Mjesečni bilten NAFTA I GAS ANALIZE VIJESTI STAVOVI Pešević: Mnogo prostora za uređenje tržišta naftnih derivata u BiH Izdavač: NAFTNI KOMITET U BOSNI I HERCEGOVINI BiH i dalje nema ni naftne rezerve Dedolarizacija u Rusiji dobija zamah... Stupile američke sankcije Iranu, Teheran najavljuje kršenje Decembar 2018
Mjesečni bilten NAFTA I GAS ANALIZE VIJESTI STAVOVI Decembar 2018 4 BiH i dalje nema ni naftne rezerve 6 Grozdanić: Dizelsko gorivo odlazi u prošlost 7 Janaf u devet mjeseci s dvoznamenkastim rastom neto dobiti 8 U Crnoj Gori počinje potraga za naftom u podmorju 10 Kako će izgledati plinovod koji će spajati BiH i Hrvatsku 12 Od trošarina prikupljen novac za dionicu poput Zvirovići - Mostar 13 Kako se rast cijena goriva odražava i na druge proizvode i usluge 15 Povećanjem akciza vozači državi uplatili milijardu KM, novom autoputu ni traga 16 Hoće li krenuti pomama za benzincima u BiH? 19 Naftni distributeri RS iznijeli TRI RAZLOGA zašto NE SPUŠTAJU CIJENE goriva 21 Za cijene goriva nije kriva marža nego rafinerije i prijevoz 22 Pešević: Postoji mnogo prostora za uređenje tržišta naftnih derivata u BiH 23 Kako pojedini trgovci naftnim derivatima direktno kradu od krajnjih kupaca 23 Treba provjeriti zašto su cijene goriva u Bijeljini tako niske 24 BiH prošla bez sankcija Energetske zajednice 25 Stupile američke sankcije Iranu, Teheran najavljuje kršenje 27 Upitna količina naftnih rezervi Rusije 29 Odnos Rusija - SAD bi mogao potkopati stabilnost naftnog tržišta 29 Gazprom povećao izvoz plina u Austriju 30 Ruske firme traže izmjene ugovora sa kupcima nafte 31 Svijet će se suočiti sa globalnom nestašicom nafte 32 Francuska našla način kako da spasi ruski gasovod razdora 33 Članice OPEKA smanjuju proizvodnju nafte 33 "Turski tok" vec dobio konture: Putin i Erdoan na otvaranju morskog dijela gasovoda 34 U prijelazu na obnovljive izvore energije, velike europske naftne kompanije prednjače nad američkim i kineskim 36 Gas će do 2030. biti drugi najveću svjetski izvor energije 38 Rusija postavila rekord u proizvodnji nafte 38 Dedolarizacija u Rusiji dobija zamah, među glavnim razlozima su... 41 Žrtve na protestima protiv cijena goriva u Francuskoj 42 Putin i Erdogan obilježili dovršenje ključne faze Turskog toka 43 Gasprom presjekao: Turski tok ide i kroz Srbiju 44 Protesti urodili plodom; Odlaže se povećanje poreza na gorivo 46 Šta da radite ukoliko sipate pogrešno gorivo u automobil 48 Ovaj trik će vam uštedjeti novac na gorivu, a pri tome će vaš automobil ići brže nego do sada! 49 Video preporuke 50 Prosječne maloprodajne cijene goriva u zemljama regiona
3
VIJESTI IZ REGIONA BiH i dalje nema ni naftne rezerve BEČ, BANJALUKA - Komplikovana struktura BiH koči implementaciju energetskih politika, na koje se BiH obavezala prihvatanjem Trećeg energetskog paketa reformi, stoji u najnovijem izvještaju Sekretarijata Energetske zajednice u Beču. Kako su istakli, Treći paket, koji, između ostalog, podrazumijeva i odvajanje operatera od energetske infrastrukture, nije ugrađen u bh. zakone iz oblasti energetike, a postojeći zakoni, kako stoji u izvještaju, koče razvoj tržišta električne energije. "Nacrt zakona kojim bi ovi problemi bili savladani talac je komplikovane ustavne i političke strukture. Usvajanje ovog zakona treba da bude vrhunski prioritet", navedeno je u izvještaju. Suprotno odredbama Trećeg paketa, kako je navedeno u izvještaju, sistemi proizvodnje i distribucije električne energije i dalje nisu razdvojeni ni u RS ni u FBiH, zbog čega je i pokrenut pravni postupak protiv BiH od strane Sekretarijata. U elektroenergetici, kako navode, u oblasti odvajanja operatera i proizvođača implementirano je samo tri odsto obaveza, pristup mrežama implementiran je 97 odsto, dok je veleprodaja eletrične energije implementirana u 56 odsto. U oblasti maloprodaje implementirano je 81 odsto mjera, dok je u oblasti regionalne integracije urađeno 39 odsto mjera. Mršave rezultate BiH je postigla u oblasti implementacije gasnih politika. Prema izvještaju, nije implementirana niti jedna jedina mjera kada se radi o odvajanju operatera infrastrukture i distributera, dok su mjere u oblasti pristupa mreži, uspostavljanja veleprodajnog gasnog tržišta, maloprodaje i interoperabilnosti implementirane između 10 i 16 odsto. Još gora situacija je u oblasti naftnog sektora, u kojem nije implementirana nijedna mjere ni u jednoj oblasti. Kako je istaknuto, BiH i dalje nema naftne rezerve, na koje se obavezala potpisivanjem dokumenata za pristupanje EU. "Tehnička pomoć 4
VIJESTI IZ REGIONA Sekretarijata u modelima kako uspostaviti sistem naftnih zaliha nije propraćena konkretnim prijedlozima ili aktivnostima od strane Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa niti radne grupe koja je uspostavljena s tom namjerom", navedeno je, uz preporuku da bi to ministarstvo trebalo da preuzme vodeću ulogu kako bi koordinisalo aktivnosti na uspostavljanju dvomjesečnog informativnog sistema. Nešto je bolja situacija u uspostavljanju infrastrukture za obnovljive izvore energije, gdje je BiH, kako je navedeno, implemenirala oko polovine potrebnih mjera i aktivnosti. Tako je, na primjer, implementirano pola mjera iz Nacionalnog akcionog plana za obnovljivu energiju, integracije mreže i administrativnih procedura, dok nije implemenirana nijedna mjera uvođenja obnovljivih energija u oblasti transporta. Kako je istaknuto, BiH ima 25,3 odsto udjela obnovljive električne energije u ukupnoj potrošnji, dok je prošle godine na mrežu priključeno 113 MW proizvedenih iz malih hidrocentrala, 16 MW iz solarnih panela, a jedan megavat iz biomase. Inače, iz ukupno proizvedenih 2.165 megavata električne energije, u velikim hidroelektranama su proizvedena 1.594 megavata. Barbara Pojner, službenica za odnose s javnošću Energetske zajednice, kaže da je iz izvještaja vidljivo da su Srbija i Crna Gora predvodnici u Evropi u oblasti implementacije energetskih politika, dok su Moldavija, Ukrajina i BiH na njenom začelju. "BiH ima najslabiju implementaciju od svih njih. Najnoviji član, Gruzija, ima niži nivo implementacije, ali bi se moglo reći da dobro napreduje jer se još kreće u okviru zadatih rokova", rekla je ona. Skrenula je pažnju na upozorenje Janeza Kopača, direktora Sekretarijata Energetske zajednice, da stalno raste raskorak u implementaciji između zemalja članica Zajednice. "Ovo upozorenje treba shvatiti ozbiljnije nego ikad ranije s obzirom na to da se EU kreće ka implementaciji Paketa zelene energije. EZ mora uhvatiti korak ka jačanju energetskog sektora koji će karakterisati dekarbonizacija, decentralizacija i digitalizacija", zaključila je ona, citirajući Kopačeve riječi. Mirko Šarović, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, kaže da nije vidio navode u izvještaju, ali da zna za sve probleme koji su navedeni. "Jasno je da je u BiH jako malo urađeno, posebno u gasnom sektoru. Mislim da svi znaju zbog čega i to je problem koji još nismo uspjeli riješiti", rekao je Šarović za "Nezavisne". Izvor: Nezavisne novine, 01.11.2018. 5
VIJESTI IZ REGIONA Grozdanić: Dizelsko gorivo odlazi u prošlost ZAGREB - Hoće li se svijet, odnosno vodeće zemlje EU-a riješiti dizela i je li taj proces počeo. Naime, prvi je put dizelsko gorivo skuplje od benzina, i to već tjednima. Sve više se raspravlja o smanjenju proizvodnje i prodaje automobila na dizel, kojima se zabranjuje vožnja središtima europskih metropola. O ovoj iznimno zanimljivoj temi bilo je govora u emisiji Studio 4, s Igorom Grozdanićem, stručnim suradnikom za energetiku i zaštitu okoliša pri HGK. "Prema svim pokazateljima, era dizela dolazi kraju i možemo reći da dizel odlazi u prošlost. Posebno od 1. siječnja 2020. godine, kada se i brodski promet mora prilagoditi odsumporizaciji dizela s 3,5 na 0,5 posto", upozorio je Grozdanić u razgovoru za HRT. "Naši gradovi na obali ne prate taj trend i nabavljaju autobuse na dizelsko gorivo. Nisu krivi samo gradovi, nego i ministarstva u nedosljednosti kreiranja svojih strategija. Pod izlikom nabave novih autobusa, nabavljaju se dizelski autobusi koji nisu nikakvo rješenje", govori Grozdanić. Grozdanić je naglasio da prijelazno razdoblje za dizelaše neće nastupiti odmah i restriktivne mjere, kao što su veći porez i trošarine, neće biti velike. Cijena dizela rast će zbog problema rafinerijske prerade. Mnogi europski i japanski proizvođači najavili su da će prestati proizvoditi dizelska vozila u idućih godinu dana, rekao je Grozdanić. EU će pokušati promijeniti svoj vozni park i sva dizelska vozila otići će na Bliski istok i Tursku, naglasio je Grozdanić. "Dokazano je da višak sumpora loše utječe na zdravlje građana, stvaraju se kisele kiše i efekt staklenika. U sljedećih 15 godina stvarat će se premosnica između današnjih motora s unutarnjim sagorijevanjem i električnih vozila, a to će biti prirodni plin. Ti novi automobili ne bi trebali biti skuplji", rekao je Grozdanić za HRT. Izvor: Ba.seebiz.eu, 01.11.2018. 6
VIJESTI IZ REGIONA Janaf u devet mjeseci s dvoznamenkastim rastom neto dobiti Jadranski naftovod (Janaf) u prvih je devet mjeseci ove godine ostvario neto dobit od 228,1 milijun kuna, što je 18 posto više u odnosu na isto lanjsko razdoblje te 48,9 posto više od plana, izvijestili su u utorak iz te kompanije. Ukupni prihodi Janafa u prvih su devet mjeseci ove godine iznosili 537,5 milijuna kuna i za 1,6 posto su veći od ostvarenja prethodne godine, dok su istodobno ukupni rashodi smanjeni za 11,6 posto, na 259,4 milijuna kuna. Tako je bruto dobit iznosila 278,1 milijun kuna, što je na godišnjoj razini porast za 18 posto, a 48,9 posto više od plana. Prihodi od temeljne djelatnosti - transporta nafte i skladištenja nafte i naftnih derivata, u prvih devet mjeseci ostvareni su u iznosu od 518,4 milijuna kuna i na razini su ostvarenja prethodne godine, a u usporedbi s planiranim iznosima veći su za 2,3 posto. Na inozemnom tržištu ostvareno je 349,7 milijuna kuna ili 67,5 posto prihoda od temeljne djelatnosti, što je na razini ostvarenja prethodne godine, ali i za 1,2 posto više u odnosu na plan. Na domaćem tržištu ostvareno je 168,7 milijuna kuna ili 32,5 posto prihoda od temeljne djelatnosti, što je povećanje od jedan posto u odnosu na prethodnu godinu i 4,4 posto u odnosu na planirano. U promatranom obračunskom razdoblju ulaganja u dugotrajnu materijalnu i nematerijalnu imovinu Foto: Janaf.hr financirana su iz vlastitih novčanih sredstava u iznosu od 356,3 milijuna kuna, navodi se u financijskom izvješću. U prihodima od temeljne djelatnosti najznačajniji su oni od transporta nafte, a u prvih devet mjeseci iznosili su nešto više od 334 milijuna kuna, što je 3,2 posto više u odnosu na isto razdoblje prethodne godine i 4,2 posto više u odnosu na plan. Zaključno s 30. rujnom ove godine vrijednost fakturiranih ulaganja u dugotrajnu materijalnu i nematerijalnu imovinu iznosila je 356,3 milijuna kuna, a najvećim se dijelom odnosila na ulaganja u izgradnju spremničkog prostora na terminalu Omišalj, odnosno 210,3 milijuna kuna. Izvor: Poslovnojutro.ba, 01.11.2018. 7
VIJESTI IZ REGIONA U Crnoj Gori počinje potraga za naftom u podmorju Konvoj brodova za seizmička istraživanja, među kojima je najveći norveški 117 metara dugi Polar Empress, 10. novembra stiže u crnogorske teritorijalne vode, kada će i početi seizmička istraživanja nafte i gasa u podmorju. Istraživanja su planirana na oko 1.200 kvadratnih kilometara površine morskog dna, na kvadrantima za koje je koncesiju dobio italijansko-ruski konzorcij Eni-Novatek, prenosi agencija Anadolija. Uz pomoć zvučno-zračnih topova, ali i specijalnih geomikrofona, koji su kablovima dugim nekoliko kilometara spojeni za brodove, precizno će se utvrditi da li u crnogorskom podmorju postoje za komercijalnu eksploataciju isplativa ležišta nafte i gasa. Istraživanja do 21. decembra Iz Uprave za ugljovodonike je saopćeno kako, kada je riječ o prihodima koje će Crna Gora imati od eventualne eksploatacije iz podmorja, udio države u tim prihodima definiran je Zakonom o istraživanju i proizvodnji ugljovodonika. "Država će sav prihod od eksploatacije nafte ubirati kroz naknadu za površinu, naknadu za proizvedenu naftu i gas i porez koji iznosi 54 posto. U konačnom, procjena je da bi državi, u zavisnosti od obima eksploatacije, pripalo između 62 i 68 odsto ukupnog prihoda od tih aktivnosti", poručeno je iz crnogorske Uprave za ugljovodonike. Planirano je da istraživanja traju do 21. decembra. Izvor: Balkans.aljazeera.net, 05.11.2018. 8 Vijesti iz prethodnog mjeseca Nafta i gas Mjesečni bilten Naftni komitet u BiH
9
VIJESTI IZ REGIONA Kako će izgledati plinovod koji će spajati BiH i Hrvatsku Grafički prikaz moguće rute novog plinovoda Projekt Južne plinske interkonekcije između Hrvatske i BiH, na pravcu Zagvozd - Imotski - Posušje - Novi Travnik s krakom za Mostar, od izuzetne je važnosti za Plinacro i Hrvatsku, kazali su za Avaz iz kompanije Plinacro, koja je hrvatski državni plinski operater. To dokazuje i činjenica da je s hrvatske strane projekt u visokoj fazi, odnosno to da je čak dobivena lokacijska dozvola pojasnili su. Preispitati tržište Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) prošle sedmice odobrila je koncept finansiranja izgradnje novog plinovoda. - U slučaju početka realizacije ovog projekta prije Jonsko-jadranskog plinovoda (IAP), dio IAP-a na pravcu Dugopolje - Zagvozd morat će se izgraditi kako bi se Južna interkonekcija mogla povezati s postojećim plinskim transportnim sistemom Republike Hrvatske kažu iz kompanije Plinacro. Dodali su da će, jer je riječ o znatnim ulaganjima, biti potrebno provesti ispitivanje tržišta. - Morat ćemo provesti analizu tržišta, a o njegovim rezultatima, odnosno zakupu kapaciteta, ovisit će realizacija projekta. Ipak, treba definirati tačke interkonekcije između BiH i Hrvatske, a sama izgradnja pratila bi dinamiku izgradnje BH- Gasa naglašeno je. 10 Vijesti iz prethodnog mjeseca Nafta i gas Mjesečni bilten Naftni komitet u BiH
Foto: Avaz.ba VIJESTI IZ REGIONA U razgovoru za naš list direktor BH- Gasa Jasmin Salkić pojasnio je da je odobrenje finansiranja uslijedilo nakon izrade sveobuhvatne analize troškova i koristi, koja je potvrdila punu opravdanost ovog projekta. Iza projekta trebaju stati državne institucije Salkić: Želimo početi graditi već 2020. - Sad je do države hoćemo li aplicirati za kredit i izgraditi plinovod. Zna se postupak kada je riječ o kreditu EBRDa, iza ovog projekta trebaju stati državne institucije, a podršku izgradnji plinovoda već je dala Vlada FBiH. Studiju utjecaja za okoliš očekujemo u narednoj godini, a sad do kraja novembra bit će nam odobrena grant sredstva za idejno rješenje projekta pojasnio je Salkić. Dodao je da BH-Gas želi da 2020. godine već krene s izgradnjom novog bh. plinovoda. Otkloniti mogućnost ucjena u Zvorniku - Ovaj projekt smanjio bi zavisnost FBiH od jednog ulaza plina u Zvorniku. Izgradnjom novog ulaza obezbijedit će se sigurnost snabdijevanja plinom i otkloniti mogućnost ucjena u Zvorniku. Spriječit će se mogući tehnički problemi u transportu plina, a sve zbog slabog održavanja plinovoda na pravcu Zvornik Kladanj, kojim upravljaju kompanije iz RS pojasnio je direktor BH-Gasa Jasmin Salkić. Izvor: Avaz.ba, 03.11.2018. 11
Foto: Večernji.ba VIJESTI IZ REGIONA Od trošarina prikupljen novac za dionicu poput Zvirovići - Mostar Od veljače ove godine vozači u BiH u sklopu cijena goriva plaćaju posebnu trošarinu za izgradnju autocesta i izgradnju i rekonstrukciju drugih cesta. I dok je većina vjerojatno zaboravila kako plaća i ovaj namet, Uprava za neizravno oporezivanje BiH jučer je objavila kako je samo po ovoj osnovi prikupljeno 242,999.818,60 maraka, piše Večernji list BiH. Novac je raspoređen entitetima i Distriktu Brčko, i to Federaciji BiH raspoređen je ukupan iznos od 143,369.892,97 KM, Republici Srpskoj raspoređen je ukupan iznos od 94,769.929,25 KM i Distriktu Brčko BiH raspoređen je ukupan iznos od 4,859.996,37 KM. Sada je samo pitanje kada će se početi s nastavkom gradnje koridora Vc, osobito na području Hercegovine gdje bošnjačke stranke već godinama koriste sve mehanizme kako bi opstruirale gradnju autoceste. 12 Cijena dionica autoceste Prikupljen iznos dovoljan je, primjerice gradnju autoceste od Zvirovića do Mostara. Naime, dionica Počitelj - Zvirovići trebala bi koštati oko 100 milijuna eura. Riječ je o 11 kilometara hercegovačke autoceste koja uključuje jednu od najimpresivnijih građevina u ovom kraju Europe - most Počitelj, dug 945 metara, a visok oko 100 metara. Dionica Počitelj - Buna, duga je 7,2 kilometara i koštat će 63 milijuna KM. Iznos je skoro identičan onome koji su vozači do sada platili za izgradnju autoceste u BiH. Treba napomenuti kako su vlasti, nakon stupanja ovih trošarina na snagu promijenile priču, te objavile informaciju da ova sredstva služe kao jamstvo da će krediti koji se uzimaju za izgradnju koridora Vc biti vraćeni. U prijevodu, ne bi bilo ništa sporno da se ova sredstva potroše kroz proračune u svrhe koje
VIJESTI IZ REGIONA nemaju nikakve veze s izgradnjom autocesta. U svakom slučaju, javnost s velikim zanimanjem prati kako se troše sredstva od ovih posebnih trošarina i sigurno će se tražiti informacije kako je ovaj novac potrešen u konačnici. S druge strane, postavlja se pitanje zašto se uzimaju uopće krediti za izgradnju autoceste kad građani daju toliko novca za tu namjenu? Bilo bi zanimljivo čuti odgovor i na ovo pitanje. I nije UNO BiH objavio samo podatke o raspodjeli ovog novca. Ova institucija je u listopadu uspjela oboriti rekord u prikupljenim sredstvima za jedan mjesec. U listopadu je prikupljeno 705 milijuna KM od neizravnih poreza. Mjesečno više od 700 mil. KM - To je prvi put od uspostave UNO-a da su prikupljeni mjesečni prihodi veći od 700 milijuna KM. U deset mjeseci 2018. Uprava za neizravno oporezivanje je na osnovi PDV-a, trošarina, carina i cestarina ukupno prikupila 6 milijardi i 332 milijuna KM, što je više za 487 milijuna KM ili 8,33% u odnosu na isto razdoblje 2017., kad su prihodi iznosili 5 milijardi i 845 milijuna KM - navodi se u priopćenju UNO BiH. Nakon što je UNO gospodarstvenicima izvršio povrat PDV-a u iznosu od 1 milijardu i 138 milijuna KM, netom prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima u razdoblju siječanj - listopad 2018. godine, a to su država, entiteti i Distrikt Brčko, iznosili su 5 milijardi i 194 milijuna maraka. Tako su korisnici neizravnih poreza u 2018. godini dobili 403 milijuna maraka više u odnosu na prihode koje su s jedinstvenog računa dobili u istom razdoblju 2017. godine Izvor: Vecernji.ba, 05.11.2018. Kako se rast cijena goriva odražava i na druge proizvode i usluge Vijest o novom poskupljenju goriva na benzinskim pumpama u Bosni i Hercegovini prošle sedmice uznemirila je građane jer je riječ o još jednom udaru na ionako male kućne budžete. Od usvajanja akciza na gorivo došlo je do galopirajućih poskupljenja goriva, cijena transporta i drugih usluga, dok istovremeno vrlo malo se gradi od obećanih nekoliko stotina kilometara novih autoputeva i brzih cesta. Sa oko 1,50 KM po litri goriva početkom 2016. godine stigli smo do "psihološke granice" od 2,50 KM u oktobru 2018. Sekretar Udruženja za transport pri Privrednoj komori Federacije BiH Dijana Skender-Grebo izjavila je za Radiosarajevo.ba da će nova poskupljenja goriva normalno dovesti do udara na poslovanje firmi iz sektora transporta. Firme će morati ukalkulisati te troškova kako bi poslovali bez gubitaka, rekla je Skender-Grebo. Dizel ponovo skuplji za pet feninga, stigao do rekordne cijene u ovoj godini Generalni sekretar Pokreta potrošača RS Dragovan Pavlović objasnio je za Radiosarajevo.ba da mnogo toga utječe na formiranje cijene goriva od raznih troškova, da li je veći ili manji promet na pumpama itd. Dodao je da je u u BiH snazi slobodno formiranje cijena i da se cijene goriva razlikuju od pumpe do pumpe. 13
VIJESTI IZ REGIONA U junu 2008. godine nafta je na svjetskim berzama bila 147 dolara po barelu, a tada je bezolovni bezin na pumpama bio 2,29 KM po litri. U međuvremenu dolar je porastao za 33,7 posto u odnosu na dolar koliko je vrijedio tada. Cijene nafte u međuvremenu pale su za 45,72 posto. Poslije toga, uvedene su akcize i zbog toga je država povećala cijene goriva, spomenuo je Pavlović. Uporedio je i cijene nafte od kraja septembra sa cijenama nafte na kraju oktobra 2018. godine, kazavši da je došlo do smanjenja cijena. Osnovni razlog je sto su SAD znatno povećale svoje rezerve i što je Kina s obzirom na sankcije SAD-a, smanjila svoju potražnju. Svjetski stručnjaci računaju da će se ova cijena stabilizirati I da tu neće biti nekih većih oscilacija, rekao je naš sagovornik. Podcrtao je da naftaši u Bosni i Hercegovini imaju zalihe za oko sedam dana maksimalno i da to govori da imaju visok procenat obrta. Pavlović dodaje da više cijene goriva na pumpa će se najviše odraziti na obične građane koje voze motorna vozila i na sektor transporta putnika i roba. Što se tiče poljoprivrednih prozivoda država daje pogodnosti poljoprivrednicima, tako da se to ne bi smjelo odraziti na cijene poljoprivrednih proizvoda. Isto tako, kada su cijene goriva bile 1,50 ili 1,60 KM na pumpama, poljiprivredni proizvodi nisu bili ništa jeftiniji. Troškovi transporta veoma malo učestvuju u troškovima proizvodnje poljoprivrednih proizvoda, pojasnio je naš sagovornik. Izvor: Radiosarajevo.ba, 06.11.2018. 14
VIJESTI IZ REGIONA Povećanjem akciza vozači državi uplatili milijardu KM, novom autoputu ni traga Istražili smo o kakvim ciframa se zapravo radi otkako vozači u BiH državi plaćaju velike iznose po svakom rezervoaru Vlasti su najavile velike projekte cestogradnje neposredno nakon što su početkom godine povećane akcize na gorivo. Rast cijena goriva pravdan je potrebom da se izgrade nove ceste. No, od toga nije bilo ništa, novom autoputu nema ni traga, a vozači su već uplatili milione u državnu kasu. Istražili smo o kakvim ciframa se zapravo radi. Kako je za Fokus.ba potvrdio portparol Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) Ratko Kovačević, u deset mjeseci 2018. godinu na Jedinstveni račun UIO po osnovu akciza na naftu i naftne derivate ukupno je prikupljeno 414 miliona KM. Pored akcize koja iznosi od 0,30 do 0,40 KM, po litru derivata koji se proda na tržištu Bosne i Hercegovine plaća se putarina za izgradnju puteva u iznosu 0,15 KM po litri i putarina za izgranju autoputeva i izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva u iznosu od 0,25 KM po litri. I na kraju po litri derivata koji se proda na tržištu BiH plaća se i PDV u iznosu od 17 %. U deset mjeseci 2018. godinu na Jedinstveni račun UIO prikupljeno je ukupno 519,2 miliona KM putarine. Od tog se 198,8 miliona KM odnosi na putarinu za izgradnju puteve (0,15 KM/litri), a 320,4 miliona KM na putarinu za izgranju autoputeva i izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva 15
VIJESTI IZ REGIONA (0,25KM/litri). U deset mjeseci 2017. godine po istom osnovu je ukupno prikupljeno 316,9 miliona KM, što znači da je u 2018. godini prikupljeno 202,3 miliona KM više ili 63,8 % više, naveo je Kovačević za Fokus.ba. Dakle, vozači u BiH su državi od početka godine uplatili skoro milijardu KM, a vidljivih rezultata na terenu kada je riječ o izgradnji autoputeva, praktično i nema. Kovačević dodaje da je pomenutih 414 miliona KM prihoda od akciza na naftu i naftne derivate, kao i 198,8 miliona KM prikupljene putarine koja se odnosi na putarinu za izgradnju puteve (0,15 KM/litri), uplaćeno na Jedinstveni račun sa svim ostalim prihodima od indirektnih poreza (PDV, akciza i carina), i raspoređeno je sa svim ostalim prihodima prema korisnicima. Sa druge strane, posebna putarina za izgradnju autoputeva i za izgradnju i rekonstrukciju ostalih puteva prikuplja se na poseban podračun Jedinstvenog računa i posebno se dijeli prema korsnicima, a to su: Republika Srpska, Federacija BiH i Distrikt Brčko. Ukupno prikupljena sredstva po ovoj vrsti putarine u iznosu od 320,4 miliona KM u deset mjeseci 2018. godine raspoređena su u skladu sa važećim odlukama Upravnog odbora UIO na način da se 10 posto prikupljenih sredstava odvaja na račun rezervi i služit će za poravnanje kad se usvoji konačan akt za raspodjelu sredstava od putarine za izgradnju autoputeva. Ostatak sredstava se dijeli: Federaciji BiH 59%, Republici Srpskoj 39% i Distriktu Brčko 2%, kazao je Kovačević. Izvor: Fokus.ba, 12.11.2018. Hoće li krenuti pomama za benzincima u BiH? Posljednji dana svjedoci smo da je cijena dizela premašila cijenu benzina, što je u prethodnom periodu bilo obrnuto. Hoće li krenuti pomama za benzincima ili je ovo samo iznimka nakon koje će se sve vratiti na staro? Kakav je omjer dizelaša u odnosu na benzince? Cijene dizela premašile su cijene benzina, što i nije nešto do sada neviđeno, ali ipak nije dugo viđeno. Cijene se razlikuju u ovisnosti od pumpe do pumpe ali u prosjeku dizel je skuplji za 10 pfeninga. "Razlog je u tome što je generalno proizvodnja dizela nešto skuplja znači rafiniranje dizela nego benzina i to dijelom utiče na rast maloprodajne cijene da je ona nešto veća nego benzin ali sa druge strane imamo u posljednjim godinama rast potražnje na svjetskom tržištu prije svega Evrope, Azije i Kine za dizelom", kaže Faruk Hadžić, ekonomski stručnjak. Prema podacima Bihamka broj registrovanih vozila u BiH u 2017. godine je preko milion, najviše u entitetu FBiH preko 600 hiljada. Ako pogledamo motorna vozila prema vrsti pogonskog goriva omjer dizelaša u odnosu na benzince je 70:25. Električnih vozila je 353, kombinovanih benzin - plin više od 36. hiljada. Proveli smo anketu među vozačima. Evo šta su nam kazali: "Vozim Volva benzinca, a vozim i jednog Nisana dizela. Sad cjenovno gledajući benzin je jeftiniji, a opet dizel 16
VIJESTI IZ REGIONA manje troši kad bismo sad gledali neku nivelaciju dođe vam to na isto. Mada benzin je lakše održavati, čišći je izduv." "Zadnjih godina vozim dizel, prije sam vozio benzin, a sada mi ponovo dolazi da se vratim na benzin. Benzin je i zimi bolji što se tiče paljenja i tako. "Benzin je bolji ipak, brža su auta, brže se ide dizel samo ide skuplje tako da sada benzinci samo idu jeftinija su auta bolji motori. Provjerili smo koja je razlika između vozila na dizel i benzin. "Po našim nekim iskustvima možemo reći da je održavanje za benzinski motor jeftinije ima puno manje elemenata koji se brže kvare u odnosu na dizel. Kada govorimo o tim nekim elementima izdvojio bih pumpu visokog pritiska i injektore koji su vrlo osjetljivi kod dizelskih motora", pojašnjava Almir Cero, rukovodilac trening centra BIHAMK-a. Ono što zabrinjava jeste i odluka njemačkog saveznog suda u Leipzigu koji je donio presudu da se u njemačkim gradovima može zabraniti vožnja dizelskim automobilima starijih godišta. Riječ je o dizelašima proizvedenima do ekološke norme Euro6 koja je na snagu stupila 2015. godine. Da li su stari dizelaši završili u BiH? Svake godine u Bosnu i Hercegovinu se uveze određeni broj rabljenih motornih vozila. Tokom 2017. godine registrovano je 62.815 uvezenih rabljenih motornih vozila, što u odnosu na 2016. godinu predstavlja smanjenje od 1.188 vozila. Registrovana/registrirana rabljena vozila koja su uvezena u našu zemlju tokom 2017. godine čine oko 6,15 % od ukupnog broja registrovanih/ registriranih motornih vozila u BIH. Broj vozila starijih od 25 godina smanjio se za više od 15%, ali još uvijek čini 1/5 od ukupnog voznog parka. Broj vozila sa Euro 3 motorom, odnosno vozila starijih od 17 godina smanjio se za skoro 3%. Prema podacima BIHAMKA došlo je do značajnijeg porasta broja novijih vozila sa motorima Euro 4,5 i 6 što je uticalo i na ukupnu promjenu starosne strukture voznog parka u našoj zemlji. Izvor: Ba.n1info.com, 12.11.2018. 17
18
VIJESTI IZ REGIONA Naftni distributeri RS iznijeli TRI RAZLOGA zašto NE SPUŠTAJU CIJENE goriva Distributeri nafte i naftnih derivata RS oglasili su se saopštenjem da objasne javnosti zašto su cijene goriva na našim benzinskim pumpama, uprkos padu na svjetskom tržištu, nepromijenjene. Suština saopštenja je u sljedećem: Rafinerija nafte Brod još ne isporučuje dizel zbog nedavne havarije u pogonu i ima samo malo količine benzina, pa su primorani da goriva uvoze iz susjednih rafinerija, koja neće da spuste cijenu jer u BiH trenutno nemaju konkurenciju. Obrazloženje Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima prenosimo u cjelini. S obzirom na to da je u posljednje vrijeme cijena goriva u Republici Srpskoj nekoliko puta korigovana i povišena, te da je velikom dijelu javnosti još uvijek nejasno iz kojih razloga je do toga došlo uprkos padu vrijednosti sirove nafte na svjetskom tržištu, smatramo za shodno da javnosti pojasnimo nekoliko činjenica. 1. Gorivo u RS je još najjeftinije u regionu novom korekcijom cijena distributeri u Federaciji BiH još su cjenovno viši od distributera u Republici Srpskoj, i to u prosjeku za oko 7 feninga po litri goriva, dok su cijene goriva u regionu još veće od onih u BiH. Razlozi za to su jasni i odgovore možemo pronaći u činjenici da su distributeri u FBiH najvećim dijelom naslonjeni na nabavku goriva iz luke Ploče, koja je nedavno pretrpila havariju zbog udara tankera u pristanište. Distributeri u ovom dijelu BiH su bili prinuđeni da alternativna rješenja potraže na drugi način, što je uticalo na povećanje cijene distribucije. S druge strane, distributeri nafte i naftnih derivata u RS gorivo u većini nabavljaju u Rafineriji nafte Brod, zatim hrvatskih rafinerija Rijeka i Sisak, Rafinerije Pančevo, te manjim dijelom sa naftnih terminala Zadar, Omišalj i Kopar. Nedavna havarija u rafineriji u Brodu uticala je na to da dizel gorivo trenutno nije moguće nabaviti u ovoj rafineriji, te da su u opticaju samo manje količine benzinskih goriva. Zbog toga su distributeri u RS prinuđeni da dizelska goriva nabavljaju po višim cijenama u rafinerijama u okruženju, što utiče na krajnju cijenu goriva na BPS. Rafinerije se kod određivanja cijene obično drže kretanja na berzi, ali to trenutno nije slučaj jer rafinerije u okruženju sada nisu pratile trend snižavanja cijena usljed pada na svjetskom tržištu zbog pomenutih havarija. Jednostavno rečeno: zašto bi neko u rafinerijama u okruženju ili veletrgovci koji preuzimaju gorivo u lukama spustio cijene kada konkurencija ne isporučuje gorivo?! Vođeni ekonomskim efektom, rafinerije u okruženju mogu da zanemare eventualno pojeftinjenje na berzi i nastave sa isporukama po staroj cijeni, jer imaju povećan broj cisterni na utovaru goriva. 2. Kako se cijena goriva formira i ko ima najveći uticaj? Maloprodajna cijena se sastoji od nabavne (rafinerijske) cijene goriva, na koju se dodaju akcize i takse i na kraju maloprodajna marža u koju ulazi cijena distribucije goriva, prevoz od rafinerije i troškovi rada benzinskih pumpi. Na taj zbir se obračunava PDV od 17%. Rafinerije naftu na svjetskom tržištu kupuju u dolarima, a na računima drže 19 Vijesti iz prethodnog mjeseca Nafta i gas Mjesečni bilten Naftni komitet u BiH
VIJESTI IZ REGIONA marke, kune ili dinare, jer gorivo prodaju u tim valutama. Može cijena nafte i da padne, ali ako je kurs dolara visok (što je slučaj unazad 2 mjeseca kada je dolar ojačao za preko 10 odsto), rafinerija neće osjetiti pojeftinjenje, jer mora da kupi dolare po višem kursu. 3. Zašto distributeri uvijek brzo povećaju cijene, a sporo ih snižavaju, pravdajući ih starim zalihama? Distributeri nafte i naftnih derivata zaista prate kretanja rafinerijskih cijena. Zbog velike konkurencije, veoma su pažljivi kada je povećanje cijene u pitanju, ali do granice isplativosti. Ukoliko na zalihama ima goriva nabavljenoj po nižoj cijeni, obično će se pokušati produžiti prodaja po istoj cijeni. Tržišnom mehanizmu regulacije cijena je potrebno neko vrijeme da cijene vrati na nivo prije poskupljenja. Najveći udio u cijeni goriva imaju rafinerijska cijena (koja u ovom slučaju ne prati trend pada cijena sirove nafte na svjetskoj berzi) i državna davanja, dok je marža ditributera uglavnom konstantna i kreće se između 7 i 12 feninga, u zavisnosti od regije u kojoj se benzinska pumpa nalazi. Država profitira kada rafinerija podigne cijenu, jer se PDV plaća na rafinerijsku cijenu, ali i na akcize i takse. Maloprodajne cijene na benzinskim pumpama u BiH se formiraju slobodno, što znači da trenutno nema izgleda da država interveniše u smislu limitiranja maloprodajne cijene. Razlog za niže cijene je i jaka konkurencija uvoznika. Takođe, Bosna i Hercegovina će neminovno biti prinuđena da uvede i nove poreze, kao npr. obaveza držanja minimalnih zaliha za 90 dana potrošnje u odnosu na godišnju potrošnju (ovaj propis imaju sve zemlje EU), što će opet uticati na cijenu goriva na BPS. Iz svega se da zaključiti da distributeri nafte i naftnih derivata u Republici Srpskoj često idu nauštrb svoje marže kako bi cijene goriva bile niže u odnosu na region, ali nije realno očekivati da posluju bez ili sa maržom ispod granice isplativosti. S obzirom da je gorivo uvozna roba koja stiže iz dalekih zemalja, ne može se nizak životni standard građana u Republici Srpskoj i FBiH porediti sa cijenom goriva, jer nafta u sve rafinerije u okruženju stiže pod sličnim uslovima. Takođe, ukoliko rafinerije u okruženju snize cijene goriva (što se može očekivati) distributeri u RS će odmah sniziti cijene goriva na benzinskim pumpama. Nadamo se da smo uspjeli javnosti približiti način nabavke goriva i formiranja cijena istog, kako bi svi bili svjesni uslova pod kojima gorivo stiže u Republiku Srpsku i BiH, saopštili su Distributeri nafte i naftnih derivata RS. Izvor: Bigportal.ba, 13.11.2018. 20 Vijesti iz prethodnog mjeseca Nafta i gas Mjesečni bilten Naftni komitet u BiH
VIJESTI IZ REGIONA Za cijene goriva nije kriva marža nego rafinerije i prijevoz Federalno ministarstvo trgovine informiralo je Vladu FBiH na posljednjoj sjednici održanoj u Mostaru o četvrtom ovogodišnjem sastanku s distributerima naftnih prerađevina, održanom 2. studenoga 2018., na kojem su razmatrani kretanje cijena na tržištu FBiH i razlozi poskupljenja prerađevina nakon posljednjeg sastanka od 4. rujna 2018. godine, piše Večernji list BiH. Kretanje na tržištu U skladu s praksom s prethodnih sastanaka, sudionici su se referirali na trenutačno stanje na globalnom tržištu nafte s posebnim naglaskom na rast cijene barela sirove nafte. Na dan održavanja četvrtog redovitog sastanka cijene na benzinskim crpkama kretale od 2,21 KM do 2,41 KM za BMB 95 i od 2,26 do 2,46 KM za dizel, stoji u informaciji. Na sastanku je konstatirano da je 4. listopada 2018. na londonskom tržištu cijena barela nafte iznosila 86,29 USD, dok je tečaj USD iznosio 1,693653 KM, a nakon toga je uslijedilo snižavanje cijene barela te je na londonskom tržištu barel sirove nafte 31. listopada iznosio 75,91 USD, a tečaj USD bio je 1,719865 KM. Međutim, u regiji rafinerijske i nabavne cijene naftnih prerađevina do bh. granice nisu pratile taj trend, što potvrđuju podaci s jedinstvenih carinskih isprava, koje UNO BiH tjedno dostavlja ovom federalnom ministarstvu. Analizom kalkulacija cijena uočeno je da nije došlo do povećanja veleprodajne ili maloprodajne marže, ali su uvećane druge varijable koje se odnose na rafinerijsku cijenu i troškove prijevoza do bh. granice. Troškovi prijevoza naftnih prerađevina iz Kopra do bh. granice iznose 0,08 KM po litri, iz Rijeke 0,07 KM, Siska 0,06 KM, a iz Luke Ploče svega 0,02 KM, navodi se u informaciji i dodaje kako je prvenstveni razlog za to činjenica da se nakon havarije u Luci Ploče nabava i opskrba naftnim prerađevinama vršile cestovnim putem iz rafinerija Rijeka i Sisak te skladišta u Solinu i Kopru. Snižene cijene Bitno je naglasiti da se funkcioniranjem Luke Ploče osigurava konkurentnost u ovoj oblasti, odnosno da se, osim rafinerija u Hrvatskoj i Sloveniji, veleprodavači mogu opredijeliti za nabavu od dobavljača koji imaju niže cijene i niže prijevozne troškove, a to su uglavnom dobavljači koji prometuju u Luci Ploče, stoji u informaciji. Iz informacije je vidljivo da je marža na benzin pala za 2, a na dizel za 4% od početka godine. Dakle, konkurentnost u segmentu nabave, odnosno repozicioniranje ranijih dobavljača, treba rezultirati odgovarajućom povoljnijom cjenovnom politikom distributera, to jest sniženjem veleprodajnih i maloprodajnih cijena u FBiH. Jedno od skladišta manjeg kapaciteta u Luci Ploče je profunkcioniralo 5. studenoga te je, uz sniženje rafinerijskih cijena, i to polučilo određene rezultate. Resorno ministarstvo 5. i 6. studenoga primilo je oko 200 obavijesti o promjeni cijena, odnosno snižavanju maloprodajnih cijena BMB-a 95 i dizela za 0,05 KM Izvor: Vecernji.ba, 15.11.2018. 21 Vijesti iz prethodnog mjeseca Nafta i gas Mjesečni bilten Naftni komitet u BiH
VIJESTI IZ REGIONA Pešević: Postoji mnogo prostora za uređenje tržišta naftnih derivata u BiH Predsjednik Udruženja Naftni komitet u BiH Srđan Pešević izavio je danas da je BiH jedno kompleksno tržište za rad sa naftnim derivatima, da u našoj zemlji ima gotovo 1.200 benzinskih stanica, kao i da postoji puno prostora za uređenje tog tržišta. Tržište u BiH se uređuje, ali smo daleko čak i od zemalja u regionu. U Srbiji se naprimjer primjenjuje koncept markiranja goriva što je dovelo do rasta tržišta u prvoj godini od 18 posto. U ovom udruženju i naftnim kompanijama smatramo da bi uvođenje markiranja goriva na nivou BiH u svakom slučaju dovelo do povećanja prihoda od akciza za državu, a ne bi štetilo krajnjem potrošaču, jer bi imali kvalitetno gorivo po istoj cijeni kazao je Pešević, dodajući da bi se time uticalo i na smanjenje sivog tržišta. Po njegovim riječima, činjenica je da u određenim područjima dolazi do disproporcija kada je riječ o cijenama goriva. U medijima se u tom smislu često spominje tržište Bijeljine i to je zaista jedno specifično tržište, kao i Brčko Distrikt. Dva su razloga jedan se odnosi na logističke troškove koji su tamo najmanji jer je u blizini Rafinerija Brod, a sa druge strane tamo postoji najveći broj benzinskih stanica po broju stanovnika. Moje lično mišljenje je da bi poslovanje tih benzinskih stanica trebalo posebno da bude pod lupom nadležnih inspekcijskih organa kazao je Pešević, komentarišući informacije koje su ovih dana prenijeli mediji da je gorivo u Sarajevu skuplje za 0,40 KM/l nego u Bijeljini. Srđan Peševuć Predsjednik Naftnog komiteta u BiH Što se tiče sankcija, kakao je dodao Pešević, one su male ili nikakve. Nije nam poznato da je neka benzinska stanica u proteklom periodu zatvorena izuzev onih koji su uhvaćeni zbog neizdavanje fisklanih računa, ali i to je mali broj u RS i uglavnom se odnosi na poslovanje u tzv. gastro segmentu, dakle kafić u sklopu benzinske stanice naveo je Pašević. Kada je u riječ o cijeni goriva u BiH u narednom periodu, Pešević smatra da će padati, ali s obzirom na to da se radi o osjetljivom području, nije mogao govoriti o dugotrajnijem periodu jer se stanje u pogledu cijena lako može promijeniti. Napomenuo je da na cijenu goriva osim cijene barela nafte puno utiču poremećaji na tržištu, te sama konkurencija. Barel jeste bitan, ali nije ključni faktor, istakao je Pašević. Udruženje Naftni komitet u BiH danas je u Sarajevu oraniziralo okrugli sto na kome je bilo govora o tržištu naftnih derivata u BiH, formiranju cijena goriva, sivoj ekonomiji u ovoj oblasti, te konceptu markiranja goriva kao načinu da se otkloni veliki broj problema na tržištu. Izvor: Nezavisni.ba, 29.11.2018. 22 Vijesti iz prethodnog mjeseca Nafta i gas Mjesečni bilten Naftni komitet u BiH
VIJESTI IZ REGIONA Kako pojedini trgovci naftnim derivatima direktno kradu od krajnjih kupaca U BiH trenutno rade 1.164 benzinske pumpe, po čemu smo među rekorderima u Evropi Udruženje Naftni komitet u BiH održalo je danas u Sarajevu prezentaciju Pričajmo o nafti u kojoj je prezentirano formiranje cijena, svjetski trendovi u ovoj oblasti, mogućnosti uređenja tržišta u BiH itd. Foto: Fokus.ba Od početka godine vozači u BiH su nezadovoljni uvođenjem akciza i velikim rastom cijena goriva, no to je samo jedan od problema u ovom sektoru. Predstavnici ovog udruženja danas su istakli da je jedan od najvećih problema siva ekonomija u naftnim derivatima. Pojedini trgovci naftnim derivatima direktno kradu od kupaca tako što se prilikom točenja goriva pokazuje veći protok goriva od stvarnog. Prisutan je i rad na crno, kao i promet lož ulja, pogotovo u Distriktu Brčko, te nešto manje u RS-u. Tu je i uvoz i distribucija baznog ulja koje je manje opterećeno porezima, a prisutno je i neevidentiranje prometa na benzinskim pumpama, rekla je Tatjana Perić iz Udruženja Naftni komitet u BiH. Dodala je da problem predstavlja i veliki broj benzinskih pumpi u BiH. U BiH trenutno rade 1.164 benzinske pumpe, a po broju benzinskih pumpi u odnosu na broj vozača BiH je među vodećim zemljama u Evropi. Problem u BiH je i niska stopa motorizovanosti stanovništva, dizelifikacija tržišta, kao i podijeljenost tržišta i različita regulacija u FBiH, RS-u i Distriktu Brčko, navela je Perić. Izvor: Fokus.ba, 29.11.2018. Treba provjeriti zašto su cijene goriva u Bijeljini tako niske Uvođenje markiranja goriva mnogo bi značilo za stabilnost tržišta trgovanja naftom i naftnim derivatima, a donijelo bi dobit i državi, kaže Pešević Treba provjeriti zašto su cijene goriva u Bijeljini tako niske Bosna i Hercegovina komplikovano je tržište za rad sa naftnim derivatima, rekao je Srđan Pešević, predsjednik Naftnog komiteta u BiH, te istakao kako u našoj zemlji ima skoro 1.200 benzinskih pumpi, te kako je puno prostora za uređenje tržišta. 23 Vijesti iz prethodnog mjeseca Nafta i gas Mjesečni bilten Naftni komitet u BiH
VIJESTI IZ REGIONA Smatram da bi uvođenje markiranja goriva mnogo značilo Pešević - Tržište u BiH se uređuje, ali smo daleko od zemalja regiona. Smatram da bi uvođenje markiranja goriva mnogo značilo jer bi dovelo do povećanja prihoda državi, a kupcima to ne bi ništa štetilo jer bi imali kvalitetno gorivo po istoj cijeni, ali bi se time regulisalo i smanjilo sivo tržište, kazao je Pešević. Što se tiče formulisanja cijena, podsjetio je i on na slobodno formiranje, te se osvrnuo na priču o kojoj je ovih dana bilo dosta govora, a radi se o tome da su cijene goriva u Bijeljini jeftinije nego u Sarajevu za cijelih 40 feninga. - Bijeljina i Brčko su specifična tržišta, njima je rafinerija bliža pa su logistički troškovi manji, ali jedno je sigurno, a to je da poslovanje tih pumpi treba da bude pod nadzorom jer su te cijene nerealne za održivo poslovanje. Imamo i mi tamo nekih pumpi i znamo da je teško poslovati po tim cijenama, tako da to svakako treba provjeriti i utvrditi da li tu ima nekih neregularnosti u poslovanju, kazao je Pešević. BiH prošla bez sankcija Energetske zajednice Evropska energetska zajednica na današnjem sastanku u Skoplju nije uvela sankcije za BiH, iako je bilo takvih najava. Kako je za Klix.ba potvrdio ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović uvođenje sankcija nije izglasano. BiH je dat rok od šest mjeseci da se uskladi zakonodavstvo za gas i donese odluka o kvaliteti tečnih naftnih goriva. Šta će biti nakon toga ne znamo", kazao nam je Šarović. Istakao je nadu da će BiH zemlja iskoristiti ovu priliku kako bi izbjegli sankcije. BiH sankcije inače prijete zbog neispunjavanja obaveza iz Trećeg energetskog paketa, koje se, u najvećoj mjeri, odnose na neispunjene obaveze u vezi sa gasnom politikom u BiH. Podsjećanja radi, Energetska zajednica formirana je s ciljem da se energetske politike zemalja Evrope, koje nisu članice EU, usklade s evropskim direktivama, smjernicama i politikama. Kada je u pitanju cijena goriva u BiH, u narednom periodu će ona, kaže Pešević, i dalje padati, ali s obzirom na to da je to osjetljivo područje, nije mogao govoriti o dugotrajnijem periodu jer se stanje u pogledu cijena lako može promijeniti. Izvor: Oslobodjenje.ba, 29.11.2018. Izvor: Atvbl.com, 29.11.2018. 24 Vijesti iz prethodnog mjeseca Nafta i gas Mjesečni bilten Naftni komitet u BiH
VIJESTI IZ SVIJETA Stupile američke sankcije Iranu, Teheran najavljuje kršenje VAŠINGTON - Danas stupaju na snagu američke sankcije Iranu, koje su prvobitno ukinute potpisivanjem nuklearnog sporazuma 2015. godine, a Teheran najavljuje da će ih kršiti i nastaviti da prodaje svoju naftu. "Amerika je željela da svede prodaju iranske nafte na nulu... ali mi ćemo nastaviti da pradajemo naftu... da kršimo sankcije", rekao je iranski predsjednik Hasan Rohani ekonomistima na sastanku koji je državna televizija uživo prenosila, prenosi Rojters. Američke sankcije se tiču transportnog, finansijskog i energetskog sektora Irana, a drugi su paket sankcija otkad se Tramp povukao iz nuklearnog sporazuma sa Iranom u maju ove godine, prenosi AP. Sankcije SAD kažnjavaće i države koje ne prestanu sa uvozom iranske nafte, kao i strane kompanije koje rade sa iranskim kompanijama na tzv. "crnoj listi". Osam, za sada neimenovanih zemalja, biće izuzete i biće im omoguućen privremeni uvoz iranske nafte bez američkih sankcija. Prema riječima američkih zvaničnika, sankcije će važiti sve dok Iran ne prestane da podržava terorizam, povuče se iz Sirije i potpuno obustavi svoj program razvoja nuklearnog oružja i balističkih raketa. Iran je ranije saopštio da nije zabrinut zbog ponovnog uvođenja američkih sankcija naftnom i finansijskom sektoru zemlje. Američke sankcije pozdravio je Izrael, dok su Evropska unija, Francuska, Njemačka i Velika Britanija ranije u zajedničkom saopštenju poručile da žale zbog odluke Vašingtona. Izvor: Nezavisne.com, 05.11.2018. 25 Vijesti iz prethodnog mjeseca Nafta i gas Mjesečni bilten Naftni komitet u BiH
26
VIJESTI IZ SVIJETA Upitna količina naftnih rezervi Rusije MOSKVA, Zapadni eksperti predviđaju da cé nafta u Rusiji presušiti kroz 20-25 godina. Ruski činovnici i naučnici govore o 50-60 godina. Koliko Rusija zaista ima zaliha nafte? Uoči uvođenja američkih sankcija iranskim naftašima, koje stupaju na snagu 8. novembra, u ekspertskoj zajednici se razbuktala oštra diskusija o tome ko cé nadoknaditi isporuke crnog zlata koje cé nedostajati na svjetskom tržištu i koje države cé igrati ključnu ulogu u globalnoj naftnoj industriji u narednim godinama. U žaru diskusija čule su se izjave vrijedne pažnje. Između ostalog, saudijski prestolonasljednik Muhamed bin Salman je predvidio naglo smanjenje uloge Rusije, čak i njen odlazak sa naftnog tržišta u naredne dvije decenije. Kroz 19 godina, Rusija cé mnogo da izgubi u proizvodnji, ako ne i svih deset miliona barela nafte dnevno, obecáo je princ u intervjuu Blumbergu. To je izazvalo reakciju ruskih naftaša. Ministar energetike Aleksandar Novak je naglasio da je Rusija lider svjetske naftne industrije i da se to necé promijeniti u dugoročnoj perspektivi. Naša strategija predviđa očuvanje obima proizvodnje nafte na današnjem nivou, sa manjim povecánjem, rekao 27 Vijesti iz prethodnog mjeseca Nafta i gas Mjesečni bilten Naftni komitet u BiH
VIJESTI IZ SVIJETA je ruski ministar. Direktor Rosnjefta Igor Sečin takođe je negirao prognoze saudijskog princa. Prema našim procjenama, u doglednoj buducńosti lideri na naftnom tržištu cé biti tri najvecá igrača: Saudijska Arabija, Rusija i SAD države sa različitom organizacijom industrije, različitom resursnom bazom i različitim pokazateljima rasta, rekao je Sečin. Zato se šef Lukoila Vagit Alekperov praktično složio sa Saudijcima: po njegovom mišljenju, proizvodnja nafte u Rusiji se nalazi na vrhuncu i vec kroz nekoliko godina cé početi da pada. Eksperti podsjecáju da se ova kompanija uvijek odlikovala pesimističnim prognozama. Posljednji podaci pokazuju da Rusija ima snažnu poziciju na naftnom tržištu. Kako je saopštio Centralni dispečerski zavod za gorivo i energetski kompleks, proizvodnja crnog zlata u novembru 2018. godine porasla je za 4,4 odsto na godišnjem nivou na 48,26 miliona tona. Međutim, kolike su zaista zalihe? Prema ocjenama Ministarstva za prirodne resurse koji su nedavno objavljeni u izvještaju O stanju i korišcénju sirovinskih resursa Rusije u periodu 2016 2017, ukupne rezerve nafte u zemlji za 2016. godinu porasle su za 18,8 miliona tona, a u 2017. godini su se povecále za još 146,6 miliona tona. Društva inženjera-naftaša, ruske dokazane zalihe nafte i gasa se procenjuju na 80 milijardi barela ili oko 11 milijardi tona, što je petina svjetskih zaliha. Pritom, od sedam naftno-gasnih basena zemlje, samo su tri značajno iscrpljena: Sjevernokavkaskomangišlakski (na 86,2 odsto), Ohotski (79,2 odsto) i Volgo-uralski (69,6 odsto). Zapadnosibirski nešto oko polovine, dok su tri (uključujucí priobalnu zonu) manje od trecíne. Bez obzira na dugogodišnju lidersku poziciju zapadnosibirskih naftnih polja, za više od pola vijeka osvajanja ovog regiona njegovi resursi su istraženi samo 44 odsto, bogatstvo istočnog Sibira samo 23 odsto, a resursi obale manje od pet procenata. To stvara perspektivu pojave novih naftnih polja. Samo prošle godine ruski geolozi su otkrili 43 nova naftna polja. Najvecé pripada Rosnjeftu, na obali Laptovog mora, sa zalihama od 81 milion tona. Prema procenama eksperata, Arktik krije oko 10 milijardi tona nafte. To znači da samo na račun sjeverne obale, Rusija može da udvostruči zalihe nafte. Zapadni eksperti smatraju da Rusija ima zaliha nafte za još 25-30 godina, dok Ministarstvo prirodnih resursa i Ministarstvo energetike Rusije, uzimajucí u obzir perspektive otvaranja novih naftnih polja, smatraju da cé imati nafte još minimum 55-60 godina. Sputnjik. Kako se navodi u dokumentu, prema ekspertskim ocjenama međunarodnog Izvor: Capital.ba, 05.11.2018. 28 Vijesti iz prethodnog mjeseca Nafta i gas Mjesečni bilten Naftni komitet u BiH
VIJESTI IZ SVIJETA Odnos Rusija - SAD bi mogao potkopati stabilnost naftnog tržišta Destruktivne akcije SAD-a na svjetskoj sceni mogle bi poništiti nastojanja zemalja OPEC-a. Foto: B1info.ba Najnovije američke akcije na svjetskoj sceni mogle bi potkopati napore zemalja OPEC-a+ za stabilizaciju naftnog tržišta, rekao je prvi zamjenik šefa Ureda Vlade Rusije Sergej Prihodko. - Nažalost, destruktivne akcije SAD-a na svjetskoj sceni mogle bi poništiti nastojanja zemalja OPEC-a+ kako bi se izbjegao novi krug povećanja cijena nafte i destabilizacija tržišta - rekao je Prihodko, prenosi Al Jazeera Balkans. Gazprom povećao izvoz plina u Austriju Ruska državna energetska tvrtka Gazprom potpisala je amandman na ugovor o opskrbi plinom s austrijskom naftom i plinskom tvrtkom OMV. Prema njemu će se povećati isporuke plina u Austriju za dodatnih jednu milijardu m3 godišnje u odnosu na ugovoreni iznos za cijelo razdoblje postojećeg ugovora koji traje do 2040. godine. U lipnju 2018. dvije su tvrtke dogovorile proširenje postojećeg ugovora o opskrbi plinom od 2028. do 2040. godine, predviđajući da će austrijski zahtjevi za uvoz prirodnog plina u budućnosti značajno rasti. Odgovarajući na pitanje je li Kina od Rusije zatražila povećanje isporuke nafte zbog američkih sankcija Iranu i trgovačkog rata Kine i SAD-a, Prihodko je odgovorio da je Rusija zauzela prvo mjesto među svjetskim izvoznicima nafte u Kinu, prestigavši Saudijsku Arabiju. Suradnja u tom području otporna je na, kako je rekao, "fluktuacije međunarodne situacije". Ujedno je istakao da Rusija djeluje striktno u okvirima dogovora s junskog susreta ministara energetike zemljama sudionica sporazuma OPEC+ o stabilizaciji naftnog tržišta. Izvor: Bljesak.info, 05.11.2018. Gazpromova opskrba plinom u Austriju je porasla 2017. i dosegnula je rekord od 9,1 milijun m3, što predstavlja porast od 50% u usporedbi s 2016. (6,1 mil. m3) i 33,7% od 2005. kada je postignut prethodni rekord (6,8 mlrd. m3). Trend je nastavljen 2018. godine: kada je od siječnja do listopada 2018. godine isporuka plina Gazproma u Austriju porasla je za trećinu u odnosu na isto razdoblje 2017., dosegnuvši 8,8 mlrd. m3, objavio je Enerdata. Izvor: Energypress.net, 06.11.2018. 29 Vijesti iz prethodnog mjeseca Nafta i gas Mjesečni bilten Naftni komitet u BiH
VIJESTI IZ SVIJETA NE ŽELE POSLOVATI U DOLARIMA Ruske firme traže izmjene ugovora sa kupcima nafte Ruski energetski giganti vrše pritisak na kupce nafte sa Zapada da plaćanje vrše u evrima umjesto u dolarima i uvode klauzule o penalima u ugovore pošto Moskva pokušava da se zaštiti od mogućih novih američkih sankcija. Sedam izvora iz ove industrije rekli su Rojtersu da su velike zapadne naftne i trgovačke kompanije u sporu sa trećim i četvrtim po veličini ruskim proizvođačima nafte, firmama Gasprom njeft i Surgutnjeftgas. Sličan spor nastao je i između najvećeg ruskog izvoznika nafte Rosnjefta i zapadnih kupaca. Ranije ove sedmice, trgovački izvori rekli su da Rosnjeft želi da kupci nafte sa Zapada plaćaju penale od 2019. godine u slučaju da ne plate za isporuke nafte ako nove američke sanckije poremete trgovinu. To je dio istog trenda ruska naftna industrija radi na ublažavanju rizika od novih sankcija. Kupci kažu da oni ne mogu da preuzmu rizik, pa treba da pronađemo compromise rekao je jedan izvor sa Zapada blizak pregovorima. Rusija je pod sankcijama SAD i EU od 2014. godine i pripajanja Krima. Sankcije su više puta proširene da bi obuhvatile nove kompanije i sektore. Ruskim naftnim firmama otežano je da pozjamljuju novac u inostranstvu, sakupljaju novi kapital ili razvijaju bušotine na Arktiku i nekonvencionalne izvore energije. Izvor: B1info.ba, 09.11.2018. 30
VIJESTI IZ SVIJETA Svijet će se suočiti sa globalnom nestašicom nafte Investiciona-bankarska grupacija Goldman Saks upozorila je da će se svijet suočiti sa globalnom nestašicom nafte. Razlog za to je, kako navode, taj što naftne kompanije neće moći da ulažu dovoljno u buducú proizvodnju. Globalni proizvođači nafte sve više žele da ulažu u nisko-ugljenične oblasti energetskog sektora, pod pritiskom da se proizvodi čistija energija, kaji dolazi i sa strane država ali i investitora. U 2020-tima cémo imati jasan fizički nedostatak nafte, jer nikome neće biti dozvoljene sveobuhvatne investicije u buducú proizvodnju nafte, izjavio je Majkl dela Vinja, šef Istraživanja prirodnih resursa EMEA u Goldman Saksu. Ta tranzicija cé se ostvariti kroz višu, a ne nižu cijenu nafte, rekao je on. Dela Vinja kaže da dok se ne završi tranzicija na obnovljive izvore energije, privremena bitka cé biti da se osvoji što veće učešće na tržištu zasnovanog na gasu. Smatra da imajući u vidu ogromne kapitalne troškove gasne infrastrukture, najbolje šanse imaju velike kompanije koje podržavaju države. Govorimo o sedam kompanija koje dominiraju na globalnom tržištu nafte i gasa, jer niko drugi ne može da finansira ove mega-projekte, rekao je on. Riječ je o grupi novih sedam sestara, kompanijama koje se smatraju najuticajnijim firmama iz zemalja van Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD). To su Saudi Aramko, Gasprom, iranski NIOC, brazilski Petrobas, venecuelanski PDVSA, Petronas iz Malezije i kineski Petroleum. Originalnih sedam sestara su bile firme iz pedesetih godina prošlog vijeka iz kojih su se transformisali i nastali BP, Ševron, Šel, Ekson mobajl i Rojal Dač šel. Dela Vinja smatra i da su evropske naftne kompanije, poput britanskog Šela i francuskog Totala u prednosti u odnosu na rivalske kompanije u SAD u procesu tranzicije od velikih naftnih u velike energetske kompanije. Izvor: Cafe.ba, 09.11.2018. 31 Vijesti iz prethodnog mjeseca Nafta i gas Mjesečni bilten Naftni komitet u BiH
VIJESTI IZ SVIJETA Francuska našla način kako da spasi ruski gasovod razdora Sjeverni tok 2 je postao jedan od razloga napetosti između Zapada i Rusije. Brisel se plaši da cé se zbog njega povecáti zavisnost Evrope od Moskve, piše Ekos, dodajucí da projekat i odnose može da spasi turkmenski gas. Autor članka naziva Sjeverni tok 2 gasovodom razdora, jer on nastavlja da izaziva napetost u odnosima Rusije i Zapada. On je naglasio da cé Rusija ove godine obezbijediti 36 odsto neophodnog gasa u EU, dok cé novi gasovod omogucíti da se ta cifra još više uvecá i pokrije porast potražnje. Na Zapadu se mnogi plaše porasta mocí Gasproma, dok su u SAD puni gnjeva što Evropa postaje sve zavisnija od ruskih energenata. Između ostalog, na Baltik 80 odsto svih isporuka dolazi iz Rusije, a u Evropi smatraju da se na takav način povecáva princip konkurencije. Gasprom ima velike evropske partnere, ali se i oni plaše američki sankcija Sjevernom toku 2. Konflikt može riješiti gas iz Turkmenistana, piše francuski list. Kako se navodi, Turkmenistan poseduje velike zalihe koji se mogu isporučivati u Rusiju kako bi zatim preko ruskih cijevi, preko Ukrajine, otišao u Evropu. Gasprom cé po cevima Baltika isporučivati ruski gas. Međutim, zahvaljujucí turkmenistanskom gasu, tranzit po Ukrajini cé se nastaviti. I svi cé pobijediti, navodi Ekos riječi izvora bliskog pregovorima o Sjevernom toku 2. Izvor: Biznis.ba, 11.11.2018. 32
VIJESTI IZ SVIJETA Članice OPEKA smanjuju proizvodnju nafte ABU DABI Predstavnici zemalja članica OPEKA saopštili su da će naredne godine ponuda biti veća od potražnje i zatražili uspostavljanje nove strategije na osnovu nivoa proizvodnje. Predstavnici članica OPEKA sastali su se u Abu Dabiju kako bi razgovorali o oštrom padu cijena nafte. "Turski tok" vec dobio konture: Putin i Erdoan na otvaranju morskog dijela gasovoda Pomocńik ruskog predsjednika Jurij Ušakov saopštio je da cé Vladimir Putin prisustvovati ceremoniji završetka izgradnje morskog dijela gasovoda "Turski tok". Ušakov je izjavio da cé ceremonija biti održana 19. novembra i da je planirano prisustvo ruskog predsjednika Vladimira Putina i predsjednika Turske Redžepa Tajipa Erdoana. Saudijski ministar energetike Halid al Falih rekao je da će Rijad smanjiti proizvodnju za 500.000 barela dnevno. Al Falih je pred sastanak rekao da nema konsenzusa među proizvođačima za smanjenje proizvodnje. Rusija je najavila da će poštovati novi dogovor među proizvođačima za smanjenje proizvodnje. Cijena sirove nafte brent iz Sjevernog mora pala je ispod 70 dolara što je prvi put od aprila, dok je cijena svjetle sirove nafte ispod 60 dolara po barelu što je najniže u proteklih devet mjeseci. Srna. Izvor: Capital.ba, 12.11.2018. Pretpostavlja se da cé prvi gas novim gasovodom potecí vec 2020. godine. Projekat "Turski tok" podrazumijeva izgradnju gasovoda koji se sastoji iz dva kraka, kapaciteta od po 15,57 milijardi kubnih metara. Prvi krak je predviđen za isporučivanje gasa turskim potrošačima, a počecé da radi tokom ove godine. Drugi krak je namijenjen za snabdjevanje zemalja južne i jugoistočne Evrope. Izvor: Nezavisne.com, 12.11.2018. 33
VIJESTI IZ SVIJETA U prijelazu na obnovljive izvore energije, velike europske naftne kompanije prednjače nad američkim i kineskim Prema novom izvješću svjetske neprofitne organizacije CDP, poznate kao Carbon Disclosure Project tj. Projekt za transparentnost ugljika, velike naftne kompanije zaostaju u provedbi prijelaza na energiju s niskom razinom ugljika, no BP, Eni, Equinor, Total, Repsol i Shell, pohvalno prednjače u industriji. CDP, organizacija koja nadzire razinu utjecaja velikih kompanija na okoliš, je u ponedjeljak objavila izvješće rangirajući spremnost najvećih javnih kompanija za naftu i plin na prijelaz na energiju s niskom razinom ugljika. U cjelini, industrija stoji prilično loše, sa samo 1,3 posto prosječnih kapitalnih izdataka utrošenih na vjetar, solarnu energiju ili hvatanje i skladištenje ugljika (CCS), prema izvješću. Kineski naftni div CNOOC, ruski Rosneft i američki Marathon Oil nalaze se na dnu liste, koja je ocijenila tvrtke prema njihovoj sposobnosti upravljanja s četiri ključna tranzicijska rizika definirana prema Radnoj skupini za financijske informacije o klimatskim promjenama (TCFD), koju vodi Michael Bloomerg. Podjele prema regijama Za CDP, je primijetio regionalnu podijeljenost, s kineskim, ruskim i američkim tvrtkama u zaostatku. Europska naftna poduzeća se ističu s ulaganjima u tehnologije s niskim emisijama ugljika koje dosežu i 7 posto od ukupnih izdataka kompanije. Postotak se može činiti malim. No Luke Fletcher, viši analitičar u CDP-u, je rekao da se postotak mora gledati u odnosu na masivnu veličinu industrije. Primjerice, Shell ima godišnje kapitalne izdatke od 25 do 30 bilijuna dolara i planira investirati između 1 i 2 milijarda u tehnologije s niskom emisijom ugljika u narednim godinama. Na relativnoj osnovi, to nije veliko. Ali iz šire perspektive, to je prilično veliko Fletcher je rekao za EURACTIV. Rebrendiranje Neke tvrtke poput Norveške Equinor koja zauzima prvo mjesto na popisu išle su korak dalje objavljujući planove ulaganja od 15-20 posto svojih kapitalnih izdataka na obnovljive izvore energije do 2030. godine, s fokusom na energiju vjetra. 34
VIJESTI IZ SVIJETA Prema CDP-u, nedavno rebrendiranje tvrtke izbacivanjem riječi nafta iz svog imena simbol je šireg pomaka u industriji, uzrokovanog kombinacijom regulatornog pritiska oko smanjenja emisije i povećane kontrole ulagača. Za razliku od njih, zbog manjih državnih pritisaka usmjerenih na promjenu, tvrtke sa sjedištem u SAD-u nisu prihvatile obnovljive izvore energije na isti način. U 24 kompanije, europske naftne tvrtke su zaslužne za 70 posto postojećih kapaciteta obnovljivih izvora energije i gotovo svih kapaciteta u razvoju- opisano je u izvješću CDP-a. Na listi CDP-a, druge tvrtke poput Shell, Total i Repsol, su rangirane kao najambicioznije u smanjenju emisije ugljičnog dioksida jer su usvojile mjere s ciljem smanjenja stakleničkih plinova iz indirektnih izvora. To bi bile emisije od osobe koja svakodnevno vozi auto objasnio je Fletcher, naglasivši kako je potez prilično ključan korak za tri kompanije jer oko 90% emisija naftnih i plinovitih proizvoda u vrijednosnom lancu dolazi iz upotrebe u transportu. -Te kompanije počinju prevoditi i razmišljati o svojoj mreži ugljičnog otiska u cijelini rekao je Fletcher, ističući kako se europske tvrtke za naftu i plin sada vide kao šire energetske kompanije. Promjena u strategiji je također vidljiva u sektorskoj akviziciji poslovanja s čistom energijom. U izvješću se navodi da je od početka 2016., dogovoreno 148 poslovanja u području alternativne energije i CCS-a. Sveukupno, sektor je investirao 22 bilijuna eura u obnovljive izvore energije od 2010. Mnoge od tih kompanija šire svoja ulaganja rekao je Fletcher za EURACTIV prisjećajući se Totalove kupnje Safta, vodećeg proizvođača baterija, iz 2016.godine, te Shellove kupnje nizozemskog NewMotiona, jedne od najvećih europskih mreža za punjenje električnih vozila iz 2017. godine. Međunarodno udruženje proizvođača nafte i plina (IOGP) je također primijetilo promjenu. Naša industrija vidi pravu poslovnu priliku i vodeća je u mnogim tehnologijama obnovljivih izvora visokih performansi i niske razine ugljika- rekao je François-Régis Mouton, upravitelj poslova Europske unije u IOGP-u u Bruxellesu. -Prijelaz nije samo izazov rekao je Mouton za EURACTIV u e-mail komentarima. Osim obnovljivih izvora energije, imamo desetljeća iskustva u CCUS-u koja će biti presudna za teške industrijske sektore u gospodarstvu bez ugljičnog otiska. U kombinaciji s prirodnim plinom, sustav možemo također u velikoj mjeri opskrbiti s vodikom- rekao je. Osim diversifikacije na izvore čiste energije, europske tvrtke nafte i plina se također usredotočuju na kraće investicijske cikluse kako bi poboljšale svoju fleksibilnost kapitala i otpornost na promjene u budućnosti, izvješteno je u CDP-u. -U Rusiji, državna naftna poduzeća Gazprom i Rosneft imaju manju fleksibilnost kapitala, što znači da bi mogle biti nespretnije i sporije u mobilizaciji kao odgovoru na buduće promjene poput klimatske regulacije. To je također trend u kineskim 35
VIJESTI IZ SVIJETA nacionalnim naftnim kompanijama uključujući Petrochniu primjetio je CDP. Zadovoljiti promjene Unatoč pokazivanju dobre volje, kompanije za naftu i plin moraju zadovoljiti još puno zahtjeva. Sektor je odgovoran za više od pola svjetske emisije stakleničkih plinova povezanih s potrošnjom energije, što predstavlja više od 17 milijuna tona ugljičnog dioksida godišnje, navodi izvješće CDPa. Učinkovitost također ostaje problem koji se treba riješiti u industriji. U prosjeku, kompanije gube 3,3 posto svoje proizvodnje prirodnog plina kroz izgaranje, ispuštanje i curenje metana u vrijednosti od gotovo 5 bilijuna dolara po trenutnoj cijeni plina, naglašeno je u izvješću. Zapravo, neki tvrde da se prijelaz na obnovljive izvore energije jednostavno ne može dogoditi u potrebnoj mjeri bez sudjelovanja velikih naftnih kompanija. -Ako međunarodne naftne tvrtke ne sudjeluju u globalnoj obnovljivoj revoluciji, tko drugi može?- rekao je Eirik Waerness, glavni ekonomist za Equinor. Tko drugi ima financijsku snagu, iskustvo, tehničke vještine i lanac opskrbe koji je već zadužen za razvoj tog djela energetskog spektra? rekao je za EURACTIV u nedavnom intervjuu Izvor: Dnevni-list.ba, 13.11.2018. Gas će do 2030. biti drugi najveću svjetski izvor energije Očekuje se da će do 2030. godine prirodni gas umjesto uglja postati drugi najveći svjetski izvori energije poslije nafte, zahvaljujući nastojanjima da se smanji zagađenje vazduha i povećanju upotrebe tečnog prirodnog gasa (TPG), saopštila je danas Međunarodna agencija za energetiku (IEA). IEA, sa sedištem u Parizu, navela je u izvještaju Izgledi svjetske energetike 2018 da će tražnja za energijom porasti za više od četvrtine između 2017. i 2040. godine, pod pretpostavkom da se poboljša energetska efikasnost, dok će se bez tih poboljšanja tražnja udvostručiti, prenosi agencija Rojters. Globalna tražnja za gasom bi se, prema procjenama IEA, povećavala za 1,6 odsto godišnje do 2040. godine i bila bi za 45 odsto veća nego danas. Procjene su zasnovane na dokumentu IEA Novi politički scenario, koji uzima u obzir zakonodavstvo i politike za smanjenje emisija, kao i borbu protiv klimatskih promjena, a takođe polazi od pretpostavke veće energetske efikasnosti u korišćenju goriva, energetske efikasnosti zgrada i drugih faktora. Kina, koja je već najveći svjetski uvoznik nafte i uglja, uskoro će postati najveći uvoznik gasa, a neto uvoz bi se približio nivou Evropske unije do 2040, predviđa IEA. Prema računici Rojtersa, a na osnovu 36
VIJESTI IZ SVIJETA podataka kineske uprave carina, Kina je već potisnula Japan sa pozicije najvećeg svjetskog uvoznika prirodnog gasa. Mada je Kina treći po veličini korisnik prirodnog gasa u svijetu, iza Sjedinjenih Država i Rusije, ona mora da uvozi oko 40 odsto svojih potreba jer domaća proizvodnja ne može da isprati tražnju. Azijske ekonomije u usponu učestvovaće u globalnoj tražnji za gasom sa oko 50 odsto, a njihov udio u uvozu TPG-a će se do 2040. udvostručiti na 60 odsto, navodi se u izvještaju IEA. Ugalj i obnovljivi izvori energije će zamijeniti mjesta u energetskom miksu za proizvodnju struje. Procjenjuje se da će udio uglja u tom miksu 2040. godine pasti na jednu četvrtinu sa današnjih oko 40 procenata, dok bi obnovljivi izvori energije sa sadašnje jedne četvrtine porasli na nešto više od 40 odsto. Emisije ugljen-dioksida vezane za proizvodnju električne energije će nastaviti da rastu sporo, ali stabilno do 2040. godine. Emisije CO2 bi sa nivoa iz 2017. godine, kako predviđa IEA, porasle za 10 odsto na 36 gigatonata 2040. godine, uglavnom usljed povećanja potrošnje nafte i gasa. Globalna potražnja za električnom energijom će se povećavati za 2,1 odsto godišnje, uglavnom usled rasta Ova putanja je daleko od koraka potrošnje u zemljama u razvoju. koje je prema naučnim saznanjima Električna energija će do 2040. godine potrebno preduzeti kako bi se izborili sa učestvovati sa jednom četvrtinom u klimatskim promjenama, navodi se u ukupnoj potrošnji energije koju koriste izvještaju IEA. krajnji korisnici, poput domaćinstava i industrije. Izvor: Srpskainfo.com, 13.11.2018. 37
VIJESTI IZ SVIJETA Rusija postavila rekord u proizvodnji nafte Rusija je postavila rekord u proizvodnji nafte, navodi se u novembarskom izvještaju OPEK-a. Rusija je u oktobru ustanovila novi postsovjestki rekord u proizvodnji nafte, povecávši proizvodnju za 50 hiljada barela nafte dnevno u poređenju sa prošlim mjesecom, do prosječnih 11,6 miliona barela naftne dnevno u skladu sa ranijim ocjenama, naveli su u organizaciji. OPEK je povecáo prognozu za proizvodnju energenata u Rusiji u 2018. godini do 11,24 miliona barela dnevno sa 11,19 miliona, naredne godine se očekuje rast do 11,24 miliona barela. Pritom, prema podacima Centralne dispičarske uprave energetskog kompleksa, prosječna proizvodnja nafte u Rusiji u oktobru je porasla za 4,4 odsto na godišnjem nivou. Osim toga, OPEK je smanjio prognozu svjetskog rasta potražnje nafte 2019. godine do 70 hiljada barela dnevno do 1,29 miliona barela. Izvor: biznis.ba, 13.11.2018. THE WALL STREET JOURNAL PRIZNAJE: Dedolarizacija u Rusiji dobija zamah, među glavnim razlozima su... Rusija postupno smanjuje svoju ovisnost o američkoj valuti, piše The Wall Street Journal. Nedavno je udio dolara u ruskom gospodarstvu znatno smanjen. Među glavnim razlozima su rast trgovine u nacionalnim valutama s Kinom, projekti za sklapanje ugovora o trgovinskoj razmjeni u rubljama i državne potpore svim tvrtkama koje svoje transakcije provode u nacionalnoj valuti The Wall Street Journal je komentirao nedavno usvojeni plan vlade i Središnje banke Rusije o obveznom smanjenju ovisnost o dolaru, prije svega zbog stalnog pooštravanja američkih sankcija protiv Rusije. Ove je godine Središnja banka Rusije povećala zalihe zlata i prodala američke državne obveznice. Osim toga, glavna financijska institucija u zemlji se sve više okreće nacionalnoj valuti. Takozvana dedolarizacija je osmišljena kako bi ublažila udar novog vala američkih sankcija koje će biti usmjerene i na financijski sektor. Međutim, postupno napuštanje dolara nije samo reakcija na sankcije, već i poticaj za lokalnu proizvodnju i jačanje veza s Kinom, piše The Wall Street Journal, koji ne navodi kako je takozvana dedolarizacija izvorno ideja Kine koja je prvi put spomenuta ne kao opcija, nego kao novi kurs azijskog diva u listopadu 2013. godine, kada su zbog nemogućnosti postizanja dogovora o američkom saveznom proračunu za 2014. gubitke trpjela financijska tržišta i tvrtke diljem svijeta. Tada je državna agencija Xinhua objavila kratak članak kako je vrijeme da svijet prestane ovisiti o dolaru i političkim previranjima u Sjedinjenim Državama, nakon čega je Kina pokrenula sveobuhvatan projekt takozvane dedolarizacije, kako je naziva autor članka Georgi Kantchev. Na temelju službenih izjava, Rusija neće potpuno isključiti dolar iz novčanog toka. Osim toga, ruski državni dug će se 38
VIJESTI IZ SVIJETA i dalje prikazivati u američkoj valuti. Međutim, čak i djelomično odbijanje glavne svjetske valute bit će teška zadaća, piše The Wall Street Journal, posebice zbog značajne uloge dolara u ruskom gospodarstvu, posebice u sektoru nafte, plina i željeza. Ipak, Rusija i dalje prednjači među zemljama koje ne žele trpjeti hegemoniju američke valute. Uz Rusiju su i Kina, Iran, Venezuela, Pakistan, kao i EU, koja planira stvoriti platni sustav, neovisan o Sjedinjenim Državama. Nejasno je koliko je trend dedolarizacije blef, ali nepredvidljivost trenutne vanjske politike Sjedinjenih Država znači da sve više zemalja počinju dovoditi u pitanje ono što prije nikada nije bilo upitno, kaže Thomas Fleury, stručnjak tvrtke UBS Global Wealth Management. The Wall Street Journal podsjeća kako dodatne američke sankcije protiv Rusije mogu stupiti na snagu već ovog mjeseca. Razlog njihova uvođenja je navodno trovanje britanskog doušnika i bivšeg časnika ruske vojne službe GRU Sergeja Skripala koji živi u Velikoj Britaniji. Prema Georgiju Kantchevu, Rusija bi trebala objaviti plan za dedolarizaciju, kojeg je krajem godine razvio čelnik VTB banke Andrej Kostin. Plan će uključivati i poticaje tvrtkama koje u financijskim transakcijama koriste rublje. Američki list ipak priznaje da je uloga dolara u ruskom gospodarstvu već znatno smanjena. Na primjer, udio depozita u američkim dolarima se među ruskim fizičkim i pravnim osobama smanjio za 11% u usporedbi s 2016. godinom, dok je udio izvoza nominiran u dolarima pao za 12% u odnosu na 2013. Jedan od glavnih razloga ovog trenda je trgovina s Kinom, budući da dvije zemlje 19% ukupne bilateralne trgovine provode u nacionalnim valutama. Osim toga, Alrosa, najveći svjetski proizvođač dijamanata, već provodi ranije osmišljen pilot projekt trgovine u rubljama s kupcima iz Indije i Kine. Također se raspravlja o mogućnosti prodaje nafte Iranu i Turskoj za rublje. Wall Street Journal zaključuje kako, unatoč navedenim uspjesima, odustati od dolara neće biti lak posao. No, čini se da financijska politika Rusije općenito nije jasna zapadnim stručnjacima. Na primjer, 15. listopada je zamjenik ministra financija Sergej Storčak, na sastanku MMF-a i Svjetske banke, najavio kako bi Rusija početkom 2019. mogla odbiti traženje kredita na inozemnom tržištu. Prema riječima zamjenika ruskog ministra financija, iskustva zemalja s tržištima u nastajanju su dovela do odluke Rusije da se zadužuje na domaćem tržištu u rubljama, te da ono bude glavni izvor zajmova. Konkretno, zbog promjena kamatnih stopa i rasta dolara sve države koje se kreditiraju u inozemstvu bilježe povećanje rashoda. Ranije je prvi zamjenik premijera i ministar financija Anton Siluanov također rekao da Ministarstvo financija može odustati od uzimanja kredita u inozemstvu sljedeće godine, ali da Rusija planira ući na inozemna tržišta. Stručnjaci analitičke tvrtke Alpari smatra da mogućnost odustajanja od inozemnog zaduživanja može biti povezana s pogoršanjem tržišnog 39
VIJESTI IZ SVIJETA okruženja. Konkretno, ukazuju na postupno povećanje prinosa vrijednosnih papira, što izaziva povećanje troškova servisiranja duga. Ivan Manajenko, voditelj analitičkog odjela u ruske tvrtke Veles Capital, istaknuo je da su nedavni inozemni zajmovi za Rusiju više bili posljedica želje da zemlja bude prisutna na tržištu, nego stvarna i hitna potreba za tim sredstvima. To je uobičajena situacija kada ulagači prvi put imaju instrumente bez rizika obveznice. Ako Rusija uopće ne bude prisutna na tržištu euroobveznica, tada će se nerezidenti okrenuti drugim financijskim instrumentima, objasnio je Manajenko. Sada američki Kongres usvaja nacrt zakona kojim nameće ograničenja na operacije s ruskim državnim dugom. Ministar financija Anton Siluanov je ranije naglasio da u slučaju jačanja sankcija Rusija može odbiti inozemno zaduživanje i zamijeniti ih unutarnjim izvorima prikupljanja sredstava. Siluanov je također je podsjetio da država 2019. godine planira posuditi oko 1500 milijardi rubalja na domaćem tržištu, što je 500 milijardi više nego ove godine. Ivan Manajenko vjeruje da su ruske vlasti stranim zemljama jasno poručile da će u slučaju uvođenja sankcija i popratnog povećanja troškova inozemnih kredita Rusija inozemne zajmove jednostavno odbiti, što je moguće zato što Rusija lako može poslovati s vlastitim resursima. Prema analitičaru Forex kluba, Dmitriju Lemajevu, prednost domaćeg zaduživanja je što su krediti denominirani u nacionalnoj valuti i isplaćuju se također u rubljama. Prije svega, to znači da otplata duga ne ovisi o fluktuacijama tečaja. Ne postoji posebna razlika u prinosu od domaćih zajmova, dok isto vrijeme postoji puno manji rizik. Ne morate brinuti o novim sankcijama. Dakle, nedostatak plasmana euroobveznica na inozemnom tržištu može imati pozitivan utjecaj na rublju, kaže Anna Kokoreva iz analitičke tvrtke Alpari. Iako su se neke odluke vlade i Središnje banke Rusije zapadnim ekonomistima i financijskim stručnjacima činile čudnima, zemlja je uspješno prevladala kriznu 2015. godinu i prošle godine se deficit države gotovo prepolovio i iznosio je do 1,4% BDP-a, a inflacija dosegla povijesni minimum od 2,5%. Zemlja je nadvladala recesiju i vratila se trendu ekonomskog rasta, a 1,5% nije statistička pogreška, nego gospodarski trend. Prema izračunu nominalnog BDP-a, Rusija je na 12. mjestu u svijetu, dok je u smislu BDP-a po paritetu kupovne moći (PPP) na šestom mjestu i ispred nje su samo Kina, SAD, Indija, Japan i Njemačka. BDP/PPP se izračunava na temelju kupovne moći nacionalne valute u odnosu na popis ključnih proizvoda i usluga, a većina financijskih stručnjaka ovaj izračun smatra vjerodostojnijim od nominalnog BDP-a izraženog u američkim dolarima, posebice u zemljama koje su krenule putem dedolarizacije, među kojima prednjače Kina i Rusija, a za njima su se u ovaj proces uključile brojne druge zemlje. Izvor: Slobodna-bosna.ba, 14.11.2018. 40
VIJESTI IZ SVIJETA Žrtve na protestima protiv cijena goriva u Francuskoj Jedna žena je poginula, a više od 400 ljudi je povrijeđeno, od kojih 14 teško, tokom organizirane blokade puteva širom Francuske. Jedna žena je poginula, a više od 400 ljudi je povrijeđeno, od kojih 14 teško, tokom organizirane blokade puteva širom Francuske u subotu, u znak protesta zbog povećanja poreza na motorno gorivo i opadanja kupovne moći stanovništva, izjavio je ministar unutrašnjih poslova Christophe Castaner. Taj protestni pokret ljudi u žutim prslucima koje vozači moraju imati kada na putu izađu iz vozila, počeo je u subotu ujutro i trajao do nedjelju ujutro, prenosi Beta. Procjena broja žrtava je povećana u odnosu na ranije, jer se blokada nastavila i tokom noći, "uz nemire na nekim mjestima", rekao je ministar na Radiju RTL. Najozbiljniji slučaj se desio u subotu ujutro kada je poginula jedna žena koju je automobil pregazio na blokadi u Savoyi, na jugoistoku Francuske. Gotovo 3.500 ljudi je ostalo na barikadama na 87 mjesta i tokom prošle noći. Broj učesnika u tom pokretu nezadovoljstva je također revidiran naviše, na 287.710 ljudi koji su blokirali puteve na 2.034 mjesta, rekao je ministar Castaner. Uhapšena su 282 građanina, od kojih 73 tokom noći, a u pritvoru je zadržano 157. Po ministru, 409 ljudi je povrijeđeno, od kojih 14 teško. Procjena broja žrtava je povećana u odnosu na ranije, jer se blokada nastavila i tokom noćiepa "Dvadesetosam policajaca, žandarma, policajaca-motociklista, vatrogasaca je povrijeđeno, a neki teško", dodao je Castaner. "Noć je bila burna. (...) Bilo je agresivnosti, tuče, napada noževima", rekao je ministar. "Bilo je tuča i među 'žutim prslucima'. Bilo je mnogo alkohola na nekim mjestima, a to je podstaklo idiotsko ponašanje koje vodi u nasilje, a to je neprihvatljivo", požalio se ministar unutrašnjih poslova. Građani su se na protest zbog poskupljenja goriva koji je prerastao u bunt zbog opadanja kupovne moći, i u osudu opće državne politike, mobilizirali putem društvenih mreža, mimo političkih partija i sindikata. Izvor: Balkans.aljazeera.net, 18.11.2018. 41
VIJESTI IZ SVIJETA Putin i Erdogan obilježili dovršenje ključne faze Turskog toka Ruski predsjednik Vladimir Putin i turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan u ponedjeljak su obilježili dovršenje ključne faze Turskog toka, gasovoda koji povezuje dvije zemlje. Turska se oslanja u udovoljenju svojih energetskih potreba na Rusiju koja je vodeći snabdijevač Ankare prirodnim gasom. U prošloj godini kupila je od Rusije 28 milijardi kubnih metara gasa. Gas se trenutno transportuje drugom linijom ispod Crnog mora i Zapadnom linijom kroz Ukrajinu, koja je uvučena u sukob s proruskim separatistima. Govoreći na ceremoniji u Istanbulu, Erdogan je objavio da je morski dio Turskog toka s dvije paralelne linije snabdijevanja na dubini od dva kilometra ispod Crnog mora dovršen i kazao je da je završna faza "istorijskog projekta" dostignuta. Očekuje se da dvije linije snabdijevaju ruskim gasom tursko i evropska tržišta kroz tursku teritoriju. Skupa će dvije linije duge 930 kilometara ispod Crnog mora prebacivati 31,5 milijardi kubnih metara prirodnog gasa godišnje. "Svjedoci smo važnog događaja koji jasno pokazuje partnerstvo i saradnju naših zemalja u bavljenju najsloženijim i najambicioznijim projektima", izjavio je Putin. Erdogan je kazao da dvije zemlje namjeravaju razvijati dugoročnu saradnju i da njihove odnose neće diktirati "nametanja drugih zemalja". "Provedba projekata poput ovoga dobar je primjer naše sposobnosti da podržimo jedni drugima nacionalne interese", dodao je Putin. Izgleda da su njegovi komentari aluzija na dugogodišnju tvrdnju Kremlja da neke evropske zemlje odustaju od unosnih ugovora s Rusijom pod pritiskom Sjedinjenih Država. 42 "Turska će biti u stanju da izmiri vlastite i potrebe evropskih zemalja za prirodnim gasom a da ne bude izložena transportnim rizicima", izjavio je Erdogan dok je objavio početak operacija Turskog toka u 2019. Ukrajinska posrnula ekonomija oslanja se na takse koje dobija od transporta ruskog gasa. Rusija je zaprijetila da će prekinuti koristiti ukrajinske plinovode za tranzit, ali još nije donijela nikakvu odluku o prekidu korištenja Ukrajine kao tranzitne zemlje. Turska i Rusija popravili su odnose u posljednje dvije godine nakon što je Erdogan uputio izvinjenje zbog obaranja ruskog borbenog aviona iznad granice sa Sirijom u 2015. koje je pogoršalo međusobne odnose dvije zemlje. Njihova pojačana saradnja u poljima energetike i trgovine, kao i tursko obećanje da će kupiti ruski sistem protuzračne odbrane tipa zemlja-zrak zabrinulo je zapadne saveznike Turske, članice NATO-a, prenosi Associated Press. Izvor: Akta.ba, 20.11.2018.
VIJESTI IZ SVIJETA Gasprom presjekao: Turski tok ide i kroz Srbiju Ruska kompanija Gasprom donijela je odluku da gasovod Turski tok nastavi svoju trasu kroz Bugarsku, Srbiju, Mađarsku i Slovačku. U tim zemljama su sve pripremne procedure za taj posao, piše ruski list Komersant. Kako se navodi, prve isporuke gasa u Bugarsku i Srbiju počecé 2020. godine, do Mađarske cé ruski gas stic i samo godinu dana kasnije, što cé omogucíti ruskoj kompaniji da do 2022. godine u potpunosti obustavi isporuku plavog energenta preko Ukrajine. Komersant ukazuje da je to takorecí Južni tok koji je Evropska unija obustavila još 2014. godine pod pritiskom SAD. Kako se ocijenjuje, ovog puta cé biti drastično komplikovanije uticati na to da se projekat obustavi, jer Gasprom u potpunosti poštuje zakone Evropske unije, prenosi Sputnik. Iako je Grčka takođe u planu da se priključi tom gasovodu, kako ocjenjuje Komersant, još nije najjasnije kako cé to izgledati. Pretpostavlja se da cé se Grčka spojiti na taj krak preko Bugarske ili cé azerbejdžanski gas zamijeniti ruskim gasom nakon što bude završena izgradnja gasovoda TAP, što je takođe planirano za 2020. godinu. Izvor: Biznis.ba, 22.11.2018. 43
VIJESTI IZ SVIJETA Protesti urodili plodom; Odlaže se povećanje poreza na gorivo PARIZ, Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je da će biti usporeno smanjenje udjela enegije dobijene iz nuklearki u odnosu na ranije najavljeni tempo smanjenja. Zbog svakodnevnih protesta stanovništva protiv visokih cijena goriva, Makron je rekao da će Francuska zatvoriti 14 nuklearnih reaktora do 2035. godine od ukupno 58 koji su sada u funkciji, prenijela je agencija AP. Francuski predsjednik je rekao da će se u zemlji smanjiti udio energije iz nuklearki na 50 odsto do 2035. godine, što je odlaganje u poređenju sa 2025. godinom, što je bio cilj koji je postavio njegov prethodnik Fransoa Oland. Makron je obećao da će vlada pronaći način da odloži povećanje poreza na gorivo tokom perioda kada svjetske cijene nafte rastu. Da bi umirio demonstrante, Makron je predložio tromjesečne konsultacije sa udruženjima i aktivistima, uključujući i takozvane žute prsluke, koji su vodili proteste posljednjih dana, da bi se pronašao najbolji način rješavanja rasta cijene energije. Francuska zavisi od nuklearne energije mnogo više nego druge zemlje. Skoro tri četvrtine svoje struje Francuska dobija iz 19 nuklearnih elektrana. Najmanje dvije osobe su poginule, a na stotine je povređeno u protestima od 17. novembra. Tanjug. Izvor: Capital.ba, 28.11.2018. 44
45
ZANIMLJIVOSTI Šta da radite ukoliko sipate pogrešno gorivo u automobil Dešava se i najboljima. Ukoliko ste u žurbi ili pod stresom, greške se dešavaju ako žurite da što pre napunite rezervoar i nastavite svojim putem. Još je gore kada je u pitanju iznajmljivanje auta ukoliko dovoljno ne poznajete model koji ste iznajmili, šteta koju učinite može biti ogromna. Šta god da radite, nikako ne palite motor! Postoji više vrsta goriva na našim pumpama. Većina vozača nije upoznata sa tipovima goriva i tome po čemu se razlikuju dizel i benzin. Međutim, neznanje ili trenutni pad koncentracije mogu izazvati ogromnu štetu kako razlika između njih može biti kobna po automobil. Šta da radite ukoliko sipate pogrešno gorivo Šta da radite ukoliko pokrenete automobil sa pogrešnim gorivom 1 2 3 4 1 2 3 Ne pokrećite automobil. Jednom kad pokrenete automobil sa pogrešnim gorivom, šteta od velike postaje ogromna. Ukoliko shvatite da ste načinili grešku pre nego što pokrenete automobil, jedini trošak koji ćete imati je izvlačenje goriva iz rezervoara pre nego što gorivo dođe do motora. Pomerite vozilo. Prebacite menjač van brzine i zamolite nekoga da vam pomogne da pomerite automobil kako ne bi smetao drugim vozačima na pumpi. Pozovite šlep službu. Potrebno je da automobil odvedete kod tehničara koji može da ispumpa gorivo iz rezervoara pre nego što izazove ogromnu štetu. Obavestite agenciju. Ukoliko ste automobil iznajmili potrebno je da obavestite predstavnika rent a car agencije koja vam je iznajmila automobil. U tom slučaju pitajte agenciju gde žele da šlep služba doveze automobil (da li imaju mehaničara koji servisira njihove automobile). Parkirajte automobil bezbedno. Ukoliko ste već napustili pumpu pre nego što ste shvatili kakvu ste grešku napravili, nađite najbliže bezbedno mesto da parkirate automobil. Izvadite ključ. Što duže motor radi sa pogrešnim gorivom, to je veći rizik da ćete oštetiti neke od komponenti motora. Neki od načina da primetite da koristite pogrešno gorivo je trzanje, višak dima iz auspuha i nemogućnost paljenja automobila. Ukoliko motor potpuno prestane sa radom, možda ćete morati da zamenite kompletan motor. Pozovize šlep službu. Pozovite pomoć na putu kako bi vam pomogli da automobil prevezete kod svog mehaničara. On će vam reći koliku je štetu pogrešno gorivo napravilo i koliko će vas koštati da štetu sanirate. 46 Vijesti iz prethodnog mjeseca Nafta i gas Mjesečni bilten Naftni komitet u BiH
ZANIMLJIVOSTI Šta se dešava kada sipate benzin u dizel automobil? Pored toga što služi da napaja automobil, dizel je i lubrikant koji održava motor u funkcionalnom stanju. Međutim benzin ima suprotan efekat. Ukoliko sipate benzin u dizel automobil, trenje između komponenti motora će se povećati što može izazvati ozbiljnu štetu u samom motoru. Ukoliko pokrenete automobil ili samo pokrenete motor sa benzinom, šteta može biti ogromna. Šta se dešava kada sipate dizel u automobil koji koristi benzin? Izvor: Nezavisni.ba, 22.11.2018. Rezervoar za dizel ima veći ulaz od točilice, pa se ova greška ne dešava prečesto. Srećom, ukoliko sipate dizel u automobil koji koristi benznin šteta nije toliko drastična kao što je to slučaj u obrnutom scenariju. Pošto dizel mora da se kompresuje pre paljenja, verovatno nećete uspeti ni da upalite automobil. 47 Vijesti iz prethodnog mjeseca Nafta i gas Mjesečni bilten Naftni komitet u BiH
ZANIMLJIVOSTI Ovaj trik će vam uštedjeti novac na gorivu, a pri tome će vaš automobil ići brže nego do sada! Nameće se pitanje koliko možete da uštedite i vrijedi li uopšte da se oko ovoga mučite. Kako biste to dokučili potrebno je da riješite prostu formulu. U vrijeme kada su cijene goriva vrtoglavo visoke i vozači se stalno žale vrijedi imati neki trik u rukavu kako biste uštedjeli novac. Postoji mnogo prijedloga kako da uštedite, a jedan od njih je da sipate manju količinu goriva u vaš rezervoar i to iz više razloga. Vaš auto će biti lakši i to će zbuniti motor koji onda treba da radi manje i manje da troši, piše Oslobodjenje. Nameće se pitanje koliko možete da uštedite i vrijedi li uopšte da se oko ovoga mučite. Kako biste to dokučili potrebno je da riješite prostu formulu. Recimo da vaš auto troši 6 litara na 100 kilometara. Što je auto teži, to će mu trebati više goriva kako bi ga pokrenuli. U prosjeku, potrošnja raste za 1 do 2 odsto na svakih 43,5 kilograma težine u autu. Recimo da u rezervoaru imate 60 litara i da trošite 8 litara na 100 km. Kako gorivo ima gustinu od 720 grama po litru, onda je zapremina rezervoara 43,2 kilograma. Tada je formula za izračunavanje vaše potrošnje sljedeća: 8 x (1+0,02 43,2/43,5) što je oko 8,16 litara na 100 kilometara. Kada ispraznite skoro pola rezervoara, trošićete 8,08 litara na 100 kilometara. Zbog toga nije loša ideja da sipate pola rezervoara i onda kada potrošite sipate opet pola. Pitanje je koliko smo tako uštedjeli? Računanje u novcu je zapravo loša ideja, ali možemo da kažemo da ukoliko punimo rezervoar uvijek do pola bilježićemo 3,5 kilometara više svaki put. Jedina mana ovom planu je ta što ćete morati češće da idete do pumpe i sipate gorivo. Situacija je malo drugačija kod automobila koji idu na dizel jer njihov rezervoar teži malo više nego kod benzinaca. To što su im i rezervoari veći daje im prednost kod ove metode jer možete da dobijete više od 5 minuta vožnje dodatno. Izvor: Freshpress.info, 29.11.2018. 48
VIDEO PREPORUKE Kretanje cijena goriva u BiH Izvor: Hayat TV, 29.11.2018. Hoće li krenuti pomama za benzincima u BiH? Izvor: Ba.n1info.com, 12.11.2018. Žrtve na protestima protiv cijena goriva u Francuskoj Balkans.aljazeera.net, 18.11.2018. VIDEO PREPORUKE *Kliknite da biste pogledali video 49 Video preporuke Nafta i gas Mjesečni bilten Naftni komitet u BiH
Prosječne maloprodajne cijene goriva u zemljama regiona 28.11.2018. izraženo u EUR po srednjem kursu nacionalnih banaka Izvor : www.unks.rs Država BMB 95 U odnosu na prosječnu cijenu u regionu Albanija 1.473 11.57% Slovenija 1.364 3.31% Hrvatska 1.398 5.89% Crna Gora 1.370 3.77% Srbija 1.326 0.43% Makedonija 1.163-11.91% BiH 1.148-13.05% Prosječna cijena 1.320 Albanija Slovenija Hrvatska Crna Gora Srbija Makedonija BiH 1.480 1.301 1.301 1.280 1.282 1.024 1.153 BMB 95 Država DIESEL EN 590 U odnosu na prosječnu cijenu u regionu Albanija 1.465 11.09% Slovenija 1.356 2.83% Hrvatska 1.389 5.33% Crna Gora 1.350 2.37% Srbija 1.435 8.82% Makedonija 1.098-16.74% BiH 1.138-13.70% Prosječna cijena 1.319 Albanija Slovenija Hrvatska Crna Gora Srbija Makedonija BiH Euro Diesel 1.472 1.346 1.304 1.260 1.408 0.992 1.158 Država TNG AUTOGAS EN589 U odnosu na prosječnu cijenu u regionu Albanija 0.520-16.67% Slovenija 0.703 12.66% Hrvatska 0.619-0.80% Crna Gora 0.660 5.77% Srbija 0.718 15.06% Makedonija 0.577-7.53% BiH 0.571-8.49% Prosječna cijena 0.624 Albanija Slovenija Hrvatska Crna Gora Srbija Makedonija BiH 0.523 0.704 0.561 0.660 0.708 0.520 0.571 TNG 50 Pregled cijena goriva Nafta i gas Mjesečni bilten Naftni komitet u BiH
Izdavač: NAFTNI KOMITET U BOSNI I HERCEGOVINI NAFTA I GAS ANALIZE VIJESTI STAVOVI Odabir, adaptacija, dizajn: Tatjana Perić Informacije objavljene u ovom pregledu ne treba nužno tumačiti kao stav ili opredjeljenje Naftnog komiteta u BiH prema temama kojima se bave. Decembar 2018