Analiticki bilten 4.indd

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE GODINA VII. BROJ 4 ZAGREB 2005.

Nakladnik: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPO LJAVANJE RadniËka cesta 1, Zagreb Telefon - centrala: (01) 612 60 00 Telefon - uredniπtvo: (01) 612 60 90 Telefax: (01) 612 60 39 Elektronska poπta: darko.oracic@hzz.hr Internetske stranice: http://www.hzz.hr/ Za nakladnika: Zrinka BlaæeviÊ ravnateljica Hrvatskog zavoda za zapoπljavanje Urednik: Darko OraËiÊ Likovno rjeπenje: Branko VujanoviÊ GrafiËka priprema i tisak: Znanje d.d. MandiÊeva 2, Zagreb Naklada: 300 primjeraka Izlazi Ëetiri puta godiπnje

SADRÆAJ 1. Razina i kretanje zaposlenosti i nezaposlenosti prema obrazovanosti... 5 2. Sastav stanovniπtva i zaposlenosti prema obrazovanosti... 15 3. Stanovniπtvo i zaposlenost prema obrazovanosti i regiji... 19 4. Relativna nezaposlenost prema struënoj spremi po æupanijama... 25

1. Razina i kretanje zaposlenosti i nezaposlenosti prema obrazovanosti 1.1 Stopa zaposlenosti, nezaposlenosti i aktivnosti prema obrazovnoj razini, spolu i dobi U tablici 1.1.1 prikazana je stopa zaposlenosti, nezaposlenosti i neaktivnosti prema obrazovnoj razini u prvoj polovici 2005. godine. Stope su izraëunate pribliæno, na temelju objavljenih podataka dobivenih anketom radne snage o strukturi zaposlenih, nezaposlenih i neaktivnih prema obrazovnoj razini, te njihovom ukupnom broju. Usporedba razliëitih obrazovnih skupina nije posve smislena jer podaci obuhvaêaju cjelokupno stanovniπtvo radne dobi, ukljuëujuêi i mlade koji joπ pohaappleaju πkolu. Stoga je niæa razina zaposlenosti ili aktivnosti skupina s niæom razinom obrazovanosti dijelom odraz pohaappleanja πkole. Obrazovna razina Stopa (%) Zaposlenosti Nezaposlenosti Aktivnosti Nezavrπena osnovna πkola 16,6 8,0 18,1 Osnovna πkola 28,3 15,2 33,3 1-, 2- ili 3-godiπnja πkola za zanimanja 56,2 15,8 66,7 4-godiπnja πkola za zanimanja 57,2 14,5 66,9 Gimnazija 28,2 20,0 35,3 Viπa πkola ili struëni studij 64,2 8,1 69,8 Fakultet, akademija, magisterij, doktorat 71,7 7,7 77,7 Izvor: Dræavni zavod za statistiku (dalje: DZS); autorovi izraëuni. Tablica 1.1.1 Pokazatelji položaja na tržištu rada prema obrazovnoj razini Usporedba razliëitih obrazovnih skupina, dakle, ima viπe smisla ako se iz uzorka iskljuëe mladi. Stoga se podaci Eurostata koji pokazuju stopu nezaposlenosti prema obrazovnoj razini, prikazani na slici 1.1, odnose na stanovniπtvo u dobi od 25 do 59 godina. Stopa nezaposlenosti osoba s osnovnim obrazovanjem (razina NSKO-a 0-2) u prvoj polovici 2005. godine iznosila je 13,3 posto, sa srednjim obrazovanjem (NSKO 3-4) 12 posto, te sa viπim ili visokim obrazovanjem (NSKO 5-6) 5,8 posto. VeÊa razina obrazovanosti, dakle, povezana je s niæom stopom nezaposlenosti. Razlika u stopi Slika 1.1 Stopa nezapos lenosti prema obrazovnoj razini Izvor: Eurostat. 5

nezaposlenosti izmeappleu osoba s osnovnim i osoba sa srednjim obra zovanjem nije osobito velika zbog niæe aktivnosti prvih. Za prouëavanje razlika u poloæaju na træiπtu rada izmeappleu razliëitih obrazovnih skupina osobito su korisni podaci dobiveni popisom stanovniπtva, zbog svoje pouzdanosti, preciznosti i sveobuhvatnosti, premda je njihova aktualnost umanjena protokom vremena. Stoga je u sljedeêoj tablici prikazana stopa zaposlenosti muπkaraca i æena razliëitog najviπeg zavrπenog obrazovanja u dobi od 30 do 49 godina i od 40 do 44 godine. Stopa zaposlenosti pogodan je poredbeni pokazatelj jer objedinjuje razlike u nezaposlenosti i neaktivnosti izmeappleu promatranih obrazovnih skupina. Tablica 1.1.2 Stopa zaposlenosti prema obrazovnoj razini Obrazovna razina Stopa zaposlenosti (%) Dob 30-49 40-44 Spol M Æ M Æ Bez πkole 19,4 11,6 24,6 13,0 1-3 razreda osnovne πkole 60,1 37,0 62,3 39,1 4-7 razreda osnovne πkole 64,9 37,3 66,5 38,6 Osnovna πkola 69,0 48,2 69,3 52,0 kola za zanimanja od 1 do 3 god. 76,7 61,0 76,7 64,5 kola za zanimanja 4 i viπe godina 80,0 72,4 79,6 76,9 Gimnazija 76,2 70,1 77,1 73,3 Viπa πkola i struëni studij 83,8 83,2 83,5 85,1 Fakultet i akademija 90,6 88,5 90,9 89,9 Magisterij 93,9 92,2 94,7 92,7 Doktorat 97,7 95,0 98,2 95,8 Izvor: DZS, Popis stanovniπtva 2001.; autorovi izraëuni. UoËljivo je da je viπa razina obrazovanosti povezana s viπom stopom zaposlenosti. Primjerice, stopa zaposlenosti muπkaraca (u dobi od 30 do 49 godina) sa zavrπenim fakultetom za 10,6 postotnih bodova veêa je od stope zaposlenosti muπkaraca sa zavrπenom Ëetvorogodiπnjom strukovnom πkolom. U æena je ta razlika joπ veêa - viπe od 16 postotnih bodova. to se tiëe razlika izmeappleu muπkaraca i æena iste razine obrazovanosti, razlika u stopi zaposlenosti na razini osnovne i srednje πkole je znaëajna, ali na razini viπe i visoke πkole postaje vrlo mala, gotovo zanemariva. toviπe, u dobnoj skupini od 40 do 44 godine razlika izmeappleu spolova postaje vrlo mala veê razini Ëetvorogodiπnje srednje πkole. Takav nalaz upuêuje na zakljuëak da su (fertilna) dob i obrazovanost vrlo znaëajne odrednice participacije æena u radnoj snazi odnosno zaposlenosti, te da spol sam po sebi ne utjeëe bitno na stopu zaposlenosti. Posebnu pozornost zavrjeappleuje odstupanje povezano s gimnazijskim obrazovanjem. Naime, stopa zaposlenosti osoba s gimnazijskim obrazovanjem manja je od stope zaposlenosti osoba sa strukovnim obrazovanjem istog trajanja, a u nekih muπkaraca i od stope zaposlenosti osoba sa strukovnim obrazovanjem kraêeg trajanja. Spomenuto odstupanje lako je objasniti sadræajem gimnazijskog u usporedbi sa strukovnim obrazovanjem. Ono se javlja uglavnom kao posljedica nezavrπenog studija na visokim uëiliπtima. Njegov pravi opseg u pogledu mlaappleih generacija bit Êe statistiëki precizno utvrappleen tek nakon sljedeêeg popisa stanovniπtva. 1 6 1 Nakon ponovnog uvoappleenja gimnazija, prva generacija maturirala je 1994. godine, te stoga nije mogla navršiti 30 godina u vrijeme popisa stanovništva 2001. godine. U vrijeme popisa bilo je 15.706 osoba u dobi od 25 do 29 godina sa završenom gimnazijom, što je bilo 3,6 puta više nego u skupini staroj od 30 do 35 godina. Dio spomenutih osoba, meappleutim, vjerojatno je još pohaappleao visoko obrazovanje. Stoga izraëun stope zaposlenosti ne bi donosio usporediv rezultat.

1.2 Dodatak: ProsjeËna godiπnja stopa zaposlenosti prema obrazovnoj razini, spolu i dobi U prethodnom su odjeljku prikazani ili spomenuti podaci o stopi zaposlenosti prema podacima Popisa stanovniπtva u 2001. godini. Objavljeni podaci dobiveni anketom radne snage pruæaju neπto recentniju, premda manje preciznu sliku o razlikama u stopi zaposlenosti izmeappleu muπkaraca i æena prema obrazovnoj razini. Na slici 1.2 prikazana je prosjeëna stopa zaposlenosti stanovniπtva u dobi od 25 do 49 godina u 2004. godini, prema obrazovnoj razini i spolu. UoËljivo je da je razlika izmeappleu muπkaraca i æena najveêa na razini osnovnog obrazovanja (71,5 naspram 48 posto), da je manja na razini srednjeg obrazovanja (78,8 naspram 69,1 posto), te da je zanemarivo mala na razini visokog obrazovanja (87,5 naspram 87,8 posto). toviπe, na razini visokog obrazovanja ta razlika je negativna - stopa zaposlenosti æena neπto je veêa od stope zaposlenosti muπkaraca. Slika 1.2 Stopa zaposlenosti prema obrazovnoj razini Izvor: DZS; autorovi izraëuni. Podaci za 2004. godinu, dakle, potvrappleuju da obrazovanost znaëajno utjeëe na zaposlenost æena, puno viπe nego u muπkaraca, te da spol sam po sebi nije Ëimbenik koji znaëajno utjeëe na vjerojatnost zaposlenosti. 1.3 Stopa zaposlenosti osoba iste razine obrazovanosti prema spolu i dobi Na slici 1.3.1 prikazana je stopa zaposlenosti stanovniπtva sa Ëetvorogodiπnjom srednjom πkolom za zanimanja kao najviπom zavrπenom πkolom prema spolu i dobi u vrijeme popisa stanovniπtva 2001. godine. Stopa zaposlenosti najveêa je u osoba srednje dobi, a manja u osoba mlaapplee odnosno starije dobi. Stopa zaposlenosti doseæe svoju najveêu vrijednost u muπkaraca starih od 35 do 39 godina, te u æena starih od 40 do 44 godine. U svim je dobnim skupinama stopa zaposlenosti veêa u muπkaraca nego u æena, osim u najmlaapplee, vjerojatno zbog obveze sluæenja vojnog roka. Na razliku u stopi zaposlenosti izmeappleu muπkaraca i æena starih od 25 do 39 godina vjerojatno znaëajno utjeëe fertilna aktivnost æena. Na takav zakljuëak upuêuje vrlo mala razlika izmeappleu spolova u skupini staroj od 40 do 44 godine. U starijih æena stopa zaposlenosti znatno je manja od stope zaposlenosti muπkaraca iste dobi, πto vjerojatno odraæava ranije umirovljenje. 7

Slika 1.3.1 Stopa zaposlenosti osoba sa srednjom školom Izvor: Popis stanovniπtva 2001.; autorovi izraëuni. Na slici 1.3.2 prikazana je stopa zaposlenosti stanovniπtva s fakultetom ili akademijom kao najviπom zavrπenom πkolom prema spolu i dobi. Kao i u prethodnom sluëaju, stopa zaposlenosti najveêa je u osoba srednje dobi, Slika 1.3.2 Stopa zaposlenosti osoba s fakultetom Izvor: Popis stanovniπtva 2001.; autorovi izraëuni. a manja u osoba mlaapplee odnosno starije dobi. U osoba starih od 25 do 29 godina stopa zaposlenosti znatno je manja nego u osoba starih od 30 do 34 godine. Stopa zaposlenosti muπkaraca veêa je od stope zaposlenosti æena u svih dobnih skupina, osim najmlaapplee. Meappleutim, razlika izmeappleu spolova u osoba starih od 40 do 44 godine vrlo je mala, a u osoba starih 45 do 49 godina posve zanemariva. To potvrappleuje da je fertilna aktivnost æena mlaappleih od 40 godina glavni izvor razlika u stopi zaposlenosti izmeappleu spolova. 1.4 Kretanje stope zaposlenosti prema dobi, spolu i obrazovnoj razini Na slici 1.4.1 prikazano je kretanje stope zaposlenosti muπkaraca u dobi od 25 do 49 godina s osnovnom i srednjom πkolom od 1998. do 2004. godine (podaci za 2005. godinu joπ nisu objavljeni). Stopa zaposlenosti muπkaraca srednje dobi sa srednjom πkolom smanjila se s 89,7 posto u prvoj polovici 1998. godine na 79,9 posto u prvom polugodiπtu 2001. godine, te na 79,1 posto u prvoj polovici 2002. godine. Tijekom spomenutog 8

se razdoblja, dakle, stopa zaposlenosti muπkaraca srednje dobi sa srednjom πkolom smanjila viπe od deset postotnih bodova. U prvoj polovici 2003. godine doπlo je do manjeg poveêanja stope zaposlenosti spomenute skupine, a potom do blagog smanjenja u prvom polugodiπtu 2004. godine. U posljednje Ëetiri godine, dakle, nije doπlo do oporavka stope zaposlenosti muπkaraca sa srednjom πkolom. Slika 1.4.1 Stopa zaposlenosti muškaraca s osnovnom i srednjom školom Izvor: DZS. to se tiëe muπkaraca srednje dobi sa zavrπenom osnovnom πkolom, stopa njihove zaposlenosti smanjila se s 83,2 posto u prvoj polovici 1998. godine na samo 65,1 posto u prvom polugodiπtu 2001. godine. RijeË je o smanjenju za viπe od 18 postotnih bodova. Do kraja promatranog razdoblja spomenuti se pokazatelj poveêao na 72 posto odnosno za gotovo sedam postotnih bodova. UnatoË razlikama u opsegu promjena, opêi smjer kretanja stope zaposlenosti muπkaraca s osnovnom πkolom uglavnom se podudarao sa smjerom kretanja stope zaposlenosti muπkaraca sa srednjom πkolom, osobito u prve Ëetiri godine promatranog razdoblja. Slika 1.4.2 Stopa zaposlenosti muškaraca sa srednjom i visokom školom Izvor: DZS. Na sljedeêoj slici ponovno je prikazano kretanje stope zaposlenosti muπkaraca srednje dobi sa srednjom πkolom, te kretanje stope zaposlenosti muπkaraca srednje dobi s viπom ili visokom πkolom. Potonja se smanjila s 94,2 posto u prvom polugodiπtu 1998. godine na 85,7 posto u prvoj polovici 2002. godine, 9

dakle 8,5 postotnih bodova. Krajem promatranog razdoblja uznosila je 87,4 posto. Moæe se zakljuëiti dakle, da je tijekom prvoga dijela promatranog razdoblja doπlo do smanjenja stope zaposlenosti u svih obrazovnih skupina muπkaraca srednje dobi, ali najviπe u muπkaraca s osnovnom πkolom, manje u muπkaraca sa srednjom πkolom, te najmanje u muπkaraca s visokom πkolom. U drugom dijelu promatranog razdoblja doπlo je do blagog i nestabilnog poveêanja stope zaposlenosti muπkaraca s osnovnom i visokom πkolom. Na slici 1.4.3 prikazano je kretanje stope zaposlenosti æena srednje dobi s osnovnom i srednjom πkolom. Stopa zaposlenosti æena srednje dobi s osnovnom πkolom blago je rasla od prve polovice 1998. godine do prvog polugodiπta 2000. godine, a potom se smanjila u prvoj polovici 2001. godine za gotovo 13 postotnih bodova. Od tada do kraja promatranog razdoblja stopa zaposlenosti æena s osnovnom πkolom nije se bitno mijenjala. Slika 1.4.3 Stopa zaposlenosti žena s osnovnom i srednjom školom Izvor: DZS. Na prethodnoj slici prikazano je i kretanje stope zaposlenosti æena srednje dobi sa srednjom πkolom. Taj se pokazatelj smanjio s 81,7 posto u prvom polugodiπtu 1998. godine na 67,8 posto u prvoj polovici 2001. godine, dakle za gotovo 14 postotnih bodova, a nakon toga se neznatno poveêao. Smjer kretanja stope zaposlenosti æena sa srednjom πkolom uglavnom se podudarao, dakle, sa smjerom kretanja stope zaposlenosti æena s osnovnom πkolom. Na sljedeêoj slici ponovno je prikazano kretanje stope zaposlenosti æena srednje dobi sa srednjom πkolom, te kretanje stope zaposlenosti æena iste dobi s viπom ili visokom πkolom. Potonji pokazatelj smanjio se s 93,6 posto u prvom polugodiπtu 1998. godine na 84,7 posto u prvoj polovici 2002. godine, dakle za gotovo devet postotnih bodova, a potom se poveêao na 88 posto u prvoj polovici 2004. godine. Za razliku od stope zaposlenosti æena s osnovnom i srednjom πkolom, stopa zaposlenosti æena s viπom ili visokom πkolom znaëajno se poveêala tijekom posljednje dvije godine promatranog razdoblja. 10

Slika 1.4.4 Stopa zaposlenosti žena s osnovnom i visokom školom Izvor: DZS. Naposljetku, potrebno je objasniti zaπto u posljednje tri godine nije doπlo do oporavka stope zaposlenosti osoba srednje dobi sa zavrπenom srednjom πkolom. Na moguêi razlog tome upuêuje slika 1.4.5 koja prikazuje odnos izmeappleu stope zaposlenosti muπkaraca srednje dobi i stope zaposlenosti muπkaraca starije dobi (od 50 do 59 godina). Od 1998. do 2001. godine njihovo se kretanje podudaralo. Meappleutim, u 2002. godini dolazi do velikog porasta stope zaposlenosti muπkaraca starije dobi, koji se nastavlja u 2003. i 2004. godini. Takav porast stope zaposlenosti vjerojatno je u velikoj mjeri odraz smanjenog opsega ranog umirovljenja zahvaljujuêi poveêanju dobne granice. Prema tome, izgleda da je smanjeni opseg ranog umirovljavanja muπkaraca starije dobi sprijeëio oporavak zaposlenosti muπkaraca srednje dobi. Slika 1.4.5 Stopa zaposlenosti muškaraca srednje i starije dobi Izvor: DZS. SliËno vrijedi i za muπkarce sa srednjom πkolom mlaapplee dobi (do 24 godine), kao πto je to prikazano na sljedeêoj slici. U 2003. i 2004. godini doπlo je do manjeg oporavka stope njihove zaposlenosti, ali taj oporavak nije bio dovoljan za povratak na prethodnu razinu zaposlenosti. Tome je vjerojatno pridonijelo poveêano ostajanje u zaposlenosti muπkaraca starije dobi. 11

Slika 1.4.6 Stopa zaposlenosti muškaraca starije i mlaapplee dobi Izvor: DZS. Razlika u kretanju stope zaposlenosti izmeappleu dobnih skupina joπ je izrazitija u æena sa zavrπenom srednjom πkolom, kao πto to pokazuje slika 1.4.7. toviπe, smjer kretanja stope zaposlenosti æena srednje dobi podudarao se sa smjerom kretanja stope zaposlenosti æena starije dobi (50-59) samo u godinama najveêeg smanjenja zaposlenosti prvih, tj. u 2000. i 2001. godini. U svim ostalim godinama stope zaposlenosti razliëitih dobnih skupina æena kretale su se u suprotnom smjeru. Kretanje u suprotnom smjeru osobito je uoëljivo od 2001. godine, a u 2004. godini je dosegnulo vrhunac. Slika 1.4.7 Stopa zaposlenosti žena starije i srednje dobi Izvor: DZS. Moæe se zakljuëiti, dakle, da je, meappleu osobama sa srednjom πkolom, poveêano ostajanje u zaposlenosti muπkaraca starije dobi, zbog smanjenog umirovljavanja, sprijeëilo poveêanje zaposlenosti muπkaraca srednje i mlaapplee dobi, dok je poveêanje zaposlenosti æena starije dobi smanjilo zaposlenost æena srednje dobi. 12

1.5 Kretanje stope nezaposlenosti prema obrazovnoj razini, dobi i spolu Na slici 1.5.1 prikazano je kretanje stope nezaposlenosti muπkaraca srednje dobi sa zavrπenom srednjom i visokom πkolom od 1998. do 2004. godine. Stopa nezaposlenosti muπkaraca srednje dobi s visokom πkolom poveêala se s 4 posto u prvoj polovici 1998. godine na 7,1 posto u prvom polugodiπtu 1999. godine, a potom na visokih 15,4 posto u istom razdoblju 2000. godine. Nakon velikog porasta, stopa nezaposlenosti smanjila se na 6,7 posto u 2001. godini. Na kraju promatranog razdoblja iznosila je 7,7 posto. Slika 1.5.1 Stopa nezaposlenosti muškaraca sa srednjom i visokom školom Izvor: DZS. to se tiëe muπkaraca srednje dobi sa zavrπenom srednjom πkolom, stopa je njihove nezaposlenosti porasla s 8,6 posto u 1998. na 12,6 posto u 2000. godini, a potom se postupno smanjivala. U posljednjoj od promatranih godina iznosila je 10,9 posto. Premda su oscilacije stope nezaposlenosti muπkaraca srednje dobi s visokom πkolom bile veêe od oscilacija stope nezaposlenosti muπkaraca sa srednjom πkolom, smjer kretanja oba pokazatelja podudarao se u svim promatranim godinama. To znaëi da su muπkarci srednje dobi sa srednjim i visokim obrazovanjem u velikoj mjeri dijelili sudbinu na træiπtu rada bez obzira na razlike u njihovom obrazovanju. toviπe, spomenute velike oscilacije prvoga pokazatelja, odnosno njegova vrlo visoka vrijednost u 2000. godini, upuêuju na zakljuëak da poloæaj visoko obrazovanih muπkaraca srednje dobi nije nimalo imun na gospodarske poremeêaje kakva je bila recesija u 1999. godini. S druge strane, manje oscilacije stope nezaposlenosti muπkaraca sa zavrπenom srednjom πkolom upuêuju na promjene stope aktivnosti. Meappleutim, nedostaju objavljeni podaci o stopi aktivnosti prema obrazovnoj razini, a rekonstrukcija stope aktivnosti (a) iz podataka o stopi zaposlenosti (z) i stopi nezaposlenosti (n) putem formule a=z/(1-n) ne daje posve smislene rezultate (πto moæe upuêivati na pogreπnu procjenu (stope nezaposlenosti) zbog premalog uzorka). UnatoË tomu, u buduêim analizama potrebno je uzeti u obzir Ëinjenicu da se i u muπkaraca srednje dobi mogu javljati znaëajne oscilacije stope aktivnosti i tako utjecati na raspon oscilacija stope njihove nezaposlenosti, a moæda i na opêi smjer njezina kretanja. Takva je moguênost osobito vaæna zbog pitanja pouzdanosti stope nezaposlenosti kao pokazatelja stanja na træiπtu rada. 13

to se tiëe æena srednje dobi, na sljedeêoj slici prikazano je kretanje stope nezaposlenosti æena sa zavrπenom srednjom i visokom πkolom od 1998. do 2004. godine. Stopa nezaposlenosti æena sa srednjom πkolom poveêala se s 9,8 posto u prvoj polovici 1998. godine na 16,5 posto u prvom polugodiπtu 2002. godine, a potom se smanjila na 15,5 posto u prvoj polovici 2004. godine. Stopa nezaposlenosti æena s visokom πkolom kretala se uz znatno veêe oscilacije. Najprije se poveêala sa 6,5 posto u 1998. na 10,1 u 1999., potom se smanjila na 8,4 posto u 2000., zatim je ponovno porasla na 10,8 posto u 2002. godini, te se ponovno smanjila na 7,2 posto u 2004. godini. Takve oscilacije navedenog pokazatelja vjerojatno izviru ne samo iz oscilacija stope aktivnosti, veê i iz vrlo malog uzorka, te iz polugodiπnjeg promatranog razdoblja. Slika 1.5.2 Stopa nezaposlenosti žena sa srednjom i visokom školom Izvor: DZS. UnatoË nepotpunoj pozdanosti podataka i utjecaju promjena aktivnosti, moæe se zakljuëiti da je stopa nezaposlenosti æena sa srednjom πkolom ostala puno veêa na kraju promatranog razdoblja nego πto je bila na poëetku, dok se stopa nezaposlenosti æena s visokom πkolom smanjila na razinu blisku poëetnoj. 14

2. Sastav stanovniπtva i zaposlenosti prema obrazovanosti 2.1 Stanovniπtvo prema dobi, spolu i obrazovnoj razini Na slici 2.1.1 prikazan je udio stanovnika s viπom ili visokom πkolom u ukupnom stanovniπtvu radne dobi (od 15 godina naviπe) prema spolu od 1971. do 2001. godine. U muπkaraca se spomenuti udio poveêao s 5 posto u 1971. na 12,7 posto u 2001. godini, a u æena s 2,3 posto na 11,2 posto. Slika 2.1.1 Udio stanovnika s višom ili visokom školom Izvor: DZS, popisi stanovniπtva. Trend kretanja udjela visoko obrazovanih moæe se ustanoviti i na temelju podataka o dobnim skupinama. Prema podacima popisa stanovniπtva iz 2001. godine, udio visoko obrazovanih u muπkom stanovniπtvu starom od 50 do 54 godine iznosio je 18,2 posto, a u æenskom stanovniπtvu 15,9 posto. Meappleutim, veê u skupini stanovnika starih od 40 do 44 godine udio visoko obrazovanih u muπkaraca bio je manji nego u æena (16,7 posto naspram 17 posto). Ta razlika bila je joπ veêa u stanovniπtva starog od 35 do 39 godina (15 naspram 18 posto), a u stanovniπtva u dobi od 30 do 34 godine bila je najveêa (13,7 naspram 19 posto). Podaci za skupinu u dobi od 25 do 29 godina Slika 2.1.2 Udio visoko obrazovanih Izvor: DZS, Popis stanovniπtva 2001.; autorovi izraëuni. 15

nisu posve pouzdan temelj za donoπenje zakljuëaka o relativnom opsegu visoko obrazovanog stanovniπtva jer su mnogi u toj dobi joπ pohaappleali visoka uëiliπta. Meappleutim, podatak o 13,6 posto visoko obrazovanih muπkaraca u toj dobi upuêuje na zakljuëak da je vjerojatno zaustavljen trend opadanja spomenutog udjela u muπkaraca, dok podatak o 20,3 posto visoko obrazovanih æena pokazuje da je nastavljen trend rasta toga udjela u æena. O kretanju udjela visoko obrazovanih u stanovniπtvu nakon 2001. godine mogu posvjedoëiti i podaci dobiveni anketom radne snage, premda ih treba uzimati sa zadrπkom jer su dobiveni istraæivanjem razmjerno malog uzorka, te nisu posve stabilni. Na slici 2.1.3 prikazan je prosjeëni udio visoko obrazovanih u muπkom i æenskom stanovniπtvu u dobi od 25 do 34 godine. Spomenuti se udio poveêao u oba spola, ali poveêanje je izraæenije u æena. Slika 2.1.3 Kretanje udjela visoko obrazovanih Izvor: DZS; autorovi izraëuni. 2.2 Dodatak: Kretanje broja diplomiranih studenata prema spolu Prethodni zakljuëak o zaustavljanju trenda opadanja udjela visoko obrazovanih u muπkom stanovniπtvu mlaapplee dobi podupiru i podaci o broju studenata koji su diplomirali na visokim uëiliπtima u posljednjih nekoliko godina. Naime, broj diplomiranih studenata muπkoga spola poveêao se s 5367 u 1996. na 7006 u 2004. godini. Slika 2.2 Broj diplomiranih studenata 16 Izvor: DZS.

Meappleutim, podaci o broju diplomiranih studenata joπ viπe podupiru zakljuëak o daljnjem rastu udjela visoko obrazovanih u æenskom stanovniπtvu mlaapplee dobi. Broj diplomiranih studenata æenskog spola poveêao se s 5952 u 1997. godini na Ëak 10.385 u 2004. godini. RijeË je o golemom porastu od gotovo 75 posto u svega nekoliko godina. 2.3 Sastav zaposlenosti u pravnim osobama prema spolu, obrazovnoj razini i djelatnosti Na slici 2.3 prikazan je udio zaposlenih sa zavrπenom viπom ili visokom πkolom u ukupnom broju zaposlenih istoga spola u pravnim osobama krajem treêeg mjeseca 1998. i 2004. godine. Udio visoko obrazovanih u ukupnom broju zaposlenih muπkaraca iznosio je 18,5 posto u 1998. i 19,4 posto u 2004., dok je udio visoko obrazovanih u ukupnom broju zaposlenih æena iznosio 24,1 posto u 1998. i 28,5 posto. Spomenuti je udio, dakle, bio veêi u æena nego u muπkaraca u obje spomenute godine. Osim toga, i poveêanje spomenutog udjela tijekom promatranog razdoblja bilo je veêe u æena (4,4 postotna boda) nego u muπkaraca (0,9 postotnih bodova). Kako ne bi bilo dvojbe o znaëenju navedenih podataka, potrebno je napomenuti da je poveêanje spomenutog udjela u æena u cijelosti odraz poveêanja udjela fakultetski obrazovanih. Takoappleer treba napomenuti da veêi udio visoko obrazovanih æena nije samo posljedica manje zaposlenosti æena sa srednjim i osnovnim obrazovanjem. Naprotiv, broj visoko obrazovanih æena zaposlenih u pravnim osobama veêi je od broja visoko obrazovanih muπkaraca zaposlenih u istome sektoru - u 1998. godini 16,6 posto, a u 2004. godini 18,5 posto. Slika 2.3 Udio visoko obrazovanih u zaposlenima Izvor: DZS; autorovi izraëuni. U tablici 2.3 prikazan je udio visoko obrazovanih u zaposlenima prema spolu u nekim skupinama djelatnosti u 1998. i 2004. godini, te njegova promjena tijekom promatranog razdoblja. Udio visoko obrazovanih u ukupnom broju zaposlenih muπkaraca u 2004. godini kretao se od 8,3 posto u graappleevinarstvu do 76,3 posto u obrazovanju, dok se udio visoko obrazovanih u ukupnom broju æena kretao od 8,6 posto u ugostiteljstvu do 71,5 posto takoappleer u obrazovanju. U usporedbi s 1998. godinom, udio visoko obrazovanih u zaposlenih muπkaraca najviπe se poveêao u sektoru fi nancijskog posredovanja (7 postotnih bodova) i u sektoru prijevoza, skladiπtenja i veza (3,2 postotna boda), dok se spomenuti udio u zaposlenih æena najviπe poveêao takoappleer u sektoru fi nancijskog posredovanja (7,2 postotna boda) i sektoru prijevoza, skladiπtenja i veza (6,1 postotni bod), te u sektoru poslovanja nekretninama, iznajmljivanja i poslovnih usluga (5 postotnih bodova). 17

Tablica 2.3 Udio visoko obrazovanih u zaposlenima prema djelatnosti Udio visoko obrazovanih (%) Skupina djelatnosti Muπkarci Æene 1998. 2004. Razlika 1998. 2004. Razlika Poljoprivreda 12,7 13,8 1,2 14,0 17,7 3,7 PreraappleivaËka industrija 11,6 12,7 1,1 9,1 12,2 3,2 Opskrba elek. energ. i vodom 13,4 14,5 1,1 20,3 24,3 4,0 Graappleevinarstvo 7,9 8,3 0,4 19,5 22,5 3,0 Trgovina 15,5 14,4-1,1 11,4 12,9 1,5 Hoteli i restorani 10,5 11,6 1,1 6,5 8,6 2,1 Prijevoz, skladiπtenje i veze 11,1 14,3 3,2 17,0 23,2 6,1 Financijsko posredovanje 41,2 48,1 7,0 26,5 33,7 7,2 Poslovanje nekretninama i dr. 34,2 33,5-0,7 30,7 35,6 5,0 Obrazovanje 75,6 76,3 0,8 67,1 71,5 4,4 Zdravstvo i socijalna skrb 44,2 46,1 1,8 27,2 27,9 0,6 Ostale usluæne djelatnosti 21,6 21,9 0,3 26,5 29,2 2,8 Izvor: DZS; autorovi izraëuni. Ribarstvo i rudarstvo nisu prikazani zbog malog broja zaposlenih, a javna uprava, obrana i obvezno socijalno osiguranje nisu prikazani zbog nepotpunih podataka za 1998. godinu. 2.4 Sastav zaposlenosti po spolu i obrazovnoj razini, prema podacima ankete radne snage Na slici 2.4 prikazan je udio visoko obrazovanih u ukupnom broju zaposlenih prema spolu u prvoj polovici 1998. i 2004. godine, prema podacima dobivenim anketom radne snage. Udio visoko obrazovanih u ukupnom broju zaposlenih muπkaraca u obje godine bio je manji od udjela visoko obrazovanih u ukupnom broju zaposlenih æena. toviπe, udio visoko obrazovanih zaposlenih muπkaraca smanjio se s 18,1 posto u 1998. na 16,3 posto u 2004. godini, dok se udio visoko obrazovanih æena poveêao s 19,4 posto na 23,1 posto. Slika 2.4 Udio visoko obrazovanih u zaposlenosti Izvor: DZS. 18

3. Stanovniπtvo i zaposlenost prema obrazovanosti i regiji 3.1 Sastav stanovniπtva po æupanijama prema zaposlenosti, obrazovnoj razini i spolu U tablici 3.1 prikazan je udio zaposlenih u stanovniπtvu radne dobi (tj. starom 15 i viπe godina) prema spolu i po æupanijama u vrijeme popisa stanovniπtva 2001. godine. U tablici je takoappleer prikazan udio individualnih poljoprivrednika i pomaæuêih Ëlanova obitelji na poljoprivrednom gospodarstvu, te udio visoko obrazovanih, tj. osoba koje su zavrπile viπu ili visoku πkolu. Æupanija Zaposleni Udio u stanovniπtvu (%) Indiv. poljop. i pomaæuêi Visoko obrazovani M Æ M Æ M Æ ZagrebaËka 54,6 39,6 5,7 5,0 8,1 7,6 Krapinsko-zagorska 56,1 46,0 9,6 14,8 6,0 5,6 SisaËko-moslavaËka 46,6 27,6 5,1 2,9 7,8 7,4 KarlovaËka 47,4 31,9 4,8 3,5 9,2 8,1 Varaædinska 51,6 38,3 5,3 4,6 8,9 7,9 KoprivniËko-kriæevaËka 56,9 37,0 15,5 10,5 7,7 6,3 Bjelovarsko-bilogorska 57,8 40,6 17,9 15,5 7,1 6,1 Primorsko-goranska 49,8 37,2 0,3 0,1 16,3 14,1 LiËko-senjska 44,2 26,1 4,0 2,5 7,1 7,1 VirovitiËko-podravska 52,9 30,0 11,3 6,7 6,7 4,9 Poæeπko-slavonska 50,1 32,3 7,6 5,6 7,6 6,0 Brodsko-posavska 48,5 27,7 6,4 4,8 7,7 6,2 Zadarska 44,0 27,5 1,6 0,6 12,0 9,4 OsjeËko-baranjska 48,9 29,1 4,6 2,2 9,7 8,7 ibensko-kninska 39,5 27,0 1,2 1,3 10,6 8,4 Vukovarsko-srijemska 48,4 26,3 7,7 2,8 7,4 5,9 Splitsko-dalmatinska 44,4 32,0 1,2 0,7 14,4 12,6 Istarska 52,7 39,1 1,6 0,5 13,0 12,1 DubrovaËko-neretvan. 47,0 33,0 3,1 1,3 15,9 12,1 Meappleimurska 61,1 50,9 10,8 14,7 6,4 6,7 Grad Zagreb 49,8 41,2 0,4 0,3 24,1 21,1 Izvor: DZS, Popis stanovniπtva 2001.; autorovi izraëuni. Tablica 3.1 Sastav stanovništva prema zaposlenosti i obrazovanosti BuduÊi da je rijeë o podacima iz 2001. godine, njihove konkretne vrijednosti vjerojatno ne pokazuju aktualno stanje. Stoga relativni poloæaj pojedinih æupanija na ljestvici vrijednosti navedenih pokazatelja ovdje nije osobito zanim ljiv. Meappleutim, odnosi izmeappleu spomenutih pokazatelja mogu ukazivati na strukturne veze koje vrijede tijekom duljih vremenskih razdoblja. Stoga je u nastavku pozornost posveêena odnosima izmeappleu navedenih pokazatelja. Osobito su zanimljive sliënosti i razlike izmeappleu spolova u zaposlenosti, te povezanost obrazovanja i spomenutih razlika. 19

Slika 3.1.1 Udio zaposlenih u muškom i ženskom stanovništvu Izvor: tablica 3.1. Na slici 3.1.1 prikazan je odnos izmeappleu udjela zaposlenih u muπkom i æenskom stanovniπtvu. UoËljivo je da je veza vrlo Ëvrsta - koefi cijent korelacije iznosi viπe od 0,8. Povezanost izmeappleu udjela zaposlenih u muπkaraca i æena postaje joπ ËvrπÊa ako se iz ukupnog broja zaposlenih izdvoje individualni poljoprivrednici i pomaæuêi Ëlanovi obitelji. Tada koefi cijent korelacije raste na 0,92. Drugim rijeëima, razlike u zaposlenosti izmeappleu spolova u znaëajnoj mjeri proizlaze iz razlika u relativnoj brojnosti individualnih poljoprivrednika i pomaæuêih Ëlanova obitelji. Ako se, dakle, promatra zaposlenost izvan individualne odnosno obiteljske poljoprivrede, sliënost izmeappleu muπkaraca i æena u stopi zaposlenosti na regionalnom træiπtu rada veoma je velika, kao πto je to vidljivo na slici 3.1.2. Slika 3.1.2 Udio nepolj. zaposlenih u muškom i ženskom stanovništvu Izvor: tablica 3.1. 20 UnatoË postojanju velike sliënosti u udjelu zaposlenih, u nekim je æupanijama udio zaposlenih u æenskom stanovniπtvu veêi nego πto bi se to moglo oëekivati na temelju visine udjela zaposlenih u muπkom stanovniπtvu (npr. u Gradu Zagrebu), dok je u nekim æupanijama znatno manji (npr. u VirovitiËkopodravskoj i Brodsko-posavskoj æupaniji).»imbenik koji u znaëajnoj mjeri objaπnjava preostale razlike u opsegu nepoljoprivredne zaposlenosti izmeappleu muπkaraca i æena je udio visoko obrazovanih u stanovniπtvu opêenito odnosno u æenskom stanovniπtvu posebno. Na slici 3.1.3 prikazan je odnos izmeappleu razlike u opsegu nepoljoprivredne zaposlenosti meappleu spolovima s jedne strane, te udjela visoko obrazovanih u æenskom stanovniπtvu s druge strane.

UoËljiva je jasna negativna povezanost - πto je veêi udio visoko obrazovanih æena, to je manja razlika u zaposlenosti izmeappleu muπkaraca i æena. Tako je razmjerno mala razlika izmeappleu spolova u zaposlenosti u Gradu Zagrebu u povezana s visokim udjelom obrazovanih æena, dok je velika razlika izmeappleu spolova u VirovitiËko-podravskoj i Brodsko-posavskoj æupaniji povezana s malim udjelom obrazovanih æena. Koefi cijent korelacije izmeappleu logaritama vrijednosti spomenutih varijabli iznosi -0,83. Navedeni nalaz stoji u skladu s prevladavajuêom ekonomskom teorijom prema kojoj obrazovanje puno jaëe utjeëe na participaciju æena u radnoj snazi nego na participaciju muπkaraca. Slika 3.1.3 Udio visoko obrazovanih žena i razlika u zaposlenosti izmeappleu spolova Izvor: tablica 3.1. 3.2 Sastav stanovniπtva u nekim gradovima prema zaposlenosti, obrazovnoj razini i spolu Postoji teorijska moguênost da je veza izmeappleu obrazovanosti i zaposlenosti æena zapravo samo odraz utjecaja urbaniziranosti stanovniπtva i na obrazovanost æena i na njihovu zaposlenost. Zato je poæeljno odnos izmeappleu obrazovanosti æe na i razlike u zaposlenosti izmeappleu spolova analizirati na temelju podataka o stanovniπtvu u gradovima. Takoappleer je poæeljno spomenuti odnos analizirati Udio u stanovniπtvu 30-49 (%) Grad Zaposleni Visoko obrazovani Muπkarci Æene Muπkarci Æene Dubrovnik 77,1 71,9 26,9 24,1 Karlovac 76,6 68,3 18,0 18,9 Osijek 73,3 67,0 20,0 22,7 Pula 81,2 72,4 20,4 25,7 Rijeka 78,9 71,0 23,8 26,7 Sisak 76,5 61,1 13,7 18,0 Slavonski Brod 69,3 51,7 15,7 15,7 Split 72,8 63,0 26,2 27,5 Varaædin 78,6 76,9 24,5 27,0 Vinkovci 74,5 58,2 17,8 15,8 Zadar 74,1 62,2 23,3 22,7 Zagreb 80,0 76,7 28,9 30,5 Izvor: DZS, Popis stanovniπtva 2001.; autorovi izraëuni. Tablica 3.2 Udio zaposlenih i visoko obrazovanih u stanovništvu 21

na temelju podataka o stanovniπtvu koje je izaπlo iz obrazovne dobi. Stoga je u tablici 3.2 prikazan udio zaposlenih i visoko obrazovanih u stanovniπtvu u do bi od 30 do 49 godina u 12 gradova u vrijeme popisa stanovniπtva 2001. godine. Korelacija izmeappleu udjela zaposlenih u muπkom stanovniπtvu i udjela zaposlenih u æenskom stanovniπtvu iznosi 0,85. Meappleutim, postoje i znaëajne razlike u relativnom opsegu zaposlenosti izmeappleu muπkaraca i æena. NajveÊa razlika u zaposlenosti izmeappleu muπkaraca i æena zabiljeæena je u Slavonskom Brodu, Vinkovcima i Sisku, a najmanja u Varaædinu i Zagrebu. Kao i u prethodnom sluëaju, postoji vrlo Ëvrsta negativna veza izmeappleu spomenute razlike u zaposlenosti i udjela visoko obrazovanih u æenskom stanovniπtvu. Koefi cijent korelacije iznosi -0,81. Slika 3.2 Udio visoko obrazovanih žena i razlika izmeappleu spolova u zaposlenosti Izvor: tablica 3.2. Podaci o stanovniπtvu u gradovima potvrappleuju, dakle, da je manja razlika u zapos lenosti izmeappleu muπkaraca i æena povezana s veêim udjelom obrazovanih æena. BuduÊi da je udio visoko obrazovanih u æena Ëvrsto povezan s udjelom visoko obrazovanih u muπkaraca (korelacija iznosi 0,87), navedeni nalazi stoje u skladu s teorijskom pretpostavkom da obrazovanje viπe utjeëe na zaposlenost æena, nego na zaposlenost muπkaraca. 3.3 Sastav zaposlenosti u pravnim osobama prema obrazovnoj razini i spolu U tablici 3.3 prikazan je udio visoko obrazovanih u ukupnom broju zaposlenih muπkaraca i æena u pravnim osobama krajem treêeg mjeseca 2004. godine. NajveÊi udio visoko obrazovanih u ukupnom broju zaposlenih muπkaraca zabiljeæen je u Gradu Zagrebu, te u Splitsko-dalmatinskoj, DubrovaËkoneretvanskoj i Zadarskoj æupaniji. U istim je æupanijama zabiljeæen i najveêi udio visoko obrazovanih u ukupnom broju zaposlenih æena. Najmanji udio u muπkaraca imale su LiËko-senjska i Meappleimurska æupanija, a u æena Meappleimurska, Varaædinska i Krapinsko-zagorska. U svim je æupanijama spomenuti udio bio veêi u æena nego u muπkaraca. Razlika izmeappleu spolova, izraæena u postotnim bodovima, bila je najveêa u LiËko-senjskoj i Vukovarsko-srijemskoj æupaniji, a najmanja u Varaædinskoj i Krapinsko-zagorskoj æupaniji. 22 Potrebno je napomenuti da izmeappleu udjela visoko obrazovanih u ukupnom broju zaposlenih æena i udjela æena u ukupnom broju zaposlenih u pravnim osobama nema statistiëke veze. Stoga se udio visoko obrazovanih meappleu zaposlenim æenama ne moæe objasniti manjim udjelom æena u zaposlenosti.

Æupanija Udio visoko obrazovanih (%) Muπkarci Æene M - Æ ZagrebaËka 13,5 25,6-12,1 Krapinsko-zagorska 14,1 19,5-5,3 SisaËko-moslavaËka 13,5 26,1-12,6 KarlovaËka 15,7 26,0-10,3 Varaædinska 14,2 19,5-5,3 KoprivniËko-kriæevaËka 15,8 24,0-8,2 Bjelovarsko-bilogorska 13,6 22,2-8,6 Primorsko-goranska 19,6 28,3-8,7 LiËko-senjska 11,2 25,5-14,3 VirovitiËko-podravska 14,4 21,9-7,5 Poæeπko-slavonska 14,6 22,7-8,1 Brodsko-posavska 15,8 28,7-12,9 Zadarska 20,0 29,5-9,5 OsjeËko-baranjska 16,5 27,1-10,6 ibensko-kninska 17,8 27,3-9,5 Vukovarsko-srijemska 15,4 28,4-13,0 Splitsko-dalmatinska 20,7 30,2-9,5 Istarska 16,9 26,4-9,5 DubrovaËko-neretvanska 20,1 28,8-8,7 Meappleimurska 12,1 19,5-7,4 Grad Zagreb 27,0 33,9-6,9 Izvor: DZS; autorovi izraëuni. Tablica 3.3 Udio visoko obrazovanih u zaposlenima po županijama 3.4 Dodatak: Sastav radno sposobnog stanovniπtva prema zaposlenosti i obrazovnoj razini po spolu i æupanijama Dodatnu provjeru povezanosti izmeappleu udjela visoko obrazovanih u stanovniπtvu i stope zaposlenosti omoguêuju podaci dobiveni popisom stanovniπtva u 2001. godini koji se odnose na radno sposobno stanovniπtvo. Radno sposobno stanovniπtvo ne ukljuëuje osobe u institucionalnim kuêanstvima, osobe nesposobne za rad, osobe koje su prekinule rad radi sluæenja vojnog roka ili kazne zatvora, te osobe koje rade u inozemstvu kod stranog poslodavca ili samostalno i Ëlanove njihovih obitelji. Podaci o radno sposobnom stanovniπtvu objavljeni su tako da omoguêuju da se ustanovi stopa zaposlenosti prema obrazovnoj razini po æupanijama. Objavljeni podaci, meappleutim, ne omoguêuju razlikovanje zaposlenih prema vrsti zaposlenosti. U tablici 3.4 prikazani su podaci o stopi zaposlenosti radno sposobnog stanovniπtva muπkog i æenskog spola, ukupno i prema razini obrazovanosti, te udio visoko obrazovanih u spomenutom stanovniπtvu, po æupanijama. Poredak æupanija isti je kao i u prethodnim tablicama. Vrijednost pokazatelja za pojedine æupanije ovdje nije osobito zanimljiva jer nije rijeë o aktualnim podacima. Puno je zanimljiviji njihov meappleusobni odnos. Tako je, primjerice, u svim æupanija udio zaposlenih u stanovniπtvu s visokom πkolom veêi od udjela zaposlenih u stanovniπtvu sa srednjom πkolom. Osim toga, ta razlika u svim je æupanijama veêa u æena nego u muπkaraca. Nadalje, udio zaposlenih u æenskom stanovniπtvu sa srednjom πkolom u svim je æupanijama manji nego udio zaposlenih u muπkom stanovniπtvu iste razine obrazovanosti. Meappleutim, udio zaposlenih u æenskom stanovniπtvu s visokom πkolom u svim je æupanijama veêi nego udio zaposlenih u muπkom stanovniπtvu iste razine obrazovanosti. 23

Ta razlika moæe proizlaziti iz obveze sluæenja vojnoga roka i drugih razlika izmeappleu spolova. UnatoË, dakle, velikim druπtvenim i gospodarskim razlikama izmeappleu æupanija, osnovni odnosi izmeappleu zaposlenosti, spola i obrazovanosti imaju isti smjer u svim æupanijama. Tablica 3.4 Udio zaposlenih u stanovništvu prema obrazovanosti i udio visoko obrazovanih Udio zaposlenih u stanovniπtvu (%) Udio visoko Æup. Ukupno S visokom πk. Sa srednjom πk. obrazovanih (%) M Æ M Æ M Æ M Æ 1. 59,2 44,9 75,4 78,5 66,0 59,3 8,5 7,9 2. 64,7 57,4 79,3 83,0 71,5 68,1 6,2 5,8 3. 49,6 30,6 67,2 72,4 57,7 46,9 8,1 7,5 4. 50,7 35,7 67,2 73,5 58,2 49,7 9,5 8,2 5. 55,8 43,6 73,8 78,6 63,9 59,0 9,2 8,2 6. 62,0 44,2 76,5 80,5 65,4 58,4 8,0 6,7 7. 64,4 49,6 73,8 79,7 67,8 59,1 7,4 6,3 8. 50,9 39,4 63,9 70,9 57,0 49,8 16,1 14,1 9. 46,3 27,6 69,5 72,4 58,5 47,7 7,2 7,1 10. 58,1 35,6 75,3 80,7 64,8 53,8 7,0 5,0 11. 55,1 37,4 76,9 80,1 63,2 55,0 8,0 6,3 12. 53,1 34,2 72,5 76,2 58,3 45,3 8,1 6,4 13. 46,1 29,5 64,5 70,4 53,6 42,7 12,1 9,5 14. 51,8 32,1 72,7 75,5 58,4 46,6 10,0 8,8 15. 43,5 31,2 63,3 70,8 50,5 44,0 10,7 8,3 16. 52,4 31,1 71,4 75,0 57,7 43,2 7,8 6,1 17. 47,0 35,5 64,4 68,0 52,0 43,3 14,6 12,7 18. 53,9 40,6 67,7 74,8 62,6 55,0 13,1 12,1 19. 50,2 36,2 66,1 69,6 55,6 45,7 15,4 12,1 20. 66,2 59,0 82,1 84,7 74,0 70,8 6,9 7,0 21. 52,0 43,2 68,6 70,7 53,9 48,9 24,4 21,3 Izvor: DZS, Popis stanovniπtva 2001.; autorovi izraëuni. Naposljetku, nalaz da je visoko obrazovanje Ëimbenik koji snaænije djeluje na zaposlenost æena (Æ) nego muπkaraca (M) moæe se provjeriti i regresijskom analizom odnosa izmeappleu udjela zaposlenih (ZAP) u ukupnom stanovniπtvu (ST) s jedne strane, te udjela zaposlenih u stanovniπtvu sa srednjom πkolom (SRED) i udjela visoko obrazovanih (V VS) u stanovniπtvu, uz kontrolu udjela zaposlenih u individualnoj i obiteljskoj poljoprivredi (POLJ) u stanovniπtvu (taj podatak preuzet je iz druge tablice): M: ZAP/ST = -6,3 + 0,86 (ZAP/ST) SRED + 0,48 V VS/ST + 0,53 POLJ/ST (13,2) (5,8) (5,8) Æ: ZAP/ST = -9,5 + 0,68 (ZAP/ST) SRED + 0,99 V VS/ST + 0,85 POLJ/ST (6,6) (6,4) (4,4) U æena je udio visoko obrazovanih veêi, primjerice, za deset postotnih bodova povezan s udjelom zaposlenih u ukupnom stanovniπtvu veêim za takoappleer deset postotnih bodova, dok je u muπkaraca povezan s udjelom zaposlenih veêim za samo pet postotnih bodova. Premda i u ovom sluëaju statistiëka povezanost ne mora biti odraz uzroëno-posljediëne veze, dobiveni rezultati govore u prilog pretpostavci da visoko obrazovanje snaænije djeluje na zaposlenost æena nego muπkaraca. 24

4. Relativna nezaposlenost prema struënoj spremi po æupanijama 4.1 Omjer nezaposlenih i zaposlenih, te njihov sastav prema struënoj spremi, ukupno i po spolu U tablici 4.1.1 prikazan je omjer broja nezaposlenih registriranih krajem 2003. godine na evidenciji Hrvatskog zavoda za zapoπljavanje i broja zaposlenih u pravnim osobama krajem treêeg mjeseca 2004. godine. Takoappleer je prikazan omjer nezaposlenih i zaposlenih s viπom ili visokom struënom spremom, te udio njihovog zbroja u ukupnom zbroju nezaposlenih i zaposlenih. Zbog umanjene aktualnosti podataka, te zbog nepotpunog podudaranja datuma promatranog broja zaposlenih i nezaposlenih, vrijednosti navedenih varijabli nisu osobito zanimljive kao pokazatelji aktualnog stanja ili relativnog poloæaja pojedinih æupanija. Nasuprot tome, njihova meappleusobna povezanost moæe upuêivati na dugoroëne strukturne veze. Æupanija Omjer (%) Nezaposleni / zaposleni (V S+VSS) / Ukupno V S i VSS Ukupno ZagrebaËka 26,3 7,6 15,5 Krapinsko-zagorska 22,4 3,4 14,3 SisaËko-moslavaËka 54,6 10,9 13,3 KarlovaËka 49,1 8,6 14,7 Varaædinska 24,7 6,4 14,2 KoprivniËko-kriæevaËka 30,3 4,4 15,5 Bjelovarsko-bilogorska 47,7 7,6 12,6 Primorsko-goranska 21,6 10,4 21,4 LiËko-senjska 27,3 6,9 13,5 VirovitiËko-podravska 65,3 8,3 11,4 Poæeπko-slavonska 34,3 6,0 14,2 Brodsko-posavska 60,7 8,3 13,8 Zadarska 42,9 11,4 18,8 OsjeËko-baranjska 46,6 9,5 15,7 ibensko-kninska 61,2 14,6 15,6 Vukovarsko-srijemska 72,4 8,9 12,9 Splitsko-dalmatinska 43,5 18,3 20,5 Istarska 11,6 4,7 19,9 DubrovaËko-neretvanska 33,6 15,3 20,6 Meappleimurska 28,4 6,2 12,8 Grad Zagreb 13,1 5,7 28,3 Izvor: DZS; HZZ; autorovi izraëuni. Tablica 4.1.1 Omjer nezaposlenih i zaposlenih te udio VŠS-a i VSS-a Izmeappleu omjera ukupnog broja nezaposlenih i zaposlenih s jedne strane, te omjera nezaposlenih i zaposlenih s viπom ili visokom struënom spremom nema Ëvrste veze, kao πto je to vidljivo na slici 4.1.1. Koefi cijent korelacije iznosi samo 0,42. Drugim rijeëima, omjer nezaposlenosti visoko obrazovanih osoba, promatran po æupanijama, nije povezan s omjerom ukupne nezaposlenosti. U nekim je æupanijama omjer nezaposlenosti visoko obrazovanih puno veêi nego πto bi se to moglo oëekivati s obzirom na omjer ukupne nezaposlenosti, npr. 25

u Splitsko-dalmatinskoj i DubrovaËko-neretvanskoj æupaniji, dok je u nekim æupanijama znatno manji, npr. u Vukovarsko-srijemskoj, VirovitiËko-podravskoj i Brodsko-posavskoj æupaniji. BrojËano izraæeno, u Splitsko-dalmatinskoj æupaniji, primjerice, odnos omjera nezaposlenosti visoko obrazovanih osoba (18,3 posto) i omjera ukupne nezaposlenosti (43,5 posto) iznosi 42 posto, dok u Vukovarsko-srijemskoj æupaniji taj pokazatelj iznosi samo 12,3 posto. Slika 4.1.1 Omjer nezaposlenih i zaposlenih, ukupno, te VŠS-a i VSS-a Izvor: tablica 4.1.1.»imbenik koji u velikoj mjeri objaπnjava odnos nezaposlenosti visoko obrazovanih osoba i ukupne nezaposlenosti jest udio visoko obrazovanih u zbroju nezaposlenih i zaposlenih. Kao πto je to vidljivo na slici 4.1.2, veêi udio visoko obrazovanih u zbroju zaposlenih i nezaposlenih pozitivno je povezan s odnosom nezaposlenosti visoko obrazovanih i ukupne nezaposlenosti. Jednostavnije reëeno, πto je veêi udio visoko obrazovanih, to je veêa i njihova relativna nezaposlenost. Slika 4.1.2 Udio VŠS-a i VSS-a, te njihova relativna nezaposlenost Izvor: tablica 4.1.1. 26 Prethodna slika objaπnjava i relativno nisku nezaposlenost visoko obrazovanih, s obzirom na ukupnu nezaposlenost, u VirovitiËko-podravskoj, Vukovarskosrijemskoj i Brodsko-posavskoj æupaniji. Naime, u sve tri navedene æupanije udio visoko obrazovanih je razmjerno nizak. Nasuprot tome, relativno visoku nezaposlenost visoko obrazovanih u Splitsko-dalmatinskoj i DubrovaËkoneretvanskoj æupaniji objaπnjava njihov visok udio u ukupnom zbroju zaposlenih i nezaposlenih. Od navedenog odnosa, meappleutim, znaëajno odstupa Grad Zagreb u kojem je relativni opseg nezaposlenosti visoko obrazovanih znatno

manji nego πto bi se to moglo oëekivati na temelju njihovog udjela koji je najveêi u zemlji. Razlog odstupanju Grada Zagreba vjerojatno je njegov poloæaj glavnoga grada i sjediπta brojnih tvrtki, organizacija i ustanova koji je poloæaj izvor poveêane potraænje za visoko obrazovanim radnicima. Ako se, dakle, uzme u obzir udio visoko obrazovanih (V VS) u zbroju nezaposlenih i zaposlenih (NEZ+ZAP), te spomenuto odstupanje Grada Zagreba kao glavnoga grada i gospodarskog srediπta (ZG), onda se koefi cijent korelacije izmeappleu omjera nezaposlenih i zaposlenih (NEZ/ZAP) s viπom ili visokom struënom spremom i omjera ukupnog broja nezaposlenih i zaposlenih penje s 0,42 na 0,84: (NZ/ZAP) V VS = -13,9 + 0,169 NZ/ZAP + 1,02 V VS/(NZ+ZAP) - 11,6 ZG (5,1) (5,5) (3,7) N = 21 R 2 = 0,707 R = 0,841 U tablici 4.1.2 prikazan je omjer broja nezaposlenih muπkaraca registriranih krajem 2003. godine na evidenciji Hrvatskog zavoda za zapoπljavanje i broja muπkaraca zaposlenih u pravnim osobama krajem treêeg mjeseca 2004. godine prema razini struëne spreme. VeÊa razina struëne spreme obiëno je povezana s niæim omjerom nezaposlenih i zaposlenih. Izuzetak je viπa struëna sprema u koje je spomenuti omjer nerijetko veêi od omjera u srednje struëne spreme. Jedan od razloga tome moæe biti netoëno ili neusklaappleeno klasifi ciranje osoba. Æupanija Omjer nezaposlenih i zaposlenih u pravnim osobama (%) V S S V S S S S KV, VKV PKV, NSS, NKV ZagrebaËka 5,4 6,8 7,8 24,7 32,5 Krapinsko-zagorska 2,5 4,0 6,2 31,3 46,5 SisaËko-moslavaËka 6,2 14,0 14,5 45,1 104,9 KarlovaËka 5,7 10,8 11,7 50,7 78,0 Varaædinska 3,7 9,1 8,0 33,7 40,8 KoprivniËko-kriæevaËka 2,4 7,9 7,6 40,0 54,4 Bjelovarsko-bilogorska 5,5 14,0 11,7 62,9 89,5 Primorsko-goranska 6,7 10,1 7,8 22,8 27,8 LiËko-senjska 2,8 7,1 5,2 30,6 57,5 VirovitiËko-podravska 4,9 12,7 17,5 79,7 109,4 Poæeπko-slavonska 3,4 7,3 7,9 40,5 53,2 Brodsko-posavska 6,2 10,8 14,9 59,8 89,3 Zadarska 6,1 13,4 10,0 57,7 75,9 OsjeËko-baranjska 6,9 12,2 14,4 64,5 69,6 ibensko-kninska 8,9 22,4 16,8 79,6 107,3 Vukovarsko-srijemska 5,5 14,9 21,3 80,5 109,1 Splitsko-dalmatinska 11,6 21,9 15,8 52,4 45,6 Istarska 3,1 5,8 3,4 11,7 13,3 DubrovaËko-neretvanska 11,0 20,9 14,1 39,9 37,0 Meappleimurska 3,6 7,2 7,5 20,8 59,6 Grad Zagreb 3,9 7,6 6,4 19,2 24,5 Izvor: DZS; HZZ; autorovi izraëuni. Tablica 4.1.2 Omjer nezaposlenih i zaposlenih muškaraca prema struënoj spremi 27

Izmeappleu omjera nezaposlenih i zaposlenih muπkaraca sa srednjom struënom spremom s jedne strane, te omjera nezaposlenih i zaposlenih muπkaraca s visokom struënom spremom postoji neslaba statistiëka veza unatoë spomenutim nedostacima i nepodudaranjima - koeficijent korelacije iznosi 0,63. ZnaËajna su, meappleutim, i odstupanja od navedene veze, kao πto je to vidljivo na slici 4.1.3. Primjerice, u DubrovaËko-neretvanskoj i Splitsko-dalmatinskoj æupaniji omjer nezaposlenih i zaposlenih muπkaraca s visokom struënom spremom veêi je nego πto bi se to moglo oëekivati na temelju visine omjera nezaposlenih i zaposlenih muπkaraca sa srednjom struënom spremom, dok je u Vukovarsko-srijemskoj i VirovitiËko-podravskoj æupaniji obrnut sluëaj. Kao i u sluëaju ukupne nezaposlenosti, razlog tome vjerojatno je relativna brojnost muπke radne snage s visokom struënom spremom naspram muπkoj radnoj snazi sa srednjom struënom spremom. Naime, u DubrovaËko-neretvanskoj i Splitsko-dalmatinskoj æupaniji relativna brojnost radne snage s visokom struënom spremom, naspram radnoj snazi sa srednjom struënom spremom, razmjerno je velika (omjer iznosi 31,8 i 35,4 posto, istim redom), dok je u Vukovarsko-srijemskoj i VirovitiËko-podravskoj æupaniji razmjerno mala (22,4 i 20,5 posto). Drugim rijeëima, relativnu nezaposlenost muπkaraca s visokom struënom spremom vjerojatno poveêava njihova relativna brojnost. Slika 4.1.3 Omjer nezaposlenih i zaposlenih muškaraca sa SSS i VSS Izvor: tablica 4.1.2. U tablici 4.1.3 prikazan je omjer broja nezaposlenih i zaposlenih æena prema razini struëne spreme. Konkretne vrijednosti navedenih pokazatelja za pojedine æupanije treba uzimati sa zadrπkom zbog moguêeg pogreπnog ili neusklaappleenog klasificiranja, osobito u skupini VKV, KV, PKV i NKV radnika. Osim toga, te vrijednosti ovdje nisu osobito zanimljive, veê je zanimljiviji njihov meappleusobni odnos. Tako je, primjerice, veza izmeappleu omjera nezaposlenih i zaposlenih æena sa srednjom struënom spremom, te omjera nezaposlenih i zaposlenih æena s visokom struënom spremom vrlo slaba - koeficijent korelacije iznosi samo 0,43. SliËno kao i u sluëaju muπkaraca, u Brodsko-posavskoj i Vukovarskosrijemskoj æupaniji nezaposlenost æena s visokom struënom spremom znatno je manja nego πto bi se to moglo oëekivati na temelju nezaposlenosti æena sa srednjom struënom spremom, dok je u Splitsko-dalmatinskoj æupaniji znatno veêa. Spomenuta odstupanja u velikoj mjeri objaπnjava relativna brojnost æena s visokom struënom spremom. 28

Æupanija Omjer nezaposlenih i zaposlenih u pravnim osobama (%) V S S V S S S S KV, VKV PKV, NSS, NKV ZagrebaËka 7,7 11,0 25,6 123,3 85,5 Krapinsko-zagorska 2,3 5,0 12,4 66,9 46,5 SisaËko-moslavaËka 9,0 17,1 35,9 192,9 222,0 KarlovaËka 4,9 15,5 34,5 171,6 189,1 Varaædinska 4,5 9,3 17,1 58,4 47,8 KoprivniËko-kriæevaËka 2,5 6,8 15,5 149,3 78,4 Bjelovarsko-bilogorska 3,3 11,1 29,9 191,4 120,4 Primorsko-goranska 10,8 15,5 22,4 76,6 57,0 LiËko-senjska 5,9 11,8 29,5 127,2 124,1 VirovitiËko-podravska 6,3 12,2 38,5 285,3 205,1 Poæeπko-slavonska 5,4 9,2 25,3 145,7 92,1 Brodsko-posavska 6,0 12,1 48,7 364,1 277,4 Zadarska 12,1 17,3 31,9 311,5 139,4 OsjeËko-baranjska 8,6 13,1 35,1 261,6 149,7 ibensko-kninska 12,5 19,6 40,4 291,5 225,4 Vukovarsko-srijemska 6,3 11,8 56,6 352,2 255,9 Splitsko-dalmatinska 17,9 26,0 42,2 210,2 97,4 Istarska 4,7 5,6 9,1 49,3 32,7 DubrovaËko-neretvanska 13,3 19,3 30,4 116,2 94,8 Meappleimurska 4,1 10,2 20,0 75,3 60,1 Grad Zagreb 6,0 8,2 13,2 52,0 34,8 Izvor: DZS; HZZ; a. Tablica 4.1.3 Omjer nezaposlenih i zaposlenih žena prema struënoj spremi Slika 4.1.4 Omjer nezaposlenih i zaposlenih žena sa SSS i VSS Izvor: tablica 4.1.3. 29

4.2 Dodatak: ProsjeËna plaêa, stopa nezaposlenosti i udio visoko obrazovanih prema spolu i po æupanijama U tablici 4.2 prikazana je prosjeëna bruto plaêa isplaêena u pravnim osobama, te stopa nezaposlenosti i udio visoko obrazovanih (V S i VSS) u zaposlenima u pravnim osobama prema spolu i po æupanijama. ProsjeËna bruto plaêa odnosi se na prosjek mjeseënih podataka u 2003. godini, a stopa nezaposlenosti i udio visoko obrazovanih na treêi mjesec 2004. godine. Stopa nezaposlenosti izraëunata je na temelju broja nezaposlenih registriranih na evidenciji Hrvatskog zavoda za zapoπljavanje krajem treêeg mjeseca 2004. godine, na temelju broja zaposlenih u pravnim osobama krajem istog mjeseca, te na temelju prosjeënog broja zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama u 2003. godini. Broj individualnih poljoprivrednika, dakle, nije ukljuëen. Tablica 4.2 ProsjeËna plaêa, stopa nezaposlenosti i udio V S-a i VSS-a u zaposlenosti ProsjeËna plaêa (kn) Stopa nezap. (%) Udio V S i VSS (%) Æupanija Muπkarci Æene Muπkarci Æene Muπkarci Æene ZagrebaËka 5492 5006 11,7 23,2 13,5 25,6 Krapinsko-zagorska 5106 4218 12,6 16,5 14,1 19,5 SisaËko-moslavaËka 5354 4840 25,7 37,6 13,5 26,1 KarlovaËka 5306 4844 21,5 34,1 15,7 26,0 Varaædinska 5035 4224 14,5 18,7 14,2 19,5 KoprivniËko-kriæevaËka 5316 4894 18,3 24,1 15,8 24,0 Bjelovarsko-bilogorska 4932 4486 25,4 31,7 13,6 22,2 Primorsko-goranska 5933 5192 10,5 19,4 19,6 28,3 LiËko-senjska 6252 4848 13,9 27,3 11,2 25,5 VirovitiËko-podravska 4797 4536 29,2 40,7 14,4 21,9 Poæeπko-slavonska 4987 4448 18,5 27,5 14,6 22,7 Brodsko-posavska 4889 4805 24,8 39,7 15,8 28,7 Zadarska 5718 5088 18,5 30,7 20,0 29,5 OsjeËko-baranjska 5006 4708 24,0 34,5 16,5 27,1 ibensko-kninska 5454 4864 26,8 37,6 17,8 27,3 Vukovarsko-srijemska 5060 4678 30,5 42,7 15,4 28,4 Splitsko-dalmatinska 5684 4894 19,1 31,0 20,7 30,2 Istarska 6030 5132 5,9 12,6 16,9 26,4 DubrovaËko-neretvanska 5517 4978 17,3 26,8 20,1 28,8 Meappleimurska 4678 4058 15,0 22,5 12,1 19,5 Grad Zagreb 7099 6262 8,2 11,7 27,0 33,9 Izvor: DZS; a. 30 Kao i u prethodnim sluëajevima, konkretne vrijednosti pokazatelja za pojedine æupanije i njihov relativan poloæaj ovdje nisu od osobitog interesa. Puno je zanimljivija meappleusobna povezanost vrijednosti pokazatelja koja moæe ukazivati na strukturne odnose. Jedan od takvih odnosa moæe biti odnos izmeappleu nezaposlenosti i prosjeëne plaêe. Naime, prema teoriji nesavrπene konkurencije na træiπtu rada, realne plaêe nisu savrπeno (potpuno) fleksibilne. Stoga, primjerice, manja potraænja za radom donosi samo djelomiëno manje realne plaêe, a time i veêu nezaposlenost. Kada bi plaêe bile potpuno fleksibilne, manja potraænja za radom donijela bi manje plaêe bez poveêanja nezaposlenosti. Teorija o nepotpunoj fleksibilnosti plaêa predviapplea da Êe, primjerice, u regijama s manjim plaêama, koje odraæavaju manju potraænju za radom, biti zamijeêena