REPUBLIKA HRVATSKA

Транскрипт

1 REPUBLIKA HRVATSKA SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA Ž U P A N Klasa: /12-01/08 Ur.broj:2181/ Split 18. travnja PREDSJEDNIKU ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE gosp. Petroslavu Sapunaru -ovdje- PREDMET: Izvješće o nezaposlenosti i zapošljavanju u godini na području Splitsko-dalmatinske županije Na temelju članka 60. Poslovnika Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske županije ( Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije 13/09) u privitku Vam dostavljamo Izvješće navedeno u predmetu, radi rasprave na sjednici Županijske skupštine. PRAVNI TEMELJ: Na temelju članka 20. Statuta Splitsko-dalmatinske županije ( Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije, broj 11/09, 07/10 i 10/10), STRUČNA IZRADA:Hrvatski zavod za zapošljavanje-područna služba Split i Upravni odjel za gospodarstvo, razvitak i europske integracije PREDLAGATELJ: Župan DONOSITELJ: IZVJESTITELJ: S poštovanjem, Županijska Skupština mr.sc. Ivan Udovičić, dipl.ing, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, razvitak i europske integracije ŽUPAN Ante Sanader, dipl.ing.

2 Na temelju članka 20. Statuta Splitsko-dalmatinske županije («Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije», broj 11/09, 7/10 i 10/10), Županijska skupština Splitskodalmatinske županije na sjednici, održanoj 2012., donijela je ZAKLJUČAK po Izvješću o nezaposlenosti i zapošljavanju u godini na području Splitsko-dalmatinske županije I. Prihvaća se Izvješće o nezaposlenosti i zapošljavanju u godini na području Splitsko-dalmatinske županije koje je sastavni dio ovog Zaključka. II. Ovaj Zaključak objaviti će se u «Službenom glasniku Splitsko-dalmatinske županije». KLASA: URBROJ: Split, travnja PREDSJEDNIK ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE Dostaviti: 1. Hrvatski zavod za zapošljavanje- Područna služba Split 2. Upravni odjel za gospodarstvo, razvitak i europske integracije, ovdje 3. Službeni glasnik,ovdje 4.Pismohrana,ovdje Petroslav Sapunar, prof.

3 Obrazloženje: Temeljem Programa rada Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske županije za Klasa:021-04/12-02/03, Urbroj:2181/ od 13. ožujka 2012., u točki 8. navedenog Programa od strane Hrvatskog zavoda za zapošljavanje-područne službe Split izrađeno je navedeno Izvješće, koje se dostavlja u privitku, te se stoga predlaže kako je ranije iznijeto.

4 HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRUČNA SLUŽBA SPLIT IZVJEŠĆE O NEZAPOSLENOSTI I ZAPOŠLJAVANJU U 2011.GODINI U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI Split, veljača godine

5 HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRUČNA SLUŽBA SPLIT Bihaćka 2C, Split Telefon:021/ Fax:021/ URL: http: // Splitsko-dalmatinska županija Pročelnik Područne službe Split Miroslav Delić Split Solin Sinj Omiš Makarska Kaštela Vrgorac Imotski Trogir Trilj Brač Hvar Vis Pripremio Odjel analitike i statistike Split, veljača godine Ivica Radošević

6 Sadržaj: str. Uvod 4 1. Radna snaga 5 2. Registrirana nezaposlenost 8 3. Novoprijavljene osobe Potražnja za radnom snagom Zapošljavanje Profesionalno usmjeravanje i profesionalna orijentacija Materijalno osiguranje i druga prava nezaposlenih osoba Aktivna politika zapošljavanja 39 Tablice i grafikoni 42

7 UVOD Vrlo visoka registrirana nezaposlenost ostaje i dalje posljedica ekonomsko-socijalnih problema s kojima se sučavamo dugi niz godina u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Meñutim, to je ujedno i izazov za daljnji rad u reduciranju uskih grla na tržištu rada. Broj registriranih nezaposlenih osoba se povećao u posljednjem kvartalu godine kao direktna posljedica pada broja ukupno zaposlenih osoba koji je započeo svoj pad u trećem kvartalu godine. Broj registriranih nezaposlenih osoba je ostao na visokoj razini što je utjecalo na visoku stopu nezaposlenosti koja je na kraju godine iznosila 23,4%, što je iznad stope u Republici Hrvatskoj koja je iznosila 17,8%. Meñutim, promjene su se dešavale i u ukupnoj radnoj snazi koja se povećala na kraju godine za 0,3%. Naravno, sama veličina stope nezaposlenosti, ovisi i o nizu ostalih čimbenika, kao npr. o strukturi gospodarstva, vanjsko-trgovinskoj bilanci, bruto društvenom proizvodu Županije. S obzirom na promjenjivu prirodu tržišta rada, koja podrazumijeva promjenu u ponudi (teorija ljudskog kapitala) s jedne strane, te promjenu u potražnji (teorija tržišnog natjecanja) s druge, postojanje nesrazmjera izmeñu znanja i vještina koje imaju nezaposleni, te znanja i vještina koja traže poslodavci postaje jedan od najvećih problema i izazova koji se postavljaju ispred kreatora politika na tržištu rada usmjerenih prema što većem uključivanju radne snage u neki oblik neformalnog obrazovanja. Stopa cjeloživotnog učenja, koja je izrazito niska na razini Hrvatske niža je od 3% za godinu, postaje jedan od glavnih indikatora razvoja tržišta rada koji kao direktnu posljedicu ima smanjenu konkurentnost na meñunarodnom tržištu te manju stopu zaposlenosti. Kao jedno od rješenja strukturalnih problema nezaposlenosti, Hrvatski zavod za zapošljavanje provodi različite programe za što brži povratak nezaposlenih osoba u svijet rada. Jedan od programa usmjerenih na povećanje zapošljivosti nezaposlenih osoba je obrazovanje nezaposlenih. Ovim programom provodi se obrazovanje nezaposlenih osoba s evidencije Zavoda kako bi bili što konkurentniji na tržištu rada te kako bi se smanjio nesrazmjer izmeñu ponude i potražnje na tržištu rada. Sinergijskim efektom koji se postiže ovim modelom, moguće je promijeniti nepovoljnu strukturu registrirane nezaposlenosti, te postići pozitivna kretanja i u gospodarstvu.

8 1. RADNA SNAGA ŽUPANIJE Prema podacima administrativnih statističkih izvora ukupna radna snaga, tj. aktivno stanovništvo u Splitsko-dalmatinskoj županiji na dan 31. prosinca iznosila je ukupne aktivne populacije koju čine zaposlene osobe i registrirane nezaposlene osobe. Registrirana zaposlenost obuhvaća sljedeće kategorije: zaposlene u pravnim osobama, zaposlene u obrtu i slobodnim profesijama, te individualne poljoprivrednike koji su aktivni osiguranici socijalnog osiguranja. Registrirana zaposlenost u godine (31.prosinca) bila je , što je u usporedbi s prethodnom godinom smanjenje za 1,3% odnosno manje zaposlenih osoba. Tablica 1.: Struktura aktivnog stanovništva u Splitsko-dalmatinskoj županiji Struktura aktivnoga stanovništva, i godine 12/ /2010. Indeks Aktivno stanovništvo ,3% Zaposleni ,3% - Zaposleni u pravnim osobama ,4% - Samostalne prof. djelatnosti ,1% - Zaposleni u obrtu ,4% - Radnici kod fizičkih osoba ,1% - Poljoprivrednici ,5% Nezaposleni ,0% Stopa registrirane nezaposlenosti 23,4% 22,1% Registrirana nezaposlenost obuhvaća osobe prijavljene pri Zavodu za zapošljavanje, a stanje registrirane nezaposlenosti krajem mjeseca prosinca iznosi ukupno osoba, što je u odnosu na prosinac godine više za nezaposlenih osoba ili 6,0%. 5

9 Stopa registrirane nezaposlenosti je udio nezaposlenih osoba u aktivnom stanovništvu, tj. u zbroju zaposlenih i nezaposlenih. Stopa registrirane nezaposlenosti u prosincu godine iznosila je 23,4% i ona se povećala za 1,3% u odnosu na prosinac godine. Na kraju godine stopa nezaposlenosti na državnoj razini iznosila je 17,8%, dok je godinu dana ranije ona iznosila 17,9%. Gledano na regionalnoj razini stopa nezaposlenosti povećala se u većini županija, i ona je prostorno vrlo različito rasporeñena. Tako se ona na kraju prosinca godine ona kreće od 8,1% u Gradu Zagrebu i 10,0% u Istarskoj županiji, do 32,4% u Brodsko-posavskoj županiji. Graf 1.: Stope nezaposlenosti po županijama, godine Za izračun stope nezaposlenosti po županijama korišteni su podaci o osiguranicima mirovinskog osiguranja u HZZMO, podaci HZZ-a o registriranim nezaposlenim osobama prema kvartalnim podacima. Tablica 2.: Kretanje stope nezaposlenosti po kvartalima u Republici Hrvatskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji godine Godina: 2009.god god god. Kvartal/mjesec: I./3. II./6. III./9. IV./12. I./3. II./6. III./9. IV./12. I./3. II./6. III./9. IV./12. SDŽ 18,7% 16,6% 17,3% 19,8% 22,0% 19,0% 18,8% 22,1% 23,1% 19,5% 19,7% 23,4% RH 14,5% 13,5% 14,2% 16,1% 17,6% 15,8% 16,1% 17,9% 18,4% 16,0% 15,9% 17,8% U Tablici 2. prikazane su kvartalne stope nezaposlenosti u Splitsko-dalmatinskoj županiji i Hrvatskoj posljednje tri godine. 6

10 Ukupna zaposlenost u Splitsko-dalmatinskoj županiji pokazuje trend smanjenja broja zaposlenih tijekom godine. Tako je broj zaposlenih u prosincu manji od istog mjeseca prošle godine za 1,3%, dok je u rujnu to smanjenje bilo 1,0%, a u lipnju smanjenje broja zaposlenih osoba bilo je za 0,3%. Stopa nezaposlenih pokazuje suprotan odnos prema broju zaposlenih, dakle, kada je broj zaposlenih u porastu stopa nezaposlenih je manja. Graf 2.: Kretanje broja zaposlenih, nezaposlenih i stope nezaposlenosti u Splitsko-dalmatinskoj županiji Na kraju godine udio nezaposlenih osoba Splitsko-dalmatinske županije u ukupnom broju nezaposlenih na državnoj razini je iznosio 13,7%, dok je udio zaposlenih 9,7% u ukupnom broju zaposlenih u Republici Hrvatskoj. 7

11 2. REGISTRIRANA NEZAPOSLENOST U Splitsko-dalmatinskoj županiji registrirana se nezaposlenost tijekom godine prema prosječnoj mjesečnoj stopi kretala podjednako kao i prošle godine, te ujednačeno kao i u Republici Hrvatskoj. Prosječna mjesečna stopa rasta nezaposlenosti bila je pozitivna i iznosila je u godini 0,57%, što je manje nego u godini kada je ona bila pozitivna i iznosila je 0,96%, ali je ipak veća nego što je bila prosječna stopa rasta nezaposlenosti u Hrvatskoj za 0,63%. Graf 3.: Mjesečne promjene stope rasta i pada nezaposlenosti tijekom godine Prosječan broj nezaposlenosti je takoñer u rastu, nakon niza godina relativnog opadanja, kako je prikazano na tablici 3. od godine te je u godini bilo prosječno nezaposlenih osoba. Tablica 3.: Prosječna nezaposlenost u Splitsko-dalmatinskoj županiji Prosječna godišnja nezaposlenost u Splitsko-dalmatinskoj županiji 2002.god god god god god god god god god god

12 Mjesečne stope nezaposlenosti nam govore o dinamici kretanja nezaposlenosti usporeñujući stanje tekućeg mjeseca s prethodnim, te nam naglašavaju promjene u nezaposlenosti s obzirom na pozitivne i negativne stope (rasta i pada nezaposlenosti), što uzrokuje povećanje ili smanjenje nezaposlenosti u odnosu na prethodni mjesec. Tako možemo zaključiti da nezaposlenost u Splitsko-dalmatinskoj županiji raste nakon ljetnih mjeseci, te najvišu razinu uobičajeno dostiže u zimskim mjesecima, dok se najniža razina registrira u ljetnim mjesecima, što je rezultat sezonskog obilježja u kretanju nezaposlenosti, dakle sezonskog zapošljavanja u turizmu i ugostiteljstvu, te ostalim djelatnostima koje upošljavaju radnike sezonskog karaktera. Tablica 4.: Nezaposlenost po mjesecima u Splitsko-dalmatinskoj županiji i Hrvatskoj I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII SDŽ RH Udio 12,7% 12,9% 13,0% 13,0% 13,0% 12,8% 12,7% 12,7% 12,9% 13,5% 13,8% 13,7% Nezaposlenost se povećavala i u čitavoj Hrvatskoj i to po malo manjoj stopi nego u Splitsko-dalmatinskoj županiji te se udio Splitsko-dalmatinske županije mijenjao tijekom mjeseci da bi na kraju godine iznosio 13,7% udjela u Hrvatskoj. Tijekom godine u Splitsko-dalmatinskoj županiji bilo je evidentirano prosječno mjesečno nezaposlenih osoba što je za 5,3% više od prosjeka tijekom godine. Na kraju prosinca godine ukupan broj nezaposlenih je iznosio , što je bilo više u odnosu na prosinac godine za 6,0%. Tablica 5.: Broj evidentiranih nezaposlenih osoba u i godini Godina Prosječan broj Verižni indeks Dana Verižni indeks ,3% ,0% Promatrajući registriranu nezaposlenost tijekom godine, potrebno je svakako istaknuti povećanje apsolutnog broja registriranih nezaposlenih osoba nakon višegodišnjeg pada. To značajno smanjivanje broja registriranih nezaposlenih osoba započelo je još 9

13 tijekom godine kada su se značajno promjenili odnosi na tržištu rada promjenom Zakona o posredavanju i nastavilo se tijekom narednih godina. Tijekom godine i meñukvartalni indeksi registrirane nezaposlenosti su bili pozitivni u odnosu na prošlu godinu. Tako je u prvom kvartalu kvartalna stopa nezaposlenosti iznosila 8,0%, da bi na kraju zadnjeg kvartala ona iznosila 5,4%. Tablica 6.: Kvartalne prosječne promjene nezaposlenosti 2011/2010 Godina 1. kvartal 2. kvartal 3. kvartal 4. kvartal 2011./ ,0% 1,6% 6,0% 5,4% Dakle, nezaposlenost se još uvijek povećavala tijekom prvog kvartala godine, ali jednako tako su se nastavili povećavati i meñukvartalni indeksi nezaposlenosti, odnosno nezaposlenost u godini porasla u odnosu na godinu, što je djelovalo i na povećanje stope nezaposlenih osoba. Registrirana nezaposlenost prema spolu Nezaposlene žene čine većinu u ukupnoj nezaposlenosti na području Splitskodalmatinske županije. Tijekom godine prosječno mjesečno je bilo evidentirano nezaposlenih žena, što je za 2,1% više od prosjeka godine. Krajem prosinca ukupno je bilo nezaposlenih žena, što je za 4,0% više nego u prosincu godine. Tablica 7.: Broj evidentiranih nezaposlenih žena u i Godini Godina Prosječan broj Verižni indeks Dana Verižni indeks ,1% ,0% Rast broja nezaposlenih žena tijekom kretao se sporije od rasta ukupne nezaposlenosti što je rezultiralo smanjenjem udjela nezaposlenih žena u ukupnoj nezaposlenosti. Na kraju prosinca taj udio je iznosio 56,8%. 10

14 U godini udio je bio 60,0 %, 62,2% u godini, 61,7% u godini, 62,2% u godini, 62,7% u godini, 63,4% u godini, 64,3% u godini, 60,6% u godini dok je udio nezaposlenih žena na kraju godine bio 57,9%. Udio prosječnog broja nezaposlenih žena u ukupnoj prosječnoj nezaposlenosti iznosi 57,1%. Tablica 8.: Broj evidentiranih nezaposlenih muškaraca u i Godini Godina Prosječan broj Verižni indeks Dana Verižni indeks ,8% ,8% Nezaposleni muškarci čine manji dio u ukupnoj nezaposlenosti na području Splitskodalmatinske županije. Tijekom godine prosječno mjesečno je bilo evidentirano nezaposlenih muškaraca, što je za 9,8% više od prosjeka godine. Krajem prosinca ukupno je bilo nezaposlenih muškaraca, što je za 8,8% više nego u prosincu godine. Nezaposlene osobe prema dobi U strukturi nezaposlenih osoba prema dobi, krajem prosinca godine, najviše je bilo mladih osoba od godine starosti (6.261). Krajem prosinca godine u odnosu na prosinac godine primjetno je povećanje udjela mlañih (do 29 godina) uz istovremeno zadržavanje visokog udjela starijih dobnih skupina u ukupnoj nezaposlenosti. Starije dobne skupine uslijed mnogih strukturalnih problema (nefleksibilnosti tržišta rada, prespore dinamike otvaranja novih radnih mjesta, slabe gospodarske aktivnosti, te zastarjelim znanjima i vještinama) teže dolaze do radnog mjesta što znatno utječe i na prosječnu dob evidentiranih nezaposlenih osoba. Udio nezaposlenih osoba prema dobnim skupinama u prosincu godine bilo je kako slijedi: (4,7%) osoba od 15 do 19 godina, (13,9%) od 20 do 24 godine, (14,5%) od 25 do 29 godina, (12,0%) od 30 do 34 godine, (11,0%) od 35 do 39 godina, (10,6%) od 40 do 44 godine, (10,6%) od 45 do 49 godine, (10,8%) od 50 do 54 godine, (9,0%) od 55 do 59 godine, preko 60 godina ili (2,9%). 11

15 Graf 4.: Nezaposlene osobe prema godinama starosti godine Promatrajući kretanje udjela nezaposlenih osoba po godinama starosti do recesijskih 2009.,2010. i 2011., evidentno je dolazilo do smanjivanja broja nezaposlenih mlañih osoba te u isto vrijeme do povećavanja broja starijih osoba posebice starijih od 50 godina starosti. Taj se trend promijenio posljednjih godina na štetu mlañih osoba. Nezaposleni prema razini obrazovanja NSKO Nacionalna standardna klasifikacija obrazovanja Da bi se mogao pratiti razvoj obrazovanja u Hrvatskoj i u svijetu, bilo je potrebno izraditi klasifikaciju obrazovanja. Ta se klasifikacija, dakle, koristi za praćenje postojećeg obrazovnog sustava i za planiranje razvoja toga sustava (aktualni podaci o obrazovanju, obrazovanost stanovništva i dr.) Ova je klasifikacija izrañena po uzoru na meñunarodni klasifikaciju obrazovanja (ISCED 97), uzimajući u obzir specifičnosti obrazovnoga sustava u Republici Hrvatskoj. Ne ulazeći u složenu strukturu ove klasifikacije, može se općenito reći da je svaki obrazovni program hrvatskoga obrazovnog sustava u njoj jednoznačno odreñen šifrom. 12

16 Pojmovnik Obrazovni program jest osnovna jedinica NSKO klasifikacije. Odreñuje se na osnovi njegovog obrazovnog sadržaja. Obrazovni sadržaj jest niz obrazovnih zadataka i aktivnosti u svrhu postizanja obrazovnog cilja. Obrazovni cilj može biti: Priprava za nastavak školovanja na višoj razini Priprava za ulazak na tržište rada Jedno i drugo Samo unapreñenje i proširenje znanja i razumijevanja Obrazovni program u klasifikaciji odreñuju dvije nezavisne križane varijable. Nezavisne znači da vrijednost jedne varijable ne utječe na moguće vrijednosti druge. Varijable su «položaj obrazovanja» i «obrazovna skupina» tako da se i šifra programa sastoji od dva istoimena dijela odvojena kosom crtom «/». Položaj obrazovanja je varijabla koja se sastoji od šest dimenzija: razine, podrazine, trajanja, usmjerenje, stupnja i usporednosti. Obrazovna skupina (u šifri se nalazi iza šeste znamenke i / ) i sastoji se od obrazovnog područja i obrazovne skupine. Primjer: Program viših razreda osnovne škole za odrasle ;2/01 2.(razina) 1.(podrazina) 3.(trajanje) 1.(usmjerenje) 0; (usporedni program) /01 (obrazovna skupina) Struktura nezaposlenih osoba prema stručnoj spremi tijekom godine (prosječno) bila je sljedeća: 562 osoba bez škole i nezavršenom osnovnom školom (1,5%), osoba sa osnovnom školom (17,0%), osoba sa srednjom školom za zanimanja do tri godine (37,6%), osoba sa srednjom školom u trajanju od četiri godine i više (27,2%), osoba sa gimnazijom (4,0%), osoba sa višom školom, te I. stupanj fakulteta i stručnim studijem (5,9%), te osoba sa fakultetom, akademijom, magisterijm i doktoratom (6,9%). 13

17 Tablica 9.: Prosječan broj nezaposlenih osoba prema stručnoj spremi i spolu u godini Ukupno Bez škole i nezavršena osnovna škola Osnovna škola SŠ za zanimanja SŠ za zanimanja do 3 god. i škola u trajanju od 4 i za KV i VKV više godina radnike Gimnazija Viša škola, I. stupanj fakulteta i stručni studij Fakulteti, akademije, magisterij, doktorat Ukupno Struktura 100 1,5% 16,3% 37,7% 27,2% 4,0% 6,0% 7,4% Muškarci Struktura 100 1,7% 16,3% 43,9% 24,0% 3,1% 4,8% 6,2% Udio muškaraca 42,9% 48,6% 42,8% 49,9% 37,8% 33,9% 34,4% 36,4% Žene Struktura 100 1,4% 16,3% 33,1% 29,6% 4,6% 6,9% 8,2% Udio žena 57,1% 51,4% 57,2% 50,1% 62,2% 66,1% 65,6% 63,6% Struktura nezaposlenih prema stručnoj spremi već duže vremena nije se značajnije mijenjala, odnosno njihovi udjeli u registriranoj nezaposlenosti. Tako da već duže vrijeme na evidenciji dominiraju srednje stručne spreme sa trogodišnjim i četverogodišnjim obrazovanjem, ali nije beznačajan udio ni nezaposlenih radnika sa samo osnovnom školom. Meñutim, tijekom godine nezaposlenost se povećavala u ukupnom broju, ali ne podjednako za različite razine obrazovanja. NKZ Nacionalna klasifikacija zanimanja U skladu s Meñunarodnom, standardnom klasifikacijom zanimanja (ISCO 88) izrañena je i godine objavljena «Nacionalna klasifikacija zanimanja». Ona, dakako, prikazivanju zanimanja pristupa na način različit od onoga u «Šifrantu». Sustav nacionalne klasifikacije, na žalost, nije moguće prikazati u nekoliko redaka! Za opširniju informaciju upućujemo na knjigu «Nacionalna klasifikacija zanimanja» iz godine. Najopćenitije se o toj klasifikaciji može reći sljedeće: šifra zanimanja u njoj ima sedam znamenki. Primjerice, šifra zanimanja stolar je Prva znamenka u toj šifri označuje da zanimanje stolar pripada sedmom rodu (zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji); 14

18 prve dvije znamenke upućuju na vrstu zanimanja (74 prerañivači hrane, drva, tekstila, kože); prve su tri znamenke 742 što je oznaka podvrste zanimanja (prerañivači drva). Može se, dalje, zaključiti da zanimanje pripada sedmom rodu i unutar toga roda skupini 7422 (stolari za pokućstvo i drvoprerañivači). Unutar te skupine ima nekoliko desetaka zanimanja, a oznaka je stolara u skupini broj 12. Posljednja znamenka označava složenost zanimanja. Ovdje je to broj 3 što znači da se osposobljavanje za to zanimanje postiže obrazovanjem u strukovnoj školi (u ovom slučaju s trogodišnjim trajanjem). Na kraju prosinca godine u zanimanjima sa fakultetom, akademijom, magisterijem, doktoratom dominirali su dipl. ekonomisti, dipl. pravnici, profesor tjelesne i zdravstvene kulture, doktor medicine, dipl. inž. elektrotehnike, profesor hrvatskog jezika, prevoditelj, dipl. inž kemijske tehnolgije, U zanimanjima sa višom školom, te I. stupanj fakulteta i stručnim studijem najzastupljeniji su bili komercijalisti, ekonomisti, učitelji razredne nastave, odgojitelji predškolske djece, viši fizioterapeuti, elektroinžinjeri, Najbrojniji sa zanimanjima sa srednjom školom bili su prodavači, administrativni službenik, ekonomski službenik, maturant gimnazije, upravni referent, kemijski i strojarski tehničari, ekonomisti financijeri i administrativni tehničari, konobari, kuhari, vozači, frizeri, Najveći broj nezaposlenih u zanimanjima sa osnovnom školom bili su pomoćni kuhari, šivači tekstila, pomoćni konobari, telefonist, njegovatelj djece, prodavač u kiosku, Najbrojnija zanimanja kod osoba sa nezavršenom osnovnom školom bili su čistačice, kuhinjski radnik, sobarica, kućna pomoćnica, trgovački radnik, skladišni radnik, Više o nezaposlenim osobama po zanimanjima nalazi se u Tablici

19 Struktura nezaposlenih prema prethodnom zaposlenju Na kraju godine u ukupnoj evidentiranoj nezaposlenosti najbrojnije su bile osobe koje su imale prethodno radno iskustvo. Njih je bilo ukupno što je za 5,6% više nego u godini. Tablica 10.: Nezaposlene osobe sa radnim iskustvom Djelatnost Broj Udio Broj Udio (A) POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO 658 1,80% 571 1,70% (B) RUDARSTVO I VAðENJE 86 0,20% 92 0,30% (C) PRERAðIVAČKA INDUSTRIJA ,70% ,60% (D) OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, PLINOM, PAROM I KLIMATIZACIJA 21 0,10% 15 0,00% (E) OPSKRBA VODOM; UKLANJANJE OTPADNIH VODA, GOSPODARENJE OTPADOM TE DJELATNOSTI SANACIJE OKOL 470 1,30% 239 0,70% (F) GRAðEVINARSTVO ,60% ,90% (G) TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I MOTOCIKALA ,50% ,00% (H) PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE ,50% ,70% (I) DJELATNOSTI PRUŽANJA SMJEŠTAJA TE PRIPREME I USLUŽIVANJA HRANE ,30% ,90% (J) INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE 426 1,20% 427 1,20% (K) FINANCIJSKE DJELATNOSTI I DJELATNOSTI OSIGURANJA 369 1,00% 355 1,00% (L) POSLOVANJE NEKRETNINAMA 225 0,60% 173 0,50% (M) STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE DJELATNOSTI ,40% ,70% (N) ADMINISTRATIVNE I POMOĆNE USLUŽNE DJELATNOSTI ,20% ,80% (O) JAVNA UPRAVA I OBRANA; OBVEZNO SOCIJALNO OSIGURANJE ,50% 944 2,70% (P) OBRAZOVANJE 993 2,70% 983 2,80% (Q) DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I SOCIJALNE SKRBI 841 2,30% 670 1,90% (R) UMJETNOST, ZABAVA I REKREACIJA 560 1,50% 455 1,30% (S) OSTALE USLUŽNE DJELATNOSTI ,50% ,60% (T) DJELATNOSTI KUĆANSTAVA ,10% ,50% (U) DJELATNOSTI IZVANTERITORIJALNIH ORGANIZACIJA I TIJELA 1 0,00% 3 0,00% Ukupno: Udio osoba s prethodnim radnim iskustvom u ukupnom broju nezaposlenih na kraju godine iznosio je 84,5% što je manje nego godine kada je udio osoba sa radnim iskustvom iznosio 84,8% u ukupnoj nezaposlenosti. Tijekom godine u ukupnoj evidentiranoj nezaposlenosti nalazile su se bez radnog iskustva prosječno mjesečno osobe ili 15,6% ukupnog prosječnog broja nezaposlenih osoba, dok ih je na kraju prosinca godine bilo ili 15,5% ukupnog broja nezaposlenih osoba. 16

20 Dugotrajna nezaposlenost Struktura ponude rada je u stalnim promjenama. Danas u ukupnoj nezaposlenosti dominiraju dugotrajno nezaposlene osobe, a to su sve one osobe koje bezuspješno traže posao godinu i više dana. To nije problem samo naše županije i države, već je prepoznat i kao jedan od najvećih problema nezaposlenosti u Europi. U ukupnoj nezaposlenosti, tijekom godine oni su činili prosječno ili 46,6% nezaposlenih osoba, dok u strukturi nezaposlenih koje traže posao čak tri i više godina nalazi se prosječno jedna petina ili (20,8%) nezaposlenih osoba. Dugotrajna nezaposlenost utječe na gubitak stečenih vještina i smanjivanje sposobnosti za stjecanjem novih. Sve to utječe na gubljenje samopouzdanja što je jedna od najtežih posljedica nezaposlenosti. Rad na vraćanju samopouzdanja kod nezaposlenih osoba kroz posebne radionice postaje jedna od najznačajnijih funkcija Zavoda. Graf 5.: Kretanje nezaposlenih osoba po mjesecima prema dužini čekanja na evidenciji u godini Gornja slika prikazuje kretanje osoba po mjesecima prema dužini čekanja na evidenciji. Primjetno je da osobe koje čekaju na posao preko jedne godine, naročito osobe koje čekaju posao preko tri godine nisu osjetljive na sezonsku komponentu zapošljavanja. Zapravo oni se jako teško zapošljavaju tijekom cijele godine. 17

21 Dugotrajna nezaposlenost je u strukturalnom pogledu predstavlja dugoročnije nepodudaranje izmeñu znanja i vještina nezaposlenih, te znanja i vještina koje traži gospodarstvo. Tehnološki napredak kako u industriji, ali i u pružanju usluga kontinuirano kreira nove poslove koji zahtijevaju nova znanja i vještine, te uništava stare poslove. U tom smislu sve češće se pojavljuje potreba za stalnim usavršavanjem ili obrazovanjem, naročito radnika kojima prijeti nezaposlenost, te nezaposlenim osoba kojima prijeti ulazak u dugotrajnu nezaposlenost. Graf 6.: Udio dugotrajno nezaposlenih (preko jedne godine čekanja) tijekom godine po mjesecima Udio dugotrajno nezaposlenih u ukupnoj registriranoj nezaposlenosti pokazuje drugi proces koji je inverzan od kretanja zapošljavanja ili nezaposlenosti. Udio dugotrajno nezaposlenih upravo raste u onom periodu kada je zapošljavanje najintezivnije, te kada nezaposlenost počinje opadati. Najčešće posljedice dugotrajne nezaposlenosti su slijedeće: neaktivnost u traženju posla, gubitak stečenih znanja i vještina, gubitak samopouzdanja, javlja se strah od traženja posla, nepovoljna struktura dugotrajno nezaposlenih osoba (stariji, niža obrazovna razina, ), na kraju problem dugotrajne nezaposlenosti postaje problem šireg društvenog i socijalnog aspekta. 18

22 Stoga najveći napor u rješavanju ovog problema treba usmjeriti prema osobama koje su ušle u dugotrajnu nezaposlenost, aktivnosti usmjeriti prema osobama kojima prijeti ulazak, te svim zaposlenom osobama kojima prijeti zatvaranje radnog mjesta (stečajevi), a koji su već u zaposlenosti, u stvari u početnoj fazi dugotrajne nezaposlenosti. Nezaposlene osobe zbog prestanka rada poslodavca Skupinu nezaposlenih osoba koje su ušle u nezaposlenost zbog likvidacija i stečajeva poduzeća, te prestanka rada poslodavaca, tijekom godine činilo je prosječno osoba, ili 5,1% od prosječnog broja nezaposlenih. U usporedbi sa godinom to je mjesečno prosječno povećanje za 3,4%. Ukupno na kraju mjeseca prosinca godine takvih je osoba bilo od čega je žena bilo ili 57,0%, dakle s nešto manje udjela nego u ukupnoj nezaposlenosti. U skupini evidentiranih nezaposlenih osoba koje su u to stanje došle prestankom rada poslodavaca osoba bez škole i nezavršene osnovne škole bilo je 65 ili 3,3%, osoba sa završenom osnovnom školom bilo je 423 ili 21,4%, osoba sa srednjom školom do 3 godine 850 ili 43,1%, osoba sa osoba sa srednjom školom 4 godine i više bilo je 465 ili 23,6%, sa gimnazijom 52 ili 2,6%, osoba sa višom školom bilo je 57 ili 2,9%, te osoba sa fakultetom bilo je 62 ili 3,1% od ukupnog broja nezaposlenih osoba uslijed prestanka rada organizacija. Graf 7.: Struktura nezaposlenih osoba zbog prestanka rada poslodavca prema stručnoj spremi prosinac i godine 19

23 Dakle, sveukupno, radi se o osobama kod kojih su obilježja negativne selekcije izraženije u usporedbi s ukupnom populacijom nezaposlenih osoba. Viši je udio osoba starije dobi, lošije obrazovne, kvalifikacijske i profesionalne strukture, lošijeg ekonomskog statusa i dr. Nezaposlenost po ispostavama Tijekom teritorijalno kretanje evidentirane nezaposlenosti obilježile su oscilacije u nezaposlenosti meñu ispostavama. Potkraj godine kao i uvijek najveći apsolutni broj evidentiranih nezaposlenih osoba bio je u središtu Županije, gradu Splitu (ukupno ili 41,2% nezaposlenih osoba), slijede Kaštela sa 10,5%, zatim Imotski sa 9,1%, te Sinj sa 8,9% udjela. Sličan redoslijed bio je i na kraju godine. Tablica 11.: Nezaposlene osobe po ispostavama, prosinac i godine ISPOSTAVA INDEKS BROJ % BROJ % 2011./2010. BRAČ 732 1,8% 745 1,7% 1,8% HVAR 615 1,5% 731 1,7% 18,9% IMOTSKI ,1% ,1% 5,7% KAŠTELA ,2% ,5% 8,9% MAKARSKA ,8% ,8% 6,1% OMIŠ ,6% ,7% 6,5% SINJ ,9% ,9% 5,1% SOLIN ,0% ,1% 8,2% SPLIT ,1% ,2% 6,2% TRILJ 987 2,4% ,4% 7,2% TROGIR ,1% ,5% -3,7% VIS 340 0,8% 377 0,9% 10,9% VRGORAC 662 1,6% 684 1,6% 3,3% UKUPNO Nezaposleni hrvatski branitelji Tijekom godine u Područnoj službi Split bila su evidentirana prosječno mjesečno nezaposlena hrvatska branitelja, što je za 8,4% prosječno više nego godine kada je bilo prosječno nezaposlenih branitelja. Krajem prosinca godine u evidenciji Zavoda bilo je nezaposlenih branitelja. 20

24 Tablica 12.: Broj evidentiranih nezaposlenih branitelja u i godini Godina Prosječan broj Verižni indeks Dana Verižni indeks ,4% ,0% Što se tiče kvalifikacijske strukture, krajem prosinca godine od hrvatskog branitelja, najveći broj nezaposlenih su sa srednjom školom do 3 godine ili 45,5%, zatim branitelji sa završenom osnovnom školom 730 ili 23,8%, zatim slijede branitelji sa srednjom školom od 4 godine 649 ili 21,2%, zatim 74 branitelja sa završenim fakultetom ili 2,4%, zatim branitelji sa višom školom njih 96 ili 3,1%, branitelji bez osnovne ili nezavršene osnovne škole 73 ili 2,4%, te branitelji gimnazijalci njih 51 ili 1,7%. Tijekom godine najveći broj nezaposlenih hrvatskih branitelja evidentiran je u prosincu, kada su na evidenciji Zavoda bila ukupno hrvatska branitelja, dok ih je najmanje evidentirano u rujnu, ukupno Na kraju prosinca godine evidentirano je i 27 nezaposlene djece, te 5 nezaposlenih udovica poginulih hrvatskih branitelja. Tražitelji zaposlenja Prema novim poslovnim procesima, koji su uvjetovani potrebama tržišta, od 1. rujna godine pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, mogu se prijaviti i osobe koje traže posao ali nisu korisnici prava iz statusa nezaposlenosti, npr. zaposleni, studenti i sl. Na kraju prosinca godine takvih je bilo 170 od kojih je 91 osoba u statusu osoba koje nemaju posao, a najveći dio ih dolazi iz neaktivnosti ili direktno iz radnog odnosa. Prema strukturi to su uglavnom mlañe kvalificirane osobe. 21

25 3. NOVOPRIJAVLJENE OSOBE Jedan od faktora koji utiču na razinu nezaposlenosti je broj novoprijavljenih osoba. Tijekom godine na evidenciju Zavoda za zapošljavanje u Splitsko-dalmatinskoj županiji bilo je ukupno osoba, što je za 11,0% ili osoba više nego u godini. Novoprijavljenih žena u godini bilo je što čini 54,4% ukupnog broja novoprijavljenih osoba, dok je muškaraca bilo ili 45,6%. Većina novoprijavljenih bila je zaposlena, njih ili 61,8% došlo je direktno iz radnog odnosa, a najčešći dolazak na evidenciju je zbog isteka ugovora na odreñeno vrijeme i viška zaposlenika zbog smanjenog opsega posla. Iz ekonomske neaktivnosti na evidenciju Zavoda tijekom godine došlo je ukupno osoba ili 23,4%, dok je iz redovnog školovanja na evidenciju Zavoda došlo ili 9,1%. Graf 8.: Novoprijavljeni na evidenciju i godine Najveći broj novoprijavljenih evidentiran je u zadnjem kvartalu godine. Ako bi tom periodu pridodali i rujan onda bi mogli zaključiti da je broj novoprijavljenih pojačan u tom periodu prije svega zbog završetka sezone, odnosno povratka sezonaca zbog prestanka rada u sezonskim poslovima, te početka nove školske godine. Meñutim, priliv na evidenciju Zavoda bio je pojačan tijekom čitave godine iz razloga što je povećan broj osoba dolazio direktno iz radnog odnosa kao posljedica pada ukupnih gospodarskih aktivnosti u Županiji. 22

26 4. POTRAŽNJA ZA RADNOM SNAGOM Prijavljena slobodna radna mjesta Zbog odreñenih izmjena, tj. prestanka važenja nekih odredbi prethodnog Zakona o zapošljavanju te novih odredbi važećeg Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (od 21. ožujka NN 32/2002.) došlo je do promjene u opsegu prijavljivanja slobodnih radnih mjesta. Naime, poslodavci nemaju više zakonsku obvezu prijavljivanja potreba za radnicima. Gubitkom monopola na tržištu rada, od do danas HZZ je raznim mjerama i aktivnostima vratio povjerenje poslodavaca te je ponovno vodeći posrednik pri zapošljavanju. Rezultat je, prosječna zastupljenost sa 60% svih zapošljavanja. Sukladno navedenome, Područna služba Split je tijekom godine registrirala ukupno prijavljenih potreba za radnicima, odnosno slobodnih radnih mjesta, što je za ili 38,4% prijavljenih potreba više u odnosu na godinu kada ih je bilo prijavljenih potreba. Graf 9.: Prijavljene potrebe poslodavaca u i godini Promatrajući broj i udio prijavljenih potreba po djelatnostima, dominiraju one djelatnosti koje odreñuju kratanja u gospodarstvu, a to su djelatnosti prije svega sezonskog karaktera, 23

27 kao npr. hoteli i restorani (20,7%) i trgovina (9,8%). Visok udio zauzima i djelatnost obrazovanja, a uzrok tome su česte zamjene djelatnika u obrazovanju. Tablica 13.: Prijavljene potrebe za radnicima u godini po djelatnostima Djelatnost Broj traženih radnika Udio (A) POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO 189 1,5% (B) RUDARSTVO I VAðENJE 8 0,1% (C) PRERAðIVAČKA INDUSTRIJA 863 6,8% (D) OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, PLINOM, PAROM I KLIMATIZACIJA 7 0,1% (E) OPSKRBA VODOM; UKLANJANJE OTPADNIH VODA, GOSPODARENJE OTPADOM 400 3,1% (F) GRAðEVINARSTVO 462 3,6% (G) TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I MOTOCIKALA ,8% (H) PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE 509 4,0% (I) DJELATNOSTI PRUŽANJA SMJEŠTAJA TE PRIPREME I USLUŽIVANJA HRANE ,7% (J) INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE 145 1,1% (K) FINANCIJSKE DJELATNOSTI I DJELATNOSTI OSIGURANJA 86 0,7% (L) POSLOVANJE NEKRETNINAMA 25 0,2% (M) STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE DJELATNOSTI 535 4,2% (N) ADMINISTRATIVNE I POMOĆNE USLUŽNE DJELATNOSTI 713 5,6% (O) JAVNA UPRAVA I OBRANA; OBVEZNO SOCIJALNO OSIGURANJE ,9% (P) OBRAZOVANJE ,8% (Q) DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I SOCIJALNE SKRBI ,7% (R) UMJETNOST, ZABAVA I REKREACIJA 318 2,5% (S) OSTALE USLUŽNE DJELATNOSTI 343 2,7% UKUPNO: Od ukupnog broja prijavljenih potreba potrebe za sezoncima iznose 4.242, što čini 33,3% svih ukupnih potreba, a to je otprilike i postotak koji sezonci čine i u ukupnom zapošljavanju s evidencije Zavoda. Najviše potreba je iskazano u rodu uslužnih i trgovačkih zanimanja ili 30,5%, zatim (23,5%) u rodu jednostavnih zanimanja, zatim (15,6%) potreba za stručnjacima i znanstvenicima, itd. Najveći broj potreba je i dalje na odreñeno vrijeme, dakle ili 80,7% prijavljenih potreba odnosi se na rad na odreñeno vrijeme. 24

28 5. ZAPOŠLJAVANJE Ukupno zaposleni Pod zapošljavanjem s evidencije Zavoda podrazumijeva se da je osoba bila evidentirana kao nezaposlena, ali je brisana iz evidencije nezaposlenih na temelju sljedećih informacija o zaposlenju: pismenog izvještaja poslodavca o zasnivanju radnog odnosa s evidentiranom osobom, pismene ili usmene obavijesti osobe koja se zaposlila ili prema nekoj spoznaji o njezinu zapošljavanju. Na temelju prethodno izrečenog Područna služba Split je tijekom godine evidentirala ukupno zaposlenih osoba što je za osoba (33,1%) više u odnosu na godinu, kada je bilo zaposleno osoba. Graf 10.: Kretanje ukupno zaposlenih tijekom i godine Struktura zapošljavanja pokazuje da je zaposleno više žena njih ili 59,3%, dok je broj zaposlenih muškaraca što iznosi 40,7% ukupno zaposlenih. Zapošljavanje žena je veće u odnosu na zapošljavanje muškaraca, dijelom zbog zapošljavanja žena u djelatnosti obrazovanja, gdje se najvećim dijelom zapošljavaju žene na odreñeno vrijeme, najčešće zbog zamjena koje traju kratko što u konačnici povećava broj zaposlenih žena te u turističkoj sezoni kao pomoćna sezonska radna snaga najčešće kao čistaćice, sobarice, pomoćno ugostiteljsko osoblje i slično. 25

29 Zaposleni po ispostavama Zapošljavanje po ispostavama je prikazano u narednoj tablici. Sve ispostave imala su veće zapošljavanje u odnosu na godinu. Ispostave sa najvećim porastom zapošljavanja: Ispostava Sinj zapošljavanja ili 68,4% više, ispostava Imotski imala je ukupno zapošljavanja što je bilo više za 45,2%, Brač 677 zapošljavanja ili 39,9% više, te Solin zapošljavanja ili 32,2% više. Tablica 14.: Zaposlene osobe po ispostavama i godine ISPOSTAVA INDEKS Muškarci Žene Ukupno Muškarci Žene Ukupno 2011/2010 BRAČ ,9% HVAR ,1% IMOTSKI ,2% KAŠTELA ,0% MAKARSKA ,7% OMIŠ ,1% SINJ ,4% SOLIN ,2% SPLIT ,3% TRILJ ,7% TROGIR ,9% VIS ,4% VRGORAC ,5% UKUPNO: ,1% Ukupno (5,4%) osoba zaposleno na neodreñeno vrijeme dok je u godini bilo (7,0%) osoba koje su zaposlene na neodreñeno vrijeme. Na odreñeno vrijeme zaposleno je ukupno osoba ili 84,5% a preostalih ili 10,1% zapošljavanja se odnose na druge poslovne aktivnosti. 26

30 Zaposleni prema razini obrazovanja Prema razini obrazovanja najveći udio imaju osobe sa srednjom školom u trajanju od tri i četiri godine 65,8%, zatim osobe sa završenim fakultetom 14,2%, zatim osobe sa završenom osnovnom školom 10,1%, zatim osobe sa višom školom 9,4%, te na kraju osobe bez završene osnovne škole 0,5%. Tablica 15.: Zaposleni prema razini obrazovanja u i Godini Razina obrazovanja: % promjene Bez škole i nezavršena osnovna škola ,1% Završena osnovna škola ,8% S.Š. do 3 godine te za KV i VKV radnike ,8% S.Š. u trajanju od 4 i više godina ,6% Gimnazija ,6% Prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša škola ,2% Fakultet, akademija, magisterij, doktorat ,3% Ukupno: ,1% Stope zapošljavanja Godišnja stopa zapošljavanja omjer je broja zaposlenih tijekom godine, te zbroja nezaposlenih početkom godine i novoprijavljenih tražitelja zaposlenja tijekom godine. Godišnja stopa zapošljavanja pokazuje koliki je dio ukupnog broja tražitelja u godini, zaposlen tijekom godine, te pokazuje usporedbu zapošljavanja izmeñu različitih kategorija tražitelja zaposlenja. 27

31 Graf 11.: Stope zapošljavanja prema razini obrazovanja u godini Prosječna stopa zapošljavanja tijekom godina s evidencije Zavoda bila je 28,1%, što je manje za 4,7 postotna boda od stope zapošljavanja u godine. Gledano po strukturi najveću stopu zapošljavanja u godini imale su osobe sa visokom razinom obrazovanja (43,8%), zatim sa višom razinom obrazovanja (38,5%), zatim sa osobe sa srednjom stručnom spremom (26,4%), a najmanju stopu imale su osobe za završenom osnovnom školom (19,2%), te osobe bez osnovne škole (9,4%). Sezonsko zapošljavanje Sezonsko zapošljavanje u godini je pokazalo povećano zapošljavanje sezonaca u odnosu na prethodnu godinu. U godini zaposleno je ukupno sezonaca (što je 25,4% od ukupnog zapošljavanja) to je povećanje u odnosu na prethodnu sezonu za 34,8%, kada je bilo zaposleno ukupno sezonaca što je 25,1% ukupnog zapošljavanja. Najveći dio sezonaca zaposlen je u periodu izmeñu svibnja i srpnja kada se zaposlilo 69,7% sezonaca. Makarska, Brač i Hvar kao tradicionalne «turističke ispostave» sezonskog zapošljavanje, zapošljavaju najviše sezonaca i one su u godini zaposlili ukupno sezonaca što je 25,6% ukupnog sezonskog zapošljavanja. 28

32 Zaposleni prema NKD Prema područjima Nacionalne klasifikacije djelatnosti tijekom godine najviše je osoba zaposleno u djelatnosti hotela i restorana osoba ili 20,3%, zatim u trgovini na veliko i malo osoba ili 17,6%, itd. Tablica 16.: Zaposleni po djelatnostima Djelatnost: Indeks 2011/2010 (A) POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO ,0% (B) RUDARSTVO I VAðENJE ,8% (C) PRERAðIVAČKA INDUSTRIJA ,1% (D) OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, PLINOM, PAROM I KLIMATIZACIJA ,0% (E) OPSKRBA VODOM; UKLANJANJE OTPADNIH VODA, GOSPODARENJE OTPADOM ,8% (F) GRAðEVINARSTVO ,5% (G) TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I MOTOCIKALA ,8% (H) PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE ,5% (I) DJELATNOSTI PRUŽANJA SMJEŠTAJA TE PRIPREME I USLUŽIVANJA HRANE ,2% (J) INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE ,7% (K) FINANCIJSKE DJELATNOSTI I DJELATNOSTI OSIGURANJA ,6% (L) POSLOVANJE NEKRETNINAMA ,2% (M) STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE DJELATNOSTI ,5% (N) ADMINISTRATIVNE I POMOĆNE USLUŽNE DJELATNOSTI ,6% (O) JAVNA UPRAVA I OBRANA; OBVEZNO SOCIJALNO OSIGURANJE ,8% (P) OBRAZOVANJE ,6% (Q) DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I SOCIJALNE SKRBI ,0% (R) UMJETNOST, ZABAVA I REKREACIJA ,4% (S) OSTALE USLUŽNE DJELATNOSTI ,5% (T) DJELATNOSTI KUĆANSTAVA ,4% (U) DJELATNOSTI IZVANTERITORIJALNIH ORGANIZACIJA I TIJELA ,0% Ukupno: ,6% Zapošljavanje je u nekim djelatnostima poraslo dok je u nekima smanjeno. Zapošljavanje je poraslo u slijedećim djelatnostima, prema postotnom povećanju: opskrba vodom i gospodarenjem otpadom za 68,8%, zdrastvena zaštita i socijalna skrb 45% više zaposlenih itd.. Brisani iz evidencije iz ostalih razloga Brisani iz evidencije iz drugih razloga osim zapošljavanja kompletira varijablu kretanja, zajedno sa zaposlenima s evidencije i zajedno s njom predstavlja ukupna odliv iz evidencije u promatranom periodu. Osoba osim iz razloga zapošljavanja može biti brisana iz slijedećih razloga: ako kao korisnik novčane naknade ostvari mjesečni primitak, odnosno dohodak od samostalne djelatnosti koja se povremeno obavlja prema propisima o porezu na dohodak, ostvari mjesečni primitak, odnosno dohodak od samostalne djelatnosti koja se povremeno obavlja prema propisima o porezu na dohodak, a koji je veći od najvišeg iznosa novčane naknade utvrñenog člankom 35. ovoga Zakona, bude zatečena na radu bez potvrde, ugovora, 29

33 odnosno rješenja na temelju kojeg obavlja posao, registrira trgovačko društvo ili drugu pravnu osobu, odnosno stekne većinski udio u trgovačkom društvu ili drugoj pravnoj osobi, registrira obrt, slobodno zanimanje ili djelatnost poljoprivrede i šumarstva, postane poljoprivredni osiguranik po propisima o mirovinskom osiguranju, ispuni uvjete za prijevremenu starosnu mirovinu, starosnu mirovinu, odnosno ostvari obiteljsku mirovinu ili ostvari invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad, postane redovni učenik ili student, nastupi na odsluženje vojnog roka, nastupi na izdržavanje kazne zatvora duže od 6 mjeseci, navrši 65 godina života, ako ispunjava uvjete za mirovinu po bilo kojoj osnovi, bude uključena u program obrazovanja od strane Zavoda do isteka toga programa, odbije se uključiti u obrazovanje na istom stupnju stručne spreme koje je organizirao i snosi troškove Zavod u cilju povećanja njene mogućnosti zapošljavanja ili ako bez opravdanog razloga prekine, odnosno ne završi obrazovanje. Ukoliko se osoba ne javi Zavodu u dva uzastopna mjeseca, a ne obavijesti Zavod o opravdanim razlozima nejavljanja, ne ispunjava uvjete o aktivnom traženju posla i raspoloživosti za rad u skladu sa člankom 8. spomenutog Zakona, odjavi se s evidencije, ne prihvati ponuñeno zaposlenje u okviru stečene stručne spreme i radnog iskustva ili svojim postupanjem uzrokuje odbijanje zaposlenja od strane poslodavca u skladu s odredbama članka 11. stavak 2. spomenutog Zakona. Graf 12.: Brisani iz evidencije iz ostalih razloga, i godine 30

34 6. PROFESIONALNO USMJERAVANJE I PROFESIONALNA SELEKCIJA Priprema za zapošljavanje-aktivnosti u Područnoj službi Split HZZ-a Profesionalno usmjeravanje je priprema za zapošljavanje te uključuje niz stručnih postupaka kojima je cilj podizanje razine zapošljivosti nezaposlenih osoba i tražitelja zaposlenja, ali i preventivno djelovanje na usklañivanje ponude i potražnje na tržištu rada kroz pružanje stručne pomoći učenicima završnih razreda osnovne i srednje škole pri donošenju odluke o odabiru škole odnosno zanimanja. Priprema za zapošljavanje uključuje slijedeće aktivnosti: 1. profesionalno informiranje 2. profesionalno savjetovanje 3. obrazovanje za tržište rada 4. profesionalna psihologijska selekcija 5. profesionalna rehabilitacija i zapošljavanje osoba s invaliditetom i faktorima otežane zapošljivosti 1. Profesionalno informiranje Profesionalno informiranje je proces kojim se pojedinim skupinama korisnika pružaju informacije relevantne za donošenje odluka o odabiru zvanja, zanimanja i područja rada odnosno za planiranje daljnjeg profesionalnog razvoja. Njegova je suština prikupljanje, oblikovanje i prezentiranje korisnicima, uz pomoć različitih medija, informacija potrebnih za skladan profesionalni razvoj pojedinih skupina korisnika. Te su skupine vrlo brojne i raznolike po karakteristikama i očekivanjima. Profesionalno informiranje može biti pismeno i usmeno. Ovisno o potrebi korisnika i svrsi informiranja usmeni oblici mogu biti individualni i grupni. Područna služba Split tijekom 2011 godine izdala je oko 1850 pisanih informativnih materijala namijenjenih korisnicima u cijeloj Županiji. Najviše njih odnosilo se na nezaposlene /priručnik 'Kako napisati molbu i životopis', 'Obrazovanje odraslih na području županije' te razni letci o uslugama profesionalnog usmjeravanja savjetovanja, selekcije, radionica za traženje posla, /ali i za učenike osnovnih škola/ plakati o Centru za profesionalno informiranje i službi PUS-a kom. regionalnih priručnika 'Kamo nakon 31

35 osnovne škole' kao i 1000 CD-a, 'bodovni pragovi', brošure za učenike s teškoćama u razvoju i njihove roditelje, ankete, kao i ostali materijali za razvojne službe škola, dostavljeno je svim osnovnim školama u županiji. Maturantima su upućeni plakati i ostali materijali u svrhu informiranja učenika /letci, brošure o splitskom i zagrebačkom sveučilištu 400 kom/. Neposrednim (usmenim) profesionalnim informiranjem obuhvaćeno je 3763 učenika osnovnih i srednjih škola, nezaposlenih i tražitelja zaposlenja te stručnih suradnika iz obrazovanja. Od ukupnog broja informiranih osoba 2654 je nezaposlena osoba, a učenika je bilo Anketiranje učenika Odsjek profesionalnog usmjeravanja i obrazovanja u suradnji s osnovnim školama provodi kontinuirano anketno ispitivanje profesionalnih namjera učenika i obradu rezultata istih. U 2011 godini anketirano je 4124 srednjoškolaca i 5534 osnovaca. Osnovni cilj praćenja profesionalnih namjera je utvrditi relevantne pokazatelje o profesionalnim namjerama učenika radi djelotvornijeg profesionalnog savjetovanja, te osiguranja stručne podloge i procjene realizacije plana upisa za iduću godinu. Služba je tijekom 2011 godine aktivno sudjelovala na tribinama za učenike osmih razreda osnovnih škola i njihove roditelje te promovirala deficitarna zanimanja u brodogradnji, grañevini i ugostiteljstvu. Predavanjima o profesionalnom razvoju, odabiru zanimanja i tržištu rada obuhvaćeno oko 1109 učenika. Takoñer je u svrhu promoviranja upisa učenika u deficitarna zanimanja Zavod snosio troškove liječničkih pregleda učenika. Tako je tijekom 2011-e godine 103 učenika izvršilo pregled za upis uglavnom u ugostiteljska zanimanja, čije je troškove snosio Zavod. U Zavodu su organizirana i predavanja za maturante pod nazivom 'Kako se pripremiti za uspješan izbor studija ili zaposlenja' kojima je prisustvovalo oko 220 maturanata i učenika trećih razreda srednje škole naše županije. Služba je i ove godine bila aktivni sudionik Smotre Sveučilišta Split na Fakultetu elektrotehnike strojarstva i brodogradnje (FESB-u) 25. i 26. Studenog 2011, kojom prigodom su izrañeni i dodatni informativni materijali za maturante SD županije kao i prezentacija o uslugama Odsjeka profesionalnog usmjeravanja i Odjela analitike Zavoda za zapošljavanje. Služba je već tradicionalno sudionik Dana karijere u organizaciji AISEC-a održanog na EFST (Ekonomski fakultet Split). Takoñer je promoviran i računalni program profesionalnog usmjeravanja Moj izbor u čijem stvaranju su i sudjelovali stručnjaci iz ove 32

36 službe. Program se može koristiti u Centru za profesionalno informiranje /CPI/ na trećem katu HZZ-a, u ispostavi Solin, te Sinj, gdje se redovno prikupljaju i ažuriraju podaci o tržištu rada, a mjesečno ima oko posjetitelja. U 2011 godini usluge Centra za profesionalno informiranje koristilo je ukupno 1206 osoba ( 820 nezaposlenih i 386 učenika). U 2011 godini program Moj izbor koristilo je 1150 osoba ( 858 učenika osnovnih škola, 156 učenika srednjih škola i 136 odraslih osoba). Odsjek profesionalnog usmjeravanja obilježio je tjedan cjeloživotnog učenja u rujnu 2011 godine ovim aktivnostima: Sudjelovanjem na okruglom stol na temu Razvoj i perspektiva poljoprivrednih zanimanja u Trogiru kao i organizacijom i sudjelovanjem na okruglom stolu u Dugopolju na temu Kako radnici uče za nove tehnologije.takoñer je u prostorijama HZZ - a, Područne službe Split održana radionica - prezentacija za mlade, novoprijavljene nezaposlene osobe bez radnog iskustva pod nazivom 'Vještine i njihova važnost za zapošljivost'. Odsjek profesionalnog usmjeravanja aktivno sudjeluje i obilježava 4. tjedan psihologije u veljači 2011 godine s brojnim aktivnostima: 'RADIONICA ZA DEFINIRANJE OSTVARIVOG PROFESIONALNOG CILJA' samoprocjena izvoñač Svalina Balaš Suzana ponedjeljak u 9 sati Zavod za zapošljavanje Split Bihaćka 2C IV kat dvorana C 'EUROPASS EURES' europsko tržište rada, predavanje/radionica izvoñač Bitanga Tanja utorak u 9 sati Zavod za zapošljavanje Split Bihaćka 2C III kat dvorana A 'RADIONICA ZA POBOLJŠANJE PREZENTACIJSKO-KOMUNIKACIJSKIH VJEŠTINA' predavanje/radionica izvoñač Mariza Javor srijeda u 9 sati Zavod za zapošljavanje Split Bihaćka 2C III kat dvorana A 'KAKO SE PRIPREMITI ZA USPJEŠAN STUDIJ ILI POSAO' predavanje za učenike trećih razreda srednjih škola Izvoñač Jerončić Bruno četvrtak i petak u 13:30 sati Zavod za zapošljavanje Split Bihaćka 2C III kat dvorana A 'KAKO UPRAVLJATI KARIJEROM' predavanje za učenike osmih razreda osnovnih škola izvoñač Svalina Balaš Suzana petak u Osnovnoj školi Mertojak. 2. Profesionalno savjetovanje Profesionalno savjetovanje je proces tijekom kojeg se pomaže korisniku sagledati vlastite mogućnosti u svrhu donošenja odluke o najprimjerenijim izborima obrazovanja, zapošljavanja i rehabilitacije. Ovaj proces uključuje prethodno utvrñivanje relevantnih karakteristika pojedinca uporabom psihodijagnostičkog instrumentarija (ispitivanje sposobnosti, interesa, motivacije, zdravstvenog stanja). Temelji se na poznavanju specifičnih zahtjeva pojedinih profesija i zanimanja (kako pripreme za zanimanje, tako i rada u zanimanju), na poznavanju specifičnih osobina pojedinog čovjeka (psihičkih, fizičkih, 33

37 zdravstvenih i drugih relevantnih za razvoj i uspjeh u zanimanju) te na njihovom optimalnom usklañivanju. Korisnike profesionalnog savjetovanja moguće je podijeliti u dvije osnovne skupine: grupu onih koji tek trebaju donijeti odluku o obrazovanju za svoje prvo zanimanje (učenici) i grupu onih koji već imaju odreñeno zanimanje, ali iz bilo kojeg razloga (zdravstvene promjene, nemogućnost zapošljavanja, želja za promjenom ili napredovanjem) moraju donositi nove odluke o svojem daljnjem profesionalnom putu (odrasli). Tijekom 2011 godine u službi je savjetovan 991 učenik osnovne i srednje škole te je izdano 264 pismenih preporuka i mišljenja za upis u srednju školu učenika s teškoćama u razvoju. Savjetovane su takoñer 1862 odrasle osobe što individualno što grupno. Tijekom 2011 godine učenjem vještina traženja posla, pismene i usmene prezentacije poslodavcu obuhvaćene je 997 osoba kroz 97 radionica za traženje posla u dvosatnom trajanju s voditeljima iz službe, a tijekom 2011 je izvršena obuka za rad u radionicama i nekih savjetnika u zapošljavanju u ispostavama kako bi se pojačao grupni rad s nezaposlenima. 3. Profesionalna selekcija Profesionalna selekcija je stručni postupak odabira kandidata za zapošljavanje ili obrazovanje u kojem se odabiru oni koji najbolje udovoljavaju postavljenim zahtjevima. Ovaj postupak uključuje ispitivanje sposobnosti, osobina ličnosti, interesa, motivacije, a po potrebi i ispitivanje zdravstvenog stanja i specifičnih znanja nezaposlenih osoba i tražitelja zaposlenja. To je zasebni segment usluga odsjeka profesionalnog usmjerenja namijenjen poslodavcima, kao pomoć u izboru kandidata. Tim postupkom u 2011 godini je obuhvaćeno 557 osoba i 32 puta je izvršena selekcija za potrebe 22 poslodavaca. 4. Obrazovanje za tržište rada Za potrebe obrazovanja 54 puta je provedena selekcija kandidata za deficitarna zanimanja (brodogradnja, grañevina, ugostiteljstvo, promet i dr.) te su tim postupkom i obuhvaćene 865 osoba. 5. Profesionalno savjetovanje rehabilitacija i zapošljavanje osoba s invaliditetom i faktorima otežane zapošljivosti. Tijekom 2011 u Odsjeku na projektu resocijalizacije izliječenih ovisnika savjetovano je 13 osoba te je izdano 4 mišljenja za obrazovanje. Takoñer je ustanovljen i tim za provoñenje rehabilitacije i zapošljavanja nezaposlenih invalidnih osoba, te je postupak savjetovanja prošlo 23 invalidne osobe, a takoñer je 18 invalidnih osoba uključeno u specijalizirane radionice za pripremu za tržište rada. 34

38 Na sajmu poslova održanom u Solinu 1.ožujka savjetnici su aktivno sudjelovali s prezentacijom usluga PUS-a, računalnom programu profesionalnog usmjeravanja Moj izbor, te organizirali okrugli stol za poslodavce na temu ' Bolonjska reforma i zapošljavanje'. Aktivnosti PUS-a ukupno: INFORMIRANJE SAVJETOVANJE SELEKCIJA OBRAZOVANJE UKUPNO: UČENICI: ODRASLI: UKUPNO: Služba profesionalnog usmjeravanja u 2011 godini informirala je (što grupno što individualno) 3763 osoba na području cijele županije, te savjetovala 1888 osoba. U postupak selekcije (što za potrebe poslodavaca što za potrebe obrazovanja) uključene su bile 1422 osobe. Učenici pokazuju veći interes za profesionalno informiranje, dok odrasle osobe koriste više složeniji postupak savjetovanja. Dakle sveukupno je osoba koristilo usluge profesionalnog usmjeravanja u 2011 godini. U odnosu na prijašnje godine u 2011 godini zamjetan je porast korištenja usluga psihologijske selekcije kako za potrebe poslodavaca, tako i za potrebe uključivanja u obrazovanje. Napominjemo da su savjetnici u službi vrlo angažirani u provoñenju mnogih europskih projekata IPA - IV komponenta razvoj ljudskih potencijala. Od ove godine Zavod za zapošljavanje je uključen u EUROPSKU MREŽU POLITIKA CJELOŽIVOTNOG PROFESIONALNOG USMJERAVANJA - ELGPN što zahtjeva pojačane aktivnosti svih savjetnika. 35

39 7. MATERIJALNO OSIGURANJE I DRUGA PRAVA NEZAPOSLENIH OSOBA Prava nezaposlenih osoba, prema odredbama Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti ( Narodne novine 80/08, 121/10), sastoje se od prava na: o novčanu naknadu, o produžena novčana naknada o mirovinsko osiguranje, o novčanu pomoć i naknadu troškova tijekom obrazovanja, o jednokratnu novčanu pomoć i naknadu putnih i selidbenih troškova o novčana naknada osoba koje su bile zaposlene u inozemstvu Novčana naknada Pravo na novčanu naknadu nezaposlena osoba stječe pod uvjetom da u trenutku prestanka radnog odnosa ima 9 mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca. Da bi nezaposlena osoba ostvarila pravo na novčanu naknadu, mora se u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa, prestanka bolovanja, odnosno rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog ili skrbničkog dopusta nakon prestanka radnog odnosa, prijaviti ovlaštenoj službi za zapošljavanje, te podnijeti zahtjev za ostvarivanje naknade. Pravo na novčanu naknadu ne može ostvariti osoba kojoj je radni odnos prestao njezinom krivnjom ili voljom. Nezaposlena osoba, ovisno o ukupnom vremenu provedenome na radu, ostvaruje pravo na novčanu naknadu u razdoblju od 90 do 450 dana. Iznimka je nezaposlena osoba koja je provela na radu više od 32 godine i kojoj nedostaje do 5 godina do ispunjenja uvjeta dobne granice za stjecanje prava na starosnu mirovinu u kojem slučaju ostvaruje pravo na novčanu naknadu do ponovnog zaposlenja, odnosno do nastupanja slučajeva iz Zakona koji predviñaju prestanak prava na naknadu. Osnovicu za utvrñivanje visine novčane naknade čini prosjek obračunate plaće, umanjen za doprinose za obvezna osiguranja, ostvaren u tromjesečnom razdoblju koje je prethodilo prestanku radnog odnosa. Novčana naknada za prvih 90 dana korištenja iznosi 70%, a za preostalo vrijeme korištenja 35% od navedenog prosjeka. Najviši iznos novčane naknade za prvih 90 dana korištenja ne može biti viši od 70%, a za preostalo vrijeme korištenja ne može 36

40 biti viši viši od 35% iznosa prosječne plaće isplaćene u gospodarstvu Republike Hrvatske u prethodnoj godini prema posljednjem službeno objavljenom podatku (5.311,00 kn). Sukladno važećim podacima najviši iznos novčane naknade za prvih 90 dana ne može biti viši od 3.717,70 kn mjesečno, a za preostalo vrijeme korištenja ne može biti viši od kn mjesečno. Najniži iznos novčane naknade ne može biti niži od 50% minimalne plaće, umanjene za doprinose za obvezna osiguranja, koja iznosi 2.251,20 kn, što znači da najniži iznos novčane naknade ne može biti od 1.125,60 kn mjesečno. Nezaposlenoj osobi koja je ostvarila pravo na novčanu naknadu ista se može isplatiti u jednokratnom iznosu, ovisno o utvrñenom trajanju, radi zapošljavanja, samozapošljavanja i stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa. Pravo na novčanu naknadu sukladno odredbama Zakona može ostvariti i stranac koji ima odobren privremeni boravak u Republici Hrvatskoj. Produžena novčana naknada Pravo na produženu novčanu naknadu može ostvariti osoba koja je nakon 01. studenog godine provela u evidenciji HZZ-a neprekidno više od 12 mjeseci, te koja je u cijelosti iskoristila pravo na novčanu naknadu ostvareno nakon 01. siječnja godine. Novčana naknada se može produžiti u trajanju od 90 do 360 dana, ovisno o dužini trajanja iskorištene novčane naknade, a visina produžene novčane naknade je 35% od prosjeka obračunate plaće, umanjenog za doprinose za obvezna osiguranja, ostvarenog u tromjesečnom razdoblju koje je prethodilo prestanku radnog odnosa. Mirovinsko osiguranje Pravo na mirovinsko osiguranje ima nezaposlena osoba koja je ostvarila pravo na novčanu naknadu i koja ispunjava uvjet godina života za stjecanje prava na starosnu mirovinu, ali joj do stjecanja uvjeta mirovinskog staža za starosnu mirovinu nedostaje najviše 5 godina. Novčana pomoć i naknada troškova tijekom obrazovanja Nezaposlena osoba koju je HZZ uputio na obrazovanje ima u tijeku trajanja tog obrazovanja pravo novčanu pomoć 1.600,00 kn, naknadu troškova sredstvima javnog prijevoza, te naknadu troškova za propisanu zaštitnu odjeću, obuću i druga pomagala u slučaju obrazovanja za deficitarna zanimanja. Jednokratna novčana pomoć i naknada putnih i selidbenih troškova Nezaposlena osoba kojoj HZZ nije u mogućnosti osigurati zaposlenje u mjestu prebivališta, a koja sama ili posredovanjem HZZ-a zasnuje radni odnos na neodreñeno vrijeme u mjestu udaljenom više od 80 km od mjesta prebivališta, ima pravo na jednokratnu 37

41 novčanu pomoć u iznosu od 1.200,00 kn, te naknadu putnih ili selidbenih troškova za sebe, bračnog druga, izvanbračnog druga i djecu, od mjesta prebivališta do mjesta zaposlenja. Nezaposlena osoba koja zasnuje radni odnos na odreñeno vrijeme izvan mjesta prebivališta ima samo pravo na naknadu putnog troška za sebe. Novčana naknada osoba koje su bile zaposlene u inozemstvu Hrvatski državljanin koji je bio zaposlen u inozemstvu ostvaruje pravo na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti u skladu s odredbama meñunarodnog ugovora. Tablica 17.: Prosječan broj korisnika novčane naknade u i godini Godina Prosječan broj korisnika Ukupno utrošena sredstva novčane naknade Ukupno (kuna) , ,31 Indeks 2011./ ,9% 104,2% Tijekom godine naknadu za vrijeme nezaposlenosti, temeljem prethodno izrečenog, primalo je u prosjeku osoba, tj. 21,6% od ukupnog prosječnog broja nezaposlenih što je smanjenje u odnosu na prosječan broj korisnika iz godine kada je udio primatelja novčane naknade iznosio 22,8%. Graf 13.: Kretanje broja korisnika novčane naknade u i godini 38

42 8. AKTIVNA POLITIKA ZAPOŠLJAVANJA U GODINI Nacionalni plan za poticanje zapošljavana za godinu predstavlja nastavak aktivnosti koje su sadržane u Nacionalnom planu za poticanje zapošljavanja za godinu, te slijedi strateške ciljeve i mjere uz odgovarajuće provedbene aktivnosti. Provedbene aktivnosti iz Nacionalnog plana za poticanje zapošljavanja usmjerene su na skupine nezaposlenih i neaktivnih osoba koji zbog razine obrazovanja, nedostataka radnog iskustva,godina života, obiteljskih i socijalnih uvjeta nisu konkurentne, a niti pokretljive na tržištu rada.osim navedenog, njihovo učešće u ukupnoj zaposlenosti, daleko je ispod nacionalnog i europskog prosjeka. U cilju zadržavanja zaposlenosti, a posebice osoba starije dobi i osoba niže razine obrazovanja dio provedbenih aktivnosti i osiguranih sredstava usmjerava se na zaposlene osobe kojima prijeti gubitak radnog mjesta zbog nedostatka stručnih znanja i vještina da bi zadržale radno mjesto. Provedbene mjere iz nadležnosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje ( potpore za zapošljavanje,potpore za usavršavanje i ostale mjere iz nadležnosti HZZ-a) temelje se na člancima Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (NN, broj 80/08). Potpore za zapošljavanje usklañene su sa Zakonom o državnim potporama (140/50), te imaju obilježja horizontalnih potpora, namijenjenih svim poduzetnicima, ali isključuju poduzetnike u teškoćama. MJERE IZ NADLEŽNOSTI HRVATSKOG ZAVODA ZA ZAPOŠLJAVANJE 1. Mjere koje se smatraju potporama za zapošljavanje: - sufinanciranje zapošljavanja mladih osoba bez radnog iskustva - sufinanciranje zapošljavanja dugotrajno nezaposlenih osoba - sufinanciranje zapošljavanja osoba iznad 50 godina - sufinanciranje zapošljavanja osoba s invaliditetom - sufinanciranje zapošljavanja posebnih skupina nezaposlenih osoba - sufinanciranje samozapošljavanja nezaposlenih osoba - sufinanciranje zapošljavanja nezaposlenih osoba na dijeljenom radnom mjestu - sufinanciranje zapošljavanja zamjenskog radnika 39

43 2. Mjere koje se smatraju potporama za usavršavanje - sufinanciranje obrazovanja zaposlenih (novozaposlenih na poslovima za koje na tržištu rada nema radne snage i zaposlenih u uvjetima uvoñenja novih tehnologija,viših standarda i promjene proizvodnog programa 3. Mjere koje se ne smatraju državnim potporama mjere za obrazovanje i zapošljavanje s ciljem povećanja zapošljivosti nezaposlenih osoba - stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa - obrazovanje nezaposlenih - javni radovi - potpore za očuvanje radnih mjesta Tablica 1: Broj osoba uključenih u mjere godine u Područnoj službi Split Sufinancirano zapošljavanje mjere koje se smatraju 304 potporama za zapošljavanje Sufinanciranje samozapošljavanja mjera koja se smatra potporom za zapošljavanje 44 Obrazovanje zaposlenih mjere koje se smatraju potporama za 44 usavršavanje Obrazovanje nezaposlenih mjere koje se ne smatraju državnim potporama 1122 Stručno osposobljavanje mjere koje se ne smatraju državnim potporama Javni radovi mjere koje se ne smatraju državnim potporama Potpore za očuvanje radnih mjesta mjere koje se ne smatraju državnim potporama UKUPNO

44 Tablica 2 : Broj osoba uključenih u obrazovanje kroz projekte Projekti lokalnog partnerstva (Grad Split i Grad Trogirobrazovanje nezaposlenih) EU projekti (obrazovanja nezaposlenih) UKUPNO 76 41

45 TABLICE I GRAFIKONI 42

46 T1a: Nezaposlene osobe po mjesecima i razini obrazovanja u godini M j e s e c SŠ za zanimanja Viša škola, I. Bez škole i SŠ za zanimanja do 3 god. i škola stupanj Ukupno Muškarci Žene nezavršena Osnovna škola u trajanju od 4 i Gimnazija za KV i VKV fakulteta i osnovna škola više godina radnike stručni studij Prosjek G1a: Kretanje registriranih osoba po mjesecima i prema spolu, godine 43

47 T1b: Nezaposlene osobe po mjesecima i razini obrazovanja u godini M j e s e c Ukupno Bez škole i nezavršena osnovna škola Osnovna škola SŠ za zanimanja do 3 god. i škola za KV i VKV radnike SŠ za zanimanja u trajanju od 4 i više godina Gimnazija Viša škola, I. stupanj fakulteta i stručni studij Fakulteti, akademije, magisterij, doktorat Ukupno Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Prosjek , , G1b: Kretanje registriranih osoba po mjesecima ukupno, i godine 44

48 T2: Nezaposlene osobe po mjesecima i ispostavama u godini Mjesec Brač Hvar Imotski Kaštela Makarska Omiš Sinj Solin Split Trilj Trogir Vis Vrgorac Prosjek: G2: Prosječan broj nezaposlenih osoba po ispostavama u postocima, godine 45

49 T3: Novoprijavljene osobe radi zaposlenja po mjesecima i razini obrazovanja u godini Bez škole i SŠ za zanimanja SŠ za zanimanja u Viša škola, I. Fakulteti, Ukupno nezavršena Osnovna škola do 3 god. i škola za trajanju od 4 i Gimnazija stupanj fakulteta i akademije, osnovna škola KV i VKV radnike više godina stručni studij magisterij, doktorat Ukupno Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene M jesec Ukupno Prosjek G3: Novoprijavljene osobe po mjesecima, i godine 46

50 T4: Novoprijavljene osobe po mjesecima i ispostavama u godini Mjesec Brač Hvar Imotski Kaštela Makarska Omiš Sinj Solin Split Trilj Trogir Vis Vrgorac Prosjek: G4: Prosječan broj novoprijavljenih osoba po ispostavama u postocima, godine 47

51 T5: Zaposleni s evidencije HZZ-a po mjesecima i razini obrazovanja u godini M j e s e c Ukupno Bez škole i nezavršena osnovna škola Osnovna škola SŠ za zanimanja do 3 god. i škola za KV i VKV radnike SŠ za zanimanja u trajanju od 4 i više godina Gimnazija Viša škola, I. stupanj fakulteta i stručni studij Fakulteti, akademije, magisterij, doktorat Ukupno Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Ukupno Prosjek G5: Zaposleni s evidencije Zavoda po mjesecima, 2011., godine 48

52 T6: Zaposlene osobe s evidencije po mjesecima i ispostavama u godini Mjesec Brač Hvar Imotski Kaštela Makarska Omiš Sinj Solin Split Trilj Trogir Vis Vrgorac Prosjek: G6: Prosječan broj zaposlenih po ispostavama u postocima, godine 49

53 T7: Zaposleni sezonski radnici s evidencije HZZ-a po mjesecima i razini obrazovanja u godini Bez škole i SŠ za zanimanja do SŠ za zanimanja u Viša škola, I. stupanj Fakulteti, Mjesec Ukupno nezavršena osnovna škola Osnovna škola 3 god. i škola za KV i VKV radnike trajanju od 4 i više godina Gimnazija fakulteta i stručni studij akademije, magisterij, doktorat Ukupno Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Ukupno Prosjek G7: Udio sezonskog zapošljavanja, godine 50

54 T8: Zaposleni sezonski radnici s evidencije po mjesecima i ispostavama u godini Mjesec Brač Hvar Imotski Kaštela Makarska Omiš Sinj Solin Split Trilj Trogir Vis Vrgorac Ukupno: Prosjek: G8: Sezonsko zapošljavanje po ispostavama u postocima, godine 51

55 M j e s e c Ukupno T9: Brisane osobe iz evidencije iz ostalih razloga HZZ-a po mjesecima i razini obrazovanja u godini Bez škole i nezavršena osnovna škola Osnovna škola SŠ za zanimanja do 3 god. SŠ za zanimanja u i škola za KV i VKV radnike trajanju od 4 i više godina Ukupno Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Ukupno Prosjek Gimnazija Viša škola, I. stupanj fakulteta i stručni studij Fakulteti, akademije, magisterij, doktorat G9: Brisane osobe iz ostalih razloga po mjesecima, godine 52

56 T10: Brisane osobe iz evidencije iz ostalih razloga po mjesecima i ispostavama u godini Mjesec Brač Hvar Imotski Kaštela Makarska Omiš Sinj Solin Split Trilj Trogir Vis Vrgorac Ukupno: Prosjek: G10: Prosječno brisane osobe po ispostavama u postocima, godine 53

57 M je s e c T11: Pregled nezaposlenih osoba po mjesecima i godinama starosti, godine Godine starosti Ukupno i više Ukupno Prosjek G11: Udio prosječno nezaposlenih osoba prema dobi, i godine 54

58 T12: Pregled nezaposlenih osoba prema radnom stažu i razini obrazovanja na dan Bez škole i SŠ za zanimanja do 3 SŠ za zanimanja u Viša škola, I. stupanj Fakulteti, akademije, UKUPNO nezavršena osnovna Osnovna škola god. i škola za KV i trajanju od 4 i više Gimnazija fakulteta i stručni magisterij, doktorat škola VKV radnike godina studij Ukupno Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Ukupno god god god god god god god god god god god god Preko 40 god G12: Nezaposlene osobe prema radnom stažu, godine 55

59 M j e s e c T13: Nezaposlene osobe zbog prestanka rada poslodavca po mjesecima u godini Bez škole i SŠ za zanimanja do 3 SŠ za zanimanja u Viša škola, I. stupanj Fakulteti, akademije, Ukupno nezavršena osnovna Osnovna škola god. i škola za KV i trajanju od 4 i više Gimnazija fakulteta i stručni magisterij, doktorat škola VKV radnike godina studij Ukupno Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Ukupno Prosjek G13: Nezaposlene zbog prestanka rada poslodavca, i godine 56

60 M j e s e c T14: Nezaposleni hrvatski branitelji po mjesecima u godini Bez škole i SŠ za zanimanja do 3 SŠ za zanimanja u Viša škola, I. stupanj Fakulteti, akademije, Ukupno nezavršena osnovna Osnovna škola god. i škola za KV i trajanju od 4 i više Gimnazija fakulteta i stručni magisterij, doktorat škola VKV radnike godina studij Ukupno Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Ukupno Prosjek G14: Nezaposleni branitelji prema razini obrazovanja, godine 57

61 M je s e c T15: Prijavljena slobodna radna mjesta po mjesecima i po kategorijama u godini (0) Vojna zanimanja (1) Čelnici, dužnosnici, (2) Stručnjaci i znanstvenici (3) Inženjeri, tehničari i (4) Uredski i šalterski (5) Uslužna i trgovacka (6) Poljoprivrednici, lovnouzgojni, Ukupno direktori srodna zanimanja službenici zanimanja šumarski radnici i ribari (7) Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji (8) Rukovatelji strojevima, vozilima (9) Jednostavna zanimanja Ukupno Prosjek G15: Prijavljena slobodna radna mjesta po godinama 58

62 T16: Pregled zapošljavanja po područjima NKD-a i godine Zaposleni Traženi radnici Realizirane potrebe UKUPNO Indeks Indeks Indeks ,6% ,4% ,8% (A) POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO ,0% ,8% ,4% (B) RUDARSTVO I VAðENJE ,8% ,0% ,7% (C) PRERAðIVAČKA INDUSTRIJA ,1% ,4% ,9% (D) OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, PLINOM, ,0% ,0% 5 5 0,0% PAROM I KLIMATIZACIJA (E) OPSKRBA VODOM; UKLANJANJE OTPADNIH VODA, GOSPODARENJE OTPADOM TE DJELATNOSTI ,8% ,4% ,6% SANACIJE OKOLIŠA (F) GRAðEVINARSTVO ,5% ,8% ,1% (G) TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK ,8% ,5% ,5% MOTORNIH VOZILA I MOTOCIKALA (H) PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE ,5% ,3% ,8% (I) DJELATNOSTI PRUŽANJA SMJEŠTAJA TE ,2% ,1% ,8% PRIPREME I USLUŽIVANJA HRANE (J) INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE ,7% ,6% ,8% (K) FINANCIJSKE DJELATNOSTI I DJELATNOSTI ,6% ,2% ,0% OSIGURANJA (L) POSLOVANJE NEKRETNINAMA ,2% ,7% ,7% (M) STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE ,5% ,8% ,1% DJELATNOSTI (N) ADMINISTRATIVNE I POMOĆNE USLUŽNE ,6% ,6% ,7% DJELATNOSTI (O) JAVNA UPRAVA I OBRANA; OBVEZNO SOCIJALNO ,8% ,3% ,6% OSIGURANJE (P) OBRAZOVANJE ,6% ,7% ,0% (Q) DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I ,0% ,7% ,3% SOCIJALNE SKRBI (R) UMJETNOST, ZABAVA I REKREACIJA ,4% ,2% ,9% (S) OSTALE USLUŽNE DJELATNOSTI ,5% ,9% ,1% (T) DJELATNOSTI KUĆANSTAVA ,4% 6-100,0% ,6% (U) DJELATNOSTI IZVANTERITORIJALNIH ORGANIZACIJA I TIJELA ,0% 0 0 0,0% 1 1 0,0% G16: Udio zapošljavanja prema NKD-u, godine 59

63 T17: Zaposleni prema rodu, vrsti zanimanja, te prema spolu, ukupno godine Rod zanimanja Vrsta zanimanja Muškarci % Žene % Ukupno (0) Vojna zanimanja Vojna zanimanja 2 100,0% 0 0,0% 2 (0) Vojna zanimanja - Ukupni zbroj 2 100,0% 0 0,0% 2 Čelnici i članovi zakonodavnih, čelnici i dužnosnici državnih tijela 0 0,0% 0 0,0% 0 (1) Čelnici, dužnosnici, Direktori trgovačkih društava, ustanova i direktori njihovih dijelova 0 0,0% 0 0,0% 0 Direktori malih trgovačkih društava i ustanova 1 50,0% 1 50,0% 2 (1) Čelnici, dužnosnici, direktori - Ukupni zbroj 1 50,0% 1 50,0% 2 Diplomirani inženjeri i srodni stručnjaci i znanstvenici ,0% ,0% 391 (2) Stručnjaci i Prirodoslovni i zdravstveni stručnjaci i znanstvenici 77 33,0% ,0% 233 znanstvenici Znanstveno-obrazovni, obrazovni i drugi stručnjaci za obrazovanje ,2% ,8% 1019 Poslovni, društveno-humanistički i ostali stručnjaci i znanstvenici ,7% ,3% 740 (2) Stručnjaci i znanstvenici - Ukupni zbroj ,5% ,5% 2383 Inženjeri i tehničari tehnike i tehnologije ,8% ,2% 1132 (3) Inženjeri, tehničari i srodna zanimanja Prirodoslovni i zdravstveni inženjeri i tehničari ,2% ,8% 592 Stručnjaci u odgoju i obrazovanju 36 4,7% ,3% 767 Poslovnoorganizacijski i srodni stručnjaci ,9% ,1% 1215 (3) Inženjeri, tehničari i srodna zanimanja - Ukupni zbroj ,3% ,7% 3706 (4) Uredski i šalterski Uredski službenici ,3% ,7% 1679 službenici Šalterski službenici ,7% ,3% 617 (4) Uredski i šalterski službenici Ukupni zbroj ,4% ,6% 2296 (5) Uslužna i trgovacka Uslužna zanimanja ,5% ,5% 3057 zanimanja Trgovačka i srodna zanimanja ,8% ,2% 2272 (5) Uslužna i trgovacka zanimanja - Ukupni zbroj ,7% ,3% 5329 (6) Poljoprivrednici, Poljoprivredni, lovno-uzgojni, šumski radnici i lovno-uzgojni, šumarski ribari radnici i ribari 50 61,0% 32 39,0% 82 (6) Poljoprivrednici, lovno-uzgojni, šumarski radnici i ribari ,0% 32 39,0% 82 Rudarska i grañevinska zanimanja ,8% 2 0,2% 953 (7) Zanimanja u obrtu i Obrañivači metala, strojarski monteri, ,5% 4 0,5% 783 elektromonteri i mehaničari pojedinačnoj Precizni mehaničari, keramičari, staklari, proizvodnji 73 62,4% 44 37,6% 117 tiskari Prerañivači hrane, drva, tekstila, kože ,4% ,6% 526 (7) Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji - Ukupni ,2% ,8% 2379 Rukovatelji strojevima 14 87,5% 2 12,5% 16 (8) Rukovatelji Rukovatelji opremom u procesnoj industriji i 28 28,3% 71 71,7% 99 sastavljači proizvoda strojevima, vozilima Vozači motornih vozila, pokretnih strojeva i ,2% 8 0,8% 1000 brodska posada (8) Rukovatelji strojevima, vozilima - Ukupni zbroj ,7% 81 7,3% 1115 Jednostavna prodajna i uslužna zanimanja 122 5,8% ,2% 2107 (9) Jednostavna zanimanja Jednostavna poljoprivredna, šumarska i ribarska zanimanja Jednostavna rudarska, grañevinska, proizvodna, transportna i srodna zanimanja ,8% 36 22,2% ,7% ,3% 888 Radnici bez zanimanja 10 52,6% 9 47,4% 19 (9) Jednostavna zanimanja - Ukupni zbroj ,9% ,1% 3176 Sveukupan zbroj ,5% ,5%

64 T18: Pregled zaposlenih radnika prema vrsti zaposlenja i područjima NKD-a godine Ukupno Radni odnos zasniva se na odreñeno vrijeme Radni odnos zasniva se na neodreñeno vrijeme Ukupno Ukupno Sezonski Zamjena Veći opseg poslova Ostalo Ukupno Novi poslovi Upražnjeni poslovi UKUPNO Ostalo (A) POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO (B) RUDARSTVO I VAðENJE (C) PRERAðIVAČKA INDUSTRIJA (D) OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, PLINOM, PAROM I KLIMATIZACIJA (E) OPSKRBA VODOM; UKLANJANJE OTPADNIH VODA, GOSPODARENJE OTPADOM TE DJELATNOSTI SANACIJE OKOLIŠA (F) GRAðEVINARSTVO (G) TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I MOTOCIKALA (H) PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE (I) DJELATNOSTI PRUŽANJA SMJEŠTAJA TE PRIPREME I USLUŽIVANJA HRANE (J) INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE (K) FINANCIJSKE DJELATNOSTI I DJELATNOSTI OSIGURANJA (L) POSLOVANJE NEKRETNINAMA (M) STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE DJELATNOSTI (N) ADMINISTRATIVNE I POMOĆNE USLUŽNE DJELATNOSTI (O) JAVNA UPRAVA I OBRANA; OBVEZNO SOCIJALNO OSIGURANJE (P) OBRAZOVANJE (Q) DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I SOCIJALNE SKRBI (R) UMJETNOST, ZABAVA I REKREACIJA (S) OSTALE USLUŽNE DJELATNOSTI (T) DJELATNOSTI KUĆANSTAVA (U) DJELATNOSTI IZVANTERITORIJALNIH ORGANIZACIJA I TIJELA

65 T 19: Pregled nezaposlenih, zaposlenih i novoprijavljenih osoba s invaliditetom za razdoblje od do Nezaposlene osobe Ukupno zaposlenih Ukupno novoprijavljenih Ukupno Muškarci Žene Ukupno Muškarci Žene Ukupno Muškarci Žene UKUPNO SVEUKUPNO stručni nestručni Invalidi domovinskog rata UKUPNO stručni nestručni UKUPNO Invalidi rada stručni nestručni Kategorizirana omladina UKUPNO stručni nestručni UKUPNO Ostali invalidi stručni nestručni UKUPNO Vojni invalidi stručni nestručni

66 T20: Pregled nezaposlenih invalida i osoba s faktorima otežane zapošljivosti prema razini obrazovanja i na dan UKUPNO Bez škole i nezavršena osnovna škola Osnovna škola SŠ za zanimanja do 3 god. i škola za KV i VKV radnike SŠ za zanimanja u trajanju od 4 i više godina Gimnazija Viša škola, I. stupanj fakulteta i stručni studij doktorat 1. UKUPNO INVALIDI Vojni invalidi Kategorizirana mladež Invalidi rada Ostali invalidi Invalidi domovinskog rata Oštećenje vida Oštećenje sluha Tjelesni invaliditet Poremećaji glasovno - govorne komunikacije Mentalna retardacija Psihičke i organske smetnje Kronične bolesti Kombinirane smetnje Fakulteti, akademije, magisterij, 2. UKUPNO S FAKTORIMA OTEŽANE ZAPOSLJIVOSTI Ozljede ili oštećenja osjetila Tjelesne ozljede ili oštećenja Glasovno - govorni poremećaji Kronične bolesti Slabije kognitivno funkcioniranje Psihičke smetnje Ovisnosti Maloljetnost Socijalne (obiteljske) prilike Nepoznavanje hrvatskog jezika Kombinirane smetnje Ostali zdravstveni razlozi

67 T21: Pregled nezaposlenih osoba prema dužini trajanja nezaposlenosti, i razini obrazovanja na dan Bez škole i UKUPNO nezavršena osnovna Osnovna škola škola SŠ za zanimanja do 3 god. i škola za KV i VKV radnike SŠ za zanimanja u trajanju od 4 i više Gimnazija godina Viša škola, I. stupanj fakulteta i stručni studij Fakulteti, akademije, magisterij, doktorat U K U P N O Do 1 mjesec do 2 mjeseca do 3 mjeseca UKUPNO od 0 do 3 mjeseca do 4 mjeseca do 5 mjeseci do 6 mjeseci UKUPNO od 3 do 6 mjeseci do 7 mjeseci do 8 mjeseci do 9 mjeseci UKUPNO od 6 do 9 mjeseci do 10 mjeseci do 11 mjeseci do 12 mjeseci UKUPNO od 9 do 12 mjeseci UKUPNO 0 do 12 mjeseci do 2 godine do 3 godine UKUPNO od 1 do 3 godine do 5 godina do 8 godina Više do 8 godina UKUPNO više od 3 godine

68 T22: Pregled nezaposlenih osoba prema dužini trajanja nezaposlenosti, i dobi na dan U K U P N O i više U K U P N O Do 1 mjesec do 2 mjeseca do 3 mjeseca UKUPNO od 0 do 3 mjeseca do 4 mjeseca do 5 mjeseci do 6 mjeseci UKUPNO od 3 do 6 mjeseci do 7 mjeseci do 8 mjeseci do 9 mjeseci UKUPNO od 6 do 9 mjeseci do 10 mjeseci do 11 mjeseci do 12 mjeseci UKUPNO od 9 do 12 mjeseci UKUPNO 0 do 12 mjeseci do 2 godine do 3 godine UKUPNO od 1 do 3 godine do 5 godina do 8 godina Više do 8 godina UKUPNO više od 3 godine

69 T23: Pregled nezaposlenih osoba prema dužini trajanja nezaposlenosti, i radnom stažu na dan U K U P N O Bez staža Do 1 godine 1-2 godine 2-3 godine 3-5 godina 5-10 godina godina U K U P N O godina godina godina Preko 40 godina Do 1 mjesec do 2 mjeseca do 3 mjeseca UKUPNO od 0 do 3 mjeseca do 4 mjeseca do 5 mjeseci do 6 mjeseci UKUPNO od 3 do 6 mjeseci do 7 mjeseci do 8 mjeseci do 9 mjeseci UKUPNO od 6 do 9 mjeseci do 10 mjeseci do 11 mjeseci do 12 mjeseci UKUPNO od 9 do 12 mjeseci UKUPNO 0 do 12 mjeseci do 2 godine do 3 godine UKUPNO od 1 do 3 godine do 5 godina do 8 godina Više do 8 godina UKUPNO više od 3 godine

70 Ukupno SŠ za SŠ za Viša škola, I. Fakulteti, Bez škole i zanimanja do 3 zanimanja u stupanj akademije, nezavršena Osnovna škola god. i škola za Gimnazija trajanju od 4 i fakulteta i magisterij, osnovna škola KV i VKV više godina stručni studij doktorat radnike Mjesec T24: Korisnici novčane naknade po mjesecima i razini obrazovanja u godini Ukupno Prosjek G18: Broj korisnika novčane naknade po mjesecima, godine

71 T25: Nezaposleni, novoprijavljeni, zaposleni po zanimanjima godine (prvih 100) Zanimanje NKZ Nezaposleni Novoprijavljenih u Zaposlenih u ( ) prodavač ( ) administrativni službenik ( ) čistačica ( ) konobar ( ) kuhar ( ) komercijalist ( ) vozač teretnog vozila ( ) kuhinjski radnik ( ) ekonomist ( ) sobarica ( ) pomoćni kuhar ( ) radnik na proizvodnoj liniji ( ) trgovački radnik ( ) diplomirani ekonomist ( ) frizer ( ) vozač lakog dostavnog vozila ( ) ekonomski službenik ( ) skladišni radnik ( ) diplomirani pravnik ( ) radnik niskogradnje ( ) hotelijersko-turistički službenik ( ) skladištar ( ) šivač ( ) elektrotehničar ( ) knjigovoña ( ) krojač ( ) recepcionar ( ) automehaničar ( ) stolar ( ) tajnica ( ) pomoćni konobar ( ) vrtlarski radnik ( ) instalater grijanja i klimatizacije ( ) bravar ( ) elektroinstalater ( ) upravni pravnik ( ) vodoinstalater ( ) kemijski tehničar ( ) učitelj razredne nastave ( ) radnik u održavanju ( ) ekonomist turizma i ugostiteljstva ( ) grañevinski tehničar ( ) medicinska sestra ( ) zidar ( ) dostavljač ( ) strojarski tehničar ( ) odgojitelj predškolske djece ( ) rukovatelj grañevinskim strojevima ( ) kozmetičar ( ) čistač ulica

72 T25: Nezaposleni, novoprijavljeni, zaposleni po zanimanjima godine (prvih 100) Zanimanje NKZ Nezaposleni Novoprijavljenih u Zaposlenih u ( ) njegovatelj starijih i nemoćnih osoba ( ) elektromehaničar ( ) trgovac ( ) kućni majstor ( ) transportni radnik ( ) tehničar cestovnog prometa ( ) računalni tehničar ( ) profesor tjelesne i zdravstvene kulture ( ) grañevinski inženjer ( ) diplomirani ekonomist za financije ( ) vatrogasac ( ) dizajner ( ) šumski radnik ( ) grafički dizajner ( ) zavarivač ( ) čuvar objekata i okoliša ( ) soboslikar i ličilac ( ) slastičar ( ) telefonist ( ) šivač tekstila ( ) radnik visokogradnje ( ) brodostrojar ( ) vozač viličara ( ) kućna pomoćnica ( ) keramičar ( ) pediker ( ) brodomonter ( ) obućar ( ) autolimar ( ) fasader ( ) električar održavanja ( ) strojobravar ( ) mornar ( ) viši fizioterapeut ( ) ekonomist računovodstva i financija ( ) upravni službenik ( ) vratar ( ) zidarski radnik ( ) prehrambeni tehničar ( ) maser ( ) monter grañevinskih elemenata ( ) komunalni redar ( ) informatičar ( ) pomorski nautičar ( ) podopolagač ( ) profesor hrvatskoga jezika ( ) farmaceutski tehničar ( ) pralja ( ) pekar ( ) fotograf

73 OBJAŠNJENJE POJMOVA Izvori podataka za Mjesečni statistički bilten su evidencije koje se vode u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje prema odredbama Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (Narodne novine, br. 32 od 28. ožujka 2002.) i Zakonu o preuzimanju saveznih zakona iz oblasti radnih odnosa i zapošljavanja koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuju kao republički zakoni (Narodne novine, br. 34 od 16. srpnja 1991.). NEZAPOSLENE OSOBE Osobe u dobi od 15 do 65 godina sposobne ili djelomično sposobne za rad koje nisu u radnom odnosu, raspoložive su za rad, aktivno traže posao i zadovoljavaju sve kriterije iz odredbi Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (čl. 7.), a evidentirane su u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje na kraju izvještajnog mjeseca. U definiciji nezaposlene osobe u odnosu na raniji zakon došlo je značajnijih promjena. U Zakonu o zapošljavanju (Narodne novine, br. 59 od 17. srpnja 1996., čl. 53. i čl. 56.) ona je bila definirana na sljedeći način: Nezaposlenom osobom u smislu ovoga Zakona smatra se osoba sposobna za rad, u dobi godina koja je evidentirana u Zavodu kao tražitelj zaposlenja i redovito se prijavljuje Zavodu, a koja: nije u radnom odnosu, nije vlasnik ili većinski suvlasnik više od 51% udjela u trgovačkom društvu ili u drugoj pravnoj osobi, ne obavlja samostalno profesionalnu i gospodarsku djelatnost, nije vlasnik ili većinski suvlasnik više od 51% udjela u poljoprivrednom gospodarstvu, nije redoviti učenik, redoviti student ili umirovljenik. U Zakonu o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (Narodne novine, br. 32 od 28. ožujka 2002.) nezaposlena osoba je definirana na sljedeći način: Nezaposlenom osobom u smislu ovoga Zakona smatra se osoba sposobna ili djelomično sposobna za rad, u dobi od 15 do 65 godina koja nije u radnom odnosu, te ako:

74 ne ostvari mjesečni primitak, odnosno dohodak od samostalne djelatnosti koja se povremeno obavlja prema propisima o porezu na dohodak, a koji je veći od najvišeg iznosa novčane naknade utvrñene člankom 35. ovoga Zakona, nema registrirano trgovačko društvo ili drugu pravnu osobu, odnosno nema većinski udio u trgovačkom društvu ili drugoj pravnoj osobi, nema registrirani obrt, slobodno zanimanje ili djelatnost poljoprivrede i šumarstva, nije osigurana kao poljoprivrednik po propisima o mirovinskom osiguranju, nije korisnik mirovine, osim korisnika mirovine koji ostvari pravo na invalidsku mirovinu na temelju profesionalne nesposobnosti za rad, nije redovni učenik ili student, aktivno traži posao i raspoloživa je za rad. NOVOPRIJAVLJENI Nezaposlene osobe koje su se tijekom izvještajnog mjeseca prijavile Hrvatskom zavodu za zapošljavanje kao tražitelji zaposlenja. ULAZAK U NEZAPOSLENOST 1. Direktno iz radnog odnosa odnosi se na nezaposlene osobe koje su neposredno prije prijavljivanja na evidenciju Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje bile zaposlene na način da su imale zasnovan radni odnos. 2. Iz individualne poljoprivrede ili nekog drugog oblika rada - odnosi se na nezaposlene osobe koje su neposredno prije prijavljivanja na evidenciju Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje bile zaposlene na vlastitom gospodarstvu ili gospodarstvu u vlasništvu obitelji, radile kao pomažući članovi obitelji u obiteljskom poduzeću i sl. 3. Direktno iz redovnog školovanja - odnosi se na nezaposlene osobe koje su neposredno prije prijavljivanja na evidenciju Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje bile na redovitom školovanju, tj. bili učenici ili studenti uključeni u redovnom obrazovanju. 4. Iz neaktivnosti - odnosi se na nezaposlene osobe koje neposredno prije prijavljivanja na evidenciju Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje nisu bile na redovitom školovanju i nisu radile, tj. bile su neaktivne. U ovu kategoriju ulaze npr. osobe koje duže vrijeme nisu bile u radnom odnosu niti su radile u drugim oblicima zaposlenosti, domaćice, osobe na odsluženju redovnog vojnog roka i sl.

75 ZAPOSLENI S EVIDENCIJE Osobe koje su se tijekom izvještajnog mjeseca zaposlile u zemlji ili inozemstvu, a bile su u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Informacija o zaposlenju temelji se na obavjesti koju Hrvatskom zavodu za zapošljavanje dostavlja poslodavac, obavijesti samog radnika ili nekom drugom saznanju o zapošljavanju osobe. Na temelju tih informacija osoba se briše iz evidencije nezaposlenih osoba (a u Osobnom kartonu radnika (tzv. OKR) kao razlog brisanja bilježi se zaposlenje). BRISANI IZ EVIDENCIJE Prema članku 11. Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, osoba se briše iz evidencije, odnosno evidenciju o nezaposlenoj osobi Zavod prestaje voditi, ako ta osoba: 1. zasnuje radni odnos, 2. kao korisnik novčane naknade ostvari mjesečni primitak, odnosno dohodak od samostalne djelatnosti koja se povremeno obavlja prema propisima o porezu na dohodak, 3. ostvari mjesečni primitak, odnosno dohodak od samostalne djelatnosti koja se povremeno obavlja prema propisima o porezu na dohodak, a koji je veći od najvišeg iznosa novčane naknade utvrñenog člankom 35. ovoga Zakona, 4. bude zatečena na radu bez potvrde, ugovora, odnosno rješenja na temelju kojeg obavlja posao, 5. registrira trgovačko društvo ili drugu pravnu osobu, odnosno stekne većinski udio u trgovačkom društvu ili drugoj pravnoj osobi, 6. registrira obrt, slobodno zanimanje ili djelatnost poljoprivrede i šumarstva, 7. postane poljoprivredni osiguranik po propisima o mirovinskom osiguranju, 8. ispuni uvjete za prijevremenu starosnu mirovinu, starosnu mirovinu, odnosno ostvari obiteljsku mirovinu ili ostvari invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad, 9. postane redovni učenik ili student, 10. nastupi na odsluženje vojnog roka, 11. nastupi na izdržavanje kazne zatvora duže od 6 mjeseci, 12. navrši 65 godina života, ako ispunjava uvjete za mirovinu po bilo kojoj osnovi, 13. bude uključena u program obrazovanja od strane Zavoda do isteka toga programa,

76 14. odbije se uključiti u obrazovanje na istom stupnju stručne spreme koje je organizirao i snosi troškove Zavod u cilju povećanja njene mogućnosti zapošljavanja ili ako bez opravdanog razloga prekine, odnosno ne završi obrazovanje, 15. ne javi se Zavodu u dva uzastopna mjeseca, a ne obavijesti Zavod o opravdanim razlozima nejavljanja, 16. ne ispunjava uvjete o aktivnom traženju posla i raspoloživosti za rad u skladu sa člankom 8. spomenutog Zakona, 17. odjavi se s evidencije, 18. ne prihvati ponuñeno zaposlenje u okviru stečene stručne spreme i radnog iskustva ili svojim postupanjem uzrokuje odbijanje zaposlenja od strane poslodavca u skladu s odredbama članka 11. stavak 2. spomenutog Zakona. Pojam "Brisani iz evidencije" obuhvaća brisane iz evidencije iz svih ostalih razloga osim zasnivanja radnog odnosa u zemlji ili inozemstvu. Brisani iz evidencije zbog zasnivanja radnog odnosa u zemlji ili inozemstvu prikazani su u istim tablicama pod pojmom "Zaposleni s evidencije". OSOBE KOJE PRVI PUT TRAŽE ZAPOSLENJE Nezaposlene osobe evidentirane u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje na kraju izvještajnog mjeseca koje nisu bile u radnom odnosu. KORISNICI NOVČANE NAKNADE Nezaposlene osobe evidentirane u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje koje su prema odredbama Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti ostvarile novčanu naknadu tijekom izvještajnog mjeseca. PRIJAVLJENE POTREBE ZA RADNICIMA Broj slobodnih radnih mjesta koje poslodavci prijavljuju Hrvatskom zavodu za zapošljavanje tijekom izvještajnog mjeseca. TEMELJI PRESTANKA RADNOG ODNOSA U kategoriji otkaz od strane poslodavca obuhvaćeni su prema Zakonu o radu (Narodne novine, 38/95.) člankom 106. i 107. slučajevi redovitoga i izvanrednog otkaza ugovora o radu.

77 Redoviti slučajevi otkaza ugovora o radu jesu: ako prestane potreba za obavljanje odreñenog posla zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga, poslovno uvjetovani otkaz (višak zaposlenika zbog smanjenog opsega posla, odnosno sanacije poduzeća), ako zaposlenik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog odreñenih trajnih osobina ili sposobnosti, osobno uvjetovani otkaz, ako zaposlenik krši obveze iz radnog odnosa, otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem zaposlenika. Izvanredni otkaz ugovora o radu je otkaz od strane poslodavca zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa. Ugovor o radu može se otkazati tijekom probnog rada, zbog zabrane obavljanja odreñenih poslova, te zbog isteka ugovora na odreñeno vrijeme. Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora prema Zakonu o radu (čl. 114.) primjenjuje se kad poslodavac otkaže ugovor i istodobno predloži zaposleniku sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima. Otkaz od strane zaposlenika obuhvaća redoviti otkaz ugovora o radu (čl. 106.) i izvanredni otkaz ugovora o radu (čl. 107.) od strane zaposlenika. Sporazumni prekid radnog odnosa predstavlja sporazum poslodavca i zaposlenika o prestanku ugovora o radu i to obvezno u pisanom obliku (čl. 104.). Pod ostalim razlozima obuhvaćeni su sljedeći temelji: nesposobnost za rad, otkaz zbog odsutnosti s rada radi izdržavanja kazne zatvora dulje od šest mjeseci i prestanak rada strancu koji nema radnu dozvolu. NEZAPOSLENE OSOBE ZBOG PRESTANKA RADA POSLODAVCA Nezaposlene osobe evidentirane u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje na kraju izvještajnog mjeseca koje su ostale bez posla zbog prestanka obavljanja djelatnosti poslodavca, otvaranja stečajnog postupka i postupka likvidacije. REALIZIRANE POTREBE ZA RADNICIMA Osobe za koje je Hrvatski zavod za zapošljavanje dobio obavijest o zapošljavanju na temelju Izvještaja o zasnivanju radnog odnosa koji poslodavci pismeno dostavljaju tijekom izvještajnog mjeseca. Ti izvještaji pružaju informaciju da su prijavljene potrebe za radnicima doista i realizirane. Izvještaj o zasnivanju radnog odnosa obuhvaća osobe koje su kao nezaposlene bile prijavljene u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, ali i

78 osobe koje su bile zaposlene pa su promijenile zaposlenje, kao i ostale osobe koje nisu bile na evidenciji Zavoda. NEZAPOSLENI HRVATSKI BRANITELJI Nezaposlene osobe evidentirane u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje na kraju izvještajnog mjeseca koje su prema odredbama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskoga rata i članova njihovih obitelji (Narodne novine, 108/96., 94/01.) stekle status branitelja. Taj se status dokazuje potvrdom Ministarstva obrane, odnosno Ministarstva unutarnjih poslova. ZAPOSLENI PREMA MJESTU RADA Pod mjestom rada u kojem se radnik zaposlio navedene su četiri opcije: Radnik se zaposlio na području ispostave Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u kojoj je bio prijavljen. Radnik se zaposlio na području područne službe Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u kojoj je bio prijavljen. Radnik se zaposlio na području drugih područnih službi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, a ne u onoj u kojoj je bio prijavljen. Radnik se zaposlio izvan zemlje, tj. u inozemstvu. TRAŽITELJI ZAPOSLENJA Osobe koje se mogu prijaviti Zavodu prema članku 10. Zakona o posredovanju pri zapošljavanju I pravima za vrijeme nezaposlenosti (NN, br. 32/2002.) redi promjene zaposlenja odnosno posredovanja, savjetovanja i informiranja, bez obveze redovnog javljanja, a ne smatraju se nezaposlenima Iz članka 7. spomenutog zakona. PROGRAM POTICANJA ZAPOŠLJAVANJA Temeljem članka 30. stavka. 3. Zakona o Vladi Republike Hrvatske (NN, br. 101/98, 15/2000 i 117/2001), Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 10. siječnja godine donijela Zaključak kojim se donosi Program poticanja zapošljavanja, Hrvatski Zavod za Zapošljavanje započeo je s operativnom provedbom Programa poticanja zapošljavanja 01. ožujka godine.

79 KLASIFIKACIJE Nacionalna klasifikacija djelatnosti (NKD) prema odluci Vlade Republike Hrvatske (Narodne novine, 13/03.), u službenoj je primjeni od 1. siječnja Ta je klasifikacija utemeljena na europskoj klasifikaciji NACE koja je obvezna za države članice Europske unije. Nacionalna klasifikacija zanimanja (NKZ) (Narodne novine, br. 111/98.) predstavlja normu za sve korisnike pri iskazivanju podataka o zanimanjima. Izrañena je primjenom načela i sustava Meñunarodne standardne klasifikacije zanimanja (ISCO-88), odnosno njezine europske inačice (ISCO-88 COM), čime je omogućena usporedivost podataka na meñunarodnoj razini. Prema Nacionalnoj klasifikaciji zanimanja, zanimanje je definirano kao skup poslova i radnih zadaća koji su svojim sadržajem i vrstom organizacijski i tehnološki toliko srodni i meñusobno povezani da ih obavlja jedan izvršitelj koji posjeduje odgovarajuća znanja, sposobnosti i vještine. Zanimanja nezaposlenih osoba odreñuju se prema poslovima koje osobe traže, odnosno koje su obavljale prije ulaska u nezaposlenost. Kod nezaposlenih osoba bez radnog iskustva zanimanja se odreñuju prema osposobljenosti za rad, tj. zvanju. U tablicama u kojima se podaci prikazuju po obrazovanju koristi se Nacionalna standardna klasifikacija obrazovanja (NSKO) (Narodne novine, br. 105/01.). UNESCO je krajem godine prihvatio revidiranu meñunarodnu klasifikaciju obrazovanja (International Standard Classification of Education ISCED-97) kao meñunarodni standard za prikupljanje i prezentiranje podataka o obrazovanju. Klasifikacija ISCED-97 omogućuje usporedivost podataka o obrazovanju na meñunarodnoj razini. Metodologija Nacionalne standardne klasifikacije obrazovanja u potpunosti je usklañena s meñunarodnom klasifikacijom obrazovanje ISCED-97 i njezina će primjena omogućiti usporedivost podataka o obrazovanju s drugim zemljama svijeta. Osim toga, primjena NSKO će omogućiti bolju preglednost obrazovnih programa koje nude različite obrazovne ustanove, lakšu razmjenu učenika i studenata na europskoj i svjetskoj razini, te predstavljati meñunarodno verificiranu osnovicu za nostrifikaciju svjedodžbi i diploma stečenih u obrazovnim sustavima drugih država. Njezina primjena u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje omogućit će bolju preglednost i usporedivost podataka o postignutom obrazovanju nezaposlenih, što će olakšati i njihovo zapošljavanje.

80 Bilješke:

81 HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRUČNA SLUŽBA SPLIT IZVJEŠĆE O NEZAPOSLENOSTI I ZAPOŠLJAVANJU U 2011.GODINI U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI Split, veljača godine

82 HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRUČNA SLUŽBA SPLIT Bihaćka 2C, Split Telefon:021/ Fax:021/ URL: http: // Splitsko-dalmatinska županija Pročelnik Područne službe Split Miroslav Delić Split Solin Sinj Omiš Makarska Kaštela Vrgorac Imotski Trogir Trilj Brač Hvar Vis Pripremio Odjel analitike i statistike Split, veljača godine Ivica Radošević

83 Sadržaj: str. Uvod 4 1. Radna snaga 5 2. Registrirana nezaposlenost 8 3. Novoprijavljene osobe Potražnja za radnom snagom Zapošljavanje Profesionalno usmjeravanje i profesionalna orijentacija Materijalno osiguranje i druga prava nezaposlenih osoba Aktivna politika zapošljavanja 39 Tablice i grafikoni 42

84 UVOD Vrlo visoka registrirana nezaposlenost ostaje i dalje posljedica ekonomsko-socijalnih problema s kojima se sučavamo dugi niz godina u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Meñutim, to je ujedno i izazov za daljnji rad u reduciranju uskih grla na tržištu rada. Broj registriranih nezaposlenih osoba se povećao u posljednjem kvartalu godine kao direktna posljedica pada broja ukupno zaposlenih osoba koji je započeo svoj pad u trećem kvartalu godine. Broj registriranih nezaposlenih osoba je ostao na visokoj razini što je utjecalo na visoku stopu nezaposlenosti koja je na kraju godine iznosila 23,4%, što je iznad stope u Republici Hrvatskoj koja je iznosila 17,8%. Meñutim, promjene su se dešavale i u ukupnoj radnoj snazi koja se povećala na kraju godine za 0,3%. Naravno, sama veličina stope nezaposlenosti, ovisi i o nizu ostalih čimbenika, kao npr. o strukturi gospodarstva, vanjsko-trgovinskoj bilanci, bruto društvenom proizvodu Županije. S obzirom na promjenjivu prirodu tržišta rada, koja podrazumijeva promjenu u ponudi (teorija ljudskog kapitala) s jedne strane, te promjenu u potražnji (teorija tržišnog natjecanja) s druge, postojanje nesrazmjera izmeñu znanja i vještina koje imaju nezaposleni, te znanja i vještina koja traže poslodavci postaje jedan od najvećih problema i izazova koji se postavljaju ispred kreatora politika na tržištu rada usmjerenih prema što većem uključivanju radne snage u neki oblik neformalnog obrazovanja. Stopa cjeloživotnog učenja, koja je izrazito niska na razini Hrvatske niža je od 3% za godinu, postaje jedan od glavnih indikatora razvoja tržišta rada koji kao direktnu posljedicu ima smanjenu konkurentnost na meñunarodnom tržištu te manju stopu zaposlenosti. Kao jedno od rješenja strukturalnih problema nezaposlenosti, Hrvatski zavod za zapošljavanje provodi različite programe za što brži povratak nezaposlenih osoba u svijet rada. Jedan od programa usmjerenih na povećanje zapošljivosti nezaposlenih osoba je obrazovanje nezaposlenih. Ovim programom provodi se obrazovanje nezaposlenih osoba s evidencije Zavoda kako bi bili što konkurentniji na tržištu rada te kako bi se smanjio nesrazmjer izmeñu ponude i potražnje na tržištu rada. Sinergijskim efektom koji se postiže ovim modelom, moguće je promijeniti nepovoljnu strukturu registrirane nezaposlenosti, te postići pozitivna kretanja i u gospodarstvu.

85 1. RADNA SNAGA ŽUPANIJE Prema podacima administrativnih statističkih izvora ukupna radna snaga, tj. aktivno stanovništvo u Splitsko-dalmatinskoj županiji na dan 31. prosinca iznosila je ukupne aktivne populacije koju čine zaposlene osobe i registrirane nezaposlene osobe. Registrirana zaposlenost obuhvaća sljedeće kategorije: zaposlene u pravnim osobama, zaposlene u obrtu i slobodnim profesijama, te individualne poljoprivrednike koji su aktivni osiguranici socijalnog osiguranja. Registrirana zaposlenost u godine (31.prosinca) bila je , što je u usporedbi s prethodnom godinom smanjenje za 1,3% odnosno manje zaposlenih osoba. Tablica 1.: Struktura aktivnog stanovništva u Splitsko-dalmatinskoj županiji Struktura aktivnoga stanovništva, i godine 12/ /2010. Indeks Aktivno stanovništvo ,3% Zaposleni ,3% - Zaposleni u pravnim osobama ,4% - Samostalne prof. djelatnosti ,1% - Zaposleni u obrtu ,4% - Radnici kod fizičkih osoba ,1% - Poljoprivrednici ,5% Nezaposleni ,0% Stopa registrirane nezaposlenosti 23,4% 22,1% Registrirana nezaposlenost obuhvaća osobe prijavljene pri Zavodu za zapošljavanje, a stanje registrirane nezaposlenosti krajem mjeseca prosinca iznosi ukupno osoba, što je u odnosu na prosinac godine više za nezaposlenih osoba ili 6,0%. 5

86 Stopa registrirane nezaposlenosti je udio nezaposlenih osoba u aktivnom stanovništvu, tj. u zbroju zaposlenih i nezaposlenih. Stopa registrirane nezaposlenosti u prosincu godine iznosila je 23,4% i ona se povećala za 1,3% u odnosu na prosinac godine. Na kraju godine stopa nezaposlenosti na državnoj razini iznosila je 17,8%, dok je godinu dana ranije ona iznosila 17,9%. Gledano na regionalnoj razini stopa nezaposlenosti povećala se u većini županija, i ona je prostorno vrlo različito rasporeñena. Tako se ona na kraju prosinca godine ona kreće od 8,1% u Gradu Zagrebu i 10,0% u Istarskoj županiji, do 32,4% u Brodsko-posavskoj županiji. Graf 1.: Stope nezaposlenosti po županijama, godine Za izračun stope nezaposlenosti po županijama korišteni su podaci o osiguranicima mirovinskog osiguranja u HZZMO, podaci HZZ-a o registriranim nezaposlenim osobama prema kvartalnim podacima. Tablica 2.: Kretanje stope nezaposlenosti po kvartalima u Republici Hrvatskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji godine Godina: 2009.god god god. Kvartal/mjesec: I./3. II./6. III./9. IV./12. I./3. II./6. III./9. IV./12. I./3. II./6. III./9. IV./12. SDŽ 18,7% 16,6% 17,3% 19,8% 22,0% 19,0% 18,8% 22,1% 23,1% 19,5% 19,7% 23,4% RH 14,5% 13,5% 14,2% 16,1% 17,6% 15,8% 16,1% 17,9% 18,4% 16,0% 15,9% 17,8% U Tablici 2. prikazane su kvartalne stope nezaposlenosti u Splitsko-dalmatinskoj županiji i Hrvatskoj posljednje tri godine. 6

87 Ukupna zaposlenost u Splitsko-dalmatinskoj županiji pokazuje trend smanjenja broja zaposlenih tijekom godine. Tako je broj zaposlenih u prosincu manji od istog mjeseca prošle godine za 1,3%, dok je u rujnu to smanjenje bilo 1,0%, a u lipnju smanjenje broja zaposlenih osoba bilo je za 0,3%. Stopa nezaposlenih pokazuje suprotan odnos prema broju zaposlenih, dakle, kada je broj zaposlenih u porastu stopa nezaposlenih je manja. Graf 2.: Kretanje broja zaposlenih, nezaposlenih i stope nezaposlenosti u Splitsko-dalmatinskoj županiji Na kraju godine udio nezaposlenih osoba Splitsko-dalmatinske županije u ukupnom broju nezaposlenih na državnoj razini je iznosio 13,7%, dok je udio zaposlenih 9,7% u ukupnom broju zaposlenih u Republici Hrvatskoj. 7

88 2. REGISTRIRANA NEZAPOSLENOST U Splitsko-dalmatinskoj županiji registrirana se nezaposlenost tijekom godine prema prosječnoj mjesečnoj stopi kretala podjednako kao i prošle godine, te ujednačeno kao i u Republici Hrvatskoj. Prosječna mjesečna stopa rasta nezaposlenosti bila je pozitivna i iznosila je u godini 0,57%, što je manje nego u godini kada je ona bila pozitivna i iznosila je 0,96%, ali je ipak veća nego što je bila prosječna stopa rasta nezaposlenosti u Hrvatskoj za 0,63%. Graf 3.: Mjesečne promjene stope rasta i pada nezaposlenosti tijekom godine Prosječan broj nezaposlenosti je takoñer u rastu, nakon niza godina relativnog opadanja, kako je prikazano na tablici 3. od godine te je u godini bilo prosječno nezaposlenih osoba. Tablica 3.: Prosječna nezaposlenost u Splitsko-dalmatinskoj županiji Prosječna godišnja nezaposlenost u Splitsko-dalmatinskoj županiji 2002.god god god god god god god god god god

89 Mjesečne stope nezaposlenosti nam govore o dinamici kretanja nezaposlenosti usporeñujući stanje tekućeg mjeseca s prethodnim, te nam naglašavaju promjene u nezaposlenosti s obzirom na pozitivne i negativne stope (rasta i pada nezaposlenosti), što uzrokuje povećanje ili smanjenje nezaposlenosti u odnosu na prethodni mjesec. Tako možemo zaključiti da nezaposlenost u Splitsko-dalmatinskoj županiji raste nakon ljetnih mjeseci, te najvišu razinu uobičajeno dostiže u zimskim mjesecima, dok se najniža razina registrira u ljetnim mjesecima, što je rezultat sezonskog obilježja u kretanju nezaposlenosti, dakle sezonskog zapošljavanja u turizmu i ugostiteljstvu, te ostalim djelatnostima koje upošljavaju radnike sezonskog karaktera. Tablica 4.: Nezaposlenost po mjesecima u Splitsko-dalmatinskoj županiji i Hrvatskoj I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII SDŽ RH Udio 12,7% 12,9% 13,0% 13,0% 13,0% 12,8% 12,7% 12,7% 12,9% 13,5% 13,8% 13,7% Nezaposlenost se povećavala i u čitavoj Hrvatskoj i to po malo manjoj stopi nego u Splitsko-dalmatinskoj županiji te se udio Splitsko-dalmatinske županije mijenjao tijekom mjeseci da bi na kraju godine iznosio 13,7% udjela u Hrvatskoj. Tijekom godine u Splitsko-dalmatinskoj županiji bilo je evidentirano prosječno mjesečno nezaposlenih osoba što je za 5,3% više od prosjeka tijekom godine. Na kraju prosinca godine ukupan broj nezaposlenih je iznosio , što je bilo više u odnosu na prosinac godine za 6,0%. Tablica 5.: Broj evidentiranih nezaposlenih osoba u i godini Godina Prosječan broj Verižni indeks Dana Verižni indeks ,3% ,0% Promatrajući registriranu nezaposlenost tijekom godine, potrebno je svakako istaknuti povećanje apsolutnog broja registriranih nezaposlenih osoba nakon višegodišnjeg pada. To značajno smanjivanje broja registriranih nezaposlenih osoba započelo je još 9

90 tijekom godine kada su se značajno promjenili odnosi na tržištu rada promjenom Zakona o posredavanju i nastavilo se tijekom narednih godina. Tijekom godine i meñukvartalni indeksi registrirane nezaposlenosti su bili pozitivni u odnosu na prošlu godinu. Tako je u prvom kvartalu kvartalna stopa nezaposlenosti iznosila 8,0%, da bi na kraju zadnjeg kvartala ona iznosila 5,4%. Tablica 6.: Kvartalne prosječne promjene nezaposlenosti 2011/2010 Godina 1. kvartal 2. kvartal 3. kvartal 4. kvartal 2011./ ,0% 1,6% 6,0% 5,4% Dakle, nezaposlenost se još uvijek povećavala tijekom prvog kvartala godine, ali jednako tako su se nastavili povećavati i meñukvartalni indeksi nezaposlenosti, odnosno nezaposlenost u godini porasla u odnosu na godinu, što je djelovalo i na povećanje stope nezaposlenih osoba. Registrirana nezaposlenost prema spolu Nezaposlene žene čine većinu u ukupnoj nezaposlenosti na području Splitskodalmatinske županije. Tijekom godine prosječno mjesečno je bilo evidentirano nezaposlenih žena, što je za 2,1% više od prosjeka godine. Krajem prosinca ukupno je bilo nezaposlenih žena, što je za 4,0% više nego u prosincu godine. Tablica 7.: Broj evidentiranih nezaposlenih žena u i Godini Godina Prosječan broj Verižni indeks Dana Verižni indeks ,1% ,0% Rast broja nezaposlenih žena tijekom kretao se sporije od rasta ukupne nezaposlenosti što je rezultiralo smanjenjem udjela nezaposlenih žena u ukupnoj nezaposlenosti. Na kraju prosinca taj udio je iznosio 56,8%. 10

91 U godini udio je bio 60,0 %, 62,2% u godini, 61,7% u godini, 62,2% u godini, 62,7% u godini, 63,4% u godini, 64,3% u godini, 60,6% u godini dok je udio nezaposlenih žena na kraju godine bio 57,9%. Udio prosječnog broja nezaposlenih žena u ukupnoj prosječnoj nezaposlenosti iznosi 57,1%. Tablica 8.: Broj evidentiranih nezaposlenih muškaraca u i Godini Godina Prosječan broj Verižni indeks Dana Verižni indeks ,8% ,8% Nezaposleni muškarci čine manji dio u ukupnoj nezaposlenosti na području Splitskodalmatinske županije. Tijekom godine prosječno mjesečno je bilo evidentirano nezaposlenih muškaraca, što je za 9,8% više od prosjeka godine. Krajem prosinca ukupno je bilo nezaposlenih muškaraca, što je za 8,8% više nego u prosincu godine. Nezaposlene osobe prema dobi U strukturi nezaposlenih osoba prema dobi, krajem prosinca godine, najviše je bilo mladih osoba od godine starosti (6.261). Krajem prosinca godine u odnosu na prosinac godine primjetno je povećanje udjela mlañih (do 29 godina) uz istovremeno zadržavanje visokog udjela starijih dobnih skupina u ukupnoj nezaposlenosti. Starije dobne skupine uslijed mnogih strukturalnih problema (nefleksibilnosti tržišta rada, prespore dinamike otvaranja novih radnih mjesta, slabe gospodarske aktivnosti, te zastarjelim znanjima i vještinama) teže dolaze do radnog mjesta što znatno utječe i na prosječnu dob evidentiranih nezaposlenih osoba. Udio nezaposlenih osoba prema dobnim skupinama u prosincu godine bilo je kako slijedi: (4,7%) osoba od 15 do 19 godina, (13,9%) od 20 do 24 godine, (14,5%) od 25 do 29 godina, (12,0%) od 30 do 34 godine, (11,0%) od 35 do 39 godina, (10,6%) od 40 do 44 godine, (10,6%) od 45 do 49 godine, (10,8%) od 50 do 54 godine, (9,0%) od 55 do 59 godine, preko 60 godina ili (2,9%). 11

92 Graf 4.: Nezaposlene osobe prema godinama starosti godine Promatrajući kretanje udjela nezaposlenih osoba po godinama starosti do recesijskih 2009.,2010. i 2011., evidentno je dolazilo do smanjivanja broja nezaposlenih mlañih osoba te u isto vrijeme do povećavanja broja starijih osoba posebice starijih od 50 godina starosti. Taj se trend promijenio posljednjih godina na štetu mlañih osoba. Nezaposleni prema razini obrazovanja NSKO Nacionalna standardna klasifikacija obrazovanja Da bi se mogao pratiti razvoj obrazovanja u Hrvatskoj i u svijetu, bilo je potrebno izraditi klasifikaciju obrazovanja. Ta se klasifikacija, dakle, koristi za praćenje postojećeg obrazovnog sustava i za planiranje razvoja toga sustava (aktualni podaci o obrazovanju, obrazovanost stanovništva i dr.) Ova je klasifikacija izrañena po uzoru na meñunarodni klasifikaciju obrazovanja (ISCED 97), uzimajući u obzir specifičnosti obrazovnoga sustava u Republici Hrvatskoj. Ne ulazeći u složenu strukturu ove klasifikacije, može se općenito reći da je svaki obrazovni program hrvatskoga obrazovnog sustava u njoj jednoznačno odreñen šifrom. 12

93 Pojmovnik Obrazovni program jest osnovna jedinica NSKO klasifikacije. Odreñuje se na osnovi njegovog obrazovnog sadržaja. Obrazovni sadržaj jest niz obrazovnih zadataka i aktivnosti u svrhu postizanja obrazovnog cilja. Obrazovni cilj može biti: Priprava za nastavak školovanja na višoj razini Priprava za ulazak na tržište rada Jedno i drugo Samo unapreñenje i proširenje znanja i razumijevanja Obrazovni program u klasifikaciji odreñuju dvije nezavisne križane varijable. Nezavisne znači da vrijednost jedne varijable ne utječe na moguće vrijednosti druge. Varijable su «položaj obrazovanja» i «obrazovna skupina» tako da se i šifra programa sastoji od dva istoimena dijela odvojena kosom crtom «/». Položaj obrazovanja je varijabla koja se sastoji od šest dimenzija: razine, podrazine, trajanja, usmjerenje, stupnja i usporednosti. Obrazovna skupina (u šifri se nalazi iza šeste znamenke i / ) i sastoji se od obrazovnog područja i obrazovne skupine. Primjer: Program viših razreda osnovne škole za odrasle ;2/01 2.(razina) 1.(podrazina) 3.(trajanje) 1.(usmjerenje) 0; (usporedni program) /01 (obrazovna skupina) Struktura nezaposlenih osoba prema stručnoj spremi tijekom godine (prosječno) bila je sljedeća: 562 osoba bez škole i nezavršenom osnovnom školom (1,5%), osoba sa osnovnom školom (17,0%), osoba sa srednjom školom za zanimanja do tri godine (37,6%), osoba sa srednjom školom u trajanju od četiri godine i više (27,2%), osoba sa gimnazijom (4,0%), osoba sa višom školom, te I. stupanj fakulteta i stručnim studijem (5,9%), te osoba sa fakultetom, akademijom, magisterijm i doktoratom (6,9%). 13

94 Tablica 9.: Prosječan broj nezaposlenih osoba prema stručnoj spremi i spolu u godini Ukupno Bez škole i nezavršena osnovna škola Osnovna škola SŠ za zanimanja SŠ za zanimanja do 3 god. i škola u trajanju od 4 i za KV i VKV više godina radnike Gimnazija Viša škola, I. stupanj fakulteta i stručni studij Fakulteti, akademije, magisterij, doktorat Ukupno Struktura 100 1,5% 16,3% 37,7% 27,2% 4,0% 6,0% 7,4% Muškarci Struktura 100 1,7% 16,3% 43,9% 24,0% 3,1% 4,8% 6,2% Udio muškaraca 42,9% 48,6% 42,8% 49,9% 37,8% 33,9% 34,4% 36,4% Žene Struktura 100 1,4% 16,3% 33,1% 29,6% 4,6% 6,9% 8,2% Udio žena 57,1% 51,4% 57,2% 50,1% 62,2% 66,1% 65,6% 63,6% Struktura nezaposlenih prema stručnoj spremi već duže vremena nije se značajnije mijenjala, odnosno njihovi udjeli u registriranoj nezaposlenosti. Tako da već duže vrijeme na evidenciji dominiraju srednje stručne spreme sa trogodišnjim i četverogodišnjim obrazovanjem, ali nije beznačajan udio ni nezaposlenih radnika sa samo osnovnom školom. Meñutim, tijekom godine nezaposlenost se povećavala u ukupnom broju, ali ne podjednako za različite razine obrazovanja. NKZ Nacionalna klasifikacija zanimanja U skladu s Meñunarodnom, standardnom klasifikacijom zanimanja (ISCO 88) izrañena je i godine objavljena «Nacionalna klasifikacija zanimanja». Ona, dakako, prikazivanju zanimanja pristupa na način različit od onoga u «Šifrantu». Sustav nacionalne klasifikacije, na žalost, nije moguće prikazati u nekoliko redaka! Za opširniju informaciju upućujemo na knjigu «Nacionalna klasifikacija zanimanja» iz godine. Najopćenitije se o toj klasifikaciji može reći sljedeće: šifra zanimanja u njoj ima sedam znamenki. Primjerice, šifra zanimanja stolar je Prva znamenka u toj šifri označuje da zanimanje stolar pripada sedmom rodu (zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji); 14

95 prve dvije znamenke upućuju na vrstu zanimanja (74 prerañivači hrane, drva, tekstila, kože); prve su tri znamenke 742 što je oznaka podvrste zanimanja (prerañivači drva). Može se, dalje, zaključiti da zanimanje pripada sedmom rodu i unutar toga roda skupini 7422 (stolari za pokućstvo i drvoprerañivači). Unutar te skupine ima nekoliko desetaka zanimanja, a oznaka je stolara u skupini broj 12. Posljednja znamenka označava složenost zanimanja. Ovdje je to broj 3 što znači da se osposobljavanje za to zanimanje postiže obrazovanjem u strukovnoj školi (u ovom slučaju s trogodišnjim trajanjem). Na kraju prosinca godine u zanimanjima sa fakultetom, akademijom, magisterijem, doktoratom dominirali su dipl. ekonomisti, dipl. pravnici, profesor tjelesne i zdravstvene kulture, doktor medicine, dipl. inž. elektrotehnike, profesor hrvatskog jezika, prevoditelj, dipl. inž kemijske tehnolgije, U zanimanjima sa višom školom, te I. stupanj fakulteta i stručnim studijem najzastupljeniji su bili komercijalisti, ekonomisti, učitelji razredne nastave, odgojitelji predškolske djece, viši fizioterapeuti, elektroinžinjeri, Najbrojniji sa zanimanjima sa srednjom školom bili su prodavači, administrativni službenik, ekonomski službenik, maturant gimnazije, upravni referent, kemijski i strojarski tehničari, ekonomisti financijeri i administrativni tehničari, konobari, kuhari, vozači, frizeri, Najveći broj nezaposlenih u zanimanjima sa osnovnom školom bili su pomoćni kuhari, šivači tekstila, pomoćni konobari, telefonist, njegovatelj djece, prodavač u kiosku, Najbrojnija zanimanja kod osoba sa nezavršenom osnovnom školom bili su čistačice, kuhinjski radnik, sobarica, kućna pomoćnica, trgovački radnik, skladišni radnik, Više o nezaposlenim osobama po zanimanjima nalazi se u Tablici

96 Struktura nezaposlenih prema prethodnom zaposlenju Na kraju godine u ukupnoj evidentiranoj nezaposlenosti najbrojnije su bile osobe koje su imale prethodno radno iskustvo. Njih je bilo ukupno što je za 5,6% više nego u godini. Tablica 10.: Nezaposlene osobe sa radnim iskustvom Djelatnost Broj Udio Broj Udio (A) POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO 658 1,80% 571 1,70% (B) RUDARSTVO I VAðENJE 86 0,20% 92 0,30% (C) PRERAðIVAČKA INDUSTRIJA ,70% ,60% (D) OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, PLINOM, PAROM I KLIMATIZACIJA 21 0,10% 15 0,00% (E) OPSKRBA VODOM; UKLANJANJE OTPADNIH VODA, GOSPODARENJE OTPADOM TE DJELATNOSTI SANACIJE OKOL 470 1,30% 239 0,70% (F) GRAðEVINARSTVO ,60% ,90% (G) TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I MOTOCIKALA ,50% ,00% (H) PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE ,50% ,70% (I) DJELATNOSTI PRUŽANJA SMJEŠTAJA TE PRIPREME I USLUŽIVANJA HRANE ,30% ,90% (J) INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE 426 1,20% 427 1,20% (K) FINANCIJSKE DJELATNOSTI I DJELATNOSTI OSIGURANJA 369 1,00% 355 1,00% (L) POSLOVANJE NEKRETNINAMA 225 0,60% 173 0,50% (M) STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE DJELATNOSTI ,40% ,70% (N) ADMINISTRATIVNE I POMOĆNE USLUŽNE DJELATNOSTI ,20% ,80% (O) JAVNA UPRAVA I OBRANA; OBVEZNO SOCIJALNO OSIGURANJE ,50% 944 2,70% (P) OBRAZOVANJE 993 2,70% 983 2,80% (Q) DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I SOCIJALNE SKRBI 841 2,30% 670 1,90% (R) UMJETNOST, ZABAVA I REKREACIJA 560 1,50% 455 1,30% (S) OSTALE USLUŽNE DJELATNOSTI ,50% ,60% (T) DJELATNOSTI KUĆANSTAVA ,10% ,50% (U) DJELATNOSTI IZVANTERITORIJALNIH ORGANIZACIJA I TIJELA 1 0,00% 3 0,00% Ukupno: Udio osoba s prethodnim radnim iskustvom u ukupnom broju nezaposlenih na kraju godine iznosio je 84,5% što je manje nego godine kada je udio osoba sa radnim iskustvom iznosio 84,8% u ukupnoj nezaposlenosti. Tijekom godine u ukupnoj evidentiranoj nezaposlenosti nalazile su se bez radnog iskustva prosječno mjesečno osobe ili 15,6% ukupnog prosječnog broja nezaposlenih osoba, dok ih je na kraju prosinca godine bilo ili 15,5% ukupnog broja nezaposlenih osoba. 16

97 Dugotrajna nezaposlenost Struktura ponude rada je u stalnim promjenama. Danas u ukupnoj nezaposlenosti dominiraju dugotrajno nezaposlene osobe, a to su sve one osobe koje bezuspješno traže posao godinu i više dana. To nije problem samo naše županije i države, već je prepoznat i kao jedan od najvećih problema nezaposlenosti u Europi. U ukupnoj nezaposlenosti, tijekom godine oni su činili prosječno ili 46,6% nezaposlenih osoba, dok u strukturi nezaposlenih koje traže posao čak tri i više godina nalazi se prosječno jedna petina ili (20,8%) nezaposlenih osoba. Dugotrajna nezaposlenost utječe na gubitak stečenih vještina i smanjivanje sposobnosti za stjecanjem novih. Sve to utječe na gubljenje samopouzdanja što je jedna od najtežih posljedica nezaposlenosti. Rad na vraćanju samopouzdanja kod nezaposlenih osoba kroz posebne radionice postaje jedna od najznačajnijih funkcija Zavoda. Graf 5.: Kretanje nezaposlenih osoba po mjesecima prema dužini čekanja na evidenciji u godini Gornja slika prikazuje kretanje osoba po mjesecima prema dužini čekanja na evidenciji. Primjetno je da osobe koje čekaju na posao preko jedne godine, naročito osobe koje čekaju posao preko tri godine nisu osjetljive na sezonsku komponentu zapošljavanja. Zapravo oni se jako teško zapošljavaju tijekom cijele godine. 17

98 Dugotrajna nezaposlenost je u strukturalnom pogledu predstavlja dugoročnije nepodudaranje izmeñu znanja i vještina nezaposlenih, te znanja i vještina koje traži gospodarstvo. Tehnološki napredak kako u industriji, ali i u pružanju usluga kontinuirano kreira nove poslove koji zahtijevaju nova znanja i vještine, te uništava stare poslove. U tom smislu sve češće se pojavljuje potreba za stalnim usavršavanjem ili obrazovanjem, naročito radnika kojima prijeti nezaposlenost, te nezaposlenim osoba kojima prijeti ulazak u dugotrajnu nezaposlenost. Graf 6.: Udio dugotrajno nezaposlenih (preko jedne godine čekanja) tijekom godine po mjesecima Udio dugotrajno nezaposlenih u ukupnoj registriranoj nezaposlenosti pokazuje drugi proces koji je inverzan od kretanja zapošljavanja ili nezaposlenosti. Udio dugotrajno nezaposlenih upravo raste u onom periodu kada je zapošljavanje najintezivnije, te kada nezaposlenost počinje opadati. Najčešće posljedice dugotrajne nezaposlenosti su slijedeće: neaktivnost u traženju posla, gubitak stečenih znanja i vještina, gubitak samopouzdanja, javlja se strah od traženja posla, nepovoljna struktura dugotrajno nezaposlenih osoba (stariji, niža obrazovna razina, ), na kraju problem dugotrajne nezaposlenosti postaje problem šireg društvenog i socijalnog aspekta. 18

99 Stoga najveći napor u rješavanju ovog problema treba usmjeriti prema osobama koje su ušle u dugotrajnu nezaposlenost, aktivnosti usmjeriti prema osobama kojima prijeti ulazak, te svim zaposlenom osobama kojima prijeti zatvaranje radnog mjesta (stečajevi), a koji su već u zaposlenosti, u stvari u početnoj fazi dugotrajne nezaposlenosti. Nezaposlene osobe zbog prestanka rada poslodavca Skupinu nezaposlenih osoba koje su ušle u nezaposlenost zbog likvidacija i stečajeva poduzeća, te prestanka rada poslodavaca, tijekom godine činilo je prosječno osoba, ili 5,1% od prosječnog broja nezaposlenih. U usporedbi sa godinom to je mjesečno prosječno povećanje za 3,4%. Ukupno na kraju mjeseca prosinca godine takvih je osoba bilo od čega je žena bilo ili 57,0%, dakle s nešto manje udjela nego u ukupnoj nezaposlenosti. U skupini evidentiranih nezaposlenih osoba koje su u to stanje došle prestankom rada poslodavaca osoba bez škole i nezavršene osnovne škole bilo je 65 ili 3,3%, osoba sa završenom osnovnom školom bilo je 423 ili 21,4%, osoba sa srednjom školom do 3 godine 850 ili 43,1%, osoba sa osoba sa srednjom školom 4 godine i više bilo je 465 ili 23,6%, sa gimnazijom 52 ili 2,6%, osoba sa višom školom bilo je 57 ili 2,9%, te osoba sa fakultetom bilo je 62 ili 3,1% od ukupnog broja nezaposlenih osoba uslijed prestanka rada organizacija. Graf 7.: Struktura nezaposlenih osoba zbog prestanka rada poslodavca prema stručnoj spremi prosinac i godine 19

100 Dakle, sveukupno, radi se o osobama kod kojih su obilježja negativne selekcije izraženije u usporedbi s ukupnom populacijom nezaposlenih osoba. Viši je udio osoba starije dobi, lošije obrazovne, kvalifikacijske i profesionalne strukture, lošijeg ekonomskog statusa i dr. Nezaposlenost po ispostavama Tijekom teritorijalno kretanje evidentirane nezaposlenosti obilježile su oscilacije u nezaposlenosti meñu ispostavama. Potkraj godine kao i uvijek najveći apsolutni broj evidentiranih nezaposlenih osoba bio je u središtu Županije, gradu Splitu (ukupno ili 41,2% nezaposlenih osoba), slijede Kaštela sa 10,5%, zatim Imotski sa 9,1%, te Sinj sa 8,9% udjela. Sličan redoslijed bio je i na kraju godine. Tablica 11.: Nezaposlene osobe po ispostavama, prosinac i godine ISPOSTAVA INDEKS BROJ % BROJ % 2011./2010. BRAČ 732 1,8% 745 1,7% 1,8% HVAR 615 1,5% 731 1,7% 18,9% IMOTSKI ,1% ,1% 5,7% KAŠTELA ,2% ,5% 8,9% MAKARSKA ,8% ,8% 6,1% OMIŠ ,6% ,7% 6,5% SINJ ,9% ,9% 5,1% SOLIN ,0% ,1% 8,2% SPLIT ,1% ,2% 6,2% TRILJ 987 2,4% ,4% 7,2% TROGIR ,1% ,5% -3,7% VIS 340 0,8% 377 0,9% 10,9% VRGORAC 662 1,6% 684 1,6% 3,3% UKUPNO Nezaposleni hrvatski branitelji Tijekom godine u Područnoj službi Split bila su evidentirana prosječno mjesečno nezaposlena hrvatska branitelja, što je za 8,4% prosječno više nego godine kada je bilo prosječno nezaposlenih branitelja. Krajem prosinca godine u evidenciji Zavoda bilo je nezaposlenih branitelja. 20

101 Tablica 12.: Broj evidentiranih nezaposlenih branitelja u i godini Godina Prosječan broj Verižni indeks Dana Verižni indeks ,4% ,0% Što se tiče kvalifikacijske strukture, krajem prosinca godine od hrvatskog branitelja, najveći broj nezaposlenih su sa srednjom školom do 3 godine ili 45,5%, zatim branitelji sa završenom osnovnom školom 730 ili 23,8%, zatim slijede branitelji sa srednjom školom od 4 godine 649 ili 21,2%, zatim 74 branitelja sa završenim fakultetom ili 2,4%, zatim branitelji sa višom školom njih 96 ili 3,1%, branitelji bez osnovne ili nezavršene osnovne škole 73 ili 2,4%, te branitelji gimnazijalci njih 51 ili 1,7%. Tijekom godine najveći broj nezaposlenih hrvatskih branitelja evidentiran je u prosincu, kada su na evidenciji Zavoda bila ukupno hrvatska branitelja, dok ih je najmanje evidentirano u rujnu, ukupno Na kraju prosinca godine evidentirano je i 27 nezaposlene djece, te 5 nezaposlenih udovica poginulih hrvatskih branitelja. Tražitelji zaposlenja Prema novim poslovnim procesima, koji su uvjetovani potrebama tržišta, od 1. rujna godine pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, mogu se prijaviti i osobe koje traže posao ali nisu korisnici prava iz statusa nezaposlenosti, npr. zaposleni, studenti i sl. Na kraju prosinca godine takvih je bilo 170 od kojih je 91 osoba u statusu osoba koje nemaju posao, a najveći dio ih dolazi iz neaktivnosti ili direktno iz radnog odnosa. Prema strukturi to su uglavnom mlañe kvalificirane osobe. 21

102 3. NOVOPRIJAVLJENE OSOBE Jedan od faktora koji utiču na razinu nezaposlenosti je broj novoprijavljenih osoba. Tijekom godine na evidenciju Zavoda za zapošljavanje u Splitsko-dalmatinskoj županiji bilo je ukupno osoba, što je za 11,0% ili osoba više nego u godini. Novoprijavljenih žena u godini bilo je što čini 54,4% ukupnog broja novoprijavljenih osoba, dok je muškaraca bilo ili 45,6%. Većina novoprijavljenih bila je zaposlena, njih ili 61,8% došlo je direktno iz radnog odnosa, a najčešći dolazak na evidenciju je zbog isteka ugovora na odreñeno vrijeme i viška zaposlenika zbog smanjenog opsega posla. Iz ekonomske neaktivnosti na evidenciju Zavoda tijekom godine došlo je ukupno osoba ili 23,4%, dok je iz redovnog školovanja na evidenciju Zavoda došlo ili 9,1%. Graf 8.: Novoprijavljeni na evidenciju i godine Najveći broj novoprijavljenih evidentiran je u zadnjem kvartalu godine. Ako bi tom periodu pridodali i rujan onda bi mogli zaključiti da je broj novoprijavljenih pojačan u tom periodu prije svega zbog završetka sezone, odnosno povratka sezonaca zbog prestanka rada u sezonskim poslovima, te početka nove školske godine. Meñutim, priliv na evidenciju Zavoda bio je pojačan tijekom čitave godine iz razloga što je povećan broj osoba dolazio direktno iz radnog odnosa kao posljedica pada ukupnih gospodarskih aktivnosti u Županiji. 22

103 4. POTRAŽNJA ZA RADNOM SNAGOM Prijavljena slobodna radna mjesta Zbog odreñenih izmjena, tj. prestanka važenja nekih odredbi prethodnog Zakona o zapošljavanju te novih odredbi važećeg Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (od 21. ožujka NN 32/2002.) došlo je do promjene u opsegu prijavljivanja slobodnih radnih mjesta. Naime, poslodavci nemaju više zakonsku obvezu prijavljivanja potreba za radnicima. Gubitkom monopola na tržištu rada, od do danas HZZ je raznim mjerama i aktivnostima vratio povjerenje poslodavaca te je ponovno vodeći posrednik pri zapošljavanju. Rezultat je, prosječna zastupljenost sa 60% svih zapošljavanja. Sukladno navedenome, Područna služba Split je tijekom godine registrirala ukupno prijavljenih potreba za radnicima, odnosno slobodnih radnih mjesta, što je za ili 38,4% prijavljenih potreba više u odnosu na godinu kada ih je bilo prijavljenih potreba. Graf 9.: Prijavljene potrebe poslodavaca u i godini Promatrajući broj i udio prijavljenih potreba po djelatnostima, dominiraju one djelatnosti koje odreñuju kratanja u gospodarstvu, a to su djelatnosti prije svega sezonskog karaktera, 23

104 kao npr. hoteli i restorani (20,7%) i trgovina (9,8%). Visok udio zauzima i djelatnost obrazovanja, a uzrok tome su česte zamjene djelatnika u obrazovanju. Tablica 13.: Prijavljene potrebe za radnicima u godini po djelatnostima Djelatnost Broj traženih radnika Udio (A) POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO 189 1,5% (B) RUDARSTVO I VAðENJE 8 0,1% (C) PRERAðIVAČKA INDUSTRIJA 863 6,8% (D) OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, PLINOM, PAROM I KLIMATIZACIJA 7 0,1% (E) OPSKRBA VODOM; UKLANJANJE OTPADNIH VODA, GOSPODARENJE OTPADOM 400 3,1% (F) GRAðEVINARSTVO 462 3,6% (G) TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I MOTOCIKALA ,8% (H) PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE 509 4,0% (I) DJELATNOSTI PRUŽANJA SMJEŠTAJA TE PRIPREME I USLUŽIVANJA HRANE ,7% (J) INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE 145 1,1% (K) FINANCIJSKE DJELATNOSTI I DJELATNOSTI OSIGURANJA 86 0,7% (L) POSLOVANJE NEKRETNINAMA 25 0,2% (M) STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE DJELATNOSTI 535 4,2% (N) ADMINISTRATIVNE I POMOĆNE USLUŽNE DJELATNOSTI 713 5,6% (O) JAVNA UPRAVA I OBRANA; OBVEZNO SOCIJALNO OSIGURANJE ,9% (P) OBRAZOVANJE ,8% (Q) DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I SOCIJALNE SKRBI ,7% (R) UMJETNOST, ZABAVA I REKREACIJA 318 2,5% (S) OSTALE USLUŽNE DJELATNOSTI 343 2,7% UKUPNO: Od ukupnog broja prijavljenih potreba potrebe za sezoncima iznose 4.242, što čini 33,3% svih ukupnih potreba, a to je otprilike i postotak koji sezonci čine i u ukupnom zapošljavanju s evidencije Zavoda. Najviše potreba je iskazano u rodu uslužnih i trgovačkih zanimanja ili 30,5%, zatim (23,5%) u rodu jednostavnih zanimanja, zatim (15,6%) potreba za stručnjacima i znanstvenicima, itd. Najveći broj potreba je i dalje na odreñeno vrijeme, dakle ili 80,7% prijavljenih potreba odnosi se na rad na odreñeno vrijeme. 24

105 5. ZAPOŠLJAVANJE Ukupno zaposleni Pod zapošljavanjem s evidencije Zavoda podrazumijeva se da je osoba bila evidentirana kao nezaposlena, ali je brisana iz evidencije nezaposlenih na temelju sljedećih informacija o zaposlenju: pismenog izvještaja poslodavca o zasnivanju radnog odnosa s evidentiranom osobom, pismene ili usmene obavijesti osobe koja se zaposlila ili prema nekoj spoznaji o njezinu zapošljavanju. Na temelju prethodno izrečenog Područna služba Split je tijekom godine evidentirala ukupno zaposlenih osoba što je za osoba (33,1%) više u odnosu na godinu, kada je bilo zaposleno osoba. Graf 10.: Kretanje ukupno zaposlenih tijekom i godine Struktura zapošljavanja pokazuje da je zaposleno više žena njih ili 59,3%, dok je broj zaposlenih muškaraca što iznosi 40,7% ukupno zaposlenih. Zapošljavanje žena je veće u odnosu na zapošljavanje muškaraca, dijelom zbog zapošljavanja žena u djelatnosti obrazovanja, gdje se najvećim dijelom zapošljavaju žene na odreñeno vrijeme, najčešće zbog zamjena koje traju kratko što u konačnici povećava broj zaposlenih žena te u turističkoj sezoni kao pomoćna sezonska radna snaga najčešće kao čistaćice, sobarice, pomoćno ugostiteljsko osoblje i slično. 25

106 Zaposleni po ispostavama Zapošljavanje po ispostavama je prikazano u narednoj tablici. Sve ispostave imala su veće zapošljavanje u odnosu na godinu. Ispostave sa najvećim porastom zapošljavanja: Ispostava Sinj zapošljavanja ili 68,4% više, ispostava Imotski imala je ukupno zapošljavanja što je bilo više za 45,2%, Brač 677 zapošljavanja ili 39,9% više, te Solin zapošljavanja ili 32,2% više. Tablica 14.: Zaposlene osobe po ispostavama i godine ISPOSTAVA INDEKS Muškarci Žene Ukupno Muškarci Žene Ukupno 2011/2010 BRAČ ,9% HVAR ,1% IMOTSKI ,2% KAŠTELA ,0% MAKARSKA ,7% OMIŠ ,1% SINJ ,4% SOLIN ,2% SPLIT ,3% TRILJ ,7% TROGIR ,9% VIS ,4% VRGORAC ,5% UKUPNO: ,1% Ukupno (5,4%) osoba zaposleno na neodreñeno vrijeme dok je u godini bilo (7,0%) osoba koje su zaposlene na neodreñeno vrijeme. Na odreñeno vrijeme zaposleno je ukupno osoba ili 84,5% a preostalih ili 10,1% zapošljavanja se odnose na druge poslovne aktivnosti. 26

107 Zaposleni prema razini obrazovanja Prema razini obrazovanja najveći udio imaju osobe sa srednjom školom u trajanju od tri i četiri godine 65,8%, zatim osobe sa završenim fakultetom 14,2%, zatim osobe sa završenom osnovnom školom 10,1%, zatim osobe sa višom školom 9,4%, te na kraju osobe bez završene osnovne škole 0,5%. Tablica 15.: Zaposleni prema razini obrazovanja u i Godini Razina obrazovanja: % promjene Bez škole i nezavršena osnovna škola ,1% Završena osnovna škola ,8% S.Š. do 3 godine te za KV i VKV radnike ,8% S.Š. u trajanju od 4 i više godina ,6% Gimnazija ,6% Prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša škola ,2% Fakultet, akademija, magisterij, doktorat ,3% Ukupno: ,1% Stope zapošljavanja Godišnja stopa zapošljavanja omjer je broja zaposlenih tijekom godine, te zbroja nezaposlenih početkom godine i novoprijavljenih tražitelja zaposlenja tijekom godine. Godišnja stopa zapošljavanja pokazuje koliki je dio ukupnog broja tražitelja u godini, zaposlen tijekom godine, te pokazuje usporedbu zapošljavanja izmeñu različitih kategorija tražitelja zaposlenja. 27

108 Graf 11.: Stope zapošljavanja prema razini obrazovanja u godini Prosječna stopa zapošljavanja tijekom godina s evidencije Zavoda bila je 28,1%, što je manje za 4,7 postotna boda od stope zapošljavanja u godine. Gledano po strukturi najveću stopu zapošljavanja u godini imale su osobe sa visokom razinom obrazovanja (43,8%), zatim sa višom razinom obrazovanja (38,5%), zatim sa osobe sa srednjom stručnom spremom (26,4%), a najmanju stopu imale su osobe za završenom osnovnom školom (19,2%), te osobe bez osnovne škole (9,4%). Sezonsko zapošljavanje Sezonsko zapošljavanje u godini je pokazalo povećano zapošljavanje sezonaca u odnosu na prethodnu godinu. U godini zaposleno je ukupno sezonaca (što je 25,4% od ukupnog zapošljavanja) to je povećanje u odnosu na prethodnu sezonu za 34,8%, kada je bilo zaposleno ukupno sezonaca što je 25,1% ukupnog zapošljavanja. Najveći dio sezonaca zaposlen je u periodu izmeñu svibnja i srpnja kada se zaposlilo 69,7% sezonaca. Makarska, Brač i Hvar kao tradicionalne «turističke ispostave» sezonskog zapošljavanje, zapošljavaju najviše sezonaca i one su u godini zaposlili ukupno sezonaca što je 25,6% ukupnog sezonskog zapošljavanja. 28

109 Zaposleni prema NKD Prema područjima Nacionalne klasifikacije djelatnosti tijekom godine najviše je osoba zaposleno u djelatnosti hotela i restorana osoba ili 20,3%, zatim u trgovini na veliko i malo osoba ili 17,6%, itd. Tablica 16.: Zaposleni po djelatnostima Djelatnost: Indeks 2011/2010 (A) POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO ,0% (B) RUDARSTVO I VAðENJE ,8% (C) PRERAðIVAČKA INDUSTRIJA ,1% (D) OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, PLINOM, PAROM I KLIMATIZACIJA ,0% (E) OPSKRBA VODOM; UKLANJANJE OTPADNIH VODA, GOSPODARENJE OTPADOM ,8% (F) GRAðEVINARSTVO ,5% (G) TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I MOTOCIKALA ,8% (H) PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE ,5% (I) DJELATNOSTI PRUŽANJA SMJEŠTAJA TE PRIPREME I USLUŽIVANJA HRANE ,2% (J) INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE ,7% (K) FINANCIJSKE DJELATNOSTI I DJELATNOSTI OSIGURANJA ,6% (L) POSLOVANJE NEKRETNINAMA ,2% (M) STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE DJELATNOSTI ,5% (N) ADMINISTRATIVNE I POMOĆNE USLUŽNE DJELATNOSTI ,6% (O) JAVNA UPRAVA I OBRANA; OBVEZNO SOCIJALNO OSIGURANJE ,8% (P) OBRAZOVANJE ,6% (Q) DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I SOCIJALNE SKRBI ,0% (R) UMJETNOST, ZABAVA I REKREACIJA ,4% (S) OSTALE USLUŽNE DJELATNOSTI ,5% (T) DJELATNOSTI KUĆANSTAVA ,4% (U) DJELATNOSTI IZVANTERITORIJALNIH ORGANIZACIJA I TIJELA ,0% Ukupno: ,6% Zapošljavanje je u nekim djelatnostima poraslo dok je u nekima smanjeno. Zapošljavanje je poraslo u slijedećim djelatnostima, prema postotnom povećanju: opskrba vodom i gospodarenjem otpadom za 68,8%, zdrastvena zaštita i socijalna skrb 45% više zaposlenih itd.. Brisani iz evidencije iz ostalih razloga Brisani iz evidencije iz drugih razloga osim zapošljavanja kompletira varijablu kretanja, zajedno sa zaposlenima s evidencije i zajedno s njom predstavlja ukupna odliv iz evidencije u promatranom periodu. Osoba osim iz razloga zapošljavanja može biti brisana iz slijedećih razloga: ako kao korisnik novčane naknade ostvari mjesečni primitak, odnosno dohodak od samostalne djelatnosti koja se povremeno obavlja prema propisima o porezu na dohodak, ostvari mjesečni primitak, odnosno dohodak od samostalne djelatnosti koja se povremeno obavlja prema propisima o porezu na dohodak, a koji je veći od najvišeg iznosa novčane naknade utvrñenog člankom 35. ovoga Zakona, bude zatečena na radu bez potvrde, ugovora, 29

110 odnosno rješenja na temelju kojeg obavlja posao, registrira trgovačko društvo ili drugu pravnu osobu, odnosno stekne većinski udio u trgovačkom društvu ili drugoj pravnoj osobi, registrira obrt, slobodno zanimanje ili djelatnost poljoprivrede i šumarstva, postane poljoprivredni osiguranik po propisima o mirovinskom osiguranju, ispuni uvjete za prijevremenu starosnu mirovinu, starosnu mirovinu, odnosno ostvari obiteljsku mirovinu ili ostvari invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad, postane redovni učenik ili student, nastupi na odsluženje vojnog roka, nastupi na izdržavanje kazne zatvora duže od 6 mjeseci, navrši 65 godina života, ako ispunjava uvjete za mirovinu po bilo kojoj osnovi, bude uključena u program obrazovanja od strane Zavoda do isteka toga programa, odbije se uključiti u obrazovanje na istom stupnju stručne spreme koje je organizirao i snosi troškove Zavod u cilju povećanja njene mogućnosti zapošljavanja ili ako bez opravdanog razloga prekine, odnosno ne završi obrazovanje. Ukoliko se osoba ne javi Zavodu u dva uzastopna mjeseca, a ne obavijesti Zavod o opravdanim razlozima nejavljanja, ne ispunjava uvjete o aktivnom traženju posla i raspoloživosti za rad u skladu sa člankom 8. spomenutog Zakona, odjavi se s evidencije, ne prihvati ponuñeno zaposlenje u okviru stečene stručne spreme i radnog iskustva ili svojim postupanjem uzrokuje odbijanje zaposlenja od strane poslodavca u skladu s odredbama članka 11. stavak 2. spomenutog Zakona. Graf 12.: Brisani iz evidencije iz ostalih razloga, i godine 30

111 6. PROFESIONALNO USMJERAVANJE I PROFESIONALNA SELEKCIJA Priprema za zapošljavanje-aktivnosti u Područnoj službi Split HZZ-a Profesionalno usmjeravanje je priprema za zapošljavanje te uključuje niz stručnih postupaka kojima je cilj podizanje razine zapošljivosti nezaposlenih osoba i tražitelja zaposlenja, ali i preventivno djelovanje na usklañivanje ponude i potražnje na tržištu rada kroz pružanje stručne pomoći učenicima završnih razreda osnovne i srednje škole pri donošenju odluke o odabiru škole odnosno zanimanja. Priprema za zapošljavanje uključuje slijedeće aktivnosti: 1. profesionalno informiranje 2. profesionalno savjetovanje 3. obrazovanje za tržište rada 4. profesionalna psihologijska selekcija 5. profesionalna rehabilitacija i zapošljavanje osoba s invaliditetom i faktorima otežane zapošljivosti 1. Profesionalno informiranje Profesionalno informiranje je proces kojim se pojedinim skupinama korisnika pružaju informacije relevantne za donošenje odluka o odabiru zvanja, zanimanja i područja rada odnosno za planiranje daljnjeg profesionalnog razvoja. Njegova je suština prikupljanje, oblikovanje i prezentiranje korisnicima, uz pomoć različitih medija, informacija potrebnih za skladan profesionalni razvoj pojedinih skupina korisnika. Te su skupine vrlo brojne i raznolike po karakteristikama i očekivanjima. Profesionalno informiranje može biti pismeno i usmeno. Ovisno o potrebi korisnika i svrsi informiranja usmeni oblici mogu biti individualni i grupni. Područna služba Split tijekom 2011 godine izdala je oko 1850 pisanih informativnih materijala namijenjenih korisnicima u cijeloj Županiji. Najviše njih odnosilo se na nezaposlene /priručnik 'Kako napisati molbu i životopis', 'Obrazovanje odraslih na području županije' te razni letci o uslugama profesionalnog usmjeravanja savjetovanja, selekcije, radionica za traženje posla, /ali i za učenike osnovnih škola/ plakati o Centru za profesionalno informiranje i službi PUS-a kom. regionalnih priručnika 'Kamo nakon 31

112 osnovne škole' kao i 1000 CD-a, 'bodovni pragovi', brošure za učenike s teškoćama u razvoju i njihove roditelje, ankete, kao i ostali materijali za razvojne službe škola, dostavljeno je svim osnovnim školama u županiji. Maturantima su upućeni plakati i ostali materijali u svrhu informiranja učenika /letci, brošure o splitskom i zagrebačkom sveučilištu 400 kom/. Neposrednim (usmenim) profesionalnim informiranjem obuhvaćeno je 3763 učenika osnovnih i srednjih škola, nezaposlenih i tražitelja zaposlenja te stručnih suradnika iz obrazovanja. Od ukupnog broja informiranih osoba 2654 je nezaposlena osoba, a učenika je bilo Anketiranje učenika Odsjek profesionalnog usmjeravanja i obrazovanja u suradnji s osnovnim školama provodi kontinuirano anketno ispitivanje profesionalnih namjera učenika i obradu rezultata istih. U 2011 godini anketirano je 4124 srednjoškolaca i 5534 osnovaca. Osnovni cilj praćenja profesionalnih namjera je utvrditi relevantne pokazatelje o profesionalnim namjerama učenika radi djelotvornijeg profesionalnog savjetovanja, te osiguranja stručne podloge i procjene realizacije plana upisa za iduću godinu. Služba je tijekom 2011 godine aktivno sudjelovala na tribinama za učenike osmih razreda osnovnih škola i njihove roditelje te promovirala deficitarna zanimanja u brodogradnji, grañevini i ugostiteljstvu. Predavanjima o profesionalnom razvoju, odabiru zanimanja i tržištu rada obuhvaćeno oko 1109 učenika. Takoñer je u svrhu promoviranja upisa učenika u deficitarna zanimanja Zavod snosio troškove liječničkih pregleda učenika. Tako je tijekom 2011-e godine 103 učenika izvršilo pregled za upis uglavnom u ugostiteljska zanimanja, čije je troškove snosio Zavod. U Zavodu su organizirana i predavanja za maturante pod nazivom 'Kako se pripremiti za uspješan izbor studija ili zaposlenja' kojima je prisustvovalo oko 220 maturanata i učenika trećih razreda srednje škole naše županije. Služba je i ove godine bila aktivni sudionik Smotre Sveučilišta Split na Fakultetu elektrotehnike strojarstva i brodogradnje (FESB-u) 25. i 26. Studenog 2011, kojom prigodom su izrañeni i dodatni informativni materijali za maturante SD županije kao i prezentacija o uslugama Odsjeka profesionalnog usmjeravanja i Odjela analitike Zavoda za zapošljavanje. Služba je već tradicionalno sudionik Dana karijere u organizaciji AISEC-a održanog na EFST (Ekonomski fakultet Split). Takoñer je promoviran i računalni program profesionalnog usmjeravanja Moj izbor u čijem stvaranju su i sudjelovali stručnjaci iz ove 32

113 službe. Program se može koristiti u Centru za profesionalno informiranje /CPI/ na trećem katu HZZ-a, u ispostavi Solin, te Sinj, gdje se redovno prikupljaju i ažuriraju podaci o tržištu rada, a mjesečno ima oko posjetitelja. U 2011 godini usluge Centra za profesionalno informiranje koristilo je ukupno 1206 osoba ( 820 nezaposlenih i 386 učenika). U 2011 godini program Moj izbor koristilo je 1150 osoba ( 858 učenika osnovnih škola, 156 učenika srednjih škola i 136 odraslih osoba). Odsjek profesionalnog usmjeravanja obilježio je tjedan cjeloživotnog učenja u rujnu 2011 godine ovim aktivnostima: Sudjelovanjem na okruglom stol na temu Razvoj i perspektiva poljoprivrednih zanimanja u Trogiru kao i organizacijom i sudjelovanjem na okruglom stolu u Dugopolju na temu Kako radnici uče za nove tehnologije.takoñer je u prostorijama HZZ - a, Područne službe Split održana radionica - prezentacija za mlade, novoprijavljene nezaposlene osobe bez radnog iskustva pod nazivom 'Vještine i njihova važnost za zapošljivost'. Odsjek profesionalnog usmjeravanja aktivno sudjeluje i obilježava 4. tjedan psihologije u veljači 2011 godine s brojnim aktivnostima: 'RADIONICA ZA DEFINIRANJE OSTVARIVOG PROFESIONALNOG CILJA' samoprocjena izvoñač Svalina Balaš Suzana ponedjeljak u 9 sati Zavod za zapošljavanje Split Bihaćka 2C IV kat dvorana C 'EUROPASS EURES' europsko tržište rada, predavanje/radionica izvoñač Bitanga Tanja utorak u 9 sati Zavod za zapošljavanje Split Bihaćka 2C III kat dvorana A 'RADIONICA ZA POBOLJŠANJE PREZENTACIJSKO-KOMUNIKACIJSKIH VJEŠTINA' predavanje/radionica izvoñač Mariza Javor srijeda u 9 sati Zavod za zapošljavanje Split Bihaćka 2C III kat dvorana A 'KAKO SE PRIPREMITI ZA USPJEŠAN STUDIJ ILI POSAO' predavanje za učenike trećih razreda srednjih škola Izvoñač Jerončić Bruno četvrtak i petak u 13:30 sati Zavod za zapošljavanje Split Bihaćka 2C III kat dvorana A 'KAKO UPRAVLJATI KARIJEROM' predavanje za učenike osmih razreda osnovnih škola izvoñač Svalina Balaš Suzana petak u Osnovnoj školi Mertojak. 2. Profesionalno savjetovanje Profesionalno savjetovanje je proces tijekom kojeg se pomaže korisniku sagledati vlastite mogućnosti u svrhu donošenja odluke o najprimjerenijim izborima obrazovanja, zapošljavanja i rehabilitacije. Ovaj proces uključuje prethodno utvrñivanje relevantnih karakteristika pojedinca uporabom psihodijagnostičkog instrumentarija (ispitivanje sposobnosti, interesa, motivacije, zdravstvenog stanja). Temelji se na poznavanju specifičnih zahtjeva pojedinih profesija i zanimanja (kako pripreme za zanimanje, tako i rada u zanimanju), na poznavanju specifičnih osobina pojedinog čovjeka (psihičkih, fizičkih, 33

114 zdravstvenih i drugih relevantnih za razvoj i uspjeh u zanimanju) te na njihovom optimalnom usklañivanju. Korisnike profesionalnog savjetovanja moguće je podijeliti u dvije osnovne skupine: grupu onih koji tek trebaju donijeti odluku o obrazovanju za svoje prvo zanimanje (učenici) i grupu onih koji već imaju odreñeno zanimanje, ali iz bilo kojeg razloga (zdravstvene promjene, nemogućnost zapošljavanja, želja za promjenom ili napredovanjem) moraju donositi nove odluke o svojem daljnjem profesionalnom putu (odrasli). Tijekom 2011 godine u službi je savjetovan 991 učenik osnovne i srednje škole te je izdano 264 pismenih preporuka i mišljenja za upis u srednju školu učenika s teškoćama u razvoju. Savjetovane su takoñer 1862 odrasle osobe što individualno što grupno. Tijekom 2011 godine učenjem vještina traženja posla, pismene i usmene prezentacije poslodavcu obuhvaćene je 997 osoba kroz 97 radionica za traženje posla u dvosatnom trajanju s voditeljima iz službe, a tijekom 2011 je izvršena obuka za rad u radionicama i nekih savjetnika u zapošljavanju u ispostavama kako bi se pojačao grupni rad s nezaposlenima. 3. Profesionalna selekcija Profesionalna selekcija je stručni postupak odabira kandidata za zapošljavanje ili obrazovanje u kojem se odabiru oni koji najbolje udovoljavaju postavljenim zahtjevima. Ovaj postupak uključuje ispitivanje sposobnosti, osobina ličnosti, interesa, motivacije, a po potrebi i ispitivanje zdravstvenog stanja i specifičnih znanja nezaposlenih osoba i tražitelja zaposlenja. To je zasebni segment usluga odsjeka profesionalnog usmjerenja namijenjen poslodavcima, kao pomoć u izboru kandidata. Tim postupkom u 2011 godini je obuhvaćeno 557 osoba i 32 puta je izvršena selekcija za potrebe 22 poslodavaca. 4. Obrazovanje za tržište rada Za potrebe obrazovanja 54 puta je provedena selekcija kandidata za deficitarna zanimanja (brodogradnja, grañevina, ugostiteljstvo, promet i dr.) te su tim postupkom i obuhvaćene 865 osoba. 5. Profesionalno savjetovanje rehabilitacija i zapošljavanje osoba s invaliditetom i faktorima otežane zapošljivosti. Tijekom 2011 u Odsjeku na projektu resocijalizacije izliječenih ovisnika savjetovano je 13 osoba te je izdano 4 mišljenja za obrazovanje. Takoñer je ustanovljen i tim za provoñenje rehabilitacije i zapošljavanja nezaposlenih invalidnih osoba, te je postupak savjetovanja prošlo 23 invalidne osobe, a takoñer je 18 invalidnih osoba uključeno u specijalizirane radionice za pripremu za tržište rada. 34

115 Na sajmu poslova održanom u Solinu 1.ožujka savjetnici su aktivno sudjelovali s prezentacijom usluga PUS-a, računalnom programu profesionalnog usmjeravanja Moj izbor, te organizirali okrugli stol za poslodavce na temu ' Bolonjska reforma i zapošljavanje'. Aktivnosti PUS-a ukupno: INFORMIRANJE SAVJETOVANJE SELEKCIJA OBRAZOVANJE UKUPNO: UČENICI: ODRASLI: UKUPNO: Služba profesionalnog usmjeravanja u 2011 godini informirala je (što grupno što individualno) 3763 osoba na području cijele županije, te savjetovala 1888 osoba. U postupak selekcije (što za potrebe poslodavaca što za potrebe obrazovanja) uključene su bile 1422 osobe. Učenici pokazuju veći interes za profesionalno informiranje, dok odrasle osobe koriste više složeniji postupak savjetovanja. Dakle sveukupno je osoba koristilo usluge profesionalnog usmjeravanja u 2011 godini. U odnosu na prijašnje godine u 2011 godini zamjetan je porast korištenja usluga psihologijske selekcije kako za potrebe poslodavaca, tako i za potrebe uključivanja u obrazovanje. Napominjemo da su savjetnici u službi vrlo angažirani u provoñenju mnogih europskih projekata IPA - IV komponenta razvoj ljudskih potencijala. Od ove godine Zavod za zapošljavanje je uključen u EUROPSKU MREŽU POLITIKA CJELOŽIVOTNOG PROFESIONALNOG USMJERAVANJA - ELGPN što zahtjeva pojačane aktivnosti svih savjetnika. 35

116 7. MATERIJALNO OSIGURANJE I DRUGA PRAVA NEZAPOSLENIH OSOBA Prava nezaposlenih osoba, prema odredbama Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti ( Narodne novine 80/08, 121/10), sastoje se od prava na: o novčanu naknadu, o produžena novčana naknada o mirovinsko osiguranje, o novčanu pomoć i naknadu troškova tijekom obrazovanja, o jednokratnu novčanu pomoć i naknadu putnih i selidbenih troškova o novčana naknada osoba koje su bile zaposlene u inozemstvu Novčana naknada Pravo na novčanu naknadu nezaposlena osoba stječe pod uvjetom da u trenutku prestanka radnog odnosa ima 9 mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca. Da bi nezaposlena osoba ostvarila pravo na novčanu naknadu, mora se u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa, prestanka bolovanja, odnosno rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog ili skrbničkog dopusta nakon prestanka radnog odnosa, prijaviti ovlaštenoj službi za zapošljavanje, te podnijeti zahtjev za ostvarivanje naknade. Pravo na novčanu naknadu ne može ostvariti osoba kojoj je radni odnos prestao njezinom krivnjom ili voljom. Nezaposlena osoba, ovisno o ukupnom vremenu provedenome na radu, ostvaruje pravo na novčanu naknadu u razdoblju od 90 do 450 dana. Iznimka je nezaposlena osoba koja je provela na radu više od 32 godine i kojoj nedostaje do 5 godina do ispunjenja uvjeta dobne granice za stjecanje prava na starosnu mirovinu u kojem slučaju ostvaruje pravo na novčanu naknadu do ponovnog zaposlenja, odnosno do nastupanja slučajeva iz Zakona koji predviñaju prestanak prava na naknadu. Osnovicu za utvrñivanje visine novčane naknade čini prosjek obračunate plaće, umanjen za doprinose za obvezna osiguranja, ostvaren u tromjesečnom razdoblju koje je prethodilo prestanku radnog odnosa. Novčana naknada za prvih 90 dana korištenja iznosi 70%, a za preostalo vrijeme korištenja 35% od navedenog prosjeka. Najviši iznos novčane naknade za prvih 90 dana korištenja ne može biti viši od 70%, a za preostalo vrijeme korištenja ne može 36

117 biti viši viši od 35% iznosa prosječne plaće isplaćene u gospodarstvu Republike Hrvatske u prethodnoj godini prema posljednjem službeno objavljenom podatku (5.311,00 kn). Sukladno važećim podacima najviši iznos novčane naknade za prvih 90 dana ne može biti viši od 3.717,70 kn mjesečno, a za preostalo vrijeme korištenja ne može biti viši od kn mjesečno. Najniži iznos novčane naknade ne može biti niži od 50% minimalne plaće, umanjene za doprinose za obvezna osiguranja, koja iznosi 2.251,20 kn, što znači da najniži iznos novčane naknade ne može biti od 1.125,60 kn mjesečno. Nezaposlenoj osobi koja je ostvarila pravo na novčanu naknadu ista se može isplatiti u jednokratnom iznosu, ovisno o utvrñenom trajanju, radi zapošljavanja, samozapošljavanja i stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa. Pravo na novčanu naknadu sukladno odredbama Zakona može ostvariti i stranac koji ima odobren privremeni boravak u Republici Hrvatskoj. Produžena novčana naknada Pravo na produženu novčanu naknadu može ostvariti osoba koja je nakon 01. studenog godine provela u evidenciji HZZ-a neprekidno više od 12 mjeseci, te koja je u cijelosti iskoristila pravo na novčanu naknadu ostvareno nakon 01. siječnja godine. Novčana naknada se može produžiti u trajanju od 90 do 360 dana, ovisno o dužini trajanja iskorištene novčane naknade, a visina produžene novčane naknade je 35% od prosjeka obračunate plaće, umanjenog za doprinose za obvezna osiguranja, ostvarenog u tromjesečnom razdoblju koje je prethodilo prestanku radnog odnosa. Mirovinsko osiguranje Pravo na mirovinsko osiguranje ima nezaposlena osoba koja je ostvarila pravo na novčanu naknadu i koja ispunjava uvjet godina života za stjecanje prava na starosnu mirovinu, ali joj do stjecanja uvjeta mirovinskog staža za starosnu mirovinu nedostaje najviše 5 godina. Novčana pomoć i naknada troškova tijekom obrazovanja Nezaposlena osoba koju je HZZ uputio na obrazovanje ima u tijeku trajanja tog obrazovanja pravo novčanu pomoć 1.600,00 kn, naknadu troškova sredstvima javnog prijevoza, te naknadu troškova za propisanu zaštitnu odjeću, obuću i druga pomagala u slučaju obrazovanja za deficitarna zanimanja. Jednokratna novčana pomoć i naknada putnih i selidbenih troškova Nezaposlena osoba kojoj HZZ nije u mogućnosti osigurati zaposlenje u mjestu prebivališta, a koja sama ili posredovanjem HZZ-a zasnuje radni odnos na neodreñeno vrijeme u mjestu udaljenom više od 80 km od mjesta prebivališta, ima pravo na jednokratnu 37

118 novčanu pomoć u iznosu od 1.200,00 kn, te naknadu putnih ili selidbenih troškova za sebe, bračnog druga, izvanbračnog druga i djecu, od mjesta prebivališta do mjesta zaposlenja. Nezaposlena osoba koja zasnuje radni odnos na odreñeno vrijeme izvan mjesta prebivališta ima samo pravo na naknadu putnog troška za sebe. Novčana naknada osoba koje su bile zaposlene u inozemstvu Hrvatski državljanin koji je bio zaposlen u inozemstvu ostvaruje pravo na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti u skladu s odredbama meñunarodnog ugovora. Tablica 17.: Prosječan broj korisnika novčane naknade u i godini Godina Prosječan broj korisnika Ukupno utrošena sredstva novčane naknade Ukupno (kuna) , ,31 Indeks 2011./ ,9% 104,2% Tijekom godine naknadu za vrijeme nezaposlenosti, temeljem prethodno izrečenog, primalo je u prosjeku osoba, tj. 21,6% od ukupnog prosječnog broja nezaposlenih što je smanjenje u odnosu na prosječan broj korisnika iz godine kada je udio primatelja novčane naknade iznosio 22,8%. Graf 13.: Kretanje broja korisnika novčane naknade u i godini 38

119 8. AKTIVNA POLITIKA ZAPOŠLJAVANJA U GODINI Nacionalni plan za poticanje zapošljavana za godinu predstavlja nastavak aktivnosti koje su sadržane u Nacionalnom planu za poticanje zapošljavanja za godinu, te slijedi strateške ciljeve i mjere uz odgovarajuće provedbene aktivnosti. Provedbene aktivnosti iz Nacionalnog plana za poticanje zapošljavanja usmjerene su na skupine nezaposlenih i neaktivnih osoba koji zbog razine obrazovanja, nedostataka radnog iskustva,godina života, obiteljskih i socijalnih uvjeta nisu konkurentne, a niti pokretljive na tržištu rada.osim navedenog, njihovo učešće u ukupnoj zaposlenosti, daleko je ispod nacionalnog i europskog prosjeka. U cilju zadržavanja zaposlenosti, a posebice osoba starije dobi i osoba niže razine obrazovanja dio provedbenih aktivnosti i osiguranih sredstava usmjerava se na zaposlene osobe kojima prijeti gubitak radnog mjesta zbog nedostatka stručnih znanja i vještina da bi zadržale radno mjesto. Provedbene mjere iz nadležnosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje ( potpore za zapošljavanje,potpore za usavršavanje i ostale mjere iz nadležnosti HZZ-a) temelje se na člancima Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (NN, broj 80/08). Potpore za zapošljavanje usklañene su sa Zakonom o državnim potporama (140/50), te imaju obilježja horizontalnih potpora, namijenjenih svim poduzetnicima, ali isključuju poduzetnike u teškoćama. MJERE IZ NADLEŽNOSTI HRVATSKOG ZAVODA ZA ZAPOŠLJAVANJE 1. Mjere koje se smatraju potporama za zapošljavanje: - sufinanciranje zapošljavanja mladih osoba bez radnog iskustva - sufinanciranje zapošljavanja dugotrajno nezaposlenih osoba - sufinanciranje zapošljavanja osoba iznad 50 godina - sufinanciranje zapošljavanja osoba s invaliditetom - sufinanciranje zapošljavanja posebnih skupina nezaposlenih osoba - sufinanciranje samozapošljavanja nezaposlenih osoba - sufinanciranje zapošljavanja nezaposlenih osoba na dijeljenom radnom mjestu - sufinanciranje zapošljavanja zamjenskog radnika 39

120 2. Mjere koje se smatraju potporama za usavršavanje - sufinanciranje obrazovanja zaposlenih (novozaposlenih na poslovima za koje na tržištu rada nema radne snage i zaposlenih u uvjetima uvoñenja novih tehnologija,viših standarda i promjene proizvodnog programa 3. Mjere koje se ne smatraju državnim potporama mjere za obrazovanje i zapošljavanje s ciljem povećanja zapošljivosti nezaposlenih osoba - stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa - obrazovanje nezaposlenih - javni radovi - potpore za očuvanje radnih mjesta Tablica 1: Broj osoba uključenih u mjere godine u Područnoj službi Split Sufinancirano zapošljavanje mjere koje se smatraju 304 potporama za zapošljavanje Sufinanciranje samozapošljavanja mjera koja se smatra potporom za zapošljavanje 44 Obrazovanje zaposlenih mjere koje se smatraju potporama za 44 usavršavanje Obrazovanje nezaposlenih mjere koje se ne smatraju državnim potporama 1122 Stručno osposobljavanje mjere koje se ne smatraju državnim potporama Javni radovi mjere koje se ne smatraju državnim potporama Potpore za očuvanje radnih mjesta mjere koje se ne smatraju državnim potporama UKUPNO

121 Tablica 2 : Broj osoba uključenih u obrazovanje kroz projekte Projekti lokalnog partnerstva (Grad Split i Grad Trogirobrazovanje nezaposlenih) EU projekti (obrazovanja nezaposlenih) UKUPNO 76 41

122 TABLICE I GRAFIKONI 42

123 T1a: Nezaposlene osobe po mjesecima i razini obrazovanja u godini M j e s e c SŠ za zanimanja Viša škola, I. Bez škole i SŠ za zanimanja do 3 god. i škola stupanj Ukupno Muškarci Žene nezavršena Osnovna škola u trajanju od 4 i Gimnazija za KV i VKV fakulteta i osnovna škola više godina radnike stručni studij Prosjek G1a: Kretanje registriranih osoba po mjesecima i prema spolu, godine 43

124 T1b: Nezaposlene osobe po mjesecima i razini obrazovanja u godini M j e s e c Ukupno Bez škole i nezavršena osnovna škola Osnovna škola SŠ za zanimanja do 3 god. i škola za KV i VKV radnike SŠ za zanimanja u trajanju od 4 i više godina Gimnazija Viša škola, I. stupanj fakulteta i stručni studij Fakulteti, akademije, magisterij, doktorat Ukupno Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Prosjek , , G1b: Kretanje registriranih osoba po mjesecima ukupno, i godine 44

125 T2: Nezaposlene osobe po mjesecima i ispostavama u godini Mjesec Brač Hvar Imotski Kaštela Makarska Omiš Sinj Solin Split Trilj Trogir Vis Vrgorac Prosjek: G2: Prosječan broj nezaposlenih osoba po ispostavama u postocima, godine 45

126 T3: Novoprijavljene osobe radi zaposlenja po mjesecima i razini obrazovanja u godini Bez škole i SŠ za zanimanja SŠ za zanimanja u Viša škola, I. Fakulteti, Ukupno nezavršena Osnovna škola do 3 god. i škola za trajanju od 4 i Gimnazija stupanj fakulteta i akademije, osnovna škola KV i VKV radnike više godina stručni studij magisterij, doktorat Ukupno Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene M jesec Ukupno Prosjek G3: Novoprijavljene osobe po mjesecima, i godine 46

127 T4: Novoprijavljene osobe po mjesecima i ispostavama u godini Mjesec Brač Hvar Imotski Kaštela Makarska Omiš Sinj Solin Split Trilj Trogir Vis Vrgorac Prosjek: G4: Prosječan broj novoprijavljenih osoba po ispostavama u postocima, godine 47

128 T5: Zaposleni s evidencije HZZ-a po mjesecima i razini obrazovanja u godini M j e s e c Ukupno Bez škole i nezavršena osnovna škola Osnovna škola SŠ za zanimanja do 3 god. i škola za KV i VKV radnike SŠ za zanimanja u trajanju od 4 i više godina Gimnazija Viša škola, I. stupanj fakulteta i stručni studij Fakulteti, akademije, magisterij, doktorat Ukupno Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Ukupno Prosjek G5: Zaposleni s evidencije Zavoda po mjesecima, 2011., godine 48

129 T6: Zaposlene osobe s evidencije po mjesecima i ispostavama u godini Mjesec Brač Hvar Imotski Kaštela Makarska Omiš Sinj Solin Split Trilj Trogir Vis Vrgorac Prosjek: G6: Prosječan broj zaposlenih po ispostavama u postocima, godine 49

130 T7: Zaposleni sezonski radnici s evidencije HZZ-a po mjesecima i razini obrazovanja u godini Bez škole i SŠ za zanimanja do SŠ za zanimanja u Viša škola, I. stupanj Fakulteti, Mjesec Ukupno nezavršena osnovna škola Osnovna škola 3 god. i škola za KV i VKV radnike trajanju od 4 i više godina Gimnazija fakulteta i stručni studij akademije, magisterij, doktorat Ukupno Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Ukupno Prosjek G7: Udio sezonskog zapošljavanja, godine 50

131 T8: Zaposleni sezonski radnici s evidencije po mjesecima i ispostavama u godini Mjesec Brač Hvar Imotski Kaštela Makarska Omiš Sinj Solin Split Trilj Trogir Vis Vrgorac Ukupno: Prosjek: G8: Sezonsko zapošljavanje po ispostavama u postocima, godine 51

132 M j e s e c Ukupno T9: Brisane osobe iz evidencije iz ostalih razloga HZZ-a po mjesecima i razini obrazovanja u godini Bez škole i nezavršena osnovna škola Osnovna škola SŠ za zanimanja do 3 god. SŠ za zanimanja u i škola za KV i VKV radnike trajanju od 4 i više godina Ukupno Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Ukupno Prosjek Gimnazija Viša škola, I. stupanj fakulteta i stručni studij Fakulteti, akademije, magisterij, doktorat G9: Brisane osobe iz ostalih razloga po mjesecima, godine 52

133 T10: Brisane osobe iz evidencije iz ostalih razloga po mjesecima i ispostavama u godini Mjesec Brač Hvar Imotski Kaštela Makarska Omiš Sinj Solin Split Trilj Trogir Vis Vrgorac Ukupno: Prosjek: G10: Prosječno brisane osobe po ispostavama u postocima, godine 53

134 M je s e c T11: Pregled nezaposlenih osoba po mjesecima i godinama starosti, godine Godine starosti Ukupno i više Ukupno Prosjek G11: Udio prosječno nezaposlenih osoba prema dobi, i godine 54

135 T12: Pregled nezaposlenih osoba prema radnom stažu i razini obrazovanja na dan Bez škole i SŠ za zanimanja do 3 SŠ za zanimanja u Viša škola, I. stupanj Fakulteti, akademije, UKUPNO nezavršena osnovna Osnovna škola god. i škola za KV i trajanju od 4 i više Gimnazija fakulteta i stručni magisterij, doktorat škola VKV radnike godina studij Ukupno Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Ukupno god god god god god god god god god god god god Preko 40 god G12: Nezaposlene osobe prema radnom stažu, godine 55

136 M j e s e c T13: Nezaposlene osobe zbog prestanka rada poslodavca po mjesecima u godini Bez škole i SŠ za zanimanja do 3 SŠ za zanimanja u Viša škola, I. stupanj Fakulteti, akademije, Ukupno nezavršena osnovna Osnovna škola god. i škola za KV i trajanju od 4 i više Gimnazija fakulteta i stručni magisterij, doktorat škola VKV radnike godina studij Ukupno Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Ukupno Prosjek G13: Nezaposlene zbog prestanka rada poslodavca, i godine 56

137 M j e s e c T14: Nezaposleni hrvatski branitelji po mjesecima u godini Bez škole i SŠ za zanimanja do 3 SŠ za zanimanja u Viša škola, I. stupanj Fakulteti, akademije, Ukupno nezavršena osnovna Osnovna škola god. i škola za KV i trajanju od 4 i više Gimnazija fakulteta i stručni magisterij, doktorat škola VKV radnike godina studij Ukupno Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Ukupno Prosjek G14: Nezaposleni branitelji prema razini obrazovanja, godine 57

138 M je s e c T15: Prijavljena slobodna radna mjesta po mjesecima i po kategorijama u godini (0) Vojna zanimanja (1) Čelnici, dužnosnici, (2) Stručnjaci i znanstvenici (3) Inženjeri, tehničari i (4) Uredski i šalterski (5) Uslužna i trgovacka (6) Poljoprivrednici, lovnouzgojni, Ukupno direktori srodna zanimanja službenici zanimanja šumarski radnici i ribari (7) Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji (8) Rukovatelji strojevima, vozilima (9) Jednostavna zanimanja Ukupno Prosjek G15: Prijavljena slobodna radna mjesta po godinama 58

139 T16: Pregled zapošljavanja po područjima NKD-a i godine Zaposleni Traženi radnici Realizirane potrebe UKUPNO Indeks Indeks Indeks ,6% ,4% ,8% (A) POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO ,0% ,8% ,4% (B) RUDARSTVO I VAðENJE ,8% ,0% ,7% (C) PRERAðIVAČKA INDUSTRIJA ,1% ,4% ,9% (D) OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, PLINOM, ,0% ,0% 5 5 0,0% PAROM I KLIMATIZACIJA (E) OPSKRBA VODOM; UKLANJANJE OTPADNIH VODA, GOSPODARENJE OTPADOM TE DJELATNOSTI ,8% ,4% ,6% SANACIJE OKOLIŠA (F) GRAðEVINARSTVO ,5% ,8% ,1% (G) TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK ,8% ,5% ,5% MOTORNIH VOZILA I MOTOCIKALA (H) PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE ,5% ,3% ,8% (I) DJELATNOSTI PRUŽANJA SMJEŠTAJA TE ,2% ,1% ,8% PRIPREME I USLUŽIVANJA HRANE (J) INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE ,7% ,6% ,8% (K) FINANCIJSKE DJELATNOSTI I DJELATNOSTI ,6% ,2% ,0% OSIGURANJA (L) POSLOVANJE NEKRETNINAMA ,2% ,7% ,7% (M) STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE ,5% ,8% ,1% DJELATNOSTI (N) ADMINISTRATIVNE I POMOĆNE USLUŽNE ,6% ,6% ,7% DJELATNOSTI (O) JAVNA UPRAVA I OBRANA; OBVEZNO SOCIJALNO ,8% ,3% ,6% OSIGURANJE (P) OBRAZOVANJE ,6% ,7% ,0% (Q) DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I ,0% ,7% ,3% SOCIJALNE SKRBI (R) UMJETNOST, ZABAVA I REKREACIJA ,4% ,2% ,9% (S) OSTALE USLUŽNE DJELATNOSTI ,5% ,9% ,1% (T) DJELATNOSTI KUĆANSTAVA ,4% 6-100,0% ,6% (U) DJELATNOSTI IZVANTERITORIJALNIH ORGANIZACIJA I TIJELA ,0% 0 0 0,0% 1 1 0,0% G16: Udio zapošljavanja prema NKD-u, godine 59

140 T17: Zaposleni prema rodu, vrsti zanimanja, te prema spolu, ukupno godine Rod zanimanja Vrsta zanimanja Muškarci % Žene % Ukupno (0) Vojna zanimanja Vojna zanimanja 2 100,0% 0 0,0% 2 (0) Vojna zanimanja - Ukupni zbroj 2 100,0% 0 0,0% 2 Čelnici i članovi zakonodavnih, čelnici i dužnosnici državnih tijela 0 0,0% 0 0,0% 0 (1) Čelnici, dužnosnici, Direktori trgovačkih društava, ustanova i direktori njihovih dijelova 0 0,0% 0 0,0% 0 Direktori malih trgovačkih društava i ustanova 1 50,0% 1 50,0% 2 (1) Čelnici, dužnosnici, direktori - Ukupni zbroj 1 50,0% 1 50,0% 2 Diplomirani inženjeri i srodni stručnjaci i znanstvenici ,0% ,0% 391 (2) Stručnjaci i Prirodoslovni i zdravstveni stručnjaci i znanstvenici 77 33,0% ,0% 233 znanstvenici Znanstveno-obrazovni, obrazovni i drugi stručnjaci za obrazovanje ,2% ,8% 1019 Poslovni, društveno-humanistički i ostali stručnjaci i znanstvenici ,7% ,3% 740 (2) Stručnjaci i znanstvenici - Ukupni zbroj ,5% ,5% 2383 Inženjeri i tehničari tehnike i tehnologije ,8% ,2% 1132 (3) Inženjeri, tehničari i srodna zanimanja Prirodoslovni i zdravstveni inženjeri i tehničari ,2% ,8% 592 Stručnjaci u odgoju i obrazovanju 36 4,7% ,3% 767 Poslovnoorganizacijski i srodni stručnjaci ,9% ,1% 1215 (3) Inženjeri, tehničari i srodna zanimanja - Ukupni zbroj ,3% ,7% 3706 (4) Uredski i šalterski Uredski službenici ,3% ,7% 1679 službenici Šalterski službenici ,7% ,3% 617 (4) Uredski i šalterski službenici Ukupni zbroj ,4% ,6% 2296 (5) Uslužna i trgovacka Uslužna zanimanja ,5% ,5% 3057 zanimanja Trgovačka i srodna zanimanja ,8% ,2% 2272 (5) Uslužna i trgovacka zanimanja - Ukupni zbroj ,7% ,3% 5329 (6) Poljoprivrednici, Poljoprivredni, lovno-uzgojni, šumski radnici i lovno-uzgojni, šumarski ribari radnici i ribari 50 61,0% 32 39,0% 82 (6) Poljoprivrednici, lovno-uzgojni, šumarski radnici i ribari ,0% 32 39,0% 82 Rudarska i grañevinska zanimanja ,8% 2 0,2% 953 (7) Zanimanja u obrtu i Obrañivači metala, strojarski monteri, ,5% 4 0,5% 783 elektromonteri i mehaničari pojedinačnoj Precizni mehaničari, keramičari, staklari, proizvodnji 73 62,4% 44 37,6% 117 tiskari Prerañivači hrane, drva, tekstila, kože ,4% ,6% 526 (7) Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji - Ukupni ,2% ,8% 2379 Rukovatelji strojevima 14 87,5% 2 12,5% 16 (8) Rukovatelji Rukovatelji opremom u procesnoj industriji i 28 28,3% 71 71,7% 99 sastavljači proizvoda strojevima, vozilima Vozači motornih vozila, pokretnih strojeva i ,2% 8 0,8% 1000 brodska posada (8) Rukovatelji strojevima, vozilima - Ukupni zbroj ,7% 81 7,3% 1115 Jednostavna prodajna i uslužna zanimanja 122 5,8% ,2% 2107 (9) Jednostavna zanimanja Jednostavna poljoprivredna, šumarska i ribarska zanimanja Jednostavna rudarska, grañevinska, proizvodna, transportna i srodna zanimanja ,8% 36 22,2% ,7% ,3% 888 Radnici bez zanimanja 10 52,6% 9 47,4% 19 (9) Jednostavna zanimanja - Ukupni zbroj ,9% ,1% 3176 Sveukupan zbroj ,5% ,5%

141 T18: Pregled zaposlenih radnika prema vrsti zaposlenja i područjima NKD-a godine Ukupno Radni odnos zasniva se na odreñeno vrijeme Radni odnos zasniva se na neodreñeno vrijeme Ukupno Ukupno Sezonski Zamjena Veći opseg poslova Ostalo Ukupno Novi poslovi Upražnjeni poslovi UKUPNO Ostalo (A) POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO (B) RUDARSTVO I VAðENJE (C) PRERAðIVAČKA INDUSTRIJA (D) OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, PLINOM, PAROM I KLIMATIZACIJA (E) OPSKRBA VODOM; UKLANJANJE OTPADNIH VODA, GOSPODARENJE OTPADOM TE DJELATNOSTI SANACIJE OKOLIŠA (F) GRAðEVINARSTVO (G) TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I MOTOCIKALA (H) PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE (I) DJELATNOSTI PRUŽANJA SMJEŠTAJA TE PRIPREME I USLUŽIVANJA HRANE (J) INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE (K) FINANCIJSKE DJELATNOSTI I DJELATNOSTI OSIGURANJA (L) POSLOVANJE NEKRETNINAMA (M) STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE DJELATNOSTI (N) ADMINISTRATIVNE I POMOĆNE USLUŽNE DJELATNOSTI (O) JAVNA UPRAVA I OBRANA; OBVEZNO SOCIJALNO OSIGURANJE (P) OBRAZOVANJE (Q) DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I SOCIJALNE SKRBI (R) UMJETNOST, ZABAVA I REKREACIJA (S) OSTALE USLUŽNE DJELATNOSTI (T) DJELATNOSTI KUĆANSTAVA (U) DJELATNOSTI IZVANTERITORIJALNIH ORGANIZACIJA I TIJELA

142 T 19: Pregled nezaposlenih, zaposlenih i novoprijavljenih osoba s invaliditetom za razdoblje od do Nezaposlene osobe Ukupno zaposlenih Ukupno novoprijavljenih Ukupno Muškarci Žene Ukupno Muškarci Žene Ukupno Muškarci Žene UKUPNO SVEUKUPNO stručni nestručni Invalidi domovinskog rata UKUPNO stručni nestručni UKUPNO Invalidi rada stručni nestručni Kategorizirana omladina UKUPNO stručni nestručni UKUPNO Ostali invalidi stručni nestručni UKUPNO Vojni invalidi stručni nestručni

143 T20: Pregled nezaposlenih invalida i osoba s faktorima otežane zapošljivosti prema razini obrazovanja i na dan UKUPNO Bez škole i nezavršena osnovna škola Osnovna škola SŠ za zanimanja do 3 god. i škola za KV i VKV radnike SŠ za zanimanja u trajanju od 4 i više godina Gimnazija Viša škola, I. stupanj fakulteta i stručni studij doktorat 1. UKUPNO INVALIDI Vojni invalidi Kategorizirana mladež Invalidi rada Ostali invalidi Invalidi domovinskog rata Oštećenje vida Oštećenje sluha Tjelesni invaliditet Poremećaji glasovno - govorne komunikacije Mentalna retardacija Psihičke i organske smetnje Kronične bolesti Kombinirane smetnje Fakulteti, akademije, magisterij, 2. UKUPNO S FAKTORIMA OTEŽANE ZAPOSLJIVOSTI Ozljede ili oštećenja osjetila Tjelesne ozljede ili oštećenja Glasovno - govorni poremećaji Kronične bolesti Slabije kognitivno funkcioniranje Psihičke smetnje Ovisnosti Maloljetnost Socijalne (obiteljske) prilike Nepoznavanje hrvatskog jezika Kombinirane smetnje Ostali zdravstveni razlozi

144 T21: Pregled nezaposlenih osoba prema dužini trajanja nezaposlenosti, i razini obrazovanja na dan Bez škole i UKUPNO nezavršena osnovna Osnovna škola škola SŠ za zanimanja do 3 god. i škola za KV i VKV radnike SŠ za zanimanja u trajanju od 4 i više Gimnazija godina Viša škola, I. stupanj fakulteta i stručni studij Fakulteti, akademije, magisterij, doktorat U K U P N O Do 1 mjesec do 2 mjeseca do 3 mjeseca UKUPNO od 0 do 3 mjeseca do 4 mjeseca do 5 mjeseci do 6 mjeseci UKUPNO od 3 do 6 mjeseci do 7 mjeseci do 8 mjeseci do 9 mjeseci UKUPNO od 6 do 9 mjeseci do 10 mjeseci do 11 mjeseci do 12 mjeseci UKUPNO od 9 do 12 mjeseci UKUPNO 0 do 12 mjeseci do 2 godine do 3 godine UKUPNO od 1 do 3 godine do 5 godina do 8 godina Više do 8 godina UKUPNO više od 3 godine

145 T22: Pregled nezaposlenih osoba prema dužini trajanja nezaposlenosti, i dobi na dan U K U P N O i više U K U P N O Do 1 mjesec do 2 mjeseca do 3 mjeseca UKUPNO od 0 do 3 mjeseca do 4 mjeseca do 5 mjeseci do 6 mjeseci UKUPNO od 3 do 6 mjeseci do 7 mjeseci do 8 mjeseci do 9 mjeseci UKUPNO od 6 do 9 mjeseci do 10 mjeseci do 11 mjeseci do 12 mjeseci UKUPNO od 9 do 12 mjeseci UKUPNO 0 do 12 mjeseci do 2 godine do 3 godine UKUPNO od 1 do 3 godine do 5 godina do 8 godina Više do 8 godina UKUPNO više od 3 godine

146 T23: Pregled nezaposlenih osoba prema dužini trajanja nezaposlenosti, i radnom stažu na dan U K U P N O Bez staža Do 1 godine 1-2 godine 2-3 godine 3-5 godina 5-10 godina godina U K U P N O godina godina godina Preko 40 godina Do 1 mjesec do 2 mjeseca do 3 mjeseca UKUPNO od 0 do 3 mjeseca do 4 mjeseca do 5 mjeseci do 6 mjeseci UKUPNO od 3 do 6 mjeseci do 7 mjeseci do 8 mjeseci do 9 mjeseci UKUPNO od 6 do 9 mjeseci do 10 mjeseci do 11 mjeseci do 12 mjeseci UKUPNO od 9 do 12 mjeseci UKUPNO 0 do 12 mjeseci do 2 godine do 3 godine UKUPNO od 1 do 3 godine do 5 godina do 8 godina Više do 8 godina UKUPNO više od 3 godine

147 Ukupno SŠ za SŠ za Viša škola, I. Fakulteti, Bez škole i zanimanja do 3 zanimanja u stupanj akademije, nezavršena Osnovna škola god. i škola za Gimnazija trajanju od 4 i fakulteta i magisterij, osnovna škola KV i VKV više godina stručni studij doktorat radnike Mjesec T24: Korisnici novčane naknade po mjesecima i razini obrazovanja u godini Ukupno Prosjek G18: Broj korisnika novčane naknade po mjesecima, godine