VSMTI - Prakticni Menadzment.indd
|
|
- Vincenc Ivić
- пре 5 година
- Прикази:
Транскрипт
1 Vrhovski, I., Živković D. KOMPARATIVNA ANALIZA ORGANIZACIJSKE KULTURE U PROCESU PREUZIMANJA NA PRIMJERU PRIVATNIH VISOKIH U ILIŠTA UDK :378 Prethodno priop enje pred. Ivana Vrhovski, prof.soc. i Davorka Živkovi Odjel za ljudske resurse Veleu ilište VERN' Adresa: Trg bana Josipa Jela i a 3, Zagreb, RH Telefon: Fax: ivana.vrhovski@vern.hr SAŽETAK Okruženje u kojemu se sustav visokog obrazovanja danas nalazi toliko se brzo mijenja pod utjecajem globalizacije, informatizacije i rastu e kompeticije na tržištu, da se akvizicije i/ili spajanja ine kao prili no racionalan korak. Postoji niz definicija preuzimanja i/ili spajanja pravnih subjekata, no ne postoji univerzalna, niti op eprihva ena definicija preuzimanja i/ili spajanja visokoobrazovnih institucija, pogotovo privatnih. Primjera takvih akvizicija i/ili spajanja u literaturi, vrlo je malo. Preuzimanje Zagreba ke škole za menadžment (ZSM), od strane Veleu ilišta VERN' (VERN'), u velja i godine prvi je takav doga aj u sustavu visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Cjelokupno razumijevanje postakvizicijskog procesa te njegovih efekata na pojedince unutar organizacije i organizaciju samu vrlo je važno, ali literaturom i istraživanjima vrlo oskudno potkrijepljeno. U bilo kojem slu aju akvizicije i/ili spajanja, jedan od uvjeta uspjeha u post-akvizicijskom razdoblju je kompatibilnost, koja se uglavnom odnosi prvenstveno na ljudski faktor, to nije, kompatibilnost organizacijskih kultura koje akteri procesa posjeduju. Na tragu te ideje, provedeno je istraživanje iji cilj je bio komparirati organizacijske kulture VERN'a i ZSM-a. Anketnim upitnikom obuhva eno je 68 stalno zaposlenih na obje institucije. Rezultati provedenog istraživanja pokazuju stvarnu kompatibilnost obiju organizacijskih kultura koja je vidljiva iz komparacije sustava vrijednosti, odnosa, uvjerenja i ostalih faktora koji organizacijsku kulturu u kona nici sa injavaju. Klju ne rije i: akvizicija, organizacijska kultura, visoko obrazovanje ABSTRACT The environment in which the higher education system is today is changing so rapidly under the influence of globalisation, informatization and growing competiton in the market, that mergers and/or acquisitions seem as a pretty rational step. There are quite a few definitions of mergers and/or acquisitions of legal entities, however a universal, globaly accepted definition of mergers and/or acquisitions of higher education institutions, especialy private ones, does not exist. There are very few examples of such mergers and/or acquisitions in literature. The acquisition of Zagreba ka škola za menadžment (ZSM), by Veleu ilište VERN' (VERN'), in February of was the first event of this sort in the higher education system in Republic of Croatia. The overall understanding of post-acquisition process and it's effects on individuals within the organisation and the organisation itself is very important, but the field is very poorly supported in literature or research. In every merger and/or acquisition, one of the keys to success in the post-acquisition period is compatibility, and that referrs mainly to the human factor, more precisely the compatibility of organizational cultures that the parties involved possess. Led by that idea, a survey was conducted with the purpose of comparing organizational cultures of VERN' and ZSM. The research included 68 permanently employed people in both institutions. The results of the survey indicate the actual compatibility of both organizational cultures that is visible from comparison of values, relationships, beliefs and other factors that organizational culture is composed of. Key words: acquisition, organizational culture, higher education I. UVOD Svaka institucija gubi i dobiva ulaskom u neki model interinstitucionalne suradnje, isto kao što i gubi i dobiva ostaju i autonomna. Joseph Ben-David (1972.) i Roger Geiger (1986.) identificirali su autonomiju i kompeticiju, a ne kooperaciju, kao faktore koji snažno utje u na institucije. Drugim rije ima, institucije sura uju da bi na neki na in profitirale i zadobile kompetitivnu prednost na tržištu visokog obrazovanja. Ta prednost može biti snižavanje troškova, novi programi, novi na ini kreiranja programa, i mogu nosti za rast. Kompetitivna paradigma mo an je alat za promatranje udruživanja i akvizicija na tržištu. Termini poput akvizicije, prema teoriji, više su povezani s idiomom korporativnog udruživanja nego s idiomom kooperativnih aranžmana me u fakultetima, visokim školama i veleu ilištima, i u tom smislu, VERN'ova akvizicija Zagreba ke škole za menadžment, rijedak je slu aj takve prakse i u nas, ali i šire. Okruženje u kojem se sustav visokog obrazovanja danas nalazi toliko se brzo mijenja pod utjecajem globalizacije, informatizacije i rastu e kompeticije na tržištu, da se 16 Praktični menadžment, Vol. I, br. 1,, str
2 Komparativna analiza organizacijske kulture u procesu preuzimanja na primjeru privatnih visokih učilišta akvizicije i/ili spajanja ine prili no racionalnim korakom. Postoji niz definicija preuzimanja i/ili spajanja pravnih subjekata, no ne postoji univerzalna, niti op eprihva ena definicija preuzimanja i/ili spajanja visokoobrazovnih institucija, pogotovo privatnih. Primjera takvih akvizicija i/ili spajanja u literaturi, vrlo je malo. Preuzimanje Zagreba ke škole za menadžment (ZSM), od strane Veleu ilišta VERN' (VERN'), u velja i godine prvi je takav doga aj u sustavu visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj. U prvom dijelu ovog rada bit e opisana teorijska podloga vezana uz termine poput akvizicija u visokom školstvu i organizacijske kulture op enito, predstavljen teorijski model koji udruživanje visokih u ilišta promatra kroz prizmu darvinisti kog modela evolucije, te ideja prema kojoj je kompatibilnost organizacijskih kultura preduvjet za uspješan postakvizicijski proces. U drugom dijelu rada detaljnije je opisano empirijsko istraživanje organizacijskih kultura VERN'a i ZSM-a, po evši od objašnjenja metoda istraživanja do prikaza dobivenih rezultata. U završnom dijelu rada nalazi se rasprava o dobivenim rezultatima istraživanja. II. AKVIZICIJE U VISOKOM ŠKOLSTVU Prema Eastman i Lang (2001.), osnovni razlog prvih udruživanja i/ili preuzimanja, koja datiraju još u 19. stolje e, jest horizontalna integracija - tvrtke kupuju druge tvrtke iz iste industrije kako bi samima sebi dodale kapacitete za borbu na tržištima koja se brzo šire. Prvi primjeri udruživanja institucija visokog obrazovanja datiraju iz 1960-ih godina kada su u Velikoj Britaniji i Australiji vlade po ele poticati tu vrstu udruživanja. Konkretno, 1980-ih su vlade Australije i Nizozemske donijele zakon kojim su propisale minimum studenata koji visokoobrazovne institucije moraju upisati kako bi imale pravo na financiranje od strane države. Time su australska, odnosno nizozemska vlada intervenirale u sustav, poticanjem interinstitucionalne suradnje kao dio šireg plana racionalizacije i reorganizacije sustava visokog obrazovanja što je rezultiralo udruživanjima visokoobrazovnih institucija (Harman, 1988.). Do 1990-ih zabilježeno je oko pet stotina slu ajeva udruživanja ili preuzimanja u sustavima javnog visokog obrazovanja u razvijenom svijetu. (Goedegebuure, 1992.; Martin i Samels, 1994.). Privatne visokoobrazovne institucije udružuju se iz svojih osobnih razloga. Naj eš e je on financijske prirode (O'Neill i Barnett, 1980.). Prema Harmanu, mnogo udruživanja u SAD-u do 1970-ih ima razli ite razloge: udruživanje manjih koledža u ve e visokoobrazovne institucije, konsolidacija javnih institucija u državni sustav, i kona no, udruživanja institucija komplementarnih misija i snaga (Harman, 1988.). Poslijednji tip udruživanja postao je prili no u estao u Europi i Sjevernoj Americi krajem 20. stolje a (Martin i Samels, 1994.). Kod nekih drugih, osnovni motiv za udruživanjem je šansa da ine ili postignu nešto što ina e ne bi mogli sami. Burton Clark, u svojoj studiji poduzetni kih sveu ilišta i fakulteta (1998.), opisuje taj problem jednostavno kao demand overload. Tim terminom opisuje situaciju u kojoj resursi koji suportiraju visoku školu ili fakultet postaju sve više i više limitirani, dok istovremeno usluge traže pove anje tih resursa i s time povezanih troškova. III. PROBLEM I CILJ ISTRAŽIVANJA Prema Birnbaumu (1983.) i Huismanu (1998.), visokoobrazovne institucije se mijenjaju, i kada to ine, njihovo ponašanje može se objasniti na nekoliko na ina, npr. kao posljedica kompeticije na tržištu, ili kao institucionalna verzija darvinisti ke prirodne selekcije. Gledano strukturalno i organizacijski, visoka u ilišta mogu se promatrati kao racionalne organizacije koje balansiraju zahtjeve za kvalitetom, kvotom i sli no u odnosu na potrebe tržišta. Ponekad ih se može gledati jednostavno kao posao koji se bori za svoju tržišnu poziciju. Ali, može ih se promatrati i kao organizme koji pokušavaju preživjeti u jednom ekosustavu poput organizama u darvinisti kom modelu. Kako taj model može objasniti udruživanje? Udruživanje može zna iti opstanak institucije. Opstanak je nužnost. Kao bilo koji organizam unutar ekosustava, i visoko u ilište e težiti da preživi, i odabrat e promjenu, a ne status quo ukoliko to zna i da e opstati. Kompleksnost ekosustava, kao i sustava visokog obrazovanja je bezgrani na, i istovremeno ta kompleksnost reflektira temeljnu ulogu koju specijalizacija i razli itost igraju u održavanju sustava zdravim. Iz te perspektive, svaki visokoobrazovni sustav sadrži niše koje se konstantno mijenjaju. Udruživanje se u tom smislu može promatrati kao institucionalni ekvivalent geneti koj varijabilnosti. Svako udruživanje predstavlja jedinstvenu kombinaciju institucionalnih karakteristika koje zajedno omogu avaju institucijama koje se udružuju da popune novu nišu. Ali, kao i u eko-sustavu, ne opstaju svi. Neki ne uspijevaju evoluirati pa umiru. Neki evoluiraju, ali nestaju u procesu udruživanja. Štoviše, ne opstaju svi u simbiozi: neki evoluiraju bez suradnje s drugima. Ali u slu ajevima koji uklju uju udruživanje, bilo u biološkom ili u organizacijskom smislu, uspjeh udruživanja ovisi o kompatibilnosti dviju institucija. Uspjeh u udruživanju nije slu ajnost: neke si organizacije odgovaraju, ali neke ne. Cjelokupno razumijevanje postakvizicijskog procesa te njegovih efekata na pojedince unutar organizacije i organizaciju samu vrlo je važno, ali literaturom i istraživanjima vrlo oskudno potkrijepljeno. U bilo kojem slu aju akvizicije i/ili spajanja, jedan od uvjeta uspjeha u postakvizicijskom razdoblju je kompatibilnost, koja se uglavnom odnosi prvenstveno na ljudski faktor, to nije, kompatibilnost organizacijskih kultura koje akteri procesa posjeduju. Korporativna kultura je zbroj vrijednosti, obi aja, tradicija i zna enja koja tvrtku ine jedinstvenom. Korporativna kultura esto se smatra karakterom organizacije jer na neki na in utjelovljuje viziju osniva a kompanije (Montana i Charnov, 2008.). Uprava može pokušati odrediti okvire korporativne kulture, može nametnuti korporativne vrijednosti i standarde ponašanja koji reflektiraju ciljeve organizacije. Zaposlenici, ali i same organizacijske jedinice imaju svoje obrasce ponašanja koji ujedno utje u na cjelokupnu organizaciju. Harrison i Handy (1985.) smatraju da se korporativna kultura može Praktični menadžment, Vol. I, br. 1, str., str
3 Vrhovski, I., Živković D. uvesti, ali organizacijska ne. Termini organizacijska kultura i korporativna kultura esto se upotrebljavaju kao razli iti, no pogrešno bi bilo re i da se radi o razli itim konceptima. Naime, sve korporacije jesu organizacije, ali sve organizacije nisu korporacije. Na primjer organizacije uklju uju i vjerske institucije, neprofitne grupacije i vladine agencije. Korporacije jesu organizacije, ali ujedno i pravni subjekti. Schein (2009.), Deal i Kennedy (2000.) i Kotter (1992.) tvrde da organizacije esto istovremeno imaju razli ite kulture, pa ak i subkulture. Johnson (1998.) identificira brojne elemente koji opisuju organizacijsku kulturu, a neki od njih su: vrijednosti, misija, pravila, zapovjedni lanac, hijerarhija, sustav donošenja odluka, raspodjela mo i, prepoznatljivost (logo, dizajn), statusni simboli (mjesto za parkiranje), rituali, sastanci, doga anja, i tako dalje. esto je u istraživanjima mogu e detektirati slabu, odnosno jaku kulturu koju neka organizacija posjeduje. Jaka organizacijska kultura postoji u organizacijama u kojima zaposlenici reagiraju na poticaje koji dolaze od strane organizacije zbog svoje povezanosti s organizacijskim vrijednostima. U takvom okruženju, jaka kultura pomaže organizacijama da dobro funkcioniraju. Slaba organizacijska kultura javlja se uslijed niske povezanosti zaposlenika s organizacijskim vrijednostima, te u birokratskim organizacijama koje po ivaju na kontroli baziranoj na sustavu procedura i pravila. Na tragu ideje kompatibilnosti organizacijskih kultura sudionika u procesu akvizicije, kao klju nog preduvjeta uspješnosti cjelokupnog procesa, provedeno je istraživanje iji cilj je bio komparirati organizacijske kulture VERN'a i ZSM-a. IV. METODOLOGIJA Istraživanje organizacijske kulture VERN'a i ZSM-a provedeno je anketnim upitnikom. Tendencija je bila ispitati razinu i kvalitetu organizacijskih kultura prisutnih na ova dva visoka u ilišta, s ciljem da se ustanovi koliko su te organizacijske kulture kompatibilne, te koliko mogu predstavljati kvalitetno i stabilno polazište za uspješan postakvizicijski proces. U tu svrhu sastavljen je odgovaraju i anketni upitnik koji sadrži 37 pitanja. Od ukupno 37 pitanja, 11 ih je bilo otvorenog tipa, a 26 ih je bilo zatvorenog tipa. 22 pitanja strukturirana su kao pitanja višestrukog izbora. Jedan dio pitanja odnosio se na demografske varijable (spol, dob, stupanj obrazovanja, godine radnog iskustva, sektor zaposlenja, i tako dalje) radi kasnije mogu nosti izrade korelacijske i faktorske analize. Za potrebe ovoga rada dobiveni rezultati anketnih upitnika zadržani su na razini frekvencija i postotaka, s mogu noš u empirijske komparacije. Anketnim upitnikom obuhva eno je 68 stalno zaposlenih na obje institucije, odnosno na Veleu ilištu VERN' i Zagreba koj školi za menadžment (ZSM), i to 18 ispitanika sa ZSM-a (response rate=100%), i 50 ispitanika s VERN'a (response rate=75%). Upitnik je teorijski utemeljen, a troškove kreiranja upitnika i provo enja anketiranja snosilo je samo Veleu ilište VERN'. V. REZULTATI ISTRAŽIVANJA Zadovoljstvo radnom okolinom, procjena motivacijske razine radne okoline, procjena stupnja vlastitog zalaganja na poslu i kvalitete rada kolega, sustav vrijednosti i njihovo podudaranje s onim vrijednostima koje kroz svoju misiju i viziju komunicira organizacija, prepoznatljivost loga u javnosti, procjena stupnja pravednosti organizacije, glavni motivi rada u organizaciji, definiranje odnosa s prvom nadre enom osobom, procjena mogu nosti ispoljavanja vlastitog mišljenja u organizaciji, procjena stupnja utjecaja o ekivanja poslodavca na ponašanje zaposlenika, procjena razine do koje organizacija poti e svoje zaposlenike, procjena razine vlastitog intelektualnog i/ili poslovnog napredovanja koje je potakla organizacija, procjena razine ulaganja organizacije u usavršavanje/unaprje ivanje zaposlenika, procjena razine prava na odlu ivanje u organizaciji, procjena razine vlastite slobode i neovisnosti u radu, te procjena kvalitete organizacijske kulture varijable su koje su ispitivane na ovom uzorku. Demografska slika zaposlenika VERN'a i ZSM-a prikazana je u sljede oj tablici: TABLICA I DEMOGRAFSKA SLIKA ZAPOSLENIKA VELEU ILIŠTA VERN' I ZAGREBA KE ŠKOLE ZA MENADŽMENT VERN' ZSM MUŠKARCI 44% 17% ŽENE 56% 78% ZAVRŠEN FAKULTET 58% 61% MR.SC. ILI DR.SC. 32% 28% ZAPOSLENI U NASTAVI 56% 39% ZAPOSLENI U POSLOVNOM 20% 33% PROCESU ZAPOSLENI U UPRAVI 10% 5,6% ZAPOSLENI U ADMINISTRACIJI 6% 22% Izvor: samostalno istraživanje autora Komparativna analiza dobivenih podataka ukazuje da je zadovoljstvo okolinom u kojoj rade vrlo visoko u obje organizacije (80% zaposlenih na VERN'u, odnosno 84% na ZSM-u, zadovoljno je ili ak jako zadovoljno okolinom u kojoj rade). Zaposlenici VERN'a na pitanje što bi promijenili u svojoj radnoj okolini naj eš e su odgovarali: poboljšati komunikaciju i organizaciju poslovanja, sistematizirati radna mjesta s jasno opisanom linijom odgovornosti, u initi sustav nagra ivanja transparentnijim, i tako dalje. Zaposleni na ZSM-u naj eš e su izražavali potrebu za boljim prostornim rješenjima (u trenutku anketiranja njihove službe bile su dislocirane jedne od drugih, napomena autora), želju da poslodavac ima jednak odnos spram sviju zaposlenih itd. Vrlo je visok postotak stalno zaposlenih koji svoju radnu okolinu smatraju motiviraju om ili umjereno motiviraju om (na VERN'u 80%, a na ZSM-u 89%), te onih koji svoje zalaganje na poslu procjenjuju izvrsnim ili jako dobrim (na VERN'u 18 Praktični menadžment, Vol. I, br. 1,, str
4 Komparativna analiza organizacijske kulture u procesu preuzimanja na primjeru privatnih visokih učilišta 96%, a na ZSM-u ak 100% zaposlenika). Ujedno, kvalitetu rada svojih kolega zadovoljavaju om ili djelomi no zadovoljavaju om ocjenjuje 80% stalno zaposlenih na VERN'u, odnosno 100% zaposlenih na ZSM-u. ak 64% zaposlenika VERN'a, odnosno 56% zaposlenika ZSM-a smatra da se njihove vlastite vrijednosti podudaraju s vrijednostima, misijom i vizijom organizacije u kojoj rade. ak 90% VERN'ovaca smatra logo VERN'a jako ili prili no prepoznatljivim, dok tek 22% ZSM-ovaca to isto smatra za svoj logo. Ve ina VERN'ovaca smatra da VERN' ima prepoznatljiv imidž u javnosti i da su za njega zaslužni: zaposlenici, kvalitetni profesori, studenti, kvaliteta rada i nastave, menadžment, marketing, dobra komunikacija s medijima i tako dalje. Oni koji smatraju da VERN' ima negativan imidž u javnosti to objašnjavaju negativnim imidžem privatnog školstva u hrvatskoj javnosti op enito, te percepcijom privatnog visokog u ilišta kao laganog. Zaposlenici ZSM-a u velikom postotku smatraju da ZSM ima pozitivan imidž u javnosti radi zadovoljnih studenata, usmene predaje, ste enih kompetencija studenata, kvalitetnih predava a, kvalitetnih predavanja itd. Vrlo mali postotak ZSM-ovaca smatra da ZSM nema pozitivan imidž u javnosti i navode da je to zbog slabe prepoznatljivosti na tržištu i lošeg marketinga. Pri rangiranju vrijednosti prema važnosti, postoje neke razlike. Zaposlenici VERN'a najvažnijom vrijednoš u smatraju poštenje, a zaposlenici ZSM-a zadovoljstvo. VERN'ovcima nadalje prema rangu važnosti slijede: sloboda, zadovoljstvo, samopoštovanje, jednakost, upornost, tradicija, autoritet i poslušnost, a ZSM-ovci ih rangiraju na sljede i na in: sloboda, poštenje, samopoštovanje, jednakost i upornost, tradicija i poslušnost dijele isti rang važnosti (rang 7), iza kojih slijedi autoritet s rangom 9. Zaposlenici obiju organizacija mo smatraju najmanje važnom vrijednoš u. Pri procjenjivanju pravednosti organizacije, 82% VERN'ovih zaposlenika smatra VERN' pravednom ili umjereno pravednom organizacijom, dok 72% ZSM-ovih zaposlenika smatra to isto za svoju organizaciju. Glavnim motivom rada na VERN'u zaposlenici smatraju ljubav prema podu avanju, a ZSM-u glavni motiv rada je u enje. I jednima i drugima primanja su drugi motiv, a na posljednjem mjestu VERN'ovcima je napredovanje, dok je zaposlenicima ZSM-a želja za promjenom. Pri definiranju odnosa s prvom nadre enom osobom, 82% VERN'ovaca, odnosno 84% ZSM-ovaca taj odnos smatra izuzetno dobrim ili dobrim. Zanimljivo je što tek 34% zaposlenika VERN'a smatra da uspijeva izraziti svoje mišljenje svojim nadre enima i op enito u organizaciji (daljnjih 40% smatra da to uspijeva initi djelomi no), dok istovremeno 56% zaposlenika ZSM-a smatra da uspijeva izraziti svoje mišljenje svojim nadre enima i op enito u organizaciji (a 28% smatra da to uspijeva djelomi no). 52% zaposlenika VERN'a, odnosno 67% zaposlenika ZSM-a smatra da o ekivanja poslodavca prema zaposleniku utje u na ponašanje zaposlenika. Kada govorimo o nagra ivanju i motiviranju zaposlenika, 62% VERN'ovih zaposlenika smatra VERN' poticajnom ili umjereno poticajnom organizacijom, odnosno to smatra 67% ZSM-ovaca za svoju organizaciju. Ujedno, 74% zaposlenih na VERN'u smatra da ih VERN' prili no ili umjereno poti e da budu inovativni, dok to smatra 72% ZSM-ovaca. 48% VERN'ovih zaposlenika smatra da je intelektualno i/ili poslovno napredovalo otkako rade na VERN'u, 34% smatra da su djelomi no napredovali, 56% ZSM-ovih zaposlenika smatra da je intelektualno i/ili poslovno napredovalo otkako rade na ZSM-u, 22% smatra da su djelomi no napredovali. No, istovremeno tek 24% VERN'ovaca smatra da njihova organizacija ulaže puno ili prili no u unaprje ivanje/usavršavanje svojih zaposlenika, dok je istog mišljenja ipak 44% zaposlenika ZSM-a. 52% VERN'ovaca, odnosno 50% ZSM-ovaca smatra da nema nikakvih prava ili da ima vrlo malo prava u odlu ivanju o promjenama u organizaciji. No, ipak 30% VERN'ovaca, odnosno 28% ZSM-ovaca smatra da ima umjereno prava u takvoj vrsti odlu ivanja. Istovremeno, 84% VERN'ovaca smatra da ima poprili no ili umjereno slobode i neovisnosti u organizaciji u kojoj rade, dok ak 67% ZSM-ovih zaposlenika smatra da ima vrlo mnogo ili poprili no slobode i neovisnosti u organizaciji u kojoj rade. 46% VERN'ovaca ocjenjuje organizacijsku kulturu VERN'a dobrom, a 38% vrlo dobrom. 56% zaposlenika ZSM-a ocjenjuje organizacijsku kulturu ZSM-a vrlo dobrom, a 28% dobrom. Ono što se ini najinteresantnijim dijelom me u dobivenim rezultatima su odgovori na pitanja što zaposlenici obiju institucija misle o VERN'ovoj akviziciji ZSM-a, je li se ta akvizicija dogodila u pravo vrijeme, prerano ili prekasno, odnosno što oni sami, kao zaposlenici, smatraju kako akvizicija utje e na VERN' i ZSM kao organizacije, te na njih same. Gotovo svi zaposlenici VERN'a smatraju da je akvizicija dobra poslovna odluka i odli na investicija zbog ja anja pozicije na tržištu, smatraju to logi nim razvojnim iskorakom u poslovanju. Velika ve ina njih smatra da se akvizicija dogodila pravovremeno i to zbog potrebe za konsolidacijom visokih u ilišta, no dio ipak smatra da je odabran loš trenutak za akviziciju upravo zbog recesije. Zaposlenici ZSM-a ve inom tako er na akviziciju gledaju kao na dobar poslovni potez i pozitivni pomak zbog bolje budu nosti i opstanka u vrijeme recesije. Ve ina ih smatra da se akvizicija dogodila u pravo vrijeme, smatraju da je ZSM brojem studenata i predava a jednostavno prerastao bivšu upravu, da VERN' daje bolji vanjski organizacijski imidž. Dio ih akviziciju navodi kao preuranjen doga aj jer se time ZSM-u nije dala prilika da oja a svoj imidž u javnosti, a dio koji smatra da je do akvizicije došlo prekasno kao razlog navodi da je ZSM stvorio ve prepoznatljiv imidž koji se sada mijenja. Nitko od VERN'ovaca nije izrazio negativan stav spram akvizicije, no ZSM-ovci koji su izrazili negativan stav, kao razlog navode da se dugogodišnje djelatnike ZSM-a tretira nepravedno, da zaposlenici VERN'a imaju prednost i da se ta razlika osjeti. Dio ZSM-ovaca ambivalentno se odnosi spram akvizicije, navode i kako treba pro i još vremena da se organizacijske kulture spoje i da e tada mo i donijeti kvalitetniju i racionalnu odluku o tome je li akvizicija pozitivni ili negativan doga aj. Na otvoreno pitanje što oni sami, kao zaposlenici, smatraju kako akvizicija utje e na VERN' i ZSM kao organizacije, te na njih same, VERN'ovci jednim dijelom smatraju kako je akvizicija pozitivno utjecala na VERN' i zaposlenike dok jedan veliki dio ne zamje uje da se Praktični menadžment, Vol. I, br. 1, str., str
5 Vrhovski, I., Živković D. akvizicijom nešto zna ajno promijenilo. Gotovo svi zaposlenici VERN'a smatraju da je cijeli proces još u po etnoj fazi, te da se samim time treba poraditi na poboljšanju komunikacije, me usobnom upoznavanju kolega sa ZSM-a, te uspostaviti nova racionalna logi na i u inkovita organizacijska struktura. Zaposlenici ZSM-a znatno su teže podnijeli akviziciju osje aju se nezadovoljno, smatraju da su procesi usporeni, osje aju nemir, neizvjesnost i nesigurnost za svoje pozicije u organizaciji, ne osje aju se motivirano, smatraju da gube autonomiju u poslovanju i da se ne uklapaju u novu organizaciju, ne znaju što da o ekuju, smatraju da su od ljudi s iskustvom vra eni na pripravni ke pozicije. VI. ZAKLJU AK Zadovoljstvo radnom okolinom, za obje grupe ispitanika, i zaposlenike VERN'a i zaposlenike ZSM-a, vrlo je visoko; percepcija okoline u kojoj rade, kao okoline koja je motiviraju a, odnosno umjereno motiviraju a, u postotku je gotovo istovjetna. Tako er, ve ine obiju grupacija smatraju da se njihovi vrijednosni sustavi poklapaju s vrijednosnim sustavom koji menadžment ovih organizacija komunicira kroz svoju misiju i viziju. Definiranje odnosa s prvom nadre enom osobom, razina mogu nosti izražavanja svojeg mišljenja, razina prava u odlu ivanju o promjenama u organizaciji, razina do koje ih organizacija poti e na inovativnost, usavršavanje te napredovanje varijable su na kojima zaposlenici obiju organizacija daju u postotcima gotovo istovjetne odgovore. S druge strane, u komparativnoj analizi rezultata dobivenih ovim anketnim upitnikom, tako er se mogu uo iti neke razlike u nekim segmentima organizacijske kulture koji su obuhva eni ovim istraživanjem. Prvenstveno, postoje razlike u poimanju prepoznatljivosti vlastitog institucionalnog loga, te razine prepoznatljivosti imidža organizacije u javnosti, gdje rezultati o ito ukazuju na manju prepoznatljivosti loga i imidža ZSM-a u javnosti, u odnosu na logo i prepoznatljivost VERN'a. Tako er, interesantne su razlike u dobivenim odgovorima na pitanje što bi mijenjali u svojoj radnoj okolini pa VERN'ovci tu navode organizacijske ili poslovne manjkavosti, dok se iz odgovora ZSM-ovaca iš itava bojazan od posljedica akvizicijskog procesa (jer kao naj eš e navode dislociranost, te jednakost i pravednost u odnosu poslodavca prema zaposlenicima). Pri rangiranju glavnih motiva rada u svojoj organizaciji tako er se mogu uo iti male, ali interesantne razlike u odgovorima i jednima i drugima ljubav prema podu avanju, odnosno u enje su glavni motiv, na drugom mjestu svima se nalaze primanja, no dok je VERN'ovcima na posljednjem mjestu napredovanje, ZSM-ovci na zadnje mjesto stavljaju želju za promjenom što je u ovom slu aju, tj. u situaciji preuzimanja tako er indikativno. Poslijednja razlika koja se može zamijetiti jest razlikovanje u percepciji same organizacijske kulture kod zaposlenika VERN'a i zaposlenika ZSM-a. Naime, ve ina VERN'ovaca svoju organizacijsku kultura smatra dobrom, ali ak više od polovice ZSM-ovaca svoju pak smatra vrlo dobrom. Rezultati, pogotovo oni dobiveni odgovorima na otvorena pitanja, pokazuju na stanje koje je potpuno o ekivano i normalno te koje se javlja u bilo kojemu procesu akvizicije sudionici tog procesa razli ito reagiraju na sam proces. Neki su spram novonastale situacije indiferentni, kao da se ništa spektakularno i novo ne doga a, te kao da njih osobno ta situacija ne zanima jer na prvi pogled za njih se ništa ne mijenja. Takav stav, što je potpuno logi no, imaju uglavnom oni koji su dio organizacije koja akvirira drugu organizaciju. Oni koji su preuzeti, reagiraju ili racionalno ili emocionalno, ili zapravo na oba na ina istovremeno. Racionalna reakcija u tom smislu podrazumijeva da na proces akvizicije gledaju kao na doga aj kojem treba dati šansu, koji je dugotrajan i u kojem treba biti oprezan, suzdržan, ali i neoptere en. Emocionalna reakcija pak zna i opravdanu ljudsku reakciju na bilo koju promjenu na koju sam pojedinac ne može utjecati jer ju provocira netko drugi, za koju ne zna kako e utjecati na njegov život (kako profesionalan, tako i privatan), a koja se, u krajnjoj liniji, ti e njega samog. Provedeno istraživanje ukazuje na postojanje realnih temelja za kompatibilnost obiju organizacijskih kultura koja je vidljiva iz komparacije sustava vrijednosti, odnosa, uvjerenja i ostalih faktora koji organizacijsku kulturu u kona nici sa injavaju, ali uz postojanje odre enih razlika u segmentima organizacijske kulture ija se signifikantnost može ustanoviti nekim daljnjim statisti kim analizama. Akvizicija Zagreba ke škole za menadžment, od strane Veleu ilišta VERN', predstavlja prvi slu aj akvizicije u privatnom visokoobrazovnom sustavu u Republici Hrvatskoj, te stoga ovaj rad predstavlja po etak bavljenja tematikom akvizicija u privatnom visokom školstvu u nas. LITERATURA 1. Bayenet, B., Feola, C., Tavernier, M. (2000.): Strategic management of universities: evaluation policy and policy evaluation, Higher Education Management 12 (2), str Ben-David, J., (1972.): American Higher Education, New York, McGraw-Hill 3. Birnbaum, R., (1983.): Maintaining Diversity in higher Education, San Francisco, Jossey-Bass 4. Clark, B. R. (1998.): Creating Entrepreneurial Universities: Organizational Pathways of Transformation Issues in Higeher Education, Elsevier Science Regional Sales 5. Deal, T.E., Kennedy, A.A., (1982.): Corporate Cultures: The Rites and Rituals of Corporate Life, Harmondsworth, Penguin Books 6. Eastman J., Lang, D. (2001.): Mergers in higher education: lessons from theory and experience, University of Toronto Press Inc. 7. Geiger, R. L., (1986.): Private Sectors in Higher Education: Structure, Function and Change in Eight Countries, Ann Arbor, University of Michigan Press 8. Goedegebuure, L., Meek, V.L. (1997.): On change and diversity: the role of governmental influences, Higher Education in Europe 22 (3), str Praktični menadžment, Vol. I, br. 1,, str
6 Komparativna analiza organizacijske kulture u procesu preuzimanja na primjeru privatnih visokih učilišta 9. Handy, C.B. (1985.): Understanding Organizations, 3rd Edn, Harmondsworth, Penguin Books 10. Harman, K., Meek, V.L. (2002.): Introduction to special issue: Merger revisited: international perspectives on mergers in higher education, Higher Education 44 (1), str Huisman, J. (1998.): Differentiation and Diversity in Higher Education Systems, u: Smart, J. C. (1998.): Higher Education: Handbook of Theory and Research, Vol. XIII, Agathon Press 12. Johnson, G. (1988.): Rethinking Incrementalism, Strategic Management Journal, Vol 9, str Kotter, J.P., Heskett, J.L. (1992.): Corporate Culture and Performance, The Free Press 14. Martin, J., Samels., J.E. (1994.): Merging Colleges for Mutual Growth A New Strategy for Academic Managers, Johns Hopkins University Press 15. Montana, P., Charnov, B. (2008.): Management (4th ed.), Barrons Educational Series, Hauppauge:NY 16. O'Neill, J.P., Barnett S. (1980.): Colleges and corporate change: merger, bankruptcy, and closure, Conference-University Press 17. Schein, E.H. ( ): Organizational Culture and Leadership, 3rd Ed., Jossey-Bas Praktični menadžment, Vol. I, br. 1, str., str
SVEU ILIŠTE U MOSTARU EKONOMSKI FAKULTET STRU NI STUDIJ VITEZ SMJEROVI MARKETING I MENADŽMENT PREDMET: ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA ŠKOLSKA / GODI
SVEU ILIŠTE U MOSTARU EKONOMSKI FAKULTET STRU NI STUDIJ VITEZ SMJEROVI MARKETING I MENADŽMENT PREDMET: ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA ŠKOLSKA 2015. / 2016. GODINA Profesor: Izv. prof. dr. sc. Sandra So e Kraljevi
ВишеSVEU ILIŠTE U MOSTARU EKONOMSKI FAKULTET STRU NI STUDIJ MOSTAR SMJEROVI MARKETING I MENADŽMENT PREDMET: ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA ŠKOLSKA / GOD
SVEU ILIŠTE U MOSTARU EKONOMSKI FAKULTET STRU NI STUDIJ MOSTAR SMJEROVI MARKETING I MENADŽMENT PREDMET: ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA ŠKOLSKA 2017. / 2018. GODINA Profesor: Izv. prof. dr. sc. Sandra So e Kraljevi
ВишеSVEUČILIŠTE U RIJECI FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI Međunarodni projekt: The Academic Profession in Europe: Responses to Societal Challenges provodi se
SVEUČILIŠTE U RIJECI FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI Međunarodni projekt: The Academic Profession in Europe: Responses to Societal Challenges provodi se kroz EUROCORES/ EuroHESC program Europske znanstvene
ВишеSVEU ILIŠTE U MOSTARU EKONOMSKI FAKULTET SMJER MARKETING PREDMET: ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA ŠKOLSKA / GODINA Profesorica: Izv. prof. dr. sc. Sa
SVEU ILIŠTE U MOSTARU EKONOMSKI FAKULTET SMJER MARKETING PREDMET: ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA ŠKOLSKA 2017. / 2018. GODINA Profesorica: Izv. prof. dr. sc. Sandra So e Kraljevi Predavanja: Konzultacije: Demonstratorica:
Више2
2 Ne možemo svoje ideje ostvariti bez drugih ljudi. Naš biznis ne može rasti bez drugih ljudi. Ne možemo sve sami. Ne moramo sve sami. Možemo i trebamo pronaći i zaposliti ljude bolje od sebe. Krenuli
ВишеSVEU ILIŠTE U MOSTARU EKONOMSKI FAKULTET SMJER MARKETING PREDMET: ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA ŠKOLSKA / GODINA Profesorica: Izv. prof. dr. sc. Sa
SVEU ILIŠTE U MOSTARU EKONOMSKI FAKULTET SMJER MARKETING PREDMET: ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA ŠKOLSKA 2014. / 2015. GODINA Profesorica: Izv. prof. dr. sc. Sandra So e Kraljevi Predavanja: Petak od 12 do 14 Konzultacije:
ВишеBILANCA iznosi u tisu ama kn AKTIVA A) GOTOVINA I DEPOZITI KOD HNB-a I. Gotovina II. Depoziti kod HNB-a B) DEPOZITI KOD BANKARSKIH INSTITUC
BILANCA 30.09.2010 iznosi u tisu ama kn AKTIVA A) GOTOVINA I DEPOZITI KOD HNB-a I. Gotovina II. Depoziti kod HNB-a B) DEPOZITI KOD BANKARSKIH INSTITUCIJA F) VRIJEDNOSNI PAPIRI I DRUGI FINANCIJSKI INSTRUMENTI
ВишеMicrosoft Word - Izvjestaj, Matra radionice, svibanj 2011
Sažetak radionica u okviru Matra projekta, Zagreb, svibanj, 2011. Istraživanje kompleksnih nesreća, analiziranje i učenje na temelju nesreća Prezentacijom je istaknuta potreba provo enja istrage, tko,
ВишеZ A K O N O SUDSKIM VEŠTACIMA I. UVODNE ODREDBE lan 1. Ovim zakonom ure uju se uslovi za obavljanje vešta enja, postupak imenovanja i razrešenja sudsk
Z A K O N O SUDSKIM VEŠTACIMA I. UVODNE ODREDBE lan 1. Ovim zakonom ure uju se uslovi za obavljanje vešta enja, postupak imenovanja i razrešenja sudskih veštaka (u daljem tekstu: veštak), postupak upisa
ВишеMicrosoft Word doc
UTJECAJ ISTROŠENOSTI RADNIH ELEMENATA MLINA NA TROŠKOVE ENERGIJE PRI USITNJAVANJU EFFECT OF WORN-OUT HAMMER MILL'S WORKING ELEMENTS ON GRINDING ENERGY COSTS V. Kušec, S. Pliesti, S. Jer inovi Stru ni lanak
ВишеMicrosoft Word _Vipnet_komentar_BSA_final.doc
Zagreb, 21.11.2011. Hrvatska agencija za poštu i elektroni ke komunikacije Juriši eva 13 HR-10 000 ZAGREB PREDMET: Javna rasprava - Prijedlog odluke kojom se HT-u odre uju izmjene i dopune Standardne ponude
ВишеMicrosoft PowerPoint - Dopunsko zdravstveno osiguranje - Solaris pptx
DZO PRIJENOS RIZIKA S OSIGURANIKA NA OSIGURATELJA Morana Krušarovski, dipl.iur. OSIGURANJE Prijenos rizika s osiguranika na osiguratelja Smanjenje financijskih gubitaka OBVEZNA I DOBROVOLJNA OSIGURANJA
ВишеSluzbeni glasnik Grada Poreca br
18. Na temelju lanka 34. stavak 1. to ka 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine" broj 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03, 82/04, 110/04 i 178/04) te lanka 40. Statuta Grada
ВишеKomparativni pregled nalaza Mirjana Matešić 25. travnja 2013.
Komparativni pregled nalaza 2008.-2013. Mirjana Matešić 25. travnja 2013. Metodologija Indeksa DOP-a Nastao prije 5 godina kao partnerski projekt HGK i HR PSOR-a; rezultat rada domaćih stručnjaka Teme
ВишеSlide 1
Strateški okvir za internacionalizaciju visokog obrazovanja i uloga regionalne suradnje 1 Erasmus je ključni financijski instrument za internacionalizaciju visokog obrazovanja. Važnost internacionalizacije
ВишеPREDAVANJA IZ ISTRAŽIVANJA TRŽIŠTA ZA ŠKOLSKU 2017./2018. GODINU Izv. prof. dr. sc. Sandra So e Kraljevi 1
PREDAVANJA IZ ISTRAŽIVANJA TRŽIŠTA ZA ŠKOLSKU 2017./2018. GODINU 1 POGLAVLJE 1. POJAM I DEFINICIJA ISTRAŽIVANJA TRŽIŠTA 2 1. ISTRAŽIVANJE I PRA ENJE TRŽIŠTA U mnogim se situacijama do spoznaja o tržištu
ВишеPowerPoint Presentation
Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. Spomenka Đurić, državna tajnica Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova europske unije Sustav akata strateškoga planiranja SUSTAV AKATA STRATEŠKOG
ВишеVrjednovanje diplomskih studija od strane studenata koji su tijekom akademske godine 2015./2016. završili studij Fakultet organizacije i informatike O
Vrjednovanje diplomskih studija od strane studenata koji su tijekom akademske godine 2015./2016. završili studij Fakultet organizacije i informatike Organizacija poslovnih sustava Ured za upravljanje kvalitetom
ВишеVrjednovanje diplomskih studija od strane studenata koji su tijekom akademske godine 2015./2016. završili studij Hrvatski studiji Psihologija Ured za
Vrjednovanje diplomskih studija od strane studenata koji su tijekom akademske godine 2015./2016. završili studij Hrvatski studiji Psihologija Ured za upravljanje kvalitetom Sveučilište u Zagrebu Zagreb,
Вишеbroj 111
, 26.12.2012. 111-13 zaštitna mjera zabrane vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti, nadležna kantonalna služba e rješenjem staviti van snage važe u radnu dozvolu i u roku od tri dana dostaviti je poslodavcu
ВишеVrjednovanje diplomskih studija od strane studenata koji su tijekom akademske godine 2015./2016. završili studij Hrvatski studiji Kroatologija Ured za
Vrjednovanje diplomskih studija od strane studenata koji su tijekom akademske godine 2015./2016. završili studij Hrvatski studiji Kroatologija Ured za upravljanje kvalitetom Sveučilište u Zagrebu Zagreb,
ВишеVrjednovanje diplomskih studija od strane studenata koji su tijekom akademske godine 2015./2016. završili studij Grafički fakultet Grafička tehnnologi
Vrjednovanje diplomskih studija od strane studenata koji su tijekom akademske godine 2015./2016. završili studij Grafički fakultet Grafička tehnnologija Ured za upravljanje kvalitetom Sveučilište u Zagrebu
ВишеVrjednovanje diplomskih studija od strane studenata koji su tijekom akademske godine 2015./2016. završili studij Fakultet organizacije i informatike I
Vrjednovanje diplomskih studija od strane studenata koji su tijekom akademske godine 2015./2016. završili studij Fakultet organizacije i informatike Informacijsko i programsko inženjerstvo Ured za upravljanje
ВишеVrjednovanje diplomskih studija od strane studenata koji su tijekom akademske godine 2015./2016. završili studij Fakultet kemijskog inženjerstva i teh
Vrjednovanje diplomskih studija od strane studenata koji su tijekom akademske godine 2015./2016. završili studij Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Primijenjena kemija Ured za upravljanje kvalitetom
Више1.pdf
Klasa: 023-01/16-01/259 Urbroj:2168/01-01-02-01-0019-17-16 Pula, 01. ožujka 2017. GRADSKO VIJEĆE GRADA PULE Predmet: Zaključak o utvrđivanju prijedloga Odluke o davanju koncesije za obavljanje dimnjačarskih
ВишеIErica_ActsUp_paged.qxd
Dnevnik šonjavka D`ef Kini Za D`u li, Vi la i Gran ta SEP TEM BAR P o n e d e l j a k Pret po sta vljam da je ma ma bi la a vol ski po no - sna na sa mu se be {to me je na te ra la da pro - {le go di ne
ВишеBlue MosaicTemplate
Development of a methodological framework for strategic decision-making in higher education a case of open and distance learning implementation IP-2014-09-7854 EVALUACIJA PROVOĐENJA STRATEGIJA / STRATEŠKIH
Више0_Zbornik radova - LIMEN 2015.pdf
KONCEPT UPRALJANJA PROJEKTIMA PROJECT MANAGEMENT CONCEPT dr Dejan Gligovi, docent 287 Sadržaj: Projekat predstavlja skup složenih aktivnosti koje su jedinstvene i neponovljive uokvirene u poslovni poduhvat
ВишеHRVATSKI SABOR Na temelju lanka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim 2298 ODLUKU O PROGLA ENJU ZAKONA O PROFESIONALNOJ REHABILITACIJI I ZAPO LJAVANJ
HRVATSKI SABOR Na temelju lanka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim 2298 ODLUKU O PROGLA ENJU ZAKONA O PROFESIONALNOJ REHABILITACIJI I ZAPO LJAVANJU OSOBA S INVALIDITETOM Progla avam Zakon o profesionalnoj
ВишеVrjednovanje integriranih preddiplomskih i diplomskih studija od strane studenata koji su tijekom akademske godine 2015./2016. završili studij Kinezio
Vrjednovanje integriranih preddiplomskih i diplomskih studija od strane studenata koji su tijekom akademske godine 0./06. završili studij Kineziološki fakultet Ured za upravljanje kvalitetom Sveučilište
ВишеOBRAZAC 1. Vrednovanje sveucilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te strucnih stud
OBRAZAC 1. Vrednovanje sveucilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te strucnih studija Tablica 2: Opis predmeta 1. OPĆE INFORMACIJE 1.1.
ВишеPraksa studenata u seoskim ambulantama Prof.dr.sc. Rudika Gmajnić Spec.obiteljske med. Ljubljana, Katedra obiteljske medicine Medicinskog fakult
Praksa studenata u seoskim ambulantama Prof.dr.sc. Rudika Gmajnić Spec.obiteljske med. Ljubljana, 2013. Katedra obiteljske medicine Medicinskog fakulteta u Osijeku UVOD Nastava na Katedri OM Organizacija
ВишеОБРАЗАЦ СИЛАБУСА – С2
ПОДАЦИ О ПРЕДМЕТУ: Назив предмета: Антимонополско право Статус предмета: Изборни (Правно-економски модул) Профил предмета: Позитивно-правни Број бодова(еспб): 7 (седам) Трајање наставе: 75 = (3+1+1) x
ВишеIzmjena natječajne dokumentacije br. 3 Ograničenog poziva na dostavu projektnih prijedloga Izgradnja kapaciteta za programsko financiranje visokih uči
Izmjena natječajne dokumentacije br. 3 Ograničenog poziva na dostavu projektnih prijedloga Izgradnja kapaciteta za programsko financiranje visokih učilišta BROJ POZIVA: HR.3.1.17 U Pozivu na dostavu projektnih
ВишеNAZIV PREDMETA ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA Kod Godina studija 2. Nositelj/i Danijela Perkušić Malkoč Bodovna vrijednost 6 predmeta (ECTS) Suradnici Status pr
NAZIV PREDMETA ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA Kod Godina studija 2. Nositelj/i Danijela Perkušić Malkoč Bodovna vrijednost 6 predmeta (ECTS) Suradnici Status predmeta Ciljevi predmeta Uvjeti za upis predmeta i ulazne
ВишеSTRATEGIJE ULASKA NA INOZEMNO TRŽIŠTE Predavanje 7. Prof.dr.sc. Mirna Leko Šimić Izv.prof.dr.sc. Helena Štimac DUGOROČNA PROIZVODNA KOOPERA
STRATEGIJE ULASKA NA INOZEMNO TRŽIŠTE Predavanje 7. Prof.dr.sc. Mirna Leko Šimić Izv.prof.dr.sc. Helena Štimac DUGOROČNA PROIZVODNA KOOPERACIJA Jedan od najčešćih oblika međunarodne ugovorne suradnje Temelji
ВишеBilten br. 2 Bilten projekta Stand4INFO (Razvoj visokoobrazovnih standarda zanimanja, standarda kvalifikacija i studijskih programa na osnovama Hrvats
Poštovani čitatelji, predstavljamo vam drugi bilten ESF projekta Stand4INFO - Razvoj visokoobrazovnih standarda zanimanja, standarda kvalifikacija i studijskih programa na osnovama Hrvatskog kvalifikacijskog
ВишеMicrosoft Word - R Predmet 14-Strategijski menadzment
КОМИСИЈА ЗА РАЧУНОВОДСТВО И РЕВИЗИЈУ БОСНЕ И ХЕРЦЕГОВИНЕ ИСПИТ ЗА СТИЦАЊЕ ПРОФЕСИОНАЛНОГ ЗВАЊА ОВЛАШТЕНИ РЕВИЗОР (ИСПИТНИ ТЕРМИН: НОВЕМБАР 2017. ГОДИНЕ) ПРЕДМЕТ 14: СТРАТЕГИЈСКИ МЕНАЏМЕНТ ЕСЕЈИ 1. Питање/есеј
Вишеbroj 052_Layout 1
18.05.2011. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE - Broj 52 25 858 На осно ву чла на 18. став 1. За ко на о обра зо ва њу од ра - слих ( Службени гласник Републике Српске, број 59/09) и члана 82. став 2. Закона
ВишеTFI POD
2 Devetomjese ni izvještaj za 2012.godinu 3 5 BILANCA stanje na dan 30.09.2012. Naziv pozicije Prethodno Teku e A) POTRAŽIVANJA ZA UPISANI A NEUPLA ENI KAPITAL B) DUGOTRAJNA IMOVINA (003+010+020+029+033)
ВишеVulnerability and Adaptation
Komunikacija o prilagođavanju klimatskim promenama Shaun Martin Prilagođeno prema prezentaciji Susanne C. Moser, Ph.D Komunikacija o prilagođavanju klimatskim promenama Tri ključne lekcije 1. Kako bi stvorili
ВишеTFI-POD I polugodište Solaris d.d.
Prilog 1. Razdoblje izvještavanja: 01.01. do 30.06.2012. Mati ni broj (MB): 03171787 Mati ni broj subjekta (MBS): 060001583 Osobni identifikacijski broj 26217708909 (OIB): Tvrtka izdavatelja: SOLARIS D.D.
Више0_Zbornik radova - LIMEN 2015.pdf
Beograd,. decembar 15. godine UTICAJ PRAVEDNOG VREDNOVANJA RADA NA MOTIVACIJU NASTAVNIKA U SREDNJIM ŠKOLAMA U SRBIJI 49 EFFECT OF RIGHTEOUSNESS EVALUATION OF WORK ON MOTIVATION OF TEACHERS IN SECONDARY
Више]>Uredba (EU) 2019/ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja o usklađivanju obveza izvješćivanja u području zakonodavstva povezanoga s okoliše
UREDBA (EU) 2019/1010 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJE A od 5. lipnja 2019. o uskla ivanju obveza izvješ ivanja u podru ju zakonodavstva povezanoga s okolišem te o izmjeni uredaba (EZ) br. 166/2006 i (EU) br.
ВишеSlide 1
Primjeri dobre prakse komuniciranja informacija o kvaliteti visokih učilišta sa zainteresiranom javnošću Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu Povijest Fakulteta 97. obljetnica
Вишеzefzg3
21 Prethodno priop enje UDK: 519.2:65.011.4(497.5) Datum primitka lanka u uredništvo: 21. 2. 2018. Datum slanja lanka na recenziju: 17. 4. 2018. Datum prihva anja lanka za objavu: 5. 6. 2018. Doc. dr.
ВишеSkladištenje podataka Prof.dr.sc. Dražena Gašpar
Skladištenje podataka Prof.dr.sc. Dražena Gašpar 24.10.2016. Sadržaj Uvod i definiranje pojmova Izvori podataka Osnove i geneza skladišta podataka Arhitektura skladišta podataka Pro iš avanje podataka
ВишеMENADŽMENT LJUDSKIH RESURSA
MENADŽMENT LJUDSKIH RESURSA Analiza posla ZAŠTO JE POTREBNO PLANIRANJE LJUDSKIH RESURSA? ZBOG MOGUĆNOSTI BLAGOVREMENOG PREPOZNAVANJA NEDOSTATAKA U POTENCIJALU KOMPANIJE ZBOG MOGUĆNOSTI DETEKTOVANJA SKRIVENIH
ВишеZBORNIK RADOVA JOURNAL OF ECONOMY AND BUSINESS Ekonomski fakultet Sveucilišta u Mostaru Godina 2014., No. XX. Posebno izdanje ISSN Nakladnik
ZBORNIK RADOVA JOURNAL OF ECONOMY AND BUSINESS Ekonomski fakultet Sveucilišta u Mostaru Godina 2014., No. XX. Posebno izdanje ISSN 1840-3255 Nakladnik Ekonomski fakultet Sveucilišta u Mostaru Matice hrvatske
ВишеBroj 3 - Strana 362 NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Subota 27. velja~e god. lanak 2. U lanku 48. Pravilnika o sadržaju i na inu vo enja dokum
Broj 3 - Strana 362 SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Subota 27. velja~e 2010. god. lanak 2. U lanku 48. Pravilnika o sadržaju i na inu vo enja dokumentacije i evidencije u srednjoj školi («Službene novine
ВишеU trotjednom istraživanju „Kako mršavimo“ provedenom na portalu Ordinacija
ISTRAŽIVANJE PORTALA ORDINACIJA.HR: Hrvati pola života provedu na dijeti! Za idealnu liniju spremni smo narušiti svoje zdravlje! U trotjednom istraživanju (kolovoz/rujan 2010.) portala Ordinacija.hr Kako
ВишеAnaliza studentskog zadovoljstva na Sveučilištu u Rijeci izvješće za akademsku godinu 2016./2017.
Analiza studentskog zadovoljstva na Sveučilištu u Rijeci - izvješće za akademsku godinu SVEUČILIŠTE U RIJECI CENTAR ZA OSIGURAVANJE I UNAPREĐIVANJE KVALITETE Sadržaj: 1. Uvod..... 2 2. Uzorak.....3 3.
ВишеCjeloživotno obrazovanje Seminar - Osobni kompas
Cjeloživotno obrazovanje Seminar - Osobni kompas CJELOŽIVOTNO OBRAZOVANJE NA BALTAZARU Osobna strategija uspjeha i upravljanje vremenom Vrijeme je nepovratan resurs. Svakodnevno svatko ima na raspolaganju
ВишеMicrosoft PowerPoint - HRM uvodna prezentaija.ppt [Compatibility Mode]
MENADŽMENT LJUDSKIH RESURSA VEŽBE 1 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ Metod rada Literatura Konsultacije Način polaganja ispita: 1) kolokvijumi 2) usmeni ispit Kolokvijumi: I kolokvijum: 1-8, 16 i 17 II kolokvijum
ВишеISSN X Билтен Градске општине Барајево БРОЈ Септембар У БАРАЈЕВУ ПРОС АВ ЕНА С АВА И ДАН ОПШТИНЕ ИЗ РАДА СКУПШТИНЕ ГРАДСКЕ ОПШТИНЕ
ISSN 1451-494X Билтен Градске општине Барајево БРОЈ 68-69 Септембар 2017. У БАРАЈЕВУ ПРОС АВ ЕНА С АВА И ДАН ОПШТИНЕ ИЗ РАДА СКУПШТИНЕ ГРАДСКЕ ОПШТИНЕ БАРАЈЕВО ГОДИНА ОД ОР ИРА А ПРВЕ СРПСКЕ В АДЕ У ВЕ
ВишеNAZIV PREDMETA
NAZIV PREDMETA RECEPCIJSKO POSLOVANJE Kod DTP056 Godina studija 5. Nositelj/i predmeta dr. sc. Goran Ćorluka Bodovna vrijednost 6 (ECTS) Suradnici - Način izvođenja P S V T (broj sati u semestru) 30 30
ВишеSluzbeni glasnik 3/08.indd
Broj: 3 - GOD. VII. 2008. Krapina, 15. 05. 2008. List izlazi jedanput mjese no i po potrebi ISSN 1845-7711 S A D R Ž A J AKTI GRADSKOG VIJE A 1. Godišnji obra un Prora una Grada Krapine za 2007. god. 2.
ВишеHrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti Istraživanje poznavanja ispitanika o poštanskim uslugama i njihova zamjenjivost s EK uslugama stud
Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti Istraživanje poznavanja ispitanika o poštanskim uslugama i njihova zamjenjivost s EK uslugama studeni 16. Sadržaj 1. Korištenje poštanskih ureda HP-Hrvatske
ВишеMicrosoft PowerPoint - Distribucija prostornih podataka u Republici Hrvatskoj - 2. NIPP - Opatija-def [Compatibility Mode]
DISTRIBUCIJA PROSTORNIH PODATAKA U REPUBLICI HRVATSKOJ dr. sc. Vesna Poslončec-Petrić Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 1. Uvod Podaci o prostoru proizvodi koji imaju svoje ime, standarde i vrijednost
ВишеSTRATEGIJE ULASKA NA INOZEMNO TRŽIŠTE Predavanje 6. doc.dr.sc. Helena Štimac UGOVORNA SURADNJA Ugovorna proizvodnja Ugovorno upravljanje Pr
STRATEGIJE ULASKA NA Predavanje 6. doc.dr.sc. Helena Štimac UGOVORNA SURADNJA Ugovorna proizvodnja Ugovorno upravljanje Projekti ključ u ruke Licenca Franšiza Dugoročna proizvodna kooperacija Zajednička
ВишеMicrosoft PowerPoint - SEP-2013-CAS02
STRATEGIJE E ZA ELEKTRONSKO POSLOVANJE STRATEGIJE ZA ELEKTRONSKO POSLOVANJE Elektronsko poslovanje ne predstavlja samo dodatak tradicionalnom, već ono predstavlja revoluciju u poslovanju. Ono omogućava
Више0_Zbornik radova - LIMEN 2015.pdf
MARKETING MENADŽMENT KULTURNIH INSTITUCIJA MARKETING MANAGEMENT OF CULTURAL INSTITUTIONS dr Aleksandra Brakus, docent 244 Sažetak: Cilj rada je da se pokaže da kulturne institucije putem dobrog marketing
ВишеMicrosoft Word - van sj Zakon o privrednoj komori -B.doc
ZAKON O PRIVREDNOJ KOMORI BR KO DISTRIKTA BiH Na osnovu lana 23 Statuta Br ko Distrikta Bosne i Hercegovine ( Slu beni glasnik Br ko Distrikta BiH broj 1/00) Skup tina Br ko Distrikta na vanrednoj sjednici
ВишеR E P U B L I K A H R V A T S K A PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA GRAD RIJEKA Poglavarstvo O b r a z l o ž e n j e Prijedloga odluke o davanju u zakup jav
R E P U B L I K A H R V A T S K A PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA GRAD RIJEKA Poglavarstvo O b r a z l o ž e n j e Prijedloga odluke o davanju u zakup javnih površina i drugih nekretnina u vlasništvu Grada
ВишеAnketa_stavovi_pri_upisu_LR
Укупан број обрађених анкета: 434 Тренутна година студија РЕЗУЛТАТИ АНКЕТЕ 1 45 10,37% 2 134 30,88% 3 134 30,88% 4 113 26,04% 5 8 1,84% Тренутна година студија 1 2 3 4 5 Обновљена година Једном 56 12,90%
ВишеKorporativna_prezentacija
PROFIL TVRTKE INOVATIVNA PLAĆANJA NA GLOBALNOJ RAZINI June 2017 Mercury Processing Services International je pružatelj platnih rješenja, posvećen razvoju i upravljanju platnim poslovanjem na međunarodnoj
ВишеLINEARNA ALGEBRA 2 Popravni kolokvij srijeda, 13. velja e Zadatak 1. ( 7 + 5=12 bodova) Zadan je potprostor L = {(x 1, x 2, x 3, x 4 ) C 4 : x 1
Zadatak 1. ( 7 + 5=12 bodova) Zadan je potprostor L = {(x 1, x 2, x, x 4 ) C 4 : x 1 + x 2 + x = 0, x 1 = 2x 2 } unitarnog prostora C 4 sa standardnim skalarnim produktom i vektor v = (2i, 1, i, ) C 4.
ВишеPowerPoint Presentation
Sveučilište u Rijeci Filozofski fakultet u Rijeci Doktorska konferencija za doktorande poslijediplomskih doktorskih studija pedagogije i obrazovnih znanosti, DOKON 2017. Profesionalna socijalizacija mladih
ВишеOvdje dolazi logo BLAŽ BAROMIĆ
USPOREDBA REZULTATA REVIZIJE INFORMACIJSKIH SUSTAVA PROVEDENIH PREMA COBIT OKVIRU I UVOD U COBIT 5 OKVIR 1 Varga M., 2 Varga V. 1 Tehni ka škola akovec, akovec, Hrvatska 2 Mursko Središ e, Hrvatska Sažetak:
Више(Microsoft PowerPoint - 608_Futivi\346.pptx)
EMPIRIJSKO ISTRAŽIVANJE O BI U HRVATSKOJ KREŠIMIR FUTIVIĆ... Sadržaj Ukratko o Neosu Područje Problem Ciljevi rada Struktura istraživanja Projekti Funkcionalnosti BI sustava Najvažniji rezultati rada HrOUG
ВишеMAZALICA DUŠKA.pdf
SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET Sveučilišni studij OPTIMIRANJE INTEGRACIJE MALIH ELEKTRANA U DISTRIBUCIJSKU MREŽU Diplomski rad Duška Mazalica Osijek, 2014. SADRŽAJ
ВишеGodišnji plan i program rada OŠ Bogumila Tonija školska godina 2014./15. ŠKOLSKI RAZVOJNI PLAN ŠKOLSKA GODINA 2014./2015. PRIORITETNO PODRUČJE UNAPRJE
ŠKOLSKI RAZVOJNI PLAN ŠKOLSKA GODINA 2014./2015. PRIORITETNO PODRUČJE UNAPRJEĐENJA CILJEVI METODE I AKTIVNOSTI ZA OSTVARIVANJE CILJEVA NUŽNI RESURSI DATUM DO KOJEGA ĆE SE CILJ OSTVARITI OSOBE ODGOVORNE
ВишеULOGA REGULATORNOG TIJELA U PLANIRANJU DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA mr. sc. Ivona Štritof, dipl. ing. HERA - Hrvatska energetske regulatorna agencija Semin
ULOGA REGULATORNOG TIJELA U PLANIRANJU DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA mr. sc., dipl. ing. HERA - Hrvatska energetske regulatorna agencija Opseg prezentacije UTJECAJ REGULATORNOG TIJELA ZAKONODAVNO REGULATORNI
ВишеNAZIV PREDMETA UNUTARNJETRGOVINSKO POSLOVANJE I Kod Godina studija 2. Nositelj/i predmeta dr.sc. Ivana Plazibat, prof. Bodovna vrijednost 6 ECTS v.š.
NAZIV PREDMETA UNUTARNJETRGOVINSKO POSLOVANJE I Kod Godina studija 2. Nositelj/i predmeta dr.sc. Ivana Plazibat, prof. Bodovna vrijednost 6 ECTS v.š. (ECTS) Suradnici nema Način izvođenja nastave P S V
ВишеNAZIV PREDMETA UNUTARNJETRGOVINSKO POSLOVANJE II Kod Godina studija 2. Nositelj/i predmeta dr.sc. Ivana Plazibat, prof. Bodovna vrijednost 6 ECTS v.š.
NAZIV PREDMETA UNUTARNJETRGOVINSKO POSLOVANJE II Kod Godina studija 2. Nositelj/i predmeta dr.sc. Ivana Plazibat, prof. Bodovna vrijednost 6 ECTS v.š. (ECTS) Suradnici nema Način izvođenja nastave P S
ВишеKB8.pdf
A. V ev, D. Maha ek: Financijska revizija bolni kih zdravstvenih ustanova i ra unovodstveni sustav 127 Stru ni rad UDK: 657.63:614.2 Prof. dr. sc. Aleksandar V ev 1 Doc. dr. sc. Dubravka Maha ek 2 FINANCIJSKA
ВишеGodišnji plan i program rada OŠ Bogumila Tonija školska godina 2015./16. ŠKOLSKI RAZVOJNI PLAN ŠKOLSKA GODINA 2015./2016. PRIORITETNO PODRUČJE UNAPRJE
ŠKOLSKI RAZVOJNI PLAN ŠKOLSKA GODINA 2015./2016. PRIORITETNO PODRUČJE UNAPRJEĐENJA CILJEVI METODE I AKTIVNOSTI ZA OSTVARIVANJE CILJEVA NUŽNI RESURSI DATUM DO KOJEGA ĆE SE CILJ OSTVARITI OSOBE ODGOVORNE
Више1 Izvješće o provedenom stručnom usavršavanju članova timova za kvalitetu ustanova ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja treći ciklus provedbe pro
1 Izvješće o provedenom stručnom usavršavanju članova timova za kvalitetu ustanova ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja treći ciklus provedbe projekta samovrednovanja Pripremila: Sandra Antulić, dipl.psih.-prof.
Више2010
M : -... 368 (497.6) DIREKTNI ZAHTJEV - TUŽBA OŠTE ENOG LICA PREMA OSIGURAVAOCU Mr Predrag Baroš Rezime: U materiji osiguranja od odgovornosti vlasnika i korisnika motornih vozila, iako ošte ena lica nisu
ВишеPowerPoint Presentation
Seminarski rad: projektni zadatak Seminarski rad Izrada projektnog zadatka / seminarskog rada čini obvezan i sastavni dio ocjene iz kolegija Korporacijsko poduzetništvo za redovne i izvanredne studente
ВишеGejmifikacija
M I N I A K A D E M I J A GEJMIFIKACIJA C A M B R I D G E I N N O V A T I V E S Y S T E M S O L U T I O N S, L T D C A M B R I D G E I N N O V A T I V E S Y S T E M S O L U T I O N S, L T D C A M B R I
ВишеObjektno orjentirano programiranje 2P
Sveučilište u Rijeci ODJEL ZA INFORMATIKU Akademska 2016./2017. godina OBJEKTNO ORIJENTIRANO PROGRAMIRANJE Studij: Preddiplomski studij informatike (dvopredmetni) Godina i semestar: 2. godina, 3. semestar
ВишеSuradnja knjižničara i nastavnika u informacijskom opismenjavanju: primjer Knjižnice Filozofskog fakulteta u Osijeku Gordana Gašo, Knjižnica,
Suradnja knjižničara i nastavnika u informacijskom opismenjavanju: primjer Knjižnice Filozofskog fakulteta u Osijeku Gordana Gašo, Knjižnica, ggaso@ffos.hr Kornelija Petr Balog, Odsjek za informacijske
ВишеPowerPoint Presentation
Kompetencijski profil nastavnika u visokom obrazovanju Prof. dr. sc. Aleksandra Čižmešija Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet cizmesij@math.hr Educa T projekt Kompetencijski profil
ВишеP R E D L O G ZAKON O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IGRAMA NA SRE U lan 1. U Zakonu o igrama na sre u ( Službeni glasnik RS, br. 88/11 i 93/12-dr. zako
P R E D L O G ZAKON O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IGRAMA NA SRE U lan 1. U Zakonu o igrama na sre u ( Službeni glasnik RS, br. 88/11 i 93/12-dr. zakon), u lanu 2. stav 2. re : prire uju zamenjuje se re
ВишеPowerPoint Presentation
Dosadašnji razvoj projekata OIE u RH s pogledom na budućnost Nataša Putak, Hrvatski operator tržišta energije Alumni konferencija: SUVREMENI IZAZOVI U ENERGETICI 10. listopada 2018. u Zagrebu 1 Sadržaj:
Више+ Usluge kućne njege za osobe mlađe od 65 godina kroatiska + 1. Opći dojam o službi kućne njege Iznimno sam nezadovoljan/na Prilično sam nezadovoljan/
Usluge kućne njege za osobe mlađe od 65 godina kroatiska 1. Opći dojam o službi kućne njege Iznimno sam Prilično sam Ni zadovoljan/na niti Prilično sam zadovoljan/na Veoma sam zadovoljan/na a. Koliko ste
Више2019 IZVJEŠTAJ ZA 2019.
2019 IZVJEŠTAJ ZA 2019. 2019 Izradila Grafički uredio Voditeljica projekta Antonija Bušić Toni Lugarov Antonija Vedak SADRŽAJ UVOD...4 1. POSLODAVAC PRVOG IZBORA... 5 Tablica 1.... 5 Grafikon 1. Top 20
ВишеMicrosoft Word - PusenjeNaRadnomMjestu.doc
Zagreb, prosinac 2008. Sadržaj 1. Uvod... 1 2. Struktura ispitanika istraživanja... 1 3. Struktura (ne)pušača... 2 4.... 4 4.1...4 4.2...8 5. Novi zakon o zabrani pušenja... 9 Popis grafikona Grafikon
ВишеPowerPoint Presentation
KRIZNO KOMUNICIRANJE U OBRAZOVANJU: PROBLEMI I RJEŠENJA doc. dr. sc. DAMIR JUGO Dubrovnik, 1. veljače 2019. Niti jedna organizacija nije imuna na krize Važnost percepcije javnosti - Sve što radite šira
ВишеKB.pdf
61 Emina Crleni * ŠteÞ ca Labaš ** Ivan Malbaši *** UDK 331.101.36(497.5) JEL ClassiÞ cation M14, J24 Prethodno priop enje UTJECAJ USKLA ENOSTI OSOBNIH I ORGANIZACIJSKIH VRIJEDNOSTI NA ORGANIZACIJSKU ODANOST:
ВишеВесна М. Петровић Факултет педагошких наука Универзитета у Крагујевцу, Јагодина БИБЛИОГРАФИЈА МОНОГРАФИЈЕ, МОНОГРАФСКЕ СТУДИЈЕ, ТЕМАТСКИ ЗБОРНИЦИ, ЛЕС
Весна М. Петровић Факултет педагошких наука Универзитета у Крагујевцу, Јагодина БИБЛИОГРАФИЈА МОНОГРАФИЈЕ, МОНОГРАФСКЕ СТУДИЈЕ, ТЕМАТСКИ ЗБОРНИЦИ, ЛЕСКИКОГРАФСКЕ И КАРТОГРАФСКЕ ПУБЛИКАЦИЈЕ МЕЂУНАРОДНОГ
ВишеSlide 1
HRVATSKI ZAVOD ZA ZAŠTITU ZDRAVLJA I SIGURNOST NA RADU Izvori stresa na radu kod smjenskih radnika Tamara Stević Željka Sokolović Pavić Mirjana Ptičar Ines Ostović STRES NA RADNOM MJESTU Stres na radu
ВишеKOMUNIKACIJSKA STRATEGIJA ŽUPANIJSKE RAZVOJNE STRATEGIJE SISAČKO-MOSLAVAČKE ŽUPANIJE SI-MO-RA d.o.o. Sisak, travanj 2017.
KOMUNIKACIJSKA STRATEGIJA ŽUPANIJSKE RAZVOJNE STRATEGIJE SISAČKO-MOSLAVAČKE ŽUPANIJE 2017. - 2020. SI-MO-RA d.o.o. Sisak, travanj 2017. SADRŽAJ 1. UVOD...3 2. CILJEVI...3 Opći ciljevi...4 Specifični ciljevi...4
ВишеVELEUČILIŠTE VELIKA GORICA REZULTATI STUDENTSKE ANKETE PROVEDENE NA VELEUČILIŠTU VELIKA GORICA ZA ZIMSKI SEMESTAR AKADEMSKE 2013/2014 GODINE 1. Uvod E
REZULTATI STUDENTSKE ANKETE PROVEDENE NA VELEUČILIŠTU VELIKA GORICA ZA ZIMSKI SEMESTAR AKADEMSKE 2013/2014 GODINE 1. Uvod Evaluacijska anketa nastavnika i nastavnih predmeta provedena je putem interneta.
ВишеFINANCIJSKI REZULTATI ZA GODINU Kontakt: INA-Industrija nafte, d.d. Sektor korporativnih komunikacija Avenija Većeslava Holjevca 10, Zagreb Služ
FINANCIJSKI REZULTATI ZA 2016. GODINU Kontakt: INA-Industrija nafte, d.d. Sektor korporativnih komunikacija, Zagreb Služba za odnose s javnošću E-mail: PR@ina.hr Press centar na www.ina.hr 1 INA u 2016.
ВишеStandard Eurobarometar 76 JAVNO MNIJENJE U EUROPSKOJ UNIJI Jesen NACIONALNI IZVJEŠTAJ HRVATSKA Ovo je istraživanje zatražila i uskladila Europsk
Standard Eurobarometar 76 JAVNO MNIJENJE U ROPSKOJ UNIJI Jesen 2011. NACIONALNI IZVJEŠTAJ HRVATSKA Ovo je istraživanje zatražila i uskladila Europska komisija, Opća uprava za komunikacije. Ovaj je izvještaj
ВишеREPUBLIKA HRVATSKA DRŽAVNI URED ZA REVIZIJU Područni ured Varaždin IZVJEŠĆE O OBAVLJENOJ PROVJERI PROVEDBE DANIH PREPORUKA ZA REVIZIJU UČINKOVITOSTI R
REPUBLIKA HRVATSKA DRŽAVNI URED ZA REVIZIJU Područni ured Varaždin IZVJEŠĆE O OBAVLJENOJ PROVJERI PROVEDBE DANIH PREPORUKA ZA REVIZIJU UČINKOVITOSTI RADA NADZORNIH ODBORA TRGOVAČKIH DRUŠTAVA U VLASNIŠTVU/SUVLASNIŠTVU
Више