OSNOVE EKONOMIJE

Слични документи
Републичко такмичење

MIKROEKONOMIJA

10_Perdavanja_OPE [Compatibility Mode]

Ekonomski razvoj

1

Microsoft Word - zadaci_21.doc

MIKROEKONOMIJA Usmeni

ANALIZA RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA PRIZNAVANJA I PROCJENJIVANJA KRATKOTRAJNE IMOVINE Imovina Kratkotrajna imovina Dugotrajna imovina Imovin

Microsoft Word - zadaci_19.doc

MAKROEKONOMIJA Pitanja 2

Makroekonomija

EKONOMSKI RAST I RAZVOJ

Makroekonomija

TFI-POD

TFI-POD

Microsoft PowerPoint - 1. Ekonomski pojmovi.ppt [Compatibility Mode]

BILANCA stanje na dan Obrazac POD-BIL Obveznik: ; JADRAN KAPITAL d.d. Naziv pozicije AKTIVA A) POTRAŽIVANJA ZA UPISANI A NEUPLA

HEP d.d. NEREVIDIRANI POLUGODIŠNJI NEKONSOLIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ ZA RAZDOBLJE I VI Zagreb, rujan 2018.

Јун 2017

KONSOLIDIRANI IZVJEŠTAJ O POSLOVANJU ZA RAZDOBLJE BELJE d.d. KONSOLIDIRANI IZVJEŠTAJ O POSLOVANJU

Obveznik: ; USLUGA D.O.O. AKTIVA 1. Izdaci za razvoj 2. Koncesije, patenti, licencije, robne i uslužne marke, softver i ostala prava 3. Goo

Фебруар 2018

BILANCA stanje na dan Obveznik: FTB TURIZAM d.d. ZAGREB Naziv pozicije 1 AOP oznaka Prethodna godina (neto) Tekuća godina (neto) A) P

BILANCA stanje na dan Obveznik: FTB TURIZAM d.d. ZAGREB Naziv pozicije 1 AOP oznaka Prethodna godina (neto) Tekuća godina (neto) A) P

EMU factsheet FS2_HR.indd

Obveznik: FTB TURIZAM d.d. ZAGREB Naziv pozicije 1 BILANCA stanje na dan AOP oznaka Prethodno razdoblje Tekuće razdoblje 2 3 4

BILANCA stanje na dan Obveznik: LIBURNIA RIVIERA HOTELI d.d. OPATIJA Naziv pozicije 1 AOP oznaka Prethodna godina (neto) Tekuća godina (net

PowerPoint Presentation

Temeljem Zakona o tržištu kapitala (NN 88/08 i 146/08) i članka Izvještaj za period od I III Sadržaj: 1. Skraćeni set financijskih izv

STAMBENI KREDIT NEKRETNINE BANKE ERSTE&STEIERMÄRKISCHE BANK D.D., Jadranski trg 3a, Rijeka; OIB: HR ; Info telefon: ;

GFI-2016_IVB_bil_rdg_nt

Microsoft Word - Predmet 9-Primjena finansijskog menadzmenta maj 2019 RJESENJE

SKRIPTE EKOF 2019/20 Osnovi ekonomije Skripta za prvi kolokvijum Teorija i vežbe sa detaljnim objašnjenjima (poglavlje 1-11) MATERIJAL ZA OSNOVE EKONO

Hej hej bojiš se matematike? Ma nema potrebe! Dobra priprema je pola obavljenog posla, a da bi bio izvrsno pripremljen tu uskačemo mi iz Štreberaja. D

Microsoft Word - Predmet 6-Primjena upravljackog racunovodstva maj 2019 RJESENJE

KREDITNA BANKA ZAGREB DD Za razdoblje: Bilanca financijske institucije (iznosi u tisućama kn) Pozicija AOP A) U

NN indd

Referentna stranica ,99 Kontrolni broj GODIŠNJI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ PODUZETNIKA za godinu Vrsta posla: 777 Vrsta izvještaja: Mati

(Microsoft Word - Tromjese\350ni izvje\232taji_300911_nerevidirani_konsolidirani.doc)

Новембар 2013

12_Predavanja_OPE

KONSOLIDIRANI IZVJEŠTAJ O POSLOVANJU ZA RAZDOBLJE BELJE d.d. KONSOLIDIRANI IZVJEŠTAJ O POSLOVANJU

untitled

No Slide Title

Naslovna_0:Naslovna _0.qxd.qxd

FINANCIJSKI REZULTATI ZA GODINU Kontakt: INA-Industrija nafte, d.d. Sektor korporativnih komunikacija Avenija Većeslava Holjevca 10, Zagreb Služ

TFI POD

Staticki kriterijumi new-1.pptx

Referentna stranica ,83 Kontrolni broj GODIŠNJI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ PODUZETNIKA za godinu Vrsta posla: 777 Vrsta izvještaja: 10 Mat

Април 2019

Referentna stranica ,25 Kontrolni broj GODIŠNJI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ PODUZETNIKA za godinu Vrsta posla: 777 Vrsta izvještaja: Mati

Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o nadzornim izvještajima kreditnih institucija (NN, br. 121/2013.)

Obveznik: PLAVA LAGUNA D.D. Naziv pozicije 1 BILANCA stanje na dan AOP Prethodno Tekuće razdoblje oznaka razdoblje A) POTRAŽIVANJA Z

Microsoft Word - Predmet 7 - Finansijsko izvjestavanje 2 maj 2019 RJESENJE

Izvještaj uprave GRUPA.pdf

Razvoj ekonomske misli

Prilog 1. Razdoblje izvještavanja: do Matični broj (MB): Godišnji financijski izvještaj poduzetnika GFI-POD Matični b

Brodogradilište d.d. HR RIJEKA, Liburnijska 3 HRVATSKA, p.p web: Tel.: +385 (0) 51

Referentna stranica ,99 Kontrolni broj GODIŠNJI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ PODUZETNIKA za godinu Vrsta posla: 777 Vrsta izvještaja: Mati

BILANCA stanje na dan Naziv pozicije AOP oznaka Prethodno razdoblje Tekuće razdoblje AKTIVA A) POTRAŢIVANJA ZA UPISANI A NEUPLAĆENI KAPITA

POSLOVNA GODINA KVARTAL 2012 I ID FONDA JPN141 DATUM IZVJEŠTAJA OIB FONDA IZVJEŠTAJI 01. Izvještaj o financijskom položaju 02.

Microsoft Word - Tromjesečni_Izvjestaj 1Q2012.doc

Referentna stranica ,91 Kontrolni broj GODIŠNJI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ PODUZETNIKA za godinu Vrsta posla: 777 Vrsta izvještaja: Matičn

PREDMET: MAKROEKONOMIJA

AEC_TFI-OIF_ xls

PowerPoint Presentation

Financijsko izvješće za I polugodište Solaris d.d (konsolidirano)

- л о г о -

JAMSTVENI PROGRAM PLUS Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (u daljnjem tekstu: HAMAG-BICRO) u okviru ovog Jamstvenog progr

Prilog 1. Razdoblje izvještavanja: do Matični broj (MB): Godišnji financijski izvještaj poduzetnika GFI-POD Matični b

Na temelju članka 61

Analiza poslovanja HNK HAJDUK

Microsoft Word - POLUGODIŠNJI IZVJEŠTAJ RIJEKA PROMETA d.d..doc

ПОСЛОВНИ ПЛАН -Назив пословне идеје- 1

TFI-POD xls

Financijsko izvješće za III tromjesečje Solaris d.d (konsolidirano)

TFI-POD

OLYMPIA VODICE D.D. FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI

PowerPoint Presentation

REPUBLIKA HRVATSKA ZAGREBAČKA ŽUPANIJA OPĆINA BISTRA Općinski načelnik KLASA: /14-01/15 URBROJ: 238/ Bistra, Na temelju čl

Microsoft Word - 580_ hr

JADRANSKI NAFTOVOD, dioničko društvo

Godišnje konsolidirano izvješće za 2016.godinu - Grupa Solaris-2.pdf

Prilog 1. Razdoblje izvještavanja: do Matični broj (MB): Tromjesečni financijski izvještaj poduzetnika TFI-POD Matični bro

mr. sc. Zdravko Baica Odgođena porezna obveza Računovodstvo Odredbe o odgođenoj poreznoj obvezi nalaze se u HSFI 14-Vremenska razgraničenja. Detaljnij

GRUPA tekst pdf

Microsoft Word _4Q_konsolidirano.doc

Pozicija Opis, vrijednost ili iznos Naziv mirovinskog društva PBZ CROATIA OSIGURANJE d.d. za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima MBS OI

HDEL-R-A TFI-POD 1Q xls

Tea Martinčić

Microsoft Word - 653_hr

PROFIL PRIVREDE PRNJAVOR Opština Prnjavor je jedna od privredno razvijenijih opština u BiH. Zahvaljujući dobrom geografskom položaju, kvalitetni

PLIVA d

GRUPA tekst pdf

Addiko Bank d.d.

Форма правних лица

FINANCIJSKI REZULTATI ZA PRVIH DEVET MJESECI Kontakt: INA-Industrija nafte, d.d. Sektor korporativnih komunikacija Avenija Većeslava Holjevca 10

Транскрипт:

OSNOVE EKONOMIJE 3 POWERED BY:

Bok, Drago nam je što si odabrao/la upravo Referadu za pronalazak materijala koji će ti pomoći u učenju! Materijali koje si skinuo/la s naše stranice nisu naše autorsko djelo, već samo sažeti prikazi obvezne literature koji služe za ponavljanje gradiva. P.S. Pomozite svojim kolegama ocjenjivanjem predmeta prema kategorijama, ocjenjivanjem skripti i korisnim savjetima u komentarima. Također, kako bismo što prije napravili dobru bazu skripti za ponavljanje, pošaljite nam na mail svaku skriptu koju niste vidjeli na stranici (skripte@referada.hr). Želimo ti puno sreće s učenjem!

PROIZVODNOST ILI PRODUKTIVNOST RADA Ključno pitanje u proizvodnji je proizvodnost rada. Pod njom podrazumijevamo efikasnost rada u procesu proizvodnje. Može se definirati na dva načina: kao proizvodna količina proizvoda u jedinici vremena kao količina vremena potrebna da se proizvede jedinica proizvoda. Proizvodnost rada možemo shvatiti kao mjerilo uspješnosti poslovanja poduzeća iz koje se vidi učinak rada izražen odnosom između ostvarene količine učinka i količine ljudskog rada kojom je sudjelovao u proizvodnji: PROIZVODNOST = KOLIČINA PROIZVODA RADA KOLIČINA RADA Veća proizvodnost s manjim utroškom vremena po jedinici proizvoda znači nižu prodajnu cijenu i veću konkurentnost. Svako poduzeće nastoji nači načine za povećanje proizvodnosti. FAKTORI O KOJIMA OVISI PROIZVODNOST RADA: 1. tehnologija stupanj do koje je znanost uključena u proces proizvodnje glavni faktor povećanja proizvodnosti rada 2. kvaliteta subjektivnog faktora (ljudi) stupanj izvježbanosti, obrazovanosti zaposlenika 3. prirodni izvori kako utječu na manju ili veću proizvodnost rada 4. organizacija rada bolja organizacija bolji efekt na efikasnost način organiziranja poduzeća i unutar njega pojedinih sektora organizacije.

ŠTO I KOLIKO? PROBLEM PROIZVODNOG IZBORA Kako rasporediti resurse? Iz procesa proizvodnje samo ekonomska dobra jer se uvijek proizvode u ograničenim količinama. O proizvodnji možemo govoriti s aspekta tehnologije proizvodnje tj koliko smo u nju uložili i koliko smo dobra potom dobili (input output). Postavljaju se pitanja: koje proizvode proizvoditi i u kojim količinama, kako i na koji način, kojim sredstvima, tko će proizvoditi... Važno je naći optimum u izboru između proizvodnih mogućnosti koje su na raspolaganju tako da se podmire potrebe za dobrima na način koji će maksimalno moći podmiriti potrebe stanovništva. KRIVULJA GRANICE PROIZVODNIH MOGUĆNOSTI Pokazuje maksimalne količine dobara koje može postići neka ekonomija uz dano tehnološko znanje i dostupnu količinu faktora proizvodnje. Svaka točka na granici proizvodnih mogućnosti označava efikasnu proizvodnju (maksimalno su se iskoristili svi potencijali). Neka ekonomija efikasno proizvodi ako je ona na granici svojih mogućnosti tj ako maksimalno koristi svoje potencijale (ne možemo povećati prizvodnju I grupe dobara, a da ne smanjimo proizvodnju II grupe dobara). Točka koja se nalazi izvan granice proizvodne mogućnosti predstavlja jendu kombinaciju proizvodnje II proizvoda koja u ovom momentu nije dostižna. Točka koja se nalazi unutar granice proizvodne mogućnosti predstavlja kombinaciju koja je moguća ali ukazuje na to da mi ne koristimo naše resurse koliko bi mogli, tj proizvodimo neracionalno (tada je ekonomija u lošoj situaciji). Krivulja predstavlja listu izbora koja stoji na raspolaganju društva. OPORTUNITETNI TROŠKOVI Kad imamo oskudne resurse onda se moramo odlučiti za jednu mogućnost pa smo neku drugu priliku propustili. Skriveni troškovi nisu u novčanom obliku kao eksplicitni troškovi. Skriveni troškovi nekog posla označavaju propuštene prilike (oppurtunity) ili troškove kojima se poduzeće izlaže poduzimajući radije taj nego bolji alternativni posao.

Njih treba uzeti u obzir pri donošenju ekonomskih odluka. Iz krivulje transformacije vidi se koliko moramo nečega žrtvovati da bi nešto drugo mogli povećati. KAKO PROIZVODITI? Naša ukupna proizvodnost ovisi o raspoloživosti faktora proizvodnje, o tehnologiji, kako kombinirati inpute/resurse da bi proizveli output. FUNKCIJA PROIZVODNJE ILI PROIZVODNA FUNKCIJA odnos supstitucije (inputi se u određenom odnosu zamjenjuju) odnos komplementarnosti (inputi se nadopunjuju) Tehnologija određuje fiksne odnose između maksimuma proizvodnje koja se može proizvesti i inputa koji se traže da se postigne ta proizvodnja. Ako jedan input držimo konstativnima, a drugi varira u tom slučaju se javlja granična proizvodnost nekog inputa: ako jedan faktor dodajemo a ostali su konstatni granična proizvodnost rada će se smanjivati u onoj mjeri u kojoj se taj input povećava, a ostali inputi su nepromjenjeni. ZAKON OPARAJUĆIH PRINOSA Na primjeni zakona o padajućim prinosima proučava se efikasnost ulaganja u teoriji proizvodnje. Svako ulaganje u proizvodnju ima smisla sve do one granice kad nam se ulog izjednači s prinosom, iznad te granice ulaganje je neefikasno. Zakon djeluje samo u uvjetima ako jedan faktor variramo, a ostale držimo konstantnima. Može se zvati i zakon rastućih troškova jer se opadanje prinosa ispoljava kao proces troškova po jedinici proizvodnje. Zakon o opadajućim prinosima počinje djelovati tek na određenoj razini opsega proizvodnje, a do tada je moguće djelovanje zakona o konstatnim i rastućim prinosima.

EKONOMIJE RAZMJERA Slučaj kad povećavamo sve inpute. Pokazuju reakciju prizvodnje na proporcionalnom porastu svih inputa. Razlikujemo tri vrste ovisno o tome kako proizvodnja reagira na proporcionalan porast svih inputa: 1. konstatna ekonomija razmjera proporcionalno povećanje svih inputa dovodi do jednako proporcionalnog povećanja outputa (I=100%, P=100%) 2. padajuća ekonomija razmjera proporcionalno povečanje svih inputa dovodi do ispod proporcionalnog povećanja outputa (I=100%, P=80%). 3. rastuće ekonomije razmjera proporcionalno povećanje svih inputa dovodi do iznad proporcionalnog povećanja ekonomije, to je efikasnost ekonomije. Ekonomije razmjera djeluju u tri vremenska perioda: 1. trenutačni rok (sad u ovom momemntu, faktori proizvodnje su fiksni) 2. kratki rok (period do godine dana, neki faktori proizvodnje su fiksni, neki varijabilni) 3. dugi rok (period duži od godine dana, svi faktori proizvodnje su varijabilni).

T R O Š K O V I Troškovi su novčani izdaci za određenu razinu proizvodnje. UKUPNI TROŠKOVI su troškovi ukupne proizvodnje i ovise o ukupnoj proizvedenoj količini proizvoda. Najmanji novčani izdaci za datu razinu proizvodnje. Kako raste proizvodnja rastu i ukupni troškovi. UKUPNI FIKSNI TROŠKOVI +UKUPNI VARIJABILNI TROŠKOVI =UKUPNI TROŠKOVI 1. fiksni troškovi (Fix Cost) nepromjenjivi, stalni ne ovise o razini proizvodnje jednaki su i kad ne proizvodimo i kad proizvodimo maksimalno pr trošak za najam poslovnog prostora/zemljišta, kredit i kamate banci, troškovi režijskog osoblja... 2. varijabilni troškovi (Variable Cost) promjenivi što više proizvodimo troškovi su veći pr troškovi sirovine, radnici, troškovi struje, goriva... JEDINIČNI TROŠKOVI su troškovi po jedinici proizvoda. 1. granični troškovi pokazuju promjene ukupnih troškova ako se proizvodnja poveća za jednu jedinicu GRANIČNI = DODATNI VARIJABILNI TROŠAK TROŠAK DODATNI OBUJAM PROIZVODNJE ili GRANIČNI = CIJENA VARIJABILNOG FAKTORA TROŠAK GRANIČNI PROIZVOD 2. prosječni troškovi prosječni ukupni trošak (AC) = TC / q trošak po jedinici ukupne troškove podijelimo s ukupnim brojem jedinica koje prizvodimo prosječni fiksni trošak (AFC) = TFC / q podijelimo ukupni fiksni s količinom koju proizvodimo prosječni varijabilni trošak (AVC) = TVC / q podijelimo ukupni varijabilni s količinom koju proizvodimo

ELASTIČNOST TROŠKOVA Pokazuje što se događa s ukupnim troškovima ako raste proizvodnja. Es = ( TC/TC) / ( P/P) porast ukupne proizvodnje Elastičnost ukupnih troškova iskazuje odnos između graničnog troška MC prema prosječnom trošku AC. ODNOS IZMEĐU PROIZVODNJE I TROŠKOVA U trenutnom roku svi su troškovi fiksni, svi su troškovi već u proizvodima. U kratkom roku (vremenski period do godinu dana) nešto se može promijeniti, a nešto ne, pa su neki troškovi varijabilni (troškovi rada i sirovina), a neki fiksni (troškovi postrojenja, strojeva). U dugom roku (veći od godinu dana) svu si troškovi varijabilni jer se mogu mijenjati svi faktori proizvodnje. PRAVILO NAJMANJIH TROŠKOVA Da bi poduzeće proizvelo zadanu proizvodnju uz najmanje troškove moralo bi nabavljati faktore proizvodnje do one razine pri kojoj je omjer između graničnog prizvoda i cijene jednak za svaki faktor proizvodnje. OPORTUNITETNI TROŠKOVI To su skriveni troškovi (nisu vidljivi) ili implicitni. Odlučujemo se za jednu priliku, ali propuštamo drugu. Označavaju propuštene prilike ili troškove kojima se poduzeće ili pojedinac izlaže poduzimajući radije taj nego najboli drugi posao.stvarni ekonomski troškovi neke poslovne aktivnosti su: NOVČANI (VIDJIVI) TROŠKOVI + OPORTUNITETNI TROŠKOVI Da bi donjeli najbolju odluku treba uvijek uzeti u obzir i oportunitetne troškove.

INSTRUKCIJE MATEMATIKA AKO NISI SKUŽIO/LA FORU molim te javi se na streberaj@referada.hr VIŠE INFO NA: referada.hr/instrukcije/matematika

EKONOMIČNOST POSLOVANJA To je štedljivost koju treba postići u procesu proizvodnje u vezi ulaganja faktora proizvodnje. Odnos outputa i inputa, učinka i utroška pri čemu je težnja svakog ekonomskog subjekta da učinci nadmaše utroške. Ako je: e > 1 povoljno e = 1 granična ekonomičnost e < 1 neekonomično poslovanje e = UČINAK (A) / UTROŠAK (B) = = (UČINAK * CIJENE) / (UTROŠAK * CIJENE) = = VRIJEDNOST PROIZVODNJE / TROŠKOVI VRIJEDNOST PROIZVODNJE UKUPNI PRIHODI Kako povećati ekonomičnost? povećanjem cijena gotovih prizvoda povećanjem učinka u proizvodnji uz konstantne troškove smanjenjem nabavne cijene smanjenjem količinskog utroška svih inputa PROFITABILNOST POSLOVANJA Profitabilnost je ekonomska mjera uspješnosti uloženog kapitala u nekom vremenskom periodu ili konkretnom poslu. Pf` = (PROFIT / ULOŽENI KAPITAL) * 100 Cilj uspješnosti poduzeća je ostvariti veće prihode od rashoda (takvo poduzeće posluje profitabilno, obrnuto gubitak u poslovanju).

P O T R A Ž N J A Određena je količinom dobara koju su potrošaći voljni kupiti pri određenoj razini cijene analogno vlastitoj kupovnoj moći. Sve tržišne snage koje se javljaju djelovanjem kupaca bez obzira da li su to poduzeća, kućanstva ili pojedninci. Potrebe subjektivno utječu na potražnju. Kupovna moć i veličina stanovništva objektivno utječu na potražnju. Krivulja potražnje je zbroj svih individualnih potražnji za nekim proizvodom. Njome se iskazuju kretanje potražnje. Njen smjer kretanja je s desna na lijevo. Pri višim cijenama potražnja opada i obrnuto. Tržišna potražnja je skup svih individualnih potražnji svih potrošačkih jedinica u nekom sektoru. PONAŠANJE POTROŠAČA efekt dohotka ako su prihodi isti, a neki proizvod pojeftini možemo kupiti više proizvoda tog istog, jer nam se povećala kupovna moć s istim novčanim izdatkom kupujemo isto kao da nam se povećala kupovna moć pojeftinjenjem proizvoda povećava se kupovna moć bez obzira na dohodak efekt supstitucije kada potrošač postiže istu korisnost uz minimalne troškove (zamjena dobara prilikom poskupljenja jednog). FAKTORI O KOJIMA OVISI POTRAŽNJA 1. cijena što je cijena veća potražnja je manja i obrnuto izuzeci: I. cijena raste, a količina ne pada pr u uvjetima inflacije (ljudi stvaraju zalihe, kupuju više nego što trebaju) II. cijena pada, a pada i količina koja se kupuje slučaj kod najbogatijih 2. prosječna razina dohotka (kupovna moć) što je dohodak veći veća je i potražnja (i obrnuto) 3. veličina stanovništva 4. preferencije (ukusi ili sklonosti) potrošača

5. cijene i dostupnost dobara koja su povezana s analiziranim prizvodom ili dobrom. Postoje tri vrste takvih prozvoda: I. supstituti ili zamjenici oni koji se mogu nadomještati II. komplementarna dobra dobra koja se nadopunjuju u potrošnji (auto-gorivo, kava-šećer) III. nezavisna dobra neki proizvodi čije cijene nisu ni u kakvoj vezi s proizvodom, tu cijena nema utjecaj na potražnju i obrnuto

P O N U D A Ponuda je ona količina dobara koja se nudi na tržištu, a može biti pojedinačna ili ukupna, po određenoj cijeni. Ovisna je o količini ponuđenih dobara i mogućih cijena na tržištu. To je količina nekog dobra koju su poduzeća voljna proizvesti i prodati. Krivulja ponude je zbroj svih individualnih krivulja ponude pojedinih proizvođača u nekom sektoru ili grani proizvodnje. Njom proučavamo odnos između cijene i ponuđene količine. FAKTORI O KOJIMA OVISI PONUDA 1. cijena 2. troškovi proizvodnje ovise o tehnologiji, cijeni inputa/sirovina, te kombinaciji inputa 3. zalihe proizvoda ako ima više zaliha poduzeće ih je spremno prodati po puno nižim cijenama, time se povećava ponuda samo da se riješe tih zaliha 4. potreba za likvidnim sredstvima ako proizvođač treba likvidna sredstva prodat će po nižoj cijeni samo da dođe do novca za nabavljač 5. cijene proizvoda koje može proizvoditi isti proizvođač 6. ekonomska politika države. TRŽIŠNA RAVNOTEŽA Kada se izjednači ukupna ponuda s ukupnom potražnjom na tržištu (siječe se krivulja ponude i krivulja potražnje) dolazi do izjednačavanja njihovih interesa te se uspostavlja tržišna ravnoteža. To je optimalna tržišna situacija pri čemu će kod određene cijene, ponuda i potražnja biti u potpunosti zadovoljene. Tržišna ravnoteža ostvaruje se pri onoj cijeni i količini pri kojima su snage ponude i potražnje izjednačene. Svi proizvođači i potrošači istodobno zajedno određuju ravnotežnu cijenu i ravnotežnu količinu.

E L A S T I Č N O S T P O T R A Ž N J E Reakcija potrošača na promjenu cijene. Trebamo utvrditi odnos između promjene cijene i promjene količine. ED = PROMJENA KOLIČINA % / PROMJENA CIJENE % Kretanje potražnje može se iskazati krivuljom potražnje koja ima ulazni trend kretanja s desna na lijeva. Promjena količine ide u suprotnom smjeru od promjene cijene. E = 0 savršeno neelastična potražnja cijena se mijenja, a količina stalno ista nema reakcija potrošača na promjenu cijen E = 1 normalna, usklađena ili jedinična elastičnost jednako promjeni cijena promjeni se i količina E = savršeno elastična potražnja neznatna promjena cijene velike promjene u količini malo povećanje cijene potpuna obustava kupovanja malo smanjenje cijene euonuna kupovina 0 < E < 1 neelastična potražnja količina se manje promjenila nego cijena 1 < E < elastična potražnja količina se više promjenila od cijene FAKTORI O KOJIMA OVISI ELASTIČNOST POTRAŽNJE I. postojanje dobrih supstituta što neki proizvod ima više supstituta, elastičnost će biti veća II. broj mogućih upotreba proizvoda što je veći broj upotreba (namjena) elastičnost je veća III. stupanj neophodnosti nekog proizvoda što je proizvod nužniji za svakodnevni život to je elastičnost manja IV. udio izdataka za određeni proizvod u dohotku što je udio manji, manja je elastičnost V. očekivanje o budućem kretanju cijene VI. vrijeme duži vremenski period potražnja nije samo za najnužniji

E L A S T I Č N O S T P O N U D E Je svojstvo ponude da reagira na promjenu cijene. Kretanje ponude grafički iskazujemo krivuljom ponude koja ima ulazni trend kretanja s lijeva na desno. Pri višim cijenama ponuđači nude više dobara i obratno. Reakcija proizvođača: Es = PROMJENA PONUĐENE KOLIČINE (%) / PROMJENA CIJENE (%) Promjena količine je proporcionalna s promjenom cijene veća cijena / veća količina. E = 0 savršeno neelastična ponuda cijena ide gore ili dolje a proizvođači ne reagiraju E = 1 jedinična ili usklađena elastičnost jednaka reakcija E = savršeno elastična ponuda malo povećanje cijene enoruno povećanje ponude malo smanjenje potpuna obustava 0 < E < 1 neelastična ponuda 1 < E < elastična ponuda FAKTORI O KOJIMA OVISI ELASTIČNOST PONUDE I. vrijeme glavni faktor vrijeme koje stoji na raspolaganju proizvođaču za reakciju na promjene cijene: trenutačni rok nemoguća ikakva reakcija - ponuda savršeno neelastična kratki rok - do godinu dana moguća reakcija - elastičnost se povećava (od neelastične do elastične ponude) dugi rok duži od godine - elastičnost najveća II. dostupnost sirovina

T R Ž I Š T E Tržište je ekonomski prostor na kojem se nude ili prodaju i traže ili potražuju uz neku cijena neka ekonomska dobra. Jedan ekonomski mehanizam pomoću kojeg prodavači i kupci djeluju jedni na druge da bi nekoj robi odredili cijenu i količinu. Obuhvača skup aktivnosti koje su vezane uz kupuje i prodaje. OSNOVNE ODREDNICE TRŽIŠTA ponuda potražnja cijene (proizvodnja, nabava, konkurencija, društvena podjela rada, masovna proizvodnja) Postoje tržišta pojedinih roba, usluga, ali i faktora proizvodnje. Cijena se na tržištu dobara određuje tako da se potrošači uravnoteže s ponudom poduzeća. Cijena se na tržištima faktora proizvodnje određuje tako da se uravnoteži ponuda kućanstva s potražnjom poduzeća tako se formiraju cijene na tržištu gotovih proizvoda Osnovna funkcija veleprodaje: pvezuje proizvođače i maloprodaju ili dva proizvođača imamo konkurenciju identičnog proizvoda u velikim količinama. Osnovna funkcija maloprodaje: teži se za što raznovrsnijim proizvodima TEMELJNE FUNKCIJE TRŽIŠTA 1. alokacijska funkcija (kako proizvoditi) određuje tko će i u kojoj mjeri i na koji način sudjelovati sa svojim proizvodima na tržištu 2. distributivna funkcija (za koga) određuje položaj svih sudionika ekonomskog procesa u osnovnoj raspodjeli 3. selektivna funkcija (što proizvoditi) tržište signalizira koje proizvode proizvodit i u kojim količinama 4. informativna funkcija tržište daje povratne informacije proizvođačima o ispravnosti tržišne politike koju vode.

OBLICI (MORFOLOGIJA) TRŽIŠTA 1. potpuna ili savršena konkurencija oblik tržišne strukture na kojoj postoji velik broj proizvođača i kupaca karakteristika svi ponuđači nude isti homogeni proizvod uvjeti / zahtjevi: i. postoji velik broj proizvođača i potrošača koji su jednake ekonomske snage ii. proizvode identičan proizvod iii. postoji aposolutna mobilnost ili pokretljivost proizvoda i faktora proizvodnje iv. apsolutna obavještenost (sudionika tržišne utakmice) o svemu što se događa na tržištu 2. nepotpuna konkurencija prevladava na tržištu kad god pojedinačni prodavatelji imaju određeni nadzor nad cijenom njihova proizvoda I. monopol tržišno stanje ponude na kojem dobra nudi samo jedan ponuđač danas moguć uz pomoć države tj vezan za državnu regulativu II. ograničena konkurencija spoj monopola i konkurencije, najrašireniji oblik tržišne strukture riječ je o takvoj tržišnoj strukturi koja podrazumijeva međusobnu konkurenciju poduzeća i njihov utjecaj na potražnju istovremeno susrećemo i elemente prisutnosti monopola budući da svako poduzeće nastupa na tržištu sa svojim proizvodom osnovno obilježje tržišta ogranićene konkurencije je diferencijacija prozvoda (proizvođaki proizvode različite varijante nekog proizvoda ali iste uporabljivosti i namjene) III. oligopol oblik konkurencije koji nastaje u slučaju postojanja malog broja proizvođača od kojih je svaki takve veličine da povećanje ili smanjenje njegove proizvodnje uvelike utječe na cijenu čisti oligopol identičan proizvod, standardizirae kvalitete diferencirani oligopol proizvodi se mogu međusobno razlikovati i tu se pojavljuje veliko suparništvo Monopol na strani potražnje: a) monopson (jedan potraživač) b) oligopson (više njih)

PODUZEĆE U POTPUNOJ KONKURENCIJI Kod potpune konkurencije cijene su iste za sve proizvođače, a optimalno se poslovanje poduzeća postiže onda kada su cijene jednake graničnom trošku poduzeća. Poduzeće u takvim uvjetima ostvaruje pozitivan financijski rezultat ako mu je cijena veča od prosječnih graničnih troškova. Poduzeće ne može utjecati na cijenu, ono je prihvatilac cijene. Može utjecati na količinu; poduzeće treba prilagođavat svoju količinu tako dugo dok se ne izjednači cijena po kojoj prodaje s graničnim troškom tako će ostvarit maksimalni profit (GRANIČNI TROŠAK DODATNI TROŠAK PROIZVODNJE JEDNE DODATNE JEDINICE PROIZVODA) P prodajna cijena; MC granični trošak P = MC Dvije nadopune: I. jednakost između cijene i graničnog troška mora se uspostaviti u onoj količini proizvodnje pri kojoj je krivulja graničnog troška rastuća II. pitanje cijene: cijena minimalno mora biti jednaka ili veća od prosječnog varijabilnog troška P > AVC Poduzeće u uvjetima potpune konkurencije promatramo u trenutnom, kratkom i dugom roku. PODUZEĆE U NEPOTPUNOJ KONKURENCIJI većina tržišta u nepotpunoj konkurenciji. kad god neko poduzeće ima neku mjeru kontrole nad cijenom proizvoda u tom sektoru ne znači odsustvo suparništva (suparništvo reklamom, markom).

F A K T O R I P R O I Z V O D N J E Primarni faktori proizvodnje (dostupni i prije procesa proizvodnje): rad zemlja Proizvened faktor proizvodnje: katipal (kapitalna dobra) Svaki faktor proizvodnje ima svoju cijenu, plaća se, javlja se ponuda i potražnja za faktorima proizvodnje. S jedne strane se formiraju cijene faktora, s druge strane prinosi faktora. Svaki resurs ima svoj prinos: prirodni resursi u obliku rente radni resursi u obliku najamnine kapital u obliku profita i rentala ZEMLJA Primaran faktor. Sve one sile i materijali koje priroda daje čovjeku na raspolaganje za racionalnu uporabu (sunce, vjetar, voda, zrak...). Zemlja kao fiksni faktor je ograničena. Renta je prinos ili zarada od faktora proizvodnje koji ima ograničenu ponudu jer je zemlja kao količina ograničena. KAPITAL (KAPITALNA DOBRA) Proizveden faktor. Ona proizvedena dobra koja se isključivo ulažu u proces proizvodnje s osnovnom svrhom da se poveća proizvodnja. Vrste kapitalnih dobra: i. građevine (tvornice, kuće) ii. oprema (strojevi, inventar) iii. zalihe (materijala i gotovih proizvoda) Mogu biti u: materijalnom obliku oprema, strojevi, zalihe novčanom obliku novac Rental je prinos ili zarada od iznajmljivanja kapitalnih dobra. To je naknada za iznajmljivanje kapitalnih dobra. Nastoji se izračunati kako će nam se brzo vratiti kapital od npr iznajmljivanja.

STOPA PRINOSA NA KAPITAL (%) (NETO RENTAL) STOPA PRINOSA = RENTAL TROŠKOVI NA KAPITAL ULOŽENI KAPITAL Godišnji neto povrat na kunu uloženog kapitala. Što je stopa veća, to se brže vraća kapital. SADAŠNJA VRIJEDNOST KAPITALNOG DOBRA Oni prihodi koji bi se dobivali u budućnosti od kapitalih dobara, a koliko vrijede u ovom momentu. PROFIT Najveći prinos na kapitalna dobra. Da bi se mogla kupovati kapitalna dobra netko mora štediti. Za razliku od rentala, profit je rizičan zbog procesa proizvodnje. Razlikujemo: poslovni profit računovodstveno izračunavanje profita neprecizan jer se njime naziva nešto što u svojoj biti nije profit to su implicitni prinosi i to treba odbiti od poslovnog profita (onda dobivamo čisti ili ekonomski profit) veći od ekonomskog ekonomski profit pravi pokazatelj zarade UKUPNI PRIHODI - UKUPNI TROŠKOVI (EKSPLICITNI + IMPLICITNI) EKONOMSKI PROFIT izvori ekonomskog profita 1. nagrada za rizik i inovaciju poduzetnik je osoba koja donosi strateške odluke u poduzeću odluke se donose u uvjetima neizvjesnosti vanjska neizvjesnost unutrašnja neizvjesnost nagrada = čisti profit 2. monopolski profit netko, monopolist, diže cijene ---- euonuma zarada

RAD Važni ekonomski faktor u privređivanju je radni resurs. Prinos radnog resursa je nadnica (najamnina, plaća). Najamninu radništvo dobiva u gotovu novcu na osnovu vrijednosti radne snage. Farktori koji utječu na vrijednost radnog resursa: ponuda potražnja kvalificiranost, obrazovanost, vještina. Kad bi na tržištu rada bila potpuna konkurencija: A. razlika između nominalne i realne nadnice (nadnica = cijena rada) - nominalna ili novčana nadnica = iznos novaca koji primamo - realna nadnica = stvarna kupovna moć nominalne nadnice B. razlike u nadnicama između različitih regija ili kontinenata Glavni elementi ponude rada: 1. stanovništvo (broj, veličina) udio radne snage u ukupnom stanovništvu veće stanovništvo povećava ponudu rada 2. radna snaga ili kontigent obuhvaća određenu starosnu grupu stanovništva (15-64 godine) osim onih koji još nisu sposobni za rad (đaci, studenti) ili više nisu sposobni (prijevremena mirovina) 3. prosječan broj sati koje radnici rade u tjednu ili godini što je veći radni tjedan povećava se ponuda rada 4. stupan intenzivnosti rada broj pokreta u jedinici Krivulja ponude rada 1. efekt supstitucije ili nadomještavanja supstitucija sati slobodnog vremena radnim satima ako se radnika bolje plati 2. efekt ili učinak dohotka kad su primanja toliko visoka, dovoljna za pokriće potreba, ljudi daju prednost slobodnom vremenu, odbijaju raditi. Što je zemlja razvijenija prevladava efekt dohotka 3. razlika u plaćama pojedinih kategorija zaposlenih

Četiri uzroka tih razlika: 1. kompenzirajući dodaci na plaće kod teških uvjeta rada, da bi ljude dobili za te poslove, treba ih više platiti 2. razlike u kvaliteti rada različite psihofizičke sposobnosti, razina obrazovanosti, izvježbanosti, pa je i kvaliteta i efikasnost rada različita po tom su i plaće različite 3. elementi rente u nadnicama jedinstvenih pojedinaca posebne sposobnosti koje su tražene potražnja visoka, ponuda ograničena (vrhovni umjetnici, znanstvenici) 4. nekonkurentske grupe na tržištu rada neki zaposlenici ne mogu jedni drugima konkurirati, može se konkurirati kod nekvalificiranog rada.

N O V A C I P O S L O V N O B A N K A R S T V O Novac je sve ono što služi kao opće prihvaćeno sredstvo razmjene ili sredstvo plaćanja. Razvijeniji oblik novca: bankovni ili žiralni novac. Zamjenici novca: kreditne kartice, čekovi. Svaka država za potrebe na svom tržištu određuje nacionalnu valutu. Država garantira vrijednost novca (vrijednost nije stabilna). Današnje pokriće novca čini vrijednost nacionalne proizvodnje. Novac ima svoju vrijednost: materijalnu utvđena vrijednošću materijala iz kojeg je izrađen funkcionalnu vrijednost koju predstavlja kao sredstvo razmjene nominalnu ona koja je otisnuta na novcu realnu određuje je kupovna moć koja stoji iza njega. Kad realna vrijednost raste aprecijacija Kada realna vrijednost pada deprecijacija (oblici: inflacija i devalvacija) SASTAVNICE PONUDE NOVCA 1. M 1 transakcijski novac transakcije kupuje i prodaje (služi za kupnje i prodaje različitih roba u nekoj ekonomiji) sastoji se iz gotovog novca (kovamice, papirni novac) i čekovnih računa (depoziti po viđenju) 2. M 2 = M 1 + štedni računi (u bankama) novac u širem smislu ili novčana masa ili približna masa uključuje aktivu kao što su štedni računi, povrh kovanica, papirnog novca i depozita po viđenju. Štedni računi ne ulaze u transakcijski novac jer ne možemo s njim neposredno plaćati.

KAMATA Ukoliko novac funkcionira u obliku kapitala on isto ima prinos kamatu. Kamatna stopa je cijena upotrebe novca koju netko plaća jer je dobio novac na korištenje. Glavne odrednice kamatnih stopa: 1. rok dospijeća 2. rizik što je rizik veći veća je i kta stopa 3. likvidnost sredstvo je likvidno ako se brzo može pretvoriti u gotovinu uz mali gubitak vrijednosti što je ona manja veća je kamatna stopa 4. administrativni troškovi. Imamo: 1) nominalnu kamatnu stopu mjeri godišnji dobitak u kunama na uloženu kunu 2) realnu kamatnu stopu nominalna kamatna stopa umanjena za stopu inflacije FUNKCIJE NOVCA: NOMINALNA KAMATNA STOPA - STOPA INFLACIJE REALNA KAMATNA STOPA 1. sredstvo razmjene 2. jedinica obračuna (jedinica kojom mjerimo vrijednost stvari) 3. jedno od sredstava očuvanja vrijednosti imovine (portfolio ili portfelj teorija)

SASTAVNICE POTRAŽNJE ZA NOVCEM 1. transakcijska potražnja temelji se na potrebi za sredstvom razmjene (kupnja i prodaja) uvelike ovisi o cijeni novca kamatna stopa što je veća kamatna stopa, potražnja i investicije su manje 2. špekulacijska potražnja novac se drži kao zaliha vrijednosti (portelj teorija) ljudi traže novac da sačuvaju vrijednost imovine pojedinac i poduzeće trebaju imati što raznovrsniju portelj sastavljen od što raznovrsnijih financijskih instrumenata (obveznice, dionice) jedan dio toga mora biti i gotov novac SUSTAV POSLOVNOG BANKARSTVA - stvaranje novca unutar tog sustava - posao kreditiranja Kreditni potencijal banke: 1) ovisi o fondovima te banke 2) ovisi o međubankarskim kreditima 3) ovisi o depozitima (što je depozit veći mogu se davati veći brojevi kredita) OBVEZNE REZERVE Ono po čemu se bilanca stanja poslovne banke razlikuje od bilance stanja poduzeća. Banka mora određen broj depozita držati kod Centralne banke (zakonska obveza). Banka ta sredstva bilježi kao aktivu, ali ih ne može koristiti. To su sredstva koja banke u obliku gotovine ili fondova uložena drže kod Centralne banke. Glavna funkcija obvezne rezerve: omogućuje centralnoj banci da kontrolira ponudu novca u opticaju.

MULTIPLIKACIJA DEPOZITA ILI EKSPANZIJA KREDITA - dinamički kreditni potencijal Makromultiplikacija depozita je ekspanzija kredita na razini svih poslovnih i drugih banaka unutar nekog ekonomskog sustava. Multiplikacija depozita nastaje sustavom prijenosa novčanih sredstava iz banke u banku (svaka od njih odobrava nove kredite), pri čemu se stvaruju ujedno i novi depoziti. Banke na razini cjeline ekonomije obavljaju ekspanziju novca povećavaju njegovu ponudu. Depozit se može maksimalno multiplicirati do granice koja je određena formulom: D = D0 * (1 / R) D maksimalan iznos depozita koji se može stvoriti; D 0 početni depozir; R rezerva likvidnosti po jedinici depozita Koliko će se stvoriti novog novca ovisi o monetarnom multiplikatoru {m.m.} m.m. odnos novih depozita i povećanja rezervi I. m.m = 1 / r II. m.m = ND / NR ND novi depoziti; NR nove rezerve Može doći i do obrnutog procesa = sažimanje depozita i do usporavanja multiplikacije (1. netko povuće novac s računa 2. neka banka ima rezerve veće od zakonski propisanih).

STRUKTURA AKTIVNOSTI CENTRALNE BAKNE BILANCA BANKE AKTIVNI POSLOVI PASIVNI POLSOVI ARBITRAŽNI (DEVIZNI) POSLOVI KREDITI POSLOVNIM BANKAMA KREDITIRANJE VLADE I DRŽAVE EMISIJA NOVCA DEPOZITI POSLOVNIH BANAKA DEPOZITI VLADE DRŽAVNE REZERVE

( 20+ sati 1200 kn (GARANTIRAMO PROLAZ ILI VRAĆAMO NOVAC!) NAJBOLJI MATERIJALI! ONLINE STATISTIKA POLOŽI BEZ MUKE! KVIZOVI ODLIČNA PROLAZNOST Instrukcije Kod nas se sve uči s razumijevanjem. Svoje materijale radimo sami i uvijek pazimo da su što zabavniji. Yup, dobro si čuo, učenje može biti zabavno! Ne vjeruješ? Očito nisi pročitao neku od naših skripti ili probao riješiti online kviz. ŠTREBERAJ HARAMBAŠIĆEVA 31 VIŠE INFO NA: REFERADA.hr/instrukcije /statistika

C E N T R A L N O B A N K A R S T V O I M O N E T A R N A P O L I T I K A Svaka suvremena država ima centralnu banku koja je odgovorna za vođenje njezinih monetarnih poslova riječ je o centralnoj banci i njezinim funkcijama. Njezina prva funkcija i zadaća je emitiranje novčanica. Ciljevi: stabilan rast društvenog proizvoda i niska nezaposlenost, borba protiv inflacije (stabilne cijene). OSNOVNI ELEMENTI POMOĆU KOJIH CENTRALNA BANKA UTJEČE NA PONUDU NOVCA, BANKOVNE REZERVE I KAMATNE STOPE 1. operacije (financijske) na otvorenom tržištu 2. politika diskotne ili eskotne stope 3. politika obvezne rezerve FINANCIJSKE OPERACIJE NA OTVORENOM TRŽIŠTU Najvažniji instrument centralne banke za stabilizaciju. Prate se cijene, privredna situacija i problemi (inflacija). Padajući ili kupujući vrijednosne papire na otvorenom tržištu centralna banka može sniziti ili povećati bankovne rezerve. I. inflacija smanjuje se ponuda novca državne obveznice neposredno se kupuju i prodaju koliko je prodala obveznica za toliko će se smanjiti depoziti s računa u poslovnim bankama to djeluje i proces multiplikacije i to u oba smjera II. nedovoljan ekonomski rast FED kupuje državne vrijednosne papire, doznačuje novac onima od kojih je kupio na bankovne račune dolazi svjež novac, a vrijednosni papiri idu u trezor nastaje kruženje depozita po bankama i stvara se novi novac više novca u opticaju ponuda se povećala, smanjuje se cijena novca tj kamatna stopa i potiće privredna aktivnost. POLITIKA DISKOTNE ILI ESKOTNE STOPE

Kamatna stopa po kojoj centralna banka posuđuje novac poslovnim bankama. Time povećava i smanjuje vrijednost kredita. Pretpostavlja se sa će se smanjenem kamatne stope povećati potražnja banaka za kreditima (na taj način se povećava količina novaca u opticaju). POLITIKA OBVEZNE REZERVE Cilj obvezne rezerve je da se preko nje regulira ponuda novca u opticaju (tako centralna banka nadzire ponudu novca). JOŠ NEKE ZADAĆE KOJE OBAVLJA CENTRALNA BANKA bavi se rješavanjem problema međunarodnog kretanja novca upravlja deviznim tečajem reguliranje poslovnih banaka i osiguravanje depozita. E K O N O M S K E F U N K C I J E

D R Ž A V E Četiri glavna ekonomska instrumenta: 1. porezi 2. izdaci (rashodi) 3. transferni programi 4. regulacije FUNKCIJE DRŽAVE 1. formiranje zakonodavnog okvira ustanovljenje pravnog poretka zakon, propisi, uredbe kojima se služi država da organizira ekonomski život skup tih zakona utvrđuje pravila ekonomske igre stabilnost uvjeta privređivanja neke zemlje se povećava ukoliko se ti zakoni provode i što ih se manje mijenja ( Pravna država) 2. makroekonomska stabilizacijska politika država svojim instrumentima preventivno djeluje zbog ublažavanja posljedica ekonomskih kriza; ne čeka da se kriza pojavi djeluje unaprijed prati ekonomska kretanja mora voditi računa o nezaposlenosti i stanju proizvodnje (problem stagflacije i inflacije) mora voditi računa o javnom dugu 3. utjecaj na alokaciju resursa zbog povećanja efikasnosti proizvodnje mikroekonomska funkcija povezana s tržištem (što i kako proizvoditi rješava se na tržištu) država korigira neke nedostatke tržišta utječe na alokaciju resursa (na neke sektore poduzeća unutar sektora) tržišni sustav nije idealan nedostaci tržišta I. postoje monopoli (ne može se riješiti taj prolem na tržištu; mora postojati antimonopolska politika države) II. razni oblici diskriminacije na tržištu rada (reguliranje tržišta rada radno zakonodavstvo III. eksternalije ili eksterni efekti (kad nečija proizvodna aktivnost nanosi nekome štetu ili korist, a da to nije izraženo u novcu)

A. pozitivne eksternalije koristi od nečega u čemu nismo financijski sudjelovali (novi lijekovi, sorte u poljoprivredi...) B. negativne eksernalije zagađenje okoliša pristupi rješavanja problema: privatni pristup državni pristup 4. preraspodjela dohotka zbog povećanja jednakosti država određuje minimalnu plaću, standarde za pojedine oblike usluga ili djelatnosti koji moraju biti svima pristupačni (različiti oblici subvencioniranja, zdravstveni standardi isl.) odnos između efikasnosti i jednakosti - mora postojati granica koliko će se nekom uzeti, a koliko dati drugome O S N O V N I P O J M O V I

M A K R O E K O N O M I J E Makroekonomija se bavi analizom funkcioniranja privrede kao cjeline. Životni standard zemlje zavisi presudno od njene makroekonomske politike. Ključne makoekonomske varijable pomoću kojih prosuđujemo makoekonomsku učinkovitost: bruto društveni proizvod (BDP) stopa nezaposlenosti inflacija neto izvoz. Država sprovodi ekonomsku politiku koja se uslijed bavljenja globalnim ekonomskim problemima naziva makoekonomskom politikom. CILJEVI MAKROEKONOMIJE 1. output ili proizvodnja 2. što manja nezaposlenost 3. slobodno tržište i stabilna razina cijena 4. ravnoteža u međunarodnoj razmjeni OUTPUT ILI PROZVODNJA Visoka razina i rast BDP-a (GDP). BDP Bruto domaći proizvod je makroekonomska kategorija kojom se služimo kod utvrđivanja stanja i dostignuć nacionalne ekonomije. Pod njim podrazumijevamo ukupnu vrijendost proizvodnje u tijeku nekog perioda što se iskazuje u nacionalnoj valuti. BDP obuhvaća ukupnu vrijednost proizvodnje unutar granica jedne zemlje kroz godinu dana bez obzira na vlasništvo faktora. Ako ga analiziramo s proizvodnog aspekta uključuje: - osobnu potrošnju - bruto investicije - državne izdatke - neto izvoz. S aspekta troškova uključuje: - nadinece

- rente - kamate - neizravne poreze - amortizaciju (dobivamo identičnu vrijednost BDP). Kod BDP-a razlikujemo: I. nominalni BDP izražen je u novcu mjeri se stvarnim tržišnim cijenama II. realni BDP stvarna cijena proizvedenih roba i usluga III. potencijalni BDP maksimalno mogući bruto domaći proizvod kojeg ekonomija može dostići, a da ne pomiče stopu inflacije (uz održavanje stalnih cijena). Bruto Nacionalni proizvod (BNP) obuhvaća ukupnu vrijendost proizvodnje od strane faktora u nacionalnom vlasništvu kroz jednu godinu bez obzira na sredstva. NEZAPOSLENOST Cilj makroekonomije je i visoka zaposlenost s niskom nedragovoljnom nezaposlenošću. Nezaposlenost ovisi o ponudi rada (ako je veća od potražnje dolazi do nezaposlenosti). STOPA NEZAPOSLENOSTI = (BROJ NEZAPOSLENIH / RADNA SNAGA ) * 100 RADNA SNAGA = ZAPOSLENI + NEZAPOSLENI Stopa nezaposlenosti je postotak koliko je ljudi nezaposleno u odnosu na radnu snagu. Zaposleni i nezaposleni radnici čine radni kontigent, radnu snagu ili ponudu rada. U fazi privrednog poremećaja recesiji aktualizira se problem nezaposlenosti ljudi. Nezaposleni radnik je osoba koja nije zaposlena, ali traži posao ili čeka povrat na radno mjesto, mjesec dana uzastopno pokušava naći posao,

osoba koja čeka poziv da se javi na posao i osoba koja čeka da se vrati na posao u idućem mjesecu. Zaposleni radnici su svi oni koji su radno aktivni ili privremeno ne rade uslijed godišnjeg odmora, bolovanja, štrajkova ili neke stručne edukacije. Svi ostali su izvan radnog kontigenta i nemaju namjeru tražiti zaposlenje (učenici, studenti, bolesni, invalidi, umirovljenici). Vrste nezaposlenosti: ciklična strukturna frikcijska prisilna. Uzroci nezaposlenosti: promjene prebivališta ulazak po prvi put u radni kontigent promjene tehnologije recesija gospodarskog sustava loša makroekonomska politika. STABILNA RAZINA CIJENA Cilj je da cijene niti rastu niti padaju naglo, da inflacija bude što niža. Inflacija je porast opće razine cijene. Deflacija je pad opće razine cijene. Odstupanje realne od nominalne vrijednosti novca najjasnije se uočava u inflaciji. Inflacija se očituje u porastu opće razine cijena. Nominalno novac glasi na istu vrijednost, ali mu kupovna moć (realna vrijednost) opada. Pored u porastu cijena njene su posljedice pad vrijednosti novca i porast zaduženosti. Postoji njena tolerantna granica, ne više od 2-3% godišnje. Ima više vrsta inflacije s obzirom na uzročnike: inflacija potražnje inflacija suvišne potražnje novčana inflacija inflacija kupca inflacija nadnica inflacija prodavača. Po svom sadržaju inflacija je prvenstveno monetarna ili novčana.

Ukoliko vrijednost novca raste aprecijacija, a ukoliko pada deprecijacija (tu dolazi do devalvacije nacionalne valute). Postoji: kontrolirana inflacija nekontrolirana inflacija (može prerasti u hiperinflaciju, godišnja stopa inflacije veća od 50%). STOPA INFLACIJE = { ( IPCove godine IPCprošle godine ) / IPCprošle godine} * 100 IPC indeks potrošačkih cijena koji prati cijene dobara Antiinflacijska politika je skup mjera i postupaka za eliminiranje negativnih utjecaja koji uvjetuju inflaciju ili ih bar održati u granicama tolerancije. Monetranom politikom se trebaju održati kontolirane stope inflacije da bi se izbjegli njeni razorni efekti. RAVNOTEŽA U MEĐUNARODNOJ RAZMJENI Slučaj kad je razvoj uvoza i izvoza uravnotežen (neto izvoz je pozitivan). NETO IZVOZ = UKUPNI IZVOZ / UKUPNI UVOZ

I N S T R U M E N T I M A K R O E K O N O M I J E Instrumenti makroekonomije su: 1. monetarna politika 2. fiskalna politika 3. politika dohotka 4. međunarodna ekonomska politika MONETRANA POLITIKA Monetrana politika je jedinstven skup mjera i postupaka kojim centralna banka vrši regulaciju sustava novca i novčanog opticaja s određenom ciljanom namjenom u sustavu privređivanja. Monetarno - kreditna politika svodi se na određivanje ponude novca od strane centralne banke. Razlike u ponudi novca u opticaju utječu na pomicanje razine kamatne stope te se tako stimulira ili destimulira investicijska aktivnost, zaposlenost, potrošnja. Tako monetarno kreditna politika utječe na razinu ostvarenog i potencijalnog BDP-a. FISKALNA POLITIKA U sebi sadrži sustav oporezivanja i javnu potrošnju državni izdaci (kupovina države i transferna plaćanja države). Javna potrošnja odražava kolektivnu potrošnju. Sustav oporezivanja utječe na smanjivanje dohotka (potrošnju), investicija i proizvodnju dobara ili usluga. Sustav fiskalne politike djeluje na ukupnu potrošnju a time direktno i na veličinu BDP-a i inflaciju. Instrumenti fiskalnog sustava: 1. diskrecijska stabilizacijska (ili fiskalna) politika država mijenja porezne stope ili programe potrošnje kako bi ostvarila zacrtane ekonomske ciljeve instrumenti: javni radovi (politika javnih radova) projekti javnog zapošljavanja (zapošljavanje ljudi u javnom sektoru privrede) primjena poreznih stopa (ili fluktuacije poreznih stopa)

2. automatski stabilizatori automatske promjene poreznih prihoda i transferna plačanja djeluje trenutačno, praktično bez posredovanja ekonomske politike POLITIKA DOHOTKA Bavi se pitanjem kako suziti inflaciju. Kontrolira rast cijena strateških proizvoda i rast plaća. To su politike za kontrolu nadnica i cijena. Svodi se na utjecaj i regulaciju razine svih dohodaka, nastojeći tako sputati inflacioni trend uvjetovan visokom razinom potražnje ili potrošnje. MEĐUNARODNA EKONOMSKA POLITIKA To je politika tečaja, carina, valute tečaja, politika količinskog ograničenja tj politika kvota. Vanjskotrgovinska bilanca uz koju su vezani politika razmjene, devizni tečaj, monetarno kreditna politika i fiskalna politika, treba biti uravnotežena tj uvoz treba biti jednak izvozu.

ODREDNICE ILI DETERMINANTE PROIZVODNJE U NEKOJ EKONOMSKOJ ZAJEDNICI To su: 1. populacija zemlje i radni resurs 2. prirodni resursi 3. tehničko tehnološki resursi 4. društveno bogatstvo. POPULACIJA ZEMLJE I RADNI RESURS Populaciju neke zemlje čine sve osobe koje žive na njezinu području u određenom vremenu. Uloga populacije vrlo je bitna u procesu privređivanja, kako u odnosu na njezin broj tako i u odnosu na demografske i društveno ekonomske karakteristike. Što je stanovništvo brojnije omogućuje i veću i raznovrsniju proizvodnju. Zanima nas stopa priraštaja pućanstva, starosna dob, radna sposobnost, kao i kvaliteta pučanstva (obrazovanost i kvalificiranost). PRIRODNI RESURSI Prirodno bogatsvo iskazujemo kao ukupnost svih prirodno zemljopisnih uvjeta koji mogu utjecati na proizvodnju ali i na cijenu ekonomskog života jedne zemlje. Pod prirodnim bogatstvom podrazumijevamo sve prirodne uvjete i raspoloživa dobra koja nalazimo u svom okruženju i koja nam stoje na raspolaganju. Što je prirodno bogatsvo veće i raznovrsnije, to ono pruža više mogućnosti za veći obujam i za određenu kvalitetu proizvodnje. Međutim, uslijed lošeg nasljeđa prošlosti, nestašice kapitala i neadvekatne radne snage neke zemlje koje raspolažu velikim prihodnim bogatstvima ne mogu ta dobra koristiti na advekatan način. Postoje zemlje, s druge strane, koja raspolažu suvremenim tehnologijama, znanjem i kapitalom pa ne moraju imati prirodna bogatstva jer ih mogu nabaviti drugdje i ostvarivati vrhunske učinke u proizvodnji.

TEHNIČKO TEHNOLOŠKI RESURSI U procesu proizvodnje dolazi do sjedinjavanja rada i sredstva za proizvodnju. Uporabom sredstva za proizvodnju čovjek postaje sve učinkovitiji proizvođač. Svaka pojava novih predmeta rada utječe na tehnologiju proizvodnje. Njima se postiže prijelaz na ekonomski racionalnije metode proizvodnje. DRUŠTVENO BOGATSTVO Skup svih materijalnih dobara kojima raspolaže neki ekonomski sustav. Rezultat je cjelokupnih napora rada i stvaralaštva i minulih generacija ljudi. Istinski, sadržaj društvenog bogatstva čine korisna dobra. Prema namjeni djelje se na: sredstva za proizvodnju sredstva za potrošnju. PODJELA RADA U suvremenim uvjetima jako zastupljena podjela rada. Postoji: društvena podjela rada podjela svih djelatnosti na velike ovlasti proizvodnje (pr ratarstvo, stočarstvo) tehnička podjela rada podjela unutar tvornice, pogona. Prva velika podjela rada na ratarstvo, stočarstvo Druga velika podjela rada na obrte. Treća velika podjela rada je trgovina.

Z A D A Ć E S V A K O G E K O N O M S K O G S U S T A V A 1. mora obavit alokaciju ili razmještaj faktora proizvodnje ili resursa 2. mora posjedovati ili utvrditi standarde pomoću kojih mjeri efikasnost uporabe resursa 3. mehanizam raspodjele proizvoda među pojedincima 4. mora osigurati stabilnost uvjeta privređivanja 5. mora omogućiti povezanost, usklađenost proizvodnje i potrošnje.