Izvještaj projekta 2018 Istraživanje saobraćajnih nezgoda Saobraćajne nezgode uzrokovane neadekvatnim preticanjem
SADRŽAJ Sažetak istraživanja... 2 Preporuke... 3 Savijeti za korisnike... 3 Rezultati... 4 1. Istraživanje saobraćajnih nezgoda... 4 2. Potencijal za unapređenje... 8 Partneri testa: ADAC; ÖAMTC; BIHAMK 1
Sažetak istraživanja Prema statističkim podacima dobijenim od saobraćajne/prometne policije jedan od najčešćih uzroka saobraćajnih nezgoda jesu nepropisne radnje u saobraćaju/prometu, među koje spada i preticanje. Preticanje posebno u vangradskim uslovima saobraćaja/prometa, kad se vozila kreću znatno većim brzinama zahtjeva izuzetnu preglednost i dovoljno slobodnog prostora u saobraćajnoj/prometnoj traci za kretanje vozila iz suprotnog smjera kojom se vrši preticanje. U većini slučajeva sigurno preticanje zahtjeva minimalno 700 metara preglednog prostora. To je moguće samo na nekoliko dionica vangradskih cesta naprimjer u Njemačkoj, arema tome na još manjem broju dionica na cestama u BiH. Proporcionalno smanjenju preglednosti, odnosno dužini ceste za sigurno preticanje, povećava se rizik nastanka saobraćajne/prometne nezgode uzrokovan preticanjem. Preticanjem na otvorenoj vangradskoj cesti vozači ne dobijaju velike uštede na vremenu vožnje, otprilike najviše 10% od ukupnog vremena po putovanju. Tako bi npr. za putovanje od 20 km bila ostvarena ušteda u vremenu vožnje ne veća od 1,5 minuta. Pogreške prilikom preticanja evidentirane su u 3% od ukupnog broja saobraćajnih/prometnih nezgoda na njemačkim cestama i u 6% saobraćajnih/prometnih nezgoda sa smrtnim posljedicama što ukazuje na visok stepen fatalnih posljedica saobraćajnih/prometnih nezgoda uzrokovanih preticanjem. Navedenu činjenicu potvrđuju i statistički podaci provedenog istraživanja ADAC-a prema kojima su povrede opasne po život putnika u vozilu češće kod saobraćajnih/prometnih nezgoda uzrokovanih preticanjem (39%) u odnosu na ostale saobraćajne/prometne nezgode izazvane drugim uzrocima. Postoji više faktora koji uzrokuju teže posljedice ove vrste nezgoda, a ključni faktori su: - Velika razlika brzina kretanja sudarenih vozila (frontalni sudar sa vozilom koje se kreće u suprotnom smjeru) - Sudar sa malim preklapanjem vozila i dubokim ulazom 1 - Manevar u zadnji momenat pri kojem vozilo gubi kontrolu i uzrokuje kontakt sa drugim vozilom ili sa nekom drugom preprekom. 1 Moderna vozila konstruisana su tako da su sigurnosne deformacione zone, osmišljene da amortizuju udarac i zaštite putnike,ograničene samo na centralni dio prednje konstrukcije vozila. To znači da frontalni udarac sa malom površinom preklapanja nailazi na zonu koja nije prilagođena tom tipu udarca. Prilikom sudara sa malim preklapanjem prednji bočni dio vozila nastavlja da se kreće dok prepreka prodire kroz konstrukciju izbjegavajući deformacionu zonu za frontalni sudar. Do potpunog zaustavljanja dolazi tek kada prepreka udari u konstrukciju kabine. Pri takvim sudarima vazdušni jastuk nije od velike pomoći, jer sile usmeravaju vozača na stranu sa koje dolazi prepreka. 2
U mnogim slučajevima, pogrešna procijena brzine kretanja vozila koje dolazi iz suprotnog smjera i preglednosti za preticanje dovodi do direktnog frontalnog sudara, te se gubi kontrola nad vozilom, što rezultira ozbiljnim posljedicama za učesnike u saobraćajnoj/prometnoj nezgodi. Posljedice saobraćajne/prometne nezgode su posebno ozbiljne kada se pogrešno procjeni brzina kretanja motocikliste. Moguća rješenja ovog problema zahtjevaju višedisciplinarni pristup, što znači da trebamo kontinuiranu edukacija vozača, poboljšanje cestovne infrastrukture i tehnologije proizvodnje vozila kako bismo spriječili nastajanje saobraćajnih/prometnih nezgoda uzrokovanih preticanjem, kao i fatalnih posljedica istih. Metodologija i motiv istraživanja Saobraćajne/prometne nezgode uzrokovane preticanjem veoma su opasne. Velika razlika u brzinama kretanja sudarenih vozila često rezultuje ozbiljnim povredama učesnika saobraćajne/prometne nezgode. Istovremeno, preticanje na vangradskim cestama ne daje očekivane rezultate i uštede u vremenu putovanja su gotovo i neprimjetne. Istraživanja su pokazala da se čak i kod frekventnijeg preticanja vozila postižu uštede vremena ne veće od 1,5 minuta na cca. 20km. Metodologija istraživanja U navedenima istraživanjima korištene su analitička i komparativna metoda, koje su uključivale: - Procjenu ADAC-ove baze podataka o saobraćajnim/prometnim nezgodama, s posebnim akcentom na nezgode uzrokovane preticanjem, a s aspekta: o Frekvencije preticanja o Uzroka i o Ključnih faktora - Usporedbu zaključaka sa drugim statistikama, studijama i testovima - Izradu prijedloga za poboljšanje Preporuke - Unaprijediti proces osposobljavanja vozača, te podići svijest vozača o riziku preticanjau uslovima kako gradke tako i vangradske vožnje - uvijek je prioritet sigurnost nad brzinom - Izgraditi sigurnije zone za preticanje - Izgraditi više cesta sa tri trake na vangradskim cestama - Razviti odgovarajuće sisteme u vozilu koji će pomoći vozaču pri preticanju, posebno na vangradskim cestama 3
Savjeti za korisnike - Preticanje zahtjeva mnogo prostora. Preticanje ne bi trebalo započinjati ukoliko preglednost ceste i saobraćaja nije dovoljna. - Ušteda vremena koja se ostvari preticanjem je minimalna, 10% od ukupnog vremena vožnje je maksimalna ušteda. - Treba biti oprezan kod nejasnih saobraćajnih/prometnih situacija i ukoliko stojite u koloni vozila. Neke kolone vozila mogu biti posljedica namjere skretanja vozača ulijevo. - Pratite brzinu prilikom preticanja. Nakon pogrešne procijene brzine kretanja vozila iz suprotnog smijera, kao i preglednosti, odnosno prostora za preticanje, mnogi vozači ubrzavaju do prekomjernih brzina, što često vodi ka saobraćajnim/prometnim nezgodama sa težim posljedicama uslijed proklizavanja ili slijetanja vozila sa saobraćajne/prometne trake. - Prilikom preticanja ne bi trebalo prekoračiti dozvoljenu brzinu kretanja - Preticanje i ubrzavanje znatno povećava potrošnju goriva 4
Rezultati 1. Istraživanje nezgoda Anketa provedena među vozačima metodom slučajnog uzorka pokazala je postojanje određenih pretpostavki o preticanju na vangradskim cestama, koje su i detaljno ispitane u ovom istraživačkom radu, a to su: - Radnje potrebne za preticanje je lako procijeniti i ustanoviti čak i na nepoznatim rutama (48%), - Preticanje nije ili nije mnogo opasno (44%), - Preticanje donosi mnogo uštede vremena kada se radi o vangradskim rutama (85% navodi ovaj argument kao razlog za preticanje) Model preticanja rastojanje i vremenski okvir Matematički proračun može se primjeniti i kod preticanja. Koristeći model za preticanje, prostor potreban za sigurno preticanje može biti simuliran i određen za specifične brzine i uslove udaljenosti. Osnovne pretpostavke: - Dužina vozila koje se pretiče: 5m - Dužina teretnog vozila (kamiona) koji se pretiče: 15m - Sigurno rastojanje prije i poslije preticanja: 20m - Brzina kretanja vozila iz suprotnog smjera: 100km/h - Rastojanje između dva graničnika (usmjerivača): 50m - Sigurno rastojanje od vozila koje dolazi iz suprotnog smjera: 140m Minimalna sigurnosna udaljenost od vozila koje dolazi iz suprotnog smjera izračunava se na osnovu dinamike vozila, uzimajući u obzir i brzinu kretanja na kraju obavljenog preticanja. Ukoliko vozač ne uspije zadržati zadate vrijednosti, može uzrokovati proklizavanje vozila, te izgubiti kontrolu nad istim. Pretpostavka je da teretno motorno vozilo (kamion) zadržava konstantnu brzinu tokom preticanja. U nastavku će se razmatrat nekoliko tipičnih situacija na vangradskim cestama. Podaci o broju graničnika (usmjerivača) su namjenjeni da daju određene smjernice za procijenu udaljenosti (preglednosti) na vangradskim cestama. U slijedećoj tabeli prikazan je način kalkulacije za radnju preticanja bazirane na pretpostavkama. 4
Vozilo koje pretiče Vozilo koje se pretiče Radnja preticanja Brzinasaobraćaja iz suprotnog smjera: 100 km/h Polazna brzina v1 [km/h] Ubrzanje a1 [m/s²] Krajnja brzina v1' [km/h] Brzina v2 [ km/h] Vrijeme prestizanja [s] Dužina prestizanja [m] Potrebna preglednost [m] Broj putokaza (usmjerivača) 1 100 0 100 80 10,8 300 740 16 2 80 1,2 1 123 80 10,0 282 700 15 3 100 0 100 60 5,4 150 440 10 4 60 2,0 1 115 60 7,8 189 544 12 5 30 2,5 1 92 30 6,9 118 450 10 6 80 3,0 2 148 80 6,3 201 516 >11 1 prosječno ubrzanje malog porodičnog automobila unutar specifičnog raspona brzine 2 prosječno ubrzanje luksuznog automobila unutar specifičnog raspona brzine 3 vrijednosti zasnovane na BAST izvještaju V282 2 Na primjer, preticanje vozila u pokretu (putničko vozilo [100km/h] prestiže teretno vozilo [60km/h]) izvodi se na udaljenosti od 150m na vangradskoj cesti. U slučaju kad se vozilo koje pretiče kreće brzinom od 100 km/h, vozač mora da ima na raspolaganju više od 440m pregledne ceste neometane vidljivosti. Ova kalkulacija jasno pokazuje da je u nekim slučajevima, kako bi se osiguralo sigurno preticanje, potrebna veoma velika preglednost za preticanje (700m), te da neke situacije zahtjevaju velike brzine kretanja prilikom preticanja. Njemačke vangradske ceste (saobraćaj/promet u oba smjera) imaju vrlo malo dionica gdje su ti uslovi ispunjeni, što rezultira znatno ograničenim mogućnostima za sigurno preticanje. Analogno tome ni u BiH nema mnogo dionica za sigurno preticanje, gdje se većina saobraćajne/prometne mreže može posmatrati u ovakvim uslovima. Ušteda vremena preticanjem Istraživanje uključuje uporedne testne vožnje sa fokusom na uštedu vremena uslijed prekomjernog preticanja. Tokom istraživanja izvršeno je mjerenje vremena za dvije različite grupe, te su rezultati upoređivani. Dok jedna grupa nije vršila nikako preticanje, druga grupa je vršila maksimalan broj sigurnih preticanja. 2 BAST (Bundestalt für Straßenwesen) - Federalni Institut za istraživanje autocesta 5
Rezultati govore za sebe, čak i sa veoma frekventnim preticanjem ušteda na vremenu nije veća od 10% od ukupnog vremena putovanja (u ovom slučaju 20 km 1,5 minuta se uštedi). Saobraćajne/prometne nezgode zvanična statistika Većina saobraćajnih/prometnih nezgoda uzorkovanih preticanjem na vangradskim cestama rezultuju težim povredama. Tokom preticanja, posebno u situaciji kada vozila koja prilaze jedan drugom krećući se suprotnim smjerovima i imaju veliku razliku u brzini kretanja, može doći do fatalnih povreda učesnika u nezgodi. Navedena činjenica je dokumentovana i u zvaničnoj statistici o saobraćajnim/prometnim nezgodama u Njemačkoj (2016). 3% saobraćajnih/prometnih nezgoda koje za posljedicu imaju teže povrede vozača, odnosno putnika u vozilu rezultat su neadekvatnog preticanja. Pored toga, 6% saobraćajnih/prometnih nezgoda sa fatalnim posljedicama takođe su uzrokovane nepravilnim preticanjem. To pokazuje da iako je procenat učešća broja saobraćajnih/prometnih nezgoda uzrokovanih neadekvatnim prestizanjem u ukupnom broju nezgoda veoma mali, posljedice takvih nezgoda su vrlo ozbiljne. Većina saobraćajnih/prometnih nezgoda uzrokovanih nepravilnim preticanjem (41%) rezultat su pogrešne procjene situacije u saobraćaju/prometu od strane vozača (općenito: saobraćaj/promet iz suprotnog smjera, preglednost i sl.). Upravo činjenica da vozači nisu svjesni značaja preglednosti i prostora koji zahtjeva sigurno preticanje doprinose izazivanju kritičnih situacija i saobraćajnih/prometnih nezgoda, kao što je i prikazano u slijedećoj tabeli: 8214 Ostale pogreške 2360 29% Prestizanje unatoč nejasnoj situaciji u saobraćaju 1957 24% Prestizanje unatoč nadolazećem saobraćaju 1259 15% Prestizanje unatoč nedovoljnoj vidljivosti 151 2% Prestizanje, ne vodeći računa o vozilima iza 1106 13% Pogreške prilikom povratka u traku 779 9% Pogreška načinjena tokom prestizanja 359 4% Protuzakonito prestizanje s desne strane 243 3% 41% [Izvor: DESTATIS (German Federal Statistical Office); Verkehrsunfälle in Deutschland 2016 (Nemačka statistika saobraćajnih/prometnih nezgoda za 2016 godinu).] Saobraćajne/prometne nezgode detaljna analiza ADAC podaci o istraživanju saobraćajnih/prometnih nezgoda daju veoma slične zaključke. Statitički podaci pokazuju da 4% saobraćajnih/prometnih nezgoda uzrokovanih načinjenom greškom prilikom preticanje za posljedicu imaju teže povrijeđene učesnike u nezgodi. U navedenom istraživanju utvrđeno je takođe da u 30% saobraćajnih/prometnih nezgoda od ukupnog broja nezgoda na cestama širom 6
Njemačke, putnici u vozilu zadobiju povrede opasne po život. 39% nezgoda sa povrijeđenima rezultat su neadekvatnog preticanja, a 27% tih saobraćajnih/prometnih nezgoda uzrokovanih neadekvatnim preticanjem izazvane su gubitkom kontrole, proklizavanjem i udaromu neki objekat. Gotovo dvije trećine saobraćajnih/prometnih nezgoda uzrokovanih neadekvatnim preticanjem uključuju vozila sa istim ili suprotnim smijerom kretanja(62%) koja su izazvala direktni frontalni sudar (67%) i sudar u zadnju stranu vozila. Ovi osnovni podaci ukazuju na dva glavna scenarija u slučaju saobraćajnih/prometnih nezgoda uslijed neadekvatnog preticanja: - 42% nesreća sa direktnim frontalnim sudarom u toku preticanja - 27% nesreća sa gubitkom kontrole nad vozilom u toku preticanja U ovom istraživanju proučavana su i mjesta nastanka saobraćajne/prometne nezgode na cestovnim pravcima (mrežama). 92% saobraćajnih/prometnih nezgoda uzrokovanih neadekvatnim preticanjem dogodila su se na dionicama vangradskih cesta sa dvije trake za saobraćaj/promet u oba smijera. Veliki broj saobraćajnih/prometnih nezgoda dogodi na zakrivljenim dijelovima ceste ili neposredno prije oštrih zavoja. Ovakav tip ceste ima ograničenu vidljivost u aspektu preticanja. Načini preticanja koji su prethodili saobraćajnoj/prometnoj nezgodi u ADAC-ovom istraživanju saobraćajnih/prometnih nezgoda na vangradskim cestama su: Vozilo pretiče vozilo: 64% Vozilo pretiče teretno vozilo: 26% Vozilo pretiče sporo vozilo/traktor: 10% Frontalni sudar uključuje: Ne obaziranje na kretanje vozila: 89% Ne obaziranje na kretanja teretnih vozila: 7% Ne obaziranje na kretanja ostalih vozila: 4% Ovi podaci pokazuju da u situaciji kada vozilo prestiže vozilo često može rezultirati saobraćajnim/prometnim nezgodama sa fatalnim posljedicamana vangradskim cestama. Male razlike u brzini kretanja zahtjevaju mnogo prostora za preticanje. Mnogi vozači podcjenjuju brzinu kretanja vozila koja dolaze iz suprotnog smijera, a rezultat može biti fatalan (frontalni sudar). Analiza teorijske preglednosti kod zabilježenih mjesta saobraćajnih/prometnih nezgoda pokazuje da prosječna dužina preglednosti za vozača koji pretiče iznosi manje od 300 m. Postoji vrlo malo situacija gdje bi prethodno navedena preglednost bila dovoljna za preticanje na vangradskim cestama, to može biti dovoljno isključivo u situacijama kad je velika razlika u brzinama vozila koje pretiče i vozila koje se pretiče. To jasno pokazuje koliko je teško za vozače da 7
ispravno procijene odgovarajuću poziciju za preticanje. Kod saobraćajnih/prometnih nezgoda uzrokovanih gubitkom kontrole nad vozilom, prosječna teorijska preglednost iznosi 376m. Ovo je također veoma kratka dužina za preticanje. Stoga je kombinacija vrlo velikih brzina i uskih zavoja često uzrok gubitka kontrole nad vozilima. Tehnologije vozila / Sistemi pomoći vozaču Samo nekoliko sistema pomoći trenutno jedostupno kod vozila za prepoznavanje dolaska vozila iz suprotnog smjerana osnovu kojih indicira neophodna upozorenja ili djelovanja. Trenutno nema raspoloživih sistema za pomoć vozačima pri većim brzinama ili tokom obavljanja radnje preticanja na vangradskim cestama. Međutim, postoje elektronski pomoćni sistemi za istosmjerni saobraćaj (više traka), kao što je pomoćni sistem za automatsku promijenu saobraćajne/prometne trake. Jedna od studija koja tretira navedeni problem pokazala je interesantan pristup zahvaljujući sistemu zasnovanom na direktnom prenosu slike koja pokazuje stanje na cesti. Kamera koja snima cestu instalirana je na prednjem dijelu teretnog vozila i povezana je sa ekranom koji je instaliran na zadnjem kraju prikolice teretnog vozila. Vozači u vozilima koja su se nalazila iza teretnog vozila imaju mogućnost da vide situaciju ispred "vizuelne barijere", tj. teretnog vozila. 2. Potencijal za unaprijeđenje Mjesta prikladna za preticanje na vangradskim cestama su rijetka te udaljena jedna u odnosu na drugo. U zavisnosti od stanja u saobraćaju/prometu, sigurno preticanje može zahtijevati minimalno 700m preglednosti ceste. Čak i ako takva vidljivost nije ostvarena, mnogi vozači i dalje započinju i obavljaju radnju preticanja, te to češće ponavljaju, što naravno dovodi i do povećanja rizika nastanka saobraćajnih/prometnih nezgoda. Postoji nekoliko pristupa za unaprijeđenje sigurnosti sa aspekta preticanja, a to su: Infrastruktura: o Izgraditi i kreirati sigurnije zone za preticanje o Izgraditi više dionica sa tri trake (traka za prestizanje) Tehnologija vozila: o Razvijati odgovarajuće sisteme pomoći vozaču za preticanje vozila na vangradskim putevima Vozači: o Razviti svijest kod vozača o riziku nastanka saobraćajne/prometne nezgode uzrokovene preticanjem i potrebi za adekvatnom preglednošćuceste prije obavljanja radnje preticanja o Bolja edukacija instruktora vožnje (predavača o vožnji i dr.) 8