Broj208. GodinaV. 3. listopada2008. w w w.hrvatski-vojnik.hr BESPLATNIPRIMJERAK 2,10 CAD 3,00 AUD 3,30 USA 2,00 CHF 3,50 SLO 1,80; SIT 430,00 SEK 17,00 NOK 17,00 DKK 15,50 GBP 1,30 ISSN 1330-500X PRINTED IN CROATIA NaBrijunimaodræ anaproπ irenakonferencijanaë elnika glavnih stoæ eradræ avaamerië ko-jadranskepovelje Zamir isigurnost uregijiiπ ire
S VIJ ET P ripremio D. VLAHOVIΔ ÆEN EVA P roblemi s ravnoteæom vicarske oruæane snage suspendirale su od 29. rujna sve letove helikoptera tipa Eurocopter EC635 koje bi obavljao samo jedan pilot. Naime, postoji problem s ravnoteæom, koji bi mogao dovesti do prijetnji sigurnosti. Srediπte gravitacije leæi na straænjem dijelu letjelice, tako da bi se mogla nakriviti tijekom leta. Glasnogovornica vicarske agencije za nabavu, Sonja Margelist, izjavila je da je problem prijavljen proizvoapplea- Ëu Eurocopteru i da oni traæe rjeπenje. Dok se ono ne naapplee, dopuπteni su letovi samo s kopilotom ili drugim Ëlanom posade, koji svojom teæinom moæe osigurati ravnoteæu. Eurocopter je duæan platiti troπkove svih moguêih prepravki. W ASH IN G TO N N ezabrinuti naëelnik A dmiral Michael Mullen, naëelnik ameriëkoga Zdruæenog stoæera oruæanih snaga, krajem proπlog tjedna izjavio je da ga najavljena ruska modernizacija i ojaëavanje oruæanih snaga ne zabrinjavaju. Isto je s mornariëkom vjeæbom koju Êe Rusi u studenom odræati s Venezuelom. Joπ dok je bio na Ëelu mornarice, Mullen je iz razgovora s ruskim kolegama shvatio da æele modernizirati svoje strateπke snage. Glede suradnje s Chavezovom Venezuelom, admiral misli da dvije zemlje mogu suraappleivati ako im to odgovara i da na to ne gleda kao na prijetnju ameriëkim interesima. N EW D ELH I O d trgovine prema partnerstvu N a sastanku 29. rujna, indijski ministar obrane Shri Antony i njegov ruski kolega Anatolij Serdjukov produljili su trajanje bilateralnog ugovora o zajedniëkoj komisiji za suradnju na podruëju vojne tehnologije. Bilo je predviappleeno da traje do 2010., a produljen je za joπ deset godina. Ugovor i rad komisije za sobom povlaëe suradnju u kupovini i prodaji, zajedniëkom razvoju i proizvodnji, te ostalim oblicima suradnje koji ukljuëuju zajedniëke vjeæbe i obu- Ëavanje. Time odnos dviju sila prelazi iz onoga kupac-prodavaë u pravo partnerstvo, rekao je Serdjukov. Ipak, najviπe je odjeknula Antonyjeva izjava kojom je potvrdio da Êe Indija od Rusije kupiti 347 tenkova T-90, a daljnjih 1000 bit Êe transferom tehnologije proizvedeno u Indiji. U S Navy LO N D O N sklopu plana vrijednog 900 milijuna dolara, aktualna vozila bit Êe zamijenjena sa 600 novih vozila. Iako ne citiraju izvor, u tiskovini navode da Êe se nova vozila naêi u Afganistanu na proljeêe, a meappleu njima Êe biti 100 Mastifa (britanska modificirana verzija ameriëkog Cougara) i 100 Jackala (vozila dodatno osiguranih od mina). C AN B ER R A B ritanski list The Daily Telegraph objavio je izjavu vojnog glasnogovornika kojom se priznaje nestanak raëunalnih datoteka πto su sadræavale osobne podatke 50 000 pripadnika Kraljevskih zraënih snaga. Na popisu, pohranjenom na tri USB diska, bila su imena svih aktualnih djelatnika RAF-a, veterana i Ëlanova njihovih obitelji. Diskovi su bili pohranjeni u prostorijama Agencije djelatnog osoblja i veterana u vojarni Innsworth u Gloucesteru. Ovo je joπ jedan u nizu gubitaka vladinih podataka u Velikoj Britaniji: najgori incident dogodio se u kolovozu, kad su nestale datoteke s imenima i datumima puπtanja 84 000 zatvorenika. LO N D O N B ritanski vojni duænosnici rade na zamjeni ranjivih vozila za transport vojnika koja se rabe u Afganistanu, naveo je 29. rujna The Times of London. U Kratkotrajna H eraklova pauza S vi transportni zrakoplovi tipa C-130 Hercules, kojima se sluæi Kraljevstvo australsko ratno zrakoplovstvo, bili su prisilno prizemljeni od 15. rujna. Naime, tijekom leta jednog od njih otkriven je kvar na opremi za slijetanje smjeπtenoj na nosu zrakoplova. UnatoË sigurnom slijetanju, letovi su suspendirani i pokrenuta je istraga, i to uz pomoê struënjaka proizvoappleaëa, Lockheed Martina. Pokazalo se da je kvar izolirani sluëaj, nastao uslijed pogreπke u izradi zrakoplova. Od 30. rujna, 24 Herculesa australskog RAF-a opet normalno obavljaju letaëke operacije, a Australci tvrde da je reakcija na incident pokazala njihovu R AAF Kraapple a podataka Zamjena vozila M od U K M od U K temeljitost u Ëuvanju sigurnosti. 2
IMPRES U M TJEDNIK MINISTARSTVA OBRANE IZ SADRÆAJA Nakladnik: MINISTARSTVO OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE Glavni urednik: Æeljko StipanoviÊ (zeljko.stipanovic@morh.hr) Zamjenica glavnog urednika: Vesna PintariÊ (vpintar@morh.hr) Zamjenik glavnog urednika za Internet: Toma VlaπiÊ (toma.vlasic@morh.hr) Izvrπni urednik: Mario GaliÊ (mario.galic@morh.hr) Urednici i novinari: Marija Alvir, (marija.alvir@morh.hr), Leida Parlov, Domagoj VlahoviÊ Urednik fotografije: Tomislav Brandt Fotograf: Davor Kirin GrafiËka redakcija: Zvonimir Frank (urednik) (zvonimir.frank@zg.htnet.hr), Ante PerkoviÊ, Predrag BeluπiÊ, Damir Bebek Webmaster: Drago Kelemen (dragok@morh.hr) Prijevod: Jasmina Peπek Tajnica redakcije: Mila BadriÊ-Gelo tel: 3784-937 Lektori: Gordana JelaviÊ, Boæenka BagariÊ Marketing i financije: Igor VitanoviÊ tel: 3786-348; fax: 3784-322 Pretplata: Inozemstvo: u korist: TISAK trgovaëko d.d. Slavonska avenija 2, 10 000 Z agreb (za: Sluæba za odnose s javnoπêu i informiranje), devizni raëun u Z agrebaëkoj banci 30101-620-25 00-3281060. Tuzemstvo: u korist: TISAK trgovaëko d.d., Slavonska avenija 2, 10 000 Z agreb, (za: Sluæba za odnose s javnoπêu i informiranje), æiroraëun 2360000-1101321302 poziv na broj 165, cijena 280,00 kn godiπnje, Molimo pretplatnike da nakon uplate kopiju uplatnice poπalju na adresu TISAK trgovaëko d.d. Slavonska avenija 2, 10 000 Z agreb. Tisak: Tiskara Zelina d.d., K. KrizmaniÊ 1, 10380 Sv. I. Zelina Naslov uredniπtva: MORH Sluæba za odnose s javnoπêu i informiranje, p.p. 252, 10002 Zagreb, Republika Hrvatska http://www.hrvatski-vojnik.hr E-mail: hrvojnik@morh.hr Naklada: 5800 primjeraka U Ëlanstvu E uropskog udruæenja vojnih novinara (E MPA) Hrvatska je jedan od vrlo pozitivnih primjera u procesima kontrole, smanjivanja i uniπtavanja naoruæanja. Sve su naπe aktivnosti najveêim dijelom povezane s meappleunarodnim aktivnostima i one traæe od djelatnika da, kako volimo reêi, "budu provedene u duhu sporazuma". U tom kontekstu, iako smo mi vojni struënjaci, treba u rad unijeti i "diplomatsku dozu" S t r a n a 8 Razvoj simulacija u Europi Razvoj simulacija kao dominantnog oblika obuëavanja stoæera u proteklih desetak godina uvelike je napredovao. Gotovo sve europske zemlje imaju ili uvode simulacije kao sredstvo za obuku stoæera od razine bojne naviπe Na Brijunima odræana proπirena konferencija naëelnika glavnih stoæera dræava AmeriËko-jadranske povelje Na sigurnosno-obrambenom podruëju AmeriËko-jadranska povelja dala je rezultate i u okviru jaëanja regionalne suradnje, te je time postala jedan od mehanizama stabilizacije ovog prostora zakljuëio je predsjednik MesiÊ... S t r a n a 4 Brigadir Zdravko JAKOP, naëelnik Sluæbe za nadzor naoruæanja Kaare Helland-Olsen, naëelnik Sluæbe za odnose s javnoπêu norveπkog MO U pripremi konferencije imali smo isti tip promiπljanja. Mislim da je malo razlika izmeappleu norveπkog i hrvatskog pristupa odnosima s javnoπêu. Hrvatski standardi na svim podruëjima, pa tako i u Oruæanim snagama su visoki i veselim se naπoj buduêoj suradnji S t r a n a 1 2 Rukopise, fotografije i ostali materijal ne vraêamo. Copyright HRVATSKI VOJNIK, 2008. Novinarski prilozi objavljeni u Hrvatskom vojniku nisu sluæbeni stav Ministarstva obrane RH Naslovnic u snimila Vesna PINTARI S t r a n a 20 3
N a B rijunima odræana proπirena konferencija naëelnika glavnih stoæera dræava AmeriËko-jadranske povelje Z a mir i sig u rnost u reg iji i π ire N a sig u rn osn o-ob ram b e n om podru Ë ju A m e rië k o-jadran sk a pov e lja dala je re z u ltate i u ok v iru jaë an ja re g ion aln e su radn je, te je tim e postala je dan od m e h an iz am a stab iliz ac ije ov og prostora, z ak lju Ë io je pre dsje dn ik M e siê, dodaju Ê i da je A -3 i dalje potre b n a in ic ijativ a, k oju tre b a n astav iti raz v ijati J aëanje mira i sigurnosti naziv je proπirene konferenc ije naëelnika glavnih stoæera dræava AmeriËko- -jadranske povelje, odræane na Brijunima od 25. do 27. rujna, na kojoj su, uz predstavnike zemalja Ëlanic a Marija ALVIR, s nimio B ranimir E N K Na konferenciji su uz predstavnike zemalja Ëlanica A-3 inicijative, Albanije, H rvatske i M akedonije, sudjelovali i njihove kolege iz Bosne i H ercegovine, Crne G ore, E stonije, K anade, L itve i S lovenije A-3 inic ijative, Albanije, Hrvatske i Makedonije, sudjelovali i njihove kolege iz Bosne i Herc egovine, C rne Gore, Estonije, Kanade, L itve i Slovenije, a na otvorenju je bio i predsjednik Republike RH te vrhovni zapovjednik Oruæanih snaga Stjepan MesiÊ. C ilj ove konferenc ije - razmjena iskustava u transformac iji oruæanih snaga zemalja Ëlanic a A-3 inic ijative, s posebnim naglaskom na pripreme za sudjelovanje u meappleunarodnim operac ijama pod vodstvom NATO saveza - vaæan je i u odnosu na definiranje buduêe suradnje, istaknuo je predsjednik MesiÊ u pozdravnom govoru na poëetku konferenc ije, dodavπi da je ona ujedno dokaz uspjeπnosti proc esa pokrenutog prije pet godina. NapominjuÊi da je AmeriËko-jadranska povelja od samog poëetka imala πiri c ilj od potic anja obrambene suradnje njezinih Ëlanic a kao potpore njihovim naporima za postizanjem punopravnog Ëlanstva u NATO-u, zakljuëio je da je to imalo pozitivan uëinak na razvijanje svekolike regionalne suradnje, a time i na jaëanje regionalne sigurnosti u ovom dijelu Europe. IstiËuÊi da je strateπki c ilj hrvatske vanjske i sigurnosne politike Ëlanstvo u NATO savezu i Europskoj uniji, iz- 4
KONFERENC IJ A razio je takoappleer nadu da Êe punopravne Ëlanic e NATO-a postati i druge zemlje u regiji koje to æele, te je poruëio da Hrvatska æeli biti primjer drugima nastavljajuêi suradnju u sklopu A-3 inic ijative i nakon ulaska u NATO savez. Na sigurnosno-obrambenom podruëju AmeriËko-jadranska povelja dala je rezultate i u okviru jaëanja regionalne suradnje, te je time postala jedan od mehanizama stabilizac ije ovog prostora, zakljuëio je MesiÊ, dodajuêi da je A-3 i dalje potrebna inic ijativa koju treba nastaviti razvijati. Uime domaêina konferenc ije, sudionike je pozdravio naëelnik Glavnog stoæera OSRH-a general zbora Josip L uc iê, istiëuêi da su se na Brijunima okupili predstavnic i NATO zemalja i onih koje to æele postati, kako bi meappleusobno razmijenili iskustva. PodsjeÊajuÊi na vrijeme otprije Ëetiri godine, kada je pokrenuta A-3 inic ijativa, zakljuëio je da su sve tri zemlje potpisnic e AmeriËko-jadranske povelje, uz pomoê ameriëkih prijatelja, postigle mnogo. Æ eljeli smo svijetu pokazati da moæemo zajedno raditi, da se moæemo mijenjati i poboljπati te smo bili spremni naporno raditi da bismo to postigli, istaknuo je general L uc iê, dodavπi da su se albanske, makedonske i hrvatske oruæane snage uspjeπno transformirale u moderne, fleksibilne i sposobne oruæane snage te da su nauëile raditi u meappleunarodnom okruæenju na svim razinama. Znamo da ulazak u NATO znaëi tek novi poëetak, rekao je L uc iê, izraæavajuêi nadu da Êe Makedonija, kao i Albanija i Hrvatska, takoappleer dobiti pozivnic u za punopravno Ëlanstvo u NA- P otpisivanje zajedniëke izjave naëelnika glavnih stoæera R epublike Albanije, R epublike H rvatske i R epublike M akedonije TO-u, te je poruëio: Ne namjeravamo usporiti i prestati raditi na sebi i za mir u svijetu. Na kraju konferenc ije, na kojoj su sudjelovali i predstavnic i NATO-a i EUC OM-a, zapovjednik Zapovjedniπtva Zdruæenih savezniëkih snaga u Napulju admiral Mark F itzgerald i zamjenik zapovjednika Zapovjedniπtva SAD-a za Europu vic eadmiral Ric hard Gallagher, te dræavni tajnik MORH-a Gordan» aëiê i ravnatelj MORH-ove Uprave za obrambenu politiku Pjer imunoviê, naëelnic i glavnih stoæera dræava AmeriËko-jadranske povelje potpisali su zajedniëku izjavu kojom, izmeappleu ostalog, podupiru ideju njezina proπirenja i na druge zemlje u regiji. ZajedniËka izjava naëelnika glavnih stoæera R epublike Albanije, R epublike H rvatske, R epublike M akedonije 1. Mi, naëelnic i glavnih stoæera oruæanih snaga Republike Albanije, Republike Hrvatske i Republike Makedonije okupili smo se danas, 26. rujna 2008., na IX. konferenc iji naëelnika glavnih stoæera AmeriËko-jadranske povelje, kako bismo raspravljali o πirenju mira u regiji i svijetu kroz transformac iju naπih oruæanih snaga na putu u euroatlantske integrac ije i sudjelovanjem u operac ijama potpore miru. 2. IstiËuÊi geslo Konferenc ije, JaËanje mira i sigurnosti, uvjereni smo da samo meappleusobnom suradnjom i razumijevanjem moæemo ojaëati sigurnost i stabilnost ove regije. U ovom smo duhu zaæeljeli dobrodoπlic u naπim kolegama iz Bosne i Herc egovine i C rne Gore te sluπali prezentac ije o proc esima reforme u njihovim oruæanim snagama. S nestrpljenjem oëekujemo daljnje sudjelovanje vodstva srpskih oruæanih snaga na buduêim konferenc ijama AmeriËko-jadranske povelje. 3. Uvaæavamo nazoënost naπih kolega iz Estonije, L itve i Slovenije, kao i zapovjednika SavezniËkih zdruæenih snaga u Napulju i zamjenika zapovjednika Zapovjedniπtva Sjedinjenih AmeriËkih Dræava za Europu te njihov doprinos, savjet i potporu u naπem nastavljanju proc esa reforme. 4. RazmatrajuÊi razvoj i aktivnosti zemalja AmeriËko-jadranske povelje dosad, gledajuêi πto smo u proπlosti poduzeli u transformac iji naπih oruæanih snaga, imajuêi na umu sve globalne sigurnosne izazove u danaπnjem svijetu, odluëni smo nastaviti sa zajedniëkim nastojanjima i doprinosom stvaranju i proπirenju sigurnosti i mira. PotpisujuÊi ovu ZajedniËku izjavu, ponovno potvrappleujemo naπe duboko uvjerenje da je uzajamna suradnja jedini naëin djelovanja kojim se moæe postiêi sveukupan razvoj ove regije. 5. Naπe sudjelovanje u operac ijama potpore miru jasan je pokazatelj da moæemo i æelimo biti i da jesmo aktivni sudionic i u stvaranju globalne sigurnosti. Ova zadaêa i dalje Êe biti teæiπte naπih aktivnosti, bez obzira na to vodi li operac ije NATO, UN ili EU. 6. Prema tome, izraæavamo naπe zadovoljstvo radom Kombiniranog medic inskog tima u misiji ISAF u Afganistanu. Nadamo se pronaêi druge naëine zajedniëkog djelovanja u multinac ionalnom okruæenju. 7. Pohvaljujemo nastojanja drugih zemalja u regiji koja su usmjerena pristupanju u euroatlantsku zajednic u, sve korake koje su one dosad poduzele i javno izraæenu æelju tih zemalja da sudjeluju u multinac ionalnim vojnim operac ijama. 8. Potpisnic i AmeriËko-jadranske povelje podupiru ideju proπirenja AmeriËko-jadranske povelje na sve druge zemlje u regiji, u skladu s c iljevima i naëelima Povelje i u skladu s njihovim vlastitim interesima. Pruæit Êemo potrebnu potporu ovim nac ijama kroz intenzivnu meappleunarodnu vojnu suradnju te tako pridonijeti zajedniëkom c ilju stvaranja mira i sigurnosti u regiji i πire. 9. Dogovoreno je da Êe se sljedeêi sastanak naëelnika glavnih stoæera Republike Albanije, Republike Hrvatske i Republike Makedonije odræati u Republic i Albaniji u proljeêe 2009. 5
MORH Zamjenik ministra obrane SAD -a u MO R H -u snimio D. K IR IN ukljuëujuêi i πkolovanje Ëasnika te sudjelovanje u meappleunarodnim mirovnim misijama. Gordon England, koji prvi put boravi u Hrvatskoj, smatra da u sklopu bilateralnih odnosa SAD i RH vojna suradnja zauzima najistaknutije mjesto.» estitao je na naporima i konaënim postignuêima Republike Hrvatske na putu u NATO, a nedavni posjet predsjednika Busha okarakterizirao je kao jasnu potvrdu izvrsnih odnosa. AmeriËki zamjenik ministra uputio je osobitu zahvalnost Hrvatskoj na njezinu doprinosu uspostavljanju mira u Afganistanu, a podsjetio je i na doprinos koju hrvatski vojnic i daju UN-u u 13 mirovnih misija. Sve to pokazuje hrvatsku predanost demokrac iji i slobodi, ne samo na njezinu tlu nego i diljem svijeta, istaknuo je. Nakon konferenc ije, ameriëko se izaslanstvo uputilo na sastanke s predsjednikom RH Stjepanom MesiÊem i predsjednikom Vlade dr. Ivom Sanaderom. D. VLAHOVIΔ Tijekom 28. i 29. rujna Republiku Hrvatsku je sluæbeno posjetilo izaslanstvo Sjedinjenih AmeriËkih Dræava na Ëelu sa zamjenikom ministra obrane, Gordonom Englandom. DomaÊin posjeta bio je ministar obrane Republike Hrvatske Branko VukeliÊ. Nakon sluæbenog sastanka drugog dana posjeta, u prostorijama MORH-a je organizirana izjava za medije. Na sastanku se raspravljalo o bilateralnim odnosima dviju zemalja, s naglaskom na vojno-obrambenoj suradnji. Zahvalivπi svom gostu na ameriëkom potpisivanju Protokola o pristupanju RH NATO-u, VukeliÊ je ustvrdio da Hrvatska najopseæniju vojnu suradnju ostvaruje upravo sa SAD-om. Ta je suradnja uvelike pridonijela uspjeπnoj transformac iji hrvatskih Oruæanih snaga i ulasku naπe zemlje u Sjevernoatlantski savez. Intenzivna suradnja Êe se nastaviti u viπe zajedniëkih projekata, rekao je ministar, snimio D. K IR IN SlovaËko izaslanstvo u Inspektoratu obrane U sluæbenom posjetu Inspektoratu obrane MORH-a boravilo je od 28. rujna do 1. listopada izaslanstvo Inspektorata obrane Republike SlovaËke, u kojemu su bili brigadir L u- bomir Abel, ing. Marian Blaπko, brigadir Peter Hopko i brigadir Anton Ondruπka, vojni izaslanik MO Republike SlovaËke. Izaslanstvo je primio u prostorijama Inspektorata glavni inspektor obrane, general pukovnik Marijan MarekoviÊ sa suradnic ima, pomoênikom GIO za vojni sektor brigadirom Ivanom Benetom, pomoênikom GIO za c ivilni sektor Marijem VukeliÊem i naëelnikom Odjela za koordinac iju brigadirom Ivanom Mihalinom. snimio T. BR ANDT Nakon sluæbenih razgovora u Inspektoratu obrane, gdje je gostima prezentiran ustroj i rad IO MORH-a te vojnog i c ivilnog sektora, a ujedno su gosti prezentirali iskustva u radu svog inspektorata, slovaëko izaslanstvo primio je i dræavni tajnik MORH-a Gordan» aëiê. Na sastanku je izraæeno zadovoljstvo visokom razinom prijateljskih odnosa izmeappleu dviju zemalja, osobito na obrambenom planu. Dræavni tajnik» aëiê zahvalio je slovaëkoj strani na potpori Hrvatskoj na putu u punopravno Ëlanstvo euroatlanskih integrac ija. Gosti iz SlovaËke takoappleer su posjetili u Delnic ama Bojnu za spec ijalna djelovanja i u Karlovc u tvornic u "HS - produkt. OJ I 6
O biljeæavanje 6 5. obljetnice pobune u Villefrancheu U obiljeæavanju 65. obljetnic e pobune Hrvata (17. rujna 1943.) u Villefranc he de Rouergueu prvi put je sudjelovalo izaslanstvo MORH-a. Izaslanstvo su predvodili Davor utiê, naëelnik Sluæbe za meappleunarodnu obrambenu suradnju, pukovnik Milenko HorvatiÊ, naëelnik Odjela za bilateralu, bojnic a L enka PeriÊ, savjetnic a za bilateralne odnose s F ranc uskom, te vojni izaslanik u F ranc uskoj Republic i pukovnik Andrija akiê. Posjet Villefranc heu planiran je i u sklopu Plana bilateralne obrambene suradnje s F ranc uskom za 2008. godinu. Na proslavi su, kao i prijaπnjih godina, sudjelovali Ëlanovi Udruge dragovoljac a i veterana Domovinskog rata RH, predstavnic i F ranc usko-hrvatske udruge iz Toulousea te predstavnic i raznih franc uskih veteranskih udruga i stanovnic i Villefranc hea. Izaslanstvo MORH-a te veleposlanika RH u F ranc uskoj Mirka Gali- Êa i tajnika C laudea Grbeπu iz veleposlanstva u Parizu primio je i gradonaëelnik Villefranc he de Rouerguea, Serge Roq ues sa suradnic ima, te im priredio prigodan domjenak. Uz veleposlanika GaliÊa, te izaslanstvo MORH-a i Udruge dragovoljac a i veterana Domovinskog rata, ove je godine vijenac na spomenik pobunjenim Hrvatima poloæio i veleposlanik BiH u OS RH F ranc uskoj, Almir ahoviê, jer je, uz suglasnost BiH, 2006. omoguêeno otvaranje Spomen-parka Hrvatima. L. P E RIΔ Seminar o provedbi teëaja za borbenog bolniëara snimio T. BR ANDT Na Hrvatskom vojnom uëiliπtu Petar Zrinski od 22. do 24. rujna odræan je seminar pod nazivom Preparation and C onduc t of a C ombat L ifesaver C ourse (C L SC ) u sklopu zajedniëkih aktivnosti, vojno-vojne suradnje izmeappleu ameriëkog Ureda za obrambenu suradnju i hrvatske Sluæbe za meappleunarodnu obrambenu suradnju. TeËaj je odræao struëni tim sastavljen od tri pripadnika Sanitetske uprave Nac ionalne garde dræave Minnesote: nadnarednik C hristopher Reed, nadnarednic a Rebec c a W ilson i skupnik C esar Garc ia Galvan. Na teëaju su sudjelovali predstavnic i sluæbi iz podruëja zdravstvene potpore OSRH i predstavnic i Hrvatske gorske sluæbe spaπavanja. Svrha je seminara bila upoznavanje predstavnika OSRH s pripremom, organizac ijom i provedbom teëaja za borbenog bolniëara (C ombat L ifesaver) kako ga provode u Nac ionalnoj gardi Minnesote u Regional Training Institute i u postrojbama Nac ionalne garde Minnesote. Nac ionalna garda Minessote ima 11 600 pripadnika, od toga 1 400 educ iranih C ombat L ifesaver vojnika. Dræava Minnesota uvidjela je da svaki vojnik zapravo treba imati znanja C ombat L ifesaver kako bi mogao pruæiti prvu pomoê drugom vojniku, kao i samom sebi. Zbog toga planiraju u sljedeêe dvije godine educ irati sve vojnike za borbene bolniëare. U Regional Training Institute Minnesote struënjac i odræavaju 40 teëaja na godinu, a maksimalan broj polaznika na jednom je teëaju 20 vojnika. TrenutaËno mogu osposobiti svake godine po 800 polaznika. Odnos broja polaznika i nastavnika jest 6:1.TeËaj za borbenog bolniëara traje pet dana (40 sati), a naglasak je na praktiënom dijelu izobrazbe te se jednom na godinu osvjeæava nauëeno znanje u trodnevnoj nastavi od 24 sata. Borbeni bolniëar (C ombat L ifesaver) je vojnik nemedic inar, koji je educ iran za pruæanje napredne prve pomoêi, πto spaπava æivot suborc u na bojiπnic i do dolaska medic inskog osoblja. C ombat L ifesaver je na prvom mjestu borac, a pruæanje prve pomoêi njegova je sekundarna uloga kada to dopuπta taktiëka situac ija. Tijekom seminara polaznic i iz OSRH bili su upoznati s ulogom i zadaêama borbenog bolniëara i prezentac ijama praktiënih sc enarija ranjavanja, koje vojnik mora svladati kako bi znao pruæiti prvu pomoê. D. P E RIΔ 7
RA ZG OVOR B rigadir Zdravko JAK O P, naëelnik S luæbe za nadzor naoruæanja O d stvaranja meapple usobnog povjerenja do provedbe meapple unarodnih ugovora H rv atsk a je je dan od v rlo poz itiv n ih prim je ra u proc e sim a k on trole, sm an jiv an ja i u n iπ tav an ja n aoru æ an ja. S v e su n aπ e ak - tiv n osti n ajv e Ê im dije lom pov e z an e s m e - apple u n arodn im ak tiv n ostim a i on e traæ e od dje latn ik a da, k ak o v olim o re Ê i, "b u du prov e de n e u du h u sporaz u m a". U tom k on te k stu, iak o sm o m i v ojn i stru Ë n jac i, tre b a u rad u n ije ti i "diplom atsk u doz u " Domagoj VLAHOVIΔ, s nimio T omis lav B RAN DT K ad doappleete pred prostorije Sluæbe za nadzor naoruæanja u zagrebaëkoj vojarni "Petar Zrinski", moæda Êe vas zbuniti dva natpisa na ploëi pokraj vrata: Sluæba za nadzor naoruæanja i Hrvatsko verifikac ijsko srediπte. Prvi se naziv viπe upotrebljava u Hrvatskoj, a drugi je ostavljen jer je uobiëajeniji u meappleunarodnoj praksi. Sluæba za nadzor naoruæanja zove se tako jer je njezina predviappleena funkc ija ipak πira nego sam naziv govori. Predviappleena je da bude "mjesto gdje Êe se moêi dobiti sve informac ije vezane za sporazume, konvenc ije i ugovore o nadzoru naoruæanja πto ih je potpisala Republika Hrvatska, ali i sve drugo πto je u svijetu vezano za tu temu". To je bilo prvo πto nam je u razgovoru objasnio brigadir Zdravko Jakop, koji je nedavno preuzeo duænost naëelnika Sluæbe. S jednog Ëelnog mjesta doπli ste na drugo. B ili ste zapovjednik S imulacijskog srediπta. Kako ste prihvatili nove odgovornosti? DjelomiËno i kao izazov. Sa sliënim poslom susretao sam se joπ u gardijskoj brigadi, gdje smo prihvaêali meappleunarodne inspekc ije, i mogu slobodno reêi da sam odradio prvi brifing za prvu inspekc iju u Hrvatskoj iz tadaπnje Jugoslavije po Sporazumu o subregionalnoj kontroli naoruæanja. Takoappleer, na poslijediplomskom πkolovanju bavim se meappleunarodnim odnosima, konkretno meappleunarodnom vojnom suradnjom. Stoga sam sad upuêen i u Day tonski sporazum, BeËki dokument i druge sporazume, s kojima se u radu Sluæbe Ëesto susreêem. S luæba postoji veê 1 2 godina i svakako je izaπla iz poëetne faze? Sluæba je imala vrlo znaëajnu ulogu u poslijekonfliktnom razdoblju, u stvaranju povjerenja na podruëju JugoistoËne Europe. Nije bilo jednostavno raditi prve inspekc i- je i pripremati djelatnike i ljude na to da Êe vam inspekc i- je provoditi ljudi s kojima ste do juëer bili u oruæanom sukobu. Prva faza bila je prevladavanje tog stanja. Danas se sluæba ne bavi samo aktivnostima vezanim uz Day ton, nego je mnogo πira. Suraappleuje s drugim instituc ijama i ministarstvima, prati i druge sporazume u koje RH ulazi. Primjeri su Open Skies, koji je dio izgradnje πirokoga meappleunarodnog povjerenja, zatim Ottavski sporazum o zabrani protupjeπaëkih mina, konvenc ije vezane uz zabranu kemijskog i bioloπkog naoruæanja... U kojem smjeru idu danaπnji svjetski trendovi kontrole naoruæanja? Teπko je reêi u kojem toëno smjeru. Mogli bismo opêenito reêi da se pokuπavaju ograniëiti koliëine odreappleenih vrsta naoruæanja (nuklearno, konvenc ionalno) te zabraniti proizvodnja i uporaba raznih nehumanih naoruæanja i streljiva (kemijsko, bioloπko, PP mine ). Sve je stvar interesa, ovisno o tome razvija li neka dræava odreappleenu vrstu naoruæanja (prodaje li ili kupuje), ima li velike zalihe... Najnoviji su primjer kasetne bombe. Tako proizvoappleaëi, zbog golemog ulaganja, æele nastaviti to proizvoditi, ali s obrazloæenjem da Êe novo i modific irano streljivo biti humanije, i æele diktirati kako bi se konvenc ije trebale sastavljati i provoditi. S druge strane, one zemlje koje predobro znaju kakve su posljedic e uporabe kasetnog streljiva æele da se πto prije potpiπe sporazum o zabrani proizvodnje, uporabi i uniπtenju zaliha tog streljiva. S pomenuli ste kasetne bombe. Nedavno je na kongresu u D ublinu iznesen prijedlog njihove zabrane. Kako se Hrvatska odnosi prema tom pitanju? 8
RA ZG OVOR Vrlo konstruktivno. Konvenc ija C C W o zabrani ili ograniëenju zabrane uporabe odreappleenog konvenc ionalnog naoruæanja s pretjeranim traumatskim uëinkom ili djelovanja bez obzira na c ilj, koji ukljuëuje i protokol VI o zabrani kasetnog streljiva, u fazi je usvajanja. Tijekom Domovinskog rata osjetili smo posljedic e uporabe takvog streljiva, tako da se Hrvatska tijekom pripreme konvenc ije opredijelila za zabranu koriπtenja i uniπtenje te vrste streljiva. Za to je svakako potrebno vrijeme i odreappleeni resursi, a aktivnosti Êe se provesti u skladu s konvenc ijom kada bude donesena. Æ elim naglasiti da i u tim aktivnostima djelatnic i i vanjski suradnic i Sluæbe djeluju samo kao vladini eksperti, a za politiku provoappleenja zaduæen je MVPiEI preko osnovanih vladinih povjerenstava. S luæba struëno pridonosi razminiravanju hrvatskog tla. Kakva je trenutaëna situacija? Mi smo i dalje angaæirani kao vladini eksperti u raznim tijelima, a ËiπÊenje teritorija provodi 28 pirotehniëkih tvrtki sa 65 0 pirotehniëara i 708 metal-detektora, 45 strojeva. Realizac iji te zadaêe pridonose i inæenjerijske postrojbe Hrvatske vojske. Povrπina sumnjivog podruëja iznosi oko 760 Ëetvornih kilometara. Ovim tempom, sve bi trebalo biti gotovo za 15 -ak godina. To je vrlo kompleksan posao zbog nepotpunih zapisnika, vegetac ije te nuænih financ ijskih sredstava za provedbu te zadaêe. Joπ u ranijim razgovorima o S luæbi bio je spomenut problem premalog broja djelatnika. Je li tako i danas? Smanjenje je "opêi trend" u MORH-u i OSRH-u, a mi unatoë tome moramo udovoljiti svim zadaêama. Djelatnic i Sluæbe se uæe spec ijaliziraju za odreappleena podruëja, a ne da rade svi sve. Usavrπavanje se ne provodi samo "redovitim" vojnim πkolovanjem, nego i raznim seminarima vezanim za nadzor naoruæanja. Za usavrπavanje se koristimo i raznim oblic i- ma bilateralne suradnje s onima koji imaju viπe iskustva i moguênosti. OdliËan primjer je suradnja s njemaëkim verifikac ijskim srediπtem. Oni su nam dali potporu i donac iju pri provedbi obveza iz ugovora Otvorena neba, organizirali teëajeve za uëenje stranih jezika i teëajeve vezane uz odreappleene sporazume za koje se moramo pripremiti kao buduêa punopravna Ëlanic a NATO-a, razmjene inspektora te godiπnji posjeti na- Ëelnika srediπta. Svjesni smo da je broj djelatnika ograni- Ëen, ali nadamo se da Êe ostati barem takav kakav je danas, πto bi nam omoguêilo da moæemo realizirati sve postojeêe zadaêe i da se razvijamo u Hrvatsko srediπte za nadzor naoruæanja koje bi pokrivalo c jelokupnu problematiku nadzora naoruæanja. Kakva je suradnja s R AC V I AC -om, koji se pretvorio u vaæno i πiroko meappleunarodno tijelo? Suradnja je vrlo dobra, izmeappleu ostalog i zato πto je RAC - VIAC donedavno bio i sastavni dio naπe Sluæbe. Provodi se u viπe oblika. Sudjelujemo u provedbi njihovih aktivnosti: naπi djelatnic i su predavaëi na njihovim struënim seminarima. Isto tako, na te seminare πaljemo svoje polaznike, vezano uz teme koje dosad nismo pokrivali. TreÊi oblik je zajedniëka organizac ija aktivnosti koje se provode na nekom treêem mjestu, poput neke zraëne baze. Kakvi su hrvatski logistiëki i struëni kapaciteti za uniπtenje naoruæanja ili povlaëenje iz uporabe? Z namo da to nije jeftino... Dosad smo uniπtili 40 tenkova, viπe od 40 oklopnih vozila, 800 topniëkih jedinic a, viπe borbenih zrakoplova... Ima joπ stvari koje su na popisu otpisa ili u postupku uniπtavanja. Dobro ste rekli, to nije jednostavno, jer sredstva moraju biti uniπtena ili neutralizirana na toëno odreappleen na- Ëin, npr. kako je definirano Day tonskim sporazumom, ali i drugim postupc ima koje je odredila struka. Oruæja imaju svoju proc eduru uniπtavanja za inic ijalni dio, pogonski dio, putni dio... Sve to traæi korake, vrijeme i sredstva. Jedan dio sredstava planiran je proraëunom, a drugi se pribavlja raznim donac ijama. Uglavnom, mogu reêi da je Hrvatska jedan od vrlo pozitivnih primjera u proc esima kontrole, smanjivanja i uniπtavanja naoruæanja. Osim πto mora biti stru- Ëan, djelatnik vaπe S luæbe mora biti i diplomat? Sve su naπe aktivnosti najveêim djelom povezane s meappleunarodnim aktivnostima i one traæe od djelatnika da, kako volimo reêi, "budu provedene u duhu sporazuma". U tom kontekstu, iako smo mi vojni struënjac i, treba u rad unijeti i "diplomatsku dozu". To je posebno vaæno kod aktivnosti vezanih uz neposrednu primjenu sporazuma na terenu, kako u Hrvatskoj, tako i u drugim zemljama. 9
VJ EÆ BA Vojna vjeæba N ATO M N M P B AT u R epublici P oljskoj L IV E X B lac k B ear 2 0 0 8 O d 24. ru jn a do 4. listopada, u m je stu G liw ic e u P oljsk oj, odræ av a se v ojn a v je æ b a N A T O -ov e M u ltin ac ion aln e b ojn e v ojn e polic ije (M N M P B A T ) pod n az iv om L IV E X B lac k B e ar 2008, u k ojoj su dje lu je i 4 3 pripadn ik a O S R H -a. O sim P oljsk e,» e π k e i S lov aë k e, i H rv atsk a su dje lu je prv i pu t k ao je din a n e -N A T O n ac ija u proc e su u strojav an ja te m u ltin ac ion aln e b ojn e, u prilog Ë e m u se prov odi i spom e n u ta v je æ b a. D on o- sim o k ratk i prilog o u k lju Ë e n ju n aπ ih pripadn ik a u v je æ b u Oz ren LUK E N DA G L IW IC E L IVEX 2008 prva je "vjeæba na terenu" koju zajedniëki provodi NATO MNMPBAT, a u u kojoj sudjeluju Poljska, SlovaËka,» eπka i Hrvatska s ukupno 15 2 pripadnika. NATO MNMPBAT je postrojba ustrojena u lipnju 2007., a do 4. listopada 2008. uvjeæbavat Êe zajedniëke postupke i aktivnosti vezane uz NATO voappleene operac ije odgovora na krizne situac ije u kakvima bi mogli prema utvrappleenom planu jednog dana i sudjelovati. Svrha odræavanja ove vjeæbe jest postizanje visoke razine interoperabilnosti multinac ionalne postrojbe na taktiëkoj razini u skladu s NATO-ovim U vojarnu poljske æandarmerije u mjestu G liw ice stiglo je 26. rujna 26 pripadnika vojno-polic ijskim Namjenski organiziranih snaga V ojne policije proc edurama, O S R H (NO S V P ) iz sastava P ukovnije V P H K ov koje Êe nadzirati i oc jenjivati posebni multinac ionalni timovi, sastavljeni od pripadnika navedene Ëetiri dræave. Time je zavrπen prvi dio zadaêe u sklopu najvaænije ovogodiπnje planirane vjeæbe VP OSRH u inozemstvu, GL IW IC E L IVEX 2008, u kojoj sudjeluju pripadnic i VP i OSRH na temelju prihvaêene nominac ije Vlade RH u projekt osnivanja i ustrojavanja NATO MNMPBAT. to se tiëe hrvatskog sudjelovanja u vjeæbi, u vojarnu poljske æandarmerije u mjestu Gliw ic e stiglo je 26. rujna 26 pripadnika Namjenski organiziranih snaga Vojne polic ije OSRH (NOS VP) iz sastava Pukovnije VP HKoV. RijeË je o Vodu VP OSRH iz Satnije za posebne namjene PVP i skupine kriminalistiëke VP, s dva sluæbena psa i devet terenskih vozila, c jelokupnim naoruæanjem, punim borbenim kompletom i spec ijalistiëkom VP opremom. Oni su uspjeπno svladali put od 1000 km, proπavπi kroz Maapplearsku, SlovaËku,» eπku i samu zemlju domaêina Poljsku, uz usklaappleeno djelovanje vojnih polic ija zemalja partnera. Vaænost ove hodnje kao taktiëke zadaêe leæi u tome πto je to prvo samostalno premjeπtanje postrojbe OSRH-a kopnom kroz prostor viπe dræava i dio je deklariranih sposobnosti Voda VP. Zapovjednik NOS VP, brigadir Vlado KovaËeviÊ, naëelnik Odjela VP GS OS- RH, sa stoæerom u sastavu 17 Ëasnika i doëasnika, koji su u Gliw ic e stigli dva dana prije radi pripreme i sudjelovanja u provedbi vjeæbe, izvrπio je smotru nac ionalnog sastava, te u skladu s Provedbenim sporazumom predao NOS VP pod zapovijedanje zapovjednika NA- TO-ove Multinac ionalne bojne vojne polic ije (NATO MNMPBAT). O ostalim vjeæbovnim aktivnostima u kojima su prezentirane sposobnosti NATO MNMPBAT, moæete viπe proëitati u iduêem broju. NATO MNMPBAT je projekt stvoren na temelju zakljuëaka s NATO samita u Pragu 2002., vezanih za poboljπanje i razvoj vojnih moguênosti NATO saveza (Prague C appability C ommitment). Hrvatska je u projekt ukljuëena 2004., kao jedina dræava-partner koja nije Ëlanic a NATO saveza. Proc es ustrojavanja, opremanja i obuëavanja MNMPBAT zavrπava potkraj 2010., kada postrojba postaje potpuno operativna pod zapovijedanjem mjerodavnog NATO zapovjedniπtva i moæe biti uporabljena u NATO voappleenim operac ijama. To je znaëajan korak prema ispunjenju postavljenih c iljeva i zadaêa za Glavni stoæer OSRH i postrojbe OSRH u proc esu integrac ije RH u EU i NATO. 1 0
OS RH D an otvorenih vrata H VU -a U π k olsk oj g odin i 2008./2009., u se dam raz in a iz ob raz - b e H V U -a π k olov at Ê e se 36 5 doë asn ik a i Ë asn ik a, od k ojih 1 1 iz in oz e m stv a. In te n z iv n o se radi n a podiz an ju k v alite te n astav n og proc e sa n a joπ v iπ u raz in u i u tom sm islu plan ira se 201 0. po- Ë e ti s te Ë aje m strate g ijsk og plan iran ja n a e n g le sk om je z ik u, a g odin u poslije i s n a- stav om n a e n g le sk om u R atn oj π k oli i Z apov je dn o-stoæ e rn oj π k oli N a Hrvatskom vojnom uëiliπtu Petar Zrinski u Zagrebu, povodom poëetka nove πkolske godine, 26. rujna odræao se Dan otvorenih vrata. Prireappleen je niz sveëanosti i promotivnih aktivnosti, koje su zapo- Ëele joπ dan prije, kad je sluæena misa povodom Dana vojne kapelanije Sv. Mihovil Arkanappleel, zatim postrojavanje za sveëani poëetak izobrazbe te promoc ija nastavne literature i izdanih naslova. Dan otvorenih vrata poëeo je susretom ravnatelja HVU-u general bojnika Mirka undova s novinarima. Njime se æeljelo predstaviti HVU kao jedinu vojnoobrazovnu instituc iju OSRH-a, upoznati javnost s njezinim aktivnostima i πkolovanjem te u konaënic i dobiti povratnu informac iju javnosti u svrhu kontinuiranog proc esa dogradnje obrazovnog sustava HVU-a. General undov je istaknuo da je proπle godine zavrπen preustroj UËiliπta, a popunjenost kadrovima je oko 90 posto. U svim aktivnostima je poπtovan princ ip rac ionalnosti, dakle, svi programi su konc ipirani prema stvarnim potrebama OSRH-a i vezani za aktualne zadaêe naπe vojske u zemlji i inozemstvu. General se osvrnuo i na buduêe projekte HVU-a, i u sklopu toga istaknuo poboljπanje u izobrazbi kadeta, klasific iranje πkolovanja za vojne potrebe, razvoj posebnog modela vojnostruëne izobrazbe, projekta za intenziviranje uëenja engleskog jezika, uvoappleenje novih naëina usvajanja i odræavanja znanja, poboljπanje uvjeta smjeπtaja polaznika, te razvoj konc epta c jeloæivotne izobrazbe. Domagoj VLAHOVIΔ, s nimio Dav or K IRIN S veëanost poëetka izobrazbe U πkolskoj godini 2008./2009., u sedam razina izobrazbe HVU-a πkolovat Êe se 365 doëasnika i Ëasnika, od kojih 11 iz inozemstva. Ravnatelj HVU-a se susreo i s ravnateljima srednjih πkola i fakulteta grada Zagreba. Izjavio je kako se intenzivno radi na podizanju kvalitete nastavnog proc esa na joπ viπu razinu uvoappleenjem suvremenih metoda u provoappleenje nastave. U tom smislu planira se 2010. poëeti s teëajem strategijskog planiranja na engleskom jeziku, a godinu poslije nastava u Ratnoj πkoli i Zapovjednostoæernoj πkoli trebala bi se takoappleer ponuditi i na engleskom jeziku, Ëime se otvara moguênost da je polaze i pripadnic i stranih vojski zemalja partnera. Prilika je iskoriπtena i za kratko predstavljanje nastavne literature kojoj su autori djelatnic i UËiliπta. Tako su sami autori predstavili neke od posljednjih public iranih izdanja, meappleu kojima (Klasic i teorije o ratu od X V. do X IX. stoljeêa, od Mac hiavellija do Pic - ka, Operac ije prijelaza preko vodenih zapreka, Rad koordinatora vatrene potpore u napadnim operac ijama, (F izika i kemija eksplozivnih tvari, te Zbornik izabranih radova polaznika vojnih izobrazbi. General undov je na kraju istaknuo kako UËiliπte intenzivno radi na razvoju vojno-c ivilnog sustava izobrazbe te izobrazbe Ëasnika i doëasnika za rad u NATO stoæerima i multinac ionalnim operac ijama, a to su ujedno prioritetne zadaêe, na provedbi kojih Êe se raditi u iduêem razdoblju. Vojarna je bila otvorena za posjet i obilazak zainteresiranim graappleanima, te osobito srednjoπkolc ima, a u sportskim objektima UËiliπta odræana su i sportska natjec anja. Izloæba nastavne literature 1 1
RA ZG OVOR K aare H elland-o lsen, naëelnik Sluæbe za odnose s javnoπê u (Sluæbe za komunikacije) norveπkog M inistarstva obrane Otvoriti se prema javnosti U pripre m i k on fe re n c ije im ali sm o isti tip prom iπ ljan ja. M islim da je m alo raz lik a iz m e apple u n orv e π k og i h rv atsk og pristu pa odn osim a s jav n oπ Ê u. M oram re Ê i da su h rv atsk i stan dardi n a sv im podru Ë jim a, pa tak o i u O ru æ an im sn ag am a, v isok i i v e se lim se n aπ oj b u du Ê oj su radn ji T oma VLA IΔ, s nimio Dav or K IRIN Niπta nije crno-bijelo, rijeë je o tome πto je najbolje uëiniti u odreappleenoj situaciji. Postoje temeljna naëela koja su primjenjiva uvijek i u svakoj dræavi, a to je osobito izraæeno kad komunicirate s meappleunarodnim medijima T ijekom odræavanja konferenc ije Open Up, razgovarali smo s Kaareom Hellend- Olsenom, naëelnikom Sluæbe za odnose s javnoπêu norveπkog Ministarstva obrane. Povod je razgovoru veê druga konferenc ija tog tipa koja se odræava u Hrvatskoj. Prva je odræana 2006. u Dubrovniku. O iskustvima s dosadaπnjih konferenc ija, o situac iji u komunikac ijskom aspektu obrambenog sustava i o norveπko-hrvatskoj suradnji - viπe u nastavku. to je uopêe konferencija Open Up, i kad su se takve konferencije poëele odræavati? Sve je poëelo prije deset godina i povezano je s proc esom proπirenja NATO-a. To je bilo vrijeme kad su sve Ëlanic e NATO-a sagledavale svoje moguênosti, kapac itete i znanja da vide mogu li pomoêi novim Ëlanic ama NATO-a. Norveπka je zakljuëila da nismo najjaëi na podruëju vojne izobrazbe i vojne opreme, ali da imamo dobar rezultat na podruëju odnosa s javnoπêu i komunikac ija. Naπ je zakljuëak da je dobra komunikac ija vaæna kao i svaki drugi dio vojne organizac ije ili meappleunarodne organizac ije. Odatle i ime Open Up (engleski: otvoriti se prema javnosti). Kakvo je vaπe iskustvo s takvim konferencijama na kojima se okupe ljudi iz raznih dræava? Koliko oni zapravo mogu nauëiti jedni od drugih? Vjerujem da je to za sudionike najbolji naëin za postizanje rezultata, jer Open Up nije zamiπljen kao skup predavanja, na kojima predavaëi ex c athedra govore polaznic ima πto trebaju raditi. Umjesto toga okupili smo iskusne ljude koji meappleusobno razgovaraju πto je najbolje πto mogu uëiniti u odreappleenoj situac iji. Jer, kao u mnogim drugim stvarima u æivotu, ni u ovom podruëju nema popisa toënih odgovora i postupaka na sva pitanja. Niπta nije c rno-bijelo, rijeë je o tome πto je najbolje uëiniti u odre- 1 2
RA ZG OVOR appleenoj situac iji. Postoje temeljna na- Ëela koja su primjenjiva uvijek i u svakoj dræavi, a to je osobito izraæeno kad komunic irate s meappleunarodnim medijima. Kakva su vaπa iskustva u suradnji pri organiziranju konferencija Open Up po modelu suorganizatorstva, Norveπka i neka zemlja domaêin? Iskustva su vrlo, vrlo dobra. Mi smo nauëili mnogo, jer se morate dublje upoznati s dræavom s kojom suorganizirate konferenc iju Open Up. Mnogo je viπe ljudi angaæirano, viπa je razina suradnje, a tu su i razliëite kulture i razliëiti naëini na koji strane obavljaju posao. Zbog toga je veêi intenzitet posla i suradnje, pa sudionic i dobivaju viπe jer im takav pristup omoguêava kvalitetniju suradnju i u konaënic i dobru konferenc iju. to Hrvatska moæe oëekivati na podruëju komunikacija i odnosa s javnoπêu kad postane punopravna Ëlanica NATO saveza? Mislim da Êe biti kompleksnije, jer je NATO utemeljen na naëelu konsenzusa: kad glasnogovornik NA- TO-a da izjavu, treba imati u vidu da govori i uime Hrvatske. Ponekad Êe novinari pitati je li to doista stajaliπte i Hrvatske, da spomenem samo jednu od moguêih situac ija. Vrijedi i obrnuto: kad dajete izjavu uime Hrvatske, morate misliti na to da ste dio Saveza i da ono πto kaæete utjeëe i na Savez. Mislim da u tom poslu koordinac ije leæi velik izazov. Norveπka, kao i Hrvatska, ima poseban vojni Ëasopis (norveπki se zove Forsvarets Forum). to M oramo imati u vidu da naπi zaposlenici trebaju biti dobro informirani. U tom smislu, vaæno je imati kanal, Ëasopis tog tipa, preko kojega moæete komunicirati izravno. Vaæno da se moæe komunicirati i mimo civilnih medija, koji ponekad mogu imati svoju inaëicu onoga πto kaæete pa Ê e zaposlenici, proëitavπi je, steê i krivi dojam. A to moæe izazvati nepotrebne probleme. Takoapple er je vaæno u takvom Ëasopisu njegovati dijalog sa zaposlenicima, jer i oni bi trebali imati kanal kojim mogu komunicirati s poslodavcem mislite, koliko je vaæno imati svoj Ëasopis? Nekoliko je vaænih komunikac ijskih aspekata. Jedan od najvaænijih jest interno informiranje, naëin na koji komunic iramo s naπim zaposlenic ima i njihovim obiteljima. Moramo imati u vidu da naπi zaposlenic i trebaju biti dobro informirani. U tom smislu, vaæno je imati kanal, Ëasopis tog tipa, preko kojega moæete komunic irati izravno. Vaæno da se moæe komunic irati i mimo c ivilnih medija, koji ponekad mogu imati svoju inaëic u onoga πto kaæete pa Êe zaposlenic i, proëitavπi je, ste- Êi krivi dojam. A to moæe izazvati nepotrebne probleme. Takoappleer je vaæno u takvom Ëasopisu njegovati dijalog sa zaposlenic ima, jer i oni bi trebali imati kanal kojim mogu komunic irati s poslodavc em. Jeste li zamijetili sliënosti izmeappleu Norveπke i Hrvatske na komunikacijskom podruëju? Posjetio sam brojne dræave radeêi na konferenc iji Open Up i zakljuëio kako je znatno viπe sliënosti nego razlika meappleu razliëitim dræavama. Hrvatska svakako nije iznimka. Tijekom naπih razgovora uvidio sam da dijelimo sliëne situac ije kao i naπi hrvatski kolege. U pripremi konferenc ije imali smo isti tip promiπljanja. Mislim da je malo razlika izmeappleu norveπkog i hrvatskog pristupa odnosima s javnoπêu. Kakvo je vaπe miπljenje o budu- Êoj suradnji na podruëju odnosa s javnoπêu izmeappleu Norveπke i Hrvatske? Pozdravljamo suradnju s Hrvatskom. Kao πto znadete, ovo je drugi Open Up koji smo organizirali s Hrvatskom i u Hrvatskoj, i oba su bila vrlo uspjeπna. Razgovarao sam sa svojim hrvatskim kolegom Goranom Groπini- Êem i dogovorili smo nastavak suradnje i u buduênosti. Na kraju, æelim reêi kako je vrlo ugodno biti gost u Hrvatskoj - i kao turistu, jer ostat Êu joπ nekoliko dana, i kao profesionalc u na podruëju odnosa s javnoπêu. Moram reêi da su hrvatski standardi na svim podruëjima, pa tako i u Oruæanim snagama, visoki i veselim se naπoj buduêoj suradnji. 1 3
OS RH O rijentacijski teëaj za nadzor i izviapple anje iz zraka U RAC VIAC -u - Srediπtu za sigurnosnu suradnju, u suradnji s Velikom Britanijom i Republikom Maapplearskom, 30. rujna je poëeo Orijentac ijski teëaj za nadzor i izviappleanje iz zraka, u skladu s provedbom Sporazuma o otvorenom nebu (Open Skies Treaty ). Prvog dana teëaja, sudionike su uime RAC VIAC -a pozdravili organizatori: pukovnik Kalman Nemeth, naëelnik Odsjeka za obuku i verifikac iju RAC VIAC -a iz Republike Maapplearske, i pukovnik Mihajlo MladenoviÊ, naëelnik Odsjeka za obrambenu prenamjenu RAC VIAC -a iz Republike Srbije. Pukovnik MladenoviÊ zahvalio je dræavama Ëlanic ama RAC VIAC -a na potpori u provedbi Orijentac ijskog teëaja, te naglasio da Êe ova aktivnost znatno pomoêi u provedbi Sporazuma o otvorenom nebu te pridonijeti otvorenosti i suradnji izmeappleu zemalja potpisnic a Sporazuma. Nakon kratke prezentac ije o ustroju i aktivnostima RAC VIAC -a, prvo je predavanje odræao Robert BariÊ iz Ureda Predsjednika RH. Govorio je o kontroli naoruæanja, izloæio povijesni nastanak i razvoj ugovora o kontroli naoruæanja, te napomenuo kako je njegova svrha smanjivanje neprijateljstva meappleu dræavama i izgradnja meappleunarodnog povjerenja. Sporazum o otvorenom nebu stupio je na snagu 1. sijeënja 2002. i trenutaëno u njemu sudjeluju 34 zemlje svijeta. Sporazum podrazumijeva program nenaoruæanog nadzora iz zraka preko teritorija zemalja Ëlanic a. Potpisan je kako bi promic ao zajedniëko povjerenje i razumijevanje meappleu zemljama Ëlanic ama, i to zraënim nadzorom nad vojnim snagama i aktivnostima. Od potpisivanja Sporazuma 2002., zemlje jugoistoëne Europe izrazile su potrebu da se organizira orijentac ijski teëaj za provedbu Sporazuma o otvorenom nebu, za osoblje koje Êe sudjelovati u buduêim aktivnostima Sporazuma. Od tada RAC VIAC svake godine organizira teëajeve u tu svrhu, a praksu namjerava nastaviti i ubuduêe. Svrha Orijentac ijskog teëaja jest pruæiti sudionic ima edukac iju, trening i praktiëno iskustvo u planiranju, organizac iji i provoappleenju zraënog nadzora i izviappleanja prema Sporazumu o otvorenom nebu. TeËaj Êe trajati od 30. rujna do 9. listopada i imat Êe dva dijela. Prvi, teoretski dio, od 30. rujna do 3. listopada, odræava se u vojarni Vitez Damir MartiÊ, a na njemu Êe se odræavati predavanja na temu kontrole naoruæanja i upoznavanje sudionika s odredbama Sporazuma o otvorenom nebu. PraktiËni dio, na kojemu Êe sudionic i imati priliku vjeæbati nadzor i izviappleanje iz zraka, odræat Êe se od 6. do 9. listopada u zrakoplovnoj bazi Kec skemet, u Republic i Maapplearskoj, i u Kartografskom institutu u Budimpeπti. Na teëaju sudjeluje 16-ak pripadnika oruæanih snaga iz Albanije, Bosne i Herc egovine, Hrvatske, Makedonije, Srbije, Moldavije, Slovenije i C rne Gore. Predavanja Êe odræati pet predavaëa iz nac ionalnih agenc ija za kontrolu naoruæanja i verifikac ijskih srediπta iz NjemaËke, Maapplearske i L atvije. N. HRAS T IΔ P rijam kandidata na vojniëke duænosti U Srediπtu za obuku i doktrinu logistike Poæega obavljen je 21. rujna prijam kandidata u OSRH na vojniëke duænosti. U poæeπku vojarnu doπli su vojnic i rasporeappleeni na logistiëke duænosti. Spec ijalistiëka vojna obuka trajat Êe dva mjesec a i za to vrijeme njihova je zadaêa svladati obuku u skladu sa svojim zanimanjima. Kandidati su potpisali ugovor i postali dio OSRH. Na Ëinu potpisivanja ugovora bili su zapovjednik SzOIDL brigadir Ivan ValentiÊ, uime MORH-a, Uprave za ljudske resurse, pukovnic a Mladenka Kos-» rnec i predstavnik GSOSRH-a, bojnik Ivic a KuËanda. Zapovjednik je pozdravio sve nazoëne, ukratko upoznao vojnike sa zadaêama koje ih oëekuju te im zaæelio mnogo uspjeha. Pukovnic a Kos-» rnec upoznala je kandidate s njihovim pravima i obvezama kao buduêih djelatnih vojnika. Potpisivanju ugovora pristupilo je trideset kandidata. Nakon sluæbenog dijela, razgovarali smo s nekoliko kandidata o razlozima ulaska u OSRH. Djelatni vojnik Krunoslav Manjaka dolazi iz Trilja. On kaæe da se prijavio jer ga je vojniëki poziv oduvijek privlaëio, a zatim tu je i rjeπavanje soc ijalnog statusa. Vojnik Draæen KatiniÊ dolazi iz Slavonskog Broda takoappleer je iznio pozitivan stav prema vojniëkom pozivu: "Ne moæete uêi u vojsku ni iz jednog drugog razloga nego iz ljubavi prema tom zvanju". Kao i svi mladi ljudi, i ovi momc i æele neπto postiêi u æivotu, a ulazak u vojsku to im i omoguêava. Bez obzira na sve pogodnosti koje se Ëine primamljivima, ljubav prema vojniëkom pozivu glavni je razlog ulaska u vojsku. OJ I 1 4
Izaslanstvo H R M-a u R epublici Sloveniji Zapovjednik Hrvatske ratne mornaric e, kontraadmiral Ante UrliÊ, s izaslanstvom je od 23. do 25. rujna bio u posjetu Republic i Sloveniji. Posjet je ostvaren prema Planu meappleunarodne vojne suradnje za 2008., i to na poziv zapovjednika Zapovjedniπtva snaga Slovenske vojske, brigadnog generala Alana Gedera. Kontraadmiralu UrliÊu su predstavljene Oruæane snage Republike Slovenije, a posebno 430. mornariëki divizijun u Ankaranu. MornariËke snage Slovenije prikazale su zapovjedniku Hrvatske ratne mornaric e ustroj, zadaêe i opremu kojom se koriste pripadnic i mornariëkog divizijuna. Istaknuta je dobra suradnja izmeappleu dviju mornaric a te moguênost njezina unapreappleenja. OS RH Zapovjednika Hrvatske ratne mornaric e primio je u L jubljani zamjenik naëelnika Glavnog stoæera Slovenske vojske, general bojnik Alojz Steiner. Oni su razmijenili iskustva o pristupu, odnosno Ëlanstvu u NATO savezu, a iskazana je i potpora Republic i Hrvatskoj u primanju u NATO savez. Istaknuta je visoka razina dobrosusjedskih odnosa i meappleusobne vojne suradnje. Zapovjednika Hrvatske ratne mornaric e primio je i veleposlanik Republike Hrvatske u Republic i Sloveniji, Mario Nobilo. Veleposlaniku su prezentirane zadaêe Hrvatske ratne mornaric e i tijek preustroja. Zapovjednik HRM-a je iskoristio priliku kako bi veleposlaniku izloæio planove opremanja i modernizac ije za potrebe HRM-a, kao i pripreme Hrvatske ratne mornaric e za pristupanje u punopravno Ëlanstvo NATO saveza. OJ I HRM Seminar o ravnopravnosti spolova U multimedijalnoj dvorani MVPEI-a, u organizac iji Vladina Ureda za ravnopravnost spolova, 23. i 24. rujna odræan je dvodnevni seminar "JaËanje nac ionalnih instituc ionalnih mehanizama za ravnopravnost spolova kroz edukac iju koordinatora/ic a u tijelima dræavne uprave". Na radionic u su pozvani koordinatoric e i koordinatori za ravnopravnost spolova iz svih 15 ministarstava u Republic i Hrvatskoj te dræavni tajnik MORH-a, Æ eljko GorπiÊ, kao koordinator za ravnopravnost spolova MORH-a. Seminar je otvorila predstojnic a Ureda za ravnopravnost spolova Vlade RH, Helena timac -Radin, a pozdravni govor odræala je Jadranka Kosor, potpredsjednic a Vlade RH i ministric a obitelji, branitelja i meappleugenerac ijske solidarnosti. U pozdravnom govoru, Jadranka Kosor je naglasila vaænost teme ravnopravnosti spolova i nuænost njezine joπ kvalitetnije primjene u radu tijela dræavne uprave u Republic i Hrvatskoj. U temama seminara - Strategije za provedbu naëela ravnopravnosti spolova; Metode za provedbu rodno osvijeπtene politike; Unapreappleenje proc esa uvoappleenja rodno osvijeπtene politike u Hrvatskoj - osobiti naglasak je stavljen na konkretnu praksu u tijelima dræavne uprave RH, sa svrhom πto kvalitetnijeg pruæanja usluga graappleanima RH te transparentne primjene politike jednakih moguênosti za oba spola. Radionic a je zavrπila izradom konkretnog akc ijskog plana za koordinatora svakog ministarstva s rokom izvrπenja postavljenih c iljeva do sijeënja 2009., kada je planirana sljedeêa radionic a. Seminar je izuzetno kvalitetno vodila konzultantic a iz vedske, Ann Boman. Potrebno je naglasiti da Ministarstvo obrane kao pouzdan, korektan i kvalitetan poslodavac pridaje osobitu pozornost ulozi æene u OSRH-u i MORH-u, te u kontekstu primjene u praksi Nac ionalne politike za promic anje ravnopravnosti spolova 2006.- -2010. i preuzetih obveza radi ulaska u euroatlantske integrac ije konstantno radi na poboljπanju svih potrebnih uvjeta za realizac iju rodno osvijeπtene politike, kako unutar samog sustava tako i u kvaliteti pruæanja usluga graappleanima i graappleankama RH, osobito u aktivnostima pribavljanja osoblja svih kategorija oba spola u OSRH-u i MORH-u. A. B AK ULA 1 5
G -nius NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE KONZORCIJ G-nius, koji su ustrojile izraelske obrambene tvrtke IAI i Elbit kad su zapoëele samostalni razvoj svaka svojeg vozila, na svjetskom træiπtu nudi robotsko straæarsko vozilo Guardium. Tvrtke su samostalno zapoëele razvoj na odvojenim projektima sliënog vozila, ali su odluëile podijeliti troπkove Straæarski robot G uardium i stvoriti zajedniëki razvojni projekt, koji je rezultirao Guardiumom. Prema navodima tvrtki, Guardium se veê rabi u Izraelu na sigurnosnim zadaêama. Zamiπljen je kao nadzorni sustav koji patrolira po unaprijed zadanom podruëju, a tijekom proc esa uëi gdje su zapreke koje mora izbjegavati ili svladati. To je vozilo koje zapravo omoguêava nadzor podruëja veêe povrπine s bitno manjim brojem ljudi, koji se oslanjanju na Guardium u nadzoru velikog prostora. ElektroniËka oprema je najvaæniji dio Guardiuma. Postavljena je u slojevima, a dopunjavaju je optroniëki senzori i radari, povezani na srediπnju raëunalnu jedinic u koja odluëuje s kojih Êe se senzora uzimati podac i, ovisno o trenutaënoj operativnoj situac iji. Navigac ija vozila je rijeπena preko sustava koji nije GPS. O Ëemu je toëno rijeë zasad nije poznato. Navodi se samo da se navigac ija oslanja na æiroskop i mjeri prec izne pomake u prostoru te tako raëuna poloæaj Guardiuma. Nadzorna postaja operatera je konstruirana kao konzola videoigre, a njome se upravlja preko ureappleaja inspiriranog game padom pa je obuka operatera koji imaju iskustva s videoigrama brza i intuitivna. Vozilo moæe samostalno djelovati do 24 sata. M. P E T ROVIΔ U spjeπno testiran Sidew inder AIM-9 X B lock II POTKRAJ rujna u ameriëkoj zrakoplovnoj bazi Eglin uspjeπno je obavljeno prvo letno testiranje nove inaëic e voappleenog projektila zrakzrak kratkog dometa AIM-9X Sidew inder Bloc k II. Testiranje su zajedniëki proveli proizvoappleaë projektila tvrtka Ray theon i ameriëko ratno zrakoplovstvo, a kao testna platforma rabljen je borbeni avion F -15 C Eagle. Svrha tog testiranja bilo je iskuπavanje uspjeπnosti integriranja projektila na avion, interakc ija namjenskog hardvera i softvera, odnosno otpornost na klasiëna naprezanja projektila tijekom leta kao πto su vjetar, vibrac ije i visina. Najvaænija poboljπanja obavljena na projektilu jesu konaëno dodavanje L OAL (L oc k On After L aunc h) moguênosti, te ugradnja novog datalinka. Projektil Sidew inder AIM-9X od samoga je po- Ëetka nudio potenc ijal za L OAL moguênosti projektila, ali zrakoplovstvo i mornaric a dosad nisu iskazivali potrebu za time, odnosno unatoë odreappleenim tehniëkim teπkoêama ustrajavali su na L OBL (L oc k On Before L aunc h) moguênostima projektila. Prva testna lansiranja projektila u zraku oëekuju se do kraja ove godine, a uvoappleenje u inic ijalnu operativnu uporabu predviapplea se 2010. godine. Tvrtka Ray theon nastoji kontinuiranim radom na poboljπanju Sidew indera postiêi da on i u sljedeêem razdoblju bude jedan od najnaprednijih projektila na svijetu s infrac rvenim navoappleenjem, i to u pogledu performansi, odnosno dometa, brzine, pokretljivosti u zraku i otpornosti na protivniëke protumjere. I. S K E N DE ROVIΔ 1 6
NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE P retvornik za bolju komunikaciju AMERI»KA tvrtka Sealevel Sy s- tems razvila je adapter-pretvornik s USB suëeljem AC C -188. To je ureappleaj koji omoguêava taktiëkim radioureappleajima, kakve rabe gotovo sve moderne vojske, spajanje na PC ra- Ëunala i prijenos podataka baziranih na IP protokolu. Tvrtka tvrdi da ureappleaj omoguêava znatan napredak u brzini i pouzdanosti komunikac ije na bojiπnic i. Uporabom pretvornika AC C -188 vojnic i na terenu mogu brzo razmjenjivati razne podatke kao πto su GPS mape, slike, taktiëki podac i o rasporedu snaga i sliëno. Druga velika prednost ureappleaja jest interoperabilnost, koja omoguêava spajanje na veêinu modernih taktiëkih radioureappleaja. AC C -188 se moæe dobiti s mnoπtvom konektora, koji omoguêavaju spajanje na razne radioureappleaje. Moæe se rabiti i s veêinom digitalnih radioureappleaja koji S ealevel S y stems imaju sinkrono serijsko podatkovno suëelje. AC C -188 ima joπ jednu prednost, naime, tvrtka navodi kako je rijeë o financ ijski pristupaënom rjeπenju, koje je jeftinije od spec ijaliziranih rjeπenja zasnovanih na spec ijaliziranom hardveru i softveru. No, izrada pretvornika nije bila jednostavna zadaêa zbog inherentne latenc ije USB suëelja. Konstruktori su ipak ustrajali na USB-u jer je najpogodniji, naime ima ga svaki moderni PC, stolni ili prijenosni. Osim toga, omoguêava jednostavno plugand-play povezivanje, a to je vojnic i- ma na terenu vrlo korisno jer ih oslobaapplea potrebe prilagoappleavanja ureappleaja svaki put kad ga spoje na PC. M. P E T ROVIΔ N ova prilika za JAG M PROGRAM razvoja novog navoappleenog projektila zrak-zemlja JAGM (Joint Air to Ground Missile) sredinom rujna dobio je novi vaæan potic aj, Ëime se na odreappleeni naëin iz svojevrsnog zaborava program vra- Êa u srediπte interesa ameriëkih oruæanih snaga. Naime, sredinom rujna ameriëko ministarstvo obrane sklopilo je ugovor s oba glavna takmac a, L oc kheed Martin s jedne strane i s druge Boeing/Ray theon, koji se natje- Ëu za narudæbu od oko 5 4 000 projektila, kojima Êe biti financ irana razvojno-ispitna faza novog navoappleenog projektila zrak-zemlja. JAGM je u biti nasljednik JC M (Joint C ommon Missile) programa razvoja navoappleenog projektila zrak-zemlja nove generac ije, koji je pokrenut 2004., ali je vrlo brzo 2005. razvojni program znatno usporen, unatoë Ëinjenic i da se pridruæila i Velika Britanija. JAGM Êe vrlo vjerojatno nositi i oznaku AGM-169. No, stalni razvoj vojne tehnologije te poveêane operativne potrebe, posebic e Koalic ijskih snaga u borbi protiv terorizma, potaknule su daljnji rad na generac ijskoj smjeni u obitelji navoappleenih projektila zrakzemlja. Stoga se ne treba Ëuditi πto ameriëko ministarstvo obrane sklapa ugovor s dva glavna takmac a u razvoju, uz nimalo zanemarive potic aje od po 127 milijuna ameriëkih dolara. JAGM Êe zamijeniti postoje- Êe projektile zrak-zemlja TOW, AGM-114 Hellfire i AGM-65 Maveric k, odnosno njima Êe prije svega biti opskrbljene helikopterske flote ameriëkog zrakoplovstva, mornaric e i marinac a, koje Ëine helikopteri AH-64D Apac he, ARH-70 Arapaho, AH-1Z Viper i MH-60R/S Seahaw k. Osim toga, bit Êe opremane bespilotne letjelic e MQ -1C W arrior te borbeni avioni F /A- 18E/F Super Hornet. JAGM Êe krasiti ista ona vaæna odlika koja je bila znaëajka u pokretanju razvoja JC M-a, a to je sustav navoappleenja koji ujedinjuje poluaktivni laserski, milimetarski radarski i slikovni infrac rveni naëin navoappleenja. Prema odreappleenim pretpostavkama, JAGM Êe biti teæak oko 49 kg, duljina tijela projektila bi mogla biti oko 1,75 m, a domet projektila oko 28 km. I. S K E N DE ROVIΔ 1 7
NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE Samovozni topniëki sustav D onar EUROPSKA podruænic a ameriëke tvrtke General Dy namic s L and Sy s- tems (GDL S) i njemaëka Krauss- Maffei W egmann predstavile su novi samovozni topniëki sustav Donar kalibra 15 5 /5 2 mm. Donar je razvijen kao zamjena za zastarjele samovozne sustave, npr. M109 istog kalibra, ali loπijih karakteristika i paljbene moêi. Kako je M109 jedan od najraπirenijih zapadnih samovoznih sustava i brojni ih korisnic i u dogledno vrijeme moraju zamijeniti, Ëini se da je osigurano træiπte za Donar. Donar ima masu oko 31 tonu i znatno je lakπi od njemaëkog sustava PzH 2000 koji ima masu od 5 5 tona. Zato se Donar moæe prevoziti buduêim europskim transportnim avionom A400M. NjemaËka vojska razmatra moguênost nabave 41 topniëkog sustava sposobnog za jednostavan zraëni prijevoz, koji bi bili dopuna postojeêim haubic ama PzH 2000. I druge europske vojske imaju potrebu zamijeniti M109; panjolska Êe, primjeric e, trebati zamijeniti viπe od 90 primjeraka. Donar je zapravo potpuno automatizirana kupola s oruæjem iz PzH 2000, postavljena na podvozje K rauss-m affei W egmann oklopnog transportera/borbenog vozila pjeπaπtva ASC OD. Dva Ëlana posade su smjeπtena u prednjoj oklopljenoj kabini, a sustavom upravljaju daljinski. U kupoli ima mjesta za 30 projektila, a brzina paljbe iznosi πest projektila u minuti. M. P E T ROVIΔ O dgoapple ena odluka o gradnji drugog P A2 FRANCUSKI predsjednik Nic olas Sarkozy potvrdio je odluku o odgodi gradnje novog nosaëa zrakoplova franc uske mornaric e Port Avions 2 (PA2) do 2011. ili 2012., Ëime je izgubljena nada franc uske mornaric e o izgradnji drugog nosaëa zrakoplova u floti do sredine 2010. Vijest je objavljena usred dugotrajnih nagaappleanja kako bi gradnja novog nosaëa zrakoplova istisnine 70 000 tona, proc ijenjene vrijednosti oko 3,5 milijarde eura, mogla omesti F ranc usku u ostvarenju drugih velikih programa oruæanih snaga kao πto su program F REMM fregata, A400M vojnog transportnog zrakoplova ili VC BI borbenog vozila zbog prevelikih potrebnih sredstava. F ranc uska priprema novi plan sredstava za razdoblje 2009.-2013. UoËen je izuzetno nizak stupanj provedbe programa gradnje novog nosaëa u odnosu na ostale programe i zato je i odobrena odluka o odgodi gradnje. Kada je F ranc uska donijela inic i- jalnu odluku o gradnji plovila u po- Ëetku 2004., tadaπnji franc uski predsjednik Jac q ues C hirac razmiπljao je o suradnji s britanskim programom nosaëa C VF, Ëime bi se smanjili troπkovi gradnje brodova. Godine 2006. objavljena je vijest kako Êe britanski C VF postati platforma za novi franc uski nosaë, ali poëetno oduπevljenje za suradnju popriliëno je umanjeno posljednje dvije godine. Britanska vlada tek je krajem svibnja ove godine odobrila gradnju dvaju novih C VF nosaëa za potrebe britanske mornaric e. Nuklearno pokretan nosaë F S C harles de Gaulle trenutaëno se nalazi na velikom remontu u matiënoj luc i Toulonu te Êe ostati neoperativan joπ nekoliko mjesec i. F ranc uska mornaric a je navela kako je nedostatak financ ija iskljuëivo opravdanje za odgodu gradnje drugoga nosaëa zrakoplova. Nedavno je Ëak iznesena moguênost udruæivanja kapac iteta nosaëa zrakoplova franc uske i britanske mornaric e tako da bi se franc uska mornaric a koristila britanskim nosaëima dok je njihov u remontu, i obratno. U meappleuvremenu je franc usko ministarstvo obrane objavilo odluku o smanjenju mornariëkog osoblja za 11% u sljedeêih 15 godina, a sluæbena vijest o smanjenju broja F REMM fregata sa 17 na 15 oëekuje se ovih dana. M. P T IΔ G RÆ E LJ 1 8
NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE TreÊ i minolovac za estonsku mornaricu BRITANSKA tvrtka Babc oc k Marine zapoëela je u svome brodogradiliπtu Rosy th radove na modernizac iji treêeg broda za protuminsku borbu izvorne klase Sandow n, namijenjenog estonskoj ratnoj mornaric i. U brodogradiliπtu su uspjeπno krenuli s prvom fazom radova na brodu izvornog imena HMS Bridgport, koji Êe biti preimenovan u ENS Ugandi, nakon okonëane modernizac ije dvaju od tri plovila, prodanih estonskoj vladi u rujnu 2006. Prvi brod za protuminsku borbu izvornog imena HMS Sandow n dostavljen je estonskoj mornaric i u travnju 2004., a drugi brod, izvornog imena HMS Inverness, u sijeënju ove godine. Klasa Sandow n graappleena je iz stakloplastiënih materijala s punom istisninom oko 480 tona, duljinom 5 2,5 metra, πirinom 10,5 metra i gazom 2,3 metra. Posada broji 34 Ëlana. Velika upravljivost plovila postignuta je uporabom c ikloidalnih brodskih vijaka tvrtke Voith Sc hneider. Pokretani su dizelskim motorima Pax man Valenta 6RPA, a imaju i dva pramëana popreëna brodska propulzora Sc hottel. Odvojena elektropropulzija osigurava brzinu bez stvaranja πumova do 7 Ëvorova. Za otkrivanje i klasifikac iju mina rabi se sonar promjenjive dubine Ty pe 2093, a na palubi su smjeπtena dva podvodna daljinski upravljana plovila tipa PAP 104 Mk5. Po dolasku broda u brodogradiliπte u veljaëi ove godine, minolovac je ubrzo smjeπten u dok, kako bi se omoguêio c jelovit pregled unutraπnjosti trupa, svih brodskih sustava, opreme i prostora za smjeπtaj posade. Na vanjskome dijelu broda, pregledani su svi slojevi premaza i boja te stanje oplate trupa i konstrukc ije koja nije dostupna s unutraπnje strane tzv. NDE (Nondestruc tive Ex amination) metodom kojom se odredila osnovic a strukturnog identiteta. Rezultat pregleda oëitovao se u trenutaënoj odluc i o uklanjanju boje i ponovnom bojanju oplate dna, bokova i gornjih, izloæenih paluba, Ëime je osigurana dugotrajnost donjih premaza. Projekt obnove brodova ukljuëuje brojne izazove povezane s ponovnom aktivac ijom minolovac a koji su okonëali svoj operativni vijek u britanskoj mornaric i prije nekoliko godina. U skladu s ugovornim rokovima, brod Êe prije dostave obaviti potrebne pokusne plovidbe u F inskom zaljevu, a sveëana primopredaja treêeg broda za protuminsko djelovanje zakazana je za sijeëanj 2009. u buduêoj matiënoj luc i u Tallinu. M. P T IΔ G RÆ E LJ Agni-III postaje operativan Domet projektila Agni-III PREMA navodima istaknutog indijskog dnevnog lista The Hindu, potkraj rujna indijskim oruæanim snagama odobreno je uvoappleenje u inic ijalnu operativnu uporabu balistiëkog projektila velikog dometa Agni-III. To je postignuto nakon samo tri testna lansiranja projektila, koja su zapoëela u srpnju 2006., a nastavila se u travnju 2007. i u svibnju 2008. godine. OdluËno je zadnje svibanjsko testiranje, kada je Agni-III postigao presudnu razinu tehniëke sposobnosti za operativnu uporabu. Sva testiranja bila su provedena na jugoistoku Indije, na otoku W heeler, a sam projektil dobio je ime po hinduskom bogu vatre. To je inaëe treêi projektil iz Agni obitelji projektila. Agni-I ima domet od 700 do 800 km, Agni-II od 25 00 km, a Agni-III od 35 00 km. Dijametar projektila Agni-III je 2 m, a samo tijelo ima dva stupnja. Prvi stupanj je dugaëak 7,7 m i teæak 32 tone, dok je drugi stupanj dugaëak 3,3 m i teæak 10 tona. S dometom od 35 00 km, Indiji u njezinoj πiroj regiji dometom balistiëkih projektila moæe parirati samo Kina. Dodatna posebnost projektila Agni-III jest to πto moæe nositi 200-kilotonsku termonuklearnu bojnu glavu, odnosno πto Êe biti jedno od glavnih indijskih sredstava za odvraêanje. Agni-III je razvio indijski Advanc ed Sy stems L aboratory, koji radi i na novom balistiëkom projektilu Agni-V (odustalo se od daljnjeg rada na projektilu Agni-IV), s dometom veêim od 5 000 km. I. S K E N DE ROVIΔ 1 9
VOJ NA T EH NIKA S aab R azvoj simulacija u Europi Razvoj simulacija kao dominantnog oblika obuëavanja stoæera u proteklih desetak godina uvelike je napredovao. G otovo sve europske zemlje imaju ili uvode simulacije kao sredstvo za obuku stoæera od razine bojne naviπe N ik ola S UHIΔ N a vaænost simulac ija upuêuje kontinuirano smanjivanje vojnih proraëuna, koji znatno optereêuju nac ionalne proraëune, kao i ekoloπki i sigurnosni zahtjevi, jer nameêu sve veêa ograniëenja pri provedbi vojnih vjeæbi. Kao i pri pojedinaënoj i skupnoj obuc i gdje se veê niz godina upotrebljavaju simulatori za uvjeæbavanje vojnika i posada, simulac ije u obuc i stoæera nude niz prednosti u odnosu prema drugim oblic ima uvjeæbavanja. Zapravo, moæe se reêi da je simulac ijska vjeæba najvaæniji oblik obuëavanja stoæernih Ëasnika. Koliko je obuka stoæernog Ëasnika ili zapovjednika sloæena zadaêa najbolje govori Ëinjenic a da je za obuëavanje vojnika potrebno πest do osam mjesec i, a za zapovjednika brigade potrebne su godine. Razlog tome je iskustvo koje treba steêi kako bi se zapovijedalo tako velikom organizac ijom, a narastajuêa kompleksnost iziskuje stalnu edukac iju i sve viπe znanja. Simulac ije kao oblik obuëavanja postoje odavno i sve su se poznate vojske koristile njima u raznim oblic ima vjeæbi, ali tek je razvoj informatiëke tehnologije omoguêio stvaranje virtualnog okruæja koje gotovo u potpunosti imitira stvarnost. Prednosti simulac ija su mnogostruke. Prije svega, tu je financ ijski uëinak jer se minimizira uporaba zaliha (ne koristi se stvarnom opremom πto joj produæuje eksploatac ijski vijek), minimizira se rizik (ozljede, bolesti, nesretni sluëajevi), ne optere- Êuje se okoliπ (ne koristi se vjeæbovnim sredstvima ni vozilima). Ipak, najveêa prednost uporabe simulac ija jest ona metodiëko - didaktiëka. Simulac ija omoguêuje promjenu tempa vjeæbe (ubrzavanje i usporavanje sc enarija), zaustavljanje, prekid i povratak na poëetak ili bilo koju toëku sc enarija, prilagodbu tijekom vjeæbe i sl. Simulac ijski model koji se upotrebljava prilikom provedbe simulac ijskih vjeæbi znatno se razlikuje od sluëaja do sluëaja. T ekst u cijelosti proëitajte na: w w w.hrvatski-vojnik.hr 20
VOJ S KE S VIJ ET A Egipatski komandosi: P ostrojba 777 Egipatske specijalne postrojbe modernog tipa osnovane su potkraj sedamdesetih godina X X. stoljeêa. VeÊ u poëetku svog postojanja egipatski komandosi bili su uvuëeni u dva, za njih vrlo neugodna incidenta, po kojima su naæalost bili poznatiji nego po kasnijim uspjesima i dostignutim rezultatima te steëenim borbenim sposobnostima Igor S P IC IJ ARIΔ P oëec i osnivanja prvih oblika postrojbi za spec ijalne namjene u sklopu egipatskih oruæanih snaga mogu se datirati odmah nakon pobjede revoluc ije i proglaπenja republike 18. lipnja 195 3. godine. Stvaranje OS-a i formiranje prvih spec ijalnih postrojbi ostvareno je u velikoj mjeri s oslonc em na vojno - politiëku pomoê SSSR-a. Prve postrojbe dobile su skupni naziv As Saiq a, a poëele su se uvjeæbavati za spec ijalne diverzantske akc ije na moru i kopnu. Zbog Ëitave serije Ëudnih motiva i razloga, ove postrojbe su bile relativno malo i neuëinkovito koriπtene u prvim izraelsko - egipatskim (arapskim) sukobima. Istodobno, trend personalnog rasta, tehniëkog opremanja i uvjeæbavanja pripadnika ovih postrojbi neprestano se poveêavao, tako da je 1967. ustroj egipatskih spec ijalnih postrojbi narastao na sedam brigada, od kojih je jedna bila padobranska. Te postrojbe su odigrale znaëajnu ulogu u tzv. ratu isc rpljivanja uzduæ obala Sinajskog poluotoka, odnosno u zoni Sueskog kanala. Postrojbe As Saiq e napadale su i isc rpljivale izraelsku obranu postavljenu na poznatoj Bar L evovoj liniji. U jednoj takvoj prepadnoj akc iji pomorskih diverzanata As Saiq e napadnuta je izraelska pomorska baza Eilat na C rvenom moru. U akc iji je potopljen jedan desantni brod a nekoliko drugih bilo je teæe oπteêeno. U to vrijeme pomorski komandosi As Saiq e koristili su se jahaêim torpedima, britanskima c hairotsima kojima su se neprimjetno mogli pribliæavati c iljevima svojih napada uzduæ kanala. Istodobno, velika sovjetska vojna pomoê, kao i pomoê ostalih zemalja Varπavskog pakta rezultirala je opremanjem transportnim helikopterima i zrakoplovima, πto je bitno utjec alo na mobilnost tih postrojbi. PoËetkom sedamdesetih godina, spec ijalne postrojbe As Saiq e brojëano narastaju na viπe od 8000 pripadnika. T ekst u cijelosti proëitajte na: w w w.hrvatski-vojnik.hr 21
RA T NO ZRA KOPLOVS T VO Indijski program nabave viπenamjenskoga borbenog aviona Indijski M M RCA natjeëaj za kupnju 126 novih lovaëkih aviona trenutaëno je najveêi na svijetu. Zbog toga ne za- Ëuapple uje πto je u konkurenciji Ëak πest najsuvremenijih lovaca J oπ od poëetka devedesetih godina X X. stoljeêa nije bilo tako velikoga potenc ijalnog posla za proizvoappleaëe borbenih aviona, vrijednog viπe milijardi ameriëkih dolara (oko 10,5 milijardi). Iako se u Medium Multi-Role C ombat Airc raft (MMRC A) natjeëaju predviapplea kupnja samo 126 aviona, zahtjev za osiguranjem lic enc ne proizvodnje u Indiji ostavlja otvorenu, dapa- Ëe Ëak vjerojatnu, moguênost naknadnog poveêanja narudæbe. Zbog toga ne zaëuappleuje πto su se na natje- Ëaj javili svi veliki igraëi, od ruskog MiG-a, europskih Dassaulta, Saaba i EADS/BAE-a, pa do ameriëkih L oc kheed Martina i Boeinga. Dva osnovna c ilja MMRC A programa jesu pronaêi zamjenu za MiG-21 i postupno smanjiti broj tipova borbenih aviona u operativnoj uporabi u indijskom ratnom zrakoplovstvu. To zna- Ëi da bi novi viπenamjenski borbeni avion s vremenom u operativnoj uporabi trebao zamijeniti ne samo MiG-21, veê i MiG-27, MiG-29, Jaguar i Mirage 2000. Domagoj MI» IΔ Svrha je poveêati indijsko ratno zrakoplovstvo sa sadaπnjih 30 do 32 eskadrile opremljene borbenim avionima na 39 i pol. Od toga je Ëak 21 eskadrila opremljena MiG-ovima 21. A za to nikako nije dovoljno samo 126 aviona. MMRC A avion Êe se smjestiti u sredinu, izmeappleu velikog Su-30MKI i malenog Tejasa. Osim zamjene ostarjelih dvadesetjedinic a, MMRC A program ima i zadaêu odræati borbeni dio indijskog ratnog zrakoplovstva na πto viπoj razini. Iako se na prvi pogled Ëini da je jedini c ilj indijske vojske ostati barem pola koraka ispred pakistanske, indijski generali zapravo sve zabrinutije gledaju preko Himalaje, na sve bræi tehnoloπki razvoj kineske vojske i ratnog zrakoplovstva. Donedavno je nositelj snage pakistanskog ratnog zrakoplovstva bio ameriëki lovac F -16A/B F ighting F alc on, koji je veê nagrizlo vrijeme. No nedavno uspjeπno okonëanje razvoja kinesko-pakistanskoga lakog viπenamjenskog aviona JF -17 Thunder (F C -1 F ierc e Dragon) i pokretanje njegove proizvodnje u Pakistanu, te najave o moguênosti kupnje najsuvremenijeg kineskog lovc a J-10, ali i znatno suvremenijih F -16C /D Bloc k 5 2+, uznemirile su indijske generale i politiëare. Iako indijsko ratno zrakoplovstvo u operativnoj uporabi ima jedan od najboljih lovaëkih aviona Su-30MKI (od planiranih 230, u operativnoj uporabi je oko 115 aviona), kao odgovor na JF -17 i moguênost kupnje J-10 i F -16C /D Bloc k 5 2+, pokrenut je MMRC A natjeëaj. T ekst u cijelosti proëitajte na: w w w.hrvatski-vojnik.hr 22
VOJ NA POVIJ ES T S Valkyrie triput bræe od zvuka Iako je zastario i prije nego πto je uπao u operativnu uporabu, X B-70 Valkyrie je pomogao pomaknuti granice zrakoplovne tehnologije Draæ en MILIΔ P onekad ljudi, iz raznoraznih razloga, naprave divovski korak naprijed, koji se kasnijim naraπtajima Ëini gotovo nemoguê. Jedan od njih bio je let na Mjesec. Drugi, znatno manje spektakularan, iako niπta manje tehniëki zahtjevan, bio je razvoj prvoga strateπkog bombardera sposobnog za let brzinama tri puta veêim od brzine zvuka. Prije nego πto je doπlo do masovnije uporabe turbomlaznog pogona bombarderi su redovito bili sporiji od lovaëkih aviona. Koliko je uporaba nove vrste motora promijenila odnose moæda najbolje pokazuje primjer ameriëkog bombardera B-36 Peac emaker, koji je uz πest klipnih motora Pratt & W hitney R-4360-5 3 dobio i Ëetiri turbomlazna General Elec tric J47. Tako opremljen, B-36 je na velikim visinama bio pokretljiviji i od znatno manjeg mlaznog lovc a F -86 Sabre. Joπ veêi napredak napravljen je na bombarderu B-47 Stratojet, opremljenog sa πest motora J47. Osim πto mu je maksimalna brzina bila na razini tadaπnjih lovaëkih aviona (977 km/h), ni poëetna brzina penjanja nije mu bila niπta manja (23,7 m/s). Na æalost posada bombardera, lovaëki Êe avioni ubrzo probiti brzinu zvuka i opet postati bræi. Odgovor je bio B-5 8 Hustler, koji je sa samo Ëetiri motora General Elec tric J79 mogao postiêi brzinu od 2240 km/h. Imao je uz to i borbeni polumjer djelovanja od Ëak 3220 kilometara. No, brzi razvoj sovjetskih lovaëkih aviona i protuzraënih raketnih sustava velikog dometa uskoro je i Hustlera uëinio zastarjelim. Umirovljen je nakon samo deset godina operativne uporabe. Iako su poëetkom πezdesetih godina X X. stoljeêa interkontinentalni balistiëki projektili s nuklearnim bojnim glavama preuzeli glavninu zadaêa odvraêanja, zapovjedniπtvo ameriëkih strateπkih nuklearnih snaga ipak je htjelo i bombarder. I danas je upitno koliko im je bombarder zaista trebao, a koliko su htjeli demonstrirati ameriëku tehnoloπku nadmoê nad Sovjetskim Savezom. Tu sumnju joπ viπe potvrappleuje Ëinjenic a da su zatraæili razvoj najnaprednijeg bombardera, koji je trebao letjeti tri puta bræe od zvuka. OznaËili su ga kao W eapons Sy stem 110 (W S-110). T ekst u cijelosti proëitajte na: w w w.hrvatski-vojnik.hr 23
POD LIS T A K H omo Volans, rani hrvatski avijatiëari 1550.-1925. P rva razmiπljanja o letenju (I. dio) Povijest zrakoplovstva ne zapoëinje s konstrukcijama balona ili zrakoplova, nego s ljudima koji su poëeli razmiπljati o moguênostima Ëovjekova leta. U ovom i sljedeêem nastavku Homo Volansa, Ëitat Êete o hrvatskim pionirima letaëke misli... Leonard E LE R E K V eê mnogo godina prije uzleta prvih aeronauta, znanstvenic i su se u svojim teorijskim i filozofskim promiπljanjima bavili problemom ljudskog leta. Meappleu njima je bilo i Hrvata. Vinko (Vic ko) Paletin, KorËulanin (15 08.-15 71.), istaknuti teolog, povjesniëar, pomorski teoretiëar, kartograf, putopisac, pravnik i diplomat, u mladosti putuje u panjolsku i preko nje u Srednju Ameriku. Stjec ajem okolnosti, ondje kao vojnik sudjeluje u osvajanju poluotoka Y u- c atan 15 41. godine. No onda napuπta vojsku i ide u glavni grad Meksika gdje ulazi u dominikanski red. Od 15 46. godine ponovno je u Europi, zavrπava studij filozofije i studira teologiju u Bologni. Nekoliko godina potkraj 5 0-ih i poëetkom 60-ih godina 16. st. predaje matematiku i kozmografiju (astronomiju) na Ac c a- demia Olimpic a u Vic enzi. Piπe o razvoju znanosti, bavi se kartografijom i teorijom navigac ije, izraappleuje jedan od prvih globusa u povijesti i nevjerojatno prec iznu kartu Pirenejskog poluotoka. Godine 15 5 4. prevodi na talijanski jezik knjigu panjolc a Pedra de Medine, UmijeÊe plovidbe (Arte de Navegar), a u predgovoru predviapplea moguênost letenja. Paletin trijezno i dalekovidno govori o Ëovjekovoj sposobnosti da se snagom duha i inteligenc ijom izdigne iznad zemlje, koja je njegov prirodni ambijent, te ovlada morem i zrakom, ili, prema njegovim rijeëima, da od kopnenog biêa postane vodeno, a na neki naëin i zraëno bi- Êe. Jedan primjerak knjige Ëuva se u Povijesnom arhivu u Zadru. Znameniti F aust VranËiÊ (15 5 1.- 1617.), bio je najveêi hrvatski izumitelj i konstruktor s prijelaza iz 16. u 17. stoljeêe. Roappleen je 15 5 1. godine u Fenomen letenja nadahnuo je i uglednog dubrovaëkog isusovca, latinista i pjesnika Brnu DæamanjiÊa (1735.-1820.) ibeniku. Hrvatski homo universalis bio je Ëovjek visoka obrazovanja i πirokih interesa, humanist, pravnik, jezikoslovac, filozof, filolog, polihistor, diplomat, kraljevski savjetnik, inæenjer, vojnik i zapovjednik ugarskog grada Veszprema, a potkraj æivota sveêenik i Ëanadski biskup. N ovi strojevi i LeteÊ i Ëovjek F aust VranËiÊ, kojega u Italiji nalazimo pod imenom F austo Veranzio, a u Maapplearskoj F austus Veranc - sic s, u Venec iji 1615. godine zavrπava svoje najznaëajnije tehniëko djelo pod naslovom Mac hinae novae (Novi strojevi). U njemu je prikazao skic u padobrana i opisao njegova naëela. Padobran je prikazan na skic i pod rednim brojem 37, s potpisom Homo Volans (L eteêi Ëovjek). U popratnom objaπnjenju VranËiÊ objaπnjava: Moj izum sluæi da bi Ëovjek mogao skoëiti s nekog visokog mjesta i pritom se ne ozlijediti. Sastoji se od Ëetiri letve, izmeappleu kojih je razapeto platno i na Ëetiri kraja visi uæe.» ovjek se priveæe na Ëetiri kraja jedra (padobrana), pa se moæe bez opasnosti s tornja ili kojeg drugog mjesta sigurno spustiti. Ako je zrak miran, stvorit Êe se vjetar uslijed teæine Ëovjeka koji pada, a platno Êe ga zadræati u padu, da ne padne naglo, nego da se malo-pomalo spuπta na zemlju. Pri tome treba paziti da porastu Ëovjekove teæine odgovara i poveêanje povrπine platna. VranËiÊ je poslije 24
POD LIS T A K napravio padobran s kojim je izvodio pokuse. U poodmakloj æivotnoj dobi uspjeπno je skoëio padobranom s tornja u Venec iji. O tome je zapisano: Gomila svijeta je sa strahom promatrala neobiëne pripreme za skok. VranËiÊ je priëvrstio kruæne veze padobrana sebi o pojas i hrabro skoëio. Skok je izvanredno uspio, a padobranac se bez ozljeda spustio na zemlju. Tim je rijeëima o VranËiÊevu skoku svjedoëio 1648. godine u svojoj knjizi ugledni znanstvenik i povjesniëar dr. C harles J. W ilkins (1614.-1672.), engleski biskup i tajnik svjetski poznatoga londonskog kraljevskog druπtva za promic anje znanosti, Roy al Soc iety. Prije VranËiÊa se i veliki L eonardo Da Vinc i bavio iskljuëivo teoretskim razmatranjem sliëne naprave, no njegova je bila piramidalnog oblika sa srediπnjim jarbolom (motkom). Za razliku od VranËiÊeva izuma, Da Vinc ijeva je skic a daleko od konc epta modernog padobrana. D oba aerostata Svekoliki razvoj znanosti, posebic e kemije plinova, pronalazak vodika i sve uspjeπniji eksperimenti s modelima balona upuêivali su na to da Êe letjelic e lakπe od zraka ispuniti Ëovjekov san o letenju. F enomen letenja nadahnuo je i knjiæevnike X VIII. stoljeêa. Ugledni dubrovaëki isusovac, latinist i pjesnik Brno DæamanjiÊ, lat. Bernardus Zamagna (1735.-1820.), rimski appleak BoπkoviÊev, oduπevljen napretkom znanosti napisao je, i 1768. godine u Rimu objavio, spjev Navis aë ria ili ZraËna laapplea. U njemu pjesniëkim zanosom opisuje let zraënim brodom objeπenim o Ëetiri aerostatska balona. U 147 heksametara, razdijeljenih u dva pjevanja, uz glavnu temu opisuje i mnoge epizode prirodoznanstvenoga znaëenja: Vac ui horror; narav teæine; F ontanelleov dijalog Sur la pluralit des mondes; Kopernikova otkriêa; Kolumbovo umijeêe plovidbe; razliëitost magnetske deklinac ije na pojedinim Crteæ zraëne laapplee iz DæamanjiÊevog djela Navis Aeria mjestima Zemlje; nedovoljno prec izne metode za odreappleivanje geografske duljine; Borellijeve aerodinamiëke napomene o ptiëjem letu; atmosferu zraka oko Zemlje i Mjesec a prema New tonu i BoπkoviÊu Njegovo djelo, prevedeno s latinskoga, zapoëinje ovako: ZRA» NA L A A Kako vjetrima moæe i veslima gonjena laapplea ZraËnom po prostoru plovit, umije- Êem kojim se moæe Ravnat po nebesima silnim, po latinskim mjestima pjesmom Prvi objavit Êu ja. Po srednjim poljima godi L ebdjeti providnog zraka, uzletjet i lutat put neba Besputnom kraju, povrh stijena Parnasa, povrh Vrhova strmih. Moj pothvat nadahni, Uranijo divna! Ako je Palada mogla sagradit prvi brod Argo Koji se drznu preplovit val sve do meapplea, Kohildo, boæic e, ti sagradi drugi sad Argo Koji Êe znati oblijetat po golemog neba prostranstvu, Mene pouëi u novom umijeêu, objasni mi novi Zakon uzduπne sile! Toliko Êe veêa ti slava Biti koliko Êe ova nadvisiti druge sve laapplee, Koliko visoki Olimp nadilazi duboko more. Taj stari znanstveno-fantastiëni napis ugledao je svjetlo dana pet godina prije prvog leta balona s ljudskom posadom, a osobitu su popularnost doæivjele njegove obnovljene naklade, kada je Europa ushiêena letovima prvih balonara. Godina 1783. bila je prijelomna u povijesti zrakoplovstva, a posebno u svijetu balonstva. U F ranc uskoj se veê niz godina izvode pokusi sve veêim letjelic a- ma lakπim od zraka i bilo je pitanje dana kada Êe se prvi Ëovjek vinuti u zrak. F ranc uz de Rozier 15. listopada 1783. uzlijeêe vezanim balonom na topli zrak braêe Montgolfier. Rozier Êe, zajedno s markizom D Arlandeom, uzletjeti slobodnim balonom veê 21. studenoga iste godine. F ranc uzi C harles i Robert lete balonom ispunjenim vodikom 1. prosinc a 1783. godine. Dæamanji- Êev uëitelj, latinist Rajmund KuniÊ, primjeêuje da je stvarnost nadmaπila mit te u latinskom epigramu slavi dosege galskih letaëa: GR» KOJ, O F RANC USKOM IZUMU ZRA» NOG BRODA to se ti Dedala letom toliko hvastaπ, o GrËka? F ranc uska jedina zna plovit zraëni kroz val: Tako te svojom slavom pobjeappleuje F ranc uska, Kako povijesne istine sjaj laæni pobjeappleuje mit. Ipak, treba napomenuti da, prema mnogim izvorima, prvi uspjeπan let balonom nije izveo F ranc uz. U Madridu i L isabonu letio je joπ 1709. godine brazilski isusovac don Bartolomeo L aurenzo Gusmao (1675.- 1724.). 25
BIBLIOT EKA John J. Mearsheimer, Stephen M. Walt: Izraelski lobi i ameriëka vanjska politika, Alfa, Zagreb, 2008. Izraelski lobi J ohna J. Mearsheimera sa SveuËiliπta u Chicagu i Stephena M. W alta s J ohn F. Kennedy School of Government SveuËiliπta Harvard jedan je od najkontroverznijih Ëlanaka u novije vrijeme. Prvi put objavljen u Ëasopisu London Review of Books u oæujku 2006., esej je izazvao istodobno zgroæene krikove i zahvalno klicanje zato πto se pozabavio jednim od najveêih tabua u Americi - utjecajem izraelskog lobija na vanjsku politiku Sjedinjenih AmeriËkih Dræava. Prema Ëasopisu The New Y ork Time Magazine, esej je udario u krugove koji oblikuju javno mnijenje brzinom mlaænjaka. U ovome djelu iznimne vaænosti Mearsheimer i W alt sada produbljuju i proπiruju svoje tvrdnje te se usredotoëuju na najnoviji razvoj dogaappleaja na Bliskom istoku. Opisuju upravo nevjerojatnu razinu materijalne i diplomatske potpore πto je Sjedinjene Dræave pruæaju Izraelu te tvrde kako se takva potpora ne moæe u cijelosti objasniti ni strateπkim ni moralnim razlozima. Izniman odnos dviju dræava razvio se uglavnom kao rezultat politiëkog utjecaja labavo povezane koalicije pojedinaca i organizacija koji aktivno rade na tome da usmjere kormilo ameriëke vanjske politike u proizraelskom smjeru. Autori provokativno tvrde da izraelski lobi ima dalekoseæan utjecaj na stav koji su Sjedinjene Dræave zauzele diljem Bliskog istoka (u Iraku, Siriji, Iranu i Libanonu) i prema izraelskopalestinskom sukobu te da je politika kakvu je zagovarao lobi duboko pogubna za ameriëke nacionalne interese ali i za dugoroënu sigurnost Izraela. Utjecaj lobija takoappleer pogaapplea ameriëke odnose s vaænim saveznicima i poveêava opasnost koja od globalnog dæihadistiëkog terora prijeti svim dræavama svijeta. PiπuÊi za The New Y ork Review of Books, Michael Massing je izjavio: Otkako je Ëasopis Foreign Affairs objavio Sukob civilizacija Samuela Huntingtona 1993., nijedan akademski esej nije eksplodirao takvom silinom. Objavljivanje knjige Izraelski lobi i ameriëka vanjska politika sigurno Êe proπiriti raspravu u trenutku u kojemu ne postoji preëa tema od ameriëke uloge na Bliskom istoku. Mirela ME N G E S Kino Lika FILMOT EKA hrvatska drama (2008.) trajanje: 122 min redatelj: Dalibor MataniÊ produkcija: Kinorama uloge: Kreπimir MikiÊ (Mika), Areta urkoviê (Olga), Ivo GregureviÊ (J oso) Kino Lika prvi je hrvatski film πto je stigao u redovnu distribuciju. Na pulskom festivalu osvojio je nagrade za glavnu i sporednu æensku ulogu, obje potpuno zasluæene. Areta urkoviê antologijski je uπla pod koæu nesretne Olge, dok je Nada GaÊeπiÊ-LivakoviÊ kao njezina filmska strina ostvarila najbolju ulogu u karijeri. Kino Lika mogao bi se opisati kao omnibus. Tri priëe koje nemaju gotovo niπta zajedniëko, veæe ih samo prebivaliπte - okrutna, zaostala sredina. Najviπe vremena potroπeno je na perspektivnog nogometaπa Miku. Darovit na travnjaku, Mika je ostao zakinut na drugim poljima. Njegova blaga retardiranost prouzroëit Êe niz nesretnih dogaappleaja, ali, naæalost, svih odreda predvidljivih i, meni barem, neganutljivih. Ovaj put Kreπo MikiÊ nije bio na razini na kojoj smo ga navikli gledati posljednjih godina. Druga priëa prati Olgu, koja proæivljava tipiënu sudbinu zapuπtene djevojke Ëiji se snovi ruπe u kaljuæu realnosti. Najsnaænija, a o njoj se, naæalost, najmanje piπe, jest priëa o zatucanom J o- si, koji ne æeli prihvatiti da je poëelo 21. stoljeêe. On tlaëi svoju obitelj, a ona mu bez obzira na sve ostaje vjerna do kraja. J oπ jedna maestralna kreacija Ive GregureviÊa, definitivno najboljega æivuêeg hrvatskog glumca. Provincija je surova, ne praπta i ne zaboravlja. Najbolje se to vidi u pjesmama lokalnih glazbenika, koji, u maniri starogrëkog kora, ne preæu ogoliti tuapplee probleme i svojim stihovima ubadati gdje najviπe boli. Najviπe mi smeta populistiëko uvoappleenje referenduma i ostale dernek ili kung fu scene, gdje se LiËani prikazuju kao gomila debila. Naæalost, sliëno kao i Breπan u Nije kraj, MataniÊ je oduvijek naginjao podilaæenju publici. Naπi redatelji valjda nikad neêe shvatiti da film nije maapplearica pa neprestano slaæu kore tragedije sladeêi ih πaljivim doskoëicama. Peti je to film Dalibora MataniÊa i moæemo reêi da nas njime nije iznenadio. Sve πto je radio dobro ili nedobro prije u ovom filmu je uëinio na isti naëin. Kino Lika je solidno reæiran film, ali svoj napredak i medijski prostor ne bi trebao traæiti u πokantnim scenama i vulgarnim reklamama. Ako nastavi ovako, uêi Êe u labirint predvidljivosti, koja Êe prije ili kasnije odbiti, kako kritiku tako i publiku. Leon RIZMAUL INFOKU T A K Izloæba vojnih fotografija u G aleriji B adrov UoËi Dana neovisnosti, u utorak 7. listopada u 20 sati u Galeriji Badrov u Zagrebu, Trg ærtava faπizma 1, bit Êe otvorena izloæba vojnih fotografija autora Davora KIRINA i Tomislava BRANDTA. Izloæba pod nazivom VOJSKA POBJEDNIKA prireappleena je pod pokroviteljstvom Ministarstva obrane, a otvorena je do 18. listopada, radnim danom od 10 do 14 i od 16 do 20 sati te subotom od 9 do 14 sati. Ulaz slobodan. FilatelistiËka izloæba u M O R H -ovoj galeriji U utorak, 7. listopada, s poëetkom u 18 sati, u Galeriji Zvonimir, Bauerova 33, bit Êe otvorenje filatelistiëke izloæbe ZAGREB 08. Godiπnja izloæba Ëlanova Hrvatskoga filatelistiëkog druπtva Zagreb prireappleena je takoappleer povodom Dana neovisnosti, a moæe se pogledati do 17. listopada, radnim danom od 11 do 18 i subotom od 10 do 12 sati. Ulaz slobodan. 26
VREMEPLOV 6. listopada 1981. Atentat na vojnom mimohodu Tijekom vojnog mimohoda u Kairu 6. listopada 1981. muslimanski su ekstremisti ubili egipatskoga predsjednika Anwara Al- Sadata. Sadat je na mimohodu ponosno gledao svoje elitne postrojbe, ne sluteêi πto ga Ëeka, sve dok se jedan oklopnjak nije neoëekivano zaustavio ispred tribine. Narednik Husein Abas munjevito je podigao puπku i prvim metkom usmrtio svoga vrhovnog zapovjednika pogotkom u vrat. Istog trenutka iz vozila su isko- Ëila trojica vojnika i granatama zasula visoke duænosnike, pucajuêi iz kalaπnjikova kao da su na streljani. Neviappleeni pokolj trajao je samo dvadesetak sekundi. Iznenaappleeni tjelesni Ëuvari tek su tada uzvratili vatru, ali se sveëana tribina veê pretvorila u krvavo razbojiπte. Sadat je, inaëe, 1973. pokrenuo relativno uspjeπan rat protiv Izraela. Nakon rata, uz posredovanje SAD-a, poëeo je pregovore o miru, i naposljetku sklopio sporazum πto je ekstremiste potaknulo da ga ubiju. 8. listopada 1912. ZapoËeo I. balkanski rat Mlade dræave s Balkanskog poluotoka (Bugarska, Crna Gora, GrËka, Srbija), koje su tijekom XIX. stoljeêa stekle neovisnost od Turskog Carstva, poëele su se meappleusobno dogovarati o savezniπtvu usmjerenom na potpuno istjerivanje Turaka s europske strane Bospora. Nakon austrougarske aneksije Bosne i Hercegovine 1908. godine, Makedonija i Albanija jedine su ostale pod vrhovnim turskim nadzorom. Balkanske saveznice, sve osim Crne Gore, svojatale su Makedoniju kao svoj teritorij, no svejedno su se 1912. dogovorile i bilateralnim sporazumima naëelno sloæile o podjeli teritorija nakon istjerivanja Turaka. Osim toga, neke su dræave potpisale savezniëke vojne ugovore kako bi bile πto sigurnije u ratu protiv Turaka. Potkraj rujna i poëetkom listopada, sve zemlje upletene u krizu mobilizirale su vojsku, a lavinu je pokrenula 8. listopada 1912. Crna Gora, objavivπi rat Osmanskom Carstvu. U sljedeêih desetak dana, rat su objavile i ostale balkanske saveznice. Rat je nakon pola godine zakljuëen u Londonu potpunim turskim porazom, a nepomirljive razlike meappleu balkanskim saveznicama zbog pretenzija na Makedoniju ubrzo su prouzroëile i II. balkanski rat. Leon RIZMAUL WEB INFO KVIZ pripremio D. VLAHOVIΔ www.hcr.hr I nternetska stranica Hrvatskog centra za razminiranje zasluæuje pozitivnu ocjenu. Naravno, s obzirom na osjetljivost uloge Centra, bitno je da stranica prije svega bude INFORMATIVNA. A ona takva i jest, poëevπi od zaista redovitog osvjeæavanja vijesti pa do svakojakih informacija vezanih za postupke razminiranja, tvrtke koje rade u Hrvatskoj, radne strojeve, meappleunarodne kontakte, natjeëaje... Priloæena je i mala fotogalerija, no na nju se odnosi i najve- Êi prigovor stranici: svakako bi trebala biti bogatija, sa slikama veêe rezolucije. No, Ëini se da je to kroniëni problem hrvatskih web-siteova. Najvaæniji je ipak prikaz minske situacije u Hrvatskoj, i to po æupanijama. Naæalost, joπ mnogi dijelovi Lijepe Naπe nisu sigurni za slobodno hodanje, πto su na najtragiënije naëine iskusili veê mnogi naπi graappleani. Uz klasiëne karte, uvid u minsku situaciju joπ je precizniji preko nedavno pokrenutog podlinka MISportal. Iako je joπ u fazi isprobavanja, vidi se da je rijeë o vrlo praktiënom pregledavanju: tehnikama zumiranja i surfanja po zemljovidu RH dobit Êete precizne prikaze. Iako vam oni mogu itekako pomoêi, ipak pazite gdje stajete! Domagoj VLAHOVIΔ 1. Jomo Kenyatta bio je prvi: A kralj Kenije B predsjednik Kenije C protektor Kenije 2. AfriËkog dræavnika Kwame Nkrumaha veæemo uz: A Obalu Bjelokosti B Tanzaniju C Ganu 3. SrednjoafriËki πef dræave Jean-Bedel Bokassa traæio je da ga se oslovljava: A gospodine predsjedniëe B vaπe carsko visoëanstvo C veliki voappleo 4. Kontroverzni aktualni predsjednik Zimbabvea zove se: A Robert Mugabe B Joseph Msika C Canaan Banana 5. Poznati afriëki antikolonijalni voapplea iz Konga bio je: A Yobes Ondieki B Patrice Lumumba C John Ngugi Rjeπenje: 1b;2c;3b;4a;5b 27