ACTA BOTANICA CROATICA XVI PRILOG POZNAVANJU MIKOFLORE NEKIH JUGOSLAVENSKIH RUDNIKA UGLJENA* ANA SARIC-SABADOS (Zavod za fitopatologiju Poljopr

Слични документи
13_zupanic.vp

Sumarstvo 1-2_18.pdf

Acta Bot. Croat. 49, , CODEN: ABCRA2 YU ISSN ZNANSTVENOM SAVJETNIKU DR. MILICI TOR TIC O 7 0. GODINI ŽIVOTA Milica Tortić rodil

Topola N o 195/196 (2015) str UDK: (Daedaleopsis confragosa) Izvorni naučni rad Original scientific paper ФЕРМЕНТСКА АКТИВНОСТ ГЉИВЕ Da

Folie 1

Microsoft PowerPoint - fakultet - Gajić.ppt [Način kompatibilnosti]

IErica_ActsUp_paged.qxd

ОСНОВА ГАЗДОВАЊА ШУМАМА ЗА ГАЗДИНСКУ ЈЕДИНИЦУ "ПАЛАНАЧКЕ АДЕ - ЧИПСКИ ПОЛОЈ" Шумама ове газдинске јединице газдује ШГ "Нови сад", преко ШУ "Бачка Пала

untitled

IZJAVA O SVOJSTVIMA Nr. LE_ _01_M_WIT-PM 200(1) Ova je verzija teksta prevedena s njemačkog. U slučaju dvojbe original na njemačkom ima predn

(Microsoft Word Transport plina sije\350anj I)

MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I PRIRODE 1746 Na temelju članka 29. stavka 2. Zakona o zaštiti zraka (»Narodne novine«, br. 130/2011, 47/2014), ministar

ПРЕДАВАЊЕ ЕКОКЛИМАТОЛОГИЈА

Sonniger katalog_2017_HR_ indd

Slide 1

OBRAZAC

UŠP: Šumarija: Sisak Pokupsko Elaborat radova uzgajanja šuma Godina : Gospodarska jedinica : Pokupske šume Odjel / Odsjek : 15 c Početak radova

SANTE/10696/2017-EN ANNEX Rev, 1

PowerPoint Presentation

ŠPD "UNSKO-SANSKE ŠUME" d.o.o. BOSANSKA KRUPA Na osnovu člana 65.Statuta ŠPD UNSKO-SANSKE ŠUME d.o.o.bos.krupa, tačke 5. Uslova prodaje Cjenovnika o p

Nalaz urina – čitanje nalaza urinokulture

На основу члана 22. став 1. и члана 24. став 2. Закона о признавању новостворених, одобравању увођења у производњу страних и заштити сорти пољопривред

PowerPoint Presentation

8. ( )

Crni Luk,Šargarepa,Krompir

PRIMER 1 ISPITNI ZADACI 1. ZADATAK Teret težine G = 2 [kn] vezan je užadima DB i DC. Za ravnotežni položaj odrediti sile u užadima. = 60 o, β = 120 o

UNIVERZITET U TUZLI RUDARSKO GEOLOŠKO GRAĐEVINSKI FAKULTET DANA:

broj 043.indd - show_docs.jsf

6. TEHNIČKE MJERE SIGURNOSTI U IZVEDBI ELEKTROENERGETSKIH VODOVA

Žuti jezik – uzroci i liječenje

РЕПУБЛИКА СРПСКА

Slide 1

+224e

Slide 1

Tehnički list o održivosti Sto-Weichfaserplatte M 046 Termoizolacijska ploča od mekanih drvenih vlakana u skladu s EN Za opis proizvoda vidi Teh

UNITED NATIONS United Nations Interim Administration Mission in Kosovo UNMIK NATIONS UNIES Mission d Administration Intérimaire des Nations Unies au K

Irodalom Serb 11.indd

Slide 1

Prim. mr sci med dr Radmila Jovanović spec.higijene subspec.ishrane PROGRAM JAVNO - ZDRAVSTVENE KONTROLE U PREDŠKOLSKIM I ŠKOLSKIM OBJEKTIMA 2017.god.

(Microsoft Word Transport plina sije\350anj I)

На основу члана 88. став 5. Закона о шумама ( Службени гласник РС, бр. 30/10, 93/12 и 89/15), члана 8. Закона о буџету Републике Србије за годин

Microsoft Word - ASIMPTOTE FUNKCIJA.doc

TEST 2 Auto Škola LEMI FORCE mob: Da li je vozaču zabranjeno da pretiče vozilo koje se približava obilježenom pješačko

SLOŽENA KROVIŠTA

(Microsoft Word Transport plina sije\350anj I)

Microsoft Word - V03-Prelijevanje.doc

ANALITIČKE OSOBINE Floristički sastav Brojnost individua (abundancija) Gustina zastupljenosti svake vrste posebno Združenost ili socijalnost Disperzij

Nermin Hodzic, Septembar, Slicnost trouglova 1 Notacija: - A, B, C su uglovi kod vrhova A, B, C redom. -a, b, c su stranice trougla suprotne vrh

Tehnički list o održivosti Sto-Ecoshapes Prethodno konstruirani elementi žbuke za individualno oblikovanje fasade Za opis proizvoda vidi Tehnički list

Mjerna oprema 2011

Istraživanje i proizvodnja nafte i plina Sektor istraživanja Služba istraživanja stijena i fluida Transportni sustav Kromatografska analiza prirodnog

Nermin Hodzic, Septembar, Inverzija 1 Notacija: -Preslikavanje I(A) = A 1,za koje vrijedi OA OA 1 = r 2, i tacka A 1 se nalazi na zraki OA,naziv

Prospekt

ЛИНЕАРНА ФУНКЦИЈА ЛИНЕАРНА ФУНКЦИЈА у = kх + n А утврди 1. Које од наведених функција су линеарне: а) у = 2х; б) у = 4х; в) у = 2х 7; г) у = 2 5 x; д)

Radovi u skučenim prostorima radovi u spremnicima Alexander Leitner, dipl. ing. Stručno tijelo za kemiju Opća ustanova za osiguranje od nesreće na rad

TEH_Godisnjak2018_web1

OTKRIĆE MEGALIT KAMENE PLOČE T-1

broj 052_Layout 1

Microsoft Word - Proracun.doc

No Slide Title

Acta Bot. Croat. 31 (1972) AVELLINIA MICHELII (SAVI) PARL. NOVA BILJKA U FLORI JUGOSLAVIJE Mit deutscher Zusammenfassung ZINKA PAVLETlC (Insti

Evidencijski broj: J11/19 KNJIGA NACRTI SANACIJA ZATVORENOG SUSTAVA ODVODNJE U KM , AUTOCESTA A1 ZAGREB - SPLIT - DUBROVNIK, DIONICA OTO

R4BP 3 Print out

PODOVI PRO /DESIGN /COMFORT /LAMINAT Kolekcija

Sluzbeni glasnik Grada Poreca br

Microsoft Word - Biologia_kozep_irasbeli_javitasi_0811_szerb.doc

OIM P.indd

(Microsoft Word - ALTERNATIVNI IZVORI ENERGIJE - Dora Tomi\346.docx)

Microsoft PowerPoint - STABILNOST KONSTRUKCIJA 2_18 [Compatibility Mode]

(Microsoft Word Transport plina sije\350anj I)

Microsoft Word - KVADRATNA FUNKCIJA.doc

Cjenik vrijedi od GARMIN - SPORTSKI GPS - CJENIK Šifra OPIS VPC(KM) MPC(KM) VIVOFIT NARUKVICE (mjerač aktivnosti) vivofit 4 n

Microsoft PowerPoint - Carevic

Microsoft Word - T.5.1. OAS OM3.doc

РЕПУБЛИКА СРПСКА МИНИСТАРСТВО ЗА ПРОСТОРНО УРЕЂЕЊЕ, ГРАЂЕВИНАРСТВО И ЕКОЛОГИЈУ ПРАВИЛНИК О ИЗГЛЕДУ ЗНАКА ЗАШТИТЕ ПРИРОДЕ, ПОСТУПКУ И УСЛОВИМА ЗА ЊЕГОВ

EVROPSKI GRADOVI PROGRAM MILANO 5 DANA (4 NOĆENJA) MILANO - Milano se nalazi u sjevernoj Italiji i predstavlja finansijski, modni i k

Microsoft Word - 1Tekst.doc

Prikaz znakova u računalu

mfb_april_2018_res.dvi

EVROPSKI GRADOVI PROGRAM MILANO 4 DANA ( 3 NOĆENJA) UKRATKO O DESTINACIJI MILANO - Milano se nalazi u sjevernoj Italiji i predstavlja

Slide 1


U misiji izvrsnosti Opšti uslovi učestovanja u JUB Profi Club bonitetnom programu i opšti uslovi rada JUB Profi Club mobilne aplikacije 1. Učestvovanj

HRVATSKI RESTAURATORSKI ZAVOD

Министарство просвете, науке и технолошког развоја ДРУШТВО МАТЕМАТИЧАРА СРБИЈЕ Општинско такмичење из математике ученика основних школа III

Uputstvo za upotrebu

Weishaupt monarch (WM) serija

Секретаријат за заштиту животне средине града Београда – Прилагођавање климатским променама, Програма заштите животне средине и могућу утицај на урбан

RITAM FORMS POSLOVNI PROCESI RAD S JOPPD OBRASCEM Stranica 1 od 10 Rad s JOPPD obrascem 1. Opće ito Novi obrazac JOPPD Izmjene kod gla

по пла ве, ко ја је Од лу ком Вла де о уки да њу ван ред не си ту а ци је на де лу те ри то ри је Ре пу бли ке Ср би је ( Слу жбе ни гла сник РС, број

VIKING GRIJANJE ako želite sustav grijanja vrhunske kvalitete i efikasnosti, niskih pogonskih troškova, bez dugotrajne, zahtjevne i skupe izvedbe, bez

ИЗВОД ИЗ ОСНОВЕ ГАЗДОВАЊА ШУМАМА ЗА ГАЗДИНСКУ ЈЕДИНИЦУ "КОЛУТ-КОЗАРА" Газдинска јединица "Колут-козара" регистрована је пописом шума и шумског земљишт

Транскрипт:

ACTA BOTANICA CROATICA XVI - 1957 PRILOG POZNAVANJU MIKOFLORE NEKIH JUGOSLAVENSKIH RUDNIKA UGLJENA* ANA SARIC-SABADOS (Zavod za fitopatologiju Poljoprivredr.o-šuinarskog fakulteta u Zagrebu) Gljive razarači drva nigdje ne razaraju drvo takvim intenzitetom i takvom brzinom kao u rudnicima, jer tamo nalaze u optimumu sve faktore potrebne za njihov rast i encimatsku djelatnost. Visoka relativna vlaga zraka, povoljna, a osobito stalna temperatura, zatim dovoljne količine kisika i odgovarajući supstrat (drvo) favoriziraju rast gljiva u toku čitave godine. Drvena građa u rudnicima zbog razornog djelovanja ovih gljiva vrlo je kratka vijeka. Mikoflora rudnika inače je vrlo interesantna i s mikološkog gledišta. Zbog velike vlage, potpune tame i visokog pritiska, gljive u rudnicima stvaraju vrlo čudnovate i monstruozne plodnice, koje se znatno razlikuju od normalnih oblika. Neke vrste pod ovakvim uvjetima uopće i ne stvaraju plodišta, i njihov je razvoj ograničen samo na vegetativnu fazu. O gljivama razaračima drvene građe u zgradama, prijevoznim sredstvima, stovarištima i t. đ. postoje mnogi radovi i rasprave, naprotiv literatura o gljivama, koje razaraju drvo u rudnicima, nije baš brojna, iako i ove gljive prouzrokuju velike štete. Opširniji i sistematski prilog poznavanju mikoflore rudnika dao je Pilat. On je istraživao mikofloru Pribramskih rudnika i god. 1927. objavio rezultate istraživanja. Kod nas, koliko je poznato, nema radova iz tog područja. Mikofloru rudnika započeli smo istraživati u srpnju god. 1956. Istraženi su ovi rudnici: 1. Rudnik kamenog ugljena Raša-Podlabin u Istri NR Hrvatskoj. 2. Rudnici mrkog ugljena Trbovlje-Hrastnik i Zagorje u NR Sloveniji. 3. Rudnik lignita Kreka u NR Bosni i Hercegovini. 4. Rudnik lignita Velenje u NR Sloveniji. * Kratak izvod iz ove radnje iznesen je na IV internacionalnom kongresu za zaštitu1bilja u Hamburgu, u septembru 1957. g. 8 Acta Botánica Croatica 113

U tabeli 1. izneseni su opći podaci o ovim rudnicima, kao i smještaj i naziv horizonata, u kojima je sakupljan materijal. e 5 rt Q _ a CTJ 11 ti CO co + co s>2 3 O UO ra -< CO O 1 1 8 C- rh + + - o p p o f O> O t o C5 CM CM + + + ^ 2 CO 2 T* r ts O O t> O o oo co r> CM IO I 2 3 o mcn H co 2 2 2 2 + + + + T a b e la co >1 si» 8 rt rt rt S "ta rt rt &r- P 0 N '~i2 O) a o g S o * T * CM 2 &&.2 00.2 ^ ^ p a HCJO ^ > s TJ.P QJ rt <3o N 'T* f_, Sa UJO C rt ^ P< w i & s a 0 _s. 3 1 3II o S p 5 p* p, S ^ 2 S a d o rt grt ž a r v rt.c r " H" Ž '» O M o o O o to CD o UO ' ' ' co co cb IO r t 1 1 1 o 8 5-7 0 - s 00-0 5 rt rao >N>NN a-» rt a-* rt 2 r. OJo o - q </i /^v I S.a S a l «rt-* P rt <USa O, N o 5 rt 4-< H3 u rt g u J s o o u u e> o r p J J CO o u o 0 5 O o O f? So *? CM CM CM u rt y 5 3 e «.a.g S a. g 0 i?? 0 rt 3 P 1.1 1 rt rt pto O -R š «SS - rt- SS - i «J1 e <u u OPASKA: Trbovlje ima nadmorsku visinu -317, Zagorje -:-276, Hrastnik +300 i Velenje +376 m. 114

Drvena građa u svim ovim rudnicima pretežno je od četinjača (bora, jele, smreke). Od listača se upotrebljava većinom hrast, zatim bukva, grab, brijest, breza, bagrem i dr. U navedenim rudnicima nađeno je oko 40 vrsta gljiva. Neke vrste zastupane su u vrlo velikoj mjeri, a druge samo pojedinačno. Među nađenim vrstama ima takvih, koje normalno rastu na površini zemlje, a u rudnike su vjerojatno unesene drvom, na pr. Polystictus versicolor, Lenzites betulina, Fomes annosus i dr., zatim vrste, koje su tipične za rudnike, i obično ih ne nalazimo na površini Zemlje, na pr. Poria spp. Paxillus panuoides, Trametes odorata, i najzad tropske vrste kao Polyporus rufoflavus, koje u umjerenoj klimi uopće ne rastu, a u rudnicima zbog visoke temperature nalaze pogodno stanište. Najveći broj vrsta pripada familiji Polyporaceae, nešto su manje zastupane Agaricaceae, dok su Ascomycètes vrlo rijetke. Najraširenije i najvažnije vrste izolirane su u čistu kulturu. SISTEMATSKI PREGLED NAĐENIH VRSTA Budući da u nomenklaturi viših gljiva vlada dosta velika zbrka, jer mnogi autori često i bez potrebe stvaraju nove nazive za pojedine vrste, to je nomenklatura usklađena prema Engler-Prantlu, a po potrebi je modificirana prema Pilatu. Od sinonima za pojedine vrste uzeti sü samo najvažniji. Boja plodišta određena je prema Seguyevoj skali i označena je brojem. Ascomvcetes Ascomycetes su zastupani sa svega tri vrste: Bulgaria polymorpha (Oed) Wett., Daldinia concéntrica (Bolt) Ces. and de Not i Xylaria polymorpha Pers. Dok prve dvije vrste stvaraju manje više normalna plodišta, kod vrste Xylaria plodišta su dosta deformirana, imaju oblik tankih rogova i većinom su sterilna. Basidiomycetes Tremellaceae Od familije Tremellaceae nađena je samo jedna vrsta, Tremella mesenterifia (Retz.) Fr., koja je dosta obilno zastupana gotovo u svim rudnicima. Plodišta su normalna oblika, ali sasvim blijede boje. Thelephoraceae Coniophora cerebella (Pers.) Schrot. vrlo je česta vrsta i jedan od najopasnijih razarača drva. Nalazimo je u obliku kožastih prevlaka po horizontalnim i vertikalnim potpornjima na drvu četinjača i listača. Izaziva intenzivnu. 115

Stereum hirsutum (Wild.) Pers., inače vrlo polimorfna vrsta, od koje je opisano mnogo forma, stvara u rudnicima plodišta najrazličitijih. oblika. Nastojali smo, da nađene oblike priklopimoi postojećim formama, da se ne bi bez potrebe povećavao broj forma. Od opisanih forma nađene su f. resupinata Massee, f. hemiorbiculare Pilat, f. rotundum Pilat, a ima i plodišta sasvim razgranjena oblika poput lišaja. Polyporaceae Fomes annonsus (Ft.) Cooke [Ungulina arm osa (Fr.) Patouillard, Trametes radiciperda Hartig] je vrsta veoma rasprostranjena u našim rudnicima i spada među najopasnije razarače jamskog drva. Plodišta su najrazličitija oblika, potpuno deformirana, tako da čak ni dva primjerka nisu jednaka. Među sabranim primjercima nađene su i dvije forme karakteristične za rudnike f. scutata (Hoffman) Harz na horizontalnim i f. cryptarum Bull, na vertikalnim potpornjima. Nalazi se i u obliku kožastih micelijarnih prevlaka. Fomes applanatus (P.) Gillet [Polyporus applamatus (P.) Wolk] vrlo je česta vrsta u rudniku lignita Velenje, gdje stvara plodišta gotovo normalna oblika. Fomes fomentarius (L.) Kickx i Fomes roseus (A. et S.) Cooke nađeni su samo pojedinačno. 116 Rudnik Kreka. Fomes annosus f. scutata

Rudnik Raša. Fomes annosus f. cryptarum Ruđniic Raša. Fomes annosus f. cryptarum 117

Ganoderma lucidum (Leys) Karst, dosta je rijetka vrsta i stvara posve zakržljala plodišta. Primjerci, koji su nađeni u jami Podlabin, pripadaju podvrsti typicum Maire, koja je inače najčešća u Evropi. Lenzites abietina (Buli.) Fr. [Gloeophyllum abietinum (Buli.) Karst.] je rijetka vrsta. Nađeno je samo nekoliko deformiranih primjeraka, koji pripadaju f. monstruosa Hennigs. Plodišta su razgranjena i imaju tanke i nepravilne lamele, a boje su tamnosmeđe (176). Također je rijetka vrsta Lenzites sepiaria (Wulf.) Fr. (Gloeophyllum sepiaria [Wulf.] Karst.), od koje je nađeno samo nekoliko plodišta normalna oblika, smeđe boje (131), ali bez karakterističnog bijelog ruba. Lenzites betulina (L.) Fr. [Trametes betulina (L.) Pilat] je naprotiv jedna od najčešćih vrsta u svim rudnicima, iako nije tipična rudnička vrsta. Plodišta su gotovo sasvim bijele boje bez traga zonacije i vrlo nepravilna oblika. Lamele su naročito prema sredini izrazito dedaloidne. Osim primjeraka bijele boje nađen je stanovit broj primjeraka svijetlosive do smeđe boje (233, 234, 340), ali oni ne pokazuju izrazitu zonaciju. Neki primjerci pripadaju f. decolora Bourdot et Galzin. Polyporus albidus (Schaef.) Fr. [Leptoporus stápticus (Pers.) Quel, Polyporus stipticus (Pers.) Quel] i Polyporus pubescens Fr. [Coriolus pubescens Quel.] dosta su rijetke vrste i nađene su samo pojedinačno; Polyporus floriformis Quel. [Leptoporus floriformis (Quel) B. et. G.]: od ove vrste nađena su potpuno deformirana plodišta u obliku grmolikih 118 Nudnik Raša. Lenzites betulina

lišaja u velikom broju samo u rudniku Raša; Polyporus adustus (Wild.) Fries [Gloeoporus adustus (Wild.) Pilat] česta je vrsta u rudnicima mrkog ugljena Trbovlje i Zagorje; Polyporus rufoflavus Berk, et Curt. [Polyporus Braunii Rab.] je tropska vrsta, koja je u Evropi rasprostranjena samo u rudnicima i toplim staklenicima. Vrlo je česta u rudniku Raša i Velenje, i to na mjestima gdje je temperatura dosta visoka. Javlja se u f. resupinata Harz i f. normalis Harz. Gornja površina plodišta bila je crvenosmeđe boje (71), a površina pora žute boje (257). Polysticus versicolor (L.) Sacc., [Trametes versicolor (L. et Fr.) Pilat, Coriolus versicolor (L.) Quel.], vrlo je česta i vrlo opasna vrsta. Oblici plodišta su raznoliki i bizarni, i razlikuju se od nadzemnih oblika po boji i obliku. Boje su jednolično sivosmeđe ili smeđe (233 i 336) bez karakteristične zonacije. Većina nađenih primjeraka nema izrazitoi razvijene pore. U jami Podlabin nađeni su čudno razgranjeni oblici, koji imaju himenofor tek mjestimično razvijen. U literaturi takvi oblici nisu opisani, pa se može smatrati, da predstavljaju dosad neopisanu formu karakterističnu za rudnike. Polysticus tomentosus (Fr.) Karst [Polyporus tomentosus Fr.] nađen je samo u rudniku Raša, i tol f. leporina (Fr.) Pilat. Nađena plodišta bila su sesilna, crepasto poredana, boje smeđe kao lješnjak (134), mjestimično s tamnim pjegama i s karakterističnom dvoslojnom tramom. Poria Vaillantii (DC) Fr. [Poria vaporaria Pers.] je najkarakterističnija i najjače proširena vrsta u svim rudnicima, gdje razara drvo vrlo intenzivno. Veoma je varijabilna u formama. Osim resupinatnih plodišta najčešće stvara va taste micelijarne prevlake najrazličitija oblika, koje vise s horizontalnih potpornja kao zavjese, girlande ili velike lopte i daju dekorativan izgled rovovima. Ove vataste micelijarne prevlake vrlo su mekane i na dodir se rasluze. Osim prevlaka stvara i čvrste vrpce micelija, koje se penju uz drvo. Pilat smatra, da ova vrsta, koja raste u rudnicima, nije Poria Vaillantii, već nova vrsta, koja raste samo u rudnicima, i nazvao ju je Leptoporus fodinarum (Vel.) Pilat. Mi smo se uvjerili, naprotiv, na osnovi karakterističnog rasta u čistoj kulturi, da je to zaista Poria Vaillantii. No osim P. Vaillantii izolirali smo u čistu kulturu još jednu vrstu, koja u rudniku stvara slične micelijarne prevlake, samo mnogo nježnije, a po izgledu čiste kulture znatno se razlikuje od P. Vaillantii. Ova bi vrsta možda odgovarala Pilatovoj Leptoporus fodinarum. Poria vitraea Persoon [Physispcw-inus vitraeus (Fr.) Karst] je vrsta također karakteristična za rudnike. Međutim, nađena je samo u rudniku Raša na vrlo vlažnim mjestima. Plodišta su normalna. Od ostalih vrsta roda Poria nađene su samo pojedinačno Poria crassa (Karst) Sacc., P. megalopora (Pers.) Rr. i P. eupora (Karst) Cooke. Od vrsta roda Trametes nađene su i dvije vrste karakteristične za rudnike: Trametes serialis Fr. [Poria callosa (Fr.) Cooke] i T. odorata (W.) Fries [Anysomyces odorata (Wulf) Pilat], T. serialis je obilno za- 119

Rudnik Trbovlje. Poria Vaillantii usm... i m i ( j r 1 K È * ^ i i - 120 Jama Raša. Kota, X. horizont. Poria Vaillantii

Rudnik Trbovlje. Poria Vaillantii Jama Raía. Kota, X. horizont. Poria Vaillantii 121

stupan samo u rudnicima kamenog ugljena. Stvara ili resupinatna plodišta ili se javlja u f. tuberosa, dok normalna plodišta uopće nisu nađena. T. odorata stvara razgranate oblike poput koralja, koji pripadaju f. ceratophora (Hoffman) Harz. Trametes hispida Bagl. [T. gallica Fr.] zastupan je u manjoj mjeri samo u rudniku Raša. Plodišta su bila normalna oblika, gornja površina žutosmeđe boje (340), a trama i pore sive (234). Trametes gibbosa (Pers.) Fr. dosta je rasprostranjen na bukovini u jami Raša. Ozonium auricomum Link. dosta je čest i smatra se, da pripada vrsti T. odorata. Agaricaceae Armillaria mellea (Vahl) Quelet je vrsta, koja je također mnogo raširena u rudnicima. Ne stvara nikada normalna plodišta, već samo rizomorfe i karakterističan bijeli lepezast micelij. Rizomorfe u obliku de- 122 Rudnik Trbovlje. Paxillus panuoides

belih crnih razgranjenih vrpca prekrivaju drvo i stijene. U rudniku Raša zapaženo je, da vrhovi rizomorfa svijetle intenzivno. Lentinus lepideus Fr. [Lentinus squamosus (Schaeff.) Schrot], iakoje karakterističan za rudnike, vrlo je rijedak i stvara potpuno monstruozna plodišta. Nađen je samo u Kreki. Panus stipticus (Bull) Fr. [Pleurotus stipticus (Buli) Pilat] i P. rudis- Fries [Pleurotus rudis Pilat] stvaraju naprotiv posve normalna plodišta, ali vrlo blijede boje. Paocillus panuoides Fr. [P. aheruntius (Hunch) Harz.] je vrsta tipična za rudnike, a našli smo je u svim rudnicima. Raste vrlo bujno i stvara plodišta blijede boje. Na vrlo vlažnim mjestima raste u obliku lepezastih micelijarnih prevlaka žućkaste boje, koje djelomično vise s horizontalnih potpornja. Hypholoma fasciculare (Huds.) Sacc. je česta vrsta u rudnicima mrkog ugljena i lignita, gdje stvara sasvim mala plodišta. Rudnik Trbovlje. Hypholoma fasciculare 123

TABELARNI PREGLED VRSTA Tableau analytique des espèces observées Vrste Species Raša Podlabin Trbovlje Zagorje Kreka Velenje Vrsta drva Trulež 1. Bulgaria polymorpha c c c listače 2. Daldinia concéntrica c listače 3. Xylaria polymorpha c listače 4. Tremella mesenterica c c c listače 5. Coniophora listače smeđa cerebelo c c cc c i četinjače (i. Stereum listače, ri- bijela hirsutum cc cc cc c jietko četi- njače 7. Fomes bijela annosus cc cc c cc cc četinjače S. F. fomentarías I T listače bijela (bukva) 9. F. roseas r četinjače prizmatična 10. Ganoderma listače lucidum r i četinjače bijela 11. G. applanatum cc listače (bukva) srži 12. henzites r četinjače crvenkasta abietina bijela 13. L. betulina cc cc cc cc c listače smeđa 14. L. sepiaria r četinjače prizmatična 15. Polyporus c c listače bijela adustus I crvenosmeđa 16. P. albidus c četinjače prizmatična četinjače i 17. P. floriformis c listače 18. P. pubescens r četinjače i listače 19. P. rufoflavus c cc listače bijela i četinjače 124

20. Polystictus tomentosus r četinjače 21. P. hirsutus cc listače bijela 22. P. versicolor cc cc cc c c listače bijela 23. Poria crassa c c četinjače 24. P. VaiUantii cc cc cc cc cc četinjače 1 crvenkasta listače bijela 25. P. eupora c listače 26. P. megalopora c listače list i čast a 21. P. vitraea c četinjače i listače 28. Trametes bijela gibbosa c c listače 29. T. hispida rr listače okruži jivost suha 30. T. odorata c četinjače crvenkasta smeđa 31. T. serialis c c četinjače 32. Ozonium oti ricomum c c 33. Armillaria četinjače bijela mellea cc c cc c listače 34. Hypholoma jasciculare 35. Lentinus lepideus c c c četinjače r četinj ače 36. Panus rudis c listače 37. Panus listače stipticus rr (hrast) smeđa prizmatična 38. Paxillus smeđa panuoides cc cc c c četinjače prizmatična 39. Schizophyllum commune r cc cc c listače piravost 40. Stemonitis fusca c = commune = čest cc = communissime = vrlo čest c r = rare = rijedak rr = rarissime = vrlo rijedak 125

Schizophyllum commune Fr. [Schizophyllum alneum (L.) Karst] također je vrlo česta vrsta, a javlja se uglavnom u tipičnom obliku. Nađeni su i primjerci sa stručkom. Gornja površina klobuka pokrivena je bila dugim smeđim dlakama. Ovi primjerci pripadaju f. subterránea Harz. Myxomycetes Stemonitis fusca Roth dosta je čest u rudniku Kreka. Nađen je na trulom drvu, kao saprofit. ZAKLJUČAK U svim istraživanim rudnicima ugljena raširene su uglavnom iste vrste, što je posljedica sličnih ekoloških uvjeta. Najopasnijim i raj raširenijim vrstama možemo smatrati: Poria Vaillantii, Fomes annosus, Coniophora cerebella, Paxillus panuoides, Polystictus versicolor, Armillaria mellea, Lenzites betulina i Stereum hirsutum. U toploj i vlažnoj atmosferi rudnika njihovo je razorno djelovanje tako jako, da u pojedinim rudnicima jamsko drvo istruli za 4 12 mjeseci. 126 Jama Raša. Impregnirano i neimpregnirano drvo, ugrađeno prije 6 mjeseci. Impregnirano Ksilonon AK

S obzirom na to da su rudnici u Jugoslaviji mnogobrojni, to je i potrošnja jamskog drva vrlo velika (rudnik Raša troši godišnje oko 70 000 m3, Trbovlje 50 000 m3, Kreka 30 000 m3 i t. d.). U posljednje vrijeme neki rudnici (Raša) prelaze na upotrebu impregniranog drva, što je dalo vrlo dobre rezultate. U jami Podlabin ima impregniranih potpornja, koji se nalaze već tri godine u rovu, a na kojima nema nikakva znaka o rastu gljiva, dok su neimpregnirani za to vrijeme već nekoliko puta izmijenjeni. Fungicidno djelovanje impregnansa za jamsko drvo potrebno je ispitivati baš na sojevima iz rudnika, jer se oni razlikuju po svojoj virulentnosti i po fiziološkim svojstvima od sojeva istih vrsta, koje rastu na površini zemlje. Naše čiste kulture pojedinih vrsta iz rudnika moći će se uspješno upotrebiti za takva ispitivanja. Time će naša istraživanja imati i svoje praktično značenje. Na kraju želim zahvaliti se direkcijama rudnika, koje su mi dopustile silazak u jame radi sabiranja materijala, a također i Institutu za drvno-industrijska istraživanja u Zagrebu, koji je dao inicijativu i dijelom financirao ova istraživanja. Zahvaljujem se kolegicama Milici Tortić i ing. Nadi Furlan na suradnji. RÉSUMÉ CO N TR IBU TIO N A L'ETU D E DE L A M YCOFLORE DE CERTAINES M INES DE CH ARBON EN YO U G O SLA V IE Sur le bois dans les mines de charbon en Yougoslavie on a trouvé presque 40 espèces de champignons lignivores. Les unes sont répandues en masse tandis que les autres sont rares ou très rares. Les espèces les plus répandues et les plus dangereuses sont les suivantes: Poria Vaillantii, Fomes unnosus, Coniophora cerebella, Paxillus panuoides, Polystictus versicolor, Armillaria mellea, Lenzites betulina et Stereum hirsutum. A cause de l action destructrice des champignons le bois dans les mines subit une décomposition rapide, dans un délai de 4 -à 12 mois. Dans la plupart da cas nous avons pu obtenir des cultures pures des espèces observées. LITERATURA 1. Baxter, Some resuipinata Polypores, 1952 54. 2. Bondarcev, Trutovie gribi evropeiskoi časti, SSSR i Kavkaza, 1953. 3. Bourdot et Galzin, Hymenomycetes de France. 1927. 4. Boyce, Forest pathology. 1948. 5. Cartwright-Findlay, Principal rots oi english oaik. 1936. 6 Cartwright-Findlay, Principal decays of softwoods used in Great Britain. *938. 127

7. Cartwright-Findlay, Decay of timber and its prevention. 1946. 8. Constantin-Dufour, Nouvelle flore de champignons, 1934. 9. Engler-Prantl, Die natürlichen Pflanzenfamilien. Bd. 6, 1928. 10. Engler-Prantl, Die natürlichen Pflanzenfamilien. Bd. 5a I, 1943. 11. Fries, Hymenomycetes europaei. 1674 (1937). 12. Gäumann, Vergleichende Morphologie der Pilze. 1926. 13. Johannsen, Plant microtechnic. 1940. 14. Josifović, Šumska fitopatologija. 1951. 15. Kišpatić, Fitopatoloàki Praktikum. 1950. 16. Konrad-Maublanc, Icônes selectae fungorum. 1924 1937. 17. Lindau-Ulbrich, Die höheren Pilze. 1928. 18. Mez, Der Hausschwamm und die übrige Holzzeretörende Pilze. 1908. 19. Migula, Kryptogamen-Flora. Bd. III. Pilze 2 Teil, 1 Abt., 1912. 20. Neger, Die Krankheiten unserer Waldbäume. 1924. 21. Neuhof-Knauth, Die Pilze Mitteleuropas. 1935 36, 1943. 22. Neuman, The Polyporaceae o f Wisconsin. 1914. 23. Overholts, Polyporaceae o f the United States, Alaska and Canada. 1953. 24. Pilat, Mycoflorai dolu Pfibranskych. 1927. 25. Pilat, Monographie der europäischen Stereaceen. 1930. 26. Pilat, Contribution à l étude de Hymenomycetes de l Asie mineure. 1933. 27. Pilat, Additamenta ad floram Sibiriae Asiaque orientalis mycologica. P. I. II, 1934. 28. Pilat Kavina, Atlas de champignons de l Europe. 19g6 1942. 29. Ricken, Vademecum für Pilzfreunde. 1918. 30. Saccardo, Sylloge fungorum. Vol. VI. 1888. 31. Saccardo, Chromotaxia. 1891. 32. Schulze, Schwammschäden, 1936. 33. Schwerdtfeger, Die Waldkrankheiten. 1944. 34. Seguy, Code universel des couleurs. 1936. 35. Shope, The Polyporaceae of Colorado. 1931. 36. Snell, Three thousand mycological terms. 1936. 37. Skorić, Ključ za određivanje bolesti drveća. 1946. 38. Ugrenović, Tehnologija drveta. 1950. 39. Vanin, Gnil dereva. 1930. 40. Walek Czemecka, Sur les champignons destructerus des traverses de chemins de fer en Pologne. Acta Soc. Bot. Pol. Vol. X, 1933. 41. Zyskowna, Contribution à la flore mycologique de la reserve de sapin Jata. 1936. 128