ŠTO TREBATE ZNATI AKO BOLUJETE OD OSTEOARTRITISA Kratki vodič za bolesnike

ŠTO TREBATE ZNATI AKO BOLUJETE OD OSTEOARTRITISA Kratki vodič za bolesnike

UVOD Svrha ovog priručnika je upoznati osobu oboljelu od osteoartritisa s karakteristikama bolesti kako bi postala aktivan član u timu za liječenje. U prvome dijelu saznat ćete što je to osteoartritis, tko i koliko ljudi od njega obolijeva, zašto nastaje i kako utječe na promjenu struktura zgloba, kao i koji su simptomi bolesti. U drugom, praktičnom djelu upoznat ćete se s osnovama liječenja pomoću lijekova i liječenja bez primjene lijekova te potrebnim promjenama životnog stila. Usvajanjem ponuđenih znanja upoznat ćete svoju bolest i tako napraviti dobar strateški plan za uspješnu borbu protiv nje. ŠTO JE TO OSTEOARTRITIS? Osteoartritis je najčešći artritis čija se učestalost pojavljivanja povećava starenjem. Bolest sporo napreduje, što znači da se simptomi po tipu bolova, ukočenosti zglobova i poteškoća pri hodu postepeno pojavljuju tijekom godina. Najčešće su zahvaćeni zglobovi šaka, nosivi zglobovi (koljena, kukovi) te kralješnica. Uzrok bolesti je nepoznat, no poznati su brojni čimbenici rizika koji doprinose nastanku ove bolesti. Češće obolijevaju žene, koje ujedno imaju i težu kliničku sliku. Trenutačno ne postoji jedinstveni lijek za osteoartritis, već se primjenjuje kombinacija različitih načina liječenja.

KOLIKO LJUDI BOLUJE OD OSTEOARTRITISA? Osteoartritis je najčešća zglobna bolest. Pojavnost bolesti povećava se s porastom životne dobi. Žene češće obolijevaju od muškaraca, osobito nakon 50. godine života. Kod žena u dobnoj skupini od 70 do 89 godina pojavnost bolesti raste za 1 % svake godine. ZAŠTO SU ZGLOBOVI ZAHVAĆENI OSTEOARTRITISOM BOLNI I DEFORMIRANI? Da bi Vam objasnili što uzrokuje bol i zašto su zglobovi deformirani, pojasnit ćemo koje su sve zglobne strukture zahvaćene u slučaju osteoartritisa. Glavnu ulogu među tkivima koja mogu biti izvor bola imaju sinovijalna ovojnica i kost koja priliježe uz samu zglobnu hrskavicu. Naime, godinama se smatralo da je jedini patološki proces u hrskavici zgloba koja je oštećena i stanjena. Danas se zna da osim hrskavice osteoartritis zahvaća i druge dijelove zgloba. Primjerice, poznato je da dolazi do zadebljanja kosti koja se nalazi ispod same hrskavice. Nadalje, ispod površine kosti stvaraju se šupljine (ciste), dok se na zglobnoj površini formiraju koštani izdanci koji se nazivaju osteofiti. Zbog upalnog procesa sinovijalna ovojnica proizvodi veću količinu zglobne tekućine uzrokujući oteklinu zgloba. U toj, najčešće kasnijoj, fazi bolesti pojavljuju se ostali simptomi i znaci upale. Tako da osim što je zglob bolan, koža iznad Vašeg zgloba postaje toplija, a otežana je i funkcija zgloba, pa stoga primjerice može biti otežan i hod, pa možete početi i šepati. Upravo zbog navedenih upalnih zbivanja u zglobu koristi se naziv osteoartritis, što je primjereniji naziv od osteoartroza, kako se bolest ranije nazivala. U poodmakloj fazi zbog potrebe stabiliziranja zgloba dolazi do zadebljanja zglobne čahure i skraćenja ligamenata oko zgloba što mijenja oblik samog zgloba, deformirajući ga. ŠTO POVEĆAVA RIZIK OBOLIJEVANJA OD OSTEOARTRITISA? Nije poznat jedinstveni uzrok nastanka ove bolesti, ali poznati su brojni čimbenici koji povećavaju rizik od obolijevanja. Među najvažnije čimbenike rizika ubrajamo sljedeće: Životna dob. Osteoartritis se rijetko javlja prije 40. godine života, što se povezuje s biološkim starenjem zglobne hrskavice. U moguće uzroke biološkog starenja ubraja se loša kvaliteta hrskavice, poremećaji rada žlijezda s unutrašnjim izlučivanjem (disfunkcija jajnika, poremećaji u radu hipofize, štitnjače ili paratireoidne žlijezde) te poremećaji prokrvljenosti zgloba. Spol. Poznato je da je osteoartritis šaka i koljena češći i težeg tijeka u osoba ženskog spola. Nasljeđe. Uloga nasljeđa već je dugo poznata. Primjerice, osteoartritis malih zglobova šaka nasljeđuje se po ženskoj liniji. To znači da žena srednje životne dobi ima veliku vjerojatnost da će razviti Heberdenove ili Bouchardove čvoriće na prstima šaka ako joj je baka ili majka imala navedeni tip osteoartritisa. Smatra se da se radi o genetski predodređenim promjenama u strukturi kolagena tipa II. kojem se smanjuje čvrstoća, tako da je zglobna hrskavica koja sadrži ovaj manje vrijedni kolagen manje otporna na oštećenja pri djelovanju vanjskih čimbenika.

KLINIČKA SLIKA OSTEOARTRITISA Koji su simptomi i znaci osteoartritisa? Bol je glavni simptom osteoartritisa koji najčešće ubrza odlazak bolesnika liječniku. U početnoj fazi bolesti bol je vezana uz opterećenje zgloba do kojeg primjerice dolazi pri hodu po neravnom terenu, uspinjanju ili silaženju stubama te pri skoku ili doskoku (uobičajeni primjer je koljenska bol koja se javlja pri izlasku iz automobila). U početnoj fazi osteoartritisa pojavljuje se bol s prednje ili unutrašnje strane koljena dok bolnost cijelog koljenskog zgloba govori o uznapredovalom procesu. Još jedan znak uznapredovalog osteoartritisa je bolnost koljena u mirovanju, posebice ako bol remeti noćni odmor, tj. ukoliko Vas budi iz sna. Dobar znak je ukoliko se bol smanjuje odmaranjem i mirovanjem zgloba, što neće biti slučaj ukoliko je razvijen upalni proces sinovijalne ovojnice. Nadalje, upalno promijenjena sinovijalna ovojnica stvarat će dodatne količine sinovijalne tekućine unutar zglobne šupljine što će uzrokovati nastanak otekline Vašeg koljena i već navedene bolove tijekom noći. Ukoliko ste prilikom kretanja primijetili škripanje ili preskakanje u Vašem koljenu, radi se o zvučnim fenomenima koji se nazivaju grube krepitacije i predstavljaju jedan od tipičnih znakova osteoartritisa. Iako mogu biti i pomalo zastrašujuće za bolesnika, krepitacije najčešće ne zabrinjavaju liječnika jer nisu povezane sa smanjenjem funkcije koljena. Međutim, ukoliko se osteoartritis ne liječi, nakon više godina od početka bolesti dolazi do ograničenja opsega pokreta, posebice savijanja koljena s posljedičnim skraćenjem okolnih mišića. Sve navedeno dovodi do ograničene sposobnosti kretanja, tj. šepanja. Ostali klinički znaci osteoartritisa koljena su: tvrdo zadebljanje okrajaka kosti, oteklina mekog tkiva oko zgloba, povišena temperatura kože iznad zgloba i nestabilnost zgloba. TRI JEDNOSTAVNA KORAKA DO DIJAGNOZE OSTEOARTRITISA 1. Čimbenici rizika Osobe koje imaju veću vjerojatnost obolijevanja od osteoartritisa su one starije od 40 godina, ženskog spola, pretile osobe te osobe čiji članovi obitelji imaju istu bolest. Nadalje, veći rizik od obolijevanja imaju i osobe s varus ili valgus deformacijama nogu ( O ili X noge ), osobe koje rade fizički zahtjevne poslove i osobe koje su prekomjerno, nepravilno ili nedovoljno fizički aktivne. Ubrzanom nastanku osteoartritisa pogoduju prethodne operacije uklanjanja meniska, slabost mišića ili ligamenata. 2. Simptomi i znaci bolesti Smatra se da su u 99 % bolesnika s osteoartritisom (OA) koljena za postavljenje kliničke dijagnoze dovoljna tri glavna simptoma i tri glavna znaka bolesti. SIMPTOMI BOLESTI ili subjektivne tegobe koje Vi navodite liječniku su: bol pri pokretu, kratkotrajna jutarnja zakočenost i funkcionalna ograničenja. S druge strane, ZNACI BOLESTI ili objektivni dokazi bolesti koje utvrđuje Vaš liječnik su: zvučni fenomeni pri pokretima zgloba koji se nazivaju krepitacije, smanjen opseg pokreta i koštani izdanci (osteofiti). 3. Slikovne metode Uobičajeno je da liječnik kliničku dijagnozu potvrdi barem jednom od metoda koje prikazuju zglobne strukture. Postoji više metoda vizualizacije zgloba od kojih se najčešće koriste rendgenske zrake i ultrazvučni prikaz zgloba. Obje metode su dostupne i bezbolne, ali za razliku od rendgenograma koji prikazuje samo kosti i neizravno debljinu zglobne hrskavice u uznapredovaloj fazi bolesti, ultrazvuk prikazuje sinovijalnu membranu te može prikazati i nakupljanje tekućine unutar zgloba. Dokazano je da su rezultati ultrazvučnog pregleda usporedivi s magnetskom rezonancom koja je još uvijek nedovoljno dostupna, kao i artroskopijom koja predstavlja invazivnu metodu. Dodatna prednost ultrazvuka je što se može opetovano koristiti u praćenju liječenja, pa tako na primjer liječnik može učiniti kontrolni ultrazvuk Vašeg koljenskog zgloba kako bi utvrdio učinak protuupalnog lijeka (glukokortikoida) koji je aplicirao u zglob. Optimalna metoda za prikazivanje nepravilnosti ili gubitka zglobne hrskavice je ili magnetska rezonanca (MR), ili direktna vizualizacija hrskavice artroskopijom.

PREPORUKE I SMJERNICE ZA USPJEŠNO LIJEČENJE OSTEOARTRISA Odmah na početku treba naglasiti da nažalost još nema jedinstvenog lijeka kojim bi se izliječio osteoartritis. Osnovni razlog je nepostojanje jedinstvenog uzroka ove bolesti. Uobičajeni postupak liječenja obuhvaća primjenu kombinacije metoda liječenja u svrhu smanjenja bolova i održavanja pokretljivosti zgloba. Nakon postavljanja dijagnoze, ukoliko osjećate bol liječnik će Vam propisati lijekove za smanjenje boli te preporučiti fizikalnu terapiju. Liječnik će Vam propisati jedan od sljedećih lijekova: PARACETAMOL lijek koji smanjuje bolove, no nema učinak na upalu NESTEROIDNI PROTUUPALNI LIJEKOVI (NSAR) grupa lijekova koji smanjuju bol i upalu. Mogu se primijeniti u različitim oblicima: u obliku tableta, kapsula, granula ili čepića. KRISTALIZIRANI GLUKOZAMINSULFAT lijek koji smanjuje bol i može usporiti uznapredovanje bolesti. OPIOIDNI LIJEKOVI imaju centralni učinak (djeluju na centre za bol u mozgu). GLUKOKORTIKOIDI lijekovi s jakim protuupalnim djelovanjem koji se apliciraju u zglobnu šupljinu injekcijom (tzv. blokada ). KAPSAICIN lokalni pripravak čiji je sastojak čili papričica primjenjuje se na koljeno izvana. DULOKSETIN/PREGABALIN može se primijeniti za bol koja traje više od 3 mjeseca ako se oštete živci koji prenose informacije o boli u mozak. Takva vrsta boli naziva se neuropatska bol. Što je to blokada koljena? Blokada je injiciranje lijeka u koljenski zglob i koristi se kada dominira upalna komponenta osteoartritisa što se manifestirana oteklinom i povećanim intezitetom bolova. Ukoliko je prije davanja lijeka oteklina zgloba velika, liječnik će punktiranjem izvući zglobnu tekućinu. Lijekovi koji se apliciraju u zglob (glukokortikoidi) imaju jako protuupalno djelovanje te se bolovi i oteklina brzo smanjuju. Međutim, navedeni učinak je najčešće kratkotrajan zbog čega se blokade mogu ponavljati, ali ne više od tri puta godišnje. Liječnik Vam može preporučiti i davanje injekcije hijaluronske kiseline u zglob jer je ova kiselina važna sastavnica zdrave sinovijalne tekućine. Primjenjuje se u različitim dozama jednokratno ili u tjednim razmacima tri ili pet puta. Cilj primjene je postići smanjenje boli i poboljšanje pokretljivosti podmazivanjem hrskavice. MEDICINSKE VJEŽBE U LIJEČENJU OSTEOARTRITISA Moram li vježbati? Koje su medicinske vježbe najbolje za osteoartritis koljena? Bez vježbanja nema liječenja osteoartritisa! Vježbanjem se postiže smanjenje boli, povećanje opsega pokreta i mišićne snage, povećanje izdržljivosti, očuvanje normalnog položaja i kretanja te se time sprječava dugoročna onesposobljenost. Vježbanje ujedno potiče i osjećaj zadovoljstva te ima povoljan učinak i na smanjenje prekomjerne tjelesne težine. Postoje tri osnovna tipa vježbi koje se primjenjuju u bolesnika s osteoartritisom: AEROBNE VJEŽBE, VJEŽBE SNAŽENJA I VJEŽBE OPSEGA POKRETA. Preporuča se provoditi dozirane vježbe uz postupno povećanje intenziteta vježbi, kao i aerobni trening srednjeg intenziteta, barem 30 minuta dnevno. Trening snaženja glavnih mišićnih skupina srednjeg do jakog intenziteta preporuča se provoditi najmanje dva puta tjedno (u serijama od 10 ponavljanja, 1-3 serije). Vježbe je preporučljivo izvoditi kraće (10 min), ali zato više puta tijekom dana. Vježbe se izvode polagano i potrebno je usredotočiti se na rad mišića i svjesno usmjeravati pokret. Vježba ne smije pogoršavati bol u zglobu. Nakon vježbi može se pojaviti prolazna bol u mišićima. Vježbe je preporučljivo izvoditi podjednako za lijevu i desnu stranu tijela. Prije i nakon vježbanja potrebno je napraviti zagrijavanje kako bi se mišić prokrvio i pripremio za pokret. Stoga se prije početka medicinskog vježbanja preporuča tjelesna aktivnost za zagrijavanje tijela (kao što je na primjer hodanje, lagana tjelovježba) u trajanju 1-2 minute. Svaki položaj tijekom vježbanja treba zadržati po nekoliko sekundi, a broj ponavljana povećavati dok ne postignete 10 ponavljanja. Prilikom izvođenja pokreta treba izdisati na usta, a u fazi odmora udisati na nos. Vježbe se preporuča izvoditi do granice boli, uz postepeno povećanje broja ponavljanja.

Kada se primjenjuje hladnoća, a kada toplina na koljeno pogođeno osteoartritisom? Primjena topline/hladnoće prethodi medicinskim vježbama. Hladnoća se primjenjuje kada postoje simptomi akutne upale, primjerice oteklina koljenskog zgloba, posebice kada je koža iznad koljenskog zgloba toplija. Primjena hladnoće može biti površinska, primjerice kriomasažom zgloba, ili dubinska, primjerice kada se primjenjuju hladni oblozi, kao što se uobičajeno preporuča za koljenski zglob, koji ujedno predstavlja najveći zglob u ljudskom tijelu. Lokalna primjena topline preporuča se kod kronične boli i kontrakture zgloba, odnosno kada se koljeno ne može u potpunosti ispružiti ili saviti. Što je to TENS? TENS ili transkutana električna živčana stimulacija (eng. transcutaneous electrical nerve stimulation) je elektroprocedura koja značajno smanjuje bol. Što je to elektrostimulacija mišića? Tijekom liječenja osteoartritisa koljena liječnik Vam osim elektroanalgezije može propisati i elektrostimulaciju četveroglavog mišića natkoljenice (kvadricepsa) koji zbog bolova atrofira (oslabi). Elektrostimulacija se koristi kao uvod u vježbe snaženja ili u slučaju da ne možete primjereno provoditi aktivne medicinske vježbe. KIRURŠKO LIJEČENJE OSTEOARTRI- TISA KOLJENA Kada je potrebno operativno liječenje koljena? Razlozi za operativno liječenje OA koljena su bolovi koji se ne mogu reducirati uz lijekove i nefarmakološke mjere te bolovi koji remete san i onemogućavaju svakodnevno funkcioniranje. Nestabilnost koljena je jedan od razloga za operativno liječenje, jer nestabilno koljeno povećava rizik od pada. Koji su modaliteti kirurškog liječenja? ARTROSKOPIJA poštedni operativni zahvat kojim se kroz minimalne rezove posebnim instrumentom s videokamerom prikazuje unutrašnjost zgloba te se uklanja izvor boli i sprječava daljnje oštećenje struktura zgloba. UGRADNJA UMJETNOG ZGLOBA (totalna endoproteza ili TEP) primjenjuje se u uznapredovalom osteoartritisu kako bi se smanjila bol i omogućilo primjereno kretanje te time poboljšala i kvaliteta života. TIM ZA LIJEČENJE OSTEOARTRITISA Pored fizijatra, tko su još članovi tima za liječenje osteoartritisa? Fizioterapeut primjenjuje pasivne procedure fizikalne terapije kako bi pripremio Vaše mišiće i zglobove za provođenje medicinskih vježbi. Radni terapeut educira o primjeni pomagala za hod, zaštitnim položajima koljenskog zgloba te optimalnom korištenju preostale funkcije koljena u svakodnevnom životu. Nutricionist daje smjernice o optimalnoj prehrani kako bi lakše smanjili prekomjernu tjelesnu težinu, ili jednostavno započeli živjeti zdravijim životnim stilom.

KORISNE INFORMACIJE Kako si sami možete pomoći? Iako je osteoartritis progresivna bolest, što znači da simptomi i znaci bolesti s godinama postaju intenzivniji, postoje načini kojima možete usporiti napredovanje bolesti: šetajte svaki dan barem pola sata, plivajte ili vozite bicikl, održavajte ili smanjite tjelesnu težinu, započnite sa zdravijim stilom života, posebice zdravom prehranom. Što su to biomehaničke intervencije kod osteoartritisa koljena? U biomehaničke intervencije uključene su: primjena proprioceptivne elastične trake (eng. taping) koja pomaže centrirati patelu ( čašicu ) koljena, primjena uložaka za stopala, odgovarajuća obuća smanjuje opterećenje tijekom hodanja i važna je za stabilnost pri hodu, primjena ortoza. Kada i kako koristiti pomagala za hod? VJEŽBE ZA OSTEOARTRITIS KOLJENA Zagrijavanje/hlađenje Prije i nakon svakog vježbanja poduzeti bilo koju aktivnost (hod, opća lagana tjelovježba) 1 2 minute koja će izazvati blago ubrzanje rada srca i disanja. 1. Ispružanje (ekstenzija) koljena jačanje mišića kvadricepsa Normalno sjesti na stolac i potpuno ispružiti koljeno bolesne noge. Zadržati taj položaj 2 3 sekunde i fokusirati pozornost na mišić iznad koljena (kvadriceps) koji ispruža i zadržava koljeno. S vremenom će se povećati sposobnost zadržavanja ispruženog koljena do 5-6 sekundi... i tada se na potkoljenicu može staviti teret (npr. vrećica s rižom). Ako je potpuno ispružanje koljena neizvedivo, tada treba izvesti pokret do podnošljive granice i zadržati ga s voljom da se to izvede. Važno je da patela (iver) na koljenu bude pomična. Ova vježba može se izvoditi u svim uvjetima, svaki sat 1 2 puta dok se ne osnaži mišić koji drži koljeno i potkoljenicu. Cilj: postići sposobnost neometanog izvođenja vježbe 10 puta u nizu. Jedan od savjeta koji možete očekivati od Vašeg fizijatra, u svrhu rasterećenja osteoartritisom zahvaćenog koljena, je i primjena pomagala za hod. Korištenje štapa, štake ili hodalice nema samo učinak na smanjenje boli, nego i na očuvanje hrskavice i kosti. Važno je znati da se štap ili štaka nosi u suprotnoj ruci od zahvaćenog koljena. Doc.prim.dr.sc. Dubravka Bobek specijalist fizikalne medicine i rehailitacije, subspecijalist reumatologije ili Leći na ravnu podlogu i saviti zdravu nogu u koljenu. Ispod bolesnog koljena staviti jastučić od spužve ili smotanu tkaninu. Napeti mišiće natkoljenice i koljenom pritiskivati jastučić. Zadržati položaj 5 6 sekundi s odmorom od 10 sekundi. Isto ponoviti s drugim koljenom.

2. Savijanje (fleksija) koljena istezanje mišića kvadricepsa i povećanje opsega fleksije Ili Stati i primiti se jednom rukom za čvrst, stabilan stolac ili komad namještaja. Saviti koljeno bolesne noge i pokušati primiti gležanj. Položaj zadržati 20 30 sekundi. Vježbu ponoviti 2 3 puta. Prekinuti ako se pojavi bol u koljenu pa pokušati ponovo odmah, a ako ni tada nije moguće, pokušati sljedećih dana. Leći na trbuh. Bolesnu stranu iznad gležnja obuhvatiti širokom vrpcom i potezati malo iznad granice bola u koljenu. Povlačiti vrpcu do podnošljive granice i zadržati 20 30 sekundi uz odmor od 10 sekundi. 3. Vježba s jastukom (spužvom, loptom) jačanje mišića koji primiču koljena VJEŽBE ZA OSTEOARTRITIS KUKA Zagrijavanje 1. Vježbe jačanja mišića aduktora (primicača) kuka 2. Vježbe jačanja mišića abduktora (odmicača) kuka U ležećem položaju na leđima sa savijenim ili ispruženim koljenima između koljena staviti loptu ili jastučić. Oko bedara može se zavezati elastična traka. Lagano i maksimalno pritiskati loptu. Položaj zadržati 5 6 sekundi. Vježbu izvoditi 3 puta dnevno s 10 ponavljanja u nizu. Leći na leđa na ravnu i glatku površinu. Maksimalno odmicati bolesnu nogu u stranu. Položaj zadržati 5 6 sekundi. Sjesti na stolac. Između koljena postaviti jastuk i tiskati oba koljena prema jastuku. Položaj zadržati 3 5 sekundi. Vježbu ponoviti 10 puta ili koliko dopušta stanje bolesnika. Ili Leći postrance na zdravu stranu. Polagano odizati ispruženu nogu do granice bola. Položaj zadržati 2 3 sekunde.

3. Vježbe savijanja (fleksije) kuka Stati uspravno i primiti se bolesnom stranom za čvrst stolac ili komad namještaja. Polagano podizati koljeno bolesne strane do granice bola. Položaj zadržati 2 3 sekunde. 4. Vježbe ispružanja (ekstenzije) kuka jačanje ekstenzora kuka Leći na trbuh kao na slici. Napinjati mišiće stražnjice, maksimalno ispružiti koljeno i polagano podići ispruženu bolesnu nogu. Položaj zadržati 2 3 sekunde. Vježbu ponoviti 10 puta u nizu. ili Leći na leđa na ravnu i glatku površinu. Maksimalno savijati bolesnu nogu u koljenu i kuku. Položaj zadržati 5 6 sekundi.

Potpuno drugačiji lijek za liječenje simptoma osteoartritisa koljena Arthryl smanjuje bol i usporava progresiju bolesti Ukratko, osteoartritis je najčešća reumatska, neupalna, degenerativna bolest zglobova do koje dolazi zbog propadanja zglobne hrskavice. Glavni simptom je bol, smanjena funkcija zgloba, a kasnije i deformiteti. Cilj liječenja je smanjenje boli i povećanje funkcionalnosti zgloba te usporavanje progresije bolesti. Klinička istraživanja pokazuju kako kristalizirani glukozaminsulfat, zbog svoje jedinstvene stabilizirane formule, pokazuje rezultate u liječenju osteoartritisa te je stoga i jedini glukozamin registriran kao lijek. Kristalizirani glukozaminsulfat Arthryl je jedini lijek na hrvatskom tržištu koji sadrži kristalizirani glukozaminsulfat i namijenjen je liječenju simptoma osteoartritisa koljena. Djeluje tako da povećava sintezu proteoglikana, građevne jedinice zglobne hrskavice, te smanjuje upalu i oštećenje zglobne hrskavice. Klinička istraživanja pokazuju da Arthryl smanjuje bol, poboljšava funkcionalnost zgloba i usporava progresiju. Primjena lijeka je vrlo jednostavna. Arthryl dolazi u obliku granula koji se uzima samo jednom dnevno, otapanjem u čaši vode. Preporučena doza lijeka iznosi 1500 mg (jedna vrećica). Preporuka grupe eksperata, autora ESCEO* smjernica za liječenje osteoartritisa koljena je kontinuirana primjena preparata glukozaminsulfata visoke čistoće u dovoljnoj dozi (primjerice 1500 mg Arthryla dnevno) kroz najmanje 6 mjeseci. Rezultati ispitivanja pokazali su da je Arthryl potrebno koristiti duže vrijeme jer učinak obično nastupa nakon nekoliko tjedana neprekidnog liječenja. Dostupan je u svim ljekarnama, bez recepta. *The European Society for Clinical and Economic Aspects of Osteoporosis, Osteoarthritis and Musculoskeletal Diseases PRIJE UPOTREBE PAŽLJIVO PROČITAJTE UPUTU O LIJEKU, A O RIZICIMA I NUSPOJAVAMA UPITAJTE SVOG LIJEČNIKA ILI LJEKARNIKA.

ARTH-OTH-03/19-01-HR Svibanj 2019.