IzvjeöÊe programa znanstvenog istraûivanja u godini Nikolina Rako GospiÊ, Tihana Vu ur BlaziniÊ, Marko RaduloviÊ 14/02/2018 1

Транскрипт

1 IzvjeöÊe programa znanstvenog istraûivanja u godini Nikolina Rako GospiÊ, Tihana Vu ur BlaziniÊ, Marko RaduloviÊ 14/02/2018 1

2 Plavi svijet Institut za istraûivnaje i zaötitu mora Kaötel 24, Veli Loöinj, Hrvatska +385 (51) info@plavi-svijet.org 2

3 SADRéAJ Uvod 7 Metode 9 Podru je istraûivanja Prikupljanje i analiza podataka Istraûiva ki napor Stopa opaûanja Foto-identifikacija Starosne kategorije Ponaöanje Utjecaj plovila na ponaöanje dupina PraÊenje koêarica Ostale vrste Uginule jedinke Rezultati 20 Istraûiva ki napor Opaûanja Foto-identifikacija Ponaöanje Opaûanja iza koêarica Obi ni dupini Kornja e Uginuli dupini Zaklju ci 35 Ostalo 37 Stru no usavröavanje studenata i znanstvenika Eko-volonteri Prezentacije i publikacije Reference 39 3

4 SLIKE 1 Podru je istraûivanja Android aplikacija Navilog Analiza fotografija metodom fotoidentifikacije Primjer dupina sa "jako ozna enom" le nom perajom Primjeri starosnih kategorija Dobri dupini opaûeni iza koêarice Protokol za dojavu i djelovanje u slu aju pronalaska uginulih, bolesnih ili ozlije enih strogo zaötiêenih morskih ûivotinja Istraûiva ki napor u pozitivnim uvjetima istraûivanja Lokacije opaûanja dobrih dupina Stopa opaûanja dobrih dupina [ER2] U estalost ponovnih opaûanja dupina Analiza starosnih kategorija Udio vremena koji su dupini proveli u odre enoj kategoriji ponaöanja u odnosu na ukupno trajanje opaûanja Veli ina skupine ovisno o ponaöanju zabiljeûenom na po etku opaûanja Ponaöanje zabiljeûeno tijekom opaûanja 6 posto jedinki Kumulativni budûet ponaöanja Predvi anje utjecaja razli itih razina izloûenosti dupina plovilima na njihovo ponaöanje. p- vrijednost- dobivena usporedbom kontrole i impact situacije za svaku pojedinu kategoriju ponaöanja prilikom razli itih razina izloûenosti skupina dupina plovilima tijekom dana Vjerojatnost promjene ponaöanja izra unata za kontrolu i impact situacije Lokacije opaûanja koêarica tijekom istraûivanja (crveno- lokacije koêarica iza kojih je opaûena skupina dupina, plavo- lokacije koêarica iza kojih nije opeûena skupina dupina) Obi ni dupin Lokacija opaûanja obi nih dupina Istraûiva ki napor i lokacije opaûanja glavatih ûelvi TABLICE 1 Definicija starosnih kategorija

5 2 Anova Model: Veli ina skupine u odnosu na period godine Razlike izme u ljeta i zime

6 Ovaj izvjeötaj izra en je na temelju podataka ije je sakupljanje sufinancirano od strane Javne ustanove Park prirode TelaöÊica i Javne ustanove Nacionalni park Kornati. Cilj istraûivanja je bio prikupljanje podataka o biologiji i ekologiji dobrih dupina (Tursiops truncatus) te je svrha izvjeötaja prikaz istraûiva kog napora i prikupljenih podataka za godinu. U istraûivanju su sudjelovali Nikolina Rako GospiÊ, Tihana Vu ur BlaziniÊ i Marko RaduloviÊ. Istraûivanje je provedeno uz dozvolu Ministarstva zaötite okoliöa i prirode Republike Hrvatske KLASA: UP/I /18-48/152, URBROJ:

7 Uvod Dobri dupin (Tursiops truncatus) je kozmopolitska vrsta koja naseljava obalna i otvorena morska podru ja umjerenog i tropskog pojasa. Ovu vrstu karakterizira robusno tijelo, zakrivljena le na peraja, svjetlije obojan trbuh te tamno obojana le a i svijetla pruga po strani tijela. Veli ina odrasle jedinke varira od 2 do 3.8 m öto ovisi o geografskom poloûaju (Wells and Scott (2002)). U Jadranu, dobri dupini dosegnu veli inu oko 3 m i teûe oko 200 kg. Analiza slojeva zuba pokazuje da ûenke ove vrste mogu dosegnuti starost od 50 godina, dok muûjaci ûive neöto kraêe, godina (Wells and Scott (2002)). Kao i kod ostalih morskih sisavaca, zvuk im je prili no vaûan. Zvu ne signale zviûduke proizvode pri me usobnoj komunikaciji, dok eholokacijom proizvode klikove koji im sluûe za navigaciju, pronalazak hrane i detektiranje potencijalnih opasnosti (Wells and Scott (2002)). Ova vrsta je aktivna i danju i noêu, a svakodnenvne aktivnosti uklju uju putovanje, hranjenje ili traûenje hrane, druûenje, odmaranje (Wells and Scott (2002)). Trajanje odre enog ponaöanja ovisi o okoliönim uvjetima npr. godiönjem dobu, staniötu, dobu dana ili sezoni parenja (Wells and Scott (2002)). U svijetu se vrsta dobri dupin suo ava s nizom prijetnji poput gubitka staniöta, prekomjernog izlova ribe, slu ajnog ulova u ribolovne alate, bolestima uzrokovanim one iöêenjem okoliöa, uznemiravanjem pomorskim prometom i one iöêenjem podvodnom bukom (Wells and Scott (2002)). Dobri dupin (Tursiops truncatus) zaötiêen je Zakonom o zaötiti prirode (NN 162/03) te se nalazi na Dodatku II Direktive o staniötima EU. Vrsta se u Hrvatskoj smatra ugroûena (EN) (D. Holcer (2006)). Temeljem pretraûivanja iz zraka provedenih i godine, procijenjeno je da na podru ju cijelog Jadrana obitava oko 5700 jedinki dobrih dupina (CI= ) (C. M. Fortuna et al. (2018)). Utvr eno je da je sjeverni Jadran iznimno vaûno podru je za dobre dupine s procjenom od oko 2600 jedinki (CI= ), dok je u srednjem Jadranu procijenjena brojnost na oko 1100 jedinki (CI= ) (C. M. Fortuna et al. (2018)). Podatci o statusu lokalnih zajednica u Hrvatskoj postoje samo za podru je KvarneriÊa, sjeverne Dalmacije te akvatorij otoka Visa, dok su u ostalim podru jima do nedavno istraûivanja vröena tek povremeno i oportunisti ki tako da ne postoji sustavno poznavanje populacijskog i konzervacijskog statusa dobrih dupina u Jadranu. Na podru ju KvarneriÊa, to nije u cresko-loöinjskom akvatoriju, rezidentna populacija dobrih dupina prou avana je kontinuirano od godine. Trenutno u tom podru ju obitava oko 200 jedinki tijekom cijele godine (PlesliÊ et al. (2015)), dok je u referentnoj bazi podataka zabiljeûeno viöe od 1000 razli itih jedinki. Jedinke uglavnom formiraju manje skupine sastavljene od muûjaka i ûenki, koje veêinu vremena provode u aktivnostima vezanim uz traûenje hrane ili hranjenje. Na taj na in, iako je u podru ju smanjena dostupnost hrane, svaka jedinka ima podjednaku öansu uloviti plijen (Bearzi, Politi, and Sciara (1999)). Tijekom godina istraûivanja utvrdilo se da ova lokalna zajednica ima visoku privrûenost staniötu te da su 7

8 muûjaci teritorijalni i zadrûavaju se na manjem podru ju u odnosu na ûenke (Rako-GospiÊ et al. (2017)). Rako et al. (2013) su uo ili da dupini u cresko-loöinjskom akvatoriju razli ito koriste podru je ovisno o turisti koj sezoni. Tijekom ljetnih mjeseci viöa stopa opaûanja je uo ena u podru jima udaljenijima od kopna u kojima su zabiljeûene niûe razine podvodne buke. Naime u ljetnim mjesecima broj plovila u akvatoriju se poveêava za 400% ime raste i razina buke u moru. Smatra se da je upravo to jedan od razloga pada brojnosti populacije zabiljeûen od godine. Dobri dupini nemaju prirodnog neprijatelja u Jadranu, te su upravo ljudske aktivnosti povezane s pomorskim prometom i turizmom jedna od glavnih prijetnji dobrim dupinima u KvarneriÊu (Nimak et al. (2007); C. M. Fortuna (2007)). Nimak et al. (2007) smatra da prisutnost plovila utje e na sveukupan budûet ponaöanja dobrih dupina te da u prisutnosti plovila dupini manje vremena provode u aktivnostima vezanim uz hranjenje i odmaranje, a viöe vremena provode putujuêi. Osim toga, zabiljeûene su negativne reakcije dupina u prisutnosti drugih plovila, uglavnom turisti kih. Upravo ova saznanja su potaknula Institut Plavi svijet da dodatno educira lokalno stanovniötvo i posjetitelje iz inozemstva, o pravilima ponaöanja u prisutnosti dupina. Poötivanje pravila je na volonterskoj bazi, me utim pridonose pozitivnim promjenama svijesti javnosti i ja anju osjeêaja potrebe za o uvanjem dobrih dupin na ovom podru ju i opêenito. Institut Plavi svijet provedbom svojih aktivnosti kontinuirano prati populaciju dobrih dupina kako bi se utvrdila njena brojnost, utjecaj ljudskog djelovanja na bio-raznolikost te pruûila znanstvena podloga nadleûnim tijelima upravljanja za uspostavu mjera zaötite unutar Natura 2000 podru ja. 8

9 Metode Podru je istraûivanja Plavi svijet Institut za istraûivanje i zaötitu mora je tijekom godine proveo istraûivanje na podru ju sjevernog i srednjeg Jadrana, obuhvaêajuêi cresko loöinjski akvatorij te akvatorij Parka prirode TelaöÊica i Nacionalnog parka Kornati (slika 1). Slika 1: Podru je istraûivanja Prikupljanje i analiza podataka Istraûiva ki napor Podru je istraûivanja pretraûeno je koristeêi gumenjak duûine 5,75 m (Novamarine RH585) upogonjen etverotaktnim motorom (Honda Vtec 100KS) pri stanju mora niûem od 4 prema Beaufortovoj ljestvici valova za vrijeme dobre vidljivosti. Pravci pretraûivanja odre eni su ad libitum u skladu s vremenskim uvjetima. Prosje na brzina kretanja plovila tijekom aktivnog pretraûivanja terena bila je oko 14 kts. Na brodici su uvijek bila najmanje dva iskusna istraûiva a, koji su u stajaêem poloûaju neprekidno pregledavali 9

10 obzor, pritom pokrivajuêi podru je od 180 u pravcu kretanja plovila. Tako er su biljeûene informacije o prisutnosti ribarskih brodova unutar istraûivanog podru ja i lokacije opaûanja drugih zanimljivih vrsta morskih organizama. Za prikupljanje podataka o navigaciji koriötena je android aplikacija Navilog instalirana na Samsung SM-T550 tabletu, razvijena posebno za potrebe Instituta Plavi svijet (slika 2). Slika 2: Android aplikacija Navilog Za potrebe istraûivanja zabiljeûeni su podatci o datumu, vremenu, koordinatama navigacije, promjenama stanja mora i vremenskim uvjetima istraûivanja, trenutnoj istraûiva koj aktivnosti, lokacijama opaûanja vrste dupina, broju opaûenih jedinki, starosnim kategorijama unutar skupine te ponaöanju skupine. Svi navigacijski podatci preba eni su u bazu podataka te se koriötenjem GIS ra unalnog paketa ESRI ArcMap 10.2 te RStudio izra unao istraûiva ki napor i dobio prikaz njegove prostorne raspodjele (Team (2016), Bivand and Lewin-Koh (2013), C. Brunsdon, Chen, and Brunsdon (2015), South (2011), Bivand and Rundel (2015), McDonald (2016)). 10

11 Stopa opaûanja S obzirom da su pravci pretraûivanja odre eni ad libitum, ovisno o vremenskim uvjetima, izra unata je stopa opaûanja dupina radi normalizacije podataka opaûanja s ostvarenim istraûiva kim naporom. U tu svrhu koriöteni su ra unalni paketi ESRI ArcMap 10.2 i R (Team (2016)). Stopa opaûanja izra unata je kao ukupni broj opaûanja skupine dobrih dupina koji je podijeljen s ukupnim brojem prije enih kilometara u podru ju istraûivanja (ER1= n opaûanja/n kilometara) (C. M. Fortuna (2007)). Grafi ki prikaz stope opaûanja u razli itim dijelovima podru ja istraûivanja na injen je koriötenjem poligonske mreûe veli ine Êelije 1x1 km, na na in da je ukupan broj opaûanja dupina podijeljen sa ukupnim brojem kilometara prije enim u svakoj pojedinoj Êeliji (ER2) (Rako et al. (2013); Bearzi et al. (2005)) koristeêi pritom Êelije unutar kojih je ukupan istraûiva i napor bio jednak ili veêi od km (öto odgovara dijagonali Êelije veli ine 1x1 km). Kako bi rezultati bili öto to niji, iz Êelija je izbrisano kopno te je unutar svake Êelije izra unat udio mora. Nakon toga je stopa opaûanja ponovno izra unata na na in da je prethodno dobivena stopa opaûanja podjeljena s udjelom mora unutar svake pojedine Êelije. Analiza stope opaûanja (ER2) izra unata je i prikazana koriötenjem ra unalnog paketa ESRI ArcMap Foto-identifikacija Istraûiva ka procedura uklju uje primjenu fotoidentifikacije koja predstavlja neinvazivnu tehniku koja se koristi za identifikaciju dupina. Fotoidentifikacija opaûenih jedinki dobrih dupina temelji se na uspore ivanju jedinstvenih ureza, ogrebotina i oûiljaka na njihovoj le noj peraji, te bo nom i straûnjem dorzalnom dijelu tijela (B. Wilson, Hammond, and Thompson (1999); Wiirsig and Je erson (1990))(slika 3). Rub le ne peraje esto se i lako oöteêuje tijekom me usobnih interakcija jedinki, a uzorak ozljeda i oöteêenja ine svaku le nu peraju pojedinog dupina jedinstvenom. Sustavnim fotografiranjem le nih peraja opaûene se jedinke identificiraju te se fotografije objedinjuju u referentnom katalogu le nih peraja svih dupina koji obitavaju na odre enom podru ju. Na temelju stvorenog kataloga moûe se utvrditi brojnost populacije, druötvena struktura, odnosi me u jedinkama te stopa razmnoûavanja. 11

12 Slika 3: Analiza fotografija metodom fotoidentifikacije Iako le ne peraje mladih dupina uglavnom ili esto nemaju nikakvih oznaka, oni su pojedina no identificirani na temelju plivanja u paru s majkom, obzirom da najveêi dio vremena provode u njenoj blizini. Viöegodiönjim praêenjem pojedinih ûivotinja i njihovih mladunaca te stalnim biljeûenjem promjena na peraji mladunaca moguêe je u nekim slu ajevima identificirati i pratiti mladunca i nakon odvajanja od majke. Prilikom svakog opaûanja dupina koristio se protokol za praêenje promatrane skupine (focal group follow) (Mann (1999)). Skupinu dupina na koju se usmjerava praêenje kretanja, ponaöanja i fotoidentifikacija nazivamo promatrana skupina (focal group). Skupinom se smatraju sve ûivotinje koje su u o iglednoj me usobnoj vezi, kreêu se u istom smjeru i uglavnom se (iako ne uvijek) sli no ponaöaju (Shane (1990)). U slu ajevima promjene u sastavu i veli ini promatrane skupine, npr. ako se u blizini pojavi drugi dupin ili skupina, ili promatranu skupinu napuste neke ûivotinje, opaûanje bi se dijelilo u setove (Bearzi, Notarbartolo-DI-Sciara, and Politi (1997)). Prilikom primjene metode fotoidentifikacije, svaki set je analiziran zasebno kako bi se utvrdile promjene unutar praêene skupine i sama dinamika skupine (Bearzi, Notarbartolo-DI-Sciara, and Politi (1997)). Biljeûenjem promjena u sastavu promatrane skupine kroz setove omoguêeno je praêenje dinamike unutar skupina. Tako er, izvröeno je i vrednovanje kvalitete oznaka na le nim perajama pojedinih dupina i svrstavanje u jednu od 4 kategorije (jako ozna eni, srednje ozna eni, slabo ozna eni i neozna eni)(slika 4). 12

13 jako ozna eni (Heavily Marked, HM) - dupini sa urezima koje nije moguêe zamijeniti, koji mogu biti prepoznati ak i na slikama loöe kvalitete i u loöim uvjetima (loöe svjetlo, velika udaljenost i sl.)(slika 4) dobro ozna eni (Fairly Marked, FM) - dupini sa urezima koje nije moguêe zamijeniti, koji mogu biti prepoznati i na slikama dobre kvalitete loöe ozna eni (Poorly Marked, PM) - dupini s urezima koji zahtijevaju sliku dobre kvalitete da bi ih se moglo prepoznati neozna eni (Unmarked, UM) - dupini bez posebnih oznaka kao öto su mladunci ili juvenilni te odrasli koji rijetko sudjeluju u interakcijama Slika 4: Primjer dupina sa "jako ozna enom" le nom perajom Ovo kategoriziranje potrebno je radi izbjegavanja moguêih greöki i odstupanja kod primjene metode procjene brojnosti populacije kada se koriste udijeli dobro (FM) i odli no (HM) ozna enih jedinki, u ukupnom broju identificiranih jedinki koji uklju uje i one slabo ozna ene (PM) i neozna ene jedinke. U analizi veli ine i sastava skupina koriöteni su podatci i informacije o identifikaciji svih jedinki uklju ujuêi i slabo ozna ene i neozna ene ûivotinje. Tako er, neovisno o kvaliteti, fotografije svih jedinki pohranjene su radi njihove moguêe naknadne identifikacije. Tehnika fotoidentifikacije se primjenjuje koriötenjem Canon EOS 7D digitalnog fotoaparata sa objektivom Canon EF mm f/2.8 L IS USM. Prilikom susreta sa svakom pojedinom skupinom dobrih dupina, cilj je napraviti fotografije visoke kvalitete le ne peraje svih dupina u skupini sa obje strane. Uspjeönost fotografiranja ovisi o vremenskim uvjetima i/ili nedostatku svjetla, veli ini i sastavu skupine i ponaöanju skupine i/ili pojedinih jedinki. 13

14 Starosne kategorije Starost jedinki prisutnih u skupini odre ena je prema etiri osnovne kategorije (tablica 1 i slika 5): Tablica 1: Definicija starosnih kategorija Starosna kategorija Kratica Opis Odrasla jedinka (Adult) A ûivotinja duga m, tamno-sive boje sa vidljivim oûiljcima i urezima po le noj peraji i dorzalnom dijelu tijela Juvenilna jedinka (Juvenile) J svijetlo-siva boja, duûine 2/3 odrasle jedinke sa manjim brojem ureza i sporadi nim oûiljcima na dorzalnom dijelu tijela; pojavljuje se s majkom iako ne pliva uvijek uz nju Mladun e (Calf) C svijetlo-sive boje tijela, duûine odrasle jedinke; uvijek se pojavljuje i pliva uz majku Novoro en e (Newborn) N tamno-sive boje, duûine 1/3 odrasle jedinke, esto s vidljivim fetalnim naborima; uvijek se pojavljuje uz majku Slika 5: Primjeri starosnih kategorija Ponaöanje Podatci o ponaöanju skupine prikupljeni su u vremenskim intervalima od 5 minuta te je biljeûena ona kategorija ponaöanja koja je bila uo ena kod viöe od polovice jedinki. Same kategorije ponaöanja utvr ene su prema Bearzi, Politi, and Sciara (1999); Lusseau et al. (2006); Wise et al. (2007) i López (2006): druûenje (Socialise, S) - veêina lanova skupine u gotovo stalnom me usobnom fizi kom kontaktu; usmjereni uglavnom jedan prema drugome; ne kreêu se u odre enom pravcu; pojavljuju se skokovi, valjanje uz povröinu, udaranje repom i sl. 14

15 druûenje i kretanje (Social Travel, ST) kretanje u jednom pravcu uz povremeno druûenje, manje skupine esto u fizi kom kontaktu (skokovi, okretanje i sl.). ronjenje (Dive, D) - relativno duga ki zaroni od nekoliko minuta koje prate kraêi periodi ventilacije nakon zarona. Posljednji udah esto prati podizanje repne peraje prilikom zarona öto upuêuje na duboki uron. Mjesto dugog zarona i izrona esto na sli noj poziciji, dupini uglavnom uranjaju sinkronizirano. ronjenje i putovanje (Dive-Travel, DT) ponaöanje koje se moûe protuma iti i kao putovanje i kao ronjenje. Dupini drûe odre eni pravac i pod vodom i tijekom izrona. Obi no, ali ne uvijek, relativno duga ke zarone od nekoliko minuta prate kraêi periodi viöestruke ventilacije nakon zarona. Na in ventilacije moûe biti varijabilan i ne tako definiran kao prilikom kategorije ronjenje. Skupine i podskupine esto sinkronizirane. putovanje (Travel, T) - pravilno kretanje dupina u jasnom pravcu uz redovno izranjanje u periodima od uglavnom sekundi. aktivno praêenje koêarice (Active Trawler Follow, ATF) praêenje koêarice koja poteûe ko u po krmi na oko m udaljenosti. Redoviti duga ki uroni od nekoliko minuta koje slijedi kraêi period ventilacije. pasivno praêenje koêarice (Passive Trawler Follow, PTF) praêenje pravca kretanja koêarice po krmi na oko m udaljenosti uz redovnu ventilaciju uglavnom u razmacima od 10 do 60 sekundi. hranjenje uz povröinu (Surface Feeding, SF) jasne aktivnosti lova i hranjenja uz samu povröinu mora (proganjanje plijena, trbuh prema povröini, skokovi, i sl); plijen se moûe opaziti uz povröinu, povremeno se u blizini sakupljaju ptice. neodre eno (Mill, M) - kretanje u razli itim pravcima na istoj lokaciji, izgleda kao da zaranjaju no nema udaraca repom ili skokova i podizanja repa, dodirivanje i fizi ki kontakt nisu jasno vidljivi, obi no se drûe uz povröinu, plutaju bez kretanja i sl. raznoliko (Mixed Behaviour, MB) - nije moguêe jasno utvrditi neku od prije navedenih kategorija; pojedine jedinke pokazuju razli ito ponaöanje koje nije konzistentno u odnosu na druge jedinke u skupini ili podskupini. MoguÊe je utvrditi neku od kombinacija ponaöanja npr.: D+SF, AFT+PFT+M, i sli no. aktivno praêenje plivarice (Active Purse seine Follow, APSF) - nepravilno zaranjanje oko plivarice. Duljina zarona varira, dok je udaljenost od same plivarice od nekoliko do 100 metara. hranjenje na ribljoj farmi (Fish Farm Feeding, FFF) - zaranjanje oko kaveza u kojima se uzgaja riba, duljina zarona varira oko 1-5 min, koje slijede kraêi period ventilacije na povröini. Podatci o ponaöanju sakupljeni koristeêi Navilog aplikaciju analizirani su u ra unalnom paketu RStudio (Team (2016)). 15

16 Utjecaj plovila na ponaöanje dupina Podatci o ponaöanju dupina u prisutnosti plovila prikupljaju se s istraûiva kog plovila, neovisno o prisutnosti drugih plovila. Ponaöanje uo eno kod viöe od 50% jedinki prisutnih u skupini biljeûi se svake 3 minute u trajanju od minimalno 20 minuta. Kategorije ponaöanja iste su kao i one opisane u prethodnom poglavlju. Osim ponaöanja svake 3 minute biljeûe se i slijedeêi podatci: pozicija plovila, veli ina skupine dupina te dobni sastav skupine, prisutnost i broj drugih plovila unutar 500 m od skupine dupina te njihova udaljenost od same skupine. Kontrolom se smatra kada je samo istraûiva ko plovilo bilo prisutno unutar 500 m od skupine dupina, jer se plovilom upravlja na na in da minimalno utje e na dupine i njihovo ponaöanje. Impact situacijom tj. situacijom u kojoj utjecaj na ponaöanje dupina moûe postojati, smatra se onda kada su druga plovila prisutna unutar 500 m od skupine. Podatci se obra uju u ra unalnom paketu RStudio koristeêi markovchain paket (Spedicato (2017)). Tranzicija u ponaöanju se biljeûi kada su dupini tijekom istog opaûanja promijenili svoje ponaöanje, te se ra una vjerojatnost tranzicije u ponaöanju za obje situacije (kada je samo istraûiva ko plovilo prisutno (kontrola) te kada su druga plovila prisutna (impact)). Kumulativni (sveukupni) budûet ponaöanja temelji se na izra unu udjela vremena koje dupini provedu u odre enom ponaöanju u odre enoj situaciji: kada je samo istraûiva ko plovilo prisutno (kontrola) i kada su druga plovila prisutna (impact). Na taj se na in moûe dobiti informacija o utjecaju plovila, na njihov kumulativni budûet ponaöanja te kada i kako se on razlikuje izme u kontrole i impact situacije. Kao dodatak tome radi se simulacija za razli ite razine izloûenosti dupina plovilima tijekom dana (za vrijeme dnevnog svijetla), u rasponu od 0 do 100%, kako bi mogli predvidjeti prilikom koje razine izloûenosti dupini zna ajno mijenjaju svoje ponaöanje u odnosu na kontrolu. PraÊenje koêarica Dobri dupini esto se znaju hraniti iza koêarica primjenjujuêi metodu takozvanog oportunisti kog hranjenja. Da bi utvrdili u estalost ovog ponaöanja u istraûivanom podru ju prilikom opaûanja koêarice istraûiva ko plovilo zaustavi se oko 200 m iza krme koêarice te se promatra okolica broda tijekom najmanje 5 minuta. U slu aju opaûanja dupina primijenjena je tehnika fotoidentifikacije te je praêeno ponaöanje skupine kako bi utvrdili da li je ono vezano uz ishranu i lov plijena ili ne tj. da li aktivno ili pasivno prate koêaricu (vidi Kategorije ponaöanja). Identifikacijom pojedinih dupina, moguêe je tako er utvrditi postoji li kod pojedinih jedinki preferenca za praêenje koêarica ili je to opêenito ponaöanje karakteristi no za sve jedinke koje sa injavaju populaciju istraûivanog podru ja. 16

17 Slika 6: Dobri dupini opaûeni iza koêarice Ostale vrste Obi ni dupini Tijekom godine u Navilog aplikaciji su prikupljeni podatci o lokaciji opaûanja i ponaöanju vrste obi ni dupin. Obi ni dupin (Delphinus delphis) nastanjuje pu inske i obalne vode tropskog i umjerenog pojasa Atlantskog i Tihog oceana (Wells and Scott (2002)). Ova vrsta zabiljeûena je i u Mediteranu, uklju ujuêi i Jadransko more (Bearzi et al. (2003)). Do 70-tih godina bila je jedna od najzastupljenijih vrsta, ali od tada njezina brojnost naglo opada te dolazi do potpunog nestanka ove vrste iz velikih dijelova prethodno navedenog raspona (Bearzi et al. (2003)). Obi ni dupin se smatrao öteto inom i glavnim krivcem smanjenja ribljeg fonda u moru zbog ega su organizirane kampanje istrebljivanja koje su se provodile kako u Sredozemnom tako i u Jadranskom moru (Bearzi et al. (2003)). Kao posljedica toga, uz promjene u okoliöu i prekomjeran izlov ribe, ova vrsta je potpuno nestala iz Jadranskog mora. U posljednja tri desetljeêa, opaûanja su vrlo rijetka. U podru ju Cresa i Loöinja posljednji put je opaûena godine, dok je najrecentnije dokumentirano opaûanje bilo godine u srednjem Jadranu. Iako su zabiljeûena povremena opaûanja, obi ni dupin se smatra regionalno izumrlom vrstom, jer ne postoji rezidentna populacija koja se moûe razmnoûavati. Ovisno o staniötu ova vrsta se harni razli itom vrstom plijena. Naj eöêe su to manje ribe, poput haringe, inêuna, 17

18 srdela te glavonoûaca (Bearzi et al. (2003)). éive u velikim skupinama koje mogu brojati ak nekoliko stotina do tisuêa jedinki. Takve skupine su formirane od manjih grupa s 20 do 30 jedinki koje su blisko povezane (Wells and Scott (2002)). Morske kornja e Prilikom pretraûivanja podru ja istraûivanja u Navilog aplikaciji zabiljeûene su lokacije opaûanja morskih kornja a vrste glavata ûelva (Caretta caretta). Jadransko more je prepoznato kao vaûno staniöte juvenilnih i odraslih jedinki ove vrste koja se gnijezdi na plaûama Gr ke, Cipra i u Turskoj. Procijenjeno je da u Jadranu obitava oko (CI= 24,000-31,000) jedinki, dok je sjeverni Jadran prepoznat kao klju no nereti ko podru je za ovu vrstu (C. M. Fortuna et al. (2018)). Pretraûivanjem iz zraka za centralni Jadran, nije zabiljeûen velik broj opaûanja glavate ûelve. Procijenjeno je da na tom podru ju obitava tek oko 1900 jedinki (CI= 1,600-2,200) (C. M. Fortuna et al. (2018)). Uginule jedinke Kod pronalaska uginulih jedinki kitova i morskih kornja a uzimaju se podatci o vrsti prona ene ûivotinje, lokaciji i datumu, duûini i spolu te opêem stanju tijela. O pregledanim jedinkama, prema Protokolu Hrvatske agencije za okoliö obavijeötene su nadleûne institucije. 18

19 Slika 7: Protokol za dojavu i djelovanje u slu aju pronalaska uginulih, bolesnih ili ozlije enih strogo zaötiêenih morskih ûivotinja 19

20 Rezultati Istraûiva ki napor Tijekom istraûivanja dobrih dupina u godini pokriveno je morsko podru je od srediönjeg dijela otoka Cresa pa sve do juûnog dijela Nacionalnog parka Kornati. Ukupno su odra ena 94 terenska izlaska tijekom kojih je na moru provedeno 512 sati i prije ena udaljenosti od ukupno 9813,61 km. U pozitivnim uvjetima pretraûivanja prije ena je udaljenost od 5904,76 km tijekom 238 sati (slika 8). Slika 8: Istraûiva ki napor u pozitivnim uvjetima istraûivanja Opaûanja Dobri dupini su opaûeni 167 puta (slika 9), dok je vrsta obi ni dupin opaûena 1 put (slika 21). Stopa opaûanja dobrih dupina izraûena je na dva na ina. Prvi na in (ER1)- izra unat kao omjer ukupnog broja opaûanja i sveukupno prije enih kilometara u pozitivnim uvjetima pretraûivanja iznosi 0,02. Drugi na in (ER2)- izra unat koriötenjem poligonske mreûe s veli inom Êelije 1x1 km iznosi 0,018 (prikazano na slici 10). Za zimski period ER1 iznosi 0,012, dok ER2 0,015. Za ljetni period ER1 iznosi 0,02, dok ER2 iznosi 0,

21 Slika 9: Lokacije opaûanja dobrih dupina 21

22 Slika 10: Stopa opaûanja dobrih dupina [ER2] S dupinima su ukupno provedena 122 sata i prije ena udaljenost od 677 km. Veli ina skupine dobrog dupina je varirala od 1 do 37 jedinki, dok je prosje na veli ina skupine 7 jedinki. Izme u ljetnih i zimskih mjeseci nije prona ena zna ajna razlika u veli ini skupine (tablica 2 i 3). Tablica 2: Anova Model: Veli ina skupine u odnosu na period godine Df Sum Sq Mean Sq F value Pr(>F) Period godine Rezidualna odstupanja

23 Tablica 3: Razlike izme u ljeta i zime Period godine Zima Ljeto Istraûiva ki napor[km] Broj opaûanja Stopa opaûanja koristeêi poligonsku preûu Veli ina skupine Po etno ponaöanje ATF,PTF,D,DT,S,ST,T,APSF ATF,D,DT,FFF,MB,S,SF,ST,T Foto-identifikacija Preliminarnom analizom prikupljenih fotografija zabiljeûeno je ukupno 722 jedinke od kojih 258 nije do sada bilo zabiljeûeno u referentnim katalozima Instituta Plavi svijet. NajveÊi broj jedinki je opaûen samo jednom, dok su dvije jedinke opaûene 17 puta (slika 11). Slika 11: U estalost ponovnih opaûanja dupina 23

24 Analizom starosnih kategorija opaûeno je 575 odraslih jedinki, 26 juvenilnih, 95 mladunaca te 26 novoro enih jedinki. UzimajuÊi u obzir otok Cres, Loöinj, Dugi otok te Kornat kao geografsku barijeru izme u dupina koji se opaûaju uz isto nu i zapadnu obalu navedenih otoka, utvrdili smo da od ukupnog broja jedinki, njih je 6 % uo eno s obje strane otoka (isto ne i zapadne). Slika 12: Analiza starosnih kategorija Ponaöanje Prilikom opaûanja dupina biljeûilo se ponaöanje skupine svakih 5 minuta. Najzastupljenije po etno ponaöanje bilo je ronjenje i ronjenje-putovanje te aktivno praêenje koêarice. Uo eno je da je tijekom zimskih mjeseci po etno ponaöanje aktivno praêenje koêarice veêe za 39 % nego tijekom ljetnih mjeseci, dok se ronjenje pove ava za 64 %, a putovanje za 60 % tijekom ljetnih mjeseci. Udio vremena koje su dupini proveli u odre enoj kategoriji ponaöanja izraûen u odnosu na ukupno vrijeme provedeno s dupinima prikazan je na slici

25 Slika 13: Udio vremena koji su dupini proveli u odre enoj kategoriji ponaöanja u odnosu na ukupno trajanje opaûanja AnalizirajuÊi povezanost veli ine skupine s po etnim ponaöanjem moûe se uo iti da je kod veêih skupina zabiljeûeno mijeöano ponaöanje (MB), a zatim putovanje (T) te druûenje-kretanje (ST), detaljniji prikaz na slici

26 Slika 14: Veli ina skupine ovisno o ponaöanju zabiljeûenom na po etku opaûanja Ponaöanje zabiljeûeno tijekom opaûanja 6 % jedinki s isto ne i zapadne strane otoka Cresa, Loöinja i Dugog otoka, prikazano je na slici

27 Slika 15: Ponaöanje zabiljeûeno tijekom opaûanja 6 posto jedinki Tijekom godine prikupljali su se podatci o utjecaju plovila na ponaöanje dupina. Kumulativni budûet ponaöanja za situaciju kada je samo istraûiva ko plovilo prisutno (kontrola), ukazuje da su dupini najviöe vremena proveli u putovanju i ronjenju-putovanju, dok su u prisutnosti drugih plovila (impact), najviöe vremena proveli u putovanju i ronjenju (slika 16). 27

28 Slika 16: Kumulativni budûet ponaöanja Predvi anje utjecaja razli itih razina izloûenosti skupine dupina plovilima na ponaöanje dupina ukazuje na to da u slu aju kada su dupini izloûeni plovilima 20 % vremena tijekom dana (dok traje dnevno svijetlo), prisutnost plovila neêe zna ajno utjecati na njihovo ponaöanje tj. dupini neêe mijenjati ponaöanje zbog prisutnosti plovila, me utim ukoliko se taj postotak povisi na 38 % i viöe tada dolazi do zna ajnih promjena u ponaöanju (slika 17). 28

29 Slika 17: Predvi anje utjecaja razli itih razina izloûenosti dupina plovilima na njihovo ponaöanje. p-vrijednostdobivena usporedbom kontrole i impact situacije za svaku pojedinu kategoriju ponaöanja prilikom razli itih razina izloûenosti skupina dupina plovilima tijekom dana Kada usporedimo tranzicije u ponaöanju u prisutnosti istraûiva kog plovila (kontrola) u odnosu na tranzicije zabiljeûene u situaciji kada su i druga plovila bila prisutna (impact), vidimo da je vjerojatnost da Êe dupini ostati u istom ponaöanju veêa kada je samo istraûiva ko plovilo prisutno, dok se vjerojatnost da se ronjenje-putovanje promijeni u samo putovanje, poveêava na 29 % kada su prisutna i druga plovila (Slika 18). 29

30 Slika 18: Vjerojatnost promjene ponaöanja izra unata za kontrolu i impact situacije Opaûanja iza koêarica Tijekom pretraûivanja terena naiöli smo na 69 koêarica u potegu, pri tom su dobri dupini pratili njih 30 (slika 19). S obzirom da je praêenje koêarica jedna od zastupljenijih kategorija ponaöanja dupina, takav na in oportunisti kog hranjenja vaûan je za pribavljanje hrane u istraûenom podru ju. 30

31 Slika 19: Lokacije opaûanja koêarica tijekom istraûivanja (crveno- lokacije koêarica iza kojih je opaûena skupina dupina, plavo- lokacije koêarica iza kojih nije opeûena skupina dupina) Obi ni dupini Za vrijeme istraûivanja opaûena je skupina obi nih dupina u lovu na iglice, zapadno od oto iêa Mana u kornatskom akvatoriju (slika 21). Analizom fotografija identificirano je ukupno 46 jedinki, od kojih 42 odrasle jedinke i 4 mladunca. Usporedbom fotografija iz prijaönjih opaûanja ove vrste (2015. i godine) na podru ju srednjeg Jadrana, utvr eno je da je 19 % jedinki zabiljeûeno prethodnih godina (slika 20). 31

32 Slika 20: Obi ni dupin Slika 21: Lokacija opaûanja obi nih dupina 32

33 Kornja e Tijekom istraûivanja zabiljeûeno je ukupno 58 opaûanja vrste glavata ûelva. Lokacije opaûanja prikazane su na slici 22. NajveÊi broj jedinki opaûen je uz zapadnu obalu otoka Loöinja, Dugog otoka te otoka Kornata. U godini ukupno je prijavljeno 27 uginulih jedinki ove vrste te 3 ûive morske kornja e, od kojih su 2 jedinke vrste glavata ûelva i 1 zelena ûelva. Slika 22: Istraûiva ki napor i lokacije opaûanja glavatih ûelvi Uginuli dupini Tijekom godine Institut Plavi svijet zaprimio je etiri dojave o pronalasku uginulog dupina. Prvi slu aj prijavljen je godine, kada je uginuli dupin uo en kod rt-a Kurile na otoku Loöinju. Po izlasku na teren, istraûiva i su utvrdili da je uginula jedinka u visokom stupnju raspadanja. Radilo se o mladom muûjaku dobrog dupina, duûine 2,35 m, bez vidljivih ozljeda koje bi upuêivale na nasilnu smrt. Drugi slu aj prijavljen je od zaposlenika Kampa Poljana godine. Istraûiva i su izaöli na teren i utvrdili da se radi o uginuloj ûenki prugastog dupina, duûine 1,8 m. Tijelo je bilo u dobrom stanju bez vidljivih ozljeda te je prevezeno na Veterinarski fakultet u Zagrebu, gdje Êe biti odra ena nekropsija. 33

34 TreÊi slu aj prijavljen je dana godine. Radilo se o uginulom dupinu na enom na rt-u Kalifrant na otoku Rabu. Po dolasku, istraûiva i su utvrdili da se radi o mladoj jedinki dobrog dupina, duûine 1,4 m. Poöto je tijelo bilo u visokom stupnju raspadanja nije bilo moguêe sa sigurnoöêu odrediti spol. Nisu bile vidljive ozljede koje bi upuêivale na uzrok smrti. etvrti slu aj prijavljen je nakon 15 dana, godine. na otoku Krku u mjestu Krk. Tijelo dobrog dupina, duûine oko 1 m, prona eno je na plaûi. Zbog loöih vremenskih uvjeta istraûiva i nisu izaöli na teren. O svim prijavljenim slu ajevima obavijeötene su nadleûne institucije. 34

35 Zaklju ci Tijekom godine odra ena su 94 terenska izlaska, prije ena je ukupna udaljenost od preko 9800 km i provedeno preko 500 sati na moru. Tom prilikom opaûeno je 168 skupina dupina i prikupljeno preko fotografija. Osim fotografija za primjenu metode fotoidentifikacije, sakupljeni su i analizirani podatci o utjecaju plovila na ponaöanje dupina tijekom 74 opaûanja. Stopa opaûanja ER1 i ER2 dupina izra unata je na dva na ina te dobiveni rezultati odgovaraju gornjoj granici raspona stope opaûanja zabiljeûene tijekom prijaönjih godina (0,008-0,024 )(C. M. Fortuna (2007); Rako et al. (2013)). Uzmemo li u obzir zimski i ljetni period pretraûivanja terena, moûemo vidjeti da je stopa opaûanja (ER1 i ER2) manja u zimskom periodu u odnosu na ljetni. Sli ne varijacije izme u ljetnog i zimskog perioda zabiljeûila je i Rako et al. (2013). Prosje na veli ine skupine za godinu iznosila je oko 7 jedinki, öto je unutar raspona zabiljeûenih prethodnih godina na ovom podru ju (PlesliÊ et al. (2015)), te je prema opisu ove vrste tipi no da se broj jedinki u skupinama kreêe od 2-15 jedinki (Wells and Scott (2002)). Iako je u ljetnim mjesecima bilo viöe opaûanja s veêim brojem jedinki, srednja vrijednost veli ine skupine je bila ujedna ena za ljeto i zimu. Preliminarnom analizom fotografija identificirane su 722 jedinke od kojih je 35 % jedinki bilo prvi put zabiljeûeno. U taj postotak ura unati su novoro eni mladunci te novoidentificirane jedinke zabiljeûene na proöirenom podru ju istraûivanja, uz zapadnu obalu Dugog otoka i kornatskog akavtorija. Dobri dupini u cresko-loöinjskom akvatoriju pokazuju privrûenost staniötu te relativno nisku stopu emigracije (C. M. Fortuna (2007); Genov et al. (2008); PlesliÊ et al. (2015); Gaspari et al. (2015); Rako-GospiÊ et al. (2017)). Analizom skupina dobrih dupina opaûenih uz isto nu i zapadnu stranu otoka Cresa, Loöinja i Dugog otoka, uo en je nizak postotak jedinki ije podru je kretanja uklju uje i zapadni i isto ni dio navedenih otoka. U opaûanjima tih jedinki najzastupljenija aktivnost bila je hranjenje ili traûenje hrane. Tijekom godine naj eöêe po etno ponaöanje je bilo ronjenje, ronjenje-putovanje te aktivno praêenje koêarice. Kada su skupine veêe tada se broj opaûanja u kojima je zabiljeûeno druûenje poveêava. Ovaj rezultat je u skladu s prethodnim istraûivanjima ponaöanja dupina na ovom podru ju (Bearzi, Politi, and Sciara (1999)). U zimskim mjesecima dupini su eöêe vi eni iza koêarica, dok u ljetnim mjesecima eöêe rone, putuju te rone-putuju. Proteklih godina zabiljeûena je zna ajna razlika u distribuciji dobrih dupina izme u ljetnih i zimskih mjeseci (Rako et al. (2013); Rako-GospiÊ et al. (2017)). Zbog poveêanog nauti kog turizma, tijekom ljeta, dupini imaju tendenciju da se udaljavaju od obale, te ih se esto moûe opaziti u podru jima s manjim brojem plovila (Rako et al. (2013)). Iz tog su se razloga, tijekom godine, prikupili podatci o utjecaju plovila na 35

36 ponaöanje dupina. Rezultati su pokazali da polovila ne bi smjela biti prisutna u blizini dupina viöe od 38% vremena tijekom dana (u razdoblju dok ima dnevnog svjetla), jer tada prisutnost plovila utje e na ponaöanje dupina. Rezultati analize podataka za situaciju kada je samo istraûiva ko plovilo s dupinima (kontrola) i kada su druga plovila prisutna (impact), upuêuju na veêu vjerojatnost da Êe dupini nastaviti svoje ponaöanje u kontroli. VeÊ smo naveli u prijaönjem tekstu da je kod opaûanja dupina tijekom ljetnih mjesec naj eöêe zabiljeûeno ponaöanje ronjenje-putovanje te ronjenje. Ta dva ponaöanja vezuju se uz hranjenje i traûenje hrane. S obzirom na tendenciju da dupini mijenjaju svoje ponaöanje iz ronjenje-putovanje u samo putovanje u prisutnosti plovila, vrlo je vjerojatno da se dupini prestaju hraniti i po inju putovati kako bi se odmaknuli od plovila tj. izvora uznemiranja. To dovodi do smanjenog unosa hrane, ali i gubitka energije, öto dugoro no moûe imati negativne posljedice za populaciju. Treba uzeti u obzir injenicu da su se podatci o utjecaju plovila na ponaöanje dupina prikupili tijekom 74 opaûanja, od kojih je 38 bilo u prisutnosti drugih plovila, stoga moûemo govoriti samo o preliminarnim rezultatima te je prikupljanje podataka potrebno nastaviti u narednoj godini. Osim toga, injenica je da istraûiva ko plovilo tako er moûe imati utjecaj na ponaöanje dupina te treba razmotriti moguênost prikupljanja podataka sa kopna, kako bi se dobili to niji podatci. Tijekom pretraûivanja zapadne obale kornatskog akvatorija uo ena je skupina od 46 jedinki obi nih dupina. Smatra se da je ova vrsta izumrla u Jadranskom moru, me utim u i godini, prijavljena su opaûanja ove vrste na podru ju srednjeg Jadrana. Usporedbom le nih peraja s jednikama zabiljeûenim u godini, utvr eno je da je 19 % jedinki ponovno opaûeno. Stoga je potrebno nastaviti istraûivanje i uloûiti dodatan istraûiva ki napor kako bi se utvrdila u estalost pojavljivanja ove vrste na tom podru ju i eventualno ponovno opaûanje istih jedinki. U godini zabiljeûeno je preko 50 opaûanja vrste glavata ûelva, uglavnom uz zapadnu obalu otoka Cresa i Loöinja te Dugog otoka. Jadransko more vaûno je staniöte za juvenilne jedinke ove vrste (C. M. Fortuna et al. (2018)). Me utim, uz glavatu ûelvu u Jadranu se povremeno opaûaju i zelene ûelve. Iako je njihova brojnost znatno manja i do sada su uo ene samo u juûnom dijelu Jadrana (ätrbenac (2015)), ove godine je u Karinskom moru zabiljeûena jedna jedinka ove vrste. Osim ûivih jedinki, u godini smo zaprimili nekoliko prijava pronalaska uginulih jedinki dobrog dupina i glavate ûelve te jedne jedinke prugastog dupina. Kod dupina nije bilo vidljivih vanjskih ozljeda koje bi upuêivale na moguêi uzrok smrt, stoga do rezultata nekropsije, koju Êe obaviti Veterinarski fakultet u Zagrebu, uzrok uginuêa ostaje nepoznat. Tijekom pregleda uginulih jedinki vrste glavata ûelva, veêina ih je bila u poodmaklom stupnju raspada, dok je kod jedne jedinke bio vidljiv rez s gornje strane oklopa koji moûe upuêivati da je jedinka uginula od ozljeda zadobivenih propelom motornog plovila. 36

37 Ostalo Stru no usavröavanje studenata i znanstvenika U programu studenske prakse Instituta Plavi svijet sudjelovalo je 10 studenata iz Brazila, Nizozemske, Njema ke, Portugala, Slovenije i Hrvatske. Studenti su imali priliku nau iti o metodama istraûivanja morskih sisavaca, prikupljanju i analizi podataka, öto je vaûno pri pregledu uginulih jedinki, te kako prezentirati znanstvene radove i rezultate öiroj javnosti. Kroz sam program izra en je i uspjeöno obranjen diplomski rad studentice Lise Granziol sa Sveu iliöta u Padovi, pod nazivom Variability of signature whistles of bottlenose dolphins (Tursiops truncatus) of Loöinj archipelago te je u izradi diplomski rad Brigite äimunac sa Sveu iliöta Primorska, na temu The e ects of vessel presence as a trigger for behavior changes of bottlenose dolphins (Tursiops truncatus) in Cres-Loöinj archipelago. Eko-volonteri Kroz ljeto godine Institutu Plavi svijet pridruûilo se 30 eko-volontera iz Ujedinjenog Kraljevstva, Njema ke, SAD-a, äpanjolske, Francuske, Izraela, ävedske i Srbije. Svojim su radom pomogli u prikupljanju podataka o ponaöanju i kretanju dobrih dupina te sortiranju i pripremi baze podataka za analizu istih. Tijekom svog boravka educirani su o dosadaönjem radu i projektima Instituta Plavi svijet te kako prikupljati podatke koristeêi se razli itim znanstvenim metodama. Prezentacije i publikacije Dr.sc Nikolina Rako GospiÊ i mr.sc Marko RaduloviÊ sudjelovali su s usmenim prezentacijama na 13.-om Hrvatskom bioloökom kongresu od 19. do 23. rujna godine u Pore u: Rako-GospiÊ, N., RaduloviÊ, M., Vu ur, T., PlesliÊ, G., Holcer, D. and Mackelworth, P., (2018). Factor associated variations in the home range of a resident Adriatic common bottlenose dolphin population. Marine Pollution Bulletin. In: 13th Croatian Biological Congress (eds. by KruûiÊ P, MihaliÊ KC, Gottstein S, PavokoviÊ D & Ku iniê M), pp Croatian Biological Society, Pore, Croatia. N. Rako-GospiÊ, G. La Manna, M. Picciulin (2018). Variability in common bottlenose dolphin (Tursiops truncatus) whistles in relation to opportunistic feeding strategies in sardinian and Northern Adriatic waters. In13th Croatian Biological Congress (eds. by KruûiÊ P, MihaliÊ KC, Gottstein S, PavokoviÊ D & Ku iniê M), pp Croatian Biological Society, Pore, Croatia. 37

38 Dr.sc. Peter Mackelworth, mr.sc. Jelena Basta i Dr.sc. Draöko Holcer, odrûali su radionicu u sklopu 6.-te Mediteranske konferencije o morskim kornja ama u Pore u od 16. do 19. listopada godine. Tema radionice bila je ija bioraznolikost, ija vrijednost? Suradnja s dionicima i razumijevanje njihovih percepcija. Institut Plavi svijet ugostio je Me unarodnu ökole konzervacijske biologije (The International School of Marine Conservation Science) u sklopu ijeg boravka su predavanja i radionice odrûali direktor programa zaötite dr.sc. Peter Mackelworth, direktorica programa znanosti dr.sc. Nikolina Rako GospiÊ te istraûiva i Tihana Vu ur BlaziniÊ, mag. oecol.et prot.nat i mag. Marko RaduloviÊ. Tijekom godine objavljeni su znanstveni radovi: Fortuna, C. M., Cañadas, A., Holcer, D., Brecciaroli, B., Donovan, G. P., Lazar, B.,... & Mackelworth, P. C. (2018). Coherence of the European Union marine Natura 2000 network for wide-ranging charismatic species: a Mediterranean case study. Frontiers in Marine Science, 5, 356. Fraschetti, S., Pipitone, C., Mazaris, A. D., Rilov, G., Badalamenti, F., Bevilacqua, S.,... & Daunys, D. (2018). Light and shade in marine conservation across European and Contiguous Seas. Frontiers in Marine Science, 5, 420. Giakoumi, S., McGowan, J., Mills, M., Beger, M., Bustamante, R., Charles, A.,... & Guidetti, P. (2018). Revisiting success and failure of marine protected areas: a conservation scientist perspective. Frontiers in Marine Science, 5, 223. Gissi, E., McGowan, J., Venier, C., Carlo, D. D., Musco, F., Menegon, S.,... & Possingham, H. (2018). Addressing transboundary conservation challenges through marine spatial prioritization. Conservation Biology, 32(5), Mannocci, L., Roberts, J. J., Halpin, P. N., Authier, M., Boisseau, O., Bradai, M. N.,... & Fortuna, C. M. (2018). Assessing cetacean surveys throughout the Mediterranean Sea: a gap analysis in environmental space. Scientific reports, 8(1), Rako-GospiÊ, N., & Picciulin, M. (2019). Underwater Noise: Sources and E ects on Marine Life. In World Seas: an Environmental Evaluation (pp ). Academic Press. 38

39 Reference Bearzi, Giovanni, Giuseppe Notarbartolo-DI-Sciara, and Elena Politi Social Ecology of Bottlenose Dolphins in the KvarneriÊ (Northern Adriatic Sea). Marine Mammal Science 13 (4). Wiley Online Library: Bearzi, Giovanni, Elena Politi, Stefano Agazzi, Sebastiano Bruno, Marina Costa, and Silvia Bonizzoni Occurrence and Present Status of Coastal Dolphins (Delphinus Delphis and Tursiops Truncatus) in the Eastern Ionian Sea. Aquatic Conservation: Marine and Freshwater Ecosystems 15 (3). Wiley Online Library: Bearzi, Giovanni, Elena Politi, and Giuseppe Notarbartolo di Sciara DIURNAL Behavior of Free- Ranging Bottlenose Dolphins in the Kvarneri (Northern Adriatic Sea) 1. Marine Mammal Science 15 (4). Wiley Online Library: Bearzi, Giovanni, Randall R Reeves, GIUSEPPE NOTARBARTOLO-DI-SCIARA, Elena Politi, ANA Canadas, Alexandros Frantzis, and Barbara Mussi Ecology, Status and Conservation of Short-Beaked Common Dolphins Delphinus Delphis in the Mediterranean Sea. Mammal Review 33 (3-4). Wiley Online Library: Bivand, Roger, and Nicholas Lewin-Koh Maptools: Tools for Reading and Handling Spatial Objects. R Package Version Bivand, Roger, and Colin Rundel Rgeos: Interface to Geometry Engine open Source (Geos). R Package Version See R-Project. Org/Package= Rgeos. Brunsdon, Chris, Hongyan Chen, and Maintainer Chris Brunsdon Package Gistools. Comprehensive R Archive Network. Fortuna, Caterina Maria Ecology and Conservation of Bottlenose Dolphins (Tursiops Truncatus) in the North-Eastern Adriatic Sea. PhD thesis, University of St Andrews. Fortuna, Caterina Maria, Ana Cañadas, Draöko Holcer, Benedetta Brecciaroli, Gregory P Donovan, Bojan Lazar, Giulia Mo, Leonardo Tunesi, and Peter Charles Mackelworth Coherence of the European Union Marine Natura 2000 Network for Wide-Ranging Charismatic Species: A Mediterranean Case Study. Frontiers in Marine Science 5. Frontiers: 356. Gaspari, Stefania, Draöko Holcer, Peter Mackelworth, Caterina Fortuna, Alexandros Frantzis, Tilen Genov, Morgana Vighi, et al Population Genetic Structure of Common Bottlenose Dolphins (Tursiops 39

40 Truncatus) in the Adriatic Sea and Contiguous Regions: Implications for International Conservation. Aquatic Conservation: Marine and Freshwater Ecosystems 25 (2). Wiley Online Library: Genov, Tilen, Polona Kotnjek, Jan Lesjak, Ana Hace, and Caterina Maria Fortuna Bottlenose Dolphins (Tursiops Truncatus) in Slovenian and Adjacent Waters (Northern Adriatic Sea). In Annales, Series Historia Naturalis, 18: Holcer, D Dobri Dupin. U: Crvena Knjiga Sisavaca Hrvatske. TvrtkoviÊ, N.(ur.), Ministarstvo Kulture, Dr avni Zavod Za Zaötitu Prirode, Republika Hrvatska, López, Bruno Díaz Bottlenose Dolphin (Tursiops Truncatus) Predation on a Marine Fin Fish Farm: Some Underwater Observations. Aquatic Mammals 32 (3). Aquatic Mammals: 305. Lusseau, David, BEN Wilson, Philip S Hammond, Kate Grellier, John W Durban, Kim M Parsons, Tim R Barton, and Paul M Thompson Quantifying the Influence of Sociality on Population Structure in Bottlenose Dolphins. Journal of Animal Ecology 75 (1). Wiley Online Library: Mann, Janet Behavioral Sampling Methods for Cetaceans: A Review and Critique. Marine Mammal Science 15 (1). Wiley Online Library: McDonald, T SDraw: Spatially Balanced Sample Draws for Spatial Objects. R Package Version Nimak, Maja, Darren Croft, Daniel Wood, Annika Wiemann, Nikolina Rako, Peter Mackelworth, and Maria Caterina Fortuna Behavioural Responses of Bottlenose Dolphins, Tursiops Truncatus to Boat Tra c in the KvarneriÊ, North-Eastern Adriatic Sea. In Annual Conference of the European Cetacean Society (21; 2007). PlesliÊ, Grgur, Nikolina Rako GospiÊ, Peter Mackelworth, Annika Wiemann, Draöko Holcer, and Caterina Fortuna The Abundance of Common Bottlenose Dolphins (Tursiops Truncatus) in the Former Special Marine Reserve of the Cres-Loöinj Archipelago, Croatia. Aquatic Conservation: Marine and Freshwater Ecosystems 25 (1). Wiley Online Library: Rako, Nikolina, Caterina Maria Fortuna, Draöko Holcer, Peter Mackelworth, Maja Nimak-Wood, Grgur PlesliÊ, Linda Sebastianutto, Ivica VilibiÊ, Annika Wiemann, and Marta Picciulin Leisure Boating Noise as a Trigger for the Displacement of the Bottlenose Dolphins of the Cres Loöinj Archipelago (Northern Adriatic Sea, Croatia). Marine Pollution Bulletin 68 (1-2). Elsevier: Rako-GospiÊ, Nikolina, Marko RaduloviÊ, Tihana Vu ur, Grgur PlesliÊ, Draöko Holcer, and Peter Mackelworth Factor Associated Variations in the Home Range of a Resident Adriatic Common Bottlenose Dolphin 40

41 Population. Marine Pollution Bulletin 124 (1). Elsevier: Shane, Susan H Behavior and Ecology of the Bottlenose Dolphin at Sanibel Island, Florida. The Bottlenose Dolphin. Academic Press, South, Andy Rworldmap: A New R Package for Mapping Global Data. R Journal 3 (1). Spedicato, Giorgio Alfredo Discrete Time Markov Chains with R. The R Journal 9 (2): ätrbenac, Ana Strategy on the Conservation of Cetaceans in the Adriatic Sea for the Period Team, R Core Vienna: R Foundation for Statistical Computing, R: A Language and Environment for Statistical Computing. Wells, RS, and MD Scott Bottlenose Dolphins. Encyclopedia of Marine Mammals. Academic Press, San Diego, Wiirsig, Bernd, and Thomas A Je erson Methods of Photoidentification for Small Cetaceans. Rep. Int. Whal. Commn.(Spec. Iss. 12), Wilson, Ben, Philip S Hammond, and Paul M Thompson Estimating Size and Assessing Trends in a Coastal Bottlenose Dolphin Population. Ecological Applications 9 (1). Wiley Online Library: Wise, Laura, Alexandra Silva, Marisa Ferreira, Mónica A Silva, and Marina Sequeira Interactions Between Small Cetaceans and the Purse-Seine Fishery in Western Portuguese Waters. Scientia Marina (Barcelona), no

42 2018. IZVJEŠĆE Obrazovni program Plavi svijet Institut za istraživanje i zaštitu mora Kaštel 24, HR Veli Lošinj, Croatia info@blue world.org world.org Program provodile: Martina Antoninić, Jelena Basta, Andrea Borić, Marinela Cukrov Car, Mateja Zekan

43 Završno izvješće LOŠINJSKI EDUKACIJSKI CENTAR O MORU Tijekom godine Lošinjski edukacijski centar o moru posjetilo je ukupno 9776 osoba. Od ukupnog broja posjetitelja u protekloj godini, njih 2530 bili su učenici i studenti koji su sudjelovali u predavanjima i radionicama o morskom okolišu, dok je individualnih posjetitelja bilo Kao posebni dijelovi programa osmišljeni su i programi trajnog rada s učenicima u lokalnoj zajednici kroz grupu nazvanu Mali Plavi svijet. Tijekom cijele godine radimo s djecom i učenicima na posebno kreiranim radionicama iz područja prirode, biologije i zaštite okoliša.