SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET MAJA RUKAVINA PRISTUPANJE REPUBLIKE HRVATSKE EUROPSKOJ MONETARNOJ UNIJI DIPLOMSKI RAD Rijeka, 2013.

Величина: px
Почињати приказ од странице:

Download "SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET MAJA RUKAVINA PRISTUPANJE REPUBLIKE HRVATSKE EUROPSKOJ MONETARNOJ UNIJI DIPLOMSKI RAD Rijeka, 2013."

Транскрипт

1 SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET MAJA RUKAVINA PRISTUPANJE REPUBLIKE HRVATSKE EUROPSKOJ MONETARNOJ UNIJI DIPLOMSKI RAD Rijeka, 2013.

2 SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET PRISTUPANJE REPUBLIKE HRVATSKE EUROPSKOJ MONETARNOJ UNIJI DIPLOMSKI RAD Predmet: Međunarodne financije Voditelj: Prof.dr.sc. Dragoljub Stojanov Student: Maja Rukavina Studijski smjer: Međunarodno poslovanje Matični broj: Rijeka, ožujak 2013.

3 Sadržaj 1. UVOD PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAŽIVANJA RADNA HIPOTEZA SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA ZNANSTVENE METODE STRUKTURA RADA RAZVOJ EUROPSKOG MONETARNOG SUSTAVA NASTANAK EKONOMSKE I MONETARNE UNIJE Stupnjevi razvoja EMU-a Maastrichtski kriteriji kriteriji konvergencije Monetarni agregati europske monetarne unije Teorija optimalnog valutnog područja Koristi i troškovi ekonomske i monetarne unije Budućnost EMU-a EUROPSKA CENTRALNA BANKA (ECB) Organizacijska struktura Europske centralne banke Monetarna politika ECB-a Institucionalna neovisnost Europske centarlne banke EUROPSKI MONETARNI SUSTAV (ERM I) ZASNOVAN NA ECU ERM II U EUROPSKOJ MONETARNOJ UNIJI ZASNOVAN NA EURU EURO ZAJEDNIČKA VALUTA ZEMALJA EUROPSKE MONETARNE UNIJE POVIJESNI PREGLED NASTANKA EURA Uvođenje eura Euro kovanice i novčanice... 32

4 Zamjena nacionalne valute eurom u članicama EMU-a ULOGA EURA KAO MEĐUNARODNE VALUTE EUROZONA I EURO U UVJETIMA RECESIJE Zahvaćenost eurozone financijskom krizom Budućnost eura PRISTUPANJE REPUBLIKE HRVATSKE EUROPSKOJ MONETARNOJ UNIJI PROCES INTEGRACIJE HRVATSKE U EUROPSKU UNIJU Tijek pregovora Republike Hrvatske s Europskom unijom Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju ISPUNJENJE KRITERIJA ZA ČLANSTVO U EUROPSKOJ MONETARNOJ UNIJI Javni dug Hrvatske Stabilnost cijena Deficit proračuna Dugoročne nominalne kamatne stope Stabilnost tečaja PREDNOSTI I IZAZOVI HRVATSKE GLEDE ULASKA U EMU UVOĐENJE EURA U REPUBLIKU HRVATSKU Efekti eura na bankarski sektor Republike Hrvatske Učinci eura na poduzetništvo Učinci eura na građane ZAKLJUČAK LITERATURA POPIS TABLICA POPIS GRAFIKONA POPIS SHEMA POPIS GRAFOVA... 63

5 1. UVOD Ovaj diplomski rad nosi naziv Pristupanje Hrvatske Europskoj monetarnoj uniji. U ovom dijelu rada se obrazlažu međusobno povezani dijelovi uvoda: 1) problem, predmet i objekt istraživanja, 2) radna hipoteza, 3) svrha i ciljevi istraživanja, 4) znanstvene metode i 5) struktura rada PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAŽIVANJA Problem istraživanja od kojeg se polazi u ovom diplomskom radu je ulazak Hrvatske u Europsku monetarnu uniju, kada bi se euro mogao uvesti u Republiku Hrvatsku kao nacionalna valuta i zamijeniti hrvatsku kunu te kako će to utjecati na već uzdrmano hrvatsko gospodarstvo. Predmet istraživanja je istražiti i odrediti relevantne povijesne, gospodarske i političke okolnosti koje su dovele do formiranja Europske monetarne unije te prednosti i nedostaci uvođenja zajedničke valute, eura te u konačnici perspektiva pristupanja Hrvatske toj ekonomsko monetarnoj uniji. Objekti istraživanja su: europski monetarni sustav, euro, eurozona 1.2. RADNA HIPOTEZA Na temelju već definiranog problema i predmeta istraživanja postavljena je radna hipoteza. Iako je pristupanje Europskoj monetarnoj uniji te uvođenje eura u nekim zemljama EMU-a pridonijelo gospodarskom razvoju, u onim zemljama koje su najbliže Hrvatskoj dovelo je od raspada cjelokupnog financijskog ustroja. Postavlja se pitanje treba li slijediti njihov primjer? Konzistentnim spoznajama o stanju na području Republike Hrvatske, pristupanje Europskoj monetarnoj uniji neće riješiti aktualnu krizu u državi.

6 1.3. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA Svrha i ciljevi istraživanja ovog diplomskog rada jest kronološki prikazati razvoj europskog monetarnog sustava, razvojne procese uvođenja eura, prednosti i nedostatke koje pruža Europska monetarna unija, ukazati na poziciju koju euru zauzima na svjetskom tržištu, kako protječu pregovori Hrvatske s EMU te kada bi se moglo očekivati uvođenje eura, a shodno tome koji su pretpostavljeni učinci, tj. opasnosti zamjene nacionalne valute s eurom. Za rješavanje problema i predmeta istraživanja, dokazivanja postavljene hipoteze i ostvarivanje svrhe i ciljeva istraživanja, potrebno je odgovoriti na sljedeća pitanja: Kako je nastala Europska monetarna unija, koji su stupnjevi razvoja EMU-a? Kako funkcionira Europska centralna banka? Kako je tekao proces stvaranja eura? Kako se Hrvatska priprema za ulazak u Europsku monetarnu uniju? Koji su pretpostavljeni pozitivni ili negativni učinci zamjene nacionalne valute eurom? 1.4. ZNANSTVENE METODE U pisanju diplomskog rada, istraživanju i formuliranju rezultata istraživanja korištena je odgovarajuća kombinacija znanstvenih metoda: metoda analize i sinteze, induktivna i deduktivna metoda, komparativna metoda, empirijska metoda, deskriptivna metoda te metoda kompilacije.

7 1.5. STRUKTURA RADA Rezultati istraživanja predočeni su u pet međusobno povezanih dijelova. U prvom dijelu, UVODU, navode se problem, predmet i objekt istraživanja, radna hipoteza, svrha i ciljevi istraživanja, znanstvene metode i obrazlaže se struktura rada. U drugom dijelu pod nazivom, RAZVOJ EUROPSKOG MONETARNOG SUSTAVA, opisuje se nastanak Europske monetarne unije, funkcioniranje Europske središnje banke te europski monetarni sustavi (ERM I i ERM II). Treći dio, EURO ZAJEDNIČKA VALUTA ZEMALJA EUROPSKE MONETARNE UNIJE, obrazlaže povijest nastanka eura, opisuje eurozonu i euro u uvjetima financijske krize, te važnost eura kao međunarodne valute. Pretposljednji, četvrti dio naziva se PRISTUPANJE REPUBLIKE HRVATSKE EUROPSKOJ MONETARNOJ UNIJI. U tom dijelu se opisuje proces integracije Hrvatske u Europsku uniju, kako se odvijali pregovori za članstvo te Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Nadalje su istraženi i obrađeni kriteriji koje je potrebno zadovoljiti prije ulaska u Europsku monetarnu zajednicu te kako se Hrvatska snalazi u zadovoljavanju tih uvjeta. Prednosti i izazovi ulaska Hrvatske u Europsku monetarnu uniju te koje će efekte imati uvođenje eura u Hrvatsku su također opisani u ovom dijelu rada. Posljednji dio ZAKLJUČAK, predstavlja sintezu rezultata istraživanja kojima je dokazana radna hipoteza.

8 2. RAZVOJ EUROPSKOG MONETARNOG SUSTAVA Eurozona prokušan je novi međunarodni okvir, originalan u svakom slučaju, mora se održavati na životu i koji mora evoluirati, nadjačati tenzije, konflikte i ekonomske perturbacije s kojima će se neminovno sukobiti, jer nepoznanice su mnogobrojne. Ekonomska i monetarna unija napredniji je stupanj ekonomske integracije Europske unije koji implicira zajedničku monetarnu politiku i usko koordinirane ekonomske politike zemalja članica ( Host, Kandžija, 2001, str.1263). U nastavku rada se pobliže opisuje: 1) nastanak ekonomske i monetarne unije, 2) funkcioniranje Europske centralne banke, 3) Europski monetarni sustav (ERM I) zasnovan na ECU i 4) ERM II u Europskoj monetarnoj uniji zasnovan na EURU NASTANAK EKONOMSKE I MONETARNE UNIJE Europska ekonomska i monetarna unija (EMU) sporazum je između europskih narodasudionika o zajedničkom korištenju jedne valute, eura, i jednog ekonomskog skupa pravila s postavljenim uvjetima o fiskalnoj odgovornosti. EMU se zasniva na zajedničkom tržištu proizvoda i usluga koje je potrebno za njegovo dobro funkcioniranje, jer variranje tečaja između valuta zemalja članica sputava međuutjecaj tržišta kapitala, perturbaciju tržišta poljoprivrednih proizvoda i sprječava zajedničko industrijsko tržište da potpuno objedini unutrašnje tržište (Host, Kandžija, 2001, p.1263). Trenutačno postoji 27 zemalja članica s različitim stupnjevima integracije u EMU. Šesnaest članica usvojilo je euro: Austrija, Belgija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Portugal, Slovenija, Španjolska, od 1. siječnja Cipar i Malta i od 1. siječnja Slovačka. Tri zemlje članice Velika Britanija, Danska i Švedska, trenutačno nemaju planove o uvođenju eura. Ostale zemlje članice nalaze se u različitim fazama prihvaćanja eura i očekuje se da će se pridružiti Eurozoni u narednih 10 godina (Povijest: uvođenje eura, 2011). Tablica 1. prikazuje sadašnje članice EMU-a kroz osnovne pokazatelje iz godine.

9 Tablica 1. Članice EMU-a Površina (km2) Broj stanovnika (2012.) Udio stanovništa u EU27 (%) Prosjek BDP (EU25=100), AUSTRIJA ,7 129 BELGIJA ,2 119 CIPAR ,2 94 FINSKA ,1 114 FRANCUSKA ,0 108 GRČKA ,2 79 IRSKA ,9 129 ITALIJA ,1 100 LUKSEMBURG ,1 271 MALTA ,1 85 NIZOZEMSKA ,3 131 NJEMAČKA ,2 121 PORTUGAL ,1 77 SLOVAČKA ,1 73 SLOVENIJA ,4 84 ŠPANJOLSKA ,2 98 UKUPNO EMU ,8 - Izvor: Izrada autora prema podacima preuzetima sa Eurostata, Iz tablice 1. je vidljivo kako je EMU prilično raznoliko područje u kojem najveća članica, Njemačka, ima 200-tinjak puta više stanovnika od najmanje Malte, a ta ista Malta je površinom manja od Francuske 1720 puta. Vrlo je bitno da se zemlje članice međusobno razlikuju i po stupnju gospodarskog razvoja; tako je Luksemburg oko 150% iznad prosjeka EU-a po BDP-u po glavi stanovnika, dok Malta i Portugal zaostaju za tim prosjekom oko 30%. Stvaranje europske Ekonomske i monetarne unije (EMU) utemeljeno je na idejama o povezivanju i suradnji europskih zemalja, čiji se suvremeni počeci pojavljuju poslije

10 okončanja Drugog svjetskog rata. Jedan od začetnika ideje o ujedinjenju Europe, britanski premijer Winston Churchill, svojom je vizijom državnika, sudionika Drugog svjetskog rata, uvidio značenje europskog zajedništva u okvirima novih svjetskih odnosa. Prvi značajan dogvor i formalne naznake jačeg ekonomskog povezivanja europskih zemalja nalaze se u Schumanovoj deklaraciji iz godine. Robert Schuman, francuski ministar vanjskih poslova, predložio je povezivanje Francuske i Njemačke u području industrije ugljena i čelika, koje će ostati otvoreno i ostalim europskim državama. Prvi formalni oblik međudržavnog povezivanja bilo je osnivanje Europske zajednice za ugljen i čelik godine. Svaki idući sporazum bio je korak bliže ostvarenju cilja ekonomske unije, koji je tekao u nekoliko integrativnih stupnjeva. Tijekom tih stupnjeva uklanjala su se ograničenja slobodnom kretanju ljudi, robe, uluga i kapitala ( Vujčić, 2003, str.40). Kao posljedica Drugog svjetskog rata, većina valuta industrijskog svijeta bila je usko vezana uz američki dolar prema takozvanom zlatnom standardu u sustavu Bretton Woods. Osnovni principi Bretton Woodskog sustava su (Baban, Marijanović, 1998, str.391): 1. sustav fiksnih deviznih tečajeva 2. primjena odredbe rijetke valute 3. pul međunarodne likvidnosti je Međunarodni monetarni fond 4. zlatu se daje odgovarajuće mjesto u sklopu međunarodnog monetarnog sustava Nadmoćnost dolara i nasilna devalvacija nekolicine europskih valuta natjerala je europske političare da potraže rješenje za ovu nejednakost većom ekonomskom integracijom između europskih naroda. Planovi o jedinstvenoj europskoj valuti započeli su godine s Barreovim izvješćem koje je izdalo tadašnjih šest članica Europske ekonomske zajednice (EEZ). Kasnije iste godine održan je sastanak čelnika država ili vlada u Hagu kako bi se isplaniralo stvaranje ekonomske i monetarne unije. Tada je odlučeno da se Europska zajednica u uvjetima sve veće svjetske nestabilnosti mora transformirati u monetarnu uniju, čime su postavljeni prvi temelji EMU-a. Postupak je odgođen zbog propasti sustava Bretton Woods godine, nakon što je predsjednik Nixon donio odluku o

11 nemogućnosti konvertiranja dolara u zlato te nakon krize s naftom godine (Povijest: uvođenje eura, 2011). Sustav zmije u tunelu kreiran je godine i bilo je to operativno rješenje za održanje međusobne stabilnosti tečajeva europskih valuta. Njegovo je značenje bilo dvojako jer je osim smanjenja tečajnih fluktuacija zahtijevao i određenu stabilnost u odnosu na dolar, kako bi se prebrodila svjetska monetarna kriza. Kretanje međusobnih tečajeva valuta europskih zemalja određeno je u rasponu od 2,25% u oba smjera u odnosu na središnji paritet, a i ograničene su fluktuacije prema dolaru U međuvremenu se EEZ proširila na devet država, od kojih mnoge nisu bile spremne odreći se svojih nacionalnih valuta. Ideja o monetarnom ujedinjenju Europe napokon je ostvarena u posljednjem desetljeću 20. stoljeća. (Vujčić, 2003, str.42) Stupnjevi razvoja EMU-a Prihvaćanjem Delorsova izvješća u lipnju godine na konferenciji Europskog vijeća u Madridu definirane su tri etape u procesu stvaranja Ekonomske i monetarne unije koje su u nastavku prikazane tablicom 2. Tablica 2. Stupnjevi razvoja Europske monetarne unije 1. STUPANJ 2. STUPANJ 3. STUPANJ Liberalizacija tokova kapitala Koordinacija ekonomskih, financijskih i monetarnih politika Europski monetarni institut Autonomija nacionalnih središnjih banaka Scenarij tranzicije Ime valute: euro FAZA A FAZA B FAZA C Europska Fiksirane Konverzija središnja stope novčanica banka i Početak i kovanica europski provođenja u euro sustav monetarne središnjih politike banaka Knjižni euro 1. VII I XII VI I I Izvor: Vujčić, 2003, str.47 U prvoj etapi, do početka godine, trebalo je ojačati suradnju među središnjim bankama zemalja EU kako bi se u drugoj etapi mogao osnovati Europski sustav središnjih banaka (ESSB). Treći, završni stupanj razvoja monetarne unije povezan je s neopozivim fiksiranjem tečajeva nacionalnih valuta i stvaranjem nove, jedinstvene

12 europske valute. Tablica 2. opisuje tri stupnja razvoja Ekonomske i monetarne unije. Prvi korak u provedbi Delorsova plana učinjen je godine kada su ukinuta sva kapitalna ograničenja među zemljama članicama EU, odnosno liberalizirani tokovi kapitala. Potaknuta je i jača koordinacija međusobnih ekonomskih politika, posebno s financijskog, monetarnog i finalnog aspekta, čime i formalno započinje prvi stupanj u razvoju Europske monetarne unije (Vujčić, 2003, str.43). U Maastrichtu je odlučeno da će i drugi stupanj razvoja EMU-a započeti 1. siječnja godine te da će sve do trećega stupnja neće doći do prenošenja ovlasti iz domene monetarne politike na nadnacionalnu instituciju. Značenje drugog stupnja razvoja EMU-a je u stvaranju svih neophodnih uvjeta je jednostavan i elegantan prelazak u monetarnu uniju. U toj je pripremnoj etapi bilo potrebno osigurati temelje stabilne i neovisne središnje banke buduće unije te je stoga ojačana neovisnost nacionalnih središnjih banaka. Neovisnost se u prvom redu ogleda u zabrani financiranja proračunskih deficita iz primarne emisije i usklađenosti ciljeva nacionalnih središnjih banaka s ciljevima Europske središnje banke (ESB). Doprinos drugog stupnja je i osnivanje Europskog monetarnog instituta (EMI) koji je prethodnica ESB-a. Značajan događaj u drugom stupnju razvoja EMU-a bila je konferencija Europskog vijeća u Madridu godine. Na njoj je definiran scenarij tranzicije prema monetarnoj uniji te su određeni točni datumi početka i završetka svake od pojedinih podfaza završnog dijela stvaranja zajedničke europske valute. Odabrano je i ime novog europskog novca, određeno je da će se zvati euro te će se sastojati od sto manjih jedinica, nazvanih centi. U prvoj fazi, nazvanoj faza A, bilo je potrebno obaviti sve pripreme za uvođenje eura kao bezgotovinskog novca. Europska središnja banka stvorena je odmah nakon određivanja zemalja članica (Vujčić, 2003, str ). Početak druge faze u uspostavi zajedničke europske valute, faze B, znači i ulazak u treći stupanj razvoja EMU-a. On je započet fiksiranjem tečajeva nacionalnih valuta prema euru. Euro je pravni nasljednik ecua, europske obračunske jedinice te je određeno da će njegova vrijednost odgovarati vrijednosti ecua u odnosu 1:1. Tržišni tečaj in valuta prema ecuu na dan 31. XII godine poslužio je za određivanje fiksnih stopa konverzije, u skladu sa zahtjevom o propisanom odnosu. 1. siječnja godine prvi je dan u životu eura jer od tog trenutka nacionalne valute postaju samo denominacije eura, u fiksnom i nepovratnom

13 omjeru. Početak posljednje faze, faze C, u procesu uvođenja eura, gotovinske konverzije i početka korištenja eura u gotovinskim transakcijama određen je za 1. siječnja godine (Vujčić, 2003, str ). Tablicom 3. prikazane su fiksno utvrđene konverzijske stope nacionalnih valuta prema euru. Tablica 3. Fiksni tečajevi valuta koje su zamijenjene eurom 1. siječnja godine NAZIV VALUTE SIMBOL 1 EURO VRIJEDI: AUSTRIJSKI ŠILING ATS BELGIJSKI FRANAK BEF FINSKA MARKA FIM FRANCUSKI FRANAK FRF GRČKA DRAHMA GRD IRSKA FUNTA IEP TALIJANSKA LIRA ITL LUKSEMBURŠKI FRANAK LUF NIZOZEMSKI GULDEN NLG NJEMAČKA MARKA DEM PORTUGALSKI ESKUDO PTE ŠPANJOLSKA PESETA ESP Izvor: Euro novčanice i kovanice, Maastrichtski kriteriji kriteriji konvergencije Kriteriji konvergencije ili, kako se još nazivaju, kriteriji iz Maastrichta kriteriji su koje moraju zadovoljiti zemlje članice EU kako bi ušle u treću fazu Ekonomske i monetarne

14 unije i uvele euro. Ti su kriteriji razrađeni na osnovi odredbi članka 121 Ugovora o Europskoj uniji. Dakle, one zemlje članice koje se spremaju uvesti euro moraju zadovoljiti sva četiri sljedeća kriterija (Kesner- Škreb, 2006, p.1): 1. Inflacija - Članice EMU moraju dokazati da mogu održavati stabilnost cijena. Tijekom jedne godine prije provjere spremnosti za članstvo, inflacija ne smije prelaziti za više od 1,5 postotka prosjek inflacije u (najviše) tri postojeće članice EMU s najnižom inflacijom. Stopa inflacije mjerit će se indeksom potrošačkih cijena, a uzimat će se u obzir razlike u nacionalnim definicijama, 2. Kamatna stopa - Tijekom jedne godine prije provjere spremnosti za članstvo kandidat za EMU mora postići kamatnu stopu na dugoročne državne obveznice (ili slične vrijednosnice) koja ne prelazi više od 2 postotka odgovarajuću kamatnu stopu u (najviše) tri postojeće članice EMU s najnižom inflacijom, 3. Tečaj - Tijekom najmanje dvije godine prije provjere spremnosti za članstvo kandidat za EMU mora održavati tečaj domaće valute prema euru unutar granica od 15% iznad ili ispod srednjega tečaja po kojemu će se zemlja priključiti Tečajnome mehanizmu Europskoga monetarnog sustava. Kad je jednom unutar ERM-a, kandidat za EMU ne smije tijekom dvije godine devalvirati svoju valutu na vlastitu inicijativu, 4. Deficit proračuna opće države ne može prelaziti 3% BDP-a, ili mora biti u tendenciji znatnog opadanja, ili može samo privremeno biti iznad (ali još uvijek blizu) razine od 3% BDP-a. Razina bruto zaduženosti opće države (izražena u tržišnim cijenama) ne može prelaziti 60% BDP-a, ili mora pokazivati tendenciju dovoljno brzog opadanja prema toj razini. Potrebno je, međutim, naglasiti da te uvjete treba ispuniti tek nakon što buduće članice EU provedu određeno vrijeme - najmanje dvije godine - u Tečajnome mehanizmu (ERM) Europskoga monetarnog sustava. Iako su na prvi pogled uvjeti postavljeni vrlo precizno, u njih je ugrađena određena fleksibilnost. To se osobito odnosi na visinu javnoga duga odnosno tendenciju smanjenja duga. Austrija, Belgija, Grčka, Italija i

15 Nizozemska ušle su u EMU s udjelom javnog duga u BDP-u većim od 60%, a do kraja samo je Nizozemska smanjila zaduženost ispod te razine. Italija je također imala problema s ispunjavanjem kriterija proračunskog deficita, koji je od do u prosjeku iznosio 9% BDP-a. Stoga je kao kriterij za ulazak u EMU uzeto obećanje (naknadno ispunjeno) da će deficiti za i biti manji od 3%. No kada je u pitanju Hrvatska, bilo bi mudrije ispuniti sve kriterije, jer je vjerojatnost da će Europska komisija u proširenoj EU biti posebno blagonaklona prema Hrvatskoj vrlo malena (Mihaljek, 2003, p.30) Monetarni agregati Europske monetarne unije Monetarni agregati predstavljaju mjerila ukupne količine novca u opticaju i najčešće se definiraju kao skup financijskih aktiva istog stepena likvidnosti. Pošto promjene u ukupnoj ponudi novca i stopa rasta ponude novca jesu povezane važnim makroekonomskim veličinama, tako je i jedan od osnovnih zadataka monetarne politike postizanje optimalne ponude novca (Monetarni agregati, 2012). Europska monetarna unija ima tri monetarna agregata čije su obveze u nastavku prikazane tablicom 4. Tablica 4. Monetarni agregati Europske monetarne unije Izvor: Monetarna politika u EU, U tablici 4. su prikazane strukture agregata M1, M2 i M3. U nastavku će se pobliže analizirati navedeni agregati.

16 M1-gotov novac, sredstva koja se mogu odmah pretvoriti u gotov novac ili iskoristiti za bezgotovinsko plaćanje, kao npr. prekonoćni depoziti (Monetarna politika u EU, 2010). Grafikonom 1. je prikazana struktura agregata M1 u Europskoj monetarnoj uniji. Grafikon 1: Struktura M1 u EMU Izvor: Monetarna politika u EMU, Grafikon 1. prikazuje strukturu agregata M1 i vidljivo je da se taj agregat sastoji od novca u opticaju i zauzima udio od 18% dok prekonoćni depoziti zauzimaju udio od 82%. M2 (prijelazni novac) - M1 uvećano za depozite s dospijećem do dvije godine i depozite koji se mogu podignuti u roku tri mjeseca od trenutka najave. Ovisno o stupnju unovčivosti takvi depoziti mogu biti zamijenjeni za neku komponentu iz agregata M1. U nekim slučajevima mogu se pojaviti određena ograničenja, kao što je npr. potreba za najavom povlačenja uz prethodnu predbilježbu, kašnjenja i odgode, naknade i penali. Ovaj monetarni agregat zaslužuje posebnu pozornost kako analitičara tako i regulatora monetarnih agregata, jer osim gotovine sadrži veoma likvidne depozite (Monetarna politika u EU, 2010). Grafikonom 2. u nastavku se prikazuje struktura agregata M2 u Europskoj monetarnoj uniji.

17 Grafikon 2. Struktura M2 u EMU Izvor: Monetarna politika u EU, Grafikon 2. prikazuje strukturu agregata M2 iz koje je vidljivo da najveći udio zauzimaju prekonoćni depoziti sa 41%, depoziti s rokom dospijeća do 2 godine su drugi po udjelu u strukturi sa 31%, depoziti koji se mogu povući uz prethodnu najavu u roku od 3 mjeseca imaju udio 19% dok novac u optjecaju zauzima najmanji udio od 9%. M3 predstavlja najširi monetarni agregat u Eurozoni koji obuhvaća sredstva koja se nalaze u M2 i utržive financijske instrumente koje emitiraju monetarne institucije i njegova struktura je prikazana grafikonom 3 u nastavku. Određeni instrumenti novčanog tržišta s rokom dospijeća do godine dana, a posebice udjeli u fondovima novčanog tržišta i ugovori o ponovnom otkupu (repo ugovori) uključeni su u ovaj agregat. Kao rezultat njihovog uključivanja M3 je manje podložan zamjenama između različitih oblika likvidnih sredstava negoli uže definicije novca, pa je zbog toga mnogo stabilniji (Monetarna politika u EU, 2010).

18 Grafikon 3. Struktura M3 u EMU Izvor: Monetarna politika u EU, Struktura agregata M3 se sastoji od sedam dijelova kao što je vidljivo iz grafikona 3. Najveći udio zauzimaju prekonoćni depoziti, 35,18%. Depoziti s rokom dospijeća do 2 godine zauzimaju 26,53% dok depoziti koji se mogu povući uz prethodnu najavu u roku od 3 mjeseca imaju udio 16,59%, najmanji udio ima novac u optjecaju i to 2,85% Teorija optimalnog valutnog područja Teorija optimalnog valutnog područja pruža teorijsku podlogu za donošenje odluke o optimalnome režimu deviznoga tečaja za određenu zemlju, razmatra ulogu tečajnog prilagođavanja neravnoteže bilance plaćanja te daje temelje za formiranje novih ili proširenje postojećih monetarnih unija. Optimalno valutno područje formira skupina zemalja koja pomoću jedinstvene valute i zajedničke monetarne politike može najdjelotvornije postići maksimalno društveno blagostanje, odnosno koja ispunjava sve kriterije optimalnosti područja te postiže tri makroekonomska cilja: punu zaposlenost, stabilnu razinu cijena i uravnoteženu bilancu plaćanja. Temelje ove teorije postavili su R.A. Mundell, R.I. McKinnon i P.B. Kenen (Cvečić, Kandžija, 2008, str.179). Optimalnost se definira kriterijima teorije optimalnog valutnog područja koji uključuju

19 mobilnost rada i drugih faktora proizvodnje, fleksibilnost cijena i nadnica, ekonomsku otvorenost, diversifikaciju u proizvodnji i potrošnji, sličnost inflacijskih stopa te fiskalnu i političku integraciju. Teorija optimalnog valutnog područja može se razmatrati kao dio problematike vezane uz izbor optimalnog deviznog režima. Ona se bavi uglavnom izborom između čistog fluktuirajućeg i fiksnog deviznog tečaja, ne uzimajući u obzir moguća intermedijarna rješenja (Bilas, 2005, str. 39). Graf 1. prikazuje dva kriterija koja se navode ključnima u ostvarivanju neto koristi od formiranja valutne unije: međusobna trgovina zemalja članica i korelacija među njihovim dohocima. Zemljama koje imaju slične dohotke i visok stupanj međusobne trgovine isplati se formiranje valutne unije. Graf 1. Ključni kriteriji za formiranje monetarne unije Izvor: Izrada studenta prema Mongelli, 2002, str. 38 Iz grafa 1. je vidljivo to da što je veća korelacija dohodaka među potencijalnim članicama unije, odnosno što imaju sličnije dohotke i što je njihova međusobna trgovina intenzivnija odnosno stupanj otvorenosti veći, prednosti uvođenja zajedničke valute dominiraju, odnosno uvođenje zajedničke valute je optimalno za navedenu grupu zemalja. Što je manji stupanj međusobne trgovine među članicama i što su razlike u dohocima veće, to nedostaci uvođenja zajedničke valute dominiraju.

20 Vezano uz ključne kriterije za formiranje monetarne unije postoje dva suprotna stajališta (Bilas, 2005, str:47-48): hipoteza o specijalizaciji i hipoteza o endogenosti optimalnog valutnog područja. Hipoteza o specijalizaciji vuče korijene iz teorije vanjske trgovine i tvrdi: kako zemlje postaju više integrirane i njihova recipročna otvorenost raste, rast će i specijalizacija u proizvodnji onih dobara i usluga u kojima određena zemlja ima komparativne prednosti. To će dovesti do toga da će članice unije biti manje diversificirane i ranjivije na šokove ponude. Hipoteza o endogenosti optimalnog valutnog područja tvrdi kako postoji pozitivna veza između korelacije dohotka i trgovinske integracije. Glavni je argument kako monetarna integracija smanjuje trgovinske troškove zbog eliminacije troškova od volatilnosti deviznog tečaja. Uvođenje zajedničke valute uklanja mogućnost budućih kompetitivnih devalvacija, potiče strane direktne investicije i građenje dugoročnih veza čak i političkih. To povećava i potiče recipročnu trgovinu, ekonomsku i financijsku integraciju te sinkronizaciju poslovnih ciklusa među tim zemljama. Ozbiljan problem kod formiranja monetarnih unija je nedovoljna konvergencija, što čini tranziciju k monetarnoj uniji mnogo rizičnijom za same zemlje. Što zemlja dosegne viši stupanj konvergencije, više će koristi imati od same integracije, više će joj odgovarati zajednička politika i manje će biti podložna nepovoljnim utjecajima zajedničke politike, kao i eventualnim vanjskim šokovima. Od nastanka Europske monetarne unije često se testiraju kriteriji teorije optimalnog valutnog područja kako bi se ustanovilo da li ih EMU ispunjava, a posebno se poklanja pažnja novim članicama EU i potencijalnim kandidatkinjama. Ti kriteriji uključeni su u mnogo šire postavljene kriterije realne, nominalne i strukturne konvergencije. Neke zemlje su na zavidnoj razini konvergencije, dok druge opet zaostaju, no kako bi se smanjili troškovi i rizici formiranja monetarne unije te osigurala stabilnost jedne takve unije,potrebno je postići visok i održiv stupanj konvergencije (Bilas, 2005, str.48).

21 Koristi i troškovi ekonomske i monetarne unije Jedan od temeljnih poticaja stvaranju jedinstvene monetarne politike bila je tvrdnja da će koristi od zajedničke valute nadmašiti eventualne troškove. U ovome poglavlju se opisuju koristi,a samim time i troškovi ulaska u ekonomsku i monetarnu uniju. Koristi od ulaska u EMU (EU prednost ili propast, 2011): 1. smanjeni transakcijski troškovi - Europska komisija procjenjuje :1/4-1/2% GDP, 2. povećava se transparentnost cijena što smanjuje diskriminaciju cijenama i time segmentaciju tržišta, a sve to utječe na povećanje konkurentnosti na tržištu. Međutim, potpuno izjednačavanje cijena na različitim tržištima malo vjerojatno zbog PDV-a i barijera za arbitražu i price to market, 3. Eliminiran rizik promjene nominalnog deviznog tečaja (smanjena varijabilnost i realnog deviznog tečaja). Ali, koliko je to poželjno? Moguće povećanje trgovine i tijekova kapitala (efikasnija alokacija resursa) između EM U zemalja zbog smanjenog rizika, 4. Kako nema više monetarnih vlasti već samo jedna postoje potencijalni dobici zbog nepostojanja loše koordinacije monetarnih politika. 5. Zemlje sa lošom inflacijskom reputacijom mogu tu lošu reputaciju izgubiti kada uđu u monetarnu uniju sa stabilnom inflacijom ( primjer Italije), 6. Šira upotreba zajedničke valute kao svjetske rezerve likvidnosti povećava inflacijski porez za EMU. Troškovi ulaska u EMU (EU prednost ili propast, 2011): 1. Mikroekonomski troškovi uzrokovani administrativnim i pravnim troškovima zbog potrebe da se svi ugovori prevedu na novu novčanu jedinicu. Troškovi zamjene valuta i financiranja nove supranacionalne organizacije (ECB), 2. Gubitak monetarne nezavisnosti/deviznog tečaja kao sredstva makroekonomske prilagodbe na asimetrične šokove (nagle promjene u ekonomskim uvjetima koje imaju različiti utjecaj na različite zemlje- npr. Istovremeni porast potražnje za Francuskim automobilima i pad potražnje za Njemačkim automobilima). Zbog toga bi trebalo ući u monetarnu uniju samo ako je vjerojatnost asimetričnih

22 šokova mala ili fleksibilnost nadnica i cijena velika ( u potonjem slučaju monetarna politika samo može utjecati na nominalni tečaj, a ne i na realni pa nije ni važna). Vjerojatnost asimetričnih šokova je veća za zemlje čije se gospodarske strukture značajno razlikuju. Međutim, ako zbog ulaska u EMU gospodarske strukture zemalja članica postaju sličnije (Frankel i Rose) to znači da će vjerojatnost asimetričnih troškova biti manja, a time i troškovi ulaska u EMU. Ako pak s prihvaćanjem zajedničke valute zemlje teže ka specijalizaciji u proizvodnji onih dobara kod kojih imaju komparativne prednosti učestalost asimetričnih šokova će se povećati, a time i troškovi ulaska u EMU, 3. Gubitak seignioraga zbog gubitka vlastite monetarne politike, 4. Potencijalni troškovi uzrokovani neodgovornim ponašanjem drugih vlada koje akumuliraju neodržive javne dugove i time potencijalno dovode do financijske krize koja može pogoditi sve zemlje članice unije, ili pak do povećanja kamatnih stopa na vrijednosne papire denominirane u eurima. U zaključku valja znati da koristi ulaska u EMU rastu što je trgovina zemlje sa tom regijom veća (što je veći udio međunarodne razmjene u GDP) i troškovi ulaska padaju kao raste otvorenost zemlje međunarodnoj trgovini Budućnost EMU-a Glavni problem EMU-a u nadolazećim godinama, što se tiče Unije kao cjeline, bit će europski u usporedbi s nacionalnim interesima. U siječnju Financial Times objavio je da većina građana Francuske, Italije i Njemačke smatra da je euro naštetio njihovim nacionalnim ekonomijama, dok je imao pozitivan utjecaj na ekonomiju EU u cjelini. Za razliku od toga, jedna druga anketa, provedena za International Herald Tribune, pokazala je povjerenje u euro. U skladu s anketom provedenom u ožujku godine, 89% osoba u Francuskoj i Italiji, 93% u Španjolskoj i 83% u Njemačkoj smatra da će euro biti standardna valuta u Europi godine (Ekonomska i monetarna unija, 2012). Međutim, u današnje doba se postavlja pitanje je li euro vrijedan spašavanja i koliko se to uopće isplati? Čak i najtvrdokorniji zagovaratelji jedinstvene valute sada priznaju da stvari ne stoje dobro te da situacija s eurom postaje sve gora. Grčka nikad nije smjela

23 ući u eurozonu. Francuska i Njemačka jurile su poput kočije s konjima kroz pravila koja su dizajnirana kako zaduživanje europskih vlada ne bi izmaklo kontroli. Eurozona bi se, ako ne želi doživjeti potpuni krah, morala osloniti na zajedničke resurse i to pomoću svojih velikih banaka te kroz izdavanje euroobveznica radi raspodjele tereta duga. Tvrdokorni zagovaratelji eura nisu uspjeli shvatiti da, iako su Irska i Španjolska poštivala fiskalna pravila u vezi s eurom, te su zemlje naprosto bile preranjive kad su u pitanju nekretnine, dok su Italija i Portugal uhvaćeni u zamku sporog rasta i padajuće konkurentnosti. Mnogi smatraju kako bi raspad mogao omogućiti pojedinim zemljama da vrate kontrolu nad vlastitom monetarnom politikom, a jeftinija će im valuta omogućiti da usklade nadnice sa produktivnošću radnika, barem na neko vrijeme. Zagovaratelji raspada zamislili su jedan vrlo optimističan scenarij, odnosno prijateljsko razdvajanje. Svaka bi vlada proglasila da se svi domaći ugovori koji se tiču depozita, kredita, plaća i cijena trebaju promijeniti u novu valutu. Sve to donekle dobro zvuči na papiru, no da bi se postiglo takvo stanje potrebni su ogromni troškovi. Čak i da cijeli proces s raspadom bude besprijekorno izveden, banke i poduzeća diljem kontinenta bi se raspala jer im se stanja u domaćoj i inozemnoj bilanci više naprosto ne bi poklapala. To bi pokrenulo tužbe, a vlade s deficitom bile bi prisiljene na brutalno smanjenje potrošnje ili tiskanje većih količina gotovine. I to je optimističan scenarij. No vjerojatnije je da će do raspada doći zbog poniranja cijena globalnih dionica, pada kvalitete, bijega banaka i kolapsa u proizvodnji. Devalvacija valute u slabim ekonomijama te aprecijacija u snažnim uništiti će bogate zemlje proizvođače. Kontrola kapitala nije dopuštena u Europskoj uniji a ukidanje eura je nezakonito, pa bi cijela unija zapala u pravni pakao. Neke bogatije zemlje mogle bi kroz obustavu jedinstvenih tržišta zaštiti svoje proizvođače te pokušati odvratiti ekonomske migrante ograničavanjem slobode kretanja. Prema tome, bez protoka ljudi, dobara i kapitala, malo bi toga ostalo od Europske monetarne unije (Budućnost Europske unije - raspad ili super država?, 2012).

24 2.2. EUROPSKA CENTRALNA BANKA (ECB) Europska središnja banka (European Central Bank - ECB) monetarna je vlast europske monetarne unije. Preteča ECB-a bio je Europski monetarni institut (EMI) osnovan godine sa zadaćom stvaranja preduvjeta za ulazak u treći stupanj razvoja EMU-a i uvođenje zajedničke valute. Njegovi su se zadaci odnosili na poboljšanje suradnje između nacionalnih središnjih banaka i koordinaciju monetarnih politika kako bi se stvorio okvir za provođenje jedinstvene monetarne politike. S uvođenjem eura, EMI je bio zamijenjen Europskom centralnom bankom ( Vujčić, 2003, p.56). Osnutak ECB-a bio je predviđen Ugovorom iz Maastrichta, kojim je pokrenut projekt stvaranja monetarne unije kao nadogradnje unutarnjeg tržišta EU. Svečano je osnovana 30. lipnja Odgovornost za provedbu europske monetarne politike preuzela je 1. siječnja Sjedište joj je u Frankfurtu. Glavni razlog njenog osnutka bilo je stvaranje monetarne unije s jedinstvenom valutom - eurom. Kako bi provodila svoju ulogu, ECB radi s "Europskim sustavom središnjih banaka" (ESCB) koji pokriva svih 27 zemalja Europske unije. Međutim, samo 17 od njih je dosad usvojilo euro. Tih 17 zemalja sačinjavaju "euro područje", a njihove središnje banke, zajedno s Europskom središnjom bankom, čine tzv. "Eurosustav" (Europska središnja banka, 2013) Organizacijska struktura Europske centralne banke Što se tiče tijela koji donose odluke, Europska se centralna banka sastoji od Upravnog vijeća Izvršnog odbora i Općeg vijeća. Navedena struktura je prikazana shemom 1. u daljnjem tekstu.

25 Shema 1. Organizacijska struktura Europske centralne banke Izvor: Izrada studenta prema podacima Europske centralne banke, Iz sheme 1. vidljivo je da se Upravno vijeće sastoji od predsjednika, potpredsjednika, 4 člana Izvršnog odbora i guvernera nacionalnih centralnih banaka članica EMU. Glavne zadaće Upravnog vijeća predstavljaju: donošenje odluka potrebnih kako bi se osiguralo izvođenje zadataka koji su postavljeni Eurosustavu, formuliranje monetarne politike područja EMU i uspostavljanje smjernica za implementaciju. Izvršni odbor se sastoji od predsjednika, potpredsjednika i druga 4 člana Izvršnog odbora. Glavnim odgovornostima Izvršnog odbora smatraju se: implementacija monetarne politike u skladu sa smjernicama i odlukama Upravnog vijeća i davanje potrebnih instrukcija

26 nacionalnim centralnim bankama, odgovornost za tekuće poslove Europske centralne banke i izvršavanje određenih zadataka ili moći koje su mu delegirane od strane Upravnog vijeća (uključuju regulacijske moći). Opće vijeće se sastoji od predsjednika, potpredsjednika i guvernera svih nacionalnih banaka članica EU. Opće vijeće doprinosi radu ECB-a na slijedeće načine: kroz jačanje koordinacije između ECB-e i nacionalnih centralnih banaka, ima savjetodavnu funkciju, skuplja statističke informacije i izrađuje godišnje izvještaje, obavlja potrebne pripreme za fiksiranje tečajeva u zemljama članicama koje još nisu prihvatile euro, donoseći odluke i propise o zapošljavanju u ECB (Bilas, Grgić, Šimović, 2006, str.12). Vođenje politike je u početku otežano jer još uvijek ne postoji pouzdan skup agregatnih ekonomskih pokazatelja za područje EMU. To je u prvom redu zbog problema konzistentnosti pojedinih nacionalnih statističkih podataka, ali i zbog nepostojanja zajedničke povijesti i kritične mase istraživanja koja počivaju na zajedničkim agregatima (Bilas, Grgić, Šimović, 2006, str.12) Monetarna politika ECB-a Monetarnu politiku za članice Europske ekonomske i monetarne unije provodi Europska centralna banka (ECB). Poj edine zemlje članice ne mogu voditi vlastitu monetarnu politiku. Osnovni cilj monetarne politike ECB je stabilnost cijena. Ugovorom iz Maastrichta se traži od centralnih banaka zemalja članica E(M)U da prethodno postignu visok stupanj neovisnosti kako bi mogle ući u Europski sustav centralnih banaka, odnosno kako bi država mogla ući u EMU. Centralna banka može biti neovisna sa stajališta korištenja instrumenata centralne banke i sa stajališta svojih preferencija. Europska centralna banka ne smije davati zajmove zemljama članicama. Što se tiče preferencija, centralna banka ima moć birati različite makroekonomske ciljeve koji se razlikuju od vladinih. Tako, cilj ECB ne mora nužno biti isti kao i onaj Vijeća ministara. ECB stavlja naglasak više na stabilnost cijena nego na output. Jedini cilj politike ECB je nulta inflacija. Ona sama definira koncept stabilnosti cijena. Političke odluke ECB utječu na živote i blagostanje preko 300

27 milijuna ljudi u EMU. Kapital Europske centralne banke iznosi negdje oko 5 bilijuna eura. Zemlje članice su davale iznose ovisno o njihovom BDP-u. Devizne rezerve iznose oko 40 bilijuna, zemlje su davale 15% u zlatu, 85% u dolarima i jenima. Odluke unutar ECB donose se većinski po pravilu jedan čovjek-jedan glas. Članovi upravljačkog vijeća ECB nisu predstavnici svojih zemalja i centralnih banaka, već se biraju kao individue. Neovisnost ECB implicira da ne postoji direktan utjecaj eksternih činitelja u procesu donošenja odluka. Bitna je jako i transparentnost, dostupnost podataka javnosti. ECB ima na raspolaganju brojne monetarne instrumente, posebno moć da određuje kratkoročne kamatne stope. To utječe na realne ekonomske agregate kao što su ekonomski rast, investicije i zaposlenost. ECB mora biti transparentna kako bi dobila kredibilitet u monetarnim odlukama i povjerenje koje je potrebno u EMU. Statutom ECB je utvrđeno da predsjednik mora prezentirati godišnje izvješća o aktivnostima ESCB i monetarne politike Europskom parlamentu. Primarni cilj ECB predstavlja održavanje stabilnosti cijena. Ostvarivanje toga krajnjeg cilja Europska središnja banka postiže prvenstveno određivanjem minimalnog kamatnjaka na glavne operacije refinanciranja komercijalnih banaka kod središnje banke, ali i kontrolom rasta monetarnog agregata M3. Stabilnost cijena je definirana kao godišnji porast harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena (HICP3) za ispod 2%4, dok donja granica nije eksplicitno navedena mada se i deflacija smatra kao odstupanje od cilja stabilnosti cijena. Strategija Eurosustava orijentirana je na srednji rok. Objašnjenja i makroekonomski argumenti na kojima se bazira ovaj cilj je činjenica da i inflacija i deflacija uzrokuju troškove u obliku smanjenja općeg ekonomskog blagostanja. Ostali ciljevi su podupiranje općih ekonomskih politika unije, održivi rast i visoka razina zaposlenosti. Referentnim agregatom, proglašen je monetarni agregat M3 (Ivanov, Lovrinović, 2003, str.32). Kao glavni zadaci Eurosustava (ECB i centralne banke zemalja članica EU) se navode slijedeći (Bilas, Grgić, Šimović, 2006, str. 11): 1. definiranje i implementacija monetarne politike na području EMU, 2. vođenje operacija konverzije,

28 3. držanje i upravljanje službenim rezervama zemalja članica, 4. promocija operacija finog prilagođavanja. Glavni instrumenti monetarne politike kojima se služi ECB (Bilas, Grgić, Šimović, 2006, str. 11): 1. operacije na otvorenom tržištu u što spadaju: - glavne operacije refinanciranja (imaju glavnu ulogu, izvode se svaka dva tjedna sa rokom dospijeća od dva tjedna), - dugoročnije operacije refinanciranja (izvode se svaki mjesec s rokom dospijeća tri mjeseca), - operacije finog prilagođavanja (brze i pravovremene akcije koje usmjeravaju trend tržišta u željenom smjeru), - strukturalne operacije (emisije zadužnica, reversne transakcije, izravne transakcije), 2. ustaljene pogodnosti kreditiranja banaka od strane ECB, 3. politika rezervi likvidnosti. Za provođenje jedinstvene monetarne politike u EMU od strane ECB potreban je značajan stupanj konvergencije zemalja članica kako bi se monetarna politika mogla uspješno provoditi. Pogotovo se to odnosi na buduće članice EMU. Deka Convergence European Indicator (DCEI) kao indikator stupnja konvergencije uzima u obzir četiri vrste konvergencije: monetarnu, fiskalnu, realnu i institucionalnu. Maksimalna vrijednost DCEI je 100 i ona predstavlja prosječnu vrijednost određenog indikatora za EU. Bitno je napomenuti da se u sklopu monetarne konvergencije promatra stopa inflacije, kamatna stopa, devizni tečaj te stopa rasta kredita. U sklopu fiskalne konvergencije promatra se udjel proračunskog salda u BDP-u, udjel privatne potrošnje u BDP-u, udjel javnog duga u BDP-u te udjel vanjskog duga u BDP-u. U sklopu realne konvergencije promatra se BDP per capita, udjel poljoprivrede u BDP-u, stopa nezaposlenosti te udjel trgovine s EU u ukupnoj trgovini. U sklopu institucionalne konvergencije promatra se uspješnost politike, institucije bankarskog sektora, uspostava pravne države te razina pregovora s EU na koju je neka zemlja došla. Ovdje ćemo se primarno bazirati na monetarnoj konvergenciji (Bilas, Grgić, Šimović, 2006, str ).

29 Institucionalna neovisnost Europske centralne banke Europska centralna banka predstavlja nezavisnu instituciju, i ova institucija funkcionira po pravilima koja su propisana Statutom ECB-a i sporazumom iz Maastrichta. Ova pravila govore o tome da nitko ne može utjecati na rad ECB. U odnosu na zakonodavnu vlast ECB ima najviši stupanj nezavisnosti. Neovisnost Europske centralne banke se temelji na (Bilas, Grgić, Šimović, 2006, str ): institucionalnoj neovisnosti nacionalne centralne banke u Upravnom vijeću ECB same moraju imati visok stupanj neovisnosti, operativnoj neovisnosti ECB je potpuno slobodna u odabiru i provedbi monetarnih instrumenata, osobnoj neovisnosti članovi Upravnog vijeća imaju duge i neopozive mandate, financijskoj neovisnosti neovisne nacionalne centralne banke su jedine upisale kapital ECB. Sporazum iz Maastrichta nameće ECB-u minimalnu obavezu u smislu izvještavanja, oni imaju obavezu da podnose godišnji izvještaj Europskom parlamentu. Visok stupanj institucionalne nezavisnosti ECB-a je posebno potenciran propisanom zabranom odobravanja direktnih pozajmica državnim i javnim institucijama i direktnih kupovina instrumenata duga. Statut ESCB-a i ECB-a izričito zabranjuje ECB-u u nacionalnim centralnim bankama da odobravaju kredite ili bilo koji drugi tip pozajmice institucijama i tijelima EZ-a, centralnim vladama, regionalnim, lokalnim i drugim javnim organima vlasti, također im je zabranjeno da direktno kupuju instrumente duga od navedenih subjekata. Regulativom predviđeno korištenje operacija na otvorenom tržištu predstavlja dodatnu garanciju za institucionalnu nezavisnost Europske centralne banke. Još jedna od karakteristika koje govore o institucionalnoj nezavisnosti ECB je to što ECB sama određuje svoj budžet (Evropska centralna banka, 2007).

30 2.3. EUROPSKI MONETARNI SUSTAV (ERM I) ZASNOVAN NA ECU ECU je povijesno gledano treća po redu valutna jedinica na prostoru Zajednice koja je iz prakse potisnula dotadašnju valutu - EUA (Europsku obračunsku jedinicu) i Eurco, pa je za razliku od nje postao i sredstvo rezervi i plaćanja središnjih banaka, te kao standard za potraživanja i obveze unutar EMS-a. Kao EUA i Eurco, i ECU je zapravo predstavljao košaricu valuta, ili cocktail valuta, koju su činile valute zemalja članica Zajednice, a vrijednost ECU-a izračunavala se svakodnevno na temelju deviznih tečajeva valuta u košarici. Tako je npr. u siječnju 1984.g. 1 ECU vrijedio 0,79$. Najznačajniju ulogu u toj košarici imala je i ima njemačka marka (oko 30%), a revizija strukture košarice provodila se svakih pet godina. Tako uspostavljen mehanizam deviznih tečajeva imao je prvenstveni cilj monetarnu stabilnost, ili drugačije rečeno to je bio mehanizam obrane od politike deviznog tečaja dolara koja je štetila Europi i ostalom svijetu (Europska monetarna unija, 2010). ECU je dakle, vršila četiri glavne funkcije (Borchardt, 1999, str.34): 1. referentna jedinica za tečajne mehanizme 2. djeluje kao indikator kojim se određuje kad se neka valuta odvoji od ostalih 3. služi kao obračunska jedinica za transakcije intervencijskih i kreditnih mehanizama 4. koristi se za rješavanje dugova između nacionalnih monetarnih vlasti Tablicom 5. se prikazuje kompozicija košare valuta koje čine europsku valutnu jedinicu.

31 Tablica 5. Kompozicija košare valuta koje čine ECU u razdoblju godine Izvor: Europska monetarna unija, Iz prethodne je tablice vidljivo da se tijekom vremena utjecaj njemačke marke povećavao, dok je slabio utjecaj lire i funte. Također je važno naglasiti da je u sustavu EMS-a povremeno dolazilo do izlaska i ulaska pojedinih valuta. Početkom 1999.g. 12 od 15 članica Europske unije prihvaćaju jedinstvenu valutu euro i u prijelaznom razdoblju do 2002.g. neopozivo fiksiraju devizne tečajeve svojih valuta prema euru. U tom razdoblju na sceni je još uvijek svojevrsni paralelizam valuta, pri čemu je istovremeno u optjecaju nacionalna valuta u gotovini i depozitnom obliku, dok je euro u optjecaju samo u depozitnom obliku (knjižni novac) ERM II U EUROPSKOJ MONETARNOJ UNIJI ZASNOVAN NA EURU Novi mehanizam tečaja (ERM II) regulira odnos valuta zemalja članica EU-a koje još nisu uvele zajedničku valutu s eurom. U tome mehanizmu valute pojedinih zemalja povezane su s eurom, ali njihov tečaj nije fiksiran. Članstvo u ERM II nužno je za procjenu zadovoljavanja kriterija stabilnosti tečaja nacionalne valute prije uvođenja eura. Nasuprot ERM-u, koji je bio multilateralni sustav deviznih tečajeva između svakoga para uključenih valuta, novi mehanizam je bilateralan sustav između pojedinih valuta i eura. Središnju ulogu u mehanizmu vodi Europska središnja banka. Tablicom 6. se prikazuju službeni pariteti nacionalnih valuta članica ERM II.

32 Tablica 6. Službeni pariteti nacionalnih valuta članica ERM II Datum ulaska u Službeni paritet u mehanizam odnosu na 1 euro Utvrđeni raspon devijacije DANSKA Siječanj ,460 danske krune ± 2,25% ESTONIJA Lipanj ,644 estonske ± 15% krune LITVA Lipanj ,452 litasa ± 15% LETONIJA Svibanj ,7028 lata ± 15% SLOVAČKA Studeni ,455 slovačke krune ± 15% Izvor: Cvečić, Kandžija, 2008, str.191. Tablica 6. prikazuje pet država koje se nalaze u mehanizmu ERM II. Malta i Cipar su napustile ovaj mehanizam godine, a Slovenija godine. Iz tablice vidljivo je da je Danska, od navedenih država, prva ušla u mehanizam Godine dok su se Letonija i Slovačka posljednje pridružile 2005.godine. Što se tiče raspona devijacija, za sve države je ±15%, osim za Dansku ±2,25%. Instrumenti novoga mehanizma ERM II su (Cvečić, Kandžija, 2008, str. 192): 1. fluktuacijske granice za valute članice mehanizma u odnosu na euro (± 15% ili ±2,25%), 2. nadgledanje razvoja konvergentnosti (ispunjavanje kriterija za članstvo u euro - zoni) i upravljanje deviznim rezervama, 3. mehanizmi intervencije središnjih banaka i ECB-a (u slučaju potrebe). Velika nestabilnost tečaja može štetiti izvozu, investicijama, a može potaknuti i inflaciju i smanjiti gospodarski rast. Zato je važno stabilizirati tečaj, ali prerano fiksiranje tečaja može pridonijeti slamanju inflacije i prilagođavanju očekivanja, odnosno stvaranju precijenjene valute. Ulaskom u mehanizam deviznih tečajeva nacionalna valuta se veže uz euro i utvrđuje se središnji paritet. U pravilu, središnji tečaj trebao bi biti održiv i biti odraz ravnotežnog tečaja, a to znači da valuta ne bi smjela biti ni precijenjena ni podcijenjena (Cvečić, Kandžija, 2008, str. 191).

Microsoft Word - zadaci_21.doc

Microsoft Word - zadaci_21.doc 1. Devalvacija predstavlja: a) porast Ē b) smanjenje Ē c) porast P d) smanjenje realnog deviznog tečaja 2. Revalvacija predstavlja: a) porast Ē b) smanjenje P c) porast P* d) ništa od navedenog 3. AD krivulja

Више

No Slide Title

No Slide Title Budžetski deficiti u Belgiji, Nizozemskoj i Italiji (1979. 2007.) 16 14 12 Belgium Italy Netherlands 10 8 6 4 2 0-2 -4 1980 1983 1986 1989 1992 1995 1998 2001 2004 2007 Izvor: De Grauwe: Economics of Monetary

Више

EMU factsheet FS2_HR.indd

EMU factsheet FS2_HR.indd DOVRŠETAK EUROPSKE EKONOMSKE I MONETARNE UNIJE Doprinos Komisije Programu čelnika #FutureofEurope #EURoadSibiu GOSPODARSKA I SOCIJALNA KONVERGENCIJA U EU-U: KLJUČNE ČINJENICE Slika 1.: Euro je valuta Europske

Више

Microsoft PowerPoint - 1. Ekonomski pojmovi.ppt [Compatibility Mode]

Microsoft PowerPoint - 1. Ekonomski pojmovi.ppt [Compatibility Mode] Pendl & Dr. Piswanger poslovni odabir d.o.o. HUMAN RESOURCES & MANAGEMENT Ekonomski pojmovi Zagreb, lipanj 2019. Sadržaj dvodnevnog modula 1 UVOD 2 EKONOMSKI POJMOVI 3 RIZICI NA TRŽIŠTIMA, KRIZE I REGULACIJA

Више

Aktualna tema_trgovina_2_7_2015.indd

Aktualna tema_trgovina_2_7_2015.indd HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA Sektor za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize Odjel za makroekonomske analize Trgovina konvergira li standardima EU? Uvodno Značaj trgovine u Europskoj

Више

IMF Country Focus Autoput sa gustim saobraćajem u Holandiji: Ekonomski rast je ubrzao u cijeloj Europi, pretvarajući kontinent u pokretač globalne trg

IMF Country Focus Autoput sa gustim saobraćajem u Holandiji: Ekonomski rast je ubrzao u cijeloj Europi, pretvarajući kontinent u pokretač globalne trg IMF Country Focus Autoput sa gustim saobraćajem u Holandiji: Ekonomski rast je ubrzao u cijeloj Europi, pretvarajući kontinent u pokretač globalne trgovine (foto: Halfpoint/iStock by Getty Images) IMF

Више

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2019/ оd 7. veljače o utvrđivanju tehničkih informacija za izračun tehničkih pričuva i

PROVEDBENA  UREDBA  KOMISIJE  (EU)  2019/ оd  7. veljače o utvrđivanju  tehničkih  informacija  za  izračun  tehničkih  pričuva  i L 7/ 8..9. PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 9/8 оd 7. veljače 9. o utvrđivanju tehničkih informacija za izračun tehničkih pričuva i osnovnih vlastitih sredstava za potrebe izvješćivanja s referentnim datumima

Више

EUROPSKA KOMISIJA Bruxelles, C(2013) 8101 final KOMUNIKACIJA KOMISIJE Ažuriranje podataka radi izračuna paušalne svote i novčanih kazni ko

EUROPSKA KOMISIJA Bruxelles, C(2013) 8101 final KOMUNIKACIJA KOMISIJE Ažuriranje podataka radi izračuna paušalne svote i novčanih kazni ko EUROPSKA KOMISIJA Bruxelles, 21.11.2013. C(2013) 8101 final KOMUNIKACIJA KOMISIJE Ažuriranje podataka radi izračuna paušalne svote i novčanih kazni koje Komisija predlaže Sudu u postupcima zbog povrede

Више

PowerPoint Presentation

PowerPoint Presentation Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. Spomenka Đurić, državna tajnica Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova europske unije Sustav akata strateškoga planiranja SUSTAV AKATA STRATEŠKOG

Више

Ekonomija Regiona - Ispitna Pitanja - Seminarski Maturski Diplomski Radovi

Ekonomija Regiona - Ispitna Pitanja - Seminarski Maturski Diplomski Radovi Ispitna pitanja EKONOMIJA REGIONA SVETA 1. Transnacionalni ekonomski poredak 1.2.1 i 1.2.2 2. Institucije transnacionalnog ekonomskog poretka 1.2.3 3. Mehanizmi transnacionalnog poretka i globalizacija

Више

Izmjena natječajne dokumentacije br. 3 Ograničenog poziva na dostavu projektnih prijedloga Izgradnja kapaciteta za programsko financiranje visokih uči

Izmjena natječajne dokumentacije br. 3 Ograničenog poziva na dostavu projektnih prijedloga Izgradnja kapaciteta za programsko financiranje visokih uči Izmjena natječajne dokumentacije br. 3 Ograničenog poziva na dostavu projektnih prijedloga Izgradnja kapaciteta za programsko financiranje visokih učilišta BROJ POZIVA: HR.3.1.17 U Pozivu na dostavu projektnih

Више

Microsoft Word - 653_hr

Microsoft Word - 653_hr PBZ tjedne analize Broj 653, 10. lipnja 2019. Tjedni pregled (str. 1) Dolar oslabio, kuna stabilna (str. 1) Kamatne stope mirovale (str. 2) Rast prometa i Crobexa na tjednoj razini (str. 2) Statistika

Више

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2017/ оd srpnja o utvrđivanju gornjih granica proračuna za primjenjivih na

PROVEDBENA  UREDBA  KOMISIJE  (EU)  2017/ оd srpnja o utvrđivanju  gornjih  granica  proračuna  za primjenjivih  na 15.7.2017. L 184/5 PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2017/1272 оd 14. srpnja 2017. o utvrđivanju gornjih granica proračuna za 2017. primjenjivih na određene programe izravne potpore predviđene Uredbom (EU)

Више

PBZ tjedne analize Broj 658, 19. kolovoza Tjedni pregled (str. 1) Dolar snažno ojačao, kuna stabilna (str. 1) Likvidnost porasla nakon intervenc

PBZ tjedne analize Broj 658, 19. kolovoza Tjedni pregled (str. 1) Dolar snažno ojačao, kuna stabilna (str. 1) Likvidnost porasla nakon intervenc PBZ tjedne analize Broj 658, 19. kolovoza 2019. Tjedni pregled (str. 1) Dolar snažno ojačao, kuna stabilna (str. 1) Likvidnost porasla nakon intervencije (str. 2) Indeksi u minusu (str. 2) Statistika (str.

Више

VLADA: Uljanik grupi izdano 7,5 mlrd kuna jamstava, aktivno 4,29 mlrd

VLADA: Uljanik grupi izdano 7,5 mlrd kuna jamstava, aktivno 4,29 mlrd #MINISTARSTVO FINANCIJA ĆE PROVESTI OVRHU NAD BRODOVIMA, SVE UGOVORE PROVJERAVA DORH# Ministar financija Zdravko Marić u srijedu je na sjednici Vlade kazao da je od 2010. do rujna 2018. ukupno Uljanik

Више

FINAL-Pravilnik o sustavu osiguravanja kvalitete - SENAT lektorirano

FINAL-Pravilnik o sustavu osiguravanja kvalitete - SENAT lektorirano Na temelju članka 21. Statuta Sveučilišta u Zagrebu, a u skladu s člankom 18. stavcima 5. i 6. Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju (NN 45/09) Senat Sveučilišta u Zagrebu na

Више

P1 PCM2

P1 PCM2 Europska unija Zajedno do fondova EU Stručno znanstveni skup PERSPEKTIVE RAZVOJA ŽUPANJSKE (HR) I ORAŠKE (BIH) POSAVINE Financijska sredstva Ministarstva i EU fondova raspoloživa Slavoniji i ovom kraju

Више

Јун 2017

Јун 2017 Јун 2017 СТАТИСТИЧКИ БИЛТЕН Јун 2017 НАРОДНА БАНКА СРБИЈЕ Београд, Краља Петра 12 Тел. 011/3027-100 Београд, Немањина 17 Тел. 011/333-8000 www.nbs.rs ISSN 1451-6349 Садржај Преглед текућих кретања..................................................

Више

untitled

untitled Фебруар СТАТИСТИЧКИ БИЛТЕН Фебруар 2010 УРЕДНИШТВО БРАНКО ХИНИЋ, главни уредник Чланови ЈЕЛЕНА МАРАВИЋ МАРИНА МЛАДЕНОВИЋ-КОМАТИНА ВЕСЕЛИН ПЈЕШЧИЋ БИЉАНА САВИЋ ДР МИЛАН ШОЈИЋ Статистички билтен Издаје

Више

Makroekonomija

Makroekonomija Makroekonomija Prof.dr Maja Baćović 14/02/2019. Cilj kursa Upoznati studente sa osnovnim makroekonomskim problemima, načinom mjerenja makroekonomskih aktivnosti, međuzavisnostima na makro-nivou i mogućnošću

Више

Републичко такмичење

Републичко такмичење 1 РЕПУБЛИЧКО ТАКМИЧЕЊЕ ИЗ ОСНОВА ЕКОНОМИЈЕ БЕОГРАД, МАРТ 2015. Питања саставио: доцент др Ђорђе Митровић, Универзитет у Београду, Економски факултет 1. Монетаристи су Питања 1 поен а. сматрали да је незапосленост

Више

FINANCIJSKI REZULTATI ZA GODINU Kontakt: INA-Industrija nafte, d.d. Sektor korporativnih komunikacija Avenija Većeslava Holjevca 10, Zagreb Služ

FINANCIJSKI REZULTATI ZA GODINU Kontakt: INA-Industrija nafte, d.d. Sektor korporativnih komunikacija Avenija Većeslava Holjevca 10, Zagreb Služ FINANCIJSKI REZULTATI ZA 2016. GODINU Kontakt: INA-Industrija nafte, d.d. Sektor korporativnih komunikacija, Zagreb Služba za odnose s javnošću E-mail: PR@ina.hr Press centar na www.ina.hr 1 INA u 2016.

Више

INA Group Strategic challenges facing INA and the 2010 FTE optimization program

INA Group  Strategic challenges facing INA and the 2010 FTE optimization program INA Grupa Rezultati i poslovanje u prvom tromjesečju 2012. Zagreb, travanj 2012. 1 Unatoč izazovnom vanjskom okruženju, INA Grupa ostvarila je snažne, stabilne rezultate u prvom tromjesečju 2012. u usporedbi

Више

PowerPoint Presentation

PowerPoint Presentation Projekt je sufinancirala Europska unija sredstvima tehničke pomoći iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Pregovori o budućem Višegodišnjem financijskom

Више

Naslovna_0:Naslovna _0.qxd.qxd

Naslovna_0:Naslovna _0.qxd.qxd Децембар СТАТИСТИЧКИ БИЛТЕН Децембар 2011 УРЕДНИШТВО БРАНКО ХИНИЋ, главни уредник Чланови ЈЕЛЕНА МАРАВИЋ МАРИНА МЛАДЕНОВИЋ-КОМАТИНА ВЕСЕЛИН ПЈЕШЧИЋ БИЉАНА САВИЋ ДР МИЛАН ШОЈИЋ Статистички билтен Издаје

Више

Microsoft PowerPoint - Presentation1

Microsoft PowerPoint - Presentation1 Šest godina tranzicije rezultati i izazovi Radovan Jelašić, guverner Narodne banke Srbije Beograd, 17. oktobar 26. Monetarna politika funkcioniše e i u Srbiji/na Balkanu! Kamatna stopa na dvonedeljne repo

Више

Smjernice o mjerama za ograničavanje procikličnosti iznosa nadoknade za središnje druge ugovorne strane prema EMIR-u 15/04/2019 ESMA HR

Smjernice o mjerama za ograničavanje procikličnosti iznosa nadoknade za središnje druge ugovorne strane prema EMIR-u 15/04/2019 ESMA HR Smjernice o mjerama za ograničavanje procikličnosti iznosa nadoknade za središnje druge ugovorne strane prema EMIR-u 15/04/2019 ESMA70-151-1496 HR Sadržaj I. Područje primjene... 2 II. Zakonodavni referentni

Више

STRATEGIJE ULASKA NA INOZEMNO TRŽIŠTE Predavanje 7. Prof.dr.sc. Mirna Leko Šimić Izv.prof.dr.sc. Helena Štimac DUGOROČNA PROIZVODNA KOOPERA

STRATEGIJE ULASKA NA INOZEMNO TRŽIŠTE Predavanje 7. Prof.dr.sc. Mirna Leko Šimić Izv.prof.dr.sc. Helena Štimac DUGOROČNA PROIZVODNA KOOPERA STRATEGIJE ULASKA NA INOZEMNO TRŽIŠTE Predavanje 7. Prof.dr.sc. Mirna Leko Šimić Izv.prof.dr.sc. Helena Štimac DUGOROČNA PROIZVODNA KOOPERACIJA Jedan od najčešćih oblika međunarodne ugovorne suradnje Temelji

Више

Microsoft PowerPoint - avs12-17 [Compatibility Mode]

Microsoft PowerPoint - avs12-17 [Compatibility Mode] Osobenosti ekonomskih vremenskih serija Zorica Mladenović 1 Ključna svojstva ekonomskih vremenskih serija Postojanje trenda Postojanje sezonskih varijacija Postojanje nestandardnih opservacija: strukturni

Више

Фебруар 2018

Фебруар 2018 Фебруар 2018 СТАТИСТИЧКИ БИЛТЕН Фебруар 2018 НАРОДНА БАНКА СРБИЈЕ Београд, Краља Петра 12 Тел. 011/3027-100 Београд, Немањина 17 Тел. 011/333-8000 www.nbs.rs ISSN 1451-6349 Садржај Преглед текућих кретања..................................................

Више

JAMSTVENI PROGRAM PLUS Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (u daljnjem tekstu: HAMAG-BICRO) u okviru ovog Jamstvenog progr

JAMSTVENI PROGRAM PLUS Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (u daljnjem tekstu: HAMAG-BICRO) u okviru ovog Jamstvenog progr JAMSTVENI PROGRAM PLUS Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (u daljnjem tekstu: HAMAG-BICRO) u okviru ovog Jamstvenog programa PLUS (u daljnjem tekstu: Program) izdaje za pokriće

Више

Microsoft Word - 580_ hr

Microsoft Word - 580_ hr PBZ tjedne analize Broj 580, 9. listopada 2017. Tjedni pregled (str. 1) Dolar nastavio jačati, kuna blago oslabila (str. 2) Miran tjedan na novčanom tržištu (str. 2) Skroman rast Crobexa (str. 2) Statistika

Више

Microsoft Word - Izvjestaj sa medjunarodnog finansijskog trzista

Microsoft Word - Izvjestaj sa medjunarodnog finansijskog trzista Sektor za finansijske i bankarske operacije -Odjeljenje za upravljanje međunarodnim rezervama- Nedeljni izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta (28. decembar 2015. 01. januar 2016.) Podgorica, 13.

Више

SMJERNICA (EU) 2019/ EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE - od 7. lipnja o izmjeni Smjernice ESB/ 2014/ 15 o monetarnoj i financijsk

SMJERNICA  (EU) 2019/ EUROPSKE  SREDIŠNJE  BANKE  -  od  7. lipnja o izmjeni  Smjernice  ESB/  2014/  15  o monetarnoj  i financijsk 6.9.2019. HR L 232/1 II. (Nezakonodavni akti) SMJERNICE SMJERNICA (EU) 2019/1386 EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE od 7. lipnja 2019. o izmjeni Smjernice ESB/2014/15 o monetarnoj i financijskoj statistici (ESB/2019/18)

Више

CRNA GORA UPRAVA ZA STATISTIKU S A O P Š T E NJ E Broj: 46 Podgorica 22. mart godine Prilikom korišćenja ovih podataka navesti izvor Kvartalni b

CRNA GORA UPRAVA ZA STATISTIKU S A O P Š T E NJ E Broj: 46 Podgorica 22. mart godine Prilikom korišćenja ovih podataka navesti izvor Kvartalni b CRNA GORA UPRAVA ZA STATISTIKU S A O P Š T E NJ E Broj: 46 Podgorica 22. mart 2019. godine Prilikom korišćenja ovih podataka navesti izvor Kvartalni bruto domaći proizvod Crne Gore za IV kvartal 2018,

Више

POSLOVNA GODINA KVARTAL 2012 I ID FONDA JPN141 DATUM IZVJEŠTAJA OIB FONDA IZVJEŠTAJI 01. Izvještaj o financijskom položaju 02.

POSLOVNA GODINA KVARTAL 2012 I ID FONDA JPN141 DATUM IZVJEŠTAJA OIB FONDA IZVJEŠTAJI 01. Izvještaj o financijskom položaju 02. POSLOVNA GODINA KVARTAL 2012 I ID FONDA JPN141 DATUM IZVJEŠTAJA 31.03.2012 OIB FONDA 60423573990 IZVJEŠTAJI 01. Izvještaj o financijskom položaju 02. Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti 03. Izvještaj o novčanim

Више

Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Fakultet ekonomije i turizma «Dr. Mijo Mirković» MERIMA RADOLOVIĆ PROCEDURA MAKROEKONOMSKIH NERAVNOTEŽA U EUROPSKOJ U

Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Fakultet ekonomije i turizma «Dr. Mijo Mirković» MERIMA RADOLOVIĆ PROCEDURA MAKROEKONOMSKIH NERAVNOTEŽA U EUROPSKOJ U Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Fakultet ekonomije i turizma «Dr. Mijo Mirković» MERIMA RADOLOVIĆ PROCEDURA MAKROEKONOMSKIH NERAVNOTEŽA U EUROPSKOJ UNIJI Diplomski rad Pula, 2019. Sveučilište Jurja Dobrile

Више

AEC_TFI-OIF_ xls

AEC_TFI-OIF_ xls POSLOVNA GODINA 2010 DATUM IZVJEŠTAJA 31.12.2010 KVARTAL IV OIB FONDA 60423573990 ID FONDA JPN141 IZVJEŠTAJI 01. Izvještaj o financijskom položaju 02. Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti 03. Izvještaj o novčanim

Више

Microsoft Word - zadaci_19.doc

Microsoft Word - zadaci_19.doc Na temelju sljedećih podataka odgovorite na prva dva pitanja. C = 1000, I = 200, G = 400, X = 300, IM=350 Sve su navedene varijable mjerene u terminima domaćih dobara. 1. Razina potražnje za domaćim dobrima

Више

Новембар 2013

Новембар 2013 Новембар 2013 СТАТИСТИЧКИ БИЛТЕН Новембар 2013 У Р Е Д Н И Ш Т В О БРАНКО ХИНИЋ, главни уредник Чланови ЈЕЛЕНА МАРАВИЋ МАРИНА МЛАДЕНОВИЋ-КОМАТИНА ВЕСЕЛИН ПЈЕШЧИЋ БИЉАНА САВИЋ ДР МИЛАН ШОЈИЋ Статистички

Више

Kada u vođenje obiteljskog poduzeća uključiti vanjske managere

Kada u vođenje obiteljskog poduzeća uključiti vanjske managere F O R U M OBITELJSKIH PODUZEĆA Zagreb, 21. listopada 2013. Organizacijski partner: Medijski pokrovitelj: Uvodni pozdrav Slavica Singer predsjednica Upravnog odbora CEPORa Milka Kosanović Direktorica granskih

Више

REPUBLIKA HRVATSKA DRŽAVNI URED ZA REVIZIJU Područni ured Varaždin IZVJEŠĆE O OBAVLJENOJ PROVJERI PROVEDBE DANIH PREPORUKA ZA REVIZIJU UČINKOVITOSTI R

REPUBLIKA HRVATSKA DRŽAVNI URED ZA REVIZIJU Područni ured Varaždin IZVJEŠĆE O OBAVLJENOJ PROVJERI PROVEDBE DANIH PREPORUKA ZA REVIZIJU UČINKOVITOSTI R REPUBLIKA HRVATSKA DRŽAVNI URED ZA REVIZIJU Područni ured Varaždin IZVJEŠĆE O OBAVLJENOJ PROVJERI PROVEDBE DANIH PREPORUKA ZA REVIZIJU UČINKOVITOSTI RADA NADZORNIH ODBORA TRGOVAČKIH DRUŠTAVA U VLASNIŠTVU/SUVLASNIŠTVU

Више

Ekonomski razvoj

Ekonomski razvoj Ekonomske osnove države i prava - VI Doc. dr Amina Nikolajev Efekti privređivanja Pokazatelji ekonomskog razvoja Determinante ekonomskog razvoja Značaj Potreba sinhronizacije procesa društvene reprodukcije

Више

PowerPoint Presentation

PowerPoint Presentation II. Znanstveni forum: Kako potaknuti regionalni ekonomski rast i razvoj u RH? Osijek, 26.09.2016. I. Pozvano predavanje: Ekonomska (ne)razvijenost RH i regionalni izazovi I. Panel: Uloga makroekonomske

Више

OBVEZNI MIROVINSKI FOND ERSTE PLAVI OBVEZNI MIROVINSKI FOND KATEGORIJE A Osnovne informacije o fondu Naziv fonda: Erste Plavi obvezni miro

OBVEZNI MIROVINSKI FOND ERSTE PLAVI OBVEZNI MIROVINSKI FOND KATEGORIJE A Osnovne informacije o fondu Naziv fonda: Erste Plavi obvezni miro OBVEZNI MIROVINSKI FOND ERSTE PLAVI OBVEZNI MIROVINSKI FOND KATEGORIJE A 30.06.2015. Osnovne informacije o fondu Naziv fonda: Erste Plavi obvezni mirovinski fond kategorije A OIB fonda: 29597039090 Mirovinsko

Више

EUROPSKA KOMISIJA Strasbourg, COM(2016) 710 final ANNEX 2 PRILOG KOMUNIKACIJI KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKO

EUROPSKA KOMISIJA Strasbourg, COM(2016) 710 final ANNEX 2 PRILOG KOMUNIKACIJI KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKO EUROPSKA KOMISIJA Strasbourg, 25.10.2016. COM(2016) 710 final ANNEX 2 PRILOG KOMUNIKACIJI KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA Program rada

Више

Rezime izvještaja guvernera februar-mart U Izvještaju guvernera za februar i mart godine dat je prikaz ključnih aktivnosti Centralne banke

Rezime izvještaja guvernera februar-mart U Izvještaju guvernera za februar i mart godine dat je prikaz ključnih aktivnosti Centralne banke Rezime izvještaja guvernera februar-mart 2019. U Izvještaju guvernera za februar i mart 2019. godine dat je prikaz ključnih aktivnosti Centralne banke na realizaciji ciljeva i zadataka definisanih Politikom

Више

Microsoft Word - Predmet 9-Primjena finansijskog menadzmenta maj 2019 RJESENJE

Microsoft Word - Predmet 9-Primjena finansijskog menadzmenta maj 2019 RJESENJE И- ТЕСТ ПИТАЊА КОМИСИЈА ЗА РАЧУНОВОДСТВО И РЕВИЗИЈУ БОСНЕ И ХЕРЦЕГОВИНЕ ИСПИТ ЗА СТИЦАЊЕ ПРОФЕСИОНАЛНОГ ЗВАЊА СЕРТИФИКОВАНИ РАЧУНОВОЂА (ИСПИТНИ ТЕРМИН: МАЈ 2019. ГОДИНЕ) ПРЕДМЕТ 9: ПРИМЈЕНА ФИНАНСИЈСКОГ

Више

Април 2019

Април 2019 Април 2019 СТАТИСТИЧКИ БИЛТЕН Април 2019 НАРОДНА БАНКА СРБИЈЕ Београд, Краља Петра 12 Тел. 011/3027-100 Београд, Немањина 17 Тел. 011/333-8000 www.nbs.rs ISSN 1451-6349 Садржај Преглед текућих кретања..................................................

Више

KREDITNA BANKA ZAGREB DD Za razdoblje: Bilanca financijske institucije (iznosi u tisućama kn) Pozicija AOP A) U

KREDITNA BANKA ZAGREB DD Za razdoblje: Bilanca financijske institucije (iznosi u tisućama kn) Pozicija AOP A) U Bilanca financijske institucije Pozicija AOP 31.12.28. 31.3.29. A) UKUPNA AKTIVA (AOP 2 do 11) 1 1.485.739 1.415.843 Novac na računu i u blagajni (gotovina) 2 33.814 22.83 Depoziti kod Hrvatske narodne

Више

PowerPoint Presentation

PowerPoint Presentation GRANIČNE TEME MIKROEKONOMIJE Dr JOVAN ĐURAŠKOVIĆ Moralni hazard 2 Moralni hazard predstavlja sklonost ka nepoštenom ponašanju osobe nad kojom ne postoji savršen nadzor Bolji nadzor, veće nadnice i odložena

Више

HEP d.d. NEREVIDIRANI POLUGODIŠNJI NEKONSOLIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ ZA RAZDOBLJE I VI Zagreb, rujan 2018.

HEP d.d. NEREVIDIRANI POLUGODIŠNJI NEKONSOLIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ ZA RAZDOBLJE I VI Zagreb, rujan 2018. HEP d.d. NEREVIDIRANI POLUGODIŠNJI NEKONSOLIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ ZA RAZDOBLJE I VI 2018. Zagreb, rujan 2018. SADRŽAJ: I. IZVJEŠĆE UPRAVE O FINANCIJSKOM POLOŽAJU I ANALIZA REZULTATA POSLOVANJA MEĐUIZVJEŠTAJ

Више

Makroekonomski izgledi i izazovi

Makroekonomski izgledi i izazovi Makroekonomski izgledi i izazovi Boris Vujčić svibanj 219. Sve naglašeniji negativni rizici u međunarodnom okružju BDP (realne stope promjene, %) 216. 217. 218. 219. Aktualna projekcija Izvori: MMF ( WEO

Више

Centralna banka Bosne i Hercegovine Info CBBiH priprema: Služba za odnose sa javnošću, Služba za publikacije i biblioteku Služba za protokol i prevođe

Centralna banka Bosne i Hercegovine Info CBBiH priprema: Služba za odnose sa javnošću, Služba za publikacije i biblioteku Služba za protokol i prevođe Centralna banka Bosne i Hercegovine Info CBBiH priprema: Služba za odnose sa javnošću, Služba za publikacije i biblioteku Služba za protokol i prevođenje Maršala Tita 25, 71000 Sarajevo Web stranica: www.cbbh.ba;

Више

KONSOLIDIRANI IZVJEŠTAJ O POSLOVANJU ZA RAZDOBLJE BELJE d.d. KONSOLIDIRANI IZVJEŠTAJ O POSLOVANJU

KONSOLIDIRANI IZVJEŠTAJ O POSLOVANJU ZA RAZDOBLJE BELJE d.d. KONSOLIDIRANI IZVJEŠTAJ O POSLOVANJU KONSOLIDIRANI IZVJEŠTAJ O POSLOVANJU ZA RAZDOBLJE 1. - 3.2017. SADRŽAJ OPĆI PODACI... 3 IZVJEŠTAJ O OSTVARENIM REZULTATIMA POSLOVANJA BELJA D.D. ZA RAZDOBLJE 1. 3. 2017. GODINE... 4 OPĆI PODACI Belje d.d.

Више

FINANCIJSKI REZULTATI ZA PRVIH DEVET MJESECI GODINE Kontakt: INA-Industrija nafte, d.d. Korporativne komunikacije Avenija Većeslava Holjevca 10,

FINANCIJSKI REZULTATI ZA PRVIH DEVET MJESECI GODINE Kontakt: INA-Industrija nafte, d.d. Korporativne komunikacije Avenija Većeslava Holjevca 10, FINANCIJSKI REZULTATI ZA PRVIH DEVET MJESECI 2017. GODINE Kontakt: INA-Industrija nafte, d.d. Korporativne komunikacije, Zagreb Služba za odnose s javnošću E-mail: PR@ina.hr Press centar na www.ina.hr

Више

Microsoft Word - REGIONALNA EKONOMIJA EVROPSKE UNIJE_Ispit.doc

Microsoft Word - REGIONALNA EKONOMIJA EVROPSKE UNIJE_Ispit.doc UNIVERZITET U NOVOM SADU EKONOMSKI FAKULTET U SUBOTICI SOFIJA ADŽIĆ REGIONALNA EKONOMIJA EVROPSKE UNIJE ISPITNA PITANJA Školska 2012/2013 godina Verzija 2.0 Subotica, septembar 2012. REGIONALNA EKONOMIJA

Више

Microsoft PowerPoint - DS-1-16 [Compatibility Mode]

Microsoft PowerPoint - DS-1-16 [Compatibility Mode] Ekonometrija 1-D Analiza vremenskih serija Predavač: Zorica Mladenović, zorima@eunet.rs, http://avs.ekof.bg.ac.rs kabinet: 414 1 Struktura predmeta Izučavaju se dve oblasti: Analiza vremenskih serija Analiza

Више

PLAN ULAGANJA ZA EUROPU PLAN ULAGANJA ZA EUROPU 1 #InvestEU #InvestEU

PLAN ULAGANJA ZA EUROPU PLAN ULAGANJA ZA EUROPU 1 #InvestEU #InvestEU PLAN ULAGANJA ZA EUROPU PLAN ULAGANJA ZA EUROPU 1 #InvestEU #InvestEU PLAN ULAGANJA ZA EUROPU Plan ulaganja za Europu vrijedan 315 milijardi eura koji smo donijeli prije samo 12 mjeseci prikupio je već

Више

U proračunu Europske unije za Hrvatsku je ukupno namijenjeno 3,568 milijardi Eura za prve dvije godine članstva

U proračunu Europske unije za Hrvatsku je ukupno namijenjeno 3,568 milijardi Eura za prve dvije godine članstva CARINE 2020 Općenito o programu: Program je pokrenut s ciljem podrške u suradnji između nadležnih tijela za carinske postupke u Europskoj uniji kako bi se maksimizirala njihova učinkovitost. Programom

Више

HRVATSKO KREDITNO OSIGURANJE d.d.

HRVATSKO  KREDITNO OSIGURANJE d.d. OSIGURANJE NAPLATE POTRAŽIVANJA RJEŠENJE ZA NEPLAĆANJE KUPACA Edvard Ribarić, predsjednik Uprave Hrvatsko kreditno osiguranje d.d. RIZICI KOJI DOVODE DO NEPLAĆANJA VAŠIH KUPACA STEČAJ PREDSTEČAJNA NAGODBA

Више

PREDMET: MAKROEKONOMIJA

PREDMET: MAKROEKONOMIJA UNIVERZITET ZA POSLOVNI INŽENJERING I MENADŽMENT BANJA LUKA Akademska 2016/17 godina PREDMET: MAKROEKONOMIJA Nastavnik: doc. dr Mladen Ivić e-mail: ivic.mladen@gmail.com Osnovna literatura: Ivić, M., Mitić,

Више

Microsoft Word - Pravilnik-fin izvestaji za DPF-2007.doc

Microsoft Word - Pravilnik-fin  izvestaji za DPF-2007.doc "Службени гласник РС", бр. 15/2007 На основу члана 26. став 2. Закона о рачуноводству и ревизији ("Службени гласник РС", бр. 46/2006) и члана 27. став 2. тачка 3. Закона о добровољним пензијским фондовима

Више

Slajd 1

Slajd 1 SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU SLUŽBA ZA MEĐUNARODNU I MEĐUSVEUČILIŠNU SURADNJU ERASMUS+ INDIVIDUALNA MOBILNOST STUDENATA u akademskoj godini 2018./2019. Martina Šuto, prof. Dario Ferić,

Више

PowerPoint-Präsentation

PowerPoint-Präsentation Veleučilište u Zürichu Škola managementa i prava Program za računovodstvo i izvještavanje u javnom sektoru Sličnosti i razlike između GFSM-a/ESA-e/SNA-a i IPSAS-a: Uvod u najznačajnija obilježja proizvoda

Више

FINANCIJSKI REZULTATI ZA PRVIH DEVET MJESECI Kontakt: INA-Industrija nafte, d.d. Sektor korporativnih komunikacija Avenija Većeslava Holjevca 10

FINANCIJSKI REZULTATI ZA PRVIH DEVET MJESECI Kontakt: INA-Industrija nafte, d.d. Sektor korporativnih komunikacija Avenija Većeslava Holjevca 10 FINANCIJSKI REZULTATI ZA PRVIH DEVET MJESECI 2015. Kontakt: INA-Industrija nafte, d.d. Sektor korporativnih komunikacija, Zagreb Služba za odnose s javnošću E-mail: PR@ina.hr Press centar na www.ina.hr

Више

Microsoft Word - 3. KODEKS SAVJETOVANJA SA ZAINTERESIRANOM JAVNOŠĆU U POSTUPCIMA DONOŠENJA ZAKONA, DRUGIH PROPISA I AKATA

Microsoft Word - 3. KODEKS SAVJETOVANJA SA ZAINTERESIRANOM JAVNOŠĆU U POSTUPCIMA DONOŠENJA ZAKONA, DRUGIH PROPISA I AKATA VLADA REPUBLIKE HRVATSKE 3402 Na temelju članka 30. stavka 3. Zakona o Vladi Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 101/98, 15/2000, 117/2001, 199/2003, 30/2004 i 77/2009), Vlada Republike Hrvatske

Више

MONETARNA KRETANJA 02

MONETARNA KRETANJA 02 MONETARNA KRETANJA 02 Bankarski sektor tokom prva tri kvartala 2018. godine karakteriše sigurnost i stabilnost, uz profitabilno poslovanje, ostvarenu visoku likvidnost i solventnost. Bilansna suma banaka

Више

INTERDEPENDENCE OF TOTAL REVENUE AND EMPLOYMENT IN THE WOOD SECTOR

INTERDEPENDENCE OF TOTAL REVENUE AND EMPLOYMENT IN THE WOOD SECTOR ANALIZA TRŽIŠTA NAMJEŠTAJA U REPUBLICI HRVATSKOJ Priča o hrvatskom namještaju Prof dr sc Darko Motik dr sc Andreja Pirc Barčić Sveučilište u Zagrebu Šumarski fakultet 28 siječnja 2014, Poslovni centar

Више

AKTUALNI EU NATJEČAJI

AKTUALNI EU NATJEČAJI AKTUALNI EU NATJEČAJI 29.07.2019. Sav sadržaj objavljen u om dokumentu je zaštićen autorskim pravom i/ili relevantnim zakonima o zaštiti žiga. Sadržaj Sadržaj... 2 1. OBZOR 2020... 3 2. NOVO! EIC Accelerator

Више

Microsoft Word - Izvjestaj sa medjunarodnog finansijskog trzista

Microsoft Word - Izvjestaj sa medjunarodnog finansijskog trzista Sektor za finansijske i bankarske operacije -Odjeljenje za upravljanje međunarodnim rezervama- Nedeljni izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta (14. decembar 2015. 18. decembar 2015.) Podgorica,

Више

EAC EN-TRA-00 (FR)

EAC EN-TRA-00 (FR) Izvršna agencija za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu POZIV NA PODNOŠENJE PRIJEDLOGA EACEA/13/2019 Inicijativa Volonteri za humanitarnu pomoć EU-a Tehnička pomoć za organizacije pošiljateljice

Више

Komparativni pregled nalaza Mirjana Matešić 25. travnja 2013.

Komparativni pregled nalaza Mirjana Matešić 25. travnja 2013. Komparativni pregled nalaza 2008.-2013. Mirjana Matešić 25. travnja 2013. Metodologija Indeksa DOP-a Nastao prije 5 godina kao partnerski projekt HGK i HR PSOR-a; rezultat rada domaćih stručnjaka Teme

Више

Na temelju članka 11. Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva (Narodne novine 29/2, 63/07, 53/12, 56/13 i 121/169) i članka 37. Statuta Grada De

Na temelju članka 11. Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva (Narodne novine 29/2, 63/07, 53/12, 56/13 i 121/169) i članka 37. Statuta Grada De Na temelju članka 11. Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva (Narodne novine 29/2, 63/07, 53/12, 56/13 i 121/169) i članka 37. Statuta Grada Delnica (SN PGŽ 28/09, 41/09, 11/13, 20/13-pročišćeni

Више

Студија квантитативног утицаја

Студија квантитативног утицаја РЕЗУЛТАТИ СТУДИЈЕ КВАНТИТАТИВНОГ УТИЦАЈА који се односи на велике изложености Бања Лука, јуни 2017. године С А Д Р Ж А Ј УВОД... 1 АНАЛИЗА ВЕЛИКИХ ИЗЛОЖЕНОСТИ... 3 ЗАКЉУЧАК... 5 Бања Лука, јуни 2017. године

Више

EKONOMSKI RAST I RAZVOJ

EKONOMSKI RAST I RAZVOJ Univerzitet u Travniku Fakultet za menadžment i poslovnu ekonomiju EKONOMSKI RAST I RAZVOJ Makroekonomske performanse privrede reprezentiraju četiri osnovna pokazatelja: stopa privrednog rasta, stopa inflacije,

Више

PowerPoint Presentation

PowerPoint Presentation Dosadašnji razvoj projekata OIE u RH s pogledom na budućnost Nataša Putak, Hrvatski operator tržišta energije Alumni konferencija: SUVREMENI IZAZOVI U ENERGETICI 10. listopada 2018. u Zagrebu 1 Sadržaj:

Више

Na temelju članka 11. Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva (Narodne novine 29/2, 63/07, 53/12, 56/13 i 121/169) i članka 37. Statuta Grada De

Na temelju članka 11. Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva (Narodne novine 29/2, 63/07, 53/12, 56/13 i 121/169) i članka 37. Statuta Grada De Na temelju članka 11. Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva (Narodne novine 29/2, 63/07, 53/12, 56/13 i 121/169) i članka 37. Statuta Grada Delnica (Službene novine Primorsko goranske županije

Више

Microsoft Word - MUS ispitna pitanja 2015.doc

Microsoft Word - MUS ispitna pitanja 2015.doc Univerzitet u Novom Sadu Ekonomski fakultet u Subotici Dr. Agneš Slavić, docent Nemanja Berber, asistent Školska 2014/15 godina MENADŽMENT URBANOM SREDINOM Prvi deo: ispitna pitanja 1. PREDMET IZUČAVANJA

Више

Obveznik: PLAVA LAGUNA D.D. Naziv pozicije 1 BILANCA stanje na dan AOP Prethodno Tekuće razdoblje oznaka razdoblje A) POTRAŽIVANJA Z

Obveznik: PLAVA LAGUNA D.D. Naziv pozicije 1 BILANCA stanje na dan AOP Prethodno Tekuće razdoblje oznaka razdoblje A) POTRAŽIVANJA Z Obveznik: PLAVA LAGUNA D.D. Naziv pozicije 1 BILANCA stanje na dan 30.06.2016. AOP Prethodno Tekuće razdoblje oznaka razdoblje 2 3 4 A) POTRAŽIVANJA ZA UPISANI A NEUPLAĆENI KAPITAL B) DUGOTRAJNA IMOVINA

Више

NN indd

NN indd BROJ 121 STRANICA 23 Tablica 1: Izvještaj BN1 Bilanca Naziv kreditne institucije: OIB kreditne institucije: Oznaka izvješća: Datum: Kune uz valutnu Ukupno Strane valute klauzulu IMOVINA Gotovina 1001 2001

Више

Finansijski izveıtaj za fond 2007

Finansijski izveıtaj za fond 2007 Прилог 1 Oбразац 1 Класа рачуна, група рачуна, рачун Назив фонда: ФИМА ПроАктиве Отворени инвестициони фонд Регистарски фонда: 5/0-44-2389/5-07 Назив друштва за управљање фондом: ФИМА Инвест а.д.београд

Више

Microsoft Word - Izvjestaj sa medjunarodnog finansijskog trzista

Microsoft Word - Izvjestaj sa medjunarodnog finansijskog trzista Sektor za finansijske i bankarske operacije -Odjeljenje za upravljanje međunarodnim rezervama- Nedeljni izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta (29. avgust 2016. 02. septembar 2016.) Podgorica,

Више

PREDLOG ZAKON O IZMENAMA ZAKONA O FINANSIRANJU LOKALNE SAMOUPRAVE Član 1. U Zakonu o finansiranju lokalne samouprave ( Službeni glasnik RS, br. 62/06,

PREDLOG ZAKON O IZMENAMA ZAKONA O FINANSIRANJU LOKALNE SAMOUPRAVE Član 1. U Zakonu o finansiranju lokalne samouprave ( Službeni glasnik RS, br. 62/06, PREDLOG ZAKON O IZMENAMA ZAKONA O FINANSIRANJU LOKALNE SAMOUPRAVE Član 1. U Zakonu o finansiranju lokalne samouprave ( Službeni glasnik RS, br. 6206, 4711, 9312, 9913, 12514 i 9515), u članu 35. stav 1.

Више

НАРОДНАА БАНКАА СРБИЈЕ АНАЛИЗАА ИСПЛАТИВОСТИ ДИНАРС СКЕ И ДЕВИЗНЕ ШТЕДЊЕЕ Београд, јануар године

НАРОДНАА БАНКАА СРБИЈЕ АНАЛИЗАА ИСПЛАТИВОСТИ ДИНАРС СКЕ И ДЕВИЗНЕ ШТЕДЊЕЕ Београд, јануар године НАРОДНАА БАНКАА СРБИЈЕ АНАЛИЗАА ИСПЛАТИВОСТИ ДИНАРС СКЕ И ДЕВИЗНЕ ШТЕДЊЕЕ Београд, јануар 19. године I. УВОД Депозити становништва представљају значајан извор финансирања и доприносе стабилности финансијског

Више

ИЗВЕШТАЈ О РЕЗУЛТАТИМА АНКЕТЕ О ИНФЛАЦИОНИМ OЧЕКИВАЊИМА Фебруар Београд, март 2019.

ИЗВЕШТАЈ О РЕЗУЛТАТИМА АНКЕТЕ О ИНФЛАЦИОНИМ OЧЕКИВАЊИМА Фебруар Београд, март 2019. ИЗВЕШТАЈ О РЕЗУЛТАТИМА АНКЕТЕ О ИНФЛАЦИОНИМ OЧЕКИВАЊИМА Фебруар 219. Београд, март 219. С А Д Р Ж А Ј Уводна напомена... 3 Резиме... 4 Инфлациона очекивања финансијског сектора... 5 Инфлациона очекивања

Више

BILANCA stanje na dan Obrazac POD-BIL Obveznik: ; JADRAN KAPITAL d.d. Naziv pozicije AKTIVA A) POTRAŽIVANJA ZA UPISANI A NEUPLA

BILANCA stanje na dan Obrazac POD-BIL Obveznik: ; JADRAN KAPITAL d.d. Naziv pozicije AKTIVA A) POTRAŽIVANJA ZA UPISANI A NEUPLA BILANCA stanje na dan 30.06.205. POD-BIL AKTIVA A) POTRAŽIVANJA ZA UPISANI A NEUPLAĆENI KAPITAL B) DUGOTRAJNA IMOVINA (003+00+020+029+033) I. NEMATERIJALNA IMOVINA (004 do 009). Izdaci za razvoj 2. Koncesije,

Више

AM_Ple_NonLegReport

AM_Ple_NonLegReport 5.12.2018 A8-0375/16 Amandman 16, Rolandas Paksas Stavak 7. 7. naglašava da je ruska okupacija Ukrajine još u tijeku, a da sporazumi iz Minska, bez kojih nije moguće pronaći rješenje sukoba, nisu provedeni

Више

PRIVREDNA KOMORA VOJVODINE

PRIVREDNA KOMORA VOJVODINE PRIVREDNA KOMORA VOJVODINE Odbor za privredni sistem, ekonomsku politiku, razvoj, istraživanje i prestrukturiranje Pregled osnovnih indikatora privrednog kretanja u regionu AP Vojvodine za period I-IV

Више

Microsoft Word - POLUGODIŠNJI IZVJEŠTAJ RIJEKA PROMETA d.d..doc

Microsoft Word - POLUGODIŠNJI IZVJEŠTAJ RIJEKA PROMETA d.d..doc POLUGODIŠNJI IZVJEŠTAJ RIJEKA PROMETA D.D. ZA RAZDOBLJE OD 1.1. DO 30.6.2011. GODINE Rijeka, srpanj 2011. godine S A D R Ž A J STRANA: RAČUN DOBITI I GUBITKA ZA 1.1.-30.6. 2011. GODINE 3 IZVJEŠTAJ O OSTALOJ

Више

PowerPoint Presentation

PowerPoint Presentation Београд, 26.04.2012. МАКРОЕКОНОМСКО ОКРУЖЕЊЕ РЕЛЕВАНТНИ ИНДИКАТОРИ 2 БДП 2001. 2003. 2006. 2008. 2010. 2011. БДП, мил. ЕУР 12.820,9 17.305,9 23.304,9 32.668,2 29.023,8 32.993 БДП, per capita, у ЕУР БДП,

Више

EUROPSKA KOMISIJA Bruxelles, COM(2019) 527 final Preporuka za PREPORUKU VIJEĆA o Nacionalnom programu reformi Švedske za i davanje miš

EUROPSKA KOMISIJA Bruxelles, COM(2019) 527 final Preporuka za PREPORUKU VIJEĆA o Nacionalnom programu reformi Švedske za i davanje miš EUROPSKA KOMISIJA Bruxelles, 5.6.2019. COM(2019) 527 final Preporuka za PREPORUKU VIJEĆA o Nacionalnom programu reformi Švedske za 2019. i davanje mišljenja Vijeća o Programu konvergencije Švedske za 2019.

Више

Očitovanje na primjedbe i prijedloge dostavljene u sklopu javne rasprave o Nacrtu odluke o kontnom planu za kreditne institucije

Očitovanje na primjedbe i prijedloge dostavljene u sklopu javne rasprave o Nacrtu odluke o kontnom planu za kreditne institucije Očitovanje na primjedbe i prijedloge dostavljene u sklopu javne rasprave o Nacrtu odluke o kontnom planu za kreditne institucije 16. listopada 2017. SADRŽAJ UVOD... 1 I. PROPISANI KONTNI PLAN... 2 II.

Више

Microsoft Word - Trgovinski_prirucnik-2017-XETRA

Microsoft Word - Trgovinski_prirucnik-2017-XETRA Zagreb, travanj 2017. Sadržaj: 1 Uvod... 1 2 Vrijeme trgovanja i trajanje pojedinih faza trgovine... 1 2.1 Modalitet kontinuirane trgovine... 1 2.2 Modalitet dražbe... 1 2.3 Modalitet kontinuiranih dražbi...

Више

Presentation name

Presentation name UKLJUČIVANJE MLADIH U NACIONALNE POLITIKE Kristina Kosor, TIM4PIN Mostar, 8. travnja 2016. SADRŽAJ 1. Europa 2020 2. Europske politike za mlade 3. Stanje u Republici Hrvatskoj 4. Stanje u BiH 5. Strukturirani

Више

Uredba Vijeća (EZ) br. 530/1999 od 9. ožujka o strukturnoj statistici o dohotku i troškovima rada

Uredba Vijeća (EZ) br. 530/1999 od 9. ožujka o strukturnoj statistici o dohotku i troškovima rada 218 Službeni list Europske unije 05/Sv. 4 31999R0530 L 63/6 SLUŽBENI LIST EUROPSKIH ZAJEDNICA 12.3.1999. UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 530/1999 od 9. ožujka 1999. o strukturnoj statistici o dohotku i troškovima

Више