelokupnoj ljetnoj organizaciji rada, rasporedu skupina i odgajateljicama koje su s njihovom djecom. Vodila se propisana pedagoška dokumentacija, odgajateljice su profesionalno vodile brigu o pravovremenom i kvalitetnom prijenosu informacija o prisutnoj djeci. Kontinuirano se vršio uvid u provedbu definirane ljetne organizacije rada u svim skupinama (dnevni planovi, imenici, evaluacije, kontekst skupine, boravak na zraku). Stoga možemo zaključiti da je i ove godine ljetna organizacija rada uspješno provedena. 7

9 II. MATERIJALNI UVJETI Pravodobno i adekvatno osiguravanje materijalnih sredstava za rad predškolske ustanove, jedan je od glavnih preduvjeta za normalan rad vrtića. Također smatramo da su dotacije nadalje nedostatne za materijalne troškove pa smo prisiljeni trošiti vlastita sredstva za pokrivanje elementarnih potreba kako bi vrtić mogao nesmetano funkcionirati. U odnosu na prošlu godinu, u prvih šest mjeseci, Grad je doznačio značajno manje sredstava te smo vlastitim sredstvima pokrili redovito obavljanje djelatnosti. I ove pedagoške godine nismo dobili namjenska sredstva za didaktiku po skupini. Oslanjamo se na ostvarivanje vlastitih sredstava iz najma prostora za tečajeve u poslijepodnevnim i večernjim satima koji se održavaju u dvoranama vrtića. Ostvarena sredstva trošimo namjenski za unapređivanje kvalitete odgojno obrazovnog rada, te za tekuće održavanje objekata Objekt Loparska Unutrašnjost objekta je u katastrofalnom stanju pa je o svemu obaviješten Gradski ured za obrazovanje. Prema planu gradskih kapitalnih investicija objekt je ove godine ušao u program generalne sanacije, ali se na žalost opet ništa nije dogodilo. U dogovoru s ing. Vandom Ritz i ing. Ivom Frank, vrtić je o vlastitom trošku sačinio Projekt sanacije 8 dječjih sanitarija u objektu Loparska koje su trebale biti sanirane tijekom ljetnih mjeseci, ali se niti ta sanacija nije dogodila!! Napominjem da već 22 godine apeliram nadležnim institucijama za potrebu unutarnje sanacije područnog objekta u Loparskoj. Posjedujem opsežnu dokumentaciju o ukazivanjima na problem na svim razinama: od Ureda Gradonačelnika, Gradskog ureda za obrazovanje, Agencije za odgoj i obrazovanje, Gradske četvrti Trešnjevka jug pa nadalje, ali se, nažalost, nitko nije odazvao i barem sagledao složenost devastacije unutrašnjosti navedenog objekta u kojem boravi 8 skupina djece. 8

10 2.2. Objekt Vladimira Filakovca Iako je stariji, (sagrađen godine), ovaj je objekt u puno boljem stanju od područnog (što se tiče kvalitete građenja). Iz vlastitih sredstava vršimo popravke, ličenja, zamjene dotrajalih sanitarija i keramike. Iz vlastitih sredstava također redovito nadopunjujemo opremu u sportskoj dvorani te vršimo nabavke AV sredstava, didaktike i potrošnog materijala za sve skupine Sanacija vanjskih igrala u oba objekta U našem vrtiću se nalaze dva dječja igrališta s primjerenim igralima za vanjski prostor. U centralnom objektu su sprave stare 18 godina i bila im je potrebna generalna sanacija. Vrtić je o vlastitom trošku sanirao sve sprave na oba igrališta za što je utrošeno cca ,00 kn. Unatoč informacijama koje smo dobivali iz Grada, da će se sva utrošena sredstva vratiti, na žalost, to se nije dogodilo. Upućen je zahtjev Gradskom uredu za: sanacijom vanjskog stepeništa (oba objekta) sanacijom dvorišta (odvodne instalacije) - centralni objekt sanacijom prilaznog vatrogasnog puta - centralni objekt izmjenom unutarnje stolarije centralni objekt sanacijom jedne i izgradnjom jedne dječje sanitarije centralni objekt sanacijom 8 dječjih sanitarija i jedne za odrasle područni objekt sanacijom vodovoda u 4 dječja boravka u prizemlju (u sanitarijama teče samo vruća voda!) kupovinom 300 komada dječjih krevetića izmjenom dotrajalih dječjih garderobnih ormarića 60 komada- oba objekta izradom projektne dokumentacije za kompletnu unutarnju sanaciju područnog objekta izmjenom dotrajale keramike u centralnoj kuhinji i kompletna izmjena kanalizacijskih i vodovodnih instalacija 9

11 III.NJEGA I SKRB ZA TJELESNI RAST I ZDRAVLJE DJECE Realizacija bitnih zadaća - zdravstvene voditeljice: Skrb o zaštiti i unapređenju zdravlja djece i radnika i pružanje pomoći i prve pomoći u vrijeme akutnih stanja i ozljeda Siguran boravak djece u unutarnjem i vanjskom prostoru Redovito praćenje pobola djece i i odraslih, izrada analize pobola djece po skupinama Praćenje epidemiološke situacije u grupama/vrtiću, te suradnja s odgajateljima, roditeljima i vanjskim suradnicima HE i drugi Planiranje i praćenje prehrane djece prema «Preporukama i smjernicama 2007) Ministarstva zdravstva Rad na usvajanju pravilnih prehrambenih navika i zdravog načina življenja Senzibiliziranje svih radnika, posebno odgajatelja, da rade na prepoznavanju i zadovoljavanju primarnih i posebnih potreba djeteta Skrb i koordinacija prehrane za djecu s posebnim prehrambenim potrebama, ali i drugim posebnim potrebama i teškoćama djece Praćenje prehrambenog statusa djece (antropometrijska mjerenja), posebno djece koja imaju odstupanja u T.T. i T.D. i suradnja s odgajateljima, roditeljima i stručnjacima Koordinacija u planiranju i provođenju optimalnih higijensko zdravstvenih i sigurnosnih mjera Rad na jačanju stručnih kompetencija odgajatelja i ostalih radnika prema njihovim potrebama u radu i osobnim stručnim kompetencijama Pružanje pomoći i potpore roditeljima u jačanju roditeljske skrbi za dijete kroz zdravstvenu edukaciju Potpora i pomoć svim sudionicima u procesu, te promicanje zdravlja i tjelesnog razvoja djece u suradnji s vanjskim institucijama i stručnjacima (AZOO, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport, RZJZ, ZZJZ, Klinika za dječje bolesti, HE odjel, pedijatri i drugi Vođenje obvezne zdravstvene dokumentacije 10

12 3.1. Zdravlje djece Jedna od primarnih zadaća rada zdravstvene voditeljice u vrtiću je skrb o zaštiti i unapređenju zdravlja, očuvanju integriteta i života sve djece, a posebno djece s posebnim potrebama i teškoćama. Pojačanu skrb o djeci s posebnim potrebama i teškoćama svih etiologija provodimo zbog cjelovite skrbi, pomoći i potpore djeci i roditeljima, ali i prava svih na kvalitetan i zdrav život u zdravom okruženju. Ove godine smo kroz projekte, plakate, letke, predavanja i druge oblike suradnje nastojali s roditeljima uspostaviti još bolju, kvalitetniju i svrsishodniju suradnju i pomoć djeci kojoj je potrebna. Roditelji su bili aktivno uključeni u rad kroz provedbu projekata, prezentaciju zanimanja, izradu plakata, stručnih predavanja i drugih oblika rada. Tako smo roditeljima bili pomoć i podrška. Jačali smo roditeljske kompetencije, radili na promjeni znanja i iskustava, te stvaranju još boljeg međusobnog povjerenja. Cilj nam je još kvalitetnija skrb za dijete i zdrav život u vrtiću i u roditeljskom domu. Tijekom godine prate se sva djeca i njihova postignuća u radu, a na kraju godine procjenjuju se rezultati rada. Različitim oblicima rada jača se kompetencija svih u procesu, posebno djece i odgajatelja. Kvalitetna skrb za dijete uvelike ovisi o suradnji s roditeljima, usklađivanju postupaka i mjera u vrtiću i roditeljskom domu, te u donošenju i provođenju dogovorenih zajedničkih pravila u odnosu na dijete. Kontinuiranim stručnim praćenjem, pomoći i suradnjom, procjenom odgajatelja i roditelja, ali i analizom ostalih važećih parametara procijene proizašli su slijedeći rezultati u dijelu zaštite i unapređenja zdravlja djece, a iz izvješća odgajatelja izdvajamo: Na početku godine donesena su zajednička pravila u svim segmentima rada i ponašanja u odnosu na dijete i međusobnu suradnju Dogovorena pravila su se provodila u vrtiću i roditeljskom domu Uvažavao se i provodio princip međusobnog uvažavanja, povjerenja i redovitog informiranja Informacije o djetetu međusobno su se pravovremeno izmjenjivane kroz: kratke informacije pri prijemu i predaji djeteta individualne razgovore pisanim putem telefonom om na roditeljskim sastancima provođenjem treninga vještina (prijenos znanja i iskustava roditelj odgajatelj i obrnuto (način hranjenja, igra i dr.) Najčešća pravila koja su donesena u skupinama su se odnosila na dobru, iskrenu i pravovremenu komunikaciju i informiranje u vezi sa zdravljem i higijenom djece, donošenjem rezervne odjeće, sredstava za osobnu higijenu djece, te zajedničko postupanje u vezi prehrambenih navika i njege. 11

13 Kao ometajuće čimbenike u provođenju dogovorenih pravila odgajatelji navode: - dolazak djece u skupinu iza 9h unatoč informacijama o kućnom redu - loše prenošenje informacija vezano uz bolest ili stanje djeteta - nedonošenje čiste posteljine, rezervne odjeće - neadekvatna odjeća i obuća s obzirom na vremenske uvijete - neoznačavanje odjeće i obuće, prijelaznih objekata - nedonošenje ispričnice nakon preboljele bolesti Uspjeh u radu s djecom na usvajanju navika i promjeni ponašanja (inicijalno stanje i finalno) svakako pripisuju dobroj i iskrenoj suradnji i angažiranosti roditelja Doprinos odgajatelja u zaštiti i unaprjeđenju zdravlja djece također svake godine je sve veći, jer zdravstvenom edukacijom i većim osobnim angažmanom doprinose boljitku Pomoć, savjeti i suradnja s roditeljima provodila se i kroz aktivno uključivanje roditelja, posebno liječnika, ali i ostalih roditelja stručnjaka u rad skupine Pomoć pri provedbi projekata i izradi drugih materijala za rad s djecom Iz izviješća je vidljivo i slijedeće: Sve više odgajatelja kompetentno brzo, kvalitetno i uspješno rješava iznenadne zdravstvene probleme i poteškoće djece, a do dolaska stručne osobe Uspješno zbrinjavanje kronično bolesnih i ozlijeđenih Kako bi još uspješnije skrbili o zdravlju djece predlažu ponovno edukaciju iz područja: - alergija, primjene Epi pen-a - dječjih zaraznih bolesti zaštita i prevencija streptokoknih i parazitarnih bolesti - prijeloma i ozljeda općenito - prve pomoći djetetu, saniranje i zbrinjavanje ozljeda - reedukacija vezana uz temu o febrilnim konvulzijama - edukacija vezana uz prehrambena ograničenja djece sa alergijama na specifične namirnice Dnevni odmor i njega djece provodili su se u skladu s dobi i potrebama djece, imajući u vidu individualne potrebe djece, posebno u vrijeme prilagodbe. Vodila se briga i o zadovoljavanju svih potrebnih parametara za kvalitetan odmor i održavanje osobne higijene djece: mikroklimatskim uvjetima (optimalna temperatura SDB u vrijeme odmora i igre, vlažnost, danjem svijetlu zamračivanju prostora, posebno u vrijeme ljetnih vrućina i sunca) razmještaju namještaja i ležajeva za djecu higijeni prostora redovitoj izmjeni posteljnog rublja 12

14 oblačenju i presvlačenju djece za dnevni odmor redovitom presvlačenju, obavljanju fizioloških potreba i dr. individualnim i posebnim potrebama djece Iz izvješća je vidljivo i sljedeće: oko 20% djece nema potrebu za dnevnim odmorom od oko 80% djece koja imaju potrebu za dnevnim odmorom, 2% spava manje od ½ sata, a 98% spavaju više od 1h Boravak na zraku (dvorište i terase) provodi se svakodnevno u svim godišnjim dobima u vrijeme i na način kada je to predviđeno. Suradnja s roditeljima, ali i edukacija roditelja o važnosti boravka djece na zraku nam je od izuzetne važnosti. Često puta potrebno je uložiti puno truda i znanja, kako bismo roditelju objasnili važnost i potrebu boravka na svježem zraku, pa i na vrlo niskim temperaturama. Iz izvješća je vidljivo da prosječan boravak na zraku iznosi: u zimskim mjesecima prosječno minuta ovisno o dobi djece u ljetnim mjesecima minuta ovisno o dobi djece te vremenskim uvjetima Konstantnim praćenjem djece, suradnjom, svakodnevnim inspekcijskim uvidom u skupine, boravkom i pomoći u skupinama, ali i iz izviješća odgojitelja možemo ustvrditi da nemamo niti jedno dijete koje je zdravstveno i higijenski zanemareno Suradnju s roditeljima ostvarili su i kroz: adekvatno oblačenje djece - odjeće i obuće, sukladno vremenskim prilikama /boravak u SDB i izlazak na dvorište) donošenje i odnošenje rezervne odjeće i obuće donošenje sredstava za osobnu higijenu djece i dr. donošenje i odnošenje sportske opreme djece Poseban naglasak i ove pedagoške godine stavljam na higijenu usne šupljine, koja se zbog neadekvatnih uvjeta odlaganja, nemogućnosti nadziranja provedbe pranja zubi (preveliki broj djece), pojave čestih bakterijskih infekcija, zamjene četkica između djece, bacanja četkica na pod te nedonošenje novih četkica za zube nakon preboljelih bolesti do daljnega neće provoditi. Napominjem da se broj oboljele djece od streptokoknih bolesti (šarlah) tijekom ove pedagoške godine smanjio za 95 %. Tijekom godine prati se i izostanak djece, te razlozi izostanka, što nam je iznimno važno u kvalitetnoj skrbi za zdravlje djece Provođene su pojačane higijensko-epidemiološke mjere u skupinama i pojačan nadzor nad higijenom ruku, obavljanjem nužde, kao i DDD zaštita. Svi zaposlenici vrtića dobili su usmene i pisane naputke o postupanju. 13

15 Svakodnevno je provođen nadzor djece i odraslih od strane odgajatelja i stručnog osoblja. U skupinama smo imali veliki broj djece oboljele od Varicella zoster virusom. Tijekom studenog imali smo pojačanu prisutnost proljevastih stolica u skupini Jagode i Potočnice, Mirte. Skupine u praćenju, enteroviroza. Provođene su pojačane higijensko-epidemiološke mjere u skupinama i pojačan nadzor nad higijenom ruku, obavljanjem nužde. Svakodnevno je provođen nadzor djece i odraslih od strane odgojitelja i stručnog osoblja. Tijekom studenog smo u jednoj skupini imali pojavu Enerobius vermicularis, koja se s obzirom na poduzete higijensko-epidemiološke mjere nije proširila. Tijekom svibnja u većini skupina imali smo veću pojavnost Pete bolesti. U suradnji s nadležnom Epidemiološkom službom provodile su se pojačane higijensko-epidemiološke mjere. Pobol djece - prema liječničkim potvrdama Tijekom godine prati se izostanak i pobolijevanje djece, te se prema tim pokazateljima, aktualnoj ali i incidentnoj i trenutnoj situaciji, a i problematici provode odgovarajuće mjere u tijeku godine. Na osnovu tih podataka i nekih drugih parametara, te zakonom predviđenih mjera planiraju se mjere zdravstvene zaštite djece i odraslih za slijedeću godinu (preventivne mjere, higijensko epidemiološke, zdravstvena edukacija i dr. potrebne mjere). Tablica br.1. Podaci o pobolu djece u ped /2018. godini Zarazne i parazitarne bolesti Boles.živč. sustava i org.čula Bolesti dišnog sustava Bolesti probavnog sustava Bolesti sustava mokračnih i spolnih organa Ostalo šifra A00 - B99 GOO- H95 JOO-J99 KOO-K93 NOO-N99 - Jaslice 6 skupine Vrtić 13 skupina Ukupno 19 skupina

16 I ove pedagoške godine najbrojnije i najučestalije su bolesti dišnog sustava, ali je u porastu broj djece oboljele od virusnih, zaraznih i parazitarnih bolesti. Tablica br.2. Podaci o pobolu djece od zaraznih bolesti u ped /2018. godini Šifra bolesti Bo1 A38 J11 B80 Broj oboljelih Ozljede djece Tijekom ove pedagoške godine imali smo dvoje ozlijeđene djece. Sve ozlijede zbrinute su u vrtiću lege artis, a potom u specijaliziranim ustanovama. Obje ozljede su bile «teže» te su zahtijevale obradu rane i stavljanje šavova. Zaključak: Broj ozljeda u ovoj godini se smanjio, ali i dalje je neophodno postaviti zaštitne ograde na radijatore u pojedinim prostorima vrtića gdje nisu postavljeni. Preventivni rad zaštita i unaprjeđenje zdravlja djece 1. Preventivni stomatološki pregledi: 20. i obilježili smo Svjetski dan oralnog zdravlja zubi. Tom prigodom u vrtiću nas je posjetila stomatologinja dr. Ana Vukšić koja se družila s djecom, te pomoću lutke i modela zubala demonstrirala djeci pravilne tehnike pranja zubi i očuvanja oralnog zdravlja. Djeca su uvježbavala pravilno četkati zube, upoznali su neke zubarske instrumente, razgovarali o zdravoj i nezdravoj hrani, pjevali, crtali i sl. Roditelji su za svako dijete, uz prethodnu suglasnost, dobili nalaz trenutnog zdravlja zubi i preporuku o daljnjem postupanju. Pregledano je ukupno 70 ero djece. Nalaz stomatologinje pri pregledu zubi djece je slijedeći: 36 ero djece je imalo uredan status zubi 34 ero djece ima potrebu za dentalnom obradom 2. Cijepljenje kontrola cijepljenja i upućivanje na docjepljivanje Kontrola procijepljenosti djece u drugoj, petoj i šestoj godini - odlazak djece u Grad mladih 5 skupina Kontrola cijepljenja Mo Pa Ru cjepivom djece koja nisu bila procijepljena (jaslice i ostali) 15

17 3. Odgojno zdravstveni programi u funkciji prevencije bolesti, zadovoljenja potrebe za kretanjem i usvajanja zdravih životnih navika Cjelodnevni boravak i igra na terasama u vrijeme ljetnih vrućina Boravak na otvorenom prostoru u sva godišnja doba s ciljem jačanja otpornosti i cjelovitog rasta i razvoja djece Upute i razgovori - informativni, savjetodavni i edukativni treninzi s odgajateljima i ostalim radnicima vrtića te roditeljima (prema potrebi) Tablica br.3. Odgojno zdravstveni programi provedeni u 2017./2018. godini Program Organizator Vrijeme održavanja Broj djece Djeca u prirodi Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport i D.V.»Srednjaci» Ukupan broj djece koji je boravio u Gradu Mladih je = 91 dijete 3.2. Prehrana djece Rad na razvoju zdravih navika i prevenciji bolesti izazvanih i/ili potencijalno mogućih zbog neadekvatne prehrane djece Rad na razvoju preferencija prema novim okusima, mirisima i jelima Rad na usvajanju pozitivnih prehrambenih navika kroz radionice i druge oblike rada s djecom i roditeljima Prevencija uhranjenosti i praćenje težine i visine djece Prevencija pothranjenosti i praćenje težine i visine djece Jelovnici su planirani prema novim jelovnicima uvedenim sa g. Provedena je edukacija zaposlenika u procesu nabave, pripreme i raspodjele obroka. Rad s djecom u segmentu prehrane je vrlo odgovoran i zahtjevan, te traži kontinuiranu suradnju i dosljednost svih uključenih u proces prehrane djeteta. To je i dugotrajan proces, gdje je često uključen cijeli tim vrtića, a ponekad i stručnjaci izvan vrtića. Doprinos odgajatelja u ovom procesu je od iznimne važnosti za dijete, ponekad i presudan. Odgajatelji zajedno s roditeljima, zdravstvenom voditeljicom, ali i cijelim stručnim timom planiraju aktivnosti i mjere za dobrobit djeteta. Većina odgajatelja navodi da je inicijalno stanje u skupinama bilo takvo da je u prosjeku dvoje do troje djece imalo problema s prehranom te su vodili individualne razgovore sa roditeljima. Iz izvješća je vidljivo sljedeće: ukupan broj razgovora 31 pothranjeno - 1 dijete pretilo - 3 djece «izbirljive» - 27 djece 16

18 Samostalnost djece prilikom konzumiranja obroka: 356 djece samostalno 53 djece djelomično samostalno 9 djece nesamostalno Finalno stanje na kraju pedagoške godine je zadovoljavajuće, a taj cilj odgajatelji su ostvarili u suradnji s navedenim subjektima, kroz mnogobrojne aktivnosti, pravila, pomoći, savjete, sugestije, praktične i slične aktivnosti rada, te veliki osobni uloženi trud. To znači da je kod svakog djeteta postignut napredak bar u jednom segmentu prehrane (počelo samo jesti, upotrebljava pribor za jelo, jede nekoliko novih vrsta jela i namirnica, ne jede više miksanu hranu i sl.) Kako bismo ostvarili navedeni cilj i pomogli djeci rad se odvijao kroz: individualne razgovore (obavljen 31 razgovor s roditeljima) radionice aktivno uključivanje roditelja u rad skupine trening vještina i savjete recepte i druge oblike rada i pomoći Osobno zalaganje u očuvanju zdravlja djece i usvajanju pozitivnih prehrambenih navika te promjeni loših, svi odgajatelji procjenjuju nužnim, čak presudnim faktorom. Na skali, važnost tog rada ocjenjuju ocjenom 4-5. Napominju da su pozitivan pomak ostvarili uz pomoć, suradnju i dosljednost roditelja, kao i pomoć stručnog tima. Na skali od 1 5 suradnju s roditeljima u segmentu prehrane procjenjuju ocjenom 4,4. Organizirali smo u vrtiću obilježavanje Svjetskog dana hrane listopada na način da smo pripremili zajednički doručak za djecu i roditelje - «Hrvatski tradicijski doručak» - palenta, jogurt i jabuka. Prema izvješću u obilježavanju ovog dana uključeno je 11 odgojnih skupina i bilo je prisutno 165 roditelja. Djeca s posebnim potrebama u prehrani Ukupno u vrtiću imamo 84-ero djece koja imaju zdravstvene posebne potrebe. Djece sa posebnim potrebama u prehrani ima 28, a njihovu prehranu planiramo prema smjernicama i preporukama liječnika (dijagnoza i/ili razloga zbog čega ima posebnu potrebu) i prema dobi. Djeca s posebnim potrebama u prehrani su praćena tijekom godine u vrijeme jela, a praćen je i njihov tjelesni rast i razvoj (T.T. i T.V.). Djeca koja imaju smanjenu i/ili povećanu T.T., kao i djeca koja zaostaju u rastu i razvoju u odnosu na dob su tijekom godine praćena u suradnji i dogovoru s roditeljima i odgajateljima. Rad se odvijao praćenjem i izračunom antropometrijskih parametara. O rezultatima rada su bili obaviješteni roditelji i odgajatelji. Roditelji čija djeca imaju bilo koji od navedenih problema upućeni su nadležnom liječniku, radi obrade i praćenja. Provedeno je antropometrijsko mjerenje T.T. i T.V. kod 250 djece. 17

19 Boravak na zraku odvija se tijekom ljeta cijeli dan ukoliko to dozvoljavaju vremenske prilike. Također se i obroci serviraju obroka na terasama vrtića. Iz izviješća odgajatelja, te praćenjem i propitivanjem cjelokupnog procesa prehrane, kroz razgovore, upite, ali i u osobnim kontaktima i na individualnim razgovorima s roditeljima o prehrani djece u našem vrtiću dobili smo samo riječi hvale. Posebnu pozornost posvećujemo ozračju blagovanja, estetskom izgledu jela i stola za blagovanje. Na taj način dodatno senzibiliziramo djecu za ponuđeno, posebno za novo jelo. Zadovoljavanje potrebe djece za tekućinom i nadoknada izgubljene tekućine provodi se tijekom cijelog dana. Napitci koje nudimo djeci su: voda, hladni šipkov čaj s limunom i medom i prirodna limunada Higijena Sigurnost u vrtiću u svim segmentima rada je iznimno važna i na vrlo visokom mjestu prioriteta. Higijena je nedjeljivi i neizostavni dio tog segmenta rada. Zajedničke zadaće u ovom radu nadopunjavaju se i nadograđuju. Oni su implementirani u skrb kroz plan i program svih aktivnosti u vrtiću, bilo da se radi o djeci ili odraslima. Segment očuvanja zdravlja i integriteta svih, provodili smo i kroz HACCP sustav. Druge mjere koje su planirane, ali i mjere koje su proizašle iz aktualne epidemiološke ili neke druge situacije u vrtiću, Gradu ili Republici, a bile su od javnozdravstvenog značaja u prevenciji i/ili liječenju, saniranju stanja i/ili pojave bolesti i sl. U provedbi i uspostavljanju kontinuiteta i kvalitete procesa na održavanju higijene najveći problem su nam pričinjavala česta, a posebno duga bolovanja spremačica i servirki i kuharica. Sigurnost djece u unutarnjem, posebno prostoru sanitarnog čvora i terasa odgojitelji procjenjuju manjkavom i nedostatnom, a razlog tome navode skliske i oštećene pločice, te oštećenje parketa i padanje žbuke sa stropa u sobama dnevnog boravka (područni objekt). Ističe se i problem neadekvatne zaštite pješčanika u područnom objektu, nedostatak WC a i umivaonika u centralnom objektu (oko 60- ero djece koristi tri WC-a, često kvarenje dozatora za sapun, nezaštićeni radijatori i dr.). Kao vrlo važan segment kvalitetnog rada i postignuća u radu većina odgajatelja navodi potrebu za dogovorom pravila i postupaka na početku pedagoške godine, te da ih se treba pridržavati i uvažavati, kako bi na kraju godine njihova valorizacija bila pozitivna. Dogovori se provode s: roditeljima djecom spremačicama servirkama ostalima zaposlenicima 18

20 Pravila važna za zdrav život djece u vrtiću i prakticiranje istih, znače stvaranje temelja zdravog načina življenja od najranije dobi. Odgajatelji dogovaraju i postavljaju pravila za cjelovitu skrb djece kroz mnoge kulturno higijenske, preventivno zdravstveno, sigurnosne i životno praktične mjere, koje se uče i prakticirali na različite načine tijekom godine. Važnost u dogovorima i pravilima pridavali su: redovitom donošenju i odnošenju dječjih pidžama i vreća za posteljinu prljavog dječjeg rublja uvjetima za odmor djece mikroklimatskim uvjetima u SDB osobnoj higijeni djece pripremu djece za objed i o sredstvima za održavanje higijene ruku i poslije vršenja fizioloških potreba njezi djece i odlaganju prljavih pelena u adekvatne spremnike svakodnevnom boravku na zraku higijeni odjeći i obuće funkcionalnosti odjevnih predmeta pravilnom odlaganju PVC čaša i brizi o okolišu brizi za redovito i pravilno pranje i dezinfekciju igračaka i ostalim za život važnim elementima i mjerama Suradnju s navedenim subjektima procjenjuju zadovoljavajućom. Bilo je i nepoštivanja pravila, većinom od strane roditelja u odnosu na dosljednost kod djece, npr. neodgovarajuća odjeća i obuća za vrtić (balerinke i sl.), čime je ugrožena sigurnost djece, a postoji i mogućnost od ozljeđivanja, kao i u dijelu prehrane (dolazak s krafnama i sl.) Zdravstvena edukacija zaposlenika vrtića, djece, roditelja i šire zajednice provedeno u vrtiću i izvan vrtića Cilj cjelokupnog rada zdravstvenog odgoja je sigurnost, prevencija bolesti i ozljeda te stvaranje temelja za zdrav život u zdravom okruženju! Tijekom ove pedagoške godine kroz zdravstvenu edukaciju, radili smo na usvajanju novih znanja i vještina, s ciljem kontinuiranog jačanja stručnih kompetencija svih sudionika u procesu, roditelja i šire zajednice. U radu s radnicima vrtića osnovna zadaća bila je osvijestiti javnozdravstveni značaj poslova koje obavljaju, kako za djecu, tako za ostale radnike/sustručnjake i kolege/ice vrtića, sebe osobno, ali i vrtić u cjelini Cilj rada s djecom i roditeljima bio je promjena ponašanja i usvajanje novih/pozitivnih navika; prehrambenih, kulturno higijenskih, radnih i ostalih životno praktičnih, ali i podrška i jačanje roditeljskih kompetencija. 19

21 Kroz različite oblike rada potičemo i promičemo svakodnevno načine zaštite i unaprjeđenja zdravlja, posebno na početku svake pedagoške godine za djecu i roditelje koji su po prvi puta u vrtiću. Provedene su slijedeće edukacije: U mjesecu rujnu provedena je edukacija odgajatelja- teoretski i praktični dio- Anafilaktički šok- primjena Epi Pen injektora Obilježili smo «Dan čistih ruku», 15. listopada, na poseban način - izrada plakata, praktični dio i dr. aktivnosti. Svjetski dan čistih ruku obilježili smo nizom aktivnosti u svim skupinama, kada i kako prati ruke, a cilj nam je bio osvijestiti kod djece važnost pranja ruku i prijenos različitih bolesti prljavim rukama. Održavanje primjerene osobne higijene djece i usvajanje kulturnohigijenskih radnih navika provodi se, vježba i uči s djecom od najranije dobi. 16. listopada obilježili smo Svjetski dan hrane na način da smo organizirali za roditelje, djedove i bake zajednički doručak s djecom u skupinama tzv. Hrvatski tradicionalni doručak- palenta, jogurt i jabuka Pozvali smo roditelje djece vrtićkog uzrasta da se pridruže svojoj djeci u skupinama na doručku. Roditelji su sa oduševljenjem prihvatili poziv i pridružili nam se. Pohvaljuju ideju, a organiziranost, hranu i atmosferu u skupinama i cijelom vrtiću ocijenili su vrlo visokim ocjenama i riječima hvale. Roditelje djece jasličke dobi nismo zvali zbog vremena prilagodbe i iskustva iz proteklih godina, djeca su plakala i bila tužna kada su roditelji otišli. Na doručku su bila prisutna 174 roditelja. Poziv na zajednički doručak s djecom u vrtiću izazvao je kod roditelja: oduševljenje zadovoljstvo radost zajedničkog blagovanja s djetetom ideja vrtića da ih pozove Odgojitelji također ne kriju zadovoljstvo raspoloženjem roditelja i dolaskom u tako velikom broju, čak u nekim skupinama odaziv roditelja je bio i 100 %. 24. i 25. siječnja- provedena edukacija Tečaj prve pomoći u suradnji sa dr. Bičanićem te Crvenim križem. Tečaj se provodio u obliku teoretskog i praktičnog djela, trening vještina. Iz godišnjeg izvješća odgojitelja posebno ističem pohvalu na navedenu radionicu te stjecanje sigurnosti u pružanju prve pomoći djetetu, a do dolaska stručne osobe. 28. veljače i 1. ožujka-provedena edukacija tema Febrilne konvulzije. Edukacija je provedena sa svim odgojiteljima te zaposlenicima vrtića. Zbog sve većeg broja djece sa febrilnim konvulzijama potrebna je trajna edukacija te 20

22 provođenje treninga vještina. Edukacija je provedena u obliku audio-vizualne prezentacije, diskusije, treninga naučenih vještina i savjetodavnog rada. 20. i 22. ožujka obilježili smo Svjetski dan oralnog zdravlja Zdravstvena edukacija provedena je u dvije posjete dana i na dvije lokacije Dječjeg vrtića Srednjaci centralni i područni objekt, obuhvaćajući tri odgojne skupine različite dobi od 4 6 godina starosti djeteta. Ukupan broj najavljenih sudionika u planiranoj preventivnoj akciji dentalnog tima je 73 djeteta, 9 djelatnika dječjeg vrtića i dva sudionika dentalnog tima. Posjetom Dječjem vrtiću Srednjaci obilježen je i Svjetski dana oralnog zdravlja potičući dentalne preventivne mjere prevencije karijesa i promociju oralnog zdravlja. Dom zdravlja Zagreb Zapad organizira četvrtu godinu za redom u kontinuitetu posjetu Dječjem vrtiću Srednjaci. Cilj ovog projekta je podizanje svijesti o važnosti očuvanja oralnog zdravlja djece i njihovih roditelja te stvaranje potencijala za dobro oralno zdravlje općenito. Educiranjem djece osnovama dentalne higijene i stvaranju zdravih dentalnih navika stvara se temelj zdravog življenja i dobrih zdravstvenih stavova djece. Posjeta je organizirana s ciljem interdisciplinarnog pristupa djece i dentalnog tima te zdravstvenog voditelja i odgojitelja vrtića, s namjerom podizanja svijesti o važnosti redovne oralne higijene, važnosti dentalnih posjeta i redovnih pregleda zuba, pečaćenja prvih trajnih kutnjaka i drugih zuba s pojačanim rizikom od karijesa, provođenju redovnih fluoridacijskih i remineralizacijskih postupaka kod kuće i u dentalnim ordinacijama. Posjeta Dječjem vrtiću Srednjaci organizirana slijedećim redoslijedom: PowerPoint prezentacija i predavanje demonstracija četkanja zuba na modelu demonstracija četkanja - pojedinačni rad demonstracija postupka pečaćenja prvih trajnih kutnjaka savjetovanje s odgojiteljima i zdravstvenom voditeljicom vrtića pregled usne šupljine pismo namjere roditeljima, individualni savjeti i preporuke podjela edukacijskih i sponzorskih materijala 13. travnja-provedena je javnozdravstvena radionica o higijeni ruku u suradnji s CPSApunčić u skupini Melisa. 18. travnja- Mali sajam zdravlja kvart za vrtić/vrtić za kvart projekta Živjeti zdravo Provedene aktivnosti u DV Srednjaci su sljedeće : 21

23 Bolnica za medvjediće radionica koja djecu kroz aktivnost liječenja plišanih medvjedića nastoji upoznati s radom liječnika, načinom funkcioniranja liječničke ordinacije te postupcima i liječničkim priborom kojim se liječnik služi prilikom pregleda (studenti Medicinskog fakulteta Zagreb te članovi Europske Medicinske Studentske Asocijacija Zagreb) Mali planinari aktivnost poticanja i uvježbavanja motoričkih aktivnosti kroz različite sportske poligone (studenti Kineziološkog fakulteta i studenti smjera fizioterapije Zdravstvenog veleučilišta Zagreb) Mala škola aktivnosti razvijanja različitih psiho motoričkih vještina djeteta, savjeti roditeljima i odgajateljima (suradnici i volonteri Kabineta za ranu psiho motoričku stimulaciju Centra Edukacijsko rehabilitacijskog fakulteta) Ideja ove javnozdravstvene akcije je djeci, roditeljima, sestrama i braći, bakama i djedovima, ali i ostalim stanovnicima kvarta, približiti teme i aktivnosti bitne za očuvanje zdravlja. Letci i upute: Boravak djece na zraku u ljetnim mjesecima upute odgajateljima Upute za rad u ljetnim mjesecima za odgojitelje Upute za rad u ljetnim mjesecima za tehničko osoblje Preporuke i smjernice roditeljima za boravak djece na otvorenom prostoru u ljetnim mjesecima u vrtiću Plakat na ulazu u vrtić preporuke i smjernice za roditelje u ljetnom periodu «Priprema i zaštita djece ljeti» sigurnost i zaštita od UV zračenja Upute za rad u zimskim mjesecima za odgojitelje Preporuke i smjernice roditeljima za boravak djece na otvorenom prostoru u zimskim mjesecima u vrtiću Zdravstvena edukacija radnika na održavanju sanitarno-higijenskih i zaštitnih mjera, pripremi, prijevozu i skladištenju hrane tehničkim osobljem Dogovori su se planirali i provodili 1x tjedno, a najmanje 1x mjesečno. Tema je bila valorizacija zadaća i planiranje poslova za idući mjesec, ali i akutna događanja. Rad smo provodili kroz radne dogovore, sastanke, trening vještina, te provjeru stečenih znanja. Teme rada su bile i promjena stavova i osvještavanje odgovornosti za sigurnost i zdravlje djece i radnika. Važna uloga u održavanju vanjskih površina vrtića i zaštiti zdravlja i sigurnosti djece. Svakodnevan boravak djece na otvorenom prostoru i zadovoljavanje potrebe za kretanjem, tjelovježbom, sportom i svježim zrakom, a da su pri tom sigurna i slobodna u kretanju. To im omogućuje siguran, dobro 22

24 pripremljen prostor dvorišta, terasa i dvorana, koji se svakodnevno pregledava, čisti, održava/popravlja, pere i po potrebi dezinficira. Zdravstveni nadzor nad zaposlenicima provodio se prema planu i to jednom godišnje, a za osoblje u kuhinji 2 puta godišnje. Higijenski minimum imaju svi djelatnici u kuhinji, 2 spremačice, 1 spremačica/servirka, 1 pralja/švelja te ekonom i domar koji vozi hranu u područne objekte. Energetska vrijednost hrane ispitana je 4 puta godišnje i odgovara preporučenim prehrambenim količinama. Mikrobiološki nalaz obroka ispitivan je prema protokolu. Ispitani uzorci udovoljavaju mikrobiološkim odredbama. Mikrobiološka čistoća objekta ispitana je 4 puta tijekom godine i nalazi su bili uredni. Uzorak vode iz slavine u centralnoj kuhinji ispitana je na godišnjoj razini, nalaz je sukladan s uvjetima propisanim zakonom o vodi za ljudsku potrošnju. Zdravstvena edukacija odgajatelja provodila se kroz: zdravstvenu edukaciju iz područja: zdravlja - prevencije, zaštite zdravlja zubi, dječjih zaraznih, crijevnih i parazitarnih bolesti, kroničnih i akutnih, akcidentalnih stanja, ozljeda, zaštitu od štetnog utjecaja UV zraka, niskih temperatura zraka, prehrane rad s djecom s prekomjernom T.T., pothranjenosti, boravak u prirodi i zaštita od uboda, ugriza i otrovanja biljkama i dr, DDD zaštita i drugih tema važnih za njihov rad informativne i savjetodavne razgovore usmene i pisane upute trening vještina proveo se prema planu rada (primjena Diazepamske klizme, Epi pen injektora, Baby Haler -a i dr. predavanja, plakate i dr. oblike rada prema aktualnoj i/ili incidentnoj situaciji u skupini i/ili vrtiću Rad s roditeljima provodio se kroz slične i/ili iste teme kao i s odgajateljima, ali s drugog aspekta rada i na drugačiji način, zavisno o temi/djetetu i problemu, ali i o stavovima roditelja. Zdravstvena edukacija u vrtiću - odgajatelja, djece i roditelja procjena odgajatelja: Odgajatelji su ocjenom od 1 5 skali na skali procijenili navedena događanja provedena tijekom godine u vrtiću na slijedeći način: 1. Tradicijski Hrvatski doručak ocjenom 5 2. Mali sajam zdravlja Kvart za vrtić/vrtić za kvart...ocjenom 5 3. Javnozdravstvena radionica CPSApunčić.ocjenom 4 4. Svjetski dan oralnog zdravlja u suradnji s DZ zagreb zapad, dr. Vukšić Anita...ocjenom 5 5. Edukacija na temu febrilnih konvulzija..ocjenom 5 6. Edukacija iz pružanja prve pomoći Hitna stanja u suradnji s CK, dr. Bičanić.ocjenom 5 Sva događanja (edukacije) koja su provedena, odgajatelji su procijenili kao iznimno dobra, stručna, važna, poticajna i korisna, te su ih ocijenili ocjenom 5. 23

25 Iz valorizacije rada i prijedloga odgojitelja, te na temelju praćenja cjelokupnog procesa tijekom protekle godine proizašli su i slijedeći zaključci: Zaključci: Osigurati mjere za poboljšanje sanitarno higijenskih i sigurnosnih uvjeta rada i boravka u vrtiću djece i radnika Nuditi prijedloge, pronalaziti rješenja, davati potporu, podršku i pomoć pri usvajanju i uvođenju novih i provođenju postojećih preventivno zdravstvenih i higijensko - sanitarnih mjera, metoda i sredstava Pružati i dalje pomoć i podršku za usvajanje pravilnih prehrambenih navika i zdravih stilova življenja od najranije dobi. Savjetovati i pomagati u radu s djecom, odgajateljima, roditeljima i ostalim zaposlenicima u vrtiću i široj društvenoj zajednici. Nastaviti raditi po HACCP sustavu. Pratiti, bilježiti, vrednovati i educirati. Jačati osobne stručne kompetencije, a stečena znanja i vještine stručno, profesionalno, kvalitetno i kontinuirano prenositi na suradnike, djecu, roditelje i ostale IV. ODGOJNO OBRAZOVNI PROCES Evaluacija odgojno-obrazovnog procesa temelji se na procjeni odgajatelja i stručnih suradnika i primjeni određenih tehnika i instrumenata: upitnika, protokola, video zapisa, pedagoške dokumentacije, refleksije i samorefleksije te timskog prostupa u radu. Izvješće sadrži većim dijelom razinu postignuća u unapređivanju odgojne prakse, a manjim dijelom procjenu postignute razine. U odnosu na vrstu programa koja se provodi u našem vrtiću izvješće sadržava i realizaciju bitnih zadataka u redovitom programu. U ovoj pedagoškoj godini provodio se i program Otpornost u tri odgojne skupine i program Škole za Afriku u jednoj odgojnoj skupini. Izvješće sadržava i realizaciju bitnih zadataka u posebnim programima: realizaciju posebnog desetosatnog sportskog programa tri odgojne skupine realizaciju posebnog programa ranog učenja engleskog jezika jedna odgojna skupina realizaciju posebnog programa odgoja i obrazovanja za održivi razvoj osam odgojnih skupina realizaciju glazbenog programa integriranog u programu odgoja za održivi razvoj jedna odgojna skupina Iz složene i dinamičke strukture odgojno-obrazovnog procesa izdvajamo: 4.1. Proces prilagodbe novoupisane djece 4.2. Realizacija razvojnih zadaća (na razini svih odgojnih skupina) 24

26 4.3. Rad s djecom s posebnim potrebama 4.4. Unapređivanje poticajnog razvojnog okruženja u funkciji istraživanja i učenja djece 4.5. Rana stimulacija, razvijanje i njegovanje osjetila u radu s djecom 4.6. Primjena programa Otpornost u tri odgojne skupine 4.7. Ostvarivanje programa predškole u tri odgojne skupine 4.8. Ostvarivanje i vrednovanje međunarodnog projekta Škole za Afriku 4.9. Primjena projektne metode u radu Razvoj ekološke osjetljivosti djece i odraslih kroz iskustveno učenje i razvoj svih kreativnih potencijala kao bitna zadaća posebnog programa Odgoj i obrazovanje za održivi razvoj Ostvarivanje programa Djeca u prirodi Ostvarivanje i vrednovanje programa ranog učenja engleskog jezika Ostvarivanje i vrednovanje sportskog programa Ostvarivanje i vrednovanje glazbenog programa integriranog u program odgoja za održivi razvoj 4.1. Prilagodba novoupisane djece U svibnju 2017., na redovnom natječaju za prijem nove djece, zaprimljeno je ukupno 118 zahtjeva. Najviše je zahtjeva bilo za djecu jasličkog uzrasta. Prema planiranom odlasku djece starijih odgojnih skupina u osnovnu školu i raspoloživim kapacitetima za prijem djece, Komisija je utvrdila da se u vrtić može primiti 88 djece. Primljeno je 65 djece jasličke dobi i 23- troje djece vrtićke dobi. Najveći broj djece smješten je u 3 novoformirane jasličke odgojne skupine: - u centralnom objektu 2 jasličke odgojne skupine: Jagoda (12 do 18 mj.) i Potočnica (18 do 24 mj.) - u područnom objektu u Loparskoj 1 jaslička odgojna skupina: Mirta (1 do 3 g.) I REALIZIRANE PRIPREME I PROVEDENI POSTUPCI U odnosu na DIJETE i RODITELJE provedeni su sljedeći postupci: Inicijalni intervjui su realizirani dominantno u lipnju 2017g. Inicijalne intervjue su obavljali stručni suradnici psiholog, psiholog pripravnik, pedagog, logoped i zdravstvena voditeljica, sa svakim novoprimljenim djetetom i roditeljem, uz upitnik o djetetu i relevantnu medicinsku dokumentaciju. Roditeljski sastanci su realizirani u lipnju i rujnu: 25

27 «Dobro došli u DV»Srednjaci» bio je u 17:00 sati u centralnom objektu za sve novoprimljene roditelje s dnevnim redom: osobna karta vrtića, kućni red vrtića, uloge stručnih suradnika u ostvarivanju odgojno obrazovnog rada, adaptacijski period Prvi roditeljski sastanci na nivou novih odgojnih skupina održani su 4. rujna u 16:00 sati u centralnom i područnom objektu gdje su prezentirani sadržaji i teme neposredne pripreme roditelja za razdoblje prilagodbe Otvorena vrata vrtića /»party»/ bilo je prvo upoznavanje novoupisane djece, roditelja i odgojitelja. U novim odgojnim skupinama, godinu smo započeli zajedničkim druženjem djece, roditelja i odgajatelja skupine, u vremenu od 9.00 do sati, u dva termina ( i ) Struktura «party»-a je planirana i dogovorena kroz radne dogovori stručnog tima i odgojitelj. Osobita se pozornost pridavala poticajnom okruženju, veselim i poznatim sadržajima. Postupno prilagođavanje djeteta Za svako dijete je s roditeljem dogovoren»individualni kalendar» privikavanja. Važno je napomenuti da, iako roditelji prihvaćaju i razumiju važnost postupnog navikavanja djece, teško im je osigurati više od tjedan dana skraćenog boravka djeteta u skupini. Često roditelji očekuju, zbog poslovnih obaveza, cjelodnevan boravak djeteta tijekom drugog tjedna uključenosti u vrtić. Većina djece je postupno dolazila tijekom prva tri tjedna mjeseca rujna prema dogovoru s odgajateljima i stručnim timom, a manji broj djece u listopadu. Uključivanje roditelja Roditelji su dobili preporuku stručnih suradnika o važnosti osobnog uključivanja i boravka s djetetom prvih dana u skupini. Većina roditelja je to pravo i preporuku koristila prvog dana djetetova boravka u skupini, a rjeđe dva ili više dana. U odnosu na odgojitelje organizirani su individualni i grupni oblici stručne suradnje i podrške u kolovozu, rujnu i listopadu. Pripremljeni su i osigurani sljedeći uvjeti: Zajednički rad odgojitelja fleksibilno, prema procijenjenoj situaciji Poticajno okruženje u skladu s potrebama djece - dobro pripremljena i bogata materijalna sredina Pomoć i podrška stručnog tima u odgojim skupinama 26

28 4.2. REALIZACIJA RAZVOJNIH ZADAĆA NA RAZINI ODGOJNE SKUPINE Prema procjenama odgajatelja, koje proizlaze iz vrednovanja ostvarenih razvojnih zadaća u radu s djecom (sinteza podataka iz valorizacija prema pedagoškoj dokumentaciji), dobili smo sljedeće pokazatelje: Sve su razvojne zadaće potpuno i djelomično ostvarene. Ističe se visoka ostvarenost zadaća tjelesnog i psihomotornog razvoja te glazbenog izražavanja. U području tjelesnog i psihomotornog razvoja ostvarene su u gotovo u cijelosti zadaće razvoja pokretljivosti i tjelesnog držanja (84%). U nešto manjoj mjeri ostvarene su zadaće razvoja hvatanja i baratanja predmetima (68% odgajatelja procijenilo je potpunu realizaciju zadaća) i zadaće razvoja posebnih motoričkih vještina (58%). U području socio-emocionalnog razvoja u najvećoj mjeri su ostvarene zadaće socijalnog razvoja (74%) te zadaće emocionalnog razvoja i razvoja pojma o sebi (58%). Navedeno možemo povezati s provođenjem cjelogodišnjeg projekta Otpornost u tri odgojne skupine koji je se bavio upravo bitnim zadaćama iz ovog područja. U najmanjoj mjeri su ostvarene zadaće moralnog razvoja (42%). U području spoznajnog razvoja odgajatelji procjenjuju da su u najvećoj mjeri ostvarene zadaće razvoja osjeta i percepcije (79%) što proizlazi iz kontinuiranog rada u skupinama jasličke i mlađe vrtićke dobi na programu učenja putem osjetila. Zatim slijede zadaće stvaranja pojmova (53%) te zadaće razvoja pažnje i koncentracije, mišljenja i rješavanja problema (42%). U području govora, komunikacije, izražavanja i stvaralaštva, ostvareno je najviše zadaća iz područja glazbenog izražavanja (90%) pa scenskog izražavanja (74%). U podjednakoj mjeri su ostvarene sve ostale zadaće: govorni razvoj i razvoj komunikacijskog sustava te likovno izražavanje (63-68%). Zamjećuje se podjednaka ostvarenost zadaća ovog područja kao i prethodne godine. Procjena zrelosti i spremnosti djece za školu Sva djeca starijih odgojnih skupina (Malina, Pikulice, Lavanda) te mješovitih odgojnih skupina (Neven i Iris) odnosno sva djeca koja su školski obveznici (rođeni do g.), njih ukupno 102, bilo je obuhvaćeno psihologijskim ispitivanjem i procjenom zrelosti za školu. Također je ispitivanjem obuhvaćeno i 1 dijete koje nije školski obveznik, a rođen je do g. kako bi se utvrdilo da li se za njega može preporučiti raniji upis u školu. Ispitivanje je uključivalo primjenu standardiziranih psihologijskih instrumenata i usmjeren razgovor s djetetom, a pri donošenju mišljenja objedinjavali su se rezultati dobiveni testiranjem i podaci dobiveni razgovorom s odgajateljima i roditeljima djece. Posebna pozornost u procjeni i praćenju bila je usmjerena na djecu s posebnim potrebama (procesna dijagnostika, ispitivanje 27

29 dodatnim metodama i postupcima). Od 102 djece školskih obveznika za njih 7 je odgođen polazak u školu zbog emocionalne nezrelosti, deficita pažnje i koncentracije te nedovoljno razvijene vizuo-motorne koordinacije i perceptivne organizacije. Za 1 dijete koje nije školski obveznik preporučen je prijevremeni upis u školu. Svim roditeljima je ponuđena mogućnost da, ukoliko su zainteresirani, dođu na razgovor s psihologom i dobiju na uvid postignuće svoga djeteta na testiranju, upute o specifičnostima djeteta, predviđanja za buduće školovanje, eventualne probleme i potrebe djeteta. Dobro smo surađivali s nadležnim doktorom specijalistom školske medicine dr. Sebastijan Cunjac i stručnim suradnicima OŠ J.Račić (Dragana Nešković, pedagog i Darinka Pikelja, psiholog) u dogovoru s kojima smo, uz stručne sastanke vezano za spremnost naše djece za školu, organizirali tribinu «Zrelost i spremnost za školu» za roditelje i posjet djece osnovnoj školi J.Račić RAD S DJECOM KOJA IMAJU POSEBNE POTREBE Bitne zadaće u radu s djecom koja imaju posebne potrebe su nam bile: o Kreiranje razvojno poticajnog okruženja u kojem će dijete s posebnim potrebama razvijati svoje kompetencije i zadovoljiti svoje posebne potrebe o Timski pristup - zajedničko usmjereno djelovanje stručnih suradnika i odgajatelja s ciljem zadovoljavanja djetetovih posebnih potreba i stimulacije djetetova razvoja U cilju ostvarenja navedenih zadaća provodili smo poslove: UPOZNAVANJE RIZIČNIH FAKTORA putem: Inicijalnih intervjua Indikatora, skala, kriterija, upitnika TRIJAŽA, PRAĆENJE RAZVOJA I ZDRAVLJA, DIJAGNOSTIKA, TRETMAN putem: Upitnika, lista praćenja Standardiziranih psihologijskih instrumenata Logopedskih testova i zadataka Neposrednog individualnog rada s djetetom Rada unutar odgojne skupine Izrade i provođenja individualiziranih programa u suradnji svih stručnih suradnika i odgajatelja Neposrednog rada s roditeljima Psiholog, logoped, pedagog, zdr. voditelj Odgajatelji Psiholog Logoped Zdravstveni voditelj Djeca s posebnim potrebama uključena su u redoviti program u našem vrtiću. Indikatori kvalitete provedbe programa s njima bili su: o ostvarenost posebnih razvojnih zadaća u odnosu na dijete o kvaliteta i kvantiteta povoljnih prilika i poticaja za dijete 28

30 o dosljednost i sustavnost u timskom pristupu o individualizirani plan rada za dijete s posebnim potrebama o osobni iskazi djeteta ekspresivne tehnike Ometajućim čimbenicima pri ostvarivanju posebnih zadaća u odnosu na dijete navode se: nemogućnost dobivanja osobnog asistenta za djevojčicu i velik broj prisutne djece što otežava individualni pristup ne dolaženje dječaka s posebnim potrebama u vrtić diskontinuiran rad trećeg odgajatelja u skupini bučno okruženje zbog velikog broja djece nedostatna suradnja roditelja djece s posebnim potrebama (roditelj sklon negiranju djetetovih poteškoća u ponašanju) nedostatna stručnost i iskustvo u području autizma česti izostanci djevojčice s posebnim potrebama zbog bolesti otežano praćenje zdravstvenog stanja djevojčice zbog velikog boja djece a kao olakšavajući čimbenici navodi se rad trećeg odgajatelja, podrška i uključivanje logopeda i psihologa. Najveća je pojavnost odstupanja u govorno-jezičnom razvoju djece (poremećaj izgovora i jezični poremećaji). Broj djece s govornim poteškoćama se neznatno povećao u odnosu na prošlu godinu. Primjećujemo i dalje konstantno velik broj djece s alergološkim oboljenjima. Suvremeni način života obitelji i sve češće poremećene obiteljske dinamike dovode do prolaznih poteškoća u socijalnom i emocionalnom funkcioniranju kao i u zadovoljavanju potreba, a time je veći rizik za razvoj trajnijih emocionalnih smetnji. Sva djeca s posebnim potrebama bila su uključena u praćenje kroz procjenu razvojnog statusa i praćenje napredovanja i /ili promjena u rastu i razvoju te planiranje i provedbu potrebnih intervencija i rehabilitacije. Dio procjena obavljao se neposredno, korištenjem odgovarajućih psihodijagnostičkih instrumenata i postupaka, a dio posredno, korištenjem procjena odgojitelja (skale, kriteriji..) kao i dokumentacije specijaliziranih ustanova. Za djecu predškolske dobi, rehabilitacijski programi najčešće imaju razvojno obilježje te odgojno-obrazovnu i inkluzijsku dimenziju. U našem vrtiću oni se provode kao potpora cjelovitom razvoju djeteta s posebnim potrebama, kroz individualizaciju pristupa i posebne razvojne zadaće za dijete. Psihološki i logopedski tretman provodio se individualno s djetetom ili u manjoj grupi djece i samo s roditeljem u obliku savjetodavnog rada. Naglasak u radu s djecom s posebnim potrebama bio na timskom pristupu i radu pa smo za svako dijete s posebnim potrebama dogovarali strategiju stimuliranja razvojnih potencijala u čemu su sudjelovali članovi stručnog tima i odgajatelji skupine i treći odgajatelji, a s čime su bili upoznati roditelji. Od travnja 2017.g. u vrtiću je putem stručnog osposobljavanja, preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, zaposlen psiholog pripravnik što je povećalo mogućnost 29

31 individualnog rada s djecom s teškoćama i unaprijedilo kvalitetu rada stručnog tima u područnom objektu. Tijekom godine održavali su se kontinuirano radni dogovori i aktivi odgajatelja i stručnog tima (psiholog, logoped, zdravstvena voditeljica, pedagog) u svrhu jačanja kompetencija odgajatelja za rad s djecom koja imaju posebne potrebe: Dijete s posebnim potrebama i uloga odgajatelja asistenta, Poremećaj socijalne komunikacije i Inkluzija djeteta s teškoćama u redovan program. Od stručnog usavršavanja za rad s djecom s posebnim potrebama izdvojili bismo edukacije: Montessori edukacija za djecu jasličke i vrtićke dobi, Otrpornost, Dijagnostika i tretman razvojnih poremećaja iz autističnog spektra i Pristupi usmjereni obitelji u ranoj intervenciji u djetinjstvu. ZAKLJUČCI: 1. Timskim pristupom i radom omogućili smo cjelovit rast i razvoj djece s posebnim potrebama uvažavajući njihove specifičnosti i integrirajući ih u društvo vršnjaka 2. Ističemo važnost rada osobnih asistenata za djecu s posebnim potrebama kao posebno korisnim za integraciju djece s teškoćama u skupinu. 3. Nužno je i dalje kontinuirano provoditi edukaciju odgajatelja i stručnih suradnika za rad s djecom s posebnim potrebama te intenzivirati suradnju sa specijaliziranim ustanovama Unapređivanje poticajnog razvojnog okruženja, okruženja koje potiče djecu na kretanje, istraživanje i učenje Unapređivanje poticajnog razvojnog okruženja, okruženja koje potiče djecu na kretanje, istraživanje i učenje jedan je od bitnih zadataka odgojno-obrazovnog rada koji je uspješno ostvaren. Mijenjanje i obogaćivanje poticajnog okruženja u ovoj pedagoškoj godini obuhvaća prostorno materijalne promjene u okruženju kao i analizu poticaja (primjerenost, funkcionalnost,složenost, kreativnost). Prostorna dimenzija konteksta šalje poruku djetetu kako se u tom prostoru živi (Hendrick). U prostoru se odražava identitet odgojne skupine i identitet djeteta. U svim skupinama prisutni su elementi konteksta kao mjesta u kojem će dijete bolje razumjeti sebe, ali i identitet druge djece, razvoj pozitivne slike o sebi. Znati tko sam, kome pripadam i osjećati se sigurno i zaštićeno važni su indikatori kvalitete u prostornom kontekstu. 30

32 Specifični prostorni uvjeti prisutni su u odgojnim skupinama Različak, Tratinčice i Trešnjice, u kojima djeca borave u minimalnom prostoru. Djeca tih skupina koriste predprostor (hodnik) za igru i međusobnu interakciju. Procjenjujemo pozitivnim unošenje sredstava i poticaja za motorički aspekt razvoja i stimulaciju osjetila djece rane dobi. Strukturiran je prostor knjižnice u kojem se provodi tečaj engleskog jezika. Prostor je opremljen policama, jastucima, slikovnicama. Značajnije su ga koristile odgojne skupine tijekom ljetnih mjeseci kad su zajedno boravila djeca različitih dobnih skupina. Raznovrsni poticaji utjecali su na razvoj i učenje djece. U svim skupinama prisutan je veći interes djece, složenija simbolička igra, vremenski duže trajanje igre i aktivnosti. Atraktivni poticaji utjecali su na spoznajni aspekt razvoja djeteta, razvoj pažnje, na socijalni razvoj te suradnju i komunikaciju djece. Izdvajamo kao atraktivne i djeci zanimljive poticaje i sredstva u laboratoriju (6 god.), senzorne poticaje (2, 3, 4 god) i svijet životinja te rastresite materijale (zemlja, voda, lišće, slama). Prilikom osmišljavanja okruženja odgajatelji poštuju načelo o pravu djeteta da prihvati ili ne poticaj i da se njime bavi u skladu s njegovim interesima i razvojnim sposobnostima. Vođena prirodnom znatiželjom djeca ulažu mnogo vremena i energije istražujući okruženje u kojem borave. Proces učenja djeteta ostvaruje se kroz interakcije s materijalima, drugom djecom i odraslima. Prema konstruktivističkoj paradigmi znanje se definira kao subjektivni proces sa spiralnom progresijom, a razumijevanje kao kontinuirani razvojni proces u kojem dijete prolazi put od niže do više, složenije razine znanja. Djeca svoja znanja neprestano izgrađuju, dograđuju i rekonstruiraju. Formirani promjenjivi centri i raznovrsni poticaji obogatili su iskustva i znanja djece. Potrebno je izdvojiti neke nove promjenjive centre osim uobičajenih vezanih za godišnja doba, obilježavanje blagdana i tematske cjeline. Ti promjenjivi centri strukturirani su u sklopu projekata koji su se provodili u skupinama. Neki od njih su Promet, Zoološki vrt, Šumski centar, Senzorni centar, Laboratorij zvuka, Knjižnica, Urbani vrt, Afrika, Zimski centar s pingvinom. Velik broj poticaja, posebno prirodni materijali u funkciji su njege i razvoja osjetila kod djece. Tako primjerice jesenske plodine i prirodnine obogaćuju i znanja i iskustva djece kroz iskustveno praktične aktivnosti. Djeca razvijaju okusno-taktilnu diferencijaciju, percepciju, finu motoriku, a uče i rješavati problemske situacije. Poticaji za istraživanje i učenje djece najvećim dijelom obogatili su spoznajni aspekt razvoja djece, obogatili iskustva o svojstvima materijala. Djeca su stjecala 31

33 iskustva putem svih osjetila. Broj i vrsta poticaja unaprijeđen je u jasličkim odgojnim skupinama, u sobi dnevnog boravka i u predprostoru. Centri početnog čitanja i pisanja u kontinuitetu su obogaćivani novim poticajima i aktivnostima. Oni su korišteni i u radionicama s roditeljima. I ove godine evidentira se značajno korištenje raznovrsnog prirodnog materijala u svim odgojnim skupinama. Tradicionalne manifestacije: Dani jabuka, žitarica, kruha, kestena, bundeve omogućile su djeci iskustveno i suradničko učenje, stjecanje novih znanja, iskustava, doživljaja. Socio-pedagoška dimenzija konteksta podrazumijeva odnose djece i odraslih. Možemo istaknuti pozitivno ozračje koje je prisutno u svim skupinama. Indikatori kvalitete su otvorena komunikacija odraslih i djeteta, dekodiranje i razumijevanje dječjih signala (potreba, interesa, mogućnosti, želja). Međugrupna suradnja uspješno je ostvarena u odgojnim skupine u područnom objektu u predprostoru kroz zajedničku igru i istraživanje. Dokumentiranje procesa Dokumentiranje omogućuje razumijevanje i praćenje učenja i postignuća djeteta, daje uvid u iskustva djece, sustavno praćenje i bilježenje interesa i napretka djeteta. Dokumentacija omogućuje uvid u kvalitetu i količinu intervencije odgajatelja u procesu učenja djece, pruža mogućnost za interpretaciju i reinterpretaciju procesa učenja i kvalitetu intervencija odgajatelja u procesu. Mnogi autori kao važnu pretpostavku unapređivanju prakse ističu odgajateljevo promatranje i proučavanje prakse. Važno je biti osposobljen da ono što vidimo razumijemo. U ovoj pedagoškoj godini u svim skupinama korišteni su foto zapisi kao alat u uvid što je dijete radilo i do kakvih je spoznaja došlo. Plakati djece i roditelja u starijim skupinama korišteni su za samoevaluaciju djece u aktivnostima učenja. Temeljem zajedničke refleksije odgajatelja i djece otvaraju se nove teme istraživanja i učenja. Procesnom fotografijom dokumentirane su neke etape učenja djeteta, igra te socijalna interakcija djeteta. Pozitivan pomak učinjen je u dokumentiranju i refleksiji odgojne prakse putem video zapisa u jasličkim skupinama. Prikupljenu dokumentaciju važno je koristiti u zajedničkim timskim analizama jer one omogućuju bolje razumijevanje uloge odgajatelja u procesu, potreba i interesa djeteta te razumijevanje procesa učenja. 32

34 4.5. Rana stimulacija, razvijanje i njegovanje osjetila u radu s djecom U funkciji njegovanja i poticanja razvoja osjetila unaprijeđen je kontekst i izrađena specijalizirana didaktička sredstva. U područnom objektu formirani su senzorni kutići u predprostoru, a u centralnom u sobama dnevnog boravka. Četiri odgajateljice imaju i edukaciju iz područja senzorne integracije te su svoja znanja i iskustva razmjenjivale na timskim sastancima s ostalim kolegicama. Ranu stimulaciju i razvijanje osjetila započeli smo aktivnostima kojima se potiče proprioceptivni i vestibularni sustav osjetila. Razvijali smo i podržavali kod djece temeljna iskustva osjetila za vitalitet (mogućnosti i granice, iskustvo ja to mogu, povjerenje u vlastite snage), iskustva osjetila za pokret i osjetila za ravnotežu kako bi se razvijale temeljne kompetencije i obilježja osobnosti. U četiri skupine koristile su se ljuljačke i balans daske u funkciji stimuliranja vestibularnog osjetila. Ljuljačke su pomogle djeci u vrijeme prilagodbe. Za stimulaciju tih osjetila koristili su se svi prostorni uvjeti, posebno skupine u minimalnim prostorima koje su koristile prostor hodnika i dvorane za sport. Izrađivala su se sredstva od pedagoški neoblikovanog materijala (različite kutije, prepreke), a korištene su i sprave za mini poligone. Učenje smo započeli kroz aktivnosti Upoznaj svoje tijelo i u sklopu te aktivnosti igrale su se taktilne igre pred ogledalom, taktilne igrice prstićima i dlanovima, plakat s otiscima dlanova i stopala. Korišten je velik broj poticaja, posebno prirodnih materijala. Tako jesenske plodine i prirodnine obogaćuju i znanja i iskustva djece kroz iskustveno praktične aktivnosti. Djeca razvijaju okusno taktilnu diferencijaciju, percepciju, finu motoriku te uče rješavati problemske situacije. Za razvoj i stimuliranje osjetila za dodir izrađeno je najviše poticajnih sredstava: taktilni tepih, slikovnice, taktilni stolnjak, taktilni lotto, domino, vrećice, edukativne ploče sa različitim materijalima. Dio sredstava izrađen je u radionicama u suradnji s roditeljima. Taktilne igre te unos taktilnih podražaja pozitivno su djelovali na socioemocionalni razvoj djeteta. Djeca lakše ostvaruju i izražavaju tjelesne kontakte: grle i tješe prijatelja, spontano koriste taktilne vrećice za masažu. Djeca su se lakše prilagođavala promjenama prostora i odgajatelja te su stekla određenu samokontrolu nad svojim emocijama (prihvatljiviji način izražavanja emocija i rješavanja konflikta), stekla su samopouzdanje i pozitivnu sliku o sebi U istraživanjima taktilnih poticaja uvažavali smo dječje interese i potrebe, omogućili djetetu individualan ritam upoznavanja i istraživanja materijala i tekstura. Okusi i mirisi bila su sljedeća dva osjetila koja smo stimulirali i njegovali. Sva osjetila se razvijaju samo onda ako imamo s njima bogata i diferencirana iskustva. Za osjetilo okusa to znači da treba upoznati sve kvalitete okusa i učiti ih procijeniti, kako bi se izbjegle jednostranosti koje kasnije vode do bolesti. (prema Bašić). 33

35 Ova osjetila smo stimulirali raznim istraživalačko manipulativnim aktivnostima u koje su se uključivala sva djeca. Kod senzibiliziranja osjetila za okus nastojali smo razvijati sposobnost diferenciranog opažanja jedne kvalitete okusa (npr. za slatko: čokolada, med, slatki napici). U opažajno-praktičnim aktivnostima iskušavanja okusne diferencijacije aktivno sudjeluju sva djeca i aktivnosti traju najduže (u odnosu na aktivnosti kojima se stimuliraju druga osjetila). Osjetilo mirisa razvijali smo u kontaktima s prirodnim materijalima, ljekovitim biljem, namirnicama. Slušnu osjetljivost poticali smo i razvijali stimuliranjem osjetila za sluh raznim aktivnostima poput osluškivanja zvukova koji nas okružuju, igrama oponašanja, različitim zvučnim igračkama i instrumentima. Djeca su pokazala interes za mala glazbala od prirodnina i pedagoški neoblikovanog materijala. Istraživala su drvofon, bubnjeve, mobile od ključeva, oraha, školjaka. Rana stimulacija osjetila kao bitna zadaća razmatrala se na sastancima timova odgajatelja, koji su provodili refleksije prakse o primjerenosti aktivnosti, reakcijama i uključivanju djece putem video zapisa i foto materijala. Sudjelovanje roditelja u realizaciji bitnih zadaća Roditelji su na početku pedagoške godine, na roditeljskim sastancima, upoznati sa značenjem razvijanja osjetila i planom provedbe bitnih zadaća. Organizirane su radionice izrade didaktičkih igračaka za poticanje osjetila dodira, koje djeca rado koriste u sobi dnevnog boravka i u prostoru hodnika. Roditelji su putem video zapisa imali uvid u ostvarene aktivnosti. Rana stimulacija razvijanja i njegovanja osjetila od izuzetne je važnosti za razvoj djeteta u cjelini. Na tom zadatku potrebno je raditi i sljedeće pedagoške godine kroz: o Stručnu razmjenu znanja iz područja senzorne integracije o Edukaciju roditelja o razvijanju i njegovanju osjetila te značajnijem uključivanju u odgojno-obrazovni proces 4.6. Primjena programa Otpornost Program Otpornost treću je godinu u primjeni. U pedagoškoj godini 2017./2018. program se provodio u tri odgojne skupine. Ciljevi kurikuluma Otpornosti su sljedeći: razvijati i poboljšati socijalno i emocionalno učenje djece te njihovu otpornost poticati zdrave odnose te pozitivno i prosocijalno ponašanje djece poticati mentalno zdravlje i dobrobit djece, pogotovo one koja su izložena rizicima socijalne isključenosti poboljšati akademski angažman, motivaciju i učenje djece razvoj pozitivne slike o sebi, razumijevanje i prihvaćanje druge osobe, razvoj empatičkog odnosa, odnosa pripadanja i povjerenja, razvoj 34

36 komukacijskih vještina razvoj asertivnosti. Razvoj životnih vještina koje doprinose razvoju otpornosti djeteta. Bit je ovoga kurikuluma poučiti djecu vještinama koje su im potrebne da prođu životne testove i da svladaju zapreke na svojemu putu odrastanja. Kao takav, on potiče razvoj sposobnosti pojedinca da se suoči s nedaćama i da se nastavi razvijati unatoč njima. RESCUR se temelji na širokom znanju praktičara i istraživača. Materijali su pažljivo osmišljeni kako bi bili privlačni i približili se unutarnjem svijetu djeteta kroz priče, glazbu, poeziju, glumu i umjetnost, koristeći pritom različite maštovite načine poput usmjeravanja pažnje, pričanja priča, crtanja, stripova, različitih aktivnosti, igranja uloga, aktivnosti kod kuće te, što je najbolje, očaravajućim ilustriranim likovima Zeldom i Sherlockom. Djeci se nude brojne prilike za istraživanje različitih rješenja svakodnevnih problema i raspravu o složenim društvenim, moralnim i etičkim pitanjima s kojima će se svi susretati u životu, a kroz primjere modela koji demonstriraju snagu otpornosti u suočavanju s nedaćama (Prof. Helen Cowie, Sveučilište Surrey, UK). Teme kurikuluma sadrže aktivnosti na nekoliko razina, ovisno o dobi i psihofizičkim mogućnostima djece. Svaka se tema sastoji od dvije glavne podteme. Aktivnosti u kurikulumu imaju svoj određeni strukturni slijed, s izričitim ciljevima i ishodima učenja, pričanjem priče, razgovorom i obradom priče i praktičnim, primijenjenim aktivnostima. Fokus im je na razvoju vještina putem eksperimentalnoga, participativnoga učenja, a djeca su vrlo angažirana tijekom procesa učenja te primjenjuju vještine u aktivnostima koje slijede nakon priče, aktivnostima kod kuće i drugim akademskim aktivnostima. Djeca dobivaju priliku naučiti, vježbati i primijeniti vještine na praktične i raznovrsne načine. Vrednovanje programa Otpornost osim evaluacijskih listića za dijete individualno sadrži elemente: Broj ostvarenih tema Mijenjanje aktivnosti (prilagođavanje razvojnom stupnju djeteta) Integrativnost tema Najuspješnije provedene teme Zapažanja o djeci (interes, inicijativnost i kreativnost) Ostvareni ishodi Broj video zapisa Plan za provođenje programa u idućoj pedagođkoj godini Supervizija programa Informiranje i uključenost roditelja u programu U dvije najstarije skupine teme su ostvarene prema Priručniku, a u ostalim skupinama one su prilagođene dobi djece u odnosu na fleksibilnost u usmjeravanju dječje pažnje, izmjenu dinamičkih i statičkih elemenata, razumijevanje nepoznatih termina i pojmova. 35

37 Integrativnost kao načelo poštivana je tijekom ostvarivanja programa. Svaka tema integrirana je s drugim bliskim sadržajima, kao što su kućni ljubimci, dramskoscenske aktivnosti, u problemskim situacijama, u provedbi humanitarne akcije u skupini i drugi. Najuspješnije provedene teme u skupinama u prvoj godini provedbe programa bile su: Priča o Crvenkapici, Svijet osjećaja, Vedri i Tmurni, Kako reći ne i Zelda diže glas. U skupinama na srednjoj razini to su bile teme: Nedovršena priča, Kao mravi, Sukob ili suradnja, Zelda i Sherlock brinu o psiću, Što bi gospodin Vedri rekao, Sreća, Humor, Drugačiji od drugih, U mravljem podzemlju. U najstariji skupinama izdvojene su sljedeće teme: Da sam mrav, Nedostaje mi mama, Gdje stanuju moji osjećaji, Tuđe cipele, Izrada zajedničkog rada, Sherlocku je potrebna pomoć. Kreativni oblici ponašanja prisutni su u izradi lutaka Zelde i Sherlocka, u unošenju lutaka u stvaralačke igre na temu: Piknik, Rođendan, Pecanje, Festival, u kreiranju okruženja za Zeldu i Scherloka ovisno o godišnjem dobu. Odgajatelji dokumentiraju aktivnosti kroz foto i video zapise. Neki od video zapisa korišteni su na timskim refleksijama odgajatelja. Tijekom godine u superviziju programa bila je uključena psihologinja i psihologinja pripravnica. Ostvareni ishodi programa Odgojitelji procijenjuju da su aktivnosti iz Programa doprinijele učinkovitoj komunikaciji u skupini. Djeca više slušaju jedni druge, prisutni su bolji suradnički odnosi, empatično ponašanje, djeca prepoznaju, imenuju emocije, samostalniji su u rješavanju problema. Roditelji u Programu Informiranost roditelja o Programu ostaruje se putem roditeljskih kutića, u mikro planovima odgojno-obrazovnog rada, kroz dječje uratke u govornom i likovnom aspektu izražavanja i stvaranja. Roditelji su zajedno s djetetom rješavali domaće zadaće. Sve skupine na roditeljskim sastancima prikazale su određene teme putem video zapisa. Prezentirane su teme: Sherlock i Zelda spašavaju ljubimca, Perin strah, Izgradnja osobne snage. Roditelji imaju pozitivan stav o programu Otpornost i neki izražavaju želju da se on nastavi i u školi. Zaključak: Treća godina primjene Programa uspješno je provedena te ćemo provedbu preostalih tema nastaviti u idućoj pedagoškoj godini. Timskim pristupom u radu jačali smo profesionalne kompetencije odgojitelja, razvijali pozitivno ozračje i sinergiju zajedništva. Potrebno je provesti 1-2 supervizije programa, u odnosu na dijete individualno i značajnije uključivanje roditelja u nekim skupinama 36

38 4.7. Ostvarivanje Programa predškole Cilj programa predškole je poticati razvoj osobnih potencijala, znanja, vještina i navika djece zbog lakše prilagodbe na novu školsku sredinu. Razvoj svih kompetencija djeteta u godini prije polaska u školu ostvaren je kroz slijedeće zadatke: Razvijati emocionalnu stabilnost i samoregulaciju djeteta Poticati samostalnost i neovisnost djeteta Poticati razvoj vještina samozaštite Razvijati prosocijalna ponašanja djeteta Razvijati vještine sudjelovanja u timskom radu Poticati stjecanje pojmova i odnosa među njima boje, geometrijski likovi, geometrijska tijela, vrijeme, prostor, suprotnosti Poticati informiranost o svijetu oko sebe o biljnom svijetu, o životinjskom svijetu, o zanimanjima odraslih, o materijalnim i duhovnim dobrima, o prometnim sredstvima, o reljefu, o prirodnim pojavama, o fizikalnim pojavama Razvijanje složenih motoričkih vještina Razvijanje preciznije senzomotorike (lateralizacija, okulomotorna koordinacija) Razvijanje predčitalačkih vještina Razvijanje osnova kompetentnosti komunikacije na materinskom jeziku i na stranim jezicima Poticanje razvoja kulturnog identiteta Poticanje kreativnog izražavanja ideja, iskustava i osjećaja djeteta u nizu umjetničkih područja Ove pedagoške godine Program predškole ostvaren je u tri dobno homogene skupine i u dvije dobno heterogene skupine. Posebno otežavajući uvjeti bili su prisutni u skupinama gdje su upisana djeca s posebnim potrebama s kojima rade treći odgajatelji. Ritam dnevnih aktivnosti u odnosu na zadovoljavanje potrebe djece za dnevnim odmorom uspješno se organizirao u dvije skupine u područnom objektu i Neveni). U jednoj skupini borave djeca spavači, a u drugoj nespavači s kojima radi i treći odgajatelj. Kvalitetno prostorno-materijalno okruženje odražava i promovira vrijednosti svih programa, tako i programa predškole. U svim skupinama formirani su stalni i promijenjivi centri aktivnosti u funkciji istraživanja i učenja djece. U njima su strukturirani raznovrsni materijali i sredstva koja su poticala djecu na neovisnost i autonomiju učenja, kao i slobodu izbora. Centri u kojima su djeca najviše bila uključena u istraživanje i učenje bili su istraživački centar, laboratorij, centar početnog čitanja i pisanja te matematike. Prisutna je interakcija s različitim sadržajima učenja, od aktualnih tema u skupini, projektnih tema, do sadržaja koji slijede blagdane i godišnja doba. 37

39 U svim skupinama prisutne su raznovrsne socijalne interakcije djece, više prisutne u područnom objektu gdje se druže i surađuju djeca na razini dvije, tri skupine. Temelj za kreiranje zadaća i sadržaja programa je kvalitetna procjena trenutnog razvojnog statusa djeteta, njegovog iskustva i obiteljskog konteksta te potreba i interesa kako bi se poticao njegov cjelovit razvoj, odgoj i učenje te osiguralo nadograđivanje postojećeg statusa. Pri tome su nezaobilazni elementi odgojno-obrazovnog procesa poticanje spontanosti i slobode u iskazivanju osjećaja, misli, potreba i doživljaja, učenje kroz igru tijekom koje djeca uče istraživanjem, otkrivanjem i rješavanjem problema, raspravom s drugom djecom i odgojiteljem te korištenjem različitih izvora učenja. Ishodi postignuća djece Krajem pedagoške godine procjenjivali smo postignuća djece u odnosu na razvoj svih kompetencija. Izdvajamo neke pokazatelje u odnosu na razvoj kompetencija na materinskom jeziku, kompetencije učiti kako učiti, digitalnih i matematičkih kompetencija. Ishodi u odnosu na razvijanje kompetencija na stranom jeziku su u izvješću skupine Irisi u kojoj se provodi program ranog učenja engleskog jezika. Djeca imaju razvijene predčitalačke vještine (analiza i sinteza glasova, smjer teksta, usvojeni novi pojmovi), čemu su pridonijele projektne aktivnosti na temu slikovnice, knjižnice, prometa, škole za Afriku, prezentacija plakata u skupini koje je dijete izradilo s roditeljem te izrada osobnih slikovnica. Djeca su nove doživljaje, iskustva i znanja stjecale i kroz posjete i izlete. Izdvajamo posjete Etnografskom muzeju. Realizirane su i posjete SRC Jarun, SRC Mladost, veslačkom klubu uz rijeku Savu, knjižnici Knežija te osnovnoj školi. Uspješno su ostvareni i cjelodnevni izleti u Etno park Zagreb, Centar za travnjaštvo i seosko imanje Kezele. Kompetencija Učiti kako učiti razvijala se u problemskim, istraživačkim i drugim aktivnostima u kojima dijete je razvilo metakognitivne sposobnosti, strategiju vlastitog učenja. Matematički koncepti koje je dijete usvojilo je raspodjela predmeta u odnose, spajanje u redoslijede po veličini i količini, klasificiranje prema pripadajućim svojstvima, mjerenje, imenovanje geometrijskih tijela i oblika, računske operacije zbrajanja, oduzimanja, pridruživanja, dijeljenja, odnosi i orijentacija u prostoru, količinski odnosi, vremenski pojmovi. Zaključci: U svim skupinama uspješno je ostvaren Program predškole. U funkciji poticanja istraživanja i učenja djece osigurano je stimulativno poticajno okruženje, posebno kroz centre početnog čitanja i pisanja i kroz promjenjive centre projekta koji se provode. 38

40 Već tradicionalno uspješno je organizirana Večer matematike i Večer govornojezičnih igara u suradnji s roditeljima. Pozitivnim procijenjujemo i timski pristup odgajatelja u provođenju programa predškole. U sklopu stručnog usavršavanja odgajatelji primjenjuju u praksi svu relevantnu literaturu za pripremu djece za školu Ostvarivanje i vrednovanje međunarodnog projekta Škole za Afriku Projekt je započeo na poticaj ravnateljice kao humanitarna akcija za pomoć djeci Afrike u obrazovanju. Program Škole za Afriku zajednički je program UNICEF-a, zaklade Nelson Mandela i Hamburškog društva za promoviranje demokracije i međunarodnog prava. Omogućio je školovanje više od 28 milijuna afričke djece, a kod nas je do sada u program uključeno 244 škole i 96 vrtića. Projekt se provodio u jednoj odgojnoj skupini od listopada do lipnja godine. Cilj projekta: Razvijati kod djece vještine, stavove i sustav vrijednosti koji su potrebni za prihvaćanje i poštivanje drugoga, kao i prihvaćanje različitosti u društvu (pojedinca, naroda, kulture). Zadaci projekta: 1. Upoznavanje djece s kontinentom Afrike, državom Burkina Faso, proširivanje spoznaja o narodu, rasi, načinu života i kulturnoj baštini 2. Razvijati pozitivan način razmišljanja, jačanje socijalne kompetencije kod djece i samopouzdanja kroz područje prava djece 3. Poticanje kod djece razvoja humanih vrijednosti i empatije 4. Razvoj spoznaje o biljnom i životinjskom svijetu afričkog kontinenta Djeca u projektu Tijekom projekta djeca su kroz sve medije izražavala svoje emocije, znanja i kreativnost, a posebno socioemocionalne kompetencije (empatiju, pomoć prijatelju, suradnju i timski duh). Izradili su velike plakate s crtežima ljudi, nastambi i životinja koje žive na afričkom kontinentu i u oceanima, velike plakate s crtežima ljudi, nastambi i životinja koje žive na afričkom kontinentu i u oceanima oko Afrike, stolnu igru, memory, sliko-priče, male matematičke igre na temu afričkih životinja, afričke maske. Ishodi: 39

41 o Kroz razvojna prava i pravo na sudjelovanje djeca su usvojila pojmove vezane uz pravo na igru, obrazovanje, informacije iz raznih izvora, pravo na aktivno sudjelovanje u životu zajednice o Prosocijalno ponašanje o Pozitivna slika o sebi o Uočavanje i prihvaćanje različitosti o Socijalna kompetencija o Spoznaja o važnosti obrazovanja o Solidarnost i humanitarno ozračje o Spoznaja o važnosti očuvanja pitke vode o Interes za daljnja istraživanja Suradnja s roditeljima Roditelj su aktivno sudjelovali u projektu kroz: - donošenje slikovnih materijala, - istraživanje o zanimljivostima Afrike, - izradi prezentacije s djetetom o odabranoj afričkoj životinji, - izradi velikih fotografija za pano - donošenju fotografija - u radionici ukrasa 4.9. Primjena projektne metode u radu s djecom Primjena projektne metode u radu s djecom jedan je od bitnih zadataka odgojno-obrazovnog procesa koji se ostvarivao na razini oba objekta. Kvalitetno oblikovani projekt afirmira urođenu znatiželju djece i potiče njihovo samomotivirano učenje i suradnju s drugom djecom, odgajateljima i roditeljima. Sudjelovanjem u projektu djeca razvijaju svoje kompetencije. Projekt pospješuje uspostavu demokratskog dijaloga, razvoj metakognitivnih sposobnosti, potiče učenje činjenjem (prema Slunjski). Projektna metoda suvremeni je oblik integriranog učenja djece i odraslih koji dominantno polazi od dječjih interesa za određenu temu. Iako se projektna metoda već dugo primjenjuje u našoj praksi, ona i dalje traži našu stručnu pažnju i promišljanje. U praksi su još uvijek prisutni metodički postupci koji kolidiraju s osnovnim obilježjima projektnog pristupa. U ovoj pedagoškoj godini, analizirali smo etape provođenja projekta, proces učenja djeteta i ulogu odgajatelja. Bile su prisutne sve dimenzije okruženja kao podloga ostvarivanju projekata, a posebno okruženje za razvijanje kompetencije učiti kako učiti, digitalnih kompetencija (projekti škole za Afriku, Promet, Laboratorij), kao i znanja o održivom razvoju (ekološki projekti). Uvažavali smo osnovna načela rada na projektu, a to su slika o djetetu kao kompetentnoj osobi, kvalitetan odnos i interakcija, shvaćanje djece i odgajatelja kao partnera učenja, podržavanje procesa učenja, vrijednost uloge roditelja i vrijednost dokumentiranja odgojno obrazovnog procesa. 40

42 U svim skupinama temu projekta iniciraju djeca, djeca i roditelji zajedno ili odgajatelji, što je osnovno polazište u radu. Motivacija i interes djece za određenu temu određuju početni smjer i prvu etapu projekta. U svim skupinama postoje djeca pokretači koji svojim idejama otvaraju nove etape projekta. Isto tako grupa djeca uspješno planira aktivnosti, često u obliku mentalnih mapa i tjednih planova aktivnosti. Poticajno materijalno i prostorno okruženje bilo je ishodište kvalitetnog učenja i istraživanja djece. Veliki su trud odgajatelji uložili u pripremu poticajnog okruženja tijekom svih etapa trajanja projekta i u dokumentiranje procesa. U dokumentiranje projekta uključuju se aktivno djeca koja bilježe svoje ideje, razmišljanja i poruke. Uvodi se i novi oblik dokumentiranja i učenja djece i odraslih u kojem djeca prezentiraju pojedine segmente teme. Tijekom projekta potiču se one aktivnosti koje djeci omogućuju suočavanje s različitim perspektivama, pregovaranje o različitim razumijevanjima, raspravljanje i donošenje vlastitih sudova. Raspravlja se najčešće o vrsti poticajnih pitanja koje odgajatelj postavlja djeci i o vođenju rasprave i ulozi odgajatelja. Kada se evaluira primjena projektne metode možemo ocijeniti njezin značajan doprinos na cjelovit razvoj djeteta, a posebno na spoznajni i socijalno emocionalni aspekt razvoja. Osim stjecanja novih znanja i iskustava, projektne su aktivnosti pridonijele razvoju prosocijalnog ponašanja djece i razvoju emocionalne i socijalne kompetencije. U ozračju skupina značajnije su prisutni suradnički odnosi i empatičko ponašanje djece. Više je prisutno dogovaranje djece, uvažavanje različitog mišljenja, dijeljenje, pomoć drugome, suosjećanje. Djeca su doživljaje, iskustva i znanja prerađivala kroz kreativne aspekte izražavanja i stvaranja (govorom, glazbom, pokretom, likovnim izričajem). Evaluaciju projekta bilježili smo sa stajališta djeteta, odgajatelja i drugih suradnika. Sa stajališta djeteta procjenjujemo da su djeca razvila kvalitativno nove oblike ponašanja i komunikacije. Tijekom trajanja projekata djeca su sudjelovala u zajedničkom odlučivanju i donošenju odluka kroz rasprave. Isto tako razvijala su komunikacijske vještine prezentacije kroz plakatni ili video zapis. Sa stajališta odgajatelja usvojena su neka nova znanja i iskustva, zajedničko učenje djece i odraslih, kvalitetniji uvid u proces učenja djeteta i njegove razvojne sposobnosti, bolju komunikaciju s djecom. Sa stajališta drugih suradnika odgajatelji procjenjuju najznačajnijim suradnju s roditeljima koji su aktivno uključeni u ostvarivanje projekta. Roditelji izražavaju zadovoljstvo takvim pristupom u radu jer su bolje upoznali svoje dijete te kvalitetno provodili vrijeme s njim pripremajući materijale i sredstva koja su donosili u skupinu. Svi projekti uspješno su prezentirani roditeljima na roditeljskim sastancima kroz različite oblike dokumentiranja. 41

43 Zaključak: Potrebno je i dalje unapređivati primjenu projektne metode u radu posebno kroz generativna pitanja namijenjena poticanju divergentnog mišljenja djeteta, suradničkog učenja kroz raspravu i poticanja djece na samoevaluaciju vlastitog učenja Razvoj ekološke osjetljivosti djece i odraslih kroz iskustveno učenje i razvoj svih kreativnih potencijala I u ovoj godini ostvarivao se posebni program Odgoj i obrazovanje za održivi razvoj u područnom objektu u osam odgojnih skupina. Bitni zadaci bili su njegovanje i razvoj osjetila u radu s djecom od 2. do 5. godine života i ekološki projekti u radu s djecom od 5. godine do polaska u školu. Ovu pedagošku godinu obilježila su značajna postignuća u radu: Sudjelovanje u projektu Veliki lov na biljke Obilježavanje Energetskog tjedna u vrtiću i gradu Projektni dan u vrtiću - u svim skupinama organizirane ogledne ekološke aktivnosti Uspješno organiziran i proveden 6. Ekološki sajam za roditelje i djecu Izdvajamo neke indikatore postignuća u razini unapređivanja odgojnoobrazovne prakse: Provedba ekoloških aktivnosti Kreiranje ekološkog konteksta Zapažanja o djeci Projekti Suradnja s roditeljima Suradnja s vanjskim čimbenicima Odgoj za obrazovanje i okoliš provodi se kroz specifične tematske cjeline i ekološke projekte u skladu s dječjim interesima, potrebama i psihofizičkim sposobnostima u radu s djecom od 2. do 6. godine života. U skupinama su ostvarene tematske cjeline Dijete i zdravlje, Dijete i okoliš, Dijete i priroda te teme na inicijativu djece ili odgajatelja kroz ekološke projekte. U evaluaciji aktivnosti ističemo i one koje su obogaćene ili mijenjane. To su aktivnosti Dani jabuka, sijanje i sadnja, Dani žitarica dani kruha, voda, životinje, povrtnjak, energija, livada-kukci, Tjedan mobilnosti. Uspješno su ostvarene aktivnosti koje provodimo kao Međunarodna eko škola kroz temu Otpad. Osim odlaganja plastične ambalaže, novina, baterija, djeca upoznaju i EE otpad i kako ga zbrinjavati, kao i tetrapak ambalažu. Odlaganje i zbrinjavanje bio otpada je zadatak koji je također uspješno ostvaren. 42

44 Kontekstualni uvjeti za provedbu programa Uvažavajući suvremene spoznaje o važnosti okruženja može se konstatirati da je vanjski kontekst vrtića uređen. Hortikulturalno uređenje u proljetnim mjesecima obuhvatilo je uređenje vrta ljekovitog bilja, izmjenu slikovnih i tekstualnih poruka na edukativnim pločama, uređenje poučne staze, cvijetnjaka i povrtnjaka. U voćnjaku je orezivano granje. Poticajno ekološko okruženje unutar vrtića sadrži različite centre aktivnosti, simbole i poruke. Na razini svih skupina značajnije su se koristili različiti prirodni materijali i prirodnine. Ekološko okruženje obogaćeno je ekološkim plakatima i porukama vezano za ekološke projekte i obilježavanje eko datuma. U kreiranju plakata sudjelovala su djeca srednjih i starijih odgojnih skupina Zapažanja o djeci Indikatori kvalitete u odnosu na dijete bili su interes i aktivnost djece u aktivnostima. Potvrđuju da su kod djece najveći interes i u ovoj godini potaknuli prirodni materijali i prirodnine. Primijećen je i veći interes za životinjski svijet, posebno pse i druge kućne ljubimce i ptice. Program Djeca u prirodi u Gradu mladih obogatio je iskustva i znanja djece o prirodi, biljnom i životinjskom svijetu šume. Radovi djece u povrtnjaku pridonijeli su upoznavanju različitih vrsta povrća, uvjetima rasta i razvoja, istraživanju zemlje i kukaca. Teme provedenih projekata značajno su pridonijele cjelovitom razvoju djece, a posebno spoznajnom i socio-emocionalnom aspektu razvoja. U bližem okruženju provodile su se šetnje naseljem s eko porukama koje smo dijelili uoči Svjetskog dana okoliša, šetnja do potoka, jezera Jarun i rijeke Save. Djeca u 3., 4. i 5. godini života, koja su u programu odgoja i obrazovanja za održivi razvoj stekla su nova znanja i iskustva u brizi za sebe, zdravlje i prehranu te o prirodnim materijalima. Od vještina koje su djeca razvila, odgajatelji ističu samostalnost u brizi za sebe te odlaganje maramica i papira u plavi spremnik. Razvili su i navike o brizi za bilje i štednju vode. Kod djece u 6. godini života najveći su pozitivni pomaci u stjecanju novih znanja, u razvoju vještina i navika. U kontaktu s prirodom dijete ima razvijen odnos kako se ponašati u prirodi, što je dobro, a što loše u našem okruženju, što učiniti da smanjimo otpad, zašto je važno brinuti o drveću i kako od starog papira dobiti novi, kako i zašto štedimo vodu, što je biljci potrebno za rast. Isto tako djeca imaju razvijen pozitivan odnos prema hrani, znaju što je zdravo, a što nije na osnovu iskustvenih radionica sa hranom. Obilasci eko patrole utjecali su kod sve djece na štednju vode i struje. Pri tom su nam pomogle i edukativne slikovnice, plakati i eko simboli u svim našim prostorima. 43

45 Poticajni ekološki kontekst, a posebice laboratorij obogatio je iskustva i spoznaju djece o svojstvima materijala, omogućio je proces učenja i rješavanja problema na individualan način. Ekološki projekti Ekološki projekti u ovoj pedagoškoj godini bili su: Šuma, Papir, Kućni ljubimci, Čistko i Smetko, Urbani vrt, Otpad, Ptice, Ljekovito bilje te edukativni projekt o biološkoj raznolikosti Veliki lov na biljke. Izdvajamo projekt Urbani vrt koji se u skupini Irisi provodi tri godine. Cilj projekta je omogućiti djeci kroz praktične aktivnosti usvajanje znanja i vještina povezanih s konceptom održivosti na načelima permakulture. Projekt su inicirala djeca pitanjima o odlaganju kore voća. Odgovore smo potražili na internetskim stranicama o kompostu i kompostiranju. Na osnovu plakata It's compost time, djeca uz pomoć domara i odgajatelja izrađuju komposter koji se nalazi na terasi urbanog vrta. Svakodevno odlažu biootpad u komposter. Djeca su nova iskustva i znanja stekla u izradi staklenika i plastenika za vrt, sijanjem i sadnjom rajčica, paprike, kelja, luka i jagoda. Tijekom praktičnih aktivnosti u urbanom vrtu djeca bilježe i promatraju promjene u rastu biljaka, a neke od njih i presađuju u povrtnjak. U projekt se aktivno uključuju i roditelji, posebno u zelenoj akciji kada sudjeluju u sadnji i sijanju u urbanom vrtu. Projekt je utjecao na razvoj ekološke osjetljivosti kod djece posebno u području pravilnog zbrinjavanja otpada formiranjem kompostera, na razvoj vještina i navika u njezi biljaka, na uočavanje raznolikosti i povezanosti biljnog i životinjskog svijeta. Ishodi projekta vidljivi su i socijalnom aspaktu razvoja djeteta i razvoju socijalnih kompetencija (suradnja, pomoć, rješavanje problema, timski rad). Djeca su s interesom i aktivno sudjelovala u aktivnostima kojima smo obilježavali ekološke datume. Jedan od najznačajnih ekoloških datuma je posvećen zaštiti životinja i on se obilježava kroz susrete, radionice i projektne aktivnosti u suradnji s vanjskim suradnicima. I ove godine projekt Plavi pas kroz višednevne radionice vrlo uspješno je ostvaren sa suradnicima skloništa Dumovec. Već tradicionalno u vrtiću se tijekom svibnja organizira i ekološki sajam. I ove je godine bio vrlo uspješan, dobro organiziran i kvalitetan po ponudi ekoloških suvenira i proizvoda. Suradnja s roditeljima Komunikacija i informiranje roditelja pridonose uzajamnom povjerenju i razvijanju partnerskih odnosa s roditeljima. U ovoj godini procjenjujemo vrlo kvalitetnim pismeno informiranje roditelja. Ono je sadržavalo pregled aktualnih zbivanja u skupini, foto dokumentaciju o djeci u igri i aktivnostima, poruke djece odraslima i gradske eko vijesti. 44

46 Kvalitetnim procjenjujemo prezentaciju programa putem video zapisa o korištenju prirodnih materijala. Roditelji su se aktivno uključivali u realizaciju projekata u svim odgojnim skupinama. Suradnja s vanjskim čimbenicima Ističemo vrlo uspješnu suradnju sa suradnicima SRC Jarun. Ostvarena je i suradnja s upravom ZOO vrta u pripremi i realizaciji edukativnih radionica o životinjama. S udrugom Lijepa naša ostvareni su kontakti u svezi stručnih priloga za bilten o projektima eko škola i u registriranju ekoloških aktivnosti putem on-line obrasca te u projektu Veliki lov na biljke. Uspješno smo surađivali sa savjetnicama Agencije za odgoj i obrazovanje (obnova statusa odgajatelja mentora). Ostvarena je i suradnja sa Hrvatskim šumama, vezano uz obogaćivanje i održavanje vanjskog prostora. S tvrtkom Frisko ostavarili smo planirane aktivnosti oko zbrinjavanja baterija. Surađivali smo i s tvrtkom Astreja u svezi nabavke specijalizirane ekološke didaktike. Nadamo se da ćemo u idućoj godini proširiti našu suradnju sa: Dječjim vrtićima koji imaju status Međunarodne eko škole Zelenom akcijom (organizacija predavanja i ekoloških radionica). Zaključci: Bitni zadaci za unaprjeđivanje našeg kurikuluma u idućoj pedagoškoj godini su značajnije uključivanje roditelja u odgojno-obrazovni proces, poboljšati komunikaciju i timski rad te akcijska istraživanja, Kako bi se poboljšali kontekstualni uvjeti potrebno je ostvariti suradnju s vanjskim institucijama oko nabavke prirodnih materijala za rad s djecom, kao i nabavke specijalizirane didaktike, Iako su učinjeni pozitivni pomaci u timskom radu, potrebno je i dalje raditi na otvorenoj komunikaciji, radnim ulogama te sagledavanju i rješavanju problemskih situacija u odgojno obrazovnom procesu. 45

47 4.11. Realizacija programa Djeca u prirodi u Gradu mladih Program je realiziran u petodnevnom vremenskom intervalu od 4. do za 45-ero djece iz skupina Pikulice i Maline te od 23. do za djecu iz skupina Irisi, Neveni i Lavande. Većina djece uspostavlja međusobno dobre i poticajne kontakte. Pri upoznavanju s kućicom bilo je nužno donijeti pravila ponašanja i u njoj i u prirodi koja nas okružuje. Unutarnji prostor zadovoljio je dječji interes za stolnim igrama i u kombinaciji s didaktikom i sakupljenim materijalima iz prirode, igra je i u zatvorenom prostoru nudila mogućnosti za dopunu učenja o prirodi oko njih. Svakodnevne šetnje su pružale mnogo informacija o prirodi u kojoj boravimo. Djeca su se koristila svim senzornim modalitetima da upiju, istraže i dokazuju svoje shvaćanje o njoj. Smislena istraživanja su poticala i motivacijska sredstva u okruženju, poput kućice Ivice i Marice, panja koji priča priče, meteorološke stanice, drvenih putokaza sa tekstovima o čuvanju prirode, hotela za mrave. Djeca su afirmirala svoje ideje u stvaralačkim igrama, igrama otkrivanja zvukova, snalaženja u prostoru, učenje prirodnog bontona i razvijanju jezično komunikacijskih kompetencija. Različita konfiguracija tla, velika debla, raznovrsni panjevi, mogućnost penjanja na niska drveća najviše su motivirala dječju pokretljivost i spretnost koju su opetovano ponavljala. Psihomotoričke sposobnosti, osobito vlastitu ravnotežu, koordinaciju, izdržljivost isprobavali su na drvenim trupcima, hodanju preko mostića, jaraka. Po slobodnoj volji, sa željom za stalnim kretanjem i savladavanjem prepreka najčešće igre su bile sa loptom i igre skrivača. Djevojčice bi se ponekad poslužile podmetačima od spužve za sjedenje na travi, no to bi kratko trajalo. Aktivnost crtanja kredama po cesti često je bila vrlo primamljiva. Zbog blizine kućice skupine Malina, često su nam slobodne igre bile zajedničke utrke na travnatom prostoru između kućica. Šetnje su rezultirale i sakupljanjem različitih plodina i zanimljivih ostataka što ih je šuma odbacila. Bilo je tu šišarki, lišća, kestena, žireva. Komadići krede i po koji izgubljen novčić, kamenčići, grančice, gljive s panjeva sve je to našlo mjesta u igrama istraživača sa povećalima i stvaranjima priča kako je to dospjelo u šumu. Uz zajednički dogovor s djecom odabrali smo stolarsku radionicu i istraživalački kabinet kao poticajne prostore za afirmaciju dječjih spoznaja i utvrđivanja sposobnosti. Polivalentna dvorana poslužila je za disco večer u kojoj su maksimalno uživali dječaci koji su se za nju posebno uređivali (košulje i kravate i leptir mašne). Djevojčice su naravno obukle posebne haljine i birale glazbu. U dvorani za projekcije družili smo se sa ostalim vrtićima u priredbi pod nazivom Pjesmom te zovem gdje smo uz pokret otpjevali pjesmicu Ram zam zam i tako predstavili i svoj vrtić. Doživljaje su upotpunile posjete meteorološkoj stanici i kratak izlet na jezero. U meteorološku smo stanicu svi zavirili i otkrili koji mjerni instrument skriva i čemu 46

48 služi. Izlet na jezero odvijao se u kišnim uvjetima i zbog te činjenice bio je još interesantniji jer smo obukli kabanice. Upoznali smo par labudova, patke i sive vrane, a i mjesto gdje se mrijeste ribe. Nahranili smo ih kruhom i mahali ribičima koji su nas upozoravali na tišinu. Atraktivne aktivnosti, u kojima su djeca zdušno sudjelovala, vezane su uz temu Šumski detektivi. Organizira je i vodi gđa Leonora uz pomoć poznatog lika Profesora Baltazara velikog lutka. Zadatak naše skupine detektiva bio je istražiti, zabilježiti, proigrati i učiti o životinjama i biljkama na prostoru Grada mladih. U kućici smo proigravali memory kartice sa staništima životinja, pridruživali životinjama pripadajuće tragove, te otkrivali kartice dobrog i lošeg ponašanja u prirodi. Izvan kućice smo se bavili istraživanjima: po orijentacijskoj karti nađi drveće sa slika i obavi zadane zadatke mjerenje u koracima koliko ima do., izmjeri deblo papirnatim metrom, odgovori što se moglo dogoditi sa drvetom od kojeg je ostao samo panj, popni se na drvo,zašto viri korijenje? Pri povratku u kućicu saželi smo sva razmišljanja i dokumentirala ih za ponovni susret sa prof Baltazarom. Evo nekih zabilješki: najdražem drvetu dali bi ime DIV jer je velik da ga svi možemo zajedno zagrliti i da svi imamo puno energije! Poruka drvetu- želimo te čuvati i polijevati da narasteš veliki jer te i patuljci vole! Životinje koje bi mogli sresti su mravi, vjeverica, medo, puževi, komarci, mačke, lisice, ježevi, skakavci, psi, ovce, pilići. Nacrtali smo i svoje najdraže drvo i ostavili kao uspomenu na dane provedene u Gradu mladih. Pri ponovnom susretu s profesorom Baltazarom djeca su držeći lutka, mogla verbalno iskazati sva svoja razmišljanja i podijeliti emocije s ostalima. Od prvog dana boravka s djecom živi i priča o šumskom patuljku koji nam poklanja bodove, uvijek je tu negdje, ali ne želi da ga nađemo sve do zadnjeg dana. Djeca su lampice za noćne šetnje upotrebljavala i pri večernjim igrama oko kućice. Tada bi najčešće i maštali o patuljcima: možemo ih namamiti kućicom koju smo napravili u stolarskoj radionici, skoro sam ga uhvatio, ali mi je pobjegao, vidjela sam ga u grmlju, trebali bi imati mrežu da je bacimo i uhvatimo ih. Igre uživljavanja išle su tako daleko da je jedan dječak zabranio djevojčici da se igra velikim štapom jer buši rupe u zemlji i zgnječit će patuljke, a ne smije ni lupati po drveću štapom jer ih može oštetiti, a oni su živa bića! Veselju nije bilo kraja kad je pronađeni patuljak krenuo sa nama u vrtić. Svakodnevno su djeca svoje doživljaje pretakala na papir u vlastitoj zamisli. Ipak je poziv na pejzažnu umjetnost u prirodi pokazao svu kreativnost i slobodu njihovih zamisli sa mnoštvom oblutaka, grančica i šišarki na livadi, uz ili bez suradnje prijatelja. Veliko bogatstvo doživljaja iz Grada mladih djeca su donijela u vrtić i pri izložbi slika još se dugo prisjećala najzanimljivijih trenutaka. Zaključak: o Program Djeca u prirodi uspješno je ostvaren 47

49 o Boravak djece u Gradu mladih poticajno je djelovao na cjelokupni razvoj djece, posebno na iskustveno i suradničko učenje u kontaktu s prirodom, na jačanje dječjih emocionalnih i socijalnih kompetencija, razvoj pozitivne slike o sebi, samostalnosti Ostvarivanje i vrednovanje programa cjelodnevnog ranog učenja engleskog jezika 1. Specifičnosti ostvarivanja programa Program se provodi u jednoj odgojnoj skupini u područnom objektu u kojem se u svim skupinama provodi posebni program odgoja i obrazovanje za okoliš. U programu ranog učenja engleskog jezika integrirane su teme vezane za održivi razvoj. 2. Karakteristike skupine U skupinu Irisi upisano je 22 djece u dobi od 3. do 6. godine života. Upisano je 12 dječaka i 10 djevojčica. U ovoj školskoj godini u skupini je novoupisano petero djece. Adaptacijski period je prošao bez teškoća, novoupisana djeca su se brzo uklopila u skupinu. 3. Realizacija zadaća Cilj programa je stvaranje potrebe i osiguravanje uvjeta za prirodno komuniciranje na stranom (engleskom) jeziku u svim životnim situacijama u dječjem vrtiću. Bitne zadaće kao i plan i program rada ove skupine polazi od cjelovitosti i nedjeljivosti svih aspekata kurikula ranog odgoja. Djeca usvajaju strani jezik na prirodan način kroz komunikacijske situacije koje su prirodne i iskustveno svakodnevno prisutne u neposrednom okruženju djece rane i predškolske dobi. Razvoju komunikacijsko jezične kompetencije na stranom jeziku pridonosi i poticanje međukulturnoga razumijevanja i komunikacije djece s drugim subjektima u ustanovi i izvan nje. Stvaranje poticajnog okruženja za komunikaciju na engleskome jeziku bila je važna uloga odgojiteljica, voditeljica programa. Nastojali smo: stvarati ugodno i djeci blisko okruženje poticati znatiželju i interes djece prema novoj mogućnosti sporazumijevanja, komuniciranja (u stvarnim, životnim situacijama i u igri) osigurati dovoljno vremena za slušanje, igru i komunikaciju na engleskome jeziku (razvijati navike slušanja i razumijevanja stranog jezika) omogućiti razvoj stvaralačkih sposobnosto (govornih i drugih) u aktivnostima uz upotrebu stranog jezika. 48

50 U potpunosti su ostvarene sljedeće zadaće: Razvijati kod djeteta senzibilitet za engleski jezik Poticati i motivirati dijete na situacijsko učenje stranog jezika, jezičnih i fonetskih formi engleskog jezika Uvažavanje djetetove osobnosti i posebnosti prilikom usvajanja pojmova engleskog jezika Usvajanje engleskog jezika kroz igru kao temeljnu aktivnost predškolskog djeteta Razvijanje interesa kod djeteta za druge zemlje i ljude čiji jezik uče Poticanje što veće angažiranosti djeteta u stjecanju novih vještina, sposobnosti, znanja, posebno govornih sposobnosti vezanih za učenje engleskog jezika. Zadaću razvoja senzibiliteta za engleski jezik, realizirali smo kroz svakodnevno slušanje pjesmica, brojalica, slušanje priča, čitanje slikovnica i svakodnevno cjelodnevno situacijsko učenje. Usvajanje engleskog jezika kroz igru kao temeljnu aktivnost predškolskog djeteta, provodilo se cjelodnevno kroz različite situacije i aktivnosti. Teme i sadržaji engleskog programa u potpunosti su bili usklađeni sa redovnim programom i programom odgoja za održiv razvoj. Situacije koje djeca iskustveno poznaju, rutine u vrtiću koristili smo svakodnevno za komunikaciju na engleskom jeziku. Takve situacije olakšavaju razumijevanje i komunikaciju na stranom jeziku (pozdravljanje prilikom dolaska i odlaska, blagovanje, osobna higijena, oblačenje, pospremanje sobe, odlazak na popodnevni odmor, izlazak na dvorište, igranje u različitim centrima aktivnosti...). Dolazak i odlazak u i iz vrtića prilika koju koristimo da djeca svakodnevno čuju, a onda i usvoje sljedeće izraze: Good morning!, Hello!, Nice to see you!, How are you today? I'm fine, thank you., Let's play together!, Goodbye!, Bye!, See you tomorrow! Have a nice weekend!... Prilikom jutarnjeg dolaska, ali i kroz različite aktivnosti, djeca usvajaju pitanje i odgovore (izricanje jednostavnih raspoloženja) vezane uz osjećaje: How are you? I'm happy, sad, hungry, sleepy... U vrednovanju programa posebno se osvrćemo na kontekst kao snažan element poticanja učenja i istraživanja djece, kao i na aktivnosti koje su bile uspješne i posebno utjecale na razvoj kompetencija na engleskome jeziku. U mjesecu rujnu ponavljali smo sadržaje od prošle godine, na način da su djeca samostalno birala sadržaje, a bile su to pjesmice, dramatizacije, action songs. To je osobito bilo poticajno i zabavno za nove prijatelje u skupini. To su bile; Igre upoznavanja; What's your name?, My name is.. Igre s pjevanjem, All around buttercup, Ring, ring roses... Igre u parovima; Hi!, How are you.. I'm fine...nice to meet you... Scenske igre; My family ( imenovanje članova obitelji, zanimanja) 49

51 U listopadu pratimo aktualna događanja redovnog programa i tome prilagođavamo sadržaje engleskog programa. Topics; Weather, Autumn, Fruits, Vegetables, Animals Slikovnice; Leaf man,. Little red Hen, Gingerbread man, The Enormous turnip Songs; Autumn leaves are falling down, Ten red aapples, Way up high, Pat-acake, Five current buns, Five little pumpkins, Halloween songs... Na atmosferu u skupini direktno imaju i sadržaji koje provodimo s djecom. Svakodnevno su u dnevnom planu pjesmice, igre s pjevanjem, igre u pokretu, sve aktivnosti koje djecu vesele i kojima djeca rado sudjeluju i spontano se uključuju. U drugom dijelu mjeseca ozračje je u skupini bilo pozitivno i radosno, pripremali smo proslavu za Halloween (Pumkin festival), to su sadržaji kojima se djeca osobito raduju. U studenom i prosincu također pratimo aktualna događanja, mjesec knjige, a zatim sadržaji vezani za blagdan Božića, Nove godine. Posjećujemo knjižnicu i započinjemo s projektom Library Topics; Winter, Fairy tales, Tradicional rhyme Slikovnice; Goldilocs and the three bears, The three little pigs, The little Red Ridin Hood, Two red socks, Pete the Cat: I love my White Shoes Story; Country mouse and City mouse, Bear about town, My Neighorhood, A house for mouse Didaktičke igre; Seasons, Food, Numbers, Colours, Shapes... Counting rhyme; One, two, buckle my shoe...one potatio... Songs; Weather song, Ten in the bed, Twinkle, twinkle..,jingle Bells, What do you want for Christmas, Santa, Christmas tree...,snowflakes.., The winter song... Djeca su aktivno sudjelovala u zajedničkim igrama i aktivnostima. Slušajući priče na engleskom jeziku, čestim ponavljanjem, djeca su većinu teksta usvojila, proširila vokabular. Osobito su im drage bile dramatizacije pojedinih priča kaošto su Country mouse and City mouse. U mjesecu siječnju, smanjen je broj dolazeće djece zbog zimskih praznika. U tom periodu realizirani su sljedeći sadržaji; Topics; Winter, Polar Animals, The Antartic and The Arctic, Winter clothes Igre; What is missing, Simon says, Songs; Animal dance, I'm little penguin, Clothes song, The Seals on the bus Language practice; What are you wearing today?...how do you feel today..?... Story: The Snowy Day, That's not my Snowman, Polar Bear, Polar Bear... U mjesecu veljači pratili smo interese djece i zajednički osmišljavali nove igre kroz koje smo obrađivali nove sadržaje, a nastavljamo i s projektom Library. Održali smo i ogledni sat. 50

52 Topics; Carnival, St.Valentine's day Songs; Carnival song, You'are my Valentine, I'm a music man..., Heart...Feelings Picture book; From Head ToTtoe Story; I Want to be..., Cookie and friedns ( Let's make a cake, Can I have pet, Family owl U mjesecu ožujku u skupini je vedra i vesela atmosfera, dolaskom toplijih dana, češći je boravak na zraku,. Ovaj mjesec započinjemo sa sljedećim sadržajima; Topics; Water, Spring, Green Week Slikovnice; Bit by bit, The Reason for a Flower Songs; Plant Parts, I plant a seed today, Sawing water, The water, water song TPR; Rain, rain go away Igre; Bingo, Memory, Loto, I spy.., What's missing... U mjesecu travnju nastavljamo sa sljedećim sadržajima; Topics; Spring, Urban Garden, Planet Earth, Bugs, Fruits, Vegetables..Space.. Songs; Mary, mary.., Fly, fly, Planet Earth, To the garden, Five fruits.., I like broccolli.., There was a princes., Planet song..five little ducs Imitativne igre; Picnic, At the Grocer's, Language pratice; My favourite food is..i like...what do you like?.. Slikovnica; Very hungry caterpiller, What is in the sky, Spring, Story; Bugs U toku mjeseca više je bilo istraživačkih i spoznajnih aktivnosti o planeti Zemlji, djeca su aktivno i s velikim interesom sudjelovala u aktivnostima. U mjesecu svibnju realizirani su sljedeći sadržaji; Topics; Earth day every day, Occupation, Opposite, Energetski tjedan, Songs; Good morning dear Earth, Take care of our planet, We've got a hole world in our hands Društvene igre; memory (opposite, vehicles,.members of family, occupation) Imitativne igre; At the restauran Na kraju mjeseca svibnja održali smo i našu završnu svečanost na kojoj smo prikazali film To smo mi Irisi i PP prezentaciju Digitalne slikovnice U mjesecu lipnju realizirani sadržaji su: Topics; Summer, In the school, Playground, Town, Zagreb-London,Traffic Pokretne igre; Mr.Crocodile, What's the time, Black Queen... Story; Summer time, At the playground Slikovnica; The very hungry caterpillar Ponavljanje; numbers, alphabet, colours, clothes, food, family, pet, animals, sea animals Songs: This is the way, The wheels on the bus, We all go travelling by, Transportation song 51

53 Tijekom mjeseca ponavljali smo sadržaje koje smo obrađivali tijekom godine, potičući djecu na kratke dramatizacije i imitativne igre, ponavljanje situacijskog sadržaja. S obzirom na specifičnost mješovite skupine, zadovoljni smo realiziranim i usvojenim sadržajima te aktivnošću djece. 4. Sredstva i pomagala, stručna literatura i priručnici U radu, uz već postojeću didaktiku, koristili smo: 1. specijaliziranu didaktiku 2. Cookie and friends 3. First steps 1., Play time 5. Jazz Chants 6. Super simple songs 7. Holliday Chant 8. Jack in the box 9. internetske stranice ( Twinkle, sparkle box, kidz club, ESL, scholastic,...) 10. Cameron, L. McKay, P. (2013). Bringing Creative teaching into the young learner classroom. 5. Odgojno-obrazovni ishodi Očekivani odgojno-obrazovni ishodi proizlaze iz područja komunikacijskih jezičnih kompetencija i međukulturalnog razumijevanja: Dijete neverbalno i verbalno reagira na izgovorene riječi te vrlo kratke i jednostavne upute i pitanja. Dijete ponavlja riječi i vrlo kratke i jednostavne rečenice oponašajući engleski sustav glasova. Dijete upotrebljava učestale riječi oponašajući engleski sustav glasova. Dijete razgovara s drugom osobom te s njom razmjenjuje naučene vrlo kratke i jednostavne rečenice. Dijete prepoznaje i oponaša osnovne obrasce uljudnoga ophođenja u simuliranim i/ili stvarnim međukulturnim susretima (ponavlja izraze za pozdravljanje i oslovljavanje osoba u poznatome kontekstu na neformalnoj razini - izražava zahvalu i molbu - oponaša neverbalne znakove). Dijete pokazuje zanimanje za učenje o kulturi engleskog jezika (pozitivno reagira na prigodne sadržaje i aktivnosti u bliskome kontekstu). 6. Metode i oblici rad U svom radu koristile smo stvaralačku, spontanu i didaktičku igru, metodu demonstracije, metodu razgovora, metodu praktičnih radova teindividualni i rad u malim i većim grupama. 7. Suradnja s roditeljima 52

54 Suradnja s roditeljima ostvarila se kroz različite oblike. Cilj nam je stvaranje kvalitetnih suradničkih i partnerskih odnosa. Suradnju smo ostvarili kroz: - roditeljske sastanke (predavačkog i radioničkog tipa, prezentacije programa) - individualne konzultacije - pismenu komunikaciju - roditelj u skupini - druženja i zajedničke akcije (Večer matematike, Večer govorno-jezičnih igara) - božićni sajam, eko sajam - ogledni sat u veljači i završna svečanost u svibnju Suradnja s roditeljima je na zadovoljavajućem nivou, međusobno uvažavanje i poštivanje, roditelji su se redovito odazivali na individualne razgovore. O aktivnostima i sadržajima i važnim informacijama roditelji su bili upoznati preko kutića za roditelje Parents corner. 8. Edukacija odgojitelja/ stručna usavršavanja Radionice i seminare su polazile obje voditeljice programa, Nikolina Kostanjski i Ksenija Blagec: - Udruga Tutor za promicanje stranih jezika Digital Storitelling Oxford university press ELT conference 21st Century Teacher th Pearson Conference metodology conference Oxford university press Learning by doing Ostvarivanje i vrednovanje posebnog desetosatnog sportskog programa Pedagoška godina 2017./2018. je dvanaesta godina sportskog programa u DV Srednjaci. U programu su sudjelovale tri sportske skupine, Loptice i Pikulice te nova skupina Pčelice. Skupini Pčelice ovo je bila prva sportska godina, dok smo skupinu Loptice proveli kroz drugu sportsku godinu, a skupinu Pikulice smo ispratili u školu kroz treću sportsku godinu. Globalni (cjelovit razvoj) i parcijalni ciljevi su bili ostvareni kroz trenažni proces usmjeren na poboljšanje motoričkih i funkcionalnih sposobnosti, motoričkih znanja, zadovoljavanje odgojno-obrazovne komponente, kroz ostvarenje ciljeva u adaptivnom periodu za grupu Pčelice. Program je započeo u mjesecu rujnu i završio s mjesecom lipnjem. Godišnje planiranje i programiranje treninga bilo je usklađeno s karakteristikama skupina Pikulice, Pčelice i Loptice (dob, razvojne značajke, motorička postignuća). Ova godina je donijela nova, složenija motorička gibanja u svakom sportu koja su se naslanjala na gibanja koja smo i dalje usavršavali u nadi postizanja što boljeg temelja kretnih struktura. Sportove smo nadopunjavali novim kretnim strukturama i novim načinima vježbanja. 53

55 DIJAGNOSTIKA: Skupine su bile mjerene baterijom testova s kojima smo mjerili repetitivnu snagu trupa (podizanje u sijed iz ležanja na leđima), fleksibilnost (modificiran test sjeda raznožno), test brzine, agilnosti i koordinacije (prenošenje loptica na udaljenosti 9 metara) te statičku snagu ruku i ramenog pojasa/relativnu snagu gornjeg dijela tijela (izdržaj u zgibu i zgib). Mjerenja su napravljena u rujnu, siječnju i svibnju (inicijalno, tranzitivno i finalno). Djevojčice 4 god. (4 djevojčice): agilnost s 28% podignuta na 64% populacije, snaga trupa podignuta s 68% na 98% populacije, snaga ruku s 32% na 75% populacije, fleksibilnost je podignuta s 23% na 59% populacije. Djevjčice 5 god. (5 djevojčica): agilnost s 63% na 84% populacije, snaga trupa s 73% na 98% populacije, snaga ruku s 57% na 80% populacije, fleksibilnost s 46% na 78% populacije. Djevojčice 6 god. (14 djevojčica): agilnost s 75% na 90% populacije, snaga trupa s 98% na 100% populacije, snaga ruku s 50% na 99% populacije, fleksibilnost s 24% na 78% populacije. Dječaci 4 god. (10 dječaka): agilnost s 65% na 90% populacije, snaga trupa s 45% na 87% populacije, snaga ruku s 40% na 92% populacije, fleksibilnost s 20% na 54% populacije. Dječaci 5 god. (10 dječaka): agilnost s 41% na 91% populacije, snaga trupa s 62% na 99% populacije, snaga ruku s 36% na 91% populacije, fleksibilnost s 33 % na 62% populacije. Dječaci 6 god. (20 dječaka): agilnost 92% na 98% populacije, snaga trupa s 93% na 99% populacije, snaga ruku s 83% na 95% populacije, fleksibilnost s 31% na 53% populacije. Izdvojit ćemo najbolje rezultate tijekom godine: DJEVOJČICE DJEČACI 4 god : agilnost 16,12 sec snaga trupa 25 rep snaga ruku 11,11 sec snaga ruku (zgib) 2 rep fleksibilnost 14 cm 4 god : agilnost 12,08sec snaga trupa 28 rep snaga ruku 21,27 sec snaga ruku (zgib) 4 rep fleksibilnost 15 cm 54

56 5 god : agilnost 12,12 sec snaga trupa 28 rep snaga ruku 28,12 sec snaga ruku (zgib) 5 rep fleksibilnost 18 cm 6 god : agilnost 10,98 sec snaga trupa 43 rep snaga ruku 52,12 sec snaga ruku (zgib) 12 rep fleksibilnost 18 cm 5 god : agilnost 12,14sec snaga trupa 36rep snaga ruku 27 sec snaga ruku (zgib) 8 rep fleksibilnost 11 cm 6 god : agilnost 10,6 sec snaga trupa 45 rep snaga ruku 34,23 sec snaga ruku (zgib) 11 rep fleksibilnost 11 cm Prema najboljim rezultima svih dobnih skupina vidljivo je poboljšanje u svim motoričkim sposobnostima od najmlađih do najstarijih. Bolji rezultat u mlađim dobnim skupinama jesu djeca velikih motoričkih potencijala koja ponekad svojim rezultatima nadmaše i starije prijatelje. U ovom slučaju moramo razmišljati isto tako i o antropometriji djece, posebice težini koja starijim dječacima odmaže po pitanju relativne snage ruku. SKUPINA PČELICE: Započeli smo s adaptacijom u mjesecu rujnu. Početni treninzi su trajali minuta s naglaskom na upoznavanje pravila i prostora te ciljem da stvorimo pozitivno ozračje i klimu za cijelu godinu. Struktura sata, ovisno o vremenu unutar mikrociklusa, sastojala se od tri do četiri dijela : uvodni pripremni završni ili uvodni pripremni glavni završni. U rujnu, motorički sadržaji su najvećim dijelom proizlazili iz biotičkih motoričkih kretanja, tj. činili su ih prirodni oblici kretanja te se vršila priprema lokomotornog aparata za pojačane napore u tijeku godine. Ekstenzitet i intenzitet su bili mali da bi se postepeno pojačavali što je godina odmicala. Svi parcijalni ciljevi vezani za grupu (sposobnosti, znanja, odgojnoobrazovna komponenta) su zadovoljavajuće svladani. Na kraju godine dobili smo jednu povezanu grupu, jedan mali tim, koji je cijelu godinu s velikom voljom dolazio na treninge. SKUPINA LOPTICE: Cilj za skupinu bio je optimalno podići tjelesnu pripremljenost i maksimalno im podići nivo motoričkih znanja (tehnička komponenta). Ove godine, druga za mnogu djecu, postavili smo zahtjev da se što bolje usvoje one kretne strukture koje čine temelj za uspješno svladavanje zahtjeva određenog sporta. Usporedno s tim dominantno smo utjecali na razvoj koordinacije, ravnoteže i senzomotorike. Zahtjev povećane motivacije smo zadovoljili, po programu, težim strukturama kretanja iz sportskog programa (iz raznih sportskih grana) te taktičkim elementima igre koji su 55

57 bili primjereni njihovoj dobi. Skupina je vrlo homogena i osjeća se zajedništvo i struktura koja je uspostavljena radom odgojiteljica skupine. Motorički su puno napredovali. SKUPINA PIKULICE: Učenje novih, težih struktura gibanja, usavršavanje već usvojenih struktura gibanja. Većina djece odlazi u školu, tako da smo njih homogenizirali u glavnom dijelu sata i na taj način mogli optimalno utjecati na njihov razvoj te pripremu za školu. Usporedno s tim dominantno smo utjecali na razvoj koordinacije, ravnoteže i senzomotorike. Zahtjev povećane motivacije smo zadovoljili, po programu, težim strukturama kretanja iz sportskog programa (iz raznih sportskih grana) te taktičkim elementima igre koji su bili primjereni njihovoj dobi. Motorički na očekivanom nivou razvoja. Odlični u baratanju loptom rukom i nogom, u vođenju lopte. Koordinacijski na visokoj razini, u smislu snalaženja u prostoru i svladavanja zadataka koji su pred njih postavljeni. Povećani zahtjevi su povukli drugačije pristupe momčadskim igrama što znači da su dječaci i djevojčice započeli s pravim sportskim igranjem po regularnim pravilima. Rad na taktičkoj komponenti igre uspješno je svladan. Uspješno svladana košarkaška igra, koja je bila u sklopu internog projekta Udruge. INTEGRACIJA : Integrativna komponenta je zadovoljena kroz imenovanje grupa tijekom treninga (podjela u glavnom dijelu sata) te komunikaciju između djece i trenera, gdje bi se, ako je za to prilika, razgovaralo o tome što su radili i što rade u tekućem tjednu. Integracija vrtićkog programa u sportski također je bila vidljiva u igrama koje su dopuštale da ih se trenutno izmijeni i prilagodi obrazovnom sadržaju. Ove godine smo puno više komunicirali o sadržajima koje su učili i radili u sobi te ih optimalno primjenjivali kroz cijeli trening. Također smo programske sadržaje više spominjali i optimalno ih spajali u kineziološke sadržaje glavnog dijela sata. OBOGAĆIVANJE PROGRAMA : Skupina Pikulice sudjelovala je na Danima Dječjih vrtića Grada Zagreba. Tamo smo napravili ogledni trening pred roditeljima s podjelom medalja. Program smo obogatili posjetom na Dinamov stadion te posjetom sportaša u vrtiću (judo, nogomet, karate). OSVRT: Tijekom pedagoške godine maksimalno smo uvažavali sve razvojne značajke djece i njihove realne potrebe. Cijeli trenažni proces je usmjeren na cjelovit (višestran) razvoj svih potencijala djeteta. Svaka sportska grana i svako motoričko kretanje je prilagođeno djetetu i dobi djeteta, što omogućava optimalan razvoj. Principi postupnosti i raznovrsnosti (broj sportova programa) u radu omogućavali su najbolji utjecaj na sve osobine i sposobnosti, kako motoričke tako i funkcionalne (dišni i srco-žilni sustav). Odlična animacija i osjećaj za potrebe djeteta glavna su vodilja i uzrok zbog čega je svaki trening protekao u radosti, volji za rad i volji za novi trening. 56

58 4.14. Ostvarivanje i vrednovanje glazbenog programa integriranog u program odgoja za održivi razvoj CILJ: Podržavanje djetetove glazbene osjetljivosti, razvoj glazbenih sposobnosti i interesa za intenzivnije bavljenje glazbom ZADAĆE : 1. poticanje djetetova interesa za glazbu, želje za slušanjem, pjevanjem,plesanjem i sviranjem, stvaranje navika opuštanja uz glazbu 2. Uvođenje djeteta u svijet glazbene umjetnosti, njegovanje glazbenog ukusa djeteta izlaganjem biranim i vrijednim glazbenim doživljajima 3. Razvijanje glazbene percepcije i osjetljivosti djeteta za izražajne elemente glazbe (ton, mjera, ritam, melodija, tempo, dinamika) 4. Upoznavanje djeteta s različitim instrumentima,glazbenicima, pojmom orkestra i zbora, tradicionalnom glazbom naših i drugih krajeva, suvremenom glazbom i glazbom različitih kontinenata 5. Podržavanje glazbenog izražavanja djeteta reproduciranjem poznatih pjesmica, brojalica, igara s pjevanjem, sviranjem na orff-ovom instrumentariju i poticanje stvaralačkih glazbenih sposobnosti djeteta stvaranjem novih ritmova i pokreta 6. Upoznavanje djeteta sa osnovnim elementima glazbene teorije: crtovlje, ključevi, note, pauza 7. Razvijanje glazbenih sposobnosti djeteta: razvijanje i pamćenje melodije, osjećanje i izražavanje ritma i mjere, prepoznavanje tempa i dinamike Smatramo da smo gotovo sve zadatke glazbenog programa ostvarili u potpunosti. Iduće godine trebamo intezivnije raditi na poticanju stvaralačkih sposobnosti djeteta stvaranjem novih ritmova i pokreta,te nastaviti rad na aktivnostima za razvoj percepcije tona i njegovih osobina. GLAZBENE AKTIVNOSTI I SADRŽAJI RADA: Aktivnosti za razvoj slušne percepcije: Osluškivanje i prepoznavanje zvukova iz okoline, otkrivanje iz kojeg smjera zvuk dolazi Prepoznavanje glasova djece u skupini Razlikovanje i oponašanje zvukova koji proizvode odgajatelji na različitim instrumentima Korištenje različitog prirodnog materijala (češeri, orasi, kamenčići, oblutci, drveni predmeti, kutije, papirnate role, lišće...) za istraživanje i stvaranje novih zvukova Korištenje didaktičkih igara koji omogućuju djeci kontakt sa novim zvukovima te prepoznavanje istih zvukova ( Lotto-glazbene asocijacije, zvukovne priče 1 i 2 ) 57

59 Samostalno istraživanje zvukova na instrumentima, stvaranje vlastitih zvukova na njima i pronalaženje različitih zvukova na istom instrumentu body music - korištenje dijelova tijela i cijelog tijela za stvaranje različitih zvukova ( Ja i moje tijelo ) Igre za razvoj sluha: Tko te zove, Igre tišine, Gdje je moj susjed,igre sa budilicom, Zvukovi šeću,napravi glasni i tihi zvuk, Tko će tiše,glazbeni memory, Izgubljena kravica Uočavanje otvorenih i prigušenih zvukova na metalnim instrumentima (triangl, činele, potkova) doživljaj zvukova vatrometa Aktivnosti za razvoj percepcije tona i njegovih osobina: Igre opažanja trajanja tona: a) prepoznavanje i izražavanje pokretom trajanje tona od dvije dobe b) grafički prikaz trajanja tona većim ili manjim znakovima c) izražavanje pokretom pauze kod brojalice Eci, peci pec d) brojalica Čing čang (usvajanje polovinke i četvrtinke pokretom i instrumentom) e) recitacija Voda uz aplikacije (izgovaranje i pljeskanje jednosložnih, dvosložnih i trosložnih riječi u ritmu Igre opažanja visine tona: a) izražavanje pokretom b) grafičko prikazivanje visine tona (tonovi koji se nalaze na crtama i u prazninama) c) pjesmica Teče,teče bistra voda (pjevanje visokim, dubokim i srednjim glasom) Igre opažanja jačine tona: a) razlikovanje tonova po glasnoći (šapat-tihi govor-glasni govor) b) tiho i glasno pjevanje c) tiho i glasno slušanje glazbe d) dramatizacije glasom i prikazivanje emocija (sreća-glasno, ljutnja-duboko, tuga-tiho) Aktivnosti za razvoj osjećaja za ritam: Govorne igre: a) izgovaranje jednosložnih i dvosložnih riječi i vlastitog imena, b) izgovaranje rečenica i brojalica u ritmu (povezivanje sa matematikom) c) izvođenje ritma govorom, pljeskom, pjevanjem, udaraljkama i pokretom Sviranje na instrumentima: a) sviranje na udaraljkama (metalofonu, ksilofonu, bubnju, trianglu...) b) iskazivanje dvodobne i trodobne mjere uz riječi i pjevanje c) sviranje ritma nevezanog govora-svaka udaraljka svira svoj ritam d) iskazivanje zapisanog ritma pjeskanjem,sviranjem ili pokretom Slušanje glazbe: 58

60 aktivno slušanje glazbe usmjereno na doživljavanje estetskih kvaliteta glazbe, glazbenu percepciju i razumijevanje izražajnih glazbenih elemenata te razvoju glazbenog ukusa (vokalna,instrumentalna ili orkestralna glazba, dječja, folklorna glazba) izlaganje djece glazbi ugođaja ili raspoloženja tijekom drugih aktivnosti: vesela glazba za jutarnju dobrodošlicu, glazba za pospremanje sobe, glazba za smirenje i okupljanje na tepihu za jutarnji krug, glazba za uspavljivanje, glazba za pojačavanje koncentracije (W.A.Mozart), tradicionalna glazba tijekom blagdana, tiha i glasna glazbom tijekom igre-promatranje djece i njihovog ponašanja Pjevanje: vježbe pravilnog disanja: a) vježbe udisanja (duboki polagani udisaj otvorenim ustima, kroz nos i nagli udisaj) b) vježbe izdisanja (polagani duboki izdisaj kroz nos,polagani izdisaj kroz usta uz izgovor frikativa f,s,š,h,v, nagli izdisaj uz izgovor suglasnika p i b, isprekidani izdisaj uz izgovor frikativa) vježbe postave glasa: a) igre na intervalu silazne male terce SO MI b) pjevanje tonova sa davanjem intonacije korištenjem samoglasnika c) proširenje opsega glasa povišenjem intonacije uz instrument vježbe artikualcije i dikcije: a) ozvučene priče i igre u kojima se javlja više samoglasnika i suglasnika b) pravilan izgovor suglasnika pjevanje pjesama opsegom tonova primjerenim dječjim vokalnim sposobnostima, jednostavnog ritma i razumljivog teksta, uz intoniranje melodije ili uz glazbenu pratnju zborno pjevanje: Teče, teče bistra voda, Ja sam muzikaš, Planeta Zemlja, Dio smo svijeta, Morning has come, Hey, hellou, bonjour, Doviđenja, Jimba Sviranje na dječjim instrumentima: sviranje poznatih brojalica: Čing-čang, Eci, peci, pec izmišljanje novih melodija i ritmova i njihovo izvođenje na dječjim instrumentima, uglazbljivanje brojalice Eci,peci,pec (SO-MI) sviranje na izrađenim instrumentima od različitog nestrukturiranog ili prirodnog materijala: Ja sam muzikaš (violina,trubljice,frulica,tambura), Čingčang (strugalice), Mali orkestar (vodeni orkestar, nizalice, šuškalice, trzalice, bubnjevi, mobili, kišno drvo...) Dječje glazbeno stvaralaštvo: spontano stvaralačko pjevanje: ritmičko-melodijsko pjevanje izmišljenih pjesmica spontano stvaralačko sviranje: izmišljanje ritmičkih cjelina i njihovo izvođenje na dječjim instrumentima spontani ples: izmišljanje pokreta uz glazbenu podlogu (indijanci, kineski ples, aboriđani, pokreti zime, bečki valcer...) 59

61 korištenje likovne umjetnosti u integraciji sa glazbenim stvaralaštvom za doživljaj instrumentalnih glazbenih dijela javna prezentacija roditeljima za Božić i na kraju godine vlastite improvizacije grafičkih prikaza visokih i dubokih tonova te trajanja tona glazbeni labirint male improvizacije i kompozicije na melodijskim instrumentima prateći boje na stolu za istraživanje svjetlosti kreiranje malih glazbenih dramatizacija: Kontinenti izmišljanje scenarija, biranje glazbe, kreiranje pokreta, stvaranje teksta, izrada kostima, javno prikazivanje roditeljima i povodom svečanog podizanje zelene zastave Povezivanje glazbe sa slovima i matematikom Predpisalačke i predčitalačke vještine izgovaranje slogova vlatitih imena izrada didaktičkih igara: osmosmjerka, poklapalica, spajanje slogova igre riječima Predmatematičke vještine brojanje slogova u riječima prilikom izgovaranja slogova izrada didaktičkih igara: nastavi niz, koliko nota ima u određenoj boji boje i glazbena abeceda (vodeni orkestar, boje na svjetlećem stoluimprovizacije na melodijskim instrumentima) Muzikoterapija: Provođenje muzikoterapije sa orff-ovim instrumentarijom: razgovor sa instrumentima slanje poruke preko instrumenata mali dirigent traži različit zvuk na istom instrumentu zvuk putuje SPECIFIČNOSTI OSTVARIVANJA PROGRAMA: Program se provodi u jednoj odgojnoj skupini u područnom objektu u kojem se u svim skupinama provodi posebni program odgoj i obrazovanje za održivi razvoj. U specijalizirani program smo integrirali glazbeno stvaralaštvo kroz sve tematske cjeline, vodeći računa o našim bitnim zadaćama iz glazbenog programa. Karakteristike skupine U skupinu je upisano 20 djece u dobi od 3. godine života do polaska u školu i većini je to treća godina provođenja glazbenog programa. Kontekst skupine 60

62 Tijekom godine smo često mijenjali kontekst sobe kako bi oplemenili što više glazbeni program. Kako su nam se poticaji bogatili, tako smo i mijenjali i širili glazbeni centar. Glazbeni centar smo obogatili izrađenim didaktičkim igrama, instrumentima napravljenim od prirodnih i nestrukturiranih materijala, enciklopedijama i slikovnicama o glazbi, prirodnim i nestrukturiranim materijalima sa kojima smo istraživali zvukove. Kontekst odgojne skupine vrlo je poticajan za učenje, istraživanje i igru djece. Mnoštvo različitih instrumenata je svakodnevno dostupno djeci, kako bi nesmetano manipulirali i istraživali zvukove na njima. Također su im dostupne različite glazbene didaktičke igre koje smo dobili i koje smo sami napravili: glazbeni memory, lotto, ozvučene priče te grafički prikaz za visinu i trajanje tona sa kojim samostalno mogu manipulirati i improvizirati. Djeca aktivno sudjeluju i izradi plakata, didaktičkih igara i instrumenata. Također im je dostupno mnoštvo različitih prirodnina kako bi ih svakodnevno mogli koristiti i stvarati nove zvukove. Dio konteksta je predprostor koji se koristi na razini dvije skupine gdje su im dostupni različiti materijali od prirodnina gdje se djeca iz skupine Lavanda uključuju u provođenje glazbenog programa. Sredstva i pomagala U radu smo koristili: specijaliziranu didaktiku orff-ov instrumentarij izrađene instrumente od prirodnih materijala i pnm-a orgulje i glasovir glazbenu liniju, CD-e,stick s glazbenim skladbama prirodnine i pnm Očekivani ishodi u odnosu na dijete Veliki broj dječaka je vrlo temperamentan te smatramo da je intezivnije bavljenje glazbe svakodnevno puno utjecalo na njihovu koncentraciju i smirenje. Kod jedne djevojčice smo otkrili izrazit talent za ritam, a kod jednog dječaka smo probudili ljubav prema solo pjevanju. Dječak pjeva intonativno točno, što nas je izuzetno iznenadilo jer je dosta mlađi od ostale djece. Najuspješnije aktivnosti Analizirajući sve aktivnosti smatramo da su najuspješnije aktivnosti bile istraživanje zvukova različitim materijalima, izrade različitih instrumenata, uglazbljivanje brojalice Eci peci pec, grafički prikazi visine i jačine tonova, igre glazbenom abecedom. Suradnja sa roditeljima 61

63 Individualne konzultacije Pismena komunikacija Roditeljski sastanci Roditelj u skupini Druženja i zajedničke akcije Eko sajam Prezentacija rezultata Mape za roditelje Ogledni satovi V. NAOBRAZBA I USAVRŠAVANJE ODGOJNIH DJELATNIKA 5.1. Grupni oblici usavršavanja Grupni oblici usavršavanja ostvarivali su se kroz sjednice Odgojiteljskog vijeća, interne stručne aktive, radionice, sastanke stručnog tima i radne dogovore. U centralnom objektu djeluju četiri interesna tima (jedan tim dijele s nekim odgojiteljima iz područnog objekta). Ciljevi rada timova bili su unapređivanje, njegovanje i poticanje razvoja osjetila u jasličkim skupinama i primjena kurikula Otpornost u 4 skupine u vrtiću. U područnom objektu djelovala su tri interesna tima, s bitnim obilježjima dobrog tima, a to je zajednički cilj, usklađeno djelovanje, skupna kreativnost, poduzimljivost, ravnopravni položaj članova tima. Timovi su radili u pozitivnom ozračju u kojemu se prepoznaje snažna motivacija, otvorena komunikacija, timski ponos i entuzijazam. Ciljevi rada timova bili su usmjereni na refleksiju prakse o ostvarivanju bitnih zadataka odgojno-obrazovnog rada, primjenu projektne metode u radu i implementaciju prirodnih materijala u senzornoj integraciji u radu s djecom od 2. do 4. godine života. Osim planiranih zadataka, na timu se rješavaju i problemi tehničke naravi (nedostatak AV pomagala, problemi oko presnimavanja i slično) te pitanja otvorene komunikacije. Možemo zaključiti da je timski pristup u radu utjecao pozitivno na profesionalne kompetencije odgajatelja u radu i razmjenu iskustava iz prakse. I dalje je potrebno raditi u svim timovima na otvorenoj komunikaciji, a u centralnom objektu i na vještinama kritičke i samokritičke refleksije u radu. Teme internih stručnih aktiva uspješno su prezentirane, većina je bila povezana s postignućima iz prakse (prikaz projekata, timskog rada, program Otpornost). 62

64 5.2. Odgajatelji pripravnici i volonteri u vrtiću U ovoj pedagoškoj godini u program stažiranja uključene su dvije osobe, psihologinja pripravnica Magdalena Spudić i pedagoginja pripravnici Diana Panjković Realizacija planova individualno stručnog usavršavanja I u ovoj pedagoškoj godini kao oblik dokumentiranja razvoja i jačanja profesionalne kompetencije odgajatelja vođene su mape profesionalnog razvoja odgajatelja. Jedna od bitnih aspekata rada na radnim mapama je komponenta refleksije (subjektivna interpretacija prakse, razumijevanje prakse). Refleksija nije samo identificiranje problema u praksi ili razumijevanje što se u praksi događa. Ona znači i planiranje koraka ili strategiju, plan akcije za dalje. To je tehnika koja omogućuje sintezu, dokumentiranje, planiranje, evaluaciju procesa učenja, stjecanje i razvijanje profesionalne kompetencije odgajatelja (prema Šagud). Mape su individualne, svaki odgajatelj prikuplja materijale iz svoje prakse i dokumentira ono što je značajno za njegovu odgojnu skupinu. Ona sadrži neke osnovne zajedničke elemente važne za profesionalni razvoj. To su bitni zadaci odgojno-obrazovnog rada na razini skupine, dokumentiranje procesa učenja djeteta, refleksiju i samorefleksiju na planirane aktivnosti, timski pristup u radu, obradu tekstova iz literature, nove hipoteze i korake. Analiza mapa daje nam uvid u refleksiju osobne prakse odgajatelja te osvještavanje kriznih točaka u procesu i izbor strategije za njihovo prevladavanje. Mapu profesionalnog razvoja vode i odgajatelji pripravnici. Sadržaji planova individualnih usavršavanja bili su u funkciji usavršavanja «osobnog kurikuluma» (timski pristup u radu) i prezentacije tema na internim stručnim aktivima, stručnim diskursima na timovima te unapređivanja prakse. I u ovoj godini smo nadopunjavali fond stručne literature novim priručnicima i slikovnicama. U ovoj pedagoškoj godini odgajatelji su uspješno radili na podizanju stručne kompetencije proučavanjem stručne literature i primjenom iste u praksi. To se posebno odnosi na odgajateljice koje studiraju na Učiteljskom fakultetu i koje su u ovoj godini završile diplomski studij ranog i predškolskog odgoja. Stručni priručnici koji se najviše reflektiraju u našoj praksi su: o RESCUR/ Otpornost o Odgoj u jaslicama, Kurikulum za jaslice, Stihovi u pokretu o Kako pripremiti dijete za školu o Tragovima dječjih stopa o Nacionalni kurikulum o Izvan okvira o Od suradnje do partnerstva 63

65 o o o Učenjem do pokreta, kretanjem do spoznaje Mirisi djetinjstva (Zbornik) Psihologija čitanja Veći dio edukacije odgajateljica i stručnih suradnika bio je u organizaciji AZOO, Učiteljskog fakulteta, studija Kubus, Tanay i Kvak. Na svim održanim seminarima, predavanjima i stručnim skupovima bili su prisutni odgajatelji i stručni suradnici. Zaključci: 1. Profesionalnu kompetenciju odgajatelja razvijati kroz koncept učenja refleksivnom praksom; dokumentirati proces učenja i mijenjanja osobne prakse kroz mape profesionalnog razvoja; razvijati vještine kritičke i samokritičke refleksije i komunikacije. 2. I nadalje podržavati i razvijati timski pristup u radu posebno kroz otvorenu komunikaciju i jačanju radnih uloga u timu. 3. Omogućiti edukaciju odgajatelja iz područja prema osobnim interesima s ciljem stvaranja novih posebnih programa u vrtiću (Montessori, senzorna integracija, strani jezici). VI. SURADNJA S RODITELJIMA Bitne zadaće unapređivanja suradnje s roditeljima ove godine bile su: 1. Razvijanje partnerskog odnosa s roditeljima u provedbi bitnih zadaća u radu s djecom, osobito: Značajnije informiranje i uključivanje roditelja u sportski program integriran u redoviti Značajnije informiranje i uključivanje roditelja u program ranog učenja engleskog jezika Značajnije informiranje i uključivanje roditelja u glazbeni program Značajnije informiranje i uključivanje roditelja u program odgoja za održivi razvoj 2. Posredovanje roditeljima u stjecanju potpunijeg uvida u razvoj i ponašanje djeteta u vrtiću i boljem razumijevanju razvojnih potreba djeteta 3. Značajnije uključivanje roditelja u neposredan odgojno obrazovni rad 64

66 4. Unapređenje suradnje s roditeljima putem pisanih oblika informiranja: WEB stranica Roditeljski kutići Letci, brošure, plakati Mape skupine E- oglasna ploča (skupina Iris) Indikatori kvalitete: uključenost roditelja u ponuđene oblike suradnje iskazani interes i inicijativnost roditelja ciljane, specifične procjene roditelja i odgajatelja u vezi kvalitete provedbe bitnih zadaća u radu s djecom U cilju razvijanja zajedništva i partnerskog odnosa s roditeljima realizirani su sljedeći grupni oblici rada s roditeljima: 6.1 Roditeljski sastanci Na razini vrtića Dobro došli u DV Srednjaci,plenarni roditeljski sastanak, 13. lipanj Zrelost i spremnost djece za školu, tribina za roditelje, dr. spec. školske medicine Sebastijan Cunjac, predstavnici OŠ Josipa Račića ( pedagoginja i psihologinja) te psihologinja, logopedinja i pedagoginja vrtića, ožujak Prezentacija Programa Djeca u prirodi za roditelje djece školskih obveznika, pedagoginja i zdravstvena voditeljica, travanj Na razini odgojne skupine Prema Godišnjem planu i programu rada vrtića, roditeljski sastanci su se trebali održati 4 puta godišnje ( rujan, studeni, veljača i svibanj ). Ukupan broj realiziranih roditeljskih sastanaka je 80. Prosječno su održana 4 roditeljska sastanka po skupini. Odgojne skupine Potočnice i Neveni održale su po 6 sastanaka. Riječ je o oglednim satovima za roditelje u 65

67 odgojnoj skupini koja provodi glazbeni program (Neveni) i jasličkoj skupini koja je na tri roditeljska sastanka videozapisima prezentirala aktivnosti u skupini (Potočnice). Prema procjenama odgajatelja, roditelji su se dobro odazivali na roditeljske sastanke na razini odgojne skupine. Prosječna posjećenost iznosi 77%. PREGLED ZASTUPLJENOSTI ODREĐENIH TIPOVA RODITELJSKIH SASTANAKA TIP RODITELJSKOG SASTANKA BROJ REALIZIRANIH R.S. Informativno - predavački 27 Komunikacijski 7 Radionice 16 Zajednička druženja 20 Video zapis/ Ogledni (sportski,engleski, glazbeni) 10 UKUPNO 80 Sve odgojne skupine realizirale su prvi roditeljski sastanak u rujnu ili listopadu. Prvi sastanci bili su informativno - predavačkog tipa, a u cilju upoznavanja roditelja sa psihofizičkim osobinama djeteta u određenoj dobi te planom i programom rada u tekućoj pedagoškoj godini. Ostali roditeljski sastanci održani su kako je i planirano u Godišnjem planu i programu rada vrtića. Kao što je vidljivo iz grafičkog prikaza, ove godine primjetan je blaži pad broja održanih roditeljskih sastanaka u odnosu na prošlu pedagošku godinu, osim broja zajedničkih druženja (porast s 9 na 10). Grafički prikaz: Broj održanih roditeljskih sastanaka 2016./2017. i 2017./2018.g. Teme roditeljskih sastanaka su djelomično bile povezane s realizacijom bitnih zadaća odgojno obrazovnog rada. 66