CRNOGORSKA SPORTSKA AKADEMIJA, Sport Mont časopis br. 15,16,17. Mirna Andrijašević, Ki neziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska Žarko Bilić, Fakultet prirodoslovno matematičkih i odgojnih znanosti, Mostar, BiH Dobromir Bonacin, Ki neziološki fakultet Univerziteta u Travniku, BiH KANONIČKE RELACIJE PROCJENA VJEŽBANJA U SLOBODNOM VRE ME NU I PA RA ME TA RA OP ĆEG STATUSA ODRASLIH MUŠKARACA 1. Uvod Slobodno vrijeme čovjeka posebna je kategorija unutar ukupnosti njegovog raspola ga nja vre me nom ko je mu je do stup no. Ka ko se vi di, slo boda je istinsko obilježje slobodnog vremena, već u nje go vom ter mi no lo škom od re đe nju. Slo bo da je ideal su vre menog čovjeka i ništa ga tako ne fascinira, te se smatra vrhovnom vrijednošću života. Ovo posebno vrijedi jer je čovjek usmjeren prema vlastitom razvitku, a temeljni čin ljud ske egzistencije je sloboda stvaranja i iskušavanja svijeta i samoga sebe. Prema različitim kulturama, sloboda je antropološka pojava svojstvena samo svjesnom čovjeku, čin je vo lje, pa se go vo ri i o slo bo di vo lje (liberum arbitrum). Fenomenu slobodnog vremena suvremene znanstvene discipline pristupaju s različitih aspekata i na razli čite načine, te je svaki od ovih pristupa svojevrsni fi lozofski okvir. Naravno, mnoštvo je određenja pojma slobodnog vremena, gotovo koliko i autora koji ga proučavaju s fi lozofskog, psihološkog ili pedagoškog stanovišta (Žugić, 2000). Taj fe no men, u vre me nu 21. sto lje ća, u ozračju postmoderne, znanja i skokovitih promjena posebno je važan i aktualan. Ovo je po seb no zna ko vi to jer se u bu dućnosti mogu očekivati daljnje promjene u koli čini i lvaliteti provođenja slobodnog vremena, aktivnog sudjelovanja u njegovom osmišljavanju i pro vo đenju te stjecanju novih iskustava u svim prostorima koje obilježava čovjek, jer prema Lakeinu (2001), uzaludno potrošiti svoje slobodno vrijeme znači uzaludno potrošiti svoj život, a gospodariti svojim vremenom znači gospodariti svojim životom i dobiti naj vi še od nje ga. Kao op ći društveni fenomen, slobodno vrijeme postaje pretpostavka pozitivne orijentacije, značajne pedagoške akcije i oču vanja kvalitete života povećanjem kineziološkog angažmana. Ovo po seb no vri je di, jer je pre ma Prev ši ću (2000), to pro stor i mo gućnost interakcije u procesima individualizacije, socijalizacije i inkulturacije, pa time i samoaktualizacije i ostvarenja osobnosti. Više autora nalazi da je to ono vrijeme u kojemu čovjeka prepoznajemo kao homo univerzalisa, homo ludensa i homo autocreatora (Huizinga, 1992), ali i na čin da se ostvare vlastite težnje na društveno podnošljiv način (Plenković, 2000), kao i mo guć no sti pre po zna va nja skri ve nih su od go ji te lja ko ji se ja vlja ju u slo bod nom vremenu (Vukasović, 2000). Ono što je du go ročno izrazito značajno, to su kontinuirani efekti svih pedagoških djelovanja u životu čovjeka kad izađe iz školskih institucija i kroz njegov cijeli životni vijek. Zato je posebno zanimljivo istražiti položaj parametara slobodnog vremena u odnosu na opće po ka za te lje sta tu sa, i to na ro či to u od no su na na stupajuće pro mje ne (Ili šin, 2000). Ovo iz raz lo ga što će takve promjene dugoročno trajno obilježavati život i ponašanje čovjeka u njegovoj zrelosti iza 18. godine života. 45
časopis br. 15,16,17. MONTENEGRIN SPORT ACADEMY, Sport Mont 2. Cilj Stavovi o tjelesnom vježbanju i mogućnostima ispunjenja slobodnog vremena uz po moć kinezioloških aktivnosti nisu samo sebi svrha, je se tegobe modernog načina života iskazuju na brojnim područ ji ma ljud skog dje lo va nja, pa sport za sve i vje žbanje u suvremenoj koncepciji života doprinose višoj kvaliteti života (Willis, & sur., 1992; Andrijašević, 2000; Cor bin, & sur., 2002; Lustyk, 2004; Ac ree, & sur., 2006; An dri ja še vić, 2007). Na temelju svega toga, postaje jasno zašto su stavovi o vježbanju u slobodnom vremenu direktno povezani s parametrima općeg statusa, iako postoje mnoge stratifi kacij ske di fe ren ci ja ci je, kao i raz li čitosti generirane iz raznih izvora koje se reflektiraju na vidljive oblike odnosa ovih dvaju prostora. Zato je temeljni cilj ovog istraživanja utvrđivanje relacija između parametara općeg statusa i stavova prema mogućnostima kvalitetnog an ga žma na ki ne zi o lo škim ak tiv no sti ma u slo bod nom vre me nu. 3. Uzo rak i me to de U ovom istraživanju obrađe no je 319 is pi ta ni ka mu škog spo la u do bi od 19 do 67 go di na iz Sred nje Bo sne (Ki seljak, Vitez, Rama, Prozor, Busovača ). Svi su is pitani ci bez po seb no vi dlji vih kog ni tiv nih, ko na tiv nih i so ci o lo ških abe ra ci ja ko je bi mo gle bitno utjecati na rezultate istraživanja. Inicijalni podaci prikupljeni su anketom (autor Andrijašević M. 2006.) ko ja je sa dr ža va la 16 va ri ja bli. Pri mi je nje no je 9 va ri ja bli ko je opisuju slobodno vrijeme i 7 varijabli općeg sta tu sa. Va ri ja ble ko je opi su ju slo bod no vrijeme su: procjena slobodnog vremena (SSLO), planiranje slobodnog vremena (SVPL), na čin pro vo đenja slobodnog vremena (SVPR), prisutnost sportskih aktivnosti u slobodnom vremenu (SVAK), važnost sportske aktivnosti u organizaciji slobodnog vremena (SVOA), sportske aktivnosti uz više slobodno vremena (SVDA), razlozi za izostanak ba vlje nja sport skim ak tiv no sti ma (SVRA), sprem nost ula ga nja nov ca za ba vlje nje sportskim ak tiv no sti ma u slo bod nom vre me nu (SVNO) i in te res za ak tiv no sti u mo gu ćem slo bod nom vre me nu (SVKO). Za opis op ćeg statusa odabrane su varijable: kvalifikacija (OKVA), brač no sta nje (OB RA), dob (OUZR), broj dje ce (OD JE), rad ni staž (OSTA), za do volj stvo po slom (OPOS) i za do volj stvo pri ma nji ma (OPLA). Di ho tom ne va ri ja ble de finirane su pomoću 3 modaliteta ponuđenih tvrdnji (potpuno slaganje, djelomično slaganje, neslaganje). Nakon preliminarne pripreme kategorijalnih podataka normalizacijom izvršena je kanonička korelacijska analiza (Bonacin, 2004). 4. Rezultati i diskusija Prema rezultatima u tablici 1., zaključuje se da su stvorene dvije značajne kanoničke linearne kombinacije s osrednjim vrijednostima kanoničkih korelacija (0.45 i 0.35). Struktura kanoničkih faktora je, već na pr vi po gled iz nim no kom plek sna. 46
CRNOGORSKA SPORTSKA AKADEMIJA, Sport Mont časopis br. 15,16,17. K1 K2 SSLO -0.45 0.54 SVPL 0.56 0.18 SVPR 0.62 0.19 SVAK 0.25 0.61 SVOA 0.27 0.11 SVDA 0.57 0.47 SVRA -0.02-0.63 SVNO 0.16 0.32 SVKO 0.35 0.29 K1 K2 OKVA 0.61 0.62 OBRA 0.64-0.58 OUZR 0.11-0.37 ODJE 0.51-0.59 OSTA 0.26-0.38 OPOS 0.49 0.16 OPLA -0.04 0.34 R 0.45 0.35 R2 0.20 0.12 HI 142.78 74.32 DF 63.00 48.00 W 0.63 0.79 P 0.000 0.011 Tablica 1. Re zul ta ti ka no ničke korelacijske analize (K1, K2=kanonički faktori, R=kanonička korelacija, R2=kanonička determinacija, Hi=hi-kvadrat test, DF=stupnjevi slobode, W=Wilks lambda, P=probabilitet) Prvi kanonički faktor je definiran gotovo svim varijablama koje opisuju mogućnost vježbanja u slobodnom vremenu, a također i go to vo svim va rijablama općeg sta tusa, sve sa osrednje velikim projekcijama koje se kreću u ra spo nu od 0.25 do 0.64. Ta ko se mo že re ći da se po na ša kao op ći ka nonič ki fak tor. Dru gi ka no nič ki fak tor, što je do nekle neuobičajeno, također ima veliki broj projekcija slič no kao i pr vi fak tor, što go vo ri o činjenici da u tretiranom uzorku egzistiraju dvije relativno ravnopravne latentne kanoničke dimenzije, koje treba detaljnije promotriti. Rezultati navedene kanoničke analize (tablica 1.), pokazuju da u uzorku egzistira ju dva raz li čita mehanizma strukturiranja relacija između kineziološkog angažmana u slobodnom vremenu i nekih parametara općeg statusa. Prvi kanonič ki fak tor je pr venstveno obilježen pozitivnim projekcijama varijabli planiranja slobodnog vremena (0.56), na činom provođenja slobodnog vremena (0.62), sportskim ak tiv no sti ma uz vi še slo bodnog vre me na (0.57) i in te re som za ak tiv no sti u slo bod nom vre me nu (0.35). U ne što 47
časopis br. 15,16,17. MONTENEGRIN SPORT ACADEMY, Sport Mont sla bi joj mje ri tu se pre po zna ju i va žnost sportskih aktivnosti u organizaciji slobodnog vremena (0.27), prisutnost sportskih aktivnosti u slobodnom vremenu (0.25) i spremnost financiranja takvih aktivnosti u slobodnom vremenu (0.16). Jedina negativno projicirana varijabla je procjena postojanja slobodnog vremena (-0.45), dok su razlozi za izostanak aktivnosti nulti. U prostoru parametara općeg statusa primjetna je cijela serija pozitivno projiciranih varijabli: bračno stanje (0.64), stupanj obrazovne kvalifikacije (0.61), broj djece (0.51), zadovoljstvo poslom (0.49), te nešto niža projekcija radnog staža (0.26). Uzrast ispitanika i zadovoljstvo primanjima nemaju utjecaja na ovu kanoničku dimenziju. Na temelju tih pokazatelja može se reći da se ra di o generalnom pozitivnom stavu prema tjelesnom vježbanju u slobodnom vremenu s direktnim relacijama prema ukupnom socijalnom i bračnom statusu. Očito je da ispitanici nedvojbeno dovode u vezu porodič ni i po slovni status s blagodatima tjelesnog vježbanja, ali je također očito i to da nemaju dovoljno slobodnog vremena za realizaciju svih tih težnji (procjena slobodnog vre me na = -0.45). Na ovaj na čin gledano, može se pretpostaviti da ispitanici teže kvalitetnije oblikovati svoj život i pri tome nalaze da je tjelesno vjježbanje u slobodnom vremenu bitan čim be nik osi gu ra nja kva li te te ži vo ta. Ta ko is pa da da is pi ta ni ci ne ma ju dovoljno slobodnog vremena za kineziološku aktivaciju, ali dobro zna ju ko li ki je nje gov zna čaj i ka ko bi ga ko ri sti li, te da ne ma ju op će statusnih restrikcija u tom smislu. Drugi kanonički faktor, međutim, pokazuje sasvim drugačiji karakter. Najviše pozitivne projekcije iz prostora slobodnog vremena su prisutnost aktivnosti u slobodnom vremenu (0.61), slobodno vrijeme (0.54), aktivnosti uz više slobodnog vremena (0.47), te ne što ni žih pro jek ci ja: sprem nost ula ga nja nov ca (0.32) i in te res za ak tiv no sti (0.29). Na negativnoj strani i s najvišom projekcijom su jedino razlozi za izostanak bavljenja kine zi o lo škim ak tiv no sti ma (-0.63). U pro sto ru in di ka to ra op ćeg statusa, na pozitivnoj strani je je di no kva li fi kacija ispitanika (0.62), te donekle zadovoljstvo primanjima (0.32). Sve ostale varijable imaju negativni predznak: broj djece (-0.59), bračno stanje (-0.58), rad ni staž (-0.38) i uz rast (-0.37). Ov dje se oči to ra di o mla đim ispitanicima, s malo radnog sta ža, uglav nom bez dje ce i bez bračnih obveza. Kad se ovi indikatori povežu s drugim kanoničkim faktorom u prostoru pokazatelja vježbanja u slobodnom vremenu, dobi je se vr lo ja sna si tuacija premo kojoj mlađe oso be u uzor ku imaju izrazito nepovoljan op ći so ci jal ni okvir, pa iako se po ma lo ba ve ak tiv no sti ma, pro na la ze broj ne raz lo ge za izostanak bavljenja sportskim aktivnostima (-0.63). Uopće im nije svojstveno planiranje slobodnog vremena, a ni organizacija slobodnog vremena uz pomoć sportskih aktivnosti. Oči to se ra di o sti hijskom i nesustavnom pristupu mlađih osoba, kako slobodnom vre me nu, ta ko i vje žba nju kao va žnom di je lu ukup ne kva li te te ži vo ta. Iz ovo ga ne pri jeporno slijedi zaključak da su mla đe osobe u uzorku slabo integrirane u procese sustavnog tjelesnog vježbanja u slobodnom vremenu. 5. Za klju čak Opisanim postupkom dobivene su latentne kanoničke dimenzije koje opisuju dva različita pristupa obogaćivanju slobodnog vremena tjelesnim vježbanjem, a sve u vezi s indikatorima općeg statusa. Čini se da se uzorak odraslih muškaraca može sasvim vjerodostojno raslojiti na dva tipa ponašanja, pri čemu je jedan tip obilježen generalno pozi- 48
CRNOGORSKA SPORTSKA AKADEMIJA, Sport Mont časopis br. 15,16,17. tivnim stavom, porodici i poslu orijentiranih muškaraca prema vježbanju u slobodnom vremenu, a drugi tip generalno stihijskim pristupom mlađih osoba ovom fenomenu današnjice. Vjerojatno bi trebalo poduzeti ozbiljnije edukacijske akcije kako bi se ovakva po zi ci ja pro mi je ni la, i to kod jed nog i dru gog ti pa po na ša nja. Na i me, zna čajke opisane prvim kanonič kim fak to rom po ka zu ju da po ro dični i poslovni ljudi imaju manjak slobodnog vre me na, pa bi se u tom smi slu mo gle ini cirati određene akcije ili aktivnosti, koje ne bi ugrožavale ni integritet porodice ni posla. S druge strane, mlađim lju di ma bi tre balo osigurati bolju edukaciju o sustavnom djelovanju kojom bi se eventualno poboljšalo stanje opisano drugim kanoničkim faktorom. Ka ko se mo glo vi dje ti, u uzor ku od 319 od ra slih is pi ta ni ka mu škog spo la, opi sanom sa 16 va ri ja bli in di ka to ra vje žba nja u slo bod nom vre me nu i pa rametara općeg sta tusa, kanoničkom korelacijskom analizom je prepoznato dvojno ponašanje, koje se moglo dosta jasno identificirati kao sklonost ozbiljnijem ponašanju i planiranju vježbanja porodičnih osoba, te sklonost stihijskim aktivnostima mlađih oso ba. Literatura 1. Ac ree, L.S., Long fors, J., Fjeld stad, A.S., Fjeld stad, C., Schank, B, Nic kel, K.J., Montgomery, P.S., & Gardner, A.W. (2006) Physical activity is related to quality of li fe in ol der adults. Health and quality of life outcomes, 4(37), 2-11. 2. Andrijašević M. (2007). Sport za sve u funk ci ji una pre đenja kvalitete života. U M.Andrijašević (Ur.), Zbornik radova Međunarodne znanstveno-stručne konferen ci je Sport za sve u funk ci ji una pre đenja kvalitete života, Zagreb, 2007 (pp. 3-10), Za greb: Fa kul tet za fi zičku kulturu. 3. Andrijašević, M. (2000) Re kre a ci jom do zdra vlja i lje po te. Za greb: Fa kul tet za fi zičku kulturu. 4. Bonacin, D. (2004) Uvod u kvantitativne metode. Kaštela: Vlastito izdanje. 5. Corbin, B.C., Lindsey, R., Welk, J.G., & Cor bin, R.W. (2002) Concepts of fi t ness and wel lness. New York: Mc Graw Hill. 6. Huizinga, J. (1992) Homo ludens: o podrijetlu kulture u igri. Zagreb: Naprijed. 7. Ili šin, V. (2000) Pro mje ne u slo bod nom vre me nu mla dih. Napredak, 141(4), 419-429. 8. Lakein, A. (2001) Kako ovladati svojim slobodnim vremenom i svojim životom. Varaždin: Katarina Zrinska. 9. Lustyk, M.K.B., Wid man, L., Pascha ne, A.A.E., & Ol son, K.C. (2004) Physi cal activity and quality of life: Asses sing the in fluence of activity frequency, intensity, volume and motives. Behavioral medicine, 30(1), 124-131. 10. Plenković, J. (2000) Slobodno vrijeme mladeži. Rijeka: Sveučilište u Rijeci. 11. Prevšić, V. (2000) Slobodno vrijeme između pedagogijske teorije i odgojne prakse, Napredak, 141(4), 403-410. 12. Vukasović, A. (2000) Sve ve ća važnost odgoja u slobodnom vremenu. Napredak, 141(4), 448-457. 13. Wil lis, J.D., & Camp bell, L.F. (1992) Exercise psychology. Cham pa ign, IL: Human Kinetics. 14. Žugić, Z. (2000) Sociologija sporta. Zagreb: Fakultet za fi zičku kulturu. 49
časopis br. 15,16,17. MONTENEGRIN SPORT ACADEMY, Sport Mont SUMMARY In this research, we process 319 male entities aged 19-57 years from Middle Bosnia. Initial data were collected with questionnaire that concerns 16 variable, 9 for free time estimation and 7 for estimation of global status. Data were processed with canonical correlation analysis. Inside total sample we found bimodal character of value system connected with exercise. First canonical factor shows an existence of real value of exercise in free time, mostly with middle aged entities with families and job oriented people without enough free time. Second canonical factor identify younger people, without business or family obligations, but without systematic tendencies of exercise in free time regime, and with excuses for avoiding such activities. It was concluded that serious educational actions should be applied for this situation change with entities of both types of explained behavior. Family people should fi nd better offer of organized activities, and for other (probably younger) it is necessary to apply more basic education about total quality of actual status and future life. Key words: exercise, family status, unsistematic, young persons Dušan Simonović predsjednik COK-a,pozdravio je učesnike Kongresa 50